1.

Objasnite relativnost kulture i potkrijepite to

s nekoliko primjera? Kultura u velikoj mjeri
determinira kako pripadnici drutva misle i
osjeaju:ona upravlja njihovim djelatnostima i
definira njihov pogled na ivot. lanovi
drutva obino svoju kulturu smatraju
neupitnom. Ona je u tolikoj mjeri postala dio
njih da esto nisu svjesni njenog postojanja.
Primjer: Dva pojedinca, jedan iz Sjeverne
Amerike, drugi iz June Amerike, razgovaraju
u dvorani dugoj 12 metara. Kreu se s jednog
kraja dvorane i zavravaju na drugom kraju,
pri emu se Sjeverni Amerikanac stalno
povlai, dok se Juni Amerikanac stalno
pribliava. Svaki pokuava uspostaviti
uobiajenu razgovornu udaljenost, koju
definira kultura svakog od njih dvojice. Za
Sjevernog Amerikanca, Juni Amerikanac se
previe pribliava, dok se Juni Amerikanac
osjea neugodno razgovarajui na udaljenosti
koju zahtjeva Sjeverni Amerikanac.

pojedinci ue kulturu svog naroda poznat je

kao socijalizacija. Primarna se socijalizacija,
vjerojatno najvaniji aspekt procesa
socijalizacije, odvija tijekom djetinstva,
obino unutar obitelji. Odgovarajui na
odobravanje i neodobravanje svojih roditelja i
oponaajui njihov primjer, dijete ui jezik i
mnoge od temeljnih obrazaca ponaanja
svojeg drutva. Ipak, socijalizacija nije
ograniena na djetinjstvo. Ona je proces koji
traje cijeli ivot. Na poetku svojeg radnog
vijeka mladi zidar, uitelj i knjigovoa brzo
naue pravila igre i tajne zanata. Promijene li
posao kasnije u ivotu, pridruit e se
drugaijoj profesionalnoj skupini u moda e
morati nauiti nove vjetine, prihvatiti
drugaije manire i stilove odijevanja. Bez
socijalizacije, pojedinac bi malo nalikovao
bilo kojem ljudskom biu definiranom kao
normalno prema standardima njegova ili
njezina drutva.

2.ivotinjsko ponaanje determiniraju

instinkti. Budui da ljudi nemaju tako
razvijene instinkte, regulacija ljudskog
ponaanja odvija se na drugaiji nain.
Obrazloite kako. Potkrijepite primjerima.
Ljudi se, da bi opstali, moraju oslanjati na
obrasce ponaanja koji su naueni. Ljudi
nemaju instinkte,a to znai da oni nemaju
genetiki programirane upute kako se ponaati
na poseban nain. Instinkte ne ukljuuje samo
poticaj da se neto uini nego i specifine
upute kako da se to uini. Pogledamo li raspon
i raznolikost obitavalita koja su sagradili
ljudi, vidjet emo da ne postoje upute
zasnovane na instinktu. Na Arktiku, Eskimi su
gradili igule od etvrtastih blokova izrezanih
iz vrsto nabijenog snijega. Na
sjeverozapadnoj obali SAD i Kanade, plemena
poput Nootka gradila su izduene kue s
kosturom od cedrovih trupaca, sa zidovima i
krovom od dasaka. Apachi iz Arizone i Novog
Meksika ivjeli su u kupolastim wickiupima
napravljenim od grmlja i ikare. 3.to je
socijalizacija (definirajte); naznaite razliku
izmeu primarne i sekundarne socijalizacije, te
navedite primjere za svaku. Proces u kojem

4.U emu je razlika izmeu normi i

vrijednosti, te navedite primjer za svaku od tih
kategorija. Svaka kultura sadri veliki broj
naputaka koji upravljaju ponaanjem u
posebnim situacijama. Takvi naputci su
poznati kao norme. Norma je specifini vodi
za djelovanje koji definira prihvatljivo i
primjereno ponaanje u posebnim situacijama.
Formalni ples, pogreb, odlazak na plau,
posao u banci, na gradilitu ili u bolnici-svim
ovim situacijama upravljaju norme koje
odreuju primjerenu odjeu za danu prigodu.
Norme se provode pomou pozitivnih i
negativnih sankcija koje mogu biti formalne i
neformalne. Sankcije kojima se provode
norme jesu glavni dio mehanizma socijalne
kontrole koji se tiu odravanja reda u drutvu.
Vrijednost je vjerovanje da je neto dobro i
poeljno. Ona definira to je vano, isplativo i
vrijedno tenji. Tako pojedinci vjeruju da je
vano biti prvi u razredu, pobijediti u utrci ili
doi do vrha profesije koju su odabrali. 5.to
su statusi? Kako ih dijelimo? Navedite
primjere. ime su sve odreeni nai statusi?
Potkrijepite to. Navedite razlike izmeu uloge
i statusa. Svi lanovi drutva zauzimaju niz

