Dopplerov Efekt

You might also like

Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 8

Dopplerov efekt

Kada se izvor vala i prijemnik gibaju relativno jedan u odnosu na drugi prijemnik e opaati
drukiju frekvenciju f p od one koju odailje izvor ( f i ).
f i - frekvencija izvora
fp

- frekvencija koju prima prijemnik


v i - komponenta vektora brzine kretanja izvora koja se poklapa sa pravcem koji spaja izvor sa
promatraem
v p - brzina prijemnika
c - brzina svjetlosti (brzina zvuka)

KRETANJE IZVORA U ODNOSU NA PRIJEMNIK- izvor se giba sa brzinom v i , a


prijemnik miruje ( v p = 0)
1. izvor se pribliava prijamniku
fi

c
c
; fp
i
p

uslijed kretanja izvora, on se pomakne za duinu d, te dolazi do skraenja vala


pri emu e taj pomak iznositi : d i p
Ti

1
je trajanje jednog ciklusa, period, te se sinusoida vala skrauje za
fi

duinu d koju izvor prijee za vrijeme Ti

Prikaz Dopplerovog efekta kada se izvor kree prema prijemniku.


v
d v i Ti i
slijedi:
fi

p i d i

fp

fp

c
c vi

vi
fi

vi
fi

c
c vi

fi fi

2. izvor se udaljava od prijamnika

uslijed kretanja izvora, on se pomakne za duinu d, te dolazi do produljenja


vala pri emu e taj pomak iznositi : d p i
vi
slijedi: d v i Ti
fi
v
p i d i i
fi
c
c
c
fp

v
c vi
p
i i

fi
fi fi
fp

c
c vi

KRETANJE PRIJEMNIKA U ODNOSU NA IZVOR- prijemnik se giba sa brzinom v p ,


a izvor miruje ( v i = 0)
Broj primljenih impulsa (perioda) vala u jednici vremena jednak je broju perioda
emitiranih od strane izvora + broj dodatnih perioda vala koje prijee prijemnik u
istom intervalu vremena od mjesta A do mjesta B kreui se pritome brzinom v p
prema izvoru

broj dodatnih perioda je

vp
i

Prikaz Dopplerovog efekta kada se prijemnik kree u odnosu na izvor


1. prijemnik se giba prema izvoru
prijemna frekvencija f p je:
fp fi

vp

i
vp
fp fi
c
fi
vp
f p fi fi
c
c vp
c

f p f i

2. prijemnik se udaljava od izvora


kada prijemnik proe izvor, v p postaje negativna, a prijemna frekvencija se
smanjuje te slijedi:
c vp
c

f p f i

UKUPNA PROMJENA FREKVENCIJE SIGNALA

uz istovremeni pomak odailjaa i prijemnika


fp fi

f p fi

c vp
c vi
c vp
c vi

(za meusobno pribliavanje)

(za meusobno udaljavanje)

Dopplerov frekvencijski pomak je razlika izmeu frekvencije primljenog signala f p koja se


moe mjeriti i frekvencije odaslanog signala f i koja je poznata.
f f p f i f i

c vp
c vi

fi fi

c v p c vi
c vi

fi

vp vi
c vi

Primjena Dopplerovog efekta kod brodskih brzinomjera


Dopplerov efekt se primjenjuje u konstrukciji brodskih brzinomjera. On mjeri stvarnu brzinu
broda u odnosu na dno ili u odnosu na granine slojeve morske vode.
Brod se kree brzinom v. Antena brzinomjera emitira snop zvunih vibracija u vodu (prema
povrini vode) neke odreene irine pod odreenim kutom (obino 60 u odnosu na
povrinu mora). Pri emitiranju signala sa broda u pokretu imamo sluaj izvora koji se kree pa
se frekvencija zvuka mijenja po izrazu f p

c
. Morsko dno ili pak morska povrina
c vi

predstavlja reflektor od kojega se signal odbija i vraa natrag prema brodu. Brod u ovom
sluaju predstavlja prijemnik koji se kree te opet dolazi do promjene frekvencije te prijemna
c vi
frekvencija iznosi f p f i
. v cos predstavlja projekciju brzine broda na pravac
c vi
elementarne estice P od koje se signal odbija .

