Politika sociologija

Javno mnjenje oznaava miljenje drutvene grupe o vanim pojavama i pitanjima koja nju
kao skupinu interesuje. Javno mnjenje je iroka, velikom broju lanova jednog drutva
zajednika psiholoko-ideoloka reakcija odobravanja ili osude, podravanja ili protivljenja
prema postupcima, odluka, a i mjerama od interesa za drutvo.
Javno mnjenje se najee javno izraava , ali postoji i djeluje i ako se ne moe javno izraziti.
Ono obuhvata glasanje na izborima, mnoge oblike formalne i neformalna, konvencionalne i
nekonvencionalne, participacije i aktivizma. Ispoljava se i kroz institucije: parlament, dravne ,
vjerske , kulturne, obrazovne ustanove i medije.

Ideologija

je ukupnost filozofskih, drutvenih, politikih, moralnih, religioznih itd.ideja

svojstvenim jednom razdoblju ili jednoj drutvenoj skupini (,,prosvjetiteljska ideologija,

,,graanska ideologija ,,militaristika ideologija)
MICHAEL FOUCAULT bavio se problemima moi . Vaan po razumijevanju moi- po njemu
mo je fluidna i ne pripada samo institucijama nego i tamo gdje se mo provodi. Utemeljitej
,,BIOPOLITIKE koja podrazumijeva ono to se svrstava .......bios- ivot, metron- mjera
biometrija- ono to pripada politici.
Michel Foucault (Poitiers, 15. listopada 1926. - Pariz, 26. lipnja 1984.), francuski
filozof.Njegova su djela imala velik utjecaj na druge znanstvene discipline: Foucaultov utjecaj
vidljiv je u humanistikim i drutvenim znanostima. Poznat je po svojoj kritici raznih socijalnih
institucija, psihijatrije, medicine i zatvorskog sustava, te po svojim idejama o povijesti
seksualnosti. Njegove su teorije usmjerene na mo i odnos izmeu moi i znanja, a njegove ideje
vezane za diskurs u odnosu na zapadnu misao bile su iroko raspravljane i primjenjivane.
Foucault je takoer bio protivnik socijalnih kategorija vezanih uz identitet, poput spolnog,
rodnog, odnosno seksualnog identiteta. Tvrdi da se veina znanstvenih istina o ljudskoj prirodi
ne temelji na injenicama, ve na etikim i politikim stavovima odreenog drutva. Tako u
1

svom djelu "Povijest ludila u doba klasicizma" zakljuuje da ludilo nije mentalna bolest, ve je
proizvod upitnih drutvenih i etikih obveza. Navedenu injenicu prikazuje razliitim
objanjenjima ludila kroz povijest - od krivog balansa tjelesnih tekuina do mentalne bolesti.
Umire od AIDS-a.
Prema Foucaultu mo ne postoji bez otpora i nikada ga u potpunosti ne
kontrolira". U tom promiljanju Foucault objanjava i uvodi "obrnuti diskurs" (vidi
queer). Upravo obrnuti diskurs moe se smatrati prvim otporom gejeva i lezbijki, a
nakon sukoba policije s demonstrantima u baru The Stonewall Inn, Greenwich
Village, New York, 27./28. 6. 1969., otpor je prvi puta poprimio i primjenu moi.
Foucault kae: otpor nastaje na samom mjestu primjene moi".
Foucault i biopolitika