socijalnih pozicija poznatih kao statusi. U

zapadnom drutvu pojedinac e obino imati
profesionalni status, npr. Voza autobusa,
tajnica ili advokat; obiteljski status, npr. sin ili
ki, otac ili majka; i spolni status; muki
odnosno enski. Statusi su kulturno definirani,
unato injenici da se mogu temeljiti na
biolokim faktorima poput spola ili rase.
Primjerice, boja koe pripisuje pojedincima
rasni status crnca ili bijelca, ali to samo
odrava konvenciju posebnih drutava. Druge
bioloke karakteristike, poput boje kose
nemaju veze s pojedinevim statusom, a u
buduim drutvima i boja koe mogla isto biti
nebitna. Svaki status u drutvu prati niz normi
koje definiraju oekivanja o tome kako e
djelovati pojedinac koji zauzima poseban
status. Ta skupina normi poznata je kao uloga.
Tako status supruga prati ulogu supruga, status
advokata prati ulogu advokata. 6.to su
pozitivne sankcije? Navedite primjer.
Pozitivne sankcije su nagrade. Pogled
divljenja, rije pohvale ili ohrabrujui osmijeh
nagrada su za uklapanje u drutvene norme.
7.Razmatrajui predmoderna drutva, Giddens
izdvaja etiri tipa drutva. Koja su to, te uz
svako navedite par njegovih temeljnih
obiljeja. Lovaka i sakupljaka drutva Najranija ljudska drutva su preivljavala
zahvaljujui sakupljanju voa, sjemenki i
povra, te lovu i hvatanju ivotinja zbog
prehrane. Ona su se obino sastojala od malih
plemenskih skupina koje su esto brojile
manje od pedeset ljudi. Takva drutva su
posjedovala malo stvari i materijalnog
bogatstva. Ono to su posjedovali bilo je
zajedniko. Lovci i sakupljai jo uvijek
postoje u dijelovima Afrike, Nove Gvineje i
Brazila. Stoarska i agrarna drutva - Ova
drutva su se pojavila otprilike prije 20000
godina. Stoarska drutva mogu loviti i
sakupljati, ali ona takoer uzgajaju stada
ivotinja. ivotinjska stada osiguravaju im
mlijeko i meso, a ivotinje se mogu koristiti i
kao prijevozno sredstvo. Stoarska drutva
omoguuju pojedincima da akumuliraju
bogatstvo u obliku njihovih ivotinja. Jo
uvijek postoje neka stoarska drutva u

dijelovima Srednjeg istoka, Afrike i Azije.

Agrarna drutva u svojoj se prehrani uvelike
oslanjaju na uzgoj itarica. To je pouzdaniji i
predvidljiviji izvor hrane od lova i sakupljanja,
i stoga moe odravati mnogo vee populacije.
Takva drutva u principu nisu Nomadska.
Hrana, poput ita, esto se uskladitava pa je
mogue da pojedinci akumuliraju veliko
osobno bogatstvo. Od poljoprivrede ivi
veina stanovnitva Nepala, Ruande, Ugande i
Bangladea. Neindustrijske civilizacije - Ti
tipovi drutva su se razvili oko 6000 g.P.K.
Oni se se "zasnivali na razvoju gradova,
iskazivali su vrlo izraene nejednakosti
bogatstva i siromatva i bili povezani s
vladavinom kraljeva i carica". Bili su
razvijeniji u podrujima umjetnosti i znanosti i
imali su vie institucionalizirane i
centralizirane sustave vlasti. Neindustrijske
civilizacije su izumile pismo. Primjeri
neindustrijskih civilizacija su Asteke, Maye i
Inke u Junoj i Sredinjoj Americi, antiku
Grku i Rimsko Carstvo u Europi, a drevni
Egipat Africi, te indijsku i kinesku civilizaciju
u Aziji. 8. Navedite glavna obiljeja
postmodernosti. Objasnite u kakvoj su vezi
promjene na individualnom planu s
promjenama u samoj socijalnoj i ekonomskoj
realnosti. Promjene upuuju na to da ljudi
poinju gubiti vjeru u znanost i tehnologiju.
Postaju svjesni tetnih djelovanja oneienja,
opasnosti nukearnog rata i genetskog
inenjerstva. Ljudi su postali skeptiniji glede
koristi racionalnog planiranja. Mnogi ljudi
sumnjaju da goleme racionalne, birokratske
organizacije mogu zadovoljiti ljudske potrebe.
Izgubili su vjeru u politika uvjerenja i velike
teorije koje tvrde da su u stanju poboljati
drutvo. Rijetki vjeruju da komunizam moe
dovesti do savrena drutva. Moderno
vjerovanje u napredak stoga je zamijenjeno
postindustrijskim drutvom. Danas relativno
malo ljudi u zapadnim drutvima radi u
proizvoakim industrijama. Sve vie njih je
zaposleno u uslunim djelatnostima, naroito
na poslovima povezanim s komunikacijskom i
informacijskom tehnologijom. Raunalna
tehnologija znai da je sve manje i manje ljudi

