Professional Documents
Culture Documents
RUiS - Lab. Vježbe KiRT 2014 2015
RUiS - Lab. Vježbe KiRT 2014 2015
RUiS - Lab. Vježbe KiRT 2014 2015
ELEKTROTEHNIKI ODJEL
Radiokomunikacijski
ureaji i sustavi
Upute za laboratorijske vjebe
Akademska.god.
2014/2015.
Sadraj:
1.
UVOD: .............................................................................................................................................. 4
1.1 to smo sve nauili na kolegiju RUiS: ............................................................................................ 4
1.1.1 Radiokomunikacijski sustavi Osnovna klasifikacija.............................................................. 4
1.1.2 Kakav moe biti tijek poruka .................................................................................................. 5
1.1.3 Nain irenja radio valova ...................................................................................................... 7
1.1.4 Prirodni faktori koji utjeu na propagaciju EMV-a ................................................................. 7
1.1.5 Slabljenje slobodnog prostora ................................................................................................ 7
1.1.6 Utjecaj padalinu na EMV (Priguenje zbog jake kie) ............................................................. 8
1.1.7 Atmosfersko guenje EMV-a (Magla, kisik) ............................................................................ 9
1.1.8 ITU (International Telecommunication Union) klasifikacija frekv. Opsega ......................... 9
1.1.9 ISM opsezi............................................................................................................................. 10
1.1.10 Mikrovalni prozor ............................................................................................................... 10
1.1.11 Snaga termikog uma PN ................................................................................................... 11
1.1.12 um kod viestupanjskog pojaala .................................................................................... 11
1.1.13 Zakljuak ............................................................................................................................. 12
2.
Uvod ...................................................................................................................................... 12
Stranica2
4.
Izvori .......................................................................................................................................... 35
KIRT 2014/2015
Stranica3
1. UVOD:
1.1 to smo sve nauili na kolegiju RUiS:
1.1.1 Radiokomunikacijski sustavi Osnovna klasifikacija
Radiokomunikacijski sustav je onaj sustav u kojem se signal (poruka) iz jedne do druge toke u eteru
(vremenu i prostoru) prenosi pomou elektromagnetskog vala (EMV).
Predajnik
transofmira poruku (modulacijski signal) u odgovarajui oblik (modulirani signal) da bi se
poruka mobla prenijeti do prijamnika
Prijenosni medij
to je sredstvo u kojem se iri EMV (atmosfera uz povrinu Zemlje)
osnovno svojstvo svih medija je slabljenje EMV
Prijamnik
izdvaja eljeni signal iz prijenosnog medija i na svom ga izlazu reproducira (eljeni signal je,
ustvari, ulazna prijenosna poruka)
Izoblienja
izoblienja su neeljene pojave na putu od predajnika do prijemnika
prema karakteru, izoblienja moemo podijeliti na: izoblienja (u opem smislu),
interferencije i umove
a) Izoblienje
izoblienje je odstupanje oblika signala od izvornog
KIRT 2014/2015
Stranica4
b) Interferencija
interferencija je djelovanje signala drugih sustava na oblik izvornog signala
interferentni signal, po svojoj karakteristici, nije um
c) um
um je neeljeni signal nepravilnog oblika, koji uvijek prati korisni signal
izvori uma mogu biti u samom sustavu ili izvan njega
posljedica djelovanja uma moe biti maskiranje izvornog signala
um je nemogue eliminirati, jer je vezan za samu fizikalnu pojavu prijenosa signala (to je
ujedno i osnovno fizikalno ogranienje radiokomunikacijskih sustava).
