HIDROMETRIJA

UNIVERZITET U TUZLI
Hidrometrija

RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET

bavi se mjerenjima na vodama i primarnom obradom tih rezultata

Osnovni zadaci hidrometrije:

a) razrada metoda i pribora za odreivanje i prouavanje reima voda
b) obrada podataka mjerenja
c) organizacija mree osmatrakih stanica
U graevinarstvu podruju interesa hidrometrijska istraivanja na rijekama,
jezerima i akumulacijama

HIDROLOGIJA

Osnovni hidrometrijski radovi:

-izbor mjesta i poloaja mjerenja
-postavljanje i oprema stanica za mjerenje raznih parametara vode
-mjerenje dubina i oblika dna rijenog korita
-osmatranje kolebanja nivoa vode

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra.

-mjerenje i prouavanje brzina i smjera toka

1

-mjerenje i prouavanje pada vodnog ogledala i t d

MJERENJE NIVOA VODE (VODOSTAJ)

Na rijekama, jezerima i morima
Potrebe plovidbe, projektovanja i gradnje HG (regulacija rijeka, luke, mostovi ... )
Vodostaj

vertikalna razlika nivoa vode i nekog fiksnog (nultog) poloaja

Najjednostavniji ureaj za mjerenje

Vodomjerna letva

vodomjerna letva

drvo, liveno eljezo, elini lim, plastika

podjela na letvi uglavnom 2 cm
eljezne i plastine letve

komadi po L=1 m

irina letve 150 mm

Pokazatelj nivoa vode = VODOSTAJ

VODOSTAJ

vertikalno odstojanje od neke fiksne ravni do nivoa vode

Vodomjerna letva

Limnigraf

Tipovi limnigrafa:

vodostaj osmatramo diskontinualno

kontinualno (automatsko) registrovanje vodostaja

a) sa plovkom
b) pneumatski
c) sa senzorom
Stepenasti vodomjer

a) Limnigraf sa plovkom:
-dobo, plovak, ue, koturaa i kontrateg

Postavljanje i oitavanje vodomjera

-nain ugradnje

-postoji kejski zid, mostovski stub

-obala kosa

-vertikalno pomjeranje plovka prenosi se na papirnu traku

f-ja uslova na terenu

-papirna traka namotava se na dobo

letva u strogo vertikalan poloaj

-dobo se okree oko svoje ose pomou satnog mehanizma

letve privrstiti na vertikalno pobijene ipove

stepenasti vodomjer (slika gore)

-v okretanja doboa usklaena sa L limnigrafske trake

10

ema rada limnigrafa

sa plovkom

Ureaj sa plovkom
dobo, plovak, ue, koturaa i kontrateg
11

12

b) Pneumatski limnigraf:
-boca sa komprimovanim zrakom
-komprimovani zrak preko reduktora pritiska potiskuje u cijev
-cijev postavljena u vodu
-iz cijevi zrak stalno izlazi u vidu mjehura

Limnigraf sa horizontalnim doboem

Limnigraf sa vertikalnim doboem

13

c) Limnigraf sa senzorom:

MJERENJE DUBINE VODE

-nivo vode mjeri kao hidrostatiki p pomou senzora

-senzor smjeten u cilindar od nehrajueg elika 24 mm i L = 175 mm
-senzor sastvni dio ureaja za const. mjerenje nivoa vode
Prednosti

jednostavna instalacija ; preciznost

Nedostaci

treba povremena rekalibracija ; osjetljivost membrane

14

Dubina (d)

definiemo dno rijeke, jezera ...

