Lukova muha je najopasniji tetnik luka u naim podrujima a u pravilu se javlja u vlanim

proljeima. Najopasnija je prva, proljetna generacija, koja napada jo nerazvijene biljke.

Lukova muha (lat. Delia antiqua )
Lukova muha je najopasniji tetnik luka u naim podrujima a u pravilu se javlja u vlanim
proljeima. Najopasnija je prva, proljetna generacija, koja napada jo nerazvijene biljke. tete
izaziva liinka koja se unutar stabljike hrani njezinim sadrajem. Na mjestima oteenja razvijaju
se gljive aavice koje izazivaju truljenje biljaka.
U polju se napad lukove muhe moe lako prepoznati: napadnute biljke poinju naglo venuti,
listovi ute, sredinji list se sui i lagano izvlai iz stabljike. Prereemo li uzduno takvu biljku nai
emo vie liinki lukove muhe. Kod jakog napada u jednoj biljci moe biti i do 50 liinki. Meutim,
dovoljna je samo jedna liinka u mladoj stabljici luka da bi izazvala truljenje.
U naem klimatu lukova muha ima 2 - 3 generacije godinje. Prezimi kao kukuljica u tlu. Let
poinje u drugoj polovici travnja i esto se produuje tijekom prve polovice svibnja. Desetak dana
nakon poetka leta enka odlae jaja izmeu listova luka, na vrat korijena mladih biljica, na
samu luicu ili na zemlju u neposrednoj blizini luka, u skupinama od 5 - 12 komada. Tijekom
nekoliko dana enka odloi 50 - 100 jaja.
Tjedan dana nakon odlaganja jaja izlaze liinke koje se odmah ubuuju u mlade stabljike luka
gdje se intenzivno hrane. Uslijed toga lie uti, vene i sui se. Na mlaim biljkama tete su vee.
Nakon 15 - 20 dana intenzivne ishrane liinka se izvlai iz biljke i kukulji u tlu ili ak u lukovici.
Stadij kukuljice traje 2 tjedna nakon ega izlijee odrasla muha druge generacije ije liinke prave
manje tete jer je luk ve dobro razvijen. Druga generacija lukove muhe moe napraviti vee
tete na poriluku.
Za zatitu luka preporuamo insekticid na bazi aktivne tvari klorpirifos- etila. Ovaj insekticid treba
unijeti u tlo prije sadnje luica. Djeluje plinovito i kontaktno a unosi se u tlo neposredno prije
sadnje luica u koliini 20-30 kg/ha.
Ako insekticid nije uneen u tlo prije sadnje, bit e potrebno zalijevati iznikle biljice kropivom
slijedeeg sadraja: klorpirifos- etil+cipermetrin (u koncentraciji 0,15%), dimetoat (u koncentraciji
0,15%). Po iznikloj biljci potrebno je utroiti 0,5 - 1 dcl kropiva.
*Navedene metode zalijevanja ne preporuamo na mladom luku.
Ako nijedna od ovih metoda nije koritena, sigurno e se liinka lukove muhe ubuiti u list. U
sluaju da je liinka lukove muhe ve unutar lista mogue ju je suzbiti prskanjem
insekticidom CHROMGOR 40(sistemini insekticid) u koncentraciji 0,15% uz dodatak ovlaivaa
zbog votane prevlake.
Prilikom ovakvog naina zatite treba svakako voditi rauna o karenci.

Lukova minirajua muha (lat. Liriomyza cepae )

Ovaj tetnika je monofagni i napada samo luk. Iako se poljavljuje svake godine znaajnije tete
nastaju u godinama s obilnijim koliinama oborina tokom proljea. Najvee tete ine liinke prve
generacije. Kod ovog tetnika prezimljuje stadij kukuljice iz kojeg krajem travnja ili poetkom
svibnja izljeu muhe. Jaja najee polae na bazi listova. Liinke koje izlaze iz jaja ubuuju se u
listove a izjedajue parenhim na listu prave hodnike mine. Pred kukuljenje liinka izlazi iz lista
te se kukulji na tlu. tetnik tokom godine ima 2 - 3 generacije.
Za suzbijanje ovog tetnika koriste se insekticidi na osnovi dimeotata, pirimifosmetila, alfametrina
i dr., a primjenjuju se samo na mladim biljicama kad s eopaze prve mine na listovima.
Lukov moljac (lat. Acrolepiopsis assectella )
Lukov mojac nije uestali tetnik ali kad s epojavi moe izazvat velike tete osobito na
sjemenskom luku. Prezimljuje imago (rijetko i kukuljica). Prezimljeli leptiri pare se u svibnju nakon
ega odlaujaja, iz jaja izlaze gusjenice koje rade tete hranei se parenhimom lista, ishrana
gusjenica traje 14 dana nakon ega se kukulje. Ima 2 generacije godinje u kontinentalnoj
hrvatskoj dok se u toplijim podrujima moe razviti i trea generacija, no samo prva generacija
stvara ozbiljnije probleme.

Korovi predstavljaju problem kod uzgoja luka naroito kod direktne sjetve sjemena jer korov bre
nie od luka pa ga u svakom sluaju treba unitavati jer e u protivnom ve razvijene biljice
korova sprijeit razvoj luka - uguit e ih.
Na veim uzgojnim povrinama primjena herbicida je neizostvna radnja u njezi nasada luka.
Samo je mali broj herbicida registriran za primjenu u luku pa se pri koritenju istih treba
posavjetovat sa proizvoaima herbicida ili njihovim distributerima kako primjenom krivih
preparata ili eventualno nepropisnom primjenom preporuenih nebi dolo do unitenja nasada
luka.