1.1.2
KIRT 2014/2015
Stranica5
half duplex sustav omoguuje komunikaciju u oba smjera, ali samo jedan smjer u isto
vrijeme (ne istovremeno)
tipino, nakon to druga strana poinje primati signal, mora ekati odailjaa (predajnik) da
zaustavi prijenos, prije odgovora. Nakon toga druga strana moe poslati signal
primjer half duplex sustava je sustav sa dvije strane kao to je voki toki, pri emu se mora
koristiti Over ili neke druge prethodno odreene kljune rijei koja oznaava kraj prijenosa,
i osigurati da samo jedna strana prijenosi na vrijeme, jer obje strane alju i primaju signal na
istoj frekvenciji
full duplex sustav, ili se ponekad i naziva double duplex, omoguuje komunikaciju u oba
smjera, a za razliku od half duplex-a, omoguuje da se to dogodi istovremeno. Linije
telefonske mree su full duplex, jer oni doputaju da oba pozivatelja govore i sluaju u isto
vrijeme.
radio u dva smjera moe biti izveden kao full duplex sustav, prijenos (slanje) na jednoj
frekvenciji i primanje na drugu
ovo se takoer naziva frekvencijska podjela duplex
moe se proiriti i na vee udaljenosti pomou para jednostavnih repetitorskih stanica, jer
komunikacije (informacije) prenoene na bilo kojoj frekvenciji uvijek putuju u istom smjeru.
KIRT 2014/2015
Stranica6
1.1.3
1.
2.
3.
4.
5.
6.
KIRT 2014/2015
Stranica7
slabljenje staze je put (gubitak) koji EMV pree od predajnika do prijamnika, elimo da to
slabljenje staze bude to manje.
Vidimo na slici da to vie kie pada da su guenja vea, tj. da guenja dolaze vie do izraaja.
KIRT 2014/2015
Stranica8
Na slici vidimo kako pojedini faktori (magla, kisik, vlaga i sl.) utjeu na propagaciju EMV-a.
KIRT 2014/2015
Stranica9
KIRT 2014/2015
Stranica10
Ovaj graf prikazuje ovisnost temperature uma o frekvenciji. Na nekim dijelovima se vidi to je
frekvencija manja, um je jae izraen, izmeu 1 GHz 10 GHz je najslabije izraen um i smetnje, to
podruje izmeu 1 GHz 10 GHz se naziva mikrovalni prozor.
Kada imamo vie stupnjeva pojaala i slino, svako to pojaalo se sastoji od elektronikih
komponenti. Svaka ta elektronika komponenta (tranzistor, otpornik, zavojnica, kondenzator, itd.) se
grije i prozivodi um. um je nepoeljna komponenta koju elimo izbjei, ali kako komponente
proizvode um, taj um utjee na ukupni um samog radiokomunikacijskog ureaja. Iz ukupnog uma
KIRT 2014/2015
Stranica11
1.1.13 Zakljuak
Ukratko sam objasnio to smo radili na kolegiju RuiS, naravno, ovo nije ni polovica onog to smo sve
radili, ukratko sam objasnio neke osnovne stvari koje smo kasnije primjenjivali kod gradiva kada smo
radili radare, heterodinski prijamnik i slino. Ostale stvari u ukratko objasniti kod laboratorijskih
vjebi koje smo radili, pa da dva puta nemam jedno te isto u nastavku u to objasniti. Sve slike su
preuzete sa stranice kolegija RUiS.
KIRT 2014/2015
Stranica12
Kao to se vidi na slici imamo dvije ljevak antene, generator (predajnik) i prijamnik (ureaj na kojem
mjerimo snagu primljenog signala). U nastavku u objasniti ukratko pojedine dijelove sa kojima smo
se sluili na prvoj laboratorijskoj vjebi.
Antena
posrednik izmeu voenog vala uzdu linije i prostornog vala. Ima dvojaku funkciju:
prilagodba linije ili valovoda na slobodni prostor
usmjeravanje zraene energije u odreene dijelove prostora na unaprijed utvreni nain
Predajnik
preko njega na izlaz aljemo signal, ureajem smo definirali sngau signala i frekvenciju
U naem sluaju trailo se od nas da namijestimo: f = 10 GHz i Po = -3 dBm
Prijamnik
Za prijamnik smo koristili univerzalni instrument (voltmetar, watmetar, ampermetar) i na
njemu smo mjerili snagu primljenog signala koja je dolazila od predajnika preko antene
d1 [m] = 0,5
d2 [m] = 1,0
d3 [m] = 2,0
PRx [mW]
0,005
0,00158
0,000501
PRx [dBm]
-23
-28
-33
PRx [dB(W)]
-53
-58
-63
KIRT 2014/2015
Stranica13
Kako vidimo iz tablice, sa poveanjem udaljenosti izmeu dvije antene snaga primljenog signala
opada i signal je sve loiji.