Rezultati mjerenja: a) situacije sa izobatama

izobate = linije koje spajaju mjesta istih d
b) situacije sa izohipsama
izohipse = linije koje spajaju mjesta istih visina
c) uzduni profili
d) karakteristini PP
Mjerenje dubine

tri operacije:

1) mjerenje dubine
2) odreivanje pozicije take u kojoj mjerimo d
3) mjerenje nivoa vode

15

16

Mjerenje dubine

puno postupaka i pribora:

Mjerenje dubine u POJEDINANIM TAKAMA:

1) hidrometrijski postupak
2) akustiki postupak
Hidrometrijski postupak:
a) Razliite motke i letve (tzv. sondirke)
b) Granino graduirano ue

mjerenje d u tekuicama
Postupci i pribor za mjerenje dubine

obiljeene na svakih 1, 2, 5 do 10 cm

vee dubine sa plovila

sa utegom na kraju

zanoenje ueta

korekcijom smanjiti izmjerene dubine

17

18

Akustiki postupak:
-Koristi ehosonder sa kazaljkom
-Rad ehosondera:
- slanje ultrazvunog signala
- njegovo odbijanje od dna
- prihvaanje signala
- Brzina rasprostiranja zvuka (c)

Primjer mjerenja dubine

a) elino graduirano ue
1 ue

2 uteg

ugao zanoenja

5 polazni signal

f-ja temperature i gustine vode

b) ehosonder
3 predajnik

4 prijemnik

6 povratni signal

a razmak prijemnika i predajnika (m)

b dubina ehosondera (m)

t vrijeme potrebno da ultrazvuk doe od prijemnika do predajnika (s)

c v rasprostiranja zvuka

19

20

NEPREKIDNO MJERENJE dubine:

1) akustiki postupci
2) hidrostatiki postupci
Akustiki postupci:
- koristi ehosonder sa pisaem
Hidrostatiki postupak:
-Koristimo hidrostatiki distancijski mjera profila
-Mjerenje sa plovila pomou sonde za praenje dna
-Oblik sonde hidrodinamian
-Unutar sonde

to manji otpor pri kretanju kroz vodu

ureaj za kontinualno registrovanje dubine

Snimanje poprenih presjeka i uzdunih profila u vodotoku

21

22

MJERENJE BRZINE VODE

Odreivanje brzine (vektor)

poznavati:

a) njenu apsolutnu vrijednost

b) pravac sa obzirom na odabrani koordinatni sistem
c) smjer
Teenje vode u cijevima i vodotocima
Strujanje u moru i jezeru

poznat pravac i smjer vektora v

mjerenjem odrediti sva tri parametra

Srednja v u datom t u dijelu poprenog presjeka :

vw=
Q /
Mjerenje dubine u jezeru (snimanje konfiguracije dna)
23

Q proticaj rijeke kroz presjek

24

Prirodni i vjetaki vodotoci

turbulentan reim strujanja

Hidroloka mjerenja v vode

Ako je v = trenutna v

zanima nas: srednja lokalna v vode u i-toj taki

srednja lokalna v:

vremenska i prostorna pulsacija brzina

T(s) = t2 t1

razdoblje osrednjavanja

Pulsacija brzine u povrinskoj (I) i taki pri dnu (II) turbulentnog toka u vodotoku

-Sa slike: srednje lokalne v u taki opadaju porastom d

pulsacija raste

-Znai: pri dnu v vode mjeriti due nego na povrini

25

Vertikalni profil srednjih lokalnih v izmjerene u pojedinim takama

Take od povrine ka dnu

-T za povrinske take: 1 do 2 minuta

T za take pri dnu: 2 do 3 minuta

Raspored v u poprenom profilu rijenog toka

26

f-ja vrste teenja

karakteristini uzorci
teenje turbulentno

raspored v moe biti raznovrstan

f-ja Q, hrapavosti, krivina toka, oblika popr presjeka . . .

Mijenja se Q po t

raspored v se mijenja u t

Karakteristini vertikalni profili brzina u vodotoku

a) glatko dno

b) vrlo hrapavo dno (vegetacija)

srednja v vode na vertikali

q = elementarni protok (m2 / s)
srednja v toka (srednja v u
poprenom presjeku toka)

Q=ukupan protok kroz

proticajnu povrinu A

27

28

Odreivanje srednje v na vertikalma na osnovu mjerenja u takama po dubini:

a) U jednoj taki:

b) U dvije take:

c) U tri take

d) U pet taaka

29

Mjerenje v vode u laboratoriju ili prirodi

30

postupci:

1) Kinematski (hidrometrijski plovci i krilo, hidrometrijsko kolo)