potrebno u proizvodnji, a komunikacije su

postale mnogo bre. U bogatim zapadnim
zemljama ljudi troe velik dio svog dohotka na
razonodu. Kada kupuju proizvode, to je ee
zbog imida koji on predstavlja negoli zbog
njegove kvalitete i korisnosti. Tako e ljudi
platiti visoku cijenu za odjeu poznatih
modnih dizajnera. 9. Drutvene
transformacije: Industrijalizam - industrijska
revolucija, koja je poela u kasnom 18. st.,
preobrazila je Britaniju, i kasnije druga
drutva, od privrede veinom zasnovane na
manufakturi. Nova tehnologija je dovela do
golemog porasta produktivnosti, najprije u
pamunoj, a potom u drugim industrijama.
Razvila se specijalizirana podjela rada, to
znai da su ljudi imali sve specijalizirane
poslove. Drutvenim ivotom vie nisu
upravljali ritmovi godinjih doba, dana i noi;
umjesto toga ljudski su se ivoti ravnali prema
satu. Umjesto da rade kada to trae zahtjevi
poljoprivrede, ljudi su poeli raditi u dugim
smjenama fiksnih perioda i novim tvornicama.
Kapitalizam - ukljuuje rad za nadnicu i posao
koji se vodi u svrhu stvaranja profita. Prije
dolaska kapitalizma mnogi seljaci su radili za
sebe, ivei od proizvoda koje su dobivali na
vlastitoj zemlji. Sve vie su seljaci gubili svoju
zemlju i morali se oslanjati na zaradu nadnice,
bilo kao poljoprivredni radnici ili radnici u
tvornicama. Kapitalistiki poslovi su se
razvijali s ciljem stvaranja profita godinu za
godinom. Pojavile su se nove klase prvenstveno klasa nadniara koji su bili
zaposleni u poduzetnikovim tvornicama.
Urbanizacija - razvoj industrije je pratio veliki
pokret od ruralnih u urbana podruja.
Stanovnitvo vie nije bilo rijetko naseljeno na
poljoprivrednoj zemlji, nego se sve vie
koncentriralo u sreditima kapitalistike
industrije. Urbanizacija - rast gradova i
velegradova - donijela je brojne drutvene
probleme, poput zloina, pobuna, zdravstvenih
problema prouzroenih prenaseljenou i
nepostojanjem sanitarija. Novi gradovi i
velegradovi su takoer unitavali tradicionalnu
zajednicu povezanu s ruralnim naseljima.
Vjerovalo se da urbanizacija umanjuje znaaj

neformalnih mehanizama drutvenog nadzora

koji su djelovali u blisko povezanim
zajednicama, ali su postali nebitni u
anonimnosti urbanog ivota. Liberalna
demokracija - prije promjena u 18. i 19. st.
pravo kraljeva i kraljica da vladaju rijetko se
dovodilo u pitanje. Monarh se prihvaao kao
Boiji poslanik na zemlji i njegov autoritet
stoga nije bilo mogue preispitavati. Ipak u
Francuskoj revoluciji svrgnuta je francuska
monarhija. U amerikom ratu za neovisnost
odbaena je britanska monarhijska vlast u
Americi. U oba sluaja dolo je do novog
naglska na graanska prava pojedinca pojedinci su sada trebali imati pravo rei neto
o tome kako se upravlja njihovim dravama,
umjesto da prihvaaju ono to im govore
kraljevi, ovo je rastvorilo put nastanku
politikih stranaka i novih perspektiva u
drutvu. Vie no ikada prije sada je u pitanje o
tome kako upravljati drutvom je postalo stvar
rasprave.

