Istraivanja

Modeli zatite, obnove i arhitektonske prezentacije

sinagoga u Hrvatskoj
Od nekadanjeg velikog broja sinagoga u Hrvatskoj, danas postoji jo samo
devet izvorno graenih bogomolja, od kojih su samo tri u obrednoj
sinagogalnoj funkciji, ali je posljednjih godina pokrenuto nekoliko
kvalitetnih pristupa njihovoj obnovi i arhitektonskoj prezentaciji.
Tijekom povijesti u Hrvatskoj je postojalo vie od 80 sinagoga - u jadranskim gradovima
sefardskoga ritusa (idovi 'mediteranskoga' podrijetla iz panjolske, Portugala i Italije), a u
kontinentalnim zajednicama akenaskoga obreda (idovi 'sjeverne' srednjoeuropske
provenijencije).
Iako su sinagoge na ovome podruju zabiljeene ve u antikim rimskim gradovima (npr.
Colonia Aelia Mursa, danas Osijek), najstarije jo postojee idovske bogomolje datiraju iz
kasnoga srednjeg vijeka (Split po tradiciji 14./15. st.; Dubrovnik 15./16. st.). Meutim, s
obzirom da idovi u Hrvatskoj do 1860. nisu imali pravo posjedovanja nekretnina i izgradnje
vlastitih bogomolja, sve sinagoge starijeg sloja bile su 'skrivene' u adaptiranim stambenim
prostorima, dok se tek od sredine 19. st. grade namjenske obredne zgrade koje ponajvie
slijede tipologiju i stilistiku onodobnih austrijskih i madarskih sinagoga (Rundbogenstil,
mdjar, maurski stil).
Od negdanjega velikog broja sinagoga, danas u Hrvatskoj postoji jo samo devet izvorno
graenih bogomolja (Osijek, Slatina, Bjelovar, Daruvar, Varadin, Sisak, Koprivnica,
Krievci, Rijeka), takoer i dvije starije ureene u adaptiranim prostorima (Split, Dubrovnik),
i jo nekoliko stambenih zgrada u kojima su sinagoge nekada bile tek provizorno ureene.
Najvei dio sinagoga sustavno je sruen tijekom II. svjetskog rata u sklopu nacistikog
programa 'rjeavanja idovskog pitanja' (npr. akovo, Zagreb, Osijek - Gornji grad, Nova
Gradika, Vinkovci, Rijeka - veliki Tempio), ili su kolateralno i nenamjerno stradale
tijekom saveznikih borbenih akcija (Slavonski Brod, Orahovica). No, jedan dio preostalih
graevina je kao 'nepotreban' (ugaene idovske opine) uklonjen i tijekom 50-ih i 60-ih
godina (drastian je sluaj sinagoge Vukovara koja je 1958. prodana kao 'graevni materijal',
ili sinagoga Kutine i Karlovca koje su neto kasnije sruene zbog vrijednosti parcele).
Od preostalih desetak sinagoga danas su samo tri u obrednoj sinagogalnoj funkciji (Rijeka
mali ortodoksni hram, Split i Dubrovnik) i recentno su vrlo uzorno konzervatorski
obnovljene, uz potovanje povijesne slojevitosti zgrade i interijera. Pitanje 'digniteta' i
prihvatljivosti namjena za ostale graevine razliito se moe valorizirati. Tako su neke
sinagoge prodane drugim vjerskim zajednicama (npr. Pentekostnoj crkvi u Daruvaru i
Osijeku) te su i dalje u religijskoj funkciji, uz ouvane idovske ikonografske motive u
interijeru. Dio sinagoga je tek uvjetno dobro koriten za neke kulturne namjene (glazbena
kola u Sisku, gradsko kazalite u Bjelovaru, donedavno kino u Varadinu). Ostale su, na
alost, degradirane nedostojnom namjenom i radikalnim strukturnim intervencijama (npr.
robna kua u Slatini, donedavno tvorniko skladite u Koprivnici, razne sekundarne namjene
u Krievcima).
Posljednjih godina zabiljeeno je nekoliko primjera kvalitetnih pristupa u obnovi i
prezentaciji naih sinagoga, ili pak inicijativa i programa koji su u pripremi, a mogue ih je
svrstati u sljedee modele, inae recentno primjenjivane i u drugim europskim zemljama :

faksimilne rekonstrukcije sruenih graevina po izvornoj dokumentaciji (razmatraju se

za povijesne lokacije u Zagrebu i Vukovaru gdje jo uvijek stoje prazne parcele);

konzervatorske restitucije degradiranoga povijesnog izgleda postojeih graevina, uz

novu kulturnu funkciju (u tijeku je realizacija projekata za budui galerijski prostor u
Varadinu, dvoranu Glazbene kole u Koprivnici, upanijski arhiv u Krievcima,
muzejski postav u kapeli na idovskom groblju u Vukovaru, a nedavno je dovrena i
obnova Male sinagoge u Rijeci za izvornu obrednu funkciju);

memorijalna obiljeavanja lokacija na kojima su sinagoge nekada stajale (akovec,

Osijek, Zagreb, Poega, Slavonski Brod, Kutina, nedavno i Bjelovar), gdje su
postavljena spomen-obiljeja ili ploe s tekstom;

suvremene interpolacije na mjestima sruenih sinagoga (postoje recentne inicijative za

meunarodni arhitektonski natjeaj za lokaciju u Prakoj ul. u Zagrebu s hibridnim
programom kulturno-religijskih i drutvenih sadraja).

Konzervatorski interes za obnovu sinagogalne batine u Hrvatskoj zbog raznih razloga sve
donedavno nije postojao (ideoloke predrasude, demografski oslabljene, ugaene ili
sekularizirane idovske zajednice), a tek se u posljednjih desetak godina javljaju prvi primjeri
sustavnih prezentacija povijesnih sinagoga koji slijede suvremena europska iskustva, pa
doskora treba oekivati dovretak radova na obnovi negdanjih sinagoga u Krievcima i
Varadinu.
* Tekst je saetak kongresnog priopenja koje je uz prijavnu dokumentaciju nedavno poslano u Bari.

Alen uni