2) Postupci temeljeni na transformaciji energije (instrument Pitot, Venturi)
3) Termoelektrini postupci (v mjerimo na osnovu izmjene topline)
4) Elektromagnetski postupci
Hidrometrijski plovci:
a) Povrinska v vode (povrinski plovci)
Vrste hidrometrijskih plovaka

b) v vode na nekoj d (dubinski plovak)

a1) do a4) povrinski plovci b) dubinski plovak c) plovak - palica

c) v srednja do odreene d (plovak palica)

- Dio plovka iznad povrine vode

mala povrina

Napomena:

uticaj vjetra

Prikazane mjere su u cm !!!

31

32

Hidrometrijsko krilo:

Princip mjerenja plovkom u vodotoku:

-mjerimo put s (m) kojeg pree plovak u vremenu posmatranja t (s)

Mjerimo v vode u otvorenim tokovima i cijevima

Mjerenje: jednoznani odnos v vode i broja okretaja propelera hidrom. krila (n)

vsr = s / t
Odnos vsr na vertikali hidrometrijskog profila i povrinske v mjerene povr. plovkom
u granicama 0,82 do 0,92
Mjerenje v vode dubinskim plovkom:
-dubinski dio plovka na d od 0,6d

povrinski dio ima v = vsr na vertikali

Plovak palica:
- ako je palica potopljena do 0,9d

dobijemo vsr vode na vertikali

Hidrometrijsko krilo i kriva badarenja
a) hidrometrjsko krilo

b) zamjena hiperboline krive badarenja sa tri pravca

33

34

Hidrometrijsko krilo

Mjerenje hidrometrijskim krilom sa mosta

Mjerenje hidrometrijskim krilom

35

36

Hidrometrijsko krilo:

Proizvoa hidrometrijskog krila: daje krivu badarenja

-unosi se u vodu pomou ueta ili na vertikalnoj motki

Kriva badarenja = kriva zavisnosti n (1/s) od v vode (m/s)

-prvi sluaj: mjerenje iz amca ili sa iare koja je popreno na vodotok

Kriva badarenja: dobije se u laboratoriji

-drugi sluaj: mjerenje sa mosta ili stojei u vodi (manje d)

mjeri se n u cijelom rasponu v kretanja kolica
Cijevi pod pritiskom:
kolica

-mjerenje v

poznata i jednolika v kretanja iznad kanala sa vodom

krilo je na ipkama po pravim uglom na smjer toka vode

Hidrometrijsko krilo: mjerimo v u jednoj taki

Mjeri se (obino) ukupan broj okretaja propelera N u vremenu t (minimum 2 min.)
odrediti specifian broj okretaja propelera n = N / t
iara za mjerenje brzine vode pomou hidrometrijskog krila

sa krive badarenja oitamo vsr u taki mjerenja

37

38

Pitotova cijev:
Mjerenje lokalnih v u laboratoriji
Mjerimo v

princip transformacije kinetike energije vode u potencijalnu

Otvoreni vodotok:
-cijev savijena po pravim uglom na donjem kraju
-taj otvor cijevi usmjerimo uzvodno
-vertikalni dio cijevi

voda se podie do h (m)

h=pd / g
Naelno mjerenje brzine vode Pitotovom cijevi
a) otvoreni tok

pd dinamiki pritisak na ulazu u cijev (N/m2)

gustina vode

b) cijevi pod pritiskom

(kg/m3)

g ubrzanje polja sile tee (m/s2)

Mjerenje v vode u cijevima pod pritiskom: dvije cijevi

poetak samo jedne

usmjeren uzvodno
39

Pitotove cijevi: mjerenje v vode > 7 m/s

krilo nije pouzdano ili nije mogue

40

10

1) Postupci neposrednog mjerenja Q:

MJERENJE PROTOKA VODE

Q = koliina ili V vode koja protie kroz PP vodotoka ili cijevi u jedinici vremena

