Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 62

Kratki saetak o postu

Pisac:
ejh Muhammed Salih el Muneddid
Sakupio i pripremio:
Pomoni ured za dawu Rabwah

1428 2007

Prvo idzadnje, 1428/2007


Copyright. Pomoni ured za da-wu Rabwah. Sva
prava pridrana.
Ovu knjigu je dozvoljeno reprodukovati ili emitovati
na

bilo

koji

nain,

elektronski

ili

mehaniki,

ukljuujui fotokopiranje, snjimanje ili bilo koji drugi


sistem za biljeenje, uz sljedee uslove:
1) ne smije se koristiti u profitabilne svrhe;
2) u sluaju koritenja materijala obavezno je
spomenuti izvor i vlasnika prava;
3) prilikom prenoenja tekst mora zadrati svoj
kontekst.
Izraavamo najiskreniju zahvalu svakom onom ko na
bilo koji nain doprinese distribuciji ove knjige.
Neka ih Allah Uzvieni nagradi za njihova iskrena
djela. U sluaju da imate bilo koju korekciju,
komentar ili sugestiju u vezi ove publikacije, javite
nam se na sljedeu adresu:

bosnian@islamhouse.com
Izdava:

Pomoni ured za da'wu Rabwah


Tel. +4454900 4916065
e-mail: bosnian@islamhouse.com
www.islamhouse.com

Sadraj:
1. Uvod.......................................5
2. Definicija posta.......................7
3. Vrijednosti posta.....................9
4. Adabi i sunneti posta..............11
5. ta

treba

raditi

toku

ovog

mjeseca.....15
6. Neka pravila posta...................16
7. Ko je duan postiti?..................18
8. Putnici......................................20
9. Bolest........................................24
10. Stariji........................................28
11. Nijjet u postu............................29
12. Kada poeti i prestati postiti......32
13. Ono to kvari post.....................34
14. Istihaza ne utie na post............43
15. ene i post................................44

velikog

Uvod
Hvala Allahu, Njemu zahvaljujemo i od Njega
pomo i oprost traimo. Njemu se utjeemo od zla
naih dua i zla naih djela. Koga Allah uputi, niko
ga nemoe odvesti u zabludu, a koga Allah ostavi u
zabludi, niko ga ne moe na pravi put izvesti.
Svjedoim da nema boanstva sem Allaha i da je
Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik.
Allah je blagoslovio Svoje robove sa mnogim
vidovima Svoje dobrote, u kojima se njihova dobra
djela

umnogostruavaju,

njihova

loa

djela

oprataju, njihovi stepeni podiu, srca vjernika se


okreu Svome Gospodaru, oni koji se iste postiu
ono to ele, a oni koji se kvare propadaju. Allah je
stvorio Svoje robove da Mu ibadet ine, kao to On
kae:

l i h g f e d cm
Dinove i ljude sam stvorio samo zato da Mi se
klanjaju. (51;56)
Jedan on najveih oblika ibadeta je post, koji
je Allah propisao Svojim robovima, kao to On kae:

] \ [ Z Y X W V U T Sm
la`_ ^

O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je


propisan onima prije vas, da bi ste se grijeha
klonili. (2;183) Allah podstie Svoje robove na post:

l cb a ` _ m
A bolje vam je neka znate da postite. (2;184) On ih
upuuje da Mu zahvaljuju, zbog propisanog posta:

l m
....i da Allaha veliate zato to vam je ukazao na
pravi put, i da zahvalni budete. (2;185)
On im je omilio post, uinio im ga lakim, pa
ljudima nije teko da napuste svoje navike. Allah,
.s.v.t., kae:

l dc b m
6

...i to neznatan broj dana (2;184). Allah ima


milosti prema njima, i zadrava nevolje i haram
daleko od njih, kao to kae:

l po n m l k j i h g f em
...a onome od vas koji bude bolestan ili na putu, isti
broj drugih dana. (2;184)
Nema sumnja da se u ovom mjesecu, srca
vjernika

okreu

Najmilostivijem

Gospodaru,

da

strahuju Gospodara na nebesima, i nadaju se


Njegovoj nagradi i uspjehu, Dennetu.
Poto

je

nagrada

ovog

ibadet

velika,

neophodno je nauiti se njegove propise, da bi


muslimani znali ta je obavezno, pa da to ine, i ta
je haram, pa da ga ostave, i ta je dozvoljeno pa da
si ne oteavaju. Ova knjiica je zbirka tih propisa,
adaba i suneta posta, da je Allah uini korisnim za
mene,

i moju

brau muslimane. Hvala Allahu

Gospodaru svjetova.

Definicija posta
"Sijam" je arapska rije koja znai "suzdrati
se", a erijatsko znaenje ove rijei je "suzdravanje
od stvari koje kvare post od izlaska do zalaska
sunca, a prije toga imajui nijet da se posti."
Pravila posta
Ummet

se

sloio

da

je

post

mjeseca

Ramazana obavezan, i za to postoje dokazi u


Kuranu i sunnetu. Allah kae:

] \ [ Z Y X W V U T Sm
la`_ ^

O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je


propisan onima prije vas, da bi ste se grijeha
klonili. (2;183). Kae Poslanik savs: Islamskih
stubova je pet... i meu njima spominje post
Ramadana. (al- Bukhaari, al-Fath, 1/49).
Ko

god

prekine

post

Ramadana,

bez

legitimnog erijatskog razloga, poinio je veliki


grijeh. Kae Resul, s.a.v.s., opisujui san koji je
vidio:..dok nisam stigao do planine, gdje sam uo

jake glasove. Upitao sam: Kakvi su to glasovi? Pa mi


je reeno: To su krici stanovnka Dehennema. Pa su
me odveli na drugo mjesto, gdje sam vidio ljude
kako vise okaeni za tetive koljena, a krajevi usta im
razderani i iz njih tee krv. Pa sam pitao: Ko su ovi?
Kau: To su oni koji su prekidali post prije nego je
vrijeme,

tj.

prije

vremena

iftara.

(Saheeh

al-

Targheeb, 1/420)

Hafiz Zehebi ra kae: Meu vjernicima je ope


poznato da onaj koji ne posti Ramazan a nema
razloga za to, je gori od onoga koji ini blud i pije
alkohol; muslimani sumnjaju da li je takav uopte
musliman, smatraju ga otpadnikom i rasipnikom.
ejhul Islam ibn Tejmije kae: Ako neko ne
posti Ramazan, a zna da je to haram, a on sam sebi
ini halalom, ubijte ga. A ako to ini zato to je
nemoralan, kaznite ga zbog toga to ne posti.
(Majmoo' al-Fataawa, 25/265).

Vrijednosti posta
Zaista je mnogo vrijednosti u postu, jedna od
tih se prenosu u sahih hadisu, a to je da je Allah
odabrao post za Sebe, tj. On Sam nagrauje i
umnoava nagradu, kao to Allah kae u hadisu
kudsi: Izuzev posta, koji je samo Moja stvar, i Ja
nagraujem za njega. (al-Bukhaari, al-Fath, no.
1904; Saheeh al-Targheeb, 1/407) Postu nema
slinog (al-Nisaa'i, 4/165; Saheeh al-Targheeb,
1/413), a dova postaa se ne odbija(Biljei ga alBayhaqi, 3/345; al-Silsilat al-Saheeh, 1797). Posta
se raduje dva puta: Kad prekida svoj post i kad
sretne Svoga Gospodara. (Muslim, 2/807) Post e
se zauzimati za postaa na Sudnjem danu, kad kae:
O Allahu, ja sam ga spreavao od hrane i uivanja u
toku dana, pa dozvoli da se zauzmem za njega.
(Ahmad, 2/174). Miris iz usta postaa je kod Allaha
bolji od miska. (Muslim, 2/807) 'Post je zatita i
tvrava koja te uva od vatre. (Ahmad, 2/402;
Saheeh al-Targheeb , 1/411; Saheeh al-Jaami',
3880). Ko god posti jedan dan radi Allaha, Allah e
udaljiti njegovo lice 70 godina od Vatre. (Muslim,
2/808). Ko god posti jedan dan traei Allahovo
zadovoljstvo, pa to bude zadnji dan njegovog ivota,
ui e u Dennet. (Ahmad, 5/391; Saheeh alTargheeb, 1/412). U Dennetu su vrata po imenu