Prikaz kretanja zvunog signala prema morskom dnu sa izvora koji se nalazi na brodu

c 1
c vcos
fp fi
fi
c vcos

c 1

Koristimo x<<1
Dakle

slijedi:

v
cos
1 cos
c
f
c
i
v
v

1 cos
cos
c
c

1
1 x x 2 x 3 x 4 ...
1 x

v
<<1 te dobijemo:
c

v
v
v2


f p f i 1 cos 1 cos 2 cos 2 .....
c
c
c

v
v
v2
v2
v3
f p f i 1 cos cos 2 cos 2 2 cos 2 3 cos 3 ...
c
c
c
c
c

v
v2
f p f i 1 2 cos 2 2 cos 2 ...
c
c

Zanemaruju se svi lanovi poslije 2

v2
cos 2 jer su oni zanemarivi u odnosu na 1.
c2

v
v2
f p f i 1 2 cos 2 2 cos 2
c
c

Aproksimacijom se dobiva: v

c
(f p f p2 )
4f i cos

Ukoliko su poznati f i , c i te ako se mjeri f p moe se izraunati brzina broda u odnosu


na morsko dno. Naalost, relacija za brzinu broda ovisi o kosinusu kuta, to unosi grjeku
prilikom valjanja broda.
Kao to je reeno, ako se promijeni kut upadni kut zrake (mijenja se nagib broda npr. uslijed
valova) promijenit e se i veliina brzine koju izraunavamo jer je kut ukljuen u formuli za
izraun brzine. Da bi se ovaj efekt ispravio koristi se Janus konfiguracija. Emitiraju se dvije
zrake jedna prema prednjem dijelu (pramcu) broda, a druga prema stranjem dijelu broda
(prema krmi broda). Za drugi snop koji se usmjerava prema natrag, vektor brzine v cos ' je
negativan jer se brod kree udaljavajui se od reflektirane povrine umjesto da joj se
pribliava. Ta dva kuta su komplementarna, tj. ako jedan raste, drugi pada i obratno.Vrijedi:

v
v2
f p2 f i 1 2 cos ' 2 2 cos 2 ' .
c
c

v
v2
v
v2
f f p1 f p2 f i 1 2 cos 2 2 cos 2 1 2 cos ' 2 2 cos 2 '
c
c
c
c

za mala odstupanja kutova lanovi sa kvadratom kosinusa se mogu pokratiti pa slijedi:


f p 1 f p2 f i 2

v
(cos cos ' )
c

ili
f

2v
f i (cos cos ' )
c

Pri valjanju broda imamo nejednake upadne kutove, odnosno oni su komplementarni,
kada jedan pada, drugi raste, a njihovi kosinusi daju kao zbroj jedan, to se jasno vidi na
primjeru kada su kutevi 60.
Formula za Dopplerov frekvencijski pomak sada postaje:

2v
fi
c

Tako je kut iskljuen iz formule pri odreivanju brzine objekta.

Radna frekvencija kod hidroakustikih Dopplerovih brzinomjera je od 100 do 455 kHz.


Dopplerovi radio brzinomjeri
Zasniva se na mjerenju Dopplerovog pomaka frekvencije radio-signala emitiranih sa broda i
odbijenih sa povrine. Iz izmjerenog Dopplerovog pomaka frekvencije mjeri se brzina broda.
Antena brzinomjera emitira uski snop radio-signala irine prema povrini mora pod
kutem . Nakon odbijanja od povrine mora, antena prima radijski signal sa promijenjenom
frekvencijom.
Prijemna frekvencija:
f pr f 0

c b pi
c b pi

b
cos i
c
f0
b
1 cos i
c
1

f 0 -frekvencija emitiranog radijskog signala

c -brzina elektromagnetskih valova


b pi =b cos i - je projekcija brzine broda na smjer elementarne estice od koje se signal
odbija
i -kut izmeu pravca kretanja broda i pravca na elementarnu esticu i

f pr f 0 1 cos i
c

b
b2
cos i 2 cos 2 i ...
c
c

b
b2
f pr f 0 1 2 cos i 2 2 cos 2 i
c
c

b
<<1 pa se vii lanovi mogu zanemarit, slijedi:
c
b

f pr f 0 1 2 cos i
c

f f pr f 0

2b
f 0 cos
c

Brzina broda je :
b=

f c
2f 0 cos

Dopplerov radio-brzinomjer

Frekvencija radijskog signala je od 13,3-15 GHz.

You might also like