Zasnovani na mjerenju Q pomou mjernih posuda

Q = temeljni hidroloki i hidrauliki podatak

Mogue: mjerenje Q malih izvora i manjih vodotoka sa Q do 10 l/s

Poznavanje Q: osnovnu uslov projektovanja i izvoenja radova na vodotoku

Mjerne posude:
a) Milneova posuda

Postupci mjerenja Q

b) danaida

dvije osnovne grupe:

1) postupci neposrednog mjerenja Q

a) Milneova posuda:

2) postupci posrednog mjerenja Q

-automatski registrator

sastoji se od dvije posude istog oblika i V

-kada se jedna posuda napuni vodom

prevre se zbog teita i prazni se

-tada dolazi do punjenja druge posude

a)

Milneova posuda

1-izlivni otvori
3-rezervoar

b) danaida
2-pokaziva NV

4-mjerna skala

41

b) Danaida:

42

2) Postupci posrednog mjerenja Q:

-okrugla posuda sa vie radijalnih otvora na dnu

istie voda

a) Postupak povrina brzina

-otvori normirani i oblikovani

-pretpostavka const Q

b) Postupak mjeavina

NV u danaidi se stabilizuje

jednakost dotoka i isticanja

protok (m3/s)

c) Koritenje mjernih objekata (kanala)

a) Postupak povrina - brzina:
-mjerenje v hidrometrijskim krilom u nizu taaka PP
-mjerenje u prirodnim i vjetakim tokovima i tokovima pod pritiskom (D > 0,8m)

koeficijent isticanja
n broj otvora

-postupak: odabir odreenog broja brzinskih vertikala, broj i poloaj taaka na

vertikalama u kojima mjerimo v

A povrina otvora (m2)

-razmak izmeu dvije vertikale

g ubrzanje polja sile tee (m/s2)

-u praksi: uzima se do 5 vertikala za male i do 20 vertikala za velike rijeke

H dubina vode u danaidi (m)

-broj mjernih taaka na jednoj vertikali:

ne vei od 1/20 ukupne irine vodnog lica b (m)

za d > 1m iznosi 5 (pri povrini, na 0,25d; 0,5d; 0,75d; na dnu)

43

44

11

Analitika metoda odreivanja protoka

-Kod prorauna koristimo srednje vrijednosti v izmeu dvije brzinske vertikale

-v srednje na brzinskim vertikalama odredimo na osnovu podataka o mjerenjima
-Podaci o mjerenjima

Naelo mjerenja protoka postupkom povrina brzina

1, ...., 5 oznaka brzinskih i protonih vertikala; (A), (B), (C), (D), (E) koraci postupka grafike integracije

u odreenim takama vertikala

-Proizvodi v srednjih sa pripadajuim dijelovima poprenog presjeka izmeu

vertikala odreuju elementarni protok (q)
-Sumiranje q odreen je ukupni Q vode kroz popreni presjek

ukupan protok Q

Poto je v=f(x,y) gornji integral nemogue analitiki rijeiti za prirodni vodotok

v srednje izmeu dvije vertikale

prvo izraunamo elementarni protok q (m2/s) i onda ukupan Q:

Ukupan Q sumiranjem svih
parcijalnih protoka
45

46

U praksi

proraun ukupnog Q:

a) grafiki postupak (postupak grafike integracije)

b) analitiki postupak
Obradit emo grafiki postupak:

Grafiki postupak:
-Grafiko rjeavanje integrala

47

48

12

Za grafiku odnosno grafoanalitiku metodu potrebno je:

- izraunati q na svakoj vertikali na kojoj je mjerena dubina
- dio v srednje na vertikalama odreen mjerenjima
- dio v srednje odreen interpolacijom f-je v (v = v (stacionaa)
- q odredimo na osnovu izraza:
(A) Nacrta se izmjereni popreni profil vodotoka
(B) Za svaku vertikalu nacrtati dijagrame v=f(d)

Elementrani protok

(C) Planimetrisanjem odrediti qi

(D) Vrijednosti za qi nanositi u pogodnom mjerilu iznad svake vertikale i krajnje
take meusobno spojiti krivom
(E) Povrina izmeu te krive i vodnog lica (x-osa) odgovara ukupnom Q (prema
izrazu
Q u cijevima pod pritiskom
hidrometrijskog krila