10

Rejjan, kroz koju e ui samo postai, i niko osim


njih, kad i zadnji od njih ue, bie zakljuana, i niko
vie tuda nee proi. (al- Bukhaari, Fath, no. 1797)
'Ramazan je stub Islama, Kuran se poeo objavljivati
u njemu, i u njemu je no koja je bolja od 1000
mjeseci. Kad pone Ramazan, otvore se vrata
Denneta, a zatvore kapije Dehennema, i okuju se
ejtani. (al- Bukhaari, al-Fath, no. 3277). Postiti
Ramazan je jednako postu 10 mjeseci. (Musnad
Ahmad, 5/280; Saheeh al- Targheeb, 1/421). Ko
god posti Ramazan zbog imana i nade za nagradom,
oprataju mu se svi poinjeni grijesi. (al-Bukhaari,
Fath, no. 37). Na kraju svakog posta, Allah bira one
koji se oslobaaju Dehennema. (Ahmad, 5/256;
Saheeh al-Targheeb, 1/419)
Koristi posta
Ima mnogo mudrosti i koristi u postu, a koji
su vezani za bogobojaznost, kao to smo spomenuli
u ajetu sure Bekare. Njegovo znaenje je da ako se
ovjek dri halala u nadi da zaradi Allahovo
zadovoljstvo, i zbog strah od Allahove kazne, na taj
nain mu postaje lake da odustane od harama.
Ako neiji stomak osjea glad, mnogi drugi
njegovi organi to nee osjeati, ali ako je neko

11

punog stomaka, onda njegov jezik, oi, ruke i spolni


organ osjeaju glad.
Post vodi ka pobjedi nad ejtanom, kontrolie
prohtjeve i titi organe.
Kada posta osjeti glad, on proivljava ono
to siromani proivljavaju svaki dan, pa tako on
suosjea sa njima, i udjeljuje im da utole glad.
Sluati o gladnima, nije isto to i djeliti glad sa
njima, isto kao to ni jaha ne razumije pjeaka, sve
dok sam ne sjae i ne prohoda.
Post vjeba elju da se izbjegnu prohtjevi i
uva od grijeha. Pomae ti da pobjedi svoju
prirodu, i da se odvoji od svojih navika. Vjeba te
takoe da bude taan i organizovan, samo kad bi
ljudi to razumjeli. Post je oblik jednistva muslimana,
kad cjeli umet posti i mrsi se istovremeno.
Post daje veliku priliku daijama, onima koji
druge pozivaju u Islam. U Ramazanu mnogi dolaze u
damije, mnogo je onih koji su tu po prvi put, ili koji
nisu bili u damiji dugo vremena, pa im se u ovom
mjesecu srca otvore, i zato treba iskoristiti priliku, i
pozivati ih na lijep nain, drati pogodne dersove,

12

govoriti

korisne

rijei,

potpomagati

se

na

dobroinstvu i takvaluku. Daija ne bi trebao da se


poptuno preda drugima, a da na sebe zaboravi.

Adabi i sunneti posta


Neke stvari su vadib (obavezne) a neke
mustehab (preporuene). Treba paziti da za sehur
neto pojedemo i popijemo, prije nego zapostimo, i
da to produavamo sve do ezana za sabah. Kae
Resul, s.a.v.s.: Pazite na sehur, jer u njemu je
bereket.

(al-Bukhaari,

Fath,

4/139).

Sehur

je

blagoslovljena hrana i u njemu je razlika od krana


i idova. Dobar sehur su vjerniku datule. (Ebu
Dawood, no. 2345; Saheeh al-Targheeb, 1/448) 'Ne
okanjavati sa iftarom, jer kae Poslanik savs: Ljudi
e biti na dobru, dok god ne okanjavaju sa iftarom.
( al-Bukhaari, Fath, 4/198)
Prekidati post na nain opisan u hadisu od
Enesa r.a.: Poslanik savs bi prekidao svoj post sa
svjeim datulama prije nego bi klanjao, ako nije bilo
svjeih, jeo bi suhih, ako nije bilo ni tih, omrsio bi
se sa vodom. (al- Tirmidhi, 3/79 ).

13

Nakon iftara, prouiti rijei koje se prenose u


hadisu ibn Omera, prema kojem se kae da bi
Poslanik savs nakon to bi se omrsio rekao sljedee:
Zehebe al-zama', wa'btallat al-'uruk, wa sabett aledru inaAllaah ili u prevodu Nestalo je ei, vene
teku opet, i nagrada je inshaAllah osigurana. (Abu
Dawood, 2/765;).
uvati se grijeha, jer kae Resul, s.a.v.s.: Kad
neko posti, nek se uva grijeha... (al-Bukhaari, alFath , no. 1904). Kae Resul, s.a.v.s.: Ko god ne
prestane govoriti lai, i raditi po njima, pa Allahu
nije potrebna njegova glad i e. (Al-Bukhaari, alFath , no. 1903).
Onaj koji posti, bi trebao izbjegavati sve
oblike harama, kao to su ogovaranje, la, da ne bi
izgubio svu svoju nagradu. Kae Resul, s.a.v.s.:
Moe se desiti da posta nema nita od svog posta,
osim gladovanja i ei.( Ibn Maajah, 1/539; Saheeh
al-Targheeb, 1/453).
Meu stvarima koje unitavaju dobra djela i
donose

loa

su

dozvoljavanje

sebi

da

gleda

kojekakve kviz programe, serije, filmove, sportske


programe, prazna sakupljanja, tumarati ulicama sa

14

loim ljudima, koji trae svoje vrijeme, pa ti tako


mjesec zikra i ibadeta postane mjesec spavanja
preko dana da bi izbjegao glad, proputanja namaza
u dematu, a provoenja noi u zabavi.
Ima ljudi koji se rastue kad doe Ramazan,
jer misle na zabave koje e ih proi. U toku
Ramazana, ima ih i koji putuju u kafirske zemlje na
odmore. Pa ni damije nisu poteene takvog zla,
kao to je pojavljivanje nakienih i naparfemisanih
ena, pa ni u Mekanskom haremu.
Neki ovaj mjesec pretvore u mjesec pronje,
pa i ako nisu u potrebi.
Drugi se zabavljaju prskalicama i petardama,
dok drugi trae vrijeme po trgovima, i ganjaju modu.
Ima vlasnika radnji koji iznose nove modele robe u
zadnjih 10 dana Ramazana, da bi odvukli ljude od
ibadeta i dobrih djela.

Ne smije sebi niko dozvoliti da ga neko


isprovocira, jer kae Resul,, s.a.v.s.: Ako te neko
provocira na svau i vrijea, reci: Ja postim, ja
postim. (al-Bukhaari and others. Al-Fath, no. 1894)

15

Jedan razlog je da se on sam opomene, a


drugi da se opomene protivnik. Ali mi to vidimo
kod mnogih postaa je suprotno. Vidimo mnoge
kako krue sa kolima, kad uju ezan akama. Ne
treba se prenajedati, jer kae Resul, s.a.v.s.: Sin
Ademov

nije

napunio

gore

posude

od

svog

stomaka.(al- Tirmidhi, no. 2380).


Mudra osoba jede da bi preivio, a ne ivi da
bi jeo. Najbolja hrana je ona koja je tu da se jede, a
ne ona da joj se slui. Ali ljudi se u toku Ramazana
dadnu na pravljenje kojekakvih jela, i ophode se sa
pravljenjem hrane kao sa ritualima, pa ene i sluge
provode svo svoje vrijeme na kuhanju i spremanju, i
zaboravljaju na ibadet, a ljudi troe vie para na
hranu u Ramazanu nego inae. Pa Ramazan postaje
mjesecom stomanih bolesti, debljine pa jedva se
diu na teravih namaz, ili odlaze nakon dva rekjata.
Biti dareljiv u djelenju znanja, para, koristiti
svoj poloaj i snagu na pomaganju slabima. Buhari i
Muslim prenose od Ibn Abbasa, da je rekao: Resul,
s.a.v.s. je bio najdareljiviji od svih ljudi(u injenju
dobra), a najdareljiviji je bio u Ramazanu, kad bi
vidio Dibrila, a u Ramazanu bi ga sretao svaku no,

16

i on bi ga uio Kuranu. Poslanik s.a.v.s. je bio bri u


injenju dobrih djela od vjetra to pue. (alBukhaari, al-Fath, no. 6).
Kako ljudi mogu zamjeniti dareljivost za
krtost i djela za ljenost, do te mjera da ne ine
svoju dunost kako treba, i ne tretiraju druge kako
treba, i pravdaju se postom za sva ta nedjela?
Kombinacija posta sa hranjenjem siromanih, je
jedan od naina zaraivanja Denneta, kao to kae
Resul:

Dennetu

postoje

sobe,

ija

se

unutranjost moe viditi sa vana, i iznutra se vidi


vani. Allah je pripremio te sobe za one koji hrane
gladne, koji su blagi u govoru, koji redovno poste, i
koji klanjaju nou kad drugi spavaju. (Ahmad
5/343; Ibn Khuzaymah, no. 2137.) Kae Resul,
s.a.v.s.: Ko god dadne hranu postau da se njome
omrsi, dae mu se jednaka nagrada, a da se nimalo
nee oduzeti od nagrade postaa. (Tirmidhi, 3/171;
Saheeh al- Targheeb, 1/451 ). Kae ejhul Islam ibn
Tejmija, rahimehullah: Ovdje se misli da ga hrani
dok se ovaj ne zadovolji. Brojni su primjeri selefa
koji su vie volili siromanim nego sebi, kad bi
sjedali da se iftare. Meu njima su Abdullah ibn
Omer, Malik ibn Dinar, Ahmed ibn Hanbel i drugi.