10. Objasnite u temeljnim crtama kako

funkcionalisti sagledavaju drutvo te navedite
osnovne pojmove i kategorije funkcionalizma.
Objasnite ih. Sa im funkcionalisti usporeuju
drutvo? Kako razmatraju odnos dijelova i
cjeline? to je osnova integracije? Razni
dijelovi drutva se shvaaju kao meusobno
povezani i uzeti zajedno oni oblikuju cjeloviti
sustav. Da bi se shvatio bilo koji dio drutva
poput obitelji ili religije, on se mora shvatiti u
odnosu na drutvo u cjelosti. Kljune postavke
funkcionalistike perpektive mogu se saeti

usporedbom uzetom iz biologije. Struktura

drutva se moe shvatiti kao ukupni zbor
normativnog ponaanja - ukupni zbroj
drutvenih odnosa kojima upravljaju norme.
Glavni dijelovi drutva, njegove institucije poput obitelji, ekonomije, obrazovnom i
politikog sustava jesu glavni aspekti
drutvene strukture. Funkcije obitelji je ono
djelovanje koje ona ima na druge dijelove
drutvene strukture i na drutvo u cjelosti. U
praksi pojam funkcije se obino koristi da bi
se uputilo na doprinos koji neka institucija
daje odravanju i opstanku drutvenog
sustava. Drutva imaju odreene osnovne
potrebe ili zahtjeve koji se moraju zadovoljiti
ako ele opstati. Ti zahtjevi su ponekad
poznati kao funkcionalni preduvjeti.
Primjerice, nain proizvodnje hrane i zaklona
moe se shvatiti kao funkcionalni preduvjet,
budui da bez hrane i zaklona lanovim
drutva ne mgu preivjeti. Funkcionalno
preduvjet drutva ukljuuje barem minimalno
stupanj integracije dijelova. Mnogi
funkcionalisti tvrde da se ta integracija uvelike
zasniva na vrijednosnom konsenzusu, to znai
na suglasnosti lanova oko drutvenih
vrijednosti. 11. Na to je usredotoena
interakcionistika teorija te koji su njezini
temeljni pojmovi i kategorije? Objasnite ih.
Koja su tipina pitanja interakcioniste u analizi
jednog socijalnog odnosa? Ponudite primjer.
Interakcionizam se fokusira na interakcije
malog dometa, a ne na drutvo kao cjelinu. On
obino odbacuje pojam drutvenog sustava.
Rezultat toga je da ne smatra ljudsko
djelovanje odgovorom ili reakcijom na sustav.
Interakcionisti vjeruju da je mogue sustavno
analizirati drutvo i da ga je mogue
poboljati. Ipak, poboljanja treba postii na
ogranienim podrujima i malo pomalo za
razliku od onoga to se implicira u
makroteorijama ili sistemski teorijama.
Interakcionizam se bavi interakcijom to znai
djelovanjem meu pojedincima.
Interakcionistika perspektiva eli shvatiti taj
proces. Ona poinje od pretpostavke da
djelovanje ima znaenje za one koji su u njega
ukljueni. Iz toga slijedi da razumijevanje