PRx [mW]
0,002
0,001
0
d1 [m] = 0,5
d2 [m] = 1,0
d3 [m] = 2,0
Graf prikazuje ovisnost, tj. na grafu se vidi kako poveavamo udaljenost snaga pada
KIRT 2014/2015
Stranica14
Cilj vjebe nam je bio da vidimo kakav e biti signal na izlazu iz mjeaa, tj. svaki od ovih stupnjeva
ima svoj um, tj. proizvodi um. Od voda oekujemo gubitak, to je pasivni ureaj koji priguuje
signal, oekujemo gubitak na njemu, pojaalo ima svoje pojaanje, slui da pojaa oslabljeni signal
koji dolazi iz antene (ima isto neki um, sastoji se od elektronikih komponenti, te kako se
komponente griju proizvode um koji na kraju utjee na kvalitetu primljenog signala), mjea nema
pojaanje, slui nam da od vie frekvencija mi izvadimo onu koju eimo, nakon mjeaa ide stupanj
MF pojaala koje se brine nakon toga da se pojaa signal iz mjeaa i filtriraju nepoeljne
komponente. Oekujemo da pod b) situacijom imamo bolje parametre nego pod a). Najbolje je
predpojaalo staviti to blie anteni da se signal pojaa, vod nakon toga nee puno utjecati na
kvalitetu signala. Znai, oekujemo bolju situaciju pod b) sluajem.
Svaki radioprijamnik je zapravo Heterodinski radio prijamnik.
U nastavku u opisati ukratko heterodinski prijamnik.
Kao to vidimo ovo su osnovni dijelovi od kojih se svaki heterodinski radio prijamnik sastoji. Uz
heterodinski radio prijamnik postoji i super heterodinski prijamnik koji u kasnije opisati. U nastavku
u opisati svaku pojedinu komponentu emu slui.
KIRT 2014/2015
Stranica15
NF pojaalo slui da pojaa slab signal koji dolazi iz antene za bolji odnos signal / um.
MF pojaalo signal meufrekvencije iz mjeaa treba pojaati na potrebnu razinu napona ili
snage. MF pojaalo treba osim pojaanja i filtrirati nepoeljne signale. MF pojaalo mora
imati potrebnu irinu frekvencijskog propusnog podruja i potrebnu strminu krivulje
proputanja.
Kao to vidimo u superheterodinskom radio prijamniku signal sa antene se prvo pojaava pomou
irokopojasnog VF pojaala, a zatim se pomou oscilatora kojeg ine kondenzator i zavojnica iz
signala izdvaja signal eljene radio stanice koji se zatim vodi na mjea.. U mikseru se mijea
spomenuti signal radio stanice i signal iz oscilatora. Oscilator generira sinusni signal sa frekvencijom
koja je od signala radio stanice via za 455 kHz ili za 10,7 MHz. Spomenute dvije frekvencije su
standardne frekvencije selektivnih uskopojasnih VF pojaala. U radiotehnici se za spomenuta
selektivna uskopojasna pojaala esto koristi i termin meufrekventna (MF) pojaala zbog injenice
da se nalaze izmeu VF i NF pojaala, dakle u svojevrsnom meuprostoru. Mjea je elektroniki
sklop koji formira prozivod (umnoak, produkt) signala.
KIRT 2014/2015
Stranica16
2.3.3 Mjealo
Shema mjeala
Kao to se vidi sa slike na slignal irokopojasnog VF pojaala dovodimo bazu tranzistora, a signal sa
oscilatora na emiter tranzistora. Uslijed ovoga na kolektoru tranzistora dobivamo signal koji
predstavlja umnoak spomenutih signala. Iz matematike je poznata relacija za umnoak dva sinusna
signala.
