Didaktika kao kibernetikoinformacijska teorija

(Felix von Cube)

 Utemeljitelj je Felix von Cube, njemaki

profesor sa Univerziteta u Heidelbergu
Kibernetikaje dio nauke o opim
zakonitostima procesa upravljanja,
reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, prerade
i
prijenosa informacija u sistemima nezavisno
o
njihovoj prirodi.
Kibernetiki sistem je skup elemenata
meusobno povezanih vezama koji djeluju
jedan na drugi.

Odgoj i obrazovanje kao upravljanje

Odgoj i obrazovanje - proces tokom kojeg
adresati, uz stalnu korekciju, bivaju voeni
prema datom odgojnom ili obrazovnom cilju.
Promjenu u ponaanju adresata valja postii
uenjem.
Stalna korekcija upravljanja potrebna je jer
uenik neprestano podlijee nepredvidivim
vanjskim i unutranjim utjecajima.

 U kibernetici se proces upravljanja ili voenja

prema odreenom cilju uz stalnu korekciju zove
regulacija.
Proces odgoja ili obrazovanja je proces
regulacije, pa ga prikazujemo kao regulacijski
krug.
Meutim, ovdje se radi o drugaijem objektu
regulacije nego u tehnici ovjeku, koji ima
svoje potrebe, motive, predstave o ciljevima...
Ipak se na njega moe ciljno usmjereno utjecati
(upravljati)

 Zadana vrijednost u odgoju i obrazovanju

zove se odgojni ili obrazovni cilj.
Regulator je odgajatelji ili nastavnik kao
strateg.
Obrazovna strategija je plan za
postizanje obrazovnog cilja.
Izvrni lanci u odgoju i obrazovanju su
personalni i nepersonalni (tehniki) mediji.
Oni slue provoenju obrazovne strategije.

 Mjerna osjetila u odgoju i obrazovanju

slue kontroli uenja. Njihov je zadatak
odreivanje stadija uenja u kojem se
adresat nalazi. Nastavnik mora iz
vidljivog ponaanja zakljuiti u kojem se
stadiju uenik nalazi. Ako se stvarna i
zadana vrijednost ne poklapaju,
zapoinje novi proces upravljanja.
Regulacijski krug odgoja
(obrazovanja) je funkcionalna ema.

Obrazovni cilj
Izraeni su kao hou, zahtijevam,
poeljno, emancipativno ...itd. ciljevi
koje adresati trebaju dostii.
Obrazovni cilj je operacionaliziran ako je
naveden u jednoznanim radnjama koje
adresat treba postii.
Zatim se navode pretpostavke koje
adresat mora ispunjavati dijelovi
ciljeva, jer ih adresat jo nije dostigao.

 Sadraji predmetna podruja koja, kao

takva, nemaju nita sa odgojem ili
obrazovanjem. Pritom se sadraji
ukljuuju u ciljeve.

Obrazovne strategije
Slijed planiranih mjera koje nastavnik ili mediji
moraju provest i koje adresata trebaju dovesti
do odreenog obrazovnog cilja.
Strategije uvijek ovise o cilju i adresatu, a u
realizaciji o medijima i drugim sredstvima.
Metode su utvren slijed regulacijskih mjera.
Ako su te mjere usmjerene na odreeni
obrazovni cilj, radi se o obrazovnoj strategiji.

 Felix von Cube navodi neke obrazovne

strategije:
Za djelotovrno posredovanje znanja
sluimo se dvjema strategijama:
Sreivanje obavijesti prije nego to bude
upuena adresatu (npr. strukturiranjem), i
Ponovno pruanje informacije koju treba
nauiti.

 Pod spoznajom podrazumijevamo shvatanje

povezanosti, struktura, pravila itd. Spoznajne
strategije su: prikazujue i genetike.
U prikazujuoj strategiji pojedinane obavijesti
rasporeujemo tako da postojea povezanost
postaje vidljiva- tako spoznaja bila
sugerirana.
U genetikoj spoznajnoj strategiji vjebamo
produktivno miljenje. Adresata suoavamo s
problemima, da bi samostalno doao do
rjeenja.

 Za formiranje stavova koriste se

strategija identifikacije, strategija uzora
i strategija pojaavanja. Naroito su
uinkovite njihove kombinacije.
Strategije za sticanje vjetina sastoje
se u pokazivanju i izvoenju pojedinih
vjetina te u pojaavanju ispravnog ili
otklanjanju pogrenog ponaanja.

Mediji
Znakovi ili znakovni sistemi za kodiranje
informacije.
Analogni i digitalni mediji, personalni i
tehniki, simboli, eme itd.

Planiranje
Ukoliko imamo operacionalizirane nastavne
ciljeve, planiranje se sastojei iz tri koraka:
A) Razvijanje strategije za razvijanje
konkretne obrazovne strategije ne moe se
dati recept, ali moemo se posluiti opim
strategijama za sticanje znanja, spoznaja,
vjetina itd.
Takoe, potrebno je ispitati ispunjavaju li
adresati sve pretpostavke za postizanje datih
ciljeva.

 B) Planiranje prikladne upotrebe medija

zadatak medijske didaktike (istraivanje
specifinih mogunosti kodiranja medija).
C) Odreivanje didaktikih postaja
Didaktika postaja nije zadana vrijednost, ona
je jedna taka utvrene obrazovne strategije.
Na nekoj did. postaji povretnu vezu
uspostavljamo tako da nastavljejui neku
regulaciju kod adresata utvrdimo stvarnu
vrijednost te zatim, polazei od te stvarne
vrijednosti vodimo adresata prema
predvienoj postaji.

Kibernetike metode u pedagogiji

Kibernetika didaktika sastoji se u primjeni
kibernetikih pojmova i metoda na podruje
odgoja i obrazovanja.
Predstavlja dio podruja kritiko-racionalne
nauke o odgoju
Umjesto kibernetike didaktike adekvatniji je
izraz primjena kibernetikih metoda u
pedagogiji

 U primjeni kibernetikih metoda na

odgoj i obrazovanje moemo razlikovati
tri podruja:
Opis odgoja (obrazovanja) kao
upravljanja,
Primjena informacijsko-teorijskih
metoda u teoriji uenja, didaktici i
medijskoj didaktici, te
Programiranje povratno povezanih
obrazovnih sistema.

 Primjena informacijskoteorijskih metoda

u didaktici doprinosi preciziranju i
optimiranju obrazovnih strategija

Primjena kibernetiko-informacijske
teorije

Glavni problem primjene sastoji se u

rjeavanju konkretnih pojedinanih problema
pomou opih naunih postavki i teorija.
Meutim, svaki pojedinani sluaj ima svoje
posebne pretpostavke i uslove.
Odgajatelj mora biti sposoban da djeluje pod
pritiskom vremena i u skladu sa uslovima koje
mu namee situacija. To se stie vjebanjem.

 Kibernetiko-informacijska teorija
doprinosi planiranju nastave.

Planer treba razrezati odgovarajue

regulacijske krugove i sukcesivno ih
poredati.
Tako dobiva upotrebljiv mreni plan za
nastavu koji se potvrdio u praksi.