Francuski filozof i drutveni teoretiar Michel Foucault prvi raspravljali svoje misli na
biopolitike u njegovom nizu predavanja "Drutvo treba obraniti," s obzirom naCollge de
France 1975-1976. Foucaultovo koncept biopolitike velikoj mjeri proizlazi iz vlastitog
pojma biomoi i proirenje dravne vlasti nad oba fizikim i politikim tijelima stanovnika. Dok
je samo nakratko spomenuo u svojoj "drutvo treba obraniti" predavanja, biopolitika nedavno
vidio val u neravnina meu akademicima i drutvenih kritiara.
Foucault se prvi put spominje biopolitika 17. oujka 1976 u njegovim "drutvo treba obraniti"
predavanja. Opisao ga je kao "nove tehnologije moi ... [koji] postoji na drugoj razini, na drugoj
razini, i [da] ima drugaiji podruju leaja, te koristi vrlo razliitih instrumenata." Vie od
disciplinske mjere, Foucaultova biopolitika djeluje kao aparata kontrole vri preko populaciju u
cjelini ili, to je Foucault navodi, "globalna masa." U godinama koje su uslijedile, Foucault
nastavio razvijati svoje pojmove biopolitike njegov "Roenje biopolitike" i "Hrabrost istine"
predavanja.
Foucault je dao brojne primjere biopolitike kontrole kada je prvi puta spominje pojam u 1976.
Ovi primjeri su "omjer roenih do smrti, stopa reprodukcije, plodnost stanovnitva, i tako
dalje." On je u suprotnosti ovu metodu socijalne kontrole s politikom moi u srednjem
vijeku. Dok je u srednjem vijeku pandemije napravili smrt stalna i trajna dio ivota, to je
pomaknut oko kraja 18. stoljea. Razvoj cjepiva i lijekova koji se bave javnim higijene doputen
iz pojedinih populacija smrt koja e se odrati. To je uvoenje "suptilnijim, vie racionalnih
mehanizama:. Osiguranja, individualnih i kolektivnih tednju, sigurnosne mjere, i tako dalje".

SIGMUND FROJD- Freudova psihologija - psihoanaliza

Glavni predstavnik psihoanalize je Sigmund Freud. On je iznio teoriju po kojoj je ovjek
nesvjesno bie, bez mogunosti slobodnog odluivanja, ne moe donositi racionalne odluke, pa
ak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadanjeg tradicionalnog
shvaanja i tumaenja ovjeka.

Topografija linosti
Freud dijeli linost, tj. ljudski um na 3 razine: nesvjesno, predsvjesno i svjesno.
Nesvjesno je za njega najvanije. Podruje nesvjesnog je najvee i do njega moemo doi samo
uz pomo drugih. To je mnotvo sadraja koji nas mogu jako uznemiravati. Ono sadri sve ono
negativno u ivotu i predstavlja opasnost, jer ne miruje nego se eli probiti u svjesno i tako u
nama stvara napetost. Te misli, sjeanja ili porivi toliko su uznemiravajui (pod neke od
uznemirujuih nesvjesnih tema spadaju incest, mrnja prema brai i sestrama, roditeljima,
suprunicima ili sjeanja na traume iz djetinjstva) da bi svijest o njima dovela do osjeaja
anksioznosti.
U nesvjesnom se nalaze:

sadraji koji su represijom potisnuti mehanizmom potiskivanja i ima ih najvie

nesvjesno znanje i informacije koje imamo, ali nikad nisu prele kroz nau svijest i nisu
nauene

iskustva koja imamo, ali ih ne moemo verbalizirati.

Zadatak psihoanalize je ui u nesvjesno, vidjeti to se dogaa, izbaciti to u svjesno i rijeiti.

Freud iznosi 8 situacija koje su pogodne za analizu nesvjesnog:

Hipnoza oputeno stanje u kojem osoba ne prua nikakav otpor ve govori sve to je
psihijatar pita.
Slobodna asocijacija klasina psihoanalitika tehnika u kojoj osoba svjesno govori to
joj prvo padne na pamet.

Snovi kraljevski put u nesvjesno. Prelazak iz nesvjesnog u svjesno je jako teak i to

nam ne doputa naa svijest, cenzura. Tada bi na JA bio ugroen. Kad mi spavamo,
spava i naa cenzura i tada dolazi do prelaska. Meutim, snovi izlaze u simbolima zbog
tzv. straha da se cenzura ne probudi. Tako Freud razlikuje dva sadraja sna: latentni (onaj
koji sadri simbole koje onda treba protumaiti) i manifestni (onaj koji daje pravo
znaenje)

ale, pogreke i propusti

3

Podatci o tome to pojedinac kod drugih ljudi ne voli jer pojedinac prigovara drugome za
osobine koje i on sam ima.

Podatci o ivotu. Ljudi se zbog neuspjeha esto odaju nekim pretjeranim konzumacijama
npr. alkohola, a to je zapravo nesvjestan nain samokanjavanja za neuspjeh.

Otpor nekim temama u razgovoru

Umjetnika djela predstavljaju neurotike simptome koji su sami po sebi izraz

nesvjesnog

U linosti, osim nesvjesnog postoje i druge razine svijesti. To su:

Predsvjesno svi sadraji koje koncentracijom i voljom mogu prei u svjesno

Svjesno sve ono ega smo sad svjesni

Veina simbola u Freudovim zapisima ima seksualne konotacije. Pretpostavka za takve

interpretacije poiva na tome to je Freud pod utjecajem viktorijanske ere, kada je veina ljudi
bila seksualno inhibirana, vjerovao da se potisnuti seksualni osjeaji I udnje izraavaju kroz
snove u simbolikom obliku.