djelovanja trai interpretaciju znaenja koje

akteri daju svojim djelatnostima. Uenik koji
dolazi u novi razred moe isprva definirati
situaciju kao prijeteu i neprijateljsku. Ta se
definicija moe potvrditi, modificirati ili
izmijeniti ovisno o uenikovoj percepciji
interakcije do koje dolazi u uionici. Uenik
moe zamijetiti da su uitelj i suuenici
prijateljski raspoloeni i da imaju
razumijevanja za njega i tako promijeniti svoju
prosudbu situacije. Mnogi interakcionisti
naroito naglaavaju ideju jastva. Oni govore
da pojedinci razvijaju samopredodbu, sliku o
sebi koja ima vaan utjecaj na njihova
djelovanja. 12. Na kojim pretpostavkama
poiva pozitivizam kao pogled na svijet?Koje
su njegove temeljne kategorije? Kako
objanjava ljudsko ponaanje? Mnogi od
osnivaa sociologije vjerovali su da je mogue
stvoriti znanost o drustvu koja bi se zasnivala
na istim naelima i postupcima kao i prirodne
znanosti, poput kemije i biologije, premda se
prirodne znanosti esto bave neivom tvari, pa
stoga ne brinu o osjeajima, emocijama i
drugim subjektivnim osobinama.
Najutjecajniji pokuaj primjene metodologije
prirodnih znanosti na sociologiju poznat je kao
pozitivizam. Sociolokim rijeima,
pozivitivistiki pristup poiva na ovim
predpostavkama. Ponaanje ljudi, poput
ponaanja materije, moe se objektivno
mjeriti. Ba kao to se ponaanje materije
moe kvantificirati mjerama poput teine,
temperature, pritiska, metode objektivnog
mjerenja mogu se stvoriti zasnovana na
objektivnim mjerenjima omoguit e stvaranje
iskaza o uzrocima i posljedicama. Potom e se
stvarati teorije koje e objasniti opaeno
ponaanje. Pozitivistiki pristup ljudksom
ponaanju primjenjuje logiku da ljudi reagiraju
na izvanjske podraaje i njihovo se ponaanje
moe objasniti tom reakcijom. Oni ulaze u
brak i raaju djecu kao odgovor na zahtjeva
drutva:drutvo zahtjeva takvo ponaanje radi
vlastitog opstanka, a njegovi pripadnici
jednostavno odgovaraju na taj zahtjev.
Znaenja i svrha koje pripadaju ovom
ponaanju uvelike su proizvoljna.

23. Objasnite razliku izmeu spola i roda.

Stoller je iznio zdravorazumsko opaanje
prema kojem se golema veina populacije
jasno moe kategorizirati kao mukarac ili
ena, na temelju tjelesnih obiljeja: "vanjske
genitalije, unutarnje genitalne, gonade(organi
koji proizvode spolne stanice), hormoni i
sekundarne spolne karakteristike". Zbog tih su
razlika ene sposobne raati i dojiti djecu, dok
mukarci nisu. Usto, tjelesne razlike izmeu
mukaraca i ena obino znae da su mukarci
jai i miiaviji. Veinom se smatra da su
bioloke razlike odgovorne za razlike i u
ponaanju ena i mukaraca, i za razliite
uloge koje oni igraju u drutvu. Stoller je ipak
upozorio na takve pretpostavke. Rekao je: Rod
je pojam koji ima psiholoke i kulturne
konotacije. Ako su primjereni termini za spol
"mukarac" i "ena", odgovarajui termini za
rod jesu "muki" i "enski"; ovi posljednji
termini mogu biti sasvim neovisni o
(biolokom) spolu. Drugim rijeima, ne slijedi
nuno da e se ena ponaati "enski"
(enstveno), niti da e se mukarac ponaati
"muki": djevojice nisu nuno brine i
suosjeajne, dok djeaci ne moraju biti
agresivni i natjecateljski raspoloeni.
24.Povezano s odnosom rodova, objasnite to
je to horizontalna segregacija. Moete li
navesti primjer koji to potvruje ili osporava?
Horizontalna segregacija se odnosi na razmjer
u kojem mukarci i ene obavijaju razliite
poslove. Ona pokazuje da mukarci
dominiraju u podrujima poput poljoprivrede i
ribarstva, energetike i opskrbe vodom,
proizvodnje, graevinarstva, transporta i
komunikacija. ene ine veinu zaposlenih u
distribuciji, hotelima i restauracijama, javnoj
upravi i drugim uslunim djelatnostima. U
bankarstvu, financijama i osiguranju mala je
ralika u broju zaposlenih mukaraca odnosno
ena. U svim djelatnostima postoji vie
djelomino zaposlenih] ena nego mukaraca,
a ove openite brojke skrivaju znaajne
varijacije u specifinim tipovima poslova koje
obavljaju mukarci odnosno ene. 25.to
predstavlja vertikalna segregacija u kontekstu
diskusije u zaposlenosti i pripadnosti rodu?

Navedite podatak koji to potkrepljuje.