17

Abdullah ibn Omer se nije mrsio, dok oko njega nisu


bili jetimi i siromani da sa njim jedu.

18

ta treba raditi u toku ovog velikog mjeseca


Pripremiti sebe i okolinu za ibadet, pouriti sa
tevbom, vratiti se Allahu, radovati se dolasku ovog
mjeseca, postiti po propisima, imati ispravan nijet i
bojati se Allaha i klanjati teravih, ne osjaati se
umoran zadnjih deset dana Ramazana, traiti no
Kader, uiti Kuran neumorno, pokuavati plakati i
razumjeti ajete koji se ue.
Umra u Ramazanu je po nagradi jednaka
hadu, a sadaka se umnogostruava puno puta,
itikaf u ovom mjesecu je potvreni sunet.
Nema

nita

loe

estitanju

poetka

Ramazana jedni drugima. Resul, s.a.v.s. bi obiavao


rei ashabima dobru vijest o poetku Ramazana, i
podsticao ih da ga to vie iskoriste. Ebu Hurejre
kae: Kae Resul, s.a.v.s.: 'Doao vam je Ramazan,
blagoslovljeni mjesec. Allah vam ga je propisao da
ga postite. U njemu se otvaraju kapije Denneta, a
zatvaraju kapije Dehennema, i ejtani se okivaju. U
njemu je no bolja od 1000 mjeseci, i kome god je
uskraeno

od

njenih

blagodati,

zaista

mu

je

uskraena velika stvar. (al-Nisaa'i, 4/129; Saheeh


al- Targheeb, 1/490).

19

Neka pravila posta


Postoji post koji se mora postiti samo na
odreene dane, kao to je Ramazan, ili post radi
nenamjernog ubistva nekoga, rastava svoje ene
ziharom( dahilijetski oblik rastave braka gdje
ovjek kae svojoj eni: ti si mi haram, kao lea
moje

majke),

imati

seksualne

odnose

toku

Ramazana.
Isto tako, onaj koji se zavjetuje da e postiti
odreene dane mora to ispuniti. Postoji i drugi nain
posta, koji nije vezan za posebne dane, kao to je
napatanje proputenih dana Ramazana, post 10
dana ko nema da zakolje kurban, post za iskupljenje
od zavjetovanja(prema veini), post za iskup od
krenja

pravila

ihrama(prema

najispravnijem

miljenju), post radi ispunjavanja zakletve u sluaju


da nije imao nijet da posti dane jedan za drugim.
Dobrovoljni post je dopuna za eventualne
proputene dane. Primjeri dobrovoljnog posta su
Aura, Arefat, bijeli dani (svaki 13, 14 i 15 u
hidretskom mjesecu), ponedjeljak i etvrtak, est
dana evala, post u toku Muharema i abana. Nije
dozvoljeno uzeti samo petak za post (al-Bukhaari,
Fath

al-Baari,

no.

1985),

20

ili

samo

subotu(al-

Tirmidhi, 3/111). Nije dozvoljeno postiti cjeli ivot


besprekidno, niti dva- tri dana bez prekida.
Haram je postiti na dane Bajrama, dane
terika koji su 11, 12 i 13 dani Zul Hideta, jer su to
dani normalnog jela i pia i spominjanja Allaha, ali je
dozvoljeno onome koji nije imao kurban da ih posti
na Mini.
Kako se odreuje poetak Ramazana
Poetak Ramazana se potvruje time to se
vidi novi mjesec, ili upotpunjenjem 30 dana abana.
Ko god vidi mladi mjesec ili uje o njemu od
pouzdanih ljudi, duan je postiti. Odreivati poetak
Ramazana putem raunanja je bidat, zbog hadisa
Resula savs: Postite kad ga vidite(mladi mjesec) i
prekinite post kad ga vidite. Ako jedan punoljetan,
priseban, pouzdan, koji ne lae, musliman, sa
dobrim vidom, kae da je vidio mladi mjesec svojim
oima, onda nek se uzme njegova rije za poetak
posta.

21

Ko je duan postiti?
Post

je

obavezan

svakom

punoljetnom,

prisebnom, koji nije putnik, muslimanu koji je u


stanju da posti, i nema nikakvih smetnji kao hajz
(menstruacija), nifas (postporoajno krvarenje) i
slino to bi ih sprijeilo da poste.
Za osobu se smatra da je punoljetna ako
ispuni jednu od sljedee tri stvari: izlazak sperme,
bilo u snu ili ne; rast dlaka oko spolnog organa;
punjenje 15 god. U sluaju sa enama, kod njih su
etiri uslova: mens, to znai da e one postiti ako
su imale mens pa ak i ako su mlae od 10 god.
Djecu treba uiti da poste od sedme godine,
ako su u mogunosti, a ima uleme koja kae da ih
treba i udariti, ako dostignu 10 godina a ne poste,
ba kao to je sluaj sa namazom. (al-Mughni ,
3/90). Dijete ima nagradu za post, kao i njegovi
roditelji koji su ga tako odgojili i uputili ga. AlRubay' bint Mu'awwidh kae, govorei o Ramazanu
kad je bio propisan: Uili smo djecu da poste, pa
smo im pravili lutke od vune. Kad bi neko od njih
zaplakalo od gladi, dali bi mu lutku da se igra, dok
ne bude vrijeme magreba. (al-Bukhaari, Fath, no.
1960). Ima ljudi koji misle da nije vano uiti dijecu

22

postu, a u stvari djeci to moe biti interesanto, i oni


su u stanju da poste, dok su u stvari problem
roditelji koji ga odgovaraju iz svoje"njenosti" prema
njemu. Oni ne shvataju da je prava njenost u
uenju djeteta da posti. Kae Allah:

m
l
O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od
vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj e
meleki strogi i snani se brinuti, koji se onome to
im Allah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to im
se naredi izvravati.(66;6)
Posebno treba paziti da curice, koje su upravo
postigle punoljetne, jer moe se desiti da one zbog
stida poste u vrijeme mensa, a poslije ne poste
proputene dane.
Ako kafir postane musliman, ili djete postane
punoljetno, ili lud doe sebi, u toku dana, oni e
odustati od hrane i pia do kraja tog dana, jer su oni

23

sad meu onima kojima je post obavezan, ali ne


trebaju da napataju protekle dane.
Nenormalan nije odgovoran za svoja djela, ali
ako je osoba naizmjenino normalna i nenormalna,
mora postiti u ono vrijeme u kojem je razuman. Ako
postane nerazuman u toku dana, ovo mu ne
ponitava post, ba kao to je sluaj sa onim koji se
onesvjesti zbog bolesti ili neega drugog, jer mu je
nijet bio da posti dok je bio normalan. (Majaalis
Shahr Ramazaan od Ibn Usejmina str. 28). Slino
pravilo vazi i za epileptiare.
Ako neko umre u Ramazanu, nema nikakvog
"otplaivanja duga" za nju ili njega radi preostalih
dana Ramazana. Ako neko ne zna da je postiti
Ramazan fard ili da je haram jesti u vrijeme posta, ili
da je haram imati seksualne odnose u toku dana,
onda prema veini uleme, taj izgovor je prihvatljiv,
kao to je sluaj sa ljudima koji su istom preli na
Islam, ili muslimani koji ive u Dar ul Harb
(nevjernike zemlje), ili muslimanima koji su odrasli
meu kafirima. Ali osoba koja je odrasla meu
muslimanima, i imala priliku da pita, nema izgovora.

24

Putnici
Putniku je dozvoljeno da prekine svoj post, ali
trebaju

se

ispuniti

odreeni

uslovi.