Dakle, kada se pomnoe dva sinusna signala dobivamo opet dva sinusna signala, ali jedan sa
frekvencijom koji predstavlja zbroj i drugi koji predstavlja razliku frekvencija umnoenih signala.
Uzmimo, npr. da je ulaz radio prijamnika podeen da prima signal radija na frekvenciji 612 kHz te da
je meufrekvencija 455 kHz to znai da je frekvencija oscilatora 612 + 455 = 1067 kHz. Dakle, u
mjeau se formira umnoak signala frekvencija 612 kHz i 1067 kHz tako da na izlazu mjeaa
dobivamo signale frekvencija 1067 - 612 = 455 kHz i 1067 + 612 = 1679 kHz. Signal frekvencije 455
kHz se pojaava u meufrekventom pojaalu. Glavni razlog zbog kojeg su konstruirani radio
prijamnici lei u injenici da se frekvencija signala sniava te se pojaanje vri na niim frekvencijama
gdje je pojaanje tranzistora vee.
Za heterodinski radio ureaj na T=25 C koji radi s irinom kanala 5 MHz odrediti potrebni
iznos ulazne RF snage kao funkciju faktora uma ulaznog pojaala bi se dobio odnos
Signal/um iznosa 12 dB. Tri najbitnija modula radio ureaja za ovaj izraun su: prikljuni
vod do antene koji ima guenje iznosa 2 dB, ulazno niskoumno pojaalo koje ima pojaanje
iznosa 16 dB te mjea koji ima faktor uma i gubitke iznosa 8 dB.
KIRT 2014/2015
Stranica17
Kako vidimo iz priloene slike iz AppCad-a, kada nam je vod bio prvi modul heterodinskog
prijamnika:
Moemo zakljuiti da kako nam je vod bio prvi modul, faktor uma i ekvivalentna temperatura
samog prijamnika su dosta veliki, dok je odnos signal / um malen, tj. to je pojaanje oko 15 puta, ali
vidit emo u slijedeem primjeru, da kada nam je prvi modul pojaalo da e odnos signal/um biti
bolji, a uz to oekujemo da nam faktor uma i ekvivalentna temperatura prijamnika budu manji.
KIRT 2014/2015
Stranica18
Kao to vidimo, analitiki rezultati i rezultati iz programa AppCad se malo razlikuju, razlika je
u tome to program tonije to rauna, kad sam raunao nisam uzimao sve decimale i tu je
greka, nikad ne moemo ba tono izraunati kao raunalo.
KIRT 2014/2015
Stranica19
Kako vidimo iz priloene slike iz AppCad-a, kada nam je pojaalo bio prvi modul heterodinskog
prijamnika:
Moemo zakljuiti nakon izraunatih vrijednosti koje smo dobili iz programa AppCad, da kada smo
stavili Predpojaalo ispred antene (pojaalo kao prvi modul), faktor uma nam je duplo manji nego
kad nam je vod bio prvi modul, ekvivalentna temperatura je manja i odnos signal/um nam je vei.
KIRT 2014/2015
Stranica20
Kao to vidimo, analitiki rezultati i rezultati iz programa AppCad se malo razlikuju, razlika je
u tome to program tonije to rauna, kad sam raunao nisam uzimao sve decimale i tu je
greka, nikad ne moemo ba tono izraunati kao raunalo. Ali kako se da zakljuiti, rezultati
se uglavnom podudaraju programu AppCad.
KIRT 2014/2015
Stranica21
TNC konektor - konektor koji je opletena verzija BNC konektora, ima 50 impedanciju i
dizajniran je za signal do 15 GHz
KIRT 2014/2015
Stranica22
Slika 3. N konektor
APC konektor - konektori koji terminiraju kraj optikog kabla te omoguuju bri povezivanje i
raskidanje spoja za razliku od mehanikog fiksiranja koji dri precizno vlakna da se prenese
svjetlo
KIRT 2014/2015
Stranica23
KIRT 2014/2015
Stranica24
Nakon toga smo ili provjeriti kako poveanje frekvencije utjee na konektor. U nastavku slijede
grafovi u logaritamskom mjerilu.