Struktura linosti
Freud govori o tri strukture koje ine linost:

Id Id je uroena komponenta linosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadri sve ono

psiholoko kod pojedinca, sve ono naslijeeno, a to su kao prvo instinkti ili nagoni,
automatske reakcije. Sva psihika energija dolazi iz ida. Ego i superego ne bi mogli
funkcionirati bez ida. Id je sredite svega animalnog, neogranienog, ivotinjskog. On ne
priznaje nikakve zakone, ogranienja, pravila, ne eli biti sputan, ne poznaje nikakve
zabrane. Id radi i djeluje po principu ugode kako bi smanjio psihiku napetost. On je
iracionalan, narcistian i impulzivan. U njemu je najprisutniji libido (nagon).
Ego Prisutan je kod odraslog ovjeka. Ego je struktura koja funkcionira po principu
realnosti. Freud kae da je ego tu da bi kontrolirao id, da bi ga ograniio, usmjerio On je
onaj koji usmjerava linost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju. Ima sposobnost
trpljenja: trpi napetost, odgaa je. On zna planirati da bi doao do zadovoljenja na realan
nain. Sposoban je na promjenu. Raspolae kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcionira bez
ida.
Superego to je dio linosti koji se najkasnije razvija. Nije uroen, nego se
razvija socijalizacijom. On je moralni uvar linosti. Na temelju usaenih normi on sudi to
4

je dobro a to loe u postupanju linosti, je li to u skladu s normama ili ne. Funkcionira po

principu idealnosti i straha. Ego pomae da superego ne ode previe u idealnost. Freud u
superegu razlikuje 2 strukture:

Ego-ideal razvija se pod utjecajem nagrada i pohvala. Ego-ideal u pojedincu izaziva

osjeaj ponosa i vlastite vrijednosti

Savjest razvija se pod utjecajem kazni, zabrana ili iz straha. Savjest izaziva osjeaj
krivnje i grijeha.

Od tri strukture koje ine linost za Freuda je najslabiji ego. Id se uglavnom nalazi u nesvjesnoj
razini linosti. Ego je rasporeen u sve tri, ali ga najvie ima u predsvjesnoj, dok superega
najvie ima u svjesnoj.
Utemeljitelj psihoanalize. Otvorio novo razumijevanje ovjeka koje do tada nismo imali ni u
jednoj teoriji. Pojavila su se velika razmimoilaenja i rasprave. Otvara polje ovjeka kao bie
nagona, i ovjekove seksualnosti koja po mnogo emu odreuje na ivot. Mnoge se nae
potrebe i elje ne realizuju i zbog toga nastaju psihoneuroze. Frojd je osim u psihologiji uao u
mnoge socioloke koncepcije, koje pokuavaju objasniti i drutvo i ovjeka. Njegov esej
,,Nelagodnost u kulturi u kojoj Frojd pojanjava da sve ono to je jednom ulo u moj
psiholoki svijet, vie nikada ne moe nestati (moe samo biti potisnuto).
To podrazumijeva sva moja iskustva koja su ula u moj psiholoki svijet, iskustvo od vremena
raanja, od uenja hodanja, govora, a mi mislimo da se ne sjeamo.Taj period od 1-3 godine je
jako vaan iz vie razloga i da se potome stvara jedan nukleus i upravo sve to je ulo psiholoki
svijet ne moe nestati.U tu kategoriju koja je najbitnija u psihoanalizi, a to je nesvjesno, jer kad
bi tu kategoriju izbrisali zapravo biste uruili itav svijet psihoanalize gdje on pojanjava da nas
to nesvjesno u bitnom obiljeava i nae svijesne akte,a prihvatamo ga svijesti tek putem
psihoanalize.Sve ono nae nesvijesno oituje se kroz snove. Mi nemamo autocenzure
snova.Nakon sna sve nam je logino, ali kad se probudimo nikakve logike nema. Postoje
nekakve bitne kategorije koje su Adler i Jung nazvali kolektivno nesvjesno, koje su
paradigmatine za svaku jedinku.
Za Frojda omake u govoru podrazumijevaju da je autocenzura popustila i izbacila neku rije i ta
omaka je vana za Frojda koja bi pojasnila puno toga.