Vertikalna segregacija se odnosi na razmjer u
kojem mukarci imaju zaposlenja vieg statusa
i boljom plaom od ene. Mukarci dominiraju
veinom podruja menadmenta i dobrim
dijelom profesija s visokim stattusom, npr.
medicine. Kad ene imaju struan posao,
vjerojatnije je da e biti u profesijama s niim
statusom i manjom plaom, poput odgojiteljica
u djeijim vrtiima i uiteljica u osnovnim
kolama. 26.Koja je razlika izmeu primarnog
i sekundarnog trita rada. Kako te kategorije
upuuju na rodne razlike? -Primarno trite
rada karakteriziraju visoke plae, sigurnost
posla, dobri radni uvjeti i povoljni izgledi za
napredovanje. Sekundarno trite rada se
sastoji od loe plaenih poslova s manjom
sigurnou posla, loim radnim uvjetima i
malo mogunosti napredovanja. Poslodavci su
spremni dati relativno visoke plae kako bi
zadrali radnike iz primarnog sektora koji
imaju potrebna znanja i iskustvo, dok radnike
iz sekundarnog sektora smatraju
zamjenjivima. Radnici sekundarnog sektora se
lako mogu zamijeniti i stoga ima malo motiva
da ih se bolje plati, da im se prui vie
sigurnosti ili prilika za napredovanje. U
sekundarnom sektoru nalazimo i mukarce i
ene, ali Barron i Norris misle daje vjerojatnije
da emo u ovom sektoru nai ene. Poslodavci
pripisuju enama karakteristike koje ih ine
posebno pogodnima za ovaj tip poslova: misle
da ih je lako mogue zamijeniti, da imaju
manje interesa za stjecanje dodatnih vjetina,
da ih manje brine visina njihove plae (jer se
od mukarca oekuje da bude glavni izvor
zarade u obiteljima). 27.Sto je to rezervna
armija rada i zato su ene esto njen znaajan
dio? Marx je tvrdio da kapitalizam treba
rezervnu armiju rada, tj. slobodnu koliinu
potencijalnih novih pripadnika radne snage.
Jedna od glavnih funkcija rezervne armije je
reducirati nadnice svih pripadnika radne
snage. Skupina nezaposlenih ljudi koji trae
posao stvara konkurenciju u radnoj snazi.
Beecheyjeva identificira niz svojstava prema
kojima su ene u modernoj Britaniji naroito
pogodne da budu dio ove rezervne armije:

1.Manje je vjerojatno da e biti lanice

sindikata i time su manje spodobne oduprijeti
se otputanjima. 2.Najmanje je vjerojatno da
e enski poslovi biti pokriveni
zakonodavstvom o otputanju s posla, tako da
je jeftinije otpustiti njih, a ne mukarce.
3.Nezaposlene udane ene ne mogu primati
socijalnu pomo ako njihovi muevi rade pa se
stoga ne pojavljuju u statistikama
nezaposlenosti. Beecheyjeva kae da su
"otputene ene u stanju nestati doslovce bet
traga, natrag u obitelj". 4.Zbog njihova
poloaja u obitelji i primarne vanosti koja se
pridaje njihovoj domaoj ulozi, vjerojatnije je
da e ene biti naroito fleksibilna rezervna
armija rada. Vjerojatno je da e prihvatiti
djelomino zaposlenje i varijabilnu radnu
satnicu. 5.ene su esto spremne radit iza
manje novce od mukaraca jer se mogu
osloniti na zaradu svojih mueva kao na glavni
izvor prihoda u obitelji. 28.U skladu s
argumentacijom Linde McDowell objasnite
vezu izmeu roda i postfordizma. McDowell
koristi teoriju postfordizma kako bi shvatila
promjene na tritu rada. Ta teorija tvrdi da su
se poduzea okrenula od masovne proizvodnje
prema fleksibilnoj proizvodnji malih koliina
specijaliziranih proizvoda. Zbog toga ona
zapoljavaj tim visoko kvalificiranih radnika
koji su u stanju koristiti svoja znanja kako bi
proizveli raznovrsne proizvode. Ostali rad
obavljaju djelomino zaposleni radnici ili
radnici s ugovorima na odreeno vrijeme ili se
taj posao preputa drugima tvrtkama. Te se
promjene odraavaju u uveanom koritenju
djelomino zaposlene enske radne snage i u
smanjivanju broja na puno radno vrijeme i
stalno zaposlenih mukaraca. ene su se
koristile za ispunjavanje sve veeg broja
poslova u dijelovima rastueg uslunog
sektora. Ove tipove posla tradicionalno
obavljaju ene. Djelomino zaposleni radnici
su jeftiniji za zapoljavanje jer nemaju ista
prava na naknadu za nezaposlenost i na
bolovanje kao na puno vrijeme zaposleni
radnici; njihove su nadnice nie od nadnica
potonjih radnika i njih je lake otpustiti jer
nemaju istu zakonsku zatitu unutar radnog

zakonodavstava. Neke su ene imale koristi od

ovih promjena. Nekolicina je nala siguran i
dobro plaen posao u timu "glavnih" radnika i
"zgrabilo je prilike na tritu rada, kao i plae
tradicionalno rezervirane za muke radnike".