Nakon mjerenja smo ustvrdili (to je vidljivo i na grafu) da sa poveanjem frekvenciji gubitci na
konektorima rastu. Konektor je pasivni element (zato se crta nalazi ispod nule), priguuje signal i sa
poveanjem frekvencije smo vidili da gubici rastu.
KIRT 2014/2015
Stranica25
KIRT 2014/2015
Stranica26
Frekvencije koje mogu proi u meufrekventni dio radio prijemnika ako raunamo s prva tri
harmonika RF i LO signala su :
1166,7 MHz
1150 MHz
1255 MHz
1236,7 MHz
Cilj nam je neke harmonike filtrirati, to se dodatno filtrira i u meufrekventom pojaalu koje slui da
pojaa signal koji dolazi iz mjeaa i uz to filtira nepoeljne harmonike. Moemo i poslije mjeaa npr.
dodati pojasno-propusni filter da izdvojimo raspon frekvencija koji elimo (na taj nain emo izbjei
nepoeljne harmonike).
2.5.2 Pojasno propusni filter
Pojasnopropusni filtar proputa sve frekvencije izmeu dviju graninih frekvencija g1 i g2, a gui
ostale.
KIRT 2014/2015
Stranica27
Stranica28
f [GHz]
Pizl [dBm]
Pizl [mW]
1
-0,82
0,828
2
-1,05
0,785
5
-1,80
0,661
10
-2,92
0,510
0,4
0,3
0,2
0,1
0
1
10
KIRT 2014/2015
Stranica29
Nakon mjerenja vidimo kako frekvencija utjee na vod, tj. na snagu signala. Logiki, sa porastom
frekvencije sve se vie snage gubi na vodu. Iz tablice i iz grafa vidimo da je snaga polako poela
padati ve na frekvenciji 1 GHz, kako smo poveavali frekvenciju, vie snage se troilo na vodu. Kada
smo postavili frekvenciju na 10 GHz, snaga je pala za pola u odnosu na ulazni signal (to je vidljivo i
iz tablice i sa grafa). Da smo poveavali frekvenciju jo vie cijela ulazna snaga bi se potroila na
vodu i do prijamnika ne bi nita stiglo (tj. na prijamniku nebi nita izmjerili).
f [GHz]
Pizl [dBm]
Pizl [mW]
1
-1,64
0,685
2
-2,41
0,574
5
-4,40
0,363
10
-12,70
0,054
RG58 (BNC)
0,8
0,6
0,4
Pizl [mW]
0,2
0
1
10
KIRT 2014/2015
Stranica30
Nakon mjerenja voda RG58 (BNC) vidimo kako frekvencija utjee na snagu signala kad koristimo vod
RG58 (BNC). Kako vidimo iz tablice i iz grafa, snaga signala osjetno ve pone padati oko 1-2 GHz.
Npr. na 2 GHz je snaga signala skoro pala na pola, da smo malo vie poveali frekvenciju oko 2 GHz
snaga bi pala na pola. Vidimo jo iz tablice kako sve vie poveavamo frekvenciju, npr. na 10 GHz
moemo rei da se skoro cijela snaga izgubi na vodu, a jako malo doe do prijamnika.
KIRT 2014/2015
Stranica31
KIRT 2014/2015
Stranica32
Dio signala iz lokalnog oscilatora ide u mjea, dio u ljevak antenu. Ukoliko se objekt ne giba,
frekvencija fd koja bi se vratila bi bila jednakog iznosa. Frekvencija fMF je vea to je brzina objekta
vea i to je Dopplerova frekvencija fd i u toj frekvenciji je sadrana apsolutna brzina objekta. Za
Dopplerovu frekvenciju moemo napisati
= (0 , ||)
raunamo prema formulama:
= 0 1 | (0 > 1 )
= 1 0 | (1 < 0 )
KIRT 2014/2015
Stranica33
Na sustav nam je bio spojen i zvunik na kojem smo uli kratak zvuk svaki put kad bi dobili signal na
prijemu.
KIRT 2014/2015
Stranica34
4. Izvori
biljeke sa predavanja
fer2 materijali
KIRT 2014/2015
Stranica35