Fenomen in raanja- dva uroena straha, a ostala su steena. Prvi strah je strah od gubitka tla, a
drugi strah od jakog zvuka.
Dva temeljna nagona kod frojda: eros i tanatos
Eros-bog ljubavi, ljubav je iracionalna kategorija nije stvar izbora, ljudska volja nema puno
udjela ovjek je bie nagona. Eros oznaava stvaralaki nagon koji nam pripada iskazujemo
svoje ivotne mogunosti kroz taj princip. Tanatos-pripada smrti
Posmatrajui EROS ili zadovoljstvo kao ivotni instinkt Frojd mu je suprotstavio TANATOS
instinkt smrti. Govorei na mitoloki nain on je bio spreman da ljudsku istoriju posmatra kao
rezultat borbe ova dva principa.
Ispitno pet termina deifrovati npr:

Dijalektika- nauka o kretanju, univerzalnom kretanju, ciklus promjena nastajanja i nestajanja.

Dijalektika (starogrki, umijee razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost
voenja razgovora) je filozofski pojam koji ima vie znaenja. U povijesti filozofije dijalektika
je imala mnogo znaenja: metoda pobijanja na temelju neizravnih dokaza, sofistika
argumentacija, proces spoznavanja od osjetilne stvarnosti do spoznaje nadnaravne stvarnosti;
proces prelaska od implicitnog k eksplicitnom bilo u metafizikom bilo na logikom podruju, ili
kao slubena logik

Fenomenologija- fenomen-pojava.To je nauka o neobinim pojavama. Fenomenologija je

filozofsko stajalite koje u savremenoj sociologiji predstavlja svojevrsnu reakciju na
objektivistike jednostranosti pozitivistikog empirizma , funkcionalizma, strukturalizma i
marksizma. Umjesto spoljnog iskustva o pojavama ( fenomenolizma) , socijalna fenomenologija
se usmjerava prema unutranjoj sutini fenomena.

Hermenautika- nauka o tumaenju, znanost, vjetina tumaenja znaenja tekstualnog zapisa,

govornog izriaja, umjetnike tvorevine ili obrasca ponaanja moe biti: tradicionalna,
talmudska, biblijska, kur'an-ska, filozofska, znanstvena, apostolska.

Tanatos - drugi princip je destruktivan, autodestrukcija koja podrazumijeva nesporazume i

svae od individualnog nivoa do grupnog nivoa, jer kad imamo rat treba itava organizacija oko
toga i rauna se samo sa emocijom.
Dva principa-princip realnosti i princip zadovoljstva.
Princip zadovoljstva vremenom biva potisnut principom realnosti drutvene norme.
Princip potiskuje zadovoljstvo da ispunimo neija oekivanja i ulazimo u svijet koji je dosta
frustrirajui.
ID,EGO,SUPER EGO-struktura linosti prema Frojdu.
ID nagonski dio, nesputan u svoj svojoj izvornosti
EGO-,, ja, pokuava umanjiti sudar sa stvarnou, pravi balans to je nagonski moment i onoga
to je drutveno prihvatljivo
SUPER EGO-,,nad ja, formira se nad onima koji nas socijaliziraju (porodica, kola.)
TOTALITARIZAM je proizvod 20-tog stoljea i nije postojao nikada prije jer nije postojala
tehnologija. Nakon I svj. Rata 1918g. potpisuje se Versajski mir. 1922g. Musolini dolazi na vlast,
a 1939 g. Hitler dolazi na vlast i pojavljuje se nacizam. Svi ratovi poinju na problemima
prostora i ksenofobije od drugih. Marks je sanjao da e svijet biti takav da e svi imati jednako.
Politiki mit koji die mase i karizmatskim voama se pridaju nadnaravne moi. Prva
zapostavljena oblast je ovjek. Pravilo kod totalitarizma je:
1)
2)
3)
4)
5)

Jedan Voa
Jedna Ideologija
Jedna Partija
Propaganda
Atomizirano drutvo

Titoizam- meki totalitarizam ( granice otvorene, vii standard...)