29.U emu se sastoji seksualizacija enskog

posla? Navedite primjere. Ono to Adkinsova
zove seksualnim radom integralni je dio
mnogih enskih poslova. Seksualnost ne samo
da proima radno mjesto ena, nego je takoer
povezana s "proizvodnjom mukih
ekonomskih i drugih prednosti na tritu rada".
Dvije mlade ene koje su izgledale "pregrubo
da bi bile konobarice, dobile su posao kao
nadzornice djeijih vrtuljaka. Te su djelatnice
imale malo kontakata s mukim posjetiteljima.
Adkinsova je otkrila da su zaposlenice stalno
izloene seksualnom uznemiravanju, i od
strane mukih posjetitelja i od mukih
djelatnika. I dok neki stariji zaposlenici nisu
odobravali ponaanje svojih mlaih kolega,
ipak nisu uinili nita da to sprijee. to se tie
posjetitelja, mladim enama je jasno stavljeno
na znanje da se od njih oekuje da izau na
kraj s panjom koju im upuuju muki
posjetitelji i bilo im je zabranjeno da na nju
reagiraju agresivno. Smatralo se daje dio
njihova posla uveseljavati muke posjetitelje
smjekom i ne reagirati na njihove seksualne
aluzije i drugo seksualizirano ponaanje.

1.Objasnite relativnost kulture i potkrijepite to

s nekoliko primjera?
2.ivotinjsko ponaanje determiniraju
instinkti. Budui da ljudi nemaju tako
razvijene instinkte, regulacija ljudskog
ponaanja odvija se na drugaiji nain.
Obrazloite kako
3.to je socijalizacija (definirajte); naznaite
razliku izmeu primarne i sekundarne
socijalizacije, te navedite primjere za svaku
4.U emu je razlika izmeu normi i
vrijednosti, te navedite primjer za svaku od tih
kategorija.
5.to su statusi? Kako ih dijelimo? Navedite
primjere. ime su sve odreeni nai statusi?
Potkrijepite to. Navedite razlike izmeu uloge
i statusa
6.to su pozitivne sankcije? Navedite primjer
7.Razmatrajui predmoderna drutva, Giddens
izdvaja etiri tipa drutva. Koja su to, te uz
svako navedite par njegovih temeljnih
obiljeja
8. Navedite glavna obiljeja postmodernosti.
Objasnite u kakvoj su vezi promjene na
individualnom planu s promjenama u samoj
socijalnoj i ekonomskoj realnosti
9. Drutvene transformacije
10. Objasnite u temeljnim crtama kako
funkcionalisti sagledavaju drutvo te navedite
osnovne pojmove i kategorije funkcionalizma.
Objasnite ih. Sa im funkcionalisti usporeuju
drutvo? Kako razmatraju odnos dijelova i
cjeline? to je osnova integracije?
11. Na to je usredotoena interakcionistika
teorija te koji su njezini temeljni pojmovi i
kategorije? Objasnite ih. Koja su tipina
pitanja interakcioniste u analizi jednog
socijalnog odnosa? Ponudite primjer.
12. Na kojim pretpostavkama poiva
pozitivizam kao pogled na svijet?Koje su
njegove temeljne kategorije? Kako objanjava
ljudsko ponaanje?