Ukupan Q = zbir q du profila

odreuju se simultanim mjerenjem v pomou

Mjerenje v (ustaljeni tok vode) due od 5 min. pri emu v vode treba biti > od 0,4

49

50

b) Postupak mjeavina:
-Posredno mjerenje Q
-Za mjerenje Q bujinih tokova, tokova sa kaskadama i vrtlozima
-Sve su to tokovi sa snanom turbulencijom sa v > od 4m/s
-U vodotok uputamo odreenu koliinu obiljeivaa (traser, indikator) Qo
-Traser ima poznatu koncentraciju rastopine Co
-Nizvodni profil (potpuno mijeanje) uzimamo uzorak vode
-Odredimo koncentraciju trasera (obiljeivaa) C
-Iz odnosa Q:Qo = Co:C

ukupan Q:

Obiljeivai ili traseri: hemijski indikatori (natrijev hlorid) i fluorescentne tvari

51

52

13

c) Mjerni objekti:

C1) Otrobridni prelivi

-Posredno mjerenje Q

-Najei mjerni objekti

-Kod Q kod kojih postoji veza izmeu Q i nivoa vode

-Mjerenje malih koliina vode sa visokom tanou (trouglasti otrobridni)

-Otvoreni tokovi

-Mjerenje veih protoka (pravougaoni otrobridni prelivi)

mjerni objekti na kanalima i manjim tokovima

-Objekti za posredno mjerenje Q

tri grupe:

C1) otrobridni prelivi

C2) mjerni kanali
C3) kontrolni profili
-Kriteriji izbora tipa mjernog objekta su:
-Opseg protoka (Qmin, Qmax)

Otrobridni mjerni prelivi

(a) Pravougaoni bez bonog suenja (b) pravougaoni sa bonim suenjem

-Koliina nanosa

(c) Trougaoni (d) Trapezni

-eljena tanost
-Denivelacija u vodotoku
-Trokovi

-Prelive projektovati da rade kao nepotopljeni sa potpunim hidraulikim skokom

53

-Mjerni preliv: badariti u prirodi ili na modelu

54

C2) Mjerni kanali

-Kanali sa suenjem
-Idealni mjerni objekti za male prirodne tokove ako pri svim Q rade kao nepotopljeni
kroz objekat prolazi nesmetano nanos
kod otrobridnih preliva nanos se akumulira

Mjerni kanal sa suenjem i hidraulikim skokom

55

56

14

C3) Kontrolni profili

MJERENJE RIJENOG NANOSA

-HG izvedeni u obliku pragova ili pregrada

Rijeni nanos = krute estice koje je voda pokrenula u koritu

-Oblikovani da omogue precizno definisanje veze izmeu Q i vodostaja

ili su sa okolnog tla dospjele u vodni tok

dalji pronos

-Na rijekama sa promjenjivim koritom

Najea klasifikacija rijenog nanosa:
1) vueni nanos
2) lebdei (suspendovani) nanos
1) Vueni nanos:
kree se po dnu korita (klizanjem, kotrljanjem)
kretanje pojednih zrna

naizmjenino mirovanje i

2) Lebdei nanos:
pronos itavim poprenim presjekom vodnog toka (kao suspenzija)

Primjer kontrolnog profila na prirodnom vodotoku

koristimo pojam masena koncentracija nanosa (Ct)

kree se zajedno sa vodom (v estica = v vode)
57

58

lebdei nanos 85 do 95% ukupnog nanosa

Rijeni nanos: hidroloka i hidraulika kategorija

Ne raspolaete jo znanjem iz hidraulike
Za sada zanima nas samo najgrublja pojmovna distinkcija veliina
Krupnoa nanosa i zastupljenost frakcija zrna

prosijavanjem kroz sita

granulometrijska kriva nanosa

Primjer granulometrijske krive nanosa

59

d50 prenika zrna naosa koji odgovara 50% frakciji

d90 prenik zrna nanosa koji odgovara 90% frakciji

60

15

Lako razlikovati lebdei od vuenog nanosa, ipak:

Kod analize rijenog nanosa potrebno poznavati:

a) podaci o ukupnom pronosu nanosa u nekom periodu

povlaenje granulometrijske granice nije jednostavno

b) raspodjela koncentracije suspendovanog nanosa po poprenom

granica f-ja vremenski promjenjive jaine rijenog toka

c) promjena granulometrijskog sastava nanosa (materijala)

presjeku toka za karakteristine vodostaje u razliitim sezonama

gruba podjela (granica): oko 0,1 do 1,0 mm (sitni i srednje krupan pijesak)
Mjerenje vuenog nanosa:
a) pomou mehanikih hvataa

Pronos (protok) nanosa vueni Nv i lebdei Nl:

-koliina nanosa koja se kree poprenim profilom toka u jedinici vremena

b) pomou radioaktivnih i obojenih trasera

dimenzija kg/s

c) mjerenjem sprudova i pokretnih oblika dna

-ukupna koliina nanosa u veim vremenskim jedinicama (mjesec, godina)

izraava se u tonama

61

62

Najea primjena u praksi: mehaniki hvatai

Za v > 3 m/s otean rada sa mehanikim hvataem

Mehaniki hvatai:

Ove v su kod nailaska velikih vodnih valova

najvea koliina vuenog nanosa

Velike rijeke: tokom velikih voda (trajanje 2 do 3 dana) protie i do 90% od

-razliite izvedbe
-najei oblik: kutija sa otvorom na uzvodnoj strani
-unutranjost hvataa: vue se po dnu

ulazi vueni nanos

ukupnog godinjeg vuenog nanosa

v se smanjuje

-unos hvataa u vodu: posebna dizalica sa uadima na pontonima

Nakon zahvatanja vuenog nanosa

hvata podiemo sa dna

zahvaeni nanos analiziramo definisanjem granulometrijske krive

Zahvaeni nanos u mokrom stanju
50,30,20,10,5,4,3 mm
Nanos prenika d < 3mm
Mehaniki hvata
1 dva pontona meusobno spojena platformom; 2 kolotura; 3 motka sa vitlom kojim
se ue pritie na dno; 4 hvata vuenog nanosa; 5 dizalica; 6 ue; 7 kolotura za
ue; 8 vitlo za zatezanje ueta
63

suenje

prosijavanje kroz sita otvora

vaganje

Od ukupne koliine sitnog nanosa uzimamo uzorak koji ide na sita otvora 2,1,0.63,
0.25, 0.13 mm
ostaci na sitima se precizno vagaju
Prosijavanje krupnog i sitnog vuenog nanosa
granulometrijska kriva zahvaenog nanosa

jedinstvena
64

16

- Metodologija odreivanja pronosa vuenog nanosa - Definiemo elementarni pronos vuenog nanosa qv (kg/m/s):

Gvz masena koliina ukupno zahvaenog vuenog nanosa (kg)

bh irina ulaznog otvora hvataa (m)
tz ukupno vrijeme zahvatanja nanosa (s)
-tz: od trenutka kada je hvata dodirnuo dno do odvajanja od dna
-tz f-ja koliine nanosa (obino od 30s za vee v toka do 15min za manje v toka
-Vrijednost qv za razne vertikale (jedna vertikala zahvatanje nanosa min. 3 puta)

Metodologija odreivanja pronosa vuenog nanosa

-qv nanosimo na crte iznad linije sudjelujue irine vodnog lica (bs)
-qv nanosimo iznad poprenog profila vodotoka
-Spajanje taaka

kriva elementarnog pronosa vuenog nanosa

-Nv (ukupna kol. vuenog nanosa u presjeku): planimetrisanjem povrine ispod te

65
krive i bs

Mjerenje lebdeeg nanosa

raznim konstrukcijama hvataa (batometri):

a) hvatai sa trenutnim zahvatanjem uzorka vode

b) hvatai sa laganim punjenjem
a) Hvatai sa trenutnim zahvatanjem uzorka vode:
-cilindrina cijev d=10 do 15 cm i V od 1 do 5 litara
-cilindar u eljenom poloaju

naglo se zatvori

66

b1) Hvatai sa bocom:

-hidrodinamiki oblik
-u tijelu instalirana boca V 0,5 do 2 lit.
-hvata integrator: baziran na hipotezi da zahvata integralni (srednji)
uzorak vode na vertikali
uslov sputanje hvataa jednolikom
vertikalnom v
-iz zahvaene vode
srednja koncentracija lebdeeg nanosa na vertikali

zahvatimo V vode

b) Hvatai sa laganim punjenjem:

b1) Hvatai sa bocom (hvatai integratori i hvatai za uzimanje uzorka
u samo jednoj taci
b2) Vakuumski hvatai
Hvatai lebdeeg nanosa sa laganim punjenjem (hvata sa bocom)
1 vodozahvatna cijev; 2 cijev za zrak; 3 tijelo hvataa; 4 boca V 1lit; 5 rep hvataa (stabilizator)
67

68

17

b2) Vakuumski hvatai:

-za manje koncentracije lebdeeg nanosa Cl < 50 mg/l
-za traene visoke tanosti mjerenja
-elastina cijev uronjena u vodu
-voda u cijevi kree se ka gore (zbog podpritiska u komori za uzorak)
-komora za uzorak V 10 do 40 lit.

Zahvatanje lebdeeg nanosa

laboratorija

izdvajanje vrste od tekue faze

filtriranje i isparivanje
Uzorak vrste faze: definiemo koncentraciju nanosa, pronos nanosa i granul. Krivu
Za definisanje granulometrijske krive: posebno za materijal d > 0,06mm
posebno za materijal d < 0,06mm
granica izmeu praine i pijeska
Zrna d > 0,06mm

prosijavanje na sitima 4, 2, 1, 0.5, 0.125 mm

Zrna d < 0,06mm

analiza pomou pipet postupka

iz menzure sa ispitivanim materijalom (potpuno disperzovan u

destilovanoj vodi) uzimamo pipetom uzorke vode sa h=10cm
Hvatai lebdeeg nanosa sa laganim punjenjem (vakuumski hvata)
6 elastina cijev; 7 vakuum pumpe; 8 komora za pranjenje dovodne cijevi; 9 komora za uzorak
69

jedinstvena granulometrijska kriva za lebdei

nanos

70

a) Pijezometar:

MJERENJE PODZEMNE VODE

-elina cijev d=25 do 50 cm (donji kraj pobijen do ispod najnieg NPV)

Zbog potrebnih spoznaja vremenske i prostorne raspodjele rezervi PV

-pri dnu cijev perforirana (esto ispunjena i filtarskom ispunom)

Mjerenjem PV dobijamo podatke:

-mjerenje nivoa arteke i subarteke vode (pod p)

-nivo PV

perforirani dio u sloju

PV koji je pod p

-propusnost tla
-brzina strujanja PV

b) Bueni bunar:

Nivo podzemne vode:

-buenje vertikalnih cilindrinih buotina

zatiene elinim cijevima

-prenici od 30 do 100 cm

-najbitniji podatak o PV
-promjena nivoa PV sporija nego kod povr. voda

Na osnovu analiza

2 do 3 mjerenja sedmino

-donji dio cijevi prorupan i postavljen filtar (kao i pijezometri)

-mjerenjem niva PV:

a) pijezometrima

Svaki pijezometar i bueni bunar

b) buenim bunarima

Taka definisana u apsolutnim kotama

Sistem pijezometara ili bunara
71

definisana stalna taka od koje mjerimo NPV

definiemo linije istih apsolutnih NPV

Linije istih NPV = HIDROIZOHIPSE

strujanje PV

72

18

Propusnost tla:
-crpljenjem iz pijezometara ili bunara

mjerimo Q i snienje NPV

-meusobna veza Q i snienja NPV odreuje propusnost tla

-propusnost tla = izraavamo koeficijentom procjeivanja (koeficijent filtracije)

Brzina strujanja PV:

-postupak uputanja obiljeivaa (boja, soli ...) u jedan pijezometar ili bunar
naknadne detekcije u drugom pijezometru ili bunaru

73

19