TOTALITARIZAM - Hana Arent
Cilj totalitarnih pokreta je organizovanje masa dakle, ne organizovanje,to su inile stare
stranke interesa u kontinentalni nacionalnim dravama, neorganizovanje graana koji imaju
7

miljenje o pitanjima od opteg znaaja, pa i odreeni interes, to su inile partije u

anglosaksonskim zemljama.
Samo tamo gdje su mase suvine , ili gdje njihovo eliminisanje ne bi odvelo do katastrofalne
depopulacije, samo je tamo totalitarna vlast, za razliku od totalitarnog pokreta, uopte
mogue.Uspjeh tot. pokreta kod masa znaio je kraj dvije iluzije demokratskih vlada. Prva je
bila iluzija da narod svojim veim dijelom aktivno uestvuje u vlasti i da je svaki pojedinac
simpatizer partije kojoj pripada.Totalitarni pokreti su ba dokazali da naprotiv politiki
neutralne i nezaiteresovane mase itekako mogu da ine veinu u demokratskim zemljama.
Druga iluzija koju su tot. pokreti sruili bilo je uvjerenje da te politiki nezainteresovane
mase uopte nisu vane.
Sada su one pokazale neto to nijednom organu javnog mnjenja nije polo za rukom.Tot.
pokreti ne zavise toliko od nestrukturisanosti masovnog drutva koliko od tipinih svojstava
atomizovanje i izolovane mase.......

Maks Veber - ,,Protestanska etika

U Protestanckoj etici Veber se bavi fundamentalnim problemom:
Zato se kapitalizam razvio samo na zapadu?
30 vijekova nakon propasti Rimskog carstva, mnoge druge civilizacije zauzimale su daleko
znaajnije mjesto u historiji svijeta od zapadne.
Evropa je, u stvari predstavljala relativno nevanu oblast, dok su glavne svjetske sile bile
Indija, Kina i Otomansko carstvo na Bliskom istoku.
Naroito su Kinezi bili daleko ispred zapada po stepenu tehnolokog napretka i ekonomskog
razvoja. Kako je onda dolo do naglog ekonomskog razvoja u Evropi od 17 vijeka na ovamo.
Da bismo odgovorili na ovo pitanje, kako je smatrao Veber, treba najprije da uvidimo po
emu se moderna industrija razlikuje od ranijih oblika privredne aktivnosti. elja za
akumuliranjem bogatsva prisutna je u mnogim civilizacijama, to nije teko objasniti. Ljudi
cijene bogatsvo, jer im ono obezbjeuje komfor, sigurnost, mo i uivanje. Oni ele da
zadovolje sve svoje potrebe pa pomou akumuliranog bogatsva to i ine.

Ekonomski razvoj Zapada smatra Veber odlikuje stav prema bogatsvu koji je do tada bio
nepoznat u istoriji. Takav stav Veber naziva ,,duh kapitalizma2 i definie ga kao skup
uvjerenja i vrijednosti koji su bili svojstveni prvim kapitalistikim trgovcima i
industrijalcima. Ovi ljudi imali su vrlo izraenu elju za gomilanjem linog bogatsva, a ipak
za razliku od drugih bogatih ljudi, oni nisu koristili nagomilano bogatsvo za upranjavanje
luksuznog ivota.
Vodili su veoma miran i skroman ivot, pun odricanja, bez pretjeranog pokazivanja svog
bogatsva pred drugima.Veber je pokuao da dokae da su line karekteristike ovih ljudi
odigrale kljunu ulogu u ranom ekonomskom razvoju Zapada. Jer za razliku od bogatih ljudi
u drugim kulturama i ranijem periodu ove grupacije nisu rasipale svoje bogatsvo nego su ga
ponovo ulagale u dalje irenje preduzea na ijem su elu bile.
Jezgro Veberove teorije jeste da su stavovi koji ine,, duh kapitalizma izvedeni iz religije. U
formiranju takvog pogleda na svijet izvjesnu ulogu je igralo krianstvo uopte, ali osnovnu
motivacijsku silu obezbjedio je protestantizam. Naroito jedan njegov varijetet- puritanizam.
Prvi kapitalisti bili su uglavnom puritanci privreni gleditima kalvinizma.Veber je smatrao
da su odreeni aspekti kalvinistikog uenja bili glavni izvor iz kojeg se napajao ,,duh
kapitalizma. Jedan se ticao ideje da su ljudske jedinke instrumenti Boga na zemlji, od kojih
Svemoni zahtIjeva da se posvete pozivu - svom zanimanju koje e slaviti Boga. Drugi vaan
aspekt kalvinizma odnosio se na pojam pre destinacije prema kojem se meu izabranima,
koji e nakon smrti otii u raj nalaze samo zato predodreeni pojedinci. Po Kalvinovom
uenju nita to ovjek ini na zemlji ne moe da promijeni njegovo predodreenje . Da li e
biti meu izabranima ili ne to je u stanju da uini iskljuivo Bog. Meutim ovakvo
Kalvinovo gledite izazvalo je uznemirenost sljedbenika, pa je promijenjeno u smislu da je
omogueno vjernicima da jo na zemlji prepoznaju znake izabranosti. Postignuti uspjeh u
pozivu ili profesiji koji se mjerio materijalnim bogatsvom, postao je glavni znak da je neka
osoba zaista jedna od izabranih.
Grupe koje su bile pod jakim uticajem ovakvih ideja svom snagom su teile ekonomskom
uspjehu.