Njegovo

putovanje treba da je dugo, ili ispunjava duinu koja


se smatra putovanjem (po ovom pitanju je poznato
da ulema ima razliite poglede), da izae izvan
naseljenog mjesta. Veina uleme smatra da ne treba
da prekida post, sve dok ne napusti gradske granice,
Oni smatraju da putovanje nije zapravo poelo, sve
dok se ne napuste granice grada, i da je on jo uvjek
prisutan u svome gradu. Allah kae:

 ~ } | { zy x w v u m
l
Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u
postu provede, a ko se razboli ili na putu zadesi,
neka isti broj dana naposti (2;185).
On se ne rauna kao putnik sve dok ne
napusti svoj grad, dok god je u njemu, on nije
putnik, pa mu nije dozvoljeno skraivanje namaza.
Njegovo putovanje takoe ne smije biti sa nijetom

25

da ini neto haram, prema veini uleme, niti sa


nijetom da izbjegne post.
Putniku je dozvoljeno prekinuti post, prema
idmau, bez obzira da li je u stanju da posti ili ne,
bilo da mu je teko ili ne. ak i ako mu je put lagan,
i ima ko e ga sluiti na putu, ipak mu je dozvoljeno
da prekida post i skrauje namaze. (Majmoo' alFataawaa , 25/210).
Ko god je odluio da putuje u Ramazanu, ne
bi trebao da ima nijet prekidanja posta, sve dok
stvarno ne odputuje, jer uvijek se moe desiti neto
to ga na primjer sprijei da odputuje. (Tafseer alQurtubi, 2/278).
Putnik ne bi trebao da prekida svoj post, sve
dok ne proe naseljene kue svoga mjesta, ve tek
nakon to njih proe, dozvoljeno mu je prekinuti
post.Isto tako, ako leti avionom, nakon to avion
uzleti i izae izvan granica grada, dozvoljeno mu je
prekinuti post. Ako je aerodrom izvan grada, on
moe prekinuti svoj post na njemu, ali ako je
aerodrom u sklopu grada, ne bi trebalo da prekida
post na njemu.

26

Ako sunce zae, i putnik se omrsi na zemlji, a


zatim leti sa avionom, pa ponovo vidi sunce, ne
treba da prkida sa jelom, jer je on ve ispostio svoj
dan, a in ibadeta koji je zavren, nemoe se
povratiti.
Ako avion poleti prije nego sunce zae, a on
eli da isposti svoj dan na putu, nek ne prekida post
dok god ne vidi da je sunce zalo, a on se nalazi bilo
gdje u zraku. Nije dozvoljeno pilotu da spusti avion
na visinu sa koje se ne vidi sunce, samo da bi ljudi
prekinuli post, jer je to varanje, ali ako on spusti
avion na odreenu visinu gdje se sunce ne vidi iz
nekog drugog razloga, onda se post moe prekinuti.
(Ibn Baaz, usmeno).
Ko putuje u neko mjesto i nijet mu je ostati
tamo vie od etiri dana, mora postiti, prema veini
uleme. Pa ako neko putuje da bi studirao na primjer
izvan svoje zemlje, nekoliko mjeseci ili godina, onda
prema veini uleme, ukljuujui sva etiri imama, on
se rauna kao mjetanin, i mora klanjati i postiti
svoje dane.
Ako putnik prolazi kroz neki grad, a ne svoj u
kojem je mjetanin, ne mora postiti, osim ako tu ne

27

namjerava ostati due od etiri dana, jer u tom


sluaju mora postiti, jer se tada na njega primjenjuju
obaveze mjetanina. (Fataawa al-Da'wah Ibn Baaz
977).
Ko god pone postiti dok se rauna kao
mjetanin, a zatim pone sa putovanjem u toku
dana, dozvoljeno mu je prekinuti post, jer Allah
dozvoljava putovanje uopteno kao legitiman razlog
za prekid posta:

 ~ } | { zy x w v u m

Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u


postu provede, a ko se razboli ili na putu zadesi,
neka isti broj dana naposti (2;185).
Osobi koja obiava putovati se dozvoljava da
ne posti ako ima kuu u koju se vraa, kao kurir koji
slui muslimanima, ali i taxisti, piloti, ak i ako je
njihovo putovanje dnevno, ali su duni napostiti
poslije te dane. Isto vai i za mornare, koji imaju
kuu na kopnu, ali ako mornar ima svu porodicu i

28

sve to mu treba sa sobom na brodu, i stalno je na


putu, onda mu nije dozvoljeno da prekida post niti
da skrauje namaze.
to se tie nomada beduina koji putuju iz
ljetnih domova u zimske, dozvoljava im se prekid
posta i skraenje namaza, ali
kad se ve smjeste u jednu od tih kua, nek ne
prekidaju post niti ne skrauju namaze, ak i ako
slijede svoja stada. (Majmoo' Fataawa Ibn Taymiyah ,
25/213).
Ako putnik stigne u toku dana, tu postoji
razlika meu ulemom da li e prekinuti sa jelom ili
ne. (Majmoo' al-Fataawa, 25/212). Ali da bi bio na
sigurnijoj strani, bolje mu je da prestane jesti i piti,
zbog potovanja mjeseca, ali on mora napostiti taj
dan kasnije, svejedno bilo da je prestao jesti ili ne
nakon stizanja u to mjesto.
Ako putnik zapone Ramazan u jednom
mjestu, a zatim putuje u mjeto gdje su ljudi zapostili
dan prije ili kasnije, onda nek slijedi ljude u tom
gradu, pa nek zavri Ramazan kad i oni, ak i ako to
znai da mora da posti due od 30 dana, jer kae
Resul, s.a.v.s.: Postite kad svi poste, a prekidajte

29

post kad svi prekidaju. Ako to znai da e njegov


post biti krai od 29 dana, on mora da ih namiri
nakon Eida (bajrama), jer hidretski mjesec nemoe
biti manji od 29 dana.(Fataawa al-Shaykh 'Abd al'Azeez ibn Baaz: Fataawa al-Siyaam, Daar al- Watan,
pp. 15-16).

30

Bolest
U sluaju bilo koje bolesti u kojoj se osoba ne
osjea dobro, dozvoljeno je da se ne posti. Dokaz za
to je ajet:

 ~ } | { zy x w v u m
l
Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u
postu provede, a ko se razboli ili na putu zadesi,
neka isti broj dana naposti (2;185).
Ali ukoliko se radi o manjoj bolesti, kao
manja glavobolja ili prehlada, onda to nije razlog za
prekid posta. Ukoliko postoji medicinski dokaz, ili
ako osoba zna iz svog iskustva ili ako je siguran da
e mu post pogorati bolest ili oduiti ozdravljenje,
dozvoljeno mu je prekinuti post, i ak mu je mekruh
da posti.
Ako je osoba teko bolesna, ne mora da ini
nijet posta u toku noi za sljedei dan, ak i ako ima
izgleda za oporavljanje u toku jutra jer ono to se
rauna je trenutno stanje.

31

Ako e mu post izazvati nesvijest, nek prekine i nek


naposti kasnije( al-Fataawa, 25/217).
Ako se osoba onesvijesti u toku dana, pa
doe sebi prije magreba ili poslije, njegov post je
vaei, ukoliko je bio zapostio u jutro, a ako je u
nesvjesnom stanju od fedra do magreba, onda
prema stavu veine uleme post mu je nevaei.
Prema veini uleme, dunost je onome ko se
onesvjesti da nastavi svoj post, bez obzira koliko bio
u nesvjesti. (Al-Mughni ma'a al-Sharh al-Kabeer,
1/412,

3/32;

al-Mawsoo'ah

al-Fiqhiyyah

al-

Kuwaytiyyah, 5/268). Ima uleme koja je dala fetve u


vezi onoga koji se onesvjesti ili uzme tablete za
spavanje ili primi anesteziju iz opravdanog razloga,
pa ostane u nesvjesnom stanju tri dana ili manje od
toga, da on mora napostiti te dane kasnije, jer se
rauna kao onaj koji spava, ali ako ostane u takvom
stanju due od tri dana, onda ih ne mora napostiti
jer se rauna kao bezuman. (Ibn Baaz, usmena
fetva).
Ako ovjek osjea nenormalnu glad ili e, pa
se poboji da ne umre ili ne nakodi tjelu na neki
nain, i ima razloga da vjeruje u to, on moe
prekinuti svoj post i napostiti ga kasnije, jer je