TETNICI LUKA
6.1. Lukova muha - Delia/ Phorbia/ Hylemyia antiqua
Opis vrste
Odrasla je lukova muha sivkastoga tijela, ukastih krila, smolasto
crnih nogu i ticala, duga 6-7 mm.
Jaja su bijele boje, duga oko 1, 2 mm
Liinke su cilindrine, ukasto bijele boje, a odrasla liinka naraste
oko 8 mm.

Kukuljica je od svijetlosmee do tamnosmee boje, duine 7 mm, a

promjera 2,5 mm
Lukova muha
Oteen luk od lukove muhe
Liinke lukove muhe u luku 17
Biologija i simptomi napada
Lukova muha ima 2-3 generacije godinje. Prezimi kao kukuljica u
tlu. Let muha poinje u drugoj polovici travnja i moe se protegnuti
do polovice svibnja, ovisno o klimatskim prilikama. Nakon parenja
muha odlae jaja izmeu listova luka, na vrat korijena mladih
biljaka, na luicu ili u tlo neposredno uz biljku, i to u skupinama po
5-12 jaja. Nakon 3-8 dana iz jaja izlaze liinke koje se ubuuju u
mlade stabljike luka gdje se hrane. Posljedica je ishrane uenje
lia, biljka vene i sui se. Za 15-20 dana zavri razvoj liinki koje
izlaze iz biljke i kukolje se u tlu na 10 cm ili u biljci. Stadij kukuljice
zavrava za oko 14 dana i u lipnju ili poetkom srpnja javlja se muha
druge generacije. tete ove generacije znatno su manje jer je luk
dobro razvijen. Ova generacija moe nanijeti vee tete na poriluku.
U povoljnim godinama u kolovozu mogu se javiti i odrasli oblici
tree generacije.
Suzbijanje
Gdje se lukova muha redovito javlja, treba provesti preventivnu
zatitu primjenom granuliranih insekticida prije sjetve ili sadnje
pripravcima, kao to su Dursban G 7,5 i Finish G 7,5 koji se
inkorporiraju u redove ili prskanjem povrina uz obvezatnu
inkorporaciju pripravcima Pirifos EC, Finish E 48, Pyrinex 48 EC,
Califos 48 EC. Suzbijanje se moe obaviti u vrijeme leta muhe prve
generacije zalijevanjem biljaka propravcima Chromogor 40 i Rogor

40. Obvezatno voditi rauna o karenci, pogotovo na mladom luku.

4. BOLESTI LUKA
4.1. Plamenjaa luka Peronospora destructor
Simptomi Kod
sisteminih (opih)
zaraza, a one su
posljedica sjetve
zaraenih luica,
biljke su patuljaste,
lie (pera) je svjetlije
boje i esto
deformirano. Na
njemu se razvija sivoljubiasta
prevlaka
spore parazita. Kod
lokalnih zaraza prvo se razvijaju
malene svijetloute pjege koje
se vremenom ire i spajaju, a
lie se sui poevi od vrhova.
S lia se bolest iri u glavice pa
se takav luk teko uva u
skladitu. Na sjemenskom luku
pojava pjega uzrokuje lomljenje
cvjetnih stapki na kojima se ne
Plamenjaa luka
Prevlaka na listu26
formira sjeme ili je turo.

Suzbijanje
Sjetva tolerantnijih sorata; sadnja zdravih luica; bolesne ili sumnjive
luice mogu se izloiti djelovanju temperature od 41C tijekom 4
sata, a neki predlau njihovo potapanje u vodu zagrijanu na 50C
tijekom 25 minuta, nakon ega treba luice posuiti. Ako se luk
navodnjava, prednost se daje sustavu kap po kap. Primjena je
fungicida u kinim i prohladnim godinama neizbjena, (str. 51).

Pojava tetnika i bolesti jedan je od uzroka smanjenja uroda. Kako bismo se mogli
posvetiti borbi protiv tetoina u vrtu, potrebno ih je najprije definirati, upoznati,
odabrati strategiju, pa tek onda izabrati sredstvo. Za poetak krenimo definicijom.
tetnik odnosno tetnici su ivotinje koje nanose tetu kultiviranim biljkama. Osim
onih svima dobro vidljivih poput, pueva, voloharica, mieva, i ostalih veih ivotinja,
vrlo esto puno vee tete ine sitni, ponekad oku jedva vidljivi, a ponekad gotovo i
nevidljivi kukci. Kukci koji su najbrojnija skupina tetnika, rade tete hranei se
dijelovima biljaka, poput buhaa i stjenica, ili siui na listovima poput lisnih uiju,
miniranjem moljci mineri, defolijacijom, ali i buenjem stabljika, korijenja i plodova.
Bolest je patoloko stanje koje uzrokuju organizmi poput gljivica, bakterija i virusa. Od
ove tri skupine organizama, oboljenja najee izazivaju gljivice, neto rjee bakterije
i virusi. Simptomi razliitih bolesti meusobno se razlikuju, no svi mogu uzrokovati
potpuno propadanje biljke. Razvijaju se na svim biljnim dijelovima, a njihovu razvoju
doprinose razni vanjski imbenici, poput vlage tla i zraka, temperature, ali i otpornost
same biljke.