S druge strane vjernici su imali potrebu da ive skromno i umjereno. Puritanci su vjerovali da
je luskuz zlo, pa se elja za gomilanjem bogatsva udruila za odricanjem u privatnom ivotu.
Prvi poduzetnici nisu imali svijest da svojim dijelovanjem izazivaju ogromne promjene u
drutvu, jer su njihovi motivi bili religioznog karaktera.
Asketski nain ivota puritanaca kasnije je postao bitan dio moderne civilizacije.

MARKSISTIKA TEORIJA
M. teorija je klasna suprotnost o kojoj govori Marks: klasa, otuenje od drave. Prvobitna
zajednica je mehanika solidarnost. Prvobitna zajednica je podrazumijevala elementarno
povjerenje: jedan od temeljnih potreba u drutvenom sistemu, trajna, stalna potreba
podrazumijevaja povjerenje,solidarnost .
Jedno drutvo gdje vlada jednakost, a razvojem proizvodnih snaga javlja se i viak vrijednosti i
dolazi do prve drutvene formacije robovalsnitvo, pa feudalizam, kapitalizam.
Prelazni period je socijalizam i svijest ljudi e biti toliko razvijen da e doprinositi svima. Marks
je smatrao da je drava nuno zlo i da titi interese vladajue klase. Princip koji vlada i vezuje se
za privilegovane u drutvu. Ona e nestati na odreenom stupnju razvoja u okviru komunizma i
ulazi se u besklasno drutvo.
Marks je pisao da kapital unaprijed tei da doe na svjetsko trite (globalizacija). Drava prema
Hegelu je nuna i potrebna i titi interese itavog nareda, a prema Marksu nije nego samo
vladajue klase. Hegel: svaki ovjek mora imati ono svoje, Marks to ne misli i smatra da svi
imamo iste ljudske potrebe.klasna suprotnost. Kod Hegela glavna suprotnost privatno-javno.
Marks je podijelio rad na umni i fiziki i postoje 4 oblika otuenja:
1) Otuenje ovjeka od svojih proizvoda nekada manualna proizvodnja na individualnom
nivou. Industrijskom revolucijom mijenjaju se vrijednosni sistemi, pojavljuje se ljudistiki
pokret jer se pojavom maina ljudi postojali suvini
2) Otuenje ovjeka od drugih ljudi- dolazimo u odnose sa drugim ljudima.
(Jakob Moreno teoretiar) Kod ljudi postoji kreativnost, gdje je mnogi otkriju a mnogi ne
otkriju. Otuenje od drugih ljudi u tom polju vlada interes. To je tako od Makijavelija , a ne
etika......( u smislu da je prvi pisao o tome)
3) Otuenje ovjeka od njegove stvaralake mogunosti .To je uzrok mehaniki rad.
10

4) Otuenje od vlastitog bia ovjekovog .