32

spaavanje ivota obaveza. Ali nije dozvoljeno


prekidati post zbog podnoljivih potekoa, niti
zbog umora, niti od straha od neke umiljene
bolesti.
Ljudi koji rade tee fizike poslove, nije im
dozvoljeno da prekidaju post, i moraju da uine nijet
nou da ele da poste idui dan.
Ako ne mogu prestati raditi, a boje se da e
im nakoditi, ili ako budu izloeni ekstremnim
prilikama koje ine da moraju prekinuti post, onda
nek jedu samo onoliko koliko im je dovoljno da
podnesu tekoe, a zatim nek prekinu sa jelom do
magreba, a kasnije nek naposte taj dan. Oni koji
rade teke poslove kao topionice i slino, nek
pokuaju u toku Ramazana da rade none smjene, ili
na bilo koji dozvoljen nain izbjegnu rad u toku
dana, pa ak i ako moraju da uzmu neplaen odmor,
a ako ni to nije mogue nek pokuaju nai neki
posao gdje mogu upotpunjavati svoju vjeru:

y x w vu t s r q p o n m l k jm

l }| { z

33

...a onome koji se Allaha boji, On e izlaz nai, i


opskrbie ga odakle se i ne nada, onome koji se u
Allaha uzda, On mu je dosta. (65;2-3).
Studentski

ispiti

nisu

izgovor

prekidanja

posta, i nije dozvoljeno sluati roditelje koji ti


nareuju da prekine post zbog ispita, jer nema
pokornosti

stvorenju

Stvoritelju.(Fataawa

al-Lajnah

nepokornosti
al-

Daa'imah,

10/241).
Bolestan koji se nada ozdravljenju nek saeka
dok ne bude bolje, pa onda nek naposti proputene
dane, i nije mu dozvoljeno da samo hrani siromane.
Onaj koji boluje od hroninih bolesti, i nema
izgleda za ozdravljenje, i stariji koji nisu u stanju da
poste, nek hrane siromane sa pola saa osnovne
hrane te zemlje za svaki proputeni dan. Pola saa je
otprilike jednako jednom i po kilogramu rie.
Dozvoljeno mu je da dadne sve odjednom, u
jednom, zadnjem danu posta, ili svaki dan. On mora
da daje u hrani a ne parama, jer ajet tako
nareuje.(Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/198).
Ali moe dati pare pouzdanoj osobi ili humanitarnoj

34

organizaciji da kupe hranu i podjele ih siromanim


na njegovo ime.
Ako bolestan ne posti Ramazan, u ekanju na
oporavak da bi napostio proputene dane, a zatim
se otkrije da je to hronina bolest, onda je duan
hraniti siromanog za svaki dan za koji nije postio.
(Ibn Usejmin).
Ako neko eka da se oporavi od bolesti, i
nada se da e biti bolje, pa u tome umre, nema
nikakvog "duga" koji treba da se isplati.
Ako se neija bolest smatra hroninom, pa on
ne posti nego hrani siromane, a zatim se otkrije da
postoji lijek toj bolesti, koji on pone da koristi pa
mu postane bolje, onda ne treba da napata
proputene dane, jer je on uradio ono to mu je bila
obaveza u toj situaciji. (Fataawa al-Lajnah alDaa'imah, 10/195).
Ako je neko bolestan, pa se oporavi, pa bude
u mogunosti da naposti proputene dane, a to ne
uradi prije svoje smrti, onda se trebaju uzeti pare iz
njegove ostavtine i nahraniti siromani za svaki dan
koji nije postio.

35

Ako neko od njegovih roaka eli da posti


radi takvog umrlog, i to je u redu jer se prenosi u
oba Sahiha da je Resul, s.a.v.s. rekao: Ko umre a
ostalo mu je nenapotenih dana, pa nek neko od
njegovih posti za umrlog. (Fataawa al-Lajnah alDaa'imah, volume on Da'wah, 806).

36

Stariji
Vrlo stare osobe koje nemaju snage da poste,
i koje su sve slabije svaki dan kako im se smrt blii,
nisu duni da poste, i to im je dozvoljeno dokle god
im je post potekoa. Ibn Abbas bi obiavao rei u
vezi ajeta:

l wv u t s r q m
Onima koji ga jedva podnose, otkup je da jednog
siromaha nahrane.(2;184). Kae: Ovaj ajet nije
dokinut i odnosi se na starca i staricu koji nemogu
postiti, pa nek takvi hrane siromaha za svaki dan.
(Al-Bukhaari,

Kitaab

al-Tafseer,

Baab

Ayaaman

Ma'doodaat).
Oni koji su postali senilni, zaboravni, ne
trebaju ni postiti niti initi ta u vezi toga, niti im je
porodica duna initi ta u vezi njih, jer oni se ne
raunaju vie kao odgovorni.
Ako su istog uma ponekad, a ponekad ne,
nek poste kad su u redu, a nek ne poste kad neznaju
za

sebe.

(Majaalis

Shahr

'Uthyameen, p. 28).

37

Ramadaan

by

Ibn

Oni koji se bore protiv neprijatelja ili su


opkoljeni, ukoliko bi ih post oslabio da se bore,
dozvoljava im se prekid posta, pa ak i ako nisu
putnici. Jednom je Resul, s.a.v.s. rekao ashabima
prije borbe: Sutra ete sresti neprijatelja, pa ako ne
postite biete jai, zato nemojte postiti. (Muslim,
1120, 'Abd al-Baaqi edn). Slino miljenje ima i ibn
Tejmije. Ulema Damaska je dala slinu fetvu kad je
grad bio pod opsadom Tatara.
Ukoliko postoji oit razlog da neko ne posti,
kao na primjer bolest, nema mu grijeha ako jede i
pije javno, ali ako je uzrok skriven, kao mens, onda
je bolje da jede i pije skriven od ostalih, da bi se
izbjegle nepotrebne zamjerke.
Nijjet u postu
Nijet se zahtjeva u postu koji je fard, kao i u
postu proputenih dana obaveznog posta, ili u postu
iskupljenja, jer kae Resul, s,a,v,s,: Nema posta
onome koji nije imao nijet da posti no prije. (Abu
Dawood, no. 2454.).
Nijet se moe uiniti u bilo koje doba noi, pa
makar i odmah prije sabaha. Nijet znai odluka u

38

srcu da se neto uini, izgovarati nijet naglas je


bidat, i svako onaj koji zna da je sutra jedan od dana
Ramazana, i eli da ga posti, je samim tim uinio
nijet. (Majmoo' Fataawa Shaykh al-Islam, 25/215).
Ako neko odlui da prekine post u toku dana,
pa to ne uini, onda prema najjaem miljenju,
njegov post se ne kvari zbog toga, jer je njegov
sluaj slian onome koji eli da govori u namazu, pa
to ne uini.
Neka ulema smatra da on ne posti im
prestane da ima nijet za post, pa zato da bi se drao
onoga to je sigurno, trebao bi da naposti takav dan
kasnije. Kufr kvari nijet, i po tome su svi sloni.
Osoba koja posti Ramazan ne treba ponavljati svoj
nijet svaku no u toku Ramazana. Njemu je dovoljan
nijet na poetku Ramazana.
Ako se nijet prekine zbog putovanja ili bolesti
na primjer, onda nijet treba da se obnovi im uzroka
za prekid posta nestane. initi nijet no prije
dobrovoljnog posta nije obaveza, jer kae Aia, r.a.:
Uao je Resul, s.a.v.s. u toku dana kod mene, pa me
upita: Ima li ta za jelo? Ja mu rekoh: Nema. Kae
Resul: Onda u postiti. (Muslim, 2/809, 'Abd al-

39

Baaqi) Ali u sluaju posebnih nafila kao dana Arefata


ili Aure, bolje je biti na sigurnoj strani pa uiniti
nijet no prije.

Ako neko zapone sa obaveznim postom, kao


to je napatanje proputenih dana Ramazana, ili
ispunjavanje zakletve, ili iskupljenje, onda mora
upotpuniti svoj post i nema ga pravo prekidati osim
sa opravdanim razlogom. U sluaju nafila, onaj koji
posti "ima slobodu izbora da li da upotpuni svoj
post ili da ga prekine". (Ahmad, 6/342 ). ak i ako
nema razloga za prekidanje. Jedne prilike je Resul,
s.a.v.s. ustao kao posta, pa je u toku dana jeo.
(Muslim).
Da li e osoba koja prekine svoj post bez
razloga biti nagraena za ono vrijeme koje je postio?
Neka

ulema

kae

da

nee(al-Mawsoo'ah

al-

Fiqhiyyah, 28/13), pa je stoga bolje da osoba koja


posti dobrovoljni post da ga upotpuni, ukoliko nema
neto to ga primorava da prekine post.
Ako neko ne zna da je Ramazan poeo sve do
nakon sabaha, onda nek prekine sa jelom im sazna,
pa nek kasnije naposti taj dan, prema veini uleme,

40

jer kae Resul, s.a.v.s.: Nema posta onome koji


nema nijeta, no prije. (Abu Dawood, 2454).
Ako zatvorenik ili zarobljenik zna da je
Ramazan

poeo tako to vidi mjesec, ili mu

pouzdana osoba o tome kae, mora da posti.