13.Definirajte pojavu socijalne stratifikacije i

potkrijepite primjerima, Koji su glavni kriteriji
drutvenog stratificiranja? Razmislite i
objasnite u kakvom su meusobnom odnosu ti
kriteriji. to je to supkultura sloja?
14. Opiite i navedite glavna obiljeja
kastinskog drutva
15. Definirajte socijalnu mobilnost. Koje
tipove socijalne mobilnosti poznajete, dajte
primjere. Objasnite odnos izmeu mobilnosti i
statusa.Koja su sva obiljeja organizacije s
naglaenom soc. mobilnou?
16. O emu ovisi da bioloke razlike mogu
postati osnova socijalne stratifikacije?
Obrazloite, primjeri
17. Neki autori (Runciman) razlikuj u tri
kriterija stratificiranja. Koji su to kriteriji?
Pojasnite svaki i primjer
18.Na to referira pojam "potklasa" i to su
njezina obiljeja?
19.Rosemary Crompton navodi neke temeljne
procese koji su uslonili suvremene
stratifikacijske strukture. Navedite ih.
20. Elaborirajui vlastiti pristup stratifikaciji u
drutvima visoke modernizacije, Pakulski i
Waters tvrde da su stratifikacijski sustavi
kapitalistikih drutava proli kroz tri etape. O
kojim je etapama rije?
21.Pakulski i Waters ("Smrt klase") tvrde kako
se opadanjem vanosti klasa i klasnih podjela
u suvremenim drutvima, istovremeno
deavaju promjene u politikim orijentacijama
graana. Objasnite o emu je tu rije?
22.Na kojim se argumentima zasnivaju
pristupi (John G. Westergaard) koji inzistiraju
na porastu klasnih nejednakosti u suvremenim
razvijenim drutvima?
23. Objasnite razliku izmeu spola i roda
24.Povezano s odnosom rodova, objasnite to
je to horizontalna segregacija. Moete li
navesti primjer koji to potvruje ili osporava?
25.to predstavlja vertikalna segregacija u
kontekstu diskusije u zaposlenosti i
pripadnosti rodu? Navedite podatak koji to
potkrepljuje
26.Koja je razlika izmeu primarnog i
sekundarnog trita rada. Kako te kategorije
upuuju na rodne razlike?

27.Sto je to rezervna armija rada i zato su

ene esto njen znaajan dio?
28.U skladu s argumentacijom Linde
McDowell objasnite vezu izmeu roda i
postfordizma.
29.U emu se sastoji seksualizacija enskog
posla? Navedite primjere
30.Ukratko objasnite kako pojedini genetiari
(S. Jones) povezuju ovjekovo genetsko
ustrojstvo i teoriju rase.
31.Koje su glavne argumente u literaturi
(Richardson i Lambert) iznosili protiv doktrine
rasne superiornosti?
32.Objasnite povezanost nacionalizma i
razvoja moderne nacije drave. Navedite
primjere
33.Neki autori (Brubaker) razlikuju tri tipa
poskomunistikih nacionalizama. Koja su i
ukratko ih opiite. Jesu li i koliko oni
primjereni za objanjenje oblika nacionalizma
u tranzicijskoj Hrvatskoj?
34.to je neonacionalizam i u kojim uvjetima
nastaje? Navedite primjere
35.Objasnite nastanak novih etniciteta i
identiteta, te navedite primjere,
36.Nabrajajui tipove vlasti Weber navodi
karizmatsku vlast. Opiite je, navedite jedan
primjer.
37. Nabrajajui tipove vlasti Weber navodi
tradicionalnu vlast Opiite je, navedite jedan
primjer
38.Nabrajajui tipove vlasti Weber navodi
racionalno-zakonsku vlast. Opiite je, navedite
jedan primjer.
39. Objasnite to je to "inter-linked economy"
i skicirajte osnovne procese kojj su potaknuli i
omoguili stvaranje takve globalne ekonomije
40.Objasnite na kojim se podrujima prema
nekim autorima (Leslie Sklair) odvija
transnacionalno djelovanje. Pojasnite svako od
tih podruja
41. U skladu s razmiljanjima M. Manna
navedite oblike i tipove moi. Ukratko ih
objasnite
42.U skladu s razmiljanjima M. Manna
navedite izvore moi. Ukratko ih objasnite
43. Koja su glavna obiljeja novih drutvenih
pokreta

44.Objasnite podrijetlo suvremenih stavova o

radu
45.U skladu s K. Marxom navedite to sve
pridonosi otuenju rada
46. Objasnite razliku izmeu organske i
mehanike solidarnosti kod E. Durkheima
47.Objasnite osnovnu razliku izmeu
tehnolokog i drutvenog determinizma
48.Navedite neke tipove nadzora i pojasnite
to je to odgovorna autonomija
49. Koja su obiljeja fordizma?
50. Prema Atkinsonu koji su osnovni oblici
fleksibilnosti? Funkcionalna fleksibilnost
54.Koja obiljeja supkulture niih klasa mogu
biti presudna na njihov obrazovni uspjeh?
55.Pojasnite problem govornih obrazaca koji u
skladu s B. Bernstainom utjeu na na
obrazovni uspjeh
56. to je to kulturna depriviranost? Poveite
ju s obrazovnim uspjehom
58.Navedite objanjenje veze izmeu roda i
obrazovnih postignua.