Max Weber
Bavio se birokracijom, tipologijom vlasti i analizirao problem kapitalistikog sistema. Odlika
kapitalistikog sistema je odlika birokratskog sistema Birokracija je postojala u paniji,
( Galbrajt) Danas: Megabirokracija, megaarhiva ,kad govorimo o globaliziranom sistema (za
jedan akt potrebno je 5 godina da bi se promijenio). Birokracija mijenja ljudske odnose. Utjecaj
kroz medije je nemjerljiv. Ona utvruje hijerarhiju: podreeni - nadreeni, (pota,opina)
.From: ,,im se ovjek rodi spreman je za pozornicu. Taj birokratski odnos pokazuje koliko
smo otueni. Birokracija obuhvata sve aktivnosti vezane za podatke, dokument, arhivu.
Birokracija je organizacija hijerarhijskog tipa, koja poprima oblik piramide vlasti. Po Weberu,
birokracija je najefikasniji nain rukovoenja velikim organizacijama. S porastom njihove
veliine, smatra Weber, organizacije postaju sve vie birokratizovane.
Povezati kapitalizam sa protestantizmom ( vrlo praktina vjera, samo radei pribliiti se bogu i tu
je Weber prepoznao prvu akumulaciju kapitala) .
Prema Weberu postoje 3 oblika vlasti:

Tradicionalna (prenost vlasti npr. kralj, vjerovanje sakralnog porijekla)

Karizmatska (Staljin,Hitler,Tito,odreene sklonosti vladara)

Racionalna (savremeno doba: pravo, efikasnost, zakoni, norme)

ISPIT do 25 pitanja npr.

Kako Freud vidi ovjeka? Ili samoSigmund Freud? Kako njegova

teorija ima uticaj i na soc. Psihologiju? Birokracija? Weber? Protestantizam i kapitalizam?

Totalitarizam? ta je,primjeri? Odlike totalitarizma? H.A.totalitarizam? ta pie u svojoj
knjizi? Navedi primjere totalitarnih sistema u povijesti?

Kritika teorija drutva-

je u jakoj vezi sa totalitarizmom i sa Freudom.

K.T.D je specifina i pojavljuje se i pod nazivom FRANKFURTSKA KOLA 20-tih godina
20.st. Predstavnici: M. Horkheimer, T.Adorno, H.Markuze.
Kljuni predmet bavljenja ove kole: Pojava faizma i nacizma. 1922 g.Musolini dolazi na vlast
a1939g. Hitler dolazi u vlast.
Proizvod teoretiara frankfurtskog kruga, ili Frankfurtske kole, ija su istraivanja obavljana u
okviru instituta za socijalna istraivanja u Frankfurtu, je uticajna Kritika teorija drutva. Pri
univerzitetu u Frankfurtu 1923. godine je osnovan institut za socijalna istraivanja, a 1932. Max
Horkheimer pokree asopis za socijalna istraivanja. Pripadnici frankfurtskog kruga su
11

kritizirali ulogu masovnih medija i kulturne industrije. Najugledniji predstavnici frankfurtskog

kruga su Theodor Adorno, Max Horkheimer i Herbert Marcuse. Oni su zasluni, sa svojim
analizama masovnog drutva I uloge masovnih medija u njemu, za poetno vjerovanje u jak
negativan uticaj masmedija u drutvu. Oni imaju iskustvo nacistike Njemake i uvidjeli su kako
se propagandna mainerija koristi za dolazak nacista na vlast, okupaciju masmedija i cijeli proces
komuniciranja, na razini drutva i pojedinca pa je razumljivo to ova grupa kritikih teoretiara
na masmedije gledala kao na instrument dominirajuih politiara.
Teoretiari frankfurtskog kruga poznati su po svojim negativnim stavovima o masovnom drutvu
i masovnoj kulturi, odnosno odbacivanju svega to je, u to vrijeme pred Drugi svjetski rat,
masovno moderno i ameriko. Komercijaliziranu i univerzaliziranu mas-kulturu smatraju
glavim razlogom postojanja kapitalistikog drutva, odnosno glavnim razlogom neuspjeha
revolucionarnih promjena.
Musolini die mase. Hitler govori o ubermanschu- nadovjek (pojavljuje se K.T.D. svi su bili
Jevreji )
H.Arent govori kako jevrejsko pitanje postoje okida za stvaranje nacizma.
Sva ta ideologija koja se pojavila u 20-tom stoljeu pojavila se jer moramo imati politikog
neprijatelja, s tom idejom ljude podiu u rat, sa emocijom.