Ako nezna kad mjesec poinje, onda mora da
uini idtihad, i da radi prema onome to misli da je
najtanije. Ukoliko se poslije sazna da je njegov post
se potrefio istovremeno sa Ramazanom, pa to je
dobro, ako se sazna da je postio poslije Ramazana
pa i to je dobro prema veini fakiha, ali ako se sazna
da

je

postio

prije

Ramazana,

onda

je

to

neprihvatljivo i on mora da naposti Ramazan.


Ako se jedan dio dana podudario sa danima
Ramazana, a drugi dio nije, onda oni dani koji su se
podudarili ili koje je on postio nakon Ramazana, su
u redu, dok oni koje je on postio prije Ramazana,
nisu u redu.
Ako on nikad ne sazna pravu istinu, onda je
njegov post sav u redu, jer on je uinio najvie to je
mogao, a Allah nikoga ne optereuje preko njegovih
mogunosti. (Al-Mawsoo'ah al-Fiqhiyyah, 28/84)

41

Kada poeti i prestati postiti


Kad cijelo sunce nestane, posta treba da
prekine

svoj

post,

neobazirui

se

na

crvenilo

horizonta, jer kae Resul, s.a.v.s.: Nakon to no


doe odatle, i dan nestane odande, i sunce zae,
posta nek prekine svoj post. (al-Bukhaari, al-Fath,
no. 1954; Majmoo' al-Fataawa, 25/216).
Sunnet je pouriti sa prekidanjem posta.
Poslanik, s.a.v.s., nije klanjao akam dok nije
prekinuo post, pa makar i sa malo vode. (al-Haakim,
1/432; al- Silsilat al-Saheehah, 2110).
Ako posta nemoe nai nita da bi prekino
svoj post, onda nek uini nijet u srcu da prekida
post, i nek ne pokuava da sie prste, kao to se
pojavio obiaj meu ljudima. Nek se uva prekidanja
posta prije vremena, jer smo ve rekli kako se ti ljudi
kanjavaju u Dehennemu (Saheeh Ibn Khuzaymah,
no. 1986, and in Saheeh al-Targheeb, 1/420).
Ako je osoba sigurna, ili skoro sigurna, ili nije
siguran da li se omrsio prije vremena, onda nek

42

nastavi postiti, jer osnova je da je dan jo tu i da nije


gotov (Fataawa al- Lajnah al-Daa'imah, 10/287).
Neka se uva da ne slua malu djecu, ili
nepouzdane izvore, i nek se pazi vremesnkih razlika
izmeu gradova, sluanja ezana na radiju itd. Kad
doe fedr a to je bjela linija koja se pojavi na
horizontu na istoku, treba odmah prestati sa jelom i
postom, bilo da uje ezan ili ne.
Ako on zna da muezin ui ezan za fedr, nek
prestane sa jelom i piem im se ezan zauje. Ali
ako muezin ui ezan prije sabaha, onda ne treba
prekidati sa jelom i piem.
Ako nije siguran kako muezin radi, a on sam
ne moe odrediti poetak posta, kao to je veinom
sluaj u gradovima, onda nek se poslui vaktijom,
dok god je siguran u ispravnost vaktije. Smatrati da
je dobro biti na sigurnoj strati pa prestati jesti 10
minuta ranije je bidat. Na nekim vaktijama se moe
vidjeti vrijeme"imsak" kad se po njihovom treba
prestati sa jelom i piem, a to je neto to je
suprotno Islamu.

43

Muslimani koji ive u mjestima gdje ima


razlika izmeu dana i noi, u 24 asovnom periodu,
duni su postiti, bez obzira na duinu dana. Na
nekim mjestima nema granice izmeu dana i noi,
pa bi muslimani na takvim mjestima trebali da poste
prema najbliem gradu u kojem postoji takva
razlika.
Ono to kvari post
Pored hajza i nifasa, druge stvari koje mogu
prekinuti post su one koje ispunjavaju sljedee
uslove:
a) ako neko zna da neto kvari post, a nije
nenormalan;
b) ako je svjestan ta ini i nije zaboravio da je
posta;
c) ako on to ini iz slobodne volje i nije na to
primoran.
Meu stvarima koje kvare post su djela u
kojima isticanje tjelesnih tvari, kao u sluaju spolnog
odnosa, povraanja, mensa, hidama (putanja krvi),
kao i dijela unoenja tvari kao to je jelo i pie.
(Majmoo' al-Fataawa, 25/148).

44

Meu stvarima koje prekidaju post su i one


koje se raunaju kao jelo i pie, kao to su lijekovi
koji se piju, infuzija, primanje krvi. Inekcije koje se
daju a nije im svrha zamjene hrane ili vode, kao na
primjer pencilin ili insulin, vakcine, ne kvare post,
bez obzira da li se daju u vene ili miie. (Fataawa
Ibn Ibraaheem, 4/189). Ali da bi se bilo na sigurnijoj
strani, bolje ih je uzimati navee.
Dijaliza bubrega, gdje se krv vadi i preiava
pa zatim vraa zajedno se nekim dodatcima, kao to
su eer ili so, se rauna kao prekid posta. (Fataawa
al-Lajnah al-Daa'imah, 10/190).
Prema najispravnijem miljenju, kapljice za
oi, ui, vaenje zuba ili lijeenje rana, ne kvari post.
(Majmoo'

Fataawa

Shaykh

al-Islam,

25/233,

25/245).
Sprejevi koji se uzimaju radi astme, ne
prekidaju post, jer je to samo gas pod pritiskom,
koji prolazi kroz plua, a nije hrana, a osim toga,
koristi se u toku cjele godine, a ne samo u
Ramazanu.

45

Vaenje krvi radi analize ne prekida post i


dozvoljeno je jer je to neto to je potrebno.
(Fataawa al- Da'wah : Ibn Baaz, no. 979)
Lijekovi

koji

se

uzimaju

grgljanjem,

ne

prekidaju post dok god se ne progutaju. (Ibn Baaz,


usmeno).
Sljedee stvari ne kvare post: Kapljice i
sprejevi za ui, oi i nos ne smetaju dok god se ne
progutaju. Tablete koje se stavljaju pod jezik, dok
god se ne proguta neto od njih. to god se stavi u
enski

spolni

organ,

kao

spirale

slino,

ili

medicinski pregled. Kateter i slino. Plombe, vaenje


zuba, ienje zuba, koritenje misvaka i etkice,
dok god se izbjegava gutanje neega. Grgljanje,
koritenje sprejeva za ispiranje usta, dok god se
nita

ne

proguta.

Inekcije

kojima

nije

svrha

hranjenje. Oksigen. Anestezija ako se ne daje nita


hranjivo uz to. Ljekovi koji se uzimaju kroz kou,
kreme, instrumenti koji se stave u tjelo da bi se
izvrio pregled, uzimanje uzoraka jetre ili bilo kojeg
organa, dok god nema nikakvih hranjivih tvari
pomjeanih, gastroskopija.

46

Onaj koji jede i pije u toku Ramazana, bez


legitimnog razloga, ini veliki grijeh, mora uiniti
tevbu i napostiti ono to je propustio. Ako prekine
post sa neim to je haram, kao to je alkohol, onda
mu je grijeh jo vei.
U svakom sluaju dunost mu je uiniti tevbu
i nek ini to vie nafila, posta i drugih naina
ibadeta, da bi namirio proputene fardove i da bi mu
Allah primio tevbu. Kae Resul, s.a.v.s.: Ako se
ovjek zaboravi, pa jede i pije, nek upotpuni post,
jer ga je Allah nahranio i napojio. (al-Bukhaari,
Fath, no. 1933). A prema drugoj predaji: Nije mu
dunost

da

naposti

taj

dan

niti

da

plati

iskup(kefarat). Ako ovjek vidi nekog drugog da jede


iz zaborava, nek ga opomene, zbog opteg znaenja
ajeta:

Pomozite

si

na

dobroinstvu

bogobojaznosti (5;2) i hadisu: Ako zaboravim,


opomenite me, a i zbog pravila koje kae da ako se
vidi

neto

loe

nek

se

ispravi.

(Majlis

Shahr

Ramazaan, Ibn 'Uthaymeen, p.70)


Oni koji moraju prekinuti post da bi spasili
neiji ivot, ako su u opasnosti, mogu prekinuti post
i napostiti ga poslije. Ovo na primjer kad se neko
gui, ili gasi poar itd.