Totalitarni sistemi su : Faizam- Italija, Staljinizam-Rusija, Nacizam-Njemaka

Prve diktature nastaju i postoji politiki neprijatelj ( teorija Karla mita, pol. neprijatelja treba
unititi). Obino krize pogoduju za takve ideologije
K.T.D postavlja pitanje: kako je mogue da je u drutvima moglo doi do takvog zastraivanja i
do totalitarizma ( jer nije moglo doi do toga prije jer nije bilo tehnologije). Logori-( u to
kreem vremenu ubiti to vie ljudi )
Postotalitarni sistemi
ISPITNO: H.trent Logori. to vam bude upeatljivo.
ta je pol. sociologija i ta je uslovilo... Vebera da znamo From, Frojd, totalitarizam, javno
mnjenje... Teror- strah,strahovlada

Totus- itav, cio Pol.nasilje, pol.partije i interesne grupe

(grupe pritiska) emu slue?

12

Pol partija se moe definisati kao

dobrovoljna, relativno trajna, politika organizacija iji je cilj preuzimanje i vrenje dravne
vlasti, ili bar uee u njoj ili stalan uticaj na nju radi zatite i ostvarenja odeenih klasnih
odnosno grupnih interesa u okviru jedne ideoloke koncepcije o optoj dravnoj politici
izajednikim interesima drutva.
Interesne grupe i drustveni pokreti
Interesne grupe su najraznovrsnije drutvene grupe u globalnom drutvu ija je osnova
konstituisanja poseban materijalni ili moralni interes njihovih lanova u odnosu na druge takve
grupe i iru drutvenu zajednicu.
U interesnu grupu mogu se udruiti graani razliitih klasnih drustava, verskih zajednica,u
okviru grupe mogu biti i graani razliitih politikih ideologija.Osnovna razlika izmeu politike
partije i interesne grupe je u tome to interesna grupa eli da utie na vlast,u retkim sluajevima
da je i sama vri(kao to je npr.stranka zelenih,koja je iz pokreta prerasla u stranku), dok je to
osnovni cilj svake stranke.
Grupe za pritisak
(pressure groups) ili interesne grupe su grupe (nevladineorganizacije) koje ne ele da postanu
vlada ve ele da utjeu na vladu-zastupnike (u donoenju odluka itd.)Postoje dvije vrste grupa
za pritisak: promotivne (cause groups) i protektive (promotional groups) grupe, razlika javno
mijenje i emu ono slui? Sva su totalitarna drutva nastala u netotalitarnim.
Kako Marx razumije dravu ? On govori o deetatizmu o odumiranju drave.
Razlika klase i kasta? Klase se ne uspostavljaju putem pravnih ili religioznih odredaba. Klase
nisu naslijeene, niti zakonom ili obiajem propisane. Granice izmeu klasa nisu definisane. Ne
postoje formalna ogranienja u pogledu stupanja u brak razliitih klasa. Pripadnost klasi se ne
dobija raanjem nego se stie. Drutvena pokretljivost( uzlazno-silazna) mnogo je intenzivnija.
U sistemu kasta- kretanje pojedinca iz jedne kaste u drugu nije mogue. Kaste su zatvorene
grupe. Brak nije mogu izmeu pripadnika razliitih kasta. Kod kasta i stalea odluujui su
neekonomski faktori ( npr. Uticaj religije), a klase su zavisne od ekonomskih razlika izmeu
grupacija pojedinaca.
13

Stalei su slojevi sa razliitim meusobnim obavezama i pravima:

aristokracija( plemstvo) ;

svetenstvo; obian svijet( kmet, seljak).

Elita (iz latinskog eligere = birati, izabrano) je dio ljudi, drutvenih skupina, ustanova ili drutva
koje zauzimaju istaknuta ili iznad prosjena mjesta.
Drutven izraz oznaava kategoriju osoba u sustavu ili podsustavu koje igraju znaajne vodee
uloge, a zahvaljujui:

Individualnim svojstvima,
obrazovanju

socijalnim poloaju.

Izvorno taj izraz je koriten u vezi s predmetima i proizvodima visoke kvalitete.

Prema Vilfredu Paretu postoji u svakom drutvu je prirodna hijerarhija u obliku konusa, iji vrh
ini malobrojna skupina voa (elita).
Rizino drutvo?- Pojam koji se povezuje sa njemakim sociologom Ulrihom Bekom, koji
smatra da je industrijsko drutvo stvorilo mnoge nove razliite nepoznate opasnosti i rizike,
recimo rizik od globalnog zagrijavanja.
Kastels-preraditi uspon umreenja , tehnika i tehnologija
Dr.rizika Gidens-odbjegli svijet Posljedice modernosti

14