47

Ako onaj koji je duan da posti, dobrovoljno


imadne seksualne odnose u toku posta Ramazana,
gdje spolni organi uu jedan u drugi, mora se uiniti
tevba. Ovakva osoba je duna da isposti do kraja
dana, a zatim taj dan da naposti i da plati
iskupljenje zbog hadisa Abu Hurejre koji kae: Dok
smo sjedili sa Allahovim Poslanikom savs, doe
jedan ovjek i ree: Propao sam! Pa ga je Resul,
s.a.v.s., upitao. ta je sa tobom? Kae: Imao sam
spolne odnose a postio sam. Resul, s.a.v.s., ga upita:
Ima li kakvog roba da oslobodi? Kae: Nemam.
Moe li postiti dva mjeseca uzastopno? upita ga
Resul, s.a.v.s.,. Kae: Ne. Ima li im da nahrani 60
siromaha? Kae: Nemam. (al-Bukhaari, al-Fath, 4,
no. 1936)
Isto

pravilo

se

primjenjuje

na

zinaluk,

homoseksualstvo, itd. Ovi zadnji su veliki grijesi bilo


van ili u Ramazanu.
Ukoliko neko ima seksualne odnose u vie
dana Ramazana, mora se iskupiti za svaki dan, a ne
znanje da je kefaret obaveza nije nikakav izgovor.
(Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/321).

48

Ako neko eli da ima seksualne odnose sa


enom, ali prije toga se omrsi hranom, grijeh mu je
jo vei, jer je povrijedio svetost Ramazana na dva
naina i ovo zahtjeva iskrenu tevbu. (Majmoo' alFataawa, 25/262)
Poljubiti, zagrliti svoju enu ili robinju, ako je
ovjek u stanju da se kontrolie, je dozvoljeno, jer
se prenosi u oba sahiha od Aie, r.a., da bi Resul,
s.a.v..s.., obiavao zagrliti i poljubiti svoje ene, a
postio je, ali je on najbolje mogao da se kontrolie.
to se tie hadisa kudsi koji kae: On se kloni svoje
ene radi Mene. Ovo se odnosi na seksualne
odnose. Meutim ukoliko osoba nije u stanju da se
kontrolie,

onda

mu

ovo

nije

dozvoljeno,

jer

erijatsko pravilo kae da sve to vodi u haram je


haram.
Ukoliko neko ima odnose sa enom, a doe
vrijeme fedra, mora prekinuti, i post e mu biti
valjan, ali ako ne prestane i proe vrijeme fedra,
onda mora uiniti tevbu i napostiti taj dan, i platiti
iskupljenje.
Ukoliko doe vrijeme fedra a on je u stanju
denaba, ne kvari mu se post. Takva osoba moe

49

odgoditi gusul bilo da se radi o gusulu za denabu,


ili nakon menstruacije ili nakon nifasa, sve dok
sunce ne izae, ali je bolje pouriti da bi se moglo
klanjati.
Ukoliko neko zaspe, pa mu u snu izae
sperma, ovo mu ne kvari post. Odugovlaenje sa
gusulom ne prekida post ali mu je bolje da pouri da
bi mogao da klanja i da bi mu se meleki pribliili.
Ukoliko neko doivi izbacivanje sperme u
toku dana Ramazana a uzrok tome je neto od ega
je mogao odustati, kao na primjer doticanje i li
stalno gledanje ene, mora uiniti tevbu i postiti do
kraja tog dana, a zatim napostiti taj dan.
Ukoliko neko se samozadovoljava, a zatim
prestane prije nego se ta izbaci, mora se pokajati
ali nemora napatati taj dan. Posta mora da se kloni
svega to mu moe izazvati elju i mora otjerati sve
loe misli koje mu dolaze.
Prema veinu uleme, mezi - tekuina iz
prostate, ne kvari post. Isto tako ni vaadi koja izae
nakon mokrenja, a bez fizikog zadovoljstva, i gusul

50

nije potreban, jedino pranje privatnih djelova i


abdest. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/279)
Ko

god

povrati

nenamjerno,

ne

treba

napatati taj dan, ali onaj koji to namjerno uini


mora ga napostiti. (al- Tirmidhi, 3/89).
Onaj koji namjerno povrati tako to stavi prst
u usta, ili tako to koristi razne mirise koji ga
navode na povraanje, ili tako to gleda na neto to
mu moe izazvati povraanje, je duan da naposti
taj dan.
Ako osjea da mu se povraa, a zatim ga to
proe samo od sebe, to mu ne kvari post, jer to je
neto to on nemoe kontrolisati, ali ako mu to ue
u usta, a on zatim ponovo proguta, to mu kvari post.
Ukoliko neko osjea loe u stomaku, nek ne
suzdrava povraanje, jer mu to moe koditi.
(Majaalis Sharh Ramazaan , Ibn 'Uthaymeen, 67)
Ukoliko osoba nenamjerno proguta neto to
mu je bilo meu zubima, ili ako je to tako malo pa
da on sam ne zna da li je to tu ili je ispljunuo, onda
se to rauna kao pljuvaka, i ne kvari mu post.

51

Ukoliko je to dovoljno veliko da se moe ispljunuti,


nek ispljune.
Ako uspije ispljunuti onda je u redu, a ako ne,
onda mu je post pokvaren.
Ako se to moe rastopiti u ustima, i ako se
osjeti ukus, onda je to haram progutati.
Ako bilo ta od ovih tvari doe do drijela,
onda je post pokvaren. Kad neko ispljune vodu
nakon to ispere usta, post mu se ne kvari zbog
mokrine, svjeine u ustima.
Ukoliko se desi da neko ima krvarenje iz
nosa, ni to mu ne kvari post, jer je to neto to pn
nemoe

kontrolisati.

(Fataawa

al-Lajnah

al-

Daa'imah, 10/264)
Ako mu krv potee iz desni, nakon to je
koristio misvak, nije mu dozvoljeno takvu pljuvaku
progutati, ve je mora ispljunuti. Ukoliko malo krvi
doe do drijela nenamjerno, a nijet mu nije bio da
to uini, nema potrebe za brigom. Isti sluaj je ako
mu se povraa, pa se to vrati u stomak.(Fataawa alLajnah al-Daa'imah, 10/254)

52

to se tie mukose koja potie iz nosa i


sinusa, kao i onoga to dolazi iz plua nakon to se
iskalje, ako on to proguta nakon to stigne do usta,
to mu ne kvari post, jer je to problem koji svi ljudi
imaju, ali ukoliko proguta nakon to mu stigne u
usta, onda mu je post prekinut. Ukoliko se to desi
nenamjerno, post se ne kvari. Udisanje vodene pare,
kao kod radnika koji rade na poljima desalinacije, ne
prekida post. (Fataawa al- Lajnah al-Daa'imah,
10/276)
Mekruh je okuavati jelo bez potrebe, jer
ovim se rizikuje prekid posta. Primjer gdje je
neophodno da se hrana okusi je kad majka priprema
hranu za dijete, pa nema drugog naina,i u sluaju
kad se neto kupuje. Prenosi se od Ibn Abbasa, r.a.,
da je rekao: Nema nieg loeg u probavanju sireta,
ili neeg drugog to treba da se kupi. (Irwa' alGhaleel, 4/86)
Koritenje misvaka je sunet u vrijeme posta u
bilo koje vrijeme dana, pa ak i ako je mokar.
Ukoliko se osjeti okus misvaka ili proguta pljuvaku
koja se skupi na misvaku, post mu se ne prekida.
(al-Fataawa al- Sa'diyyah, 245)

53

Treba da se izbjegne gutanje tvari koje se


dodaju misvaku a koje se mogu rastopiti u ustima,
kao to je zeleni misvaki ili misvak kome je dodat
neki ekstra okus, kao limun ili minta. Komadii
misvaka koji otpadaju, nek se ispljunu, a ukoliko se
progutaju nenamjerno nema grijeha.
Ukoliko je neko povrijeen ili mu tee krv iz
nosa, ili mu ue voda ili benzin u usta u nesrei,
post mu se ne prekida.
Ako

mu

ue

praina

ili

dim

ili

trunje

nenamjerno to mu ne prekida post. Stvari koje se ne


mogu izbjei da se ne progutaju, kao pljuvaka,
brano koje se mjesi na primjer, ne prekidaju post.
ak ni ako se radi o puno pljuvake, prema
najispravnije

miljenju.

(al-Mughni

by

Ibn

Qudaamah, 3/106)
Ukoliko suze ili ulje koje se stavlja na bradu i
brkove, ili henna, se osjete u grlu, post se ne
prekida.

54

Koritenje henne, kuhla, ili ulja ne utjee na


post. (Majmoo' al-Fataawa , 25/233, 25/245) Isto
vrijedi za kreme koje omekavaju kou.
Nema nita loe u mirisanju parfema ili
koritenju parfema. Ne smeta ni mirisanje bahura,
ukoliko se ne sjedi i ne inhalira. (Fataawa al-Lajnah
al-Daa'imah, 10/314). Bolje je ne koristiti pastu za
zube u toku dana, jer mogu biti jake. (Al-Majaalis,
Ibn 'Uthaymeen, p. 72)
Da bi se bilo na sigurnijoj strani, bolje je
izbjegavati hiamu u toku dana, ali je razlika meu
ulemom oita po ovom pitanju. Ibn Tejmija kae da
onaj na kome se hiama radi prekida svoj post, a
onaj koji to radi ne prekida.
Puenje prekida post, i nemoe se koristiti
kao izgovor da se ne posti. Kako grijeh moe biti
izgovor da se ne posti?
Poljevati se vodom, obui mokru odjeu da bi
se rashladio i slino ne kvari post. Plivanje nije
poeljno dok se posti, jer se vrlo lako moe desiti da
se proguta voda. Ukoliko u neiji posao ulazi

55

ronjenje i ako je siguran da mu voda nee ui u usta,


onda nema problema.
Ukoliko se desi da neko jede, pije ili ima
odnose sa svojom enom, mislei da je jo uvijek
no, pa se uspostavi da je prolo vrijeme fedra,
nema mu grijeha, jer ajet kae da je sve ove stvari
dozvoljeno initi dok god se ne utvrdi da je fedr.
AbuRezzak prenosi hadis sa sahih senedom od Ibn
Abbasa da kae: Allah vam je dozvolio da jedete i
pijete dok god nema sumnje u vaim glavama.
(Fethul Bari, a isto i miljenje Ibn Tejmije).
Ako neko prekine svoj post, mislei da je
sunce zalo, a ono nije, onda prema veini uleme
mora nastaviti sa postom i napostiti taj dan, jer se
uzima pravilo da je dan jo u toku, kao i injenica da
neto to je sigurno ne moe biti zamijenjeno neim
to je sumnjivo. (Ibn Tejmije smatra da u ovakvom
sluaju nije neophodno da se napata).
Ako doe vrijeme sabaha, a ovjek ima
zalogaj hrane ili gutljaj vode u ustima, prema
fakihima duan je da to ispljune, a post mu je
vaei. Ovo je slinan sluaj onome koji jede i pije iz

56

zaborava, a zatim se sjeti da je posta, ako se pouri


da ispljune post mu je vaei.
Djevojka koja je u pubertetu, ali se stidi da
kae, pa ne posti, mora se pokajati i i napostiti
proputene dane, kao i hraniti siromane za svaki
dan koji nije postila, kao iskupljenje zbog odgaanja
posta, ukoliko doe idui Ramazan a ona nije
ispostila proputene dane od prolog.
Ako

ena

nezna

tano

koliko

dana

je

propustila, onda nek posti dok ne bude sigurna da


je napostila sve dane koje je propustila, a ne od
prolih Ramazana, i nek plati iskupninu za svaki
proputeni dan. Moe to uiniti istovremeno dok
posti a moe i posebno, zavisno ta je u mogunosti
da uradi.
ena ne treba da posti osim Ramazan, koji je
obavezan, ako joj je mu prisutan bez njegove
dozvole, a ukoliko je on na putu onda nema veze.
Kada ena u stanju mensa vidi bijelu tenost,
koja izlazi kad joj je period mensa zavren, a po
emu ona zna da je tahira(ista) , trebala bi da ima
nijet od no prije, i nek posti. Ako ona nema vrijeme
po kojem zna da je ista, onda nek stavi vatu ili

57

slino, pa ako to izae isto nek posti, ali ako


ponovo krene da izlazi krv, onda nek prekine, bilo
da krv tee ili da izae samo u kapljicama, jer joj to
prekida

post(.Fataawa

al-Lajnah

al-Daa'imah,

10/154)
Ako prekid krvarenja potraje do magreba, a
ona je imala nijet od prole noi, onda joj je post
valjan. Ukoliko ena osjeti kretanje menstrualne krvi
unutar nje, ali nita ne izae do magreba, onda joj je
post ispravan i nemora napatati ovaj dan.
Ako ena prestane krvariti postporoajno
krvarenje u toku noi, i ona zanijeti da posti, a
sabah doe prije nego stigne da uini gusul, prema
veini uleme, post joj je valjan. Ukoliko ena zna da
e joj sutra poeti mens, ona bi trebala jo uvjek da
ima nijet posta sutradan, i nek ne prekida post dok
ne vidi krv.
eni u menstruaciji je bolje da se normalno
ponaa i prihvati ono to joj je Allah odredio i ne bi
trebala uzimati ljekove koji odgaaju menstruaciju.
Nek zna da joj je Allah to odredio i nek naposti te
dane kasnije. Ovako su majke vjernika i selefa
ivjele. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/151)

58

Osim toga mnogi od tih sredstava mogu da


nakode. Ali u sluaju da ena ipak uzima ta
sredstva i posti, post joj je ispravan.

Istihaza (nemenstrualno krvarenje) ne utie na


post
Ako trudnica pobaci, a fetus je formiran, ili
ve ima prepoznatljive dijelove tijela, kao glava, ruke
itd, onda je njeno krvarenje nifas. Ukoliko ona izbaci
neto to lii na zgruanu krv, alak, ili neto to
izgleda kao grudvice mesa, i nema prepoznatljivih
udova, onda je to krvarenje istihaza i mora postiti,
ako je u mogunosti a ako ne, onda nek naposti
kasnije. (Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/224)
Nakon to se oisti poslije operacije ienja
materice, nek posti. Ulema rauna da embrio poinje
dobivati oblik nakon 80 dana trudnoe. Ako se ena
oisti od nifasa prije nego proe 40 dana, nek posti i
nek uradi gusul da bi mogla klanjati. al-Mughni
ma'a al-Sharh al-Kabeer, 1/360. Ako se krvarenje
vrati u toku 40 dana nakon poroaja, nek prestane
sa postom jer je to nifas. Ako krvarenje nastavi
nakon 40 dana, nek nanijeti post i nek uradi gusul

59

(prema veini uleme), a svako krvarenje nakon 40


dana, se rauna kao istihaza, ukoliko se ne podudari
sa njenim mjesenim periodom, kad postaje hajz.
Ako dojilja posti u toku dana i vidi taku krvi
u toku noi, a u toku dana je bila ista, njen post je
vaei. Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/150.
Prema najispravnijem miljenju, trudnica ili dojilja,
se raunaju kao ona koja je bolesna, pa joj se
dozvoljava da ne posti, i ona treba da samo naposti
proputene dane, bilo da se boji za sebe ili djete.
Kae Resul, s.a.v.s.: Allah je podigao obavezu posta
sa trudnice i dojilje. (Tirmizi sa sahih lancem).
Ako trudnica posti i osjeti krvarenje, post joj
je vaei. Fataawa al-Lajnah al-Daa'imah, 10/225)
ene i post
U sluaju ene koja je obavezna postiti,
ukoliko je imala odnose sa muem, dobrovoljno, a u
toku dana Ramazana, onda pravila za njega se
odnose i na nju. A u sluaju da je on primorava na
to, treba da se odupre svom silom, i ne treba plaati
iskupninu. Ibn Akil kae: U sluaju ovjeka koji je
imao odnose sa enom u danu Ramazana, a ona
spavala, ona ne treba da plaa iskupninu. Ali da bi

60

se bilo na sigurnijoj strani, nek naposti taj dan


poslije. (ejhul Islam ibn Tejmije je smatrao da ovo
ne utie na njen post ni na koji nain).
ena koja zna da joj se ovjek ne moe
kontrolisati, nek se uva uljepavanja u toku dana
Ramazana. ene moraju napostiti proputene dane
Ramazana, pa ak i bez mueva znanja. Za post koji
je fard, nije joj potrebna mueva dozvola.
Ukoliko ena zaposti post koji je fard, nije joj
ga

dozvoljeno

prekinuti

osim

sa

legitimnim

uzrokom. Muu nije dozvoljeno od ene da trai


prekid ovakvog posta, niti na primjer kad napata
dan koji je propustila u toku Ramazana, niti mu je
dozvoljeno da ima odnose sa njom, a njoj nije
dozvoljeno da mu se pokorava u tome. Fataawa alLajnah al-Daa'imah, 10/353.
U sluajevima dobrovoljnog posta, njoj nije
dozvoljeno da zapone ovakav post, bez mueve
dozvole ako je on prisutan, jer kae hadis od Abu
Hurejre: Ni jedna ena nek ne posti dok joj mu ne
dozvoli ako je prisutan. (Buhari)

61

Na

kraju,

ovo

je

ono

to

sam

bio

mogunosti da napiem u vezi posta. Molim Allaha


da nam pomogne da Ga se sjeamo, da Mu
zahvaljujemo i ispravno ibadet inimo, i da zavrimo
Ramazan

sa

oprostom

da

se

sauvamo

dehennemske vatre. Neka je salavat i selam na


Muhammeda, s.a.v.s., njegovu porodicu i ashabe.

62

You might also like