MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO-usmeni

ispit

1.Ciljevi meunarodnog privatnog prava

Cilj MPP-a je postizanje internacionalne stabilnosti privatno-pravnih odnosa i
pravne sigurnosti subjekata u takvim odnosima.
Cilj MPP-a je i unifikacija materijalnog i kolizionog prava.
Ciljevi MPP-a mogli bi se takoe izvesti iz uloge i znaaja Hake konferencije a
oni su pravna regulacija privatno-pravnih odnosa s meunarodnim elementom ili
harmonizacija meterijalnog, procesnog i kolizionog prava izmeu zemalja
lanica i drugih zemalja. Osnovni nain ostvarivanja ciljeva MPP-a od strane
Hake konferencije je donoenje multilateralnih meunarodnih konvencija.

2. Izvori meunarodnog privatnog prava

a) Unutranji izvori
Unutranji izvori mogu biti:
1.ustav
2.zakon
3.podzakonski akti
4.obiaji
5.pravna nauka
6.sudska praksa

Sudska praksa u nekim zemljama predstavlja primarni, dok u veini zemalja

predstavlja sekundarni izvor prava.

to se tie kodifikacije MPP-a, razlikuju se 3 vrste zemalja s obzirom na

razliite kodifikacije:
1..zemlje koje imaju poseban zakon koji regulie MPP
2. zemlje koje norme MPP-a stavljaju u uvodne ili zavrne dijelove graanskog
zakona
3. i zemlje koje norme MPP-a rasporeuju u razliite zakone u zavisnosti koja
se oblast ureuje tim zakonom(npr. Kina)

b) Meunarodni izvori
1.Bilateralni ugovori- su ugovori izmeu 2 zemlje putem kojih one reguliu
neke aspekte MPP-a, odnosno privatno-pravne odnose njihovih dravljana ili
graana.
2.Multilateralni meunarodni ugovori- kada su u pitanju multilateralni igovori
oni se mogu podijeliti u 2 grupe:
Prvu vrstu ine one koje sadre materijalno-pravne norme i koje na direktan
nain ureuju odnose iz svog djelokruga.
U drugu vrstu spadaju one koje sadre kolizione norme i na indirektan nain
ureuju odnose iz svog djelokruga, odnosno po kojem pravu e se rijeiti
odreen pravni problem.

3.Popunjavanje pravnih praznina

I u okviru MPP-a mogue je naii na pravnu situaciju ili pravno pitanje koje nije
pokriveno ni normama unutranjeg ni vanjskog prava/izvora.
Takva se situacija najee javlja u pogledu pravnog poloaja stranaca.
Popunjavanje pravnih praznina je u naem Zakona o MPP-u regulisano u l.2.
koji kae da se u pomenutom sluaju primjenjuju odredbe i naela ovog zakona,
naela pravnog poretka BiH i naela MPP-a.
Sam ZMPP kao i na Ustav ne sadre nikakva naela, osim to ZMPP sadri 2
naela a to su naelo najblie veze i naelo favoriziranja pravnog posla, ali ona
vrijede samo kod odreivanja mjerodavnog prava.
Kada je u pitanju meunarodna nadlenost, pravne praznine se popunjavaju
preko ZMPP.
Dok u materiji stranaca prvenstveno treba rijeiti da li je konkretno pravo
dostupno strancu, pa zatim da li naa zemlja ima zakljuen meunarodni ugovor
koji sadri klauzulu najpovlatenije nacije, pa tek ako nije ni to sluaj, pravna
praznina popunjava se po propisima koji se odnose na slina prava, te naela
unutranjeg prava.

4. Unutranja i meunarodna unifikacija

a) Unifikacija materijalnog prava
Jedan od naina da se izbjegne problem prostornog sukoba zakona jeste da se
zakonodavstva pojedinih zemalja izjednae. Tada ne bi moglo doi do
prostornog sukoba zakona, jer bi bilo svejedno koje e se od tih prava primjeniti.
Takva unifikacija bi se jedino mogla postii sporazumom izmeu zemalja,
meutim to predstavlja nemoguu misiju iz razloga to svaka zemlja nosi
razliiz historijski, religijski, kulturni, ekonomski...predznak.
Meutim, unifikacija je postignuta tamo gdje je ona bila mogua, a to je
donoenje BRISEL I koja regulie nadlenost, priznavanje i izvravanje
odluka u graanskim i trgovakim stvarima, te BRISEL II koja regulie
nadlenost, priznavanje i izvravanje odluka u branim stvarima.
3

b) Unifikacija kolizionog prava

Kako unifikacija materijalnog prava tako ni kolizionog nije mogua, postavlja se
pitanje mogu li se na meunarodnom planu izjednaiti kolizione norme(npr. ako
se na zakljuenje braka u dijelovima svijeta moraju primjenjivati razliiti uslovi,
da se postigne saglasnost koje e mjerodavno pravo biti za ocjenu tih uslova.
Unifikacija kolizionog prava je takoer postignuta tamo gdje je mogla, a to je
donoenje
RIM I koja se primjenjuje na ugovorne odnose i RIM II koja se primjenjuje na
vanugovorne odnose.

5. Uloga Hake konferencije

Haka konferencija je najznaajnija svjetska institucija za meunarodno privatno
pravo koja djeluje u okviru Hake akademije za MPP.
Cilj ove meunarodne institucije je meunarodno-pravna regulacija privatnopravnih odnosa ili harmonizacija materijalnog, procesnog i kolizionog prava
izmeu zemalja lanica i drugih zemalja.
Ve odavno se prestala baviti unifikacijom cjelokupnog MPP-a, te je poela sa
unifikacijom pojedinih pravnih pitanja nastalih prateim dogaajima u svijetu.
Osnovni metod rada joj je donoenje multilateralnih meunarodnih ugovora.
Doneseno ih je ukupno 36, od kojih je 6 na snazi u BiH, a one su:
1. Haka konvencija o graanskom sudskom postupku
2. Haka konvencija o formi testamenta
3. Haka konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih
isprava
4. Haka konvencija o zakonu koji se primjenjuje na saobraajne
nesree
4

5. Haka konvencija o graansko-pravnim aspektima meunarodne

otmice djece
6. Haka konvencija iji je cilj da osigura laki pristup pravosuu na
meunarodnom planu

6.Pojam naela najblie veze

Kada se govori o izboru mjerodavnog prava tada se najee kae da treba
izabrati ono mjerodavno pravo s kojim se sluaj nalazi u najblioj vezi.
Iz samog izraza najblia veza ne da se sa sigurnou zakljuiti da li izbor
mjerodavnog prava treba biti utemeljen na jednoj ili vie injenica.
Zato se u teoriji naelo najblie veze tretira frazom koja jedino moe pomoi
kod odreivanja mjerodavnog prava:
Naelo najblie veze je naelo meunarodnog privatnog prava prema
kojem na privatno-pravne odnose sa meunarodnim elementom treba
primjeniti pravo zemlje sa kojim je sluaj najblie povezan.

7.Doprinos Savignija meunarodnom privatnom

pravu
Savignijeva teorija je izloena u njegovom djelu SISTEM DANANJEG
RIMSKOG PRAVA koja se bazira na ideji postojanja pravne zajednice
slobodnih zemalja koja namee odreenu saradnju drava u privatno-pravnim
odnosima.
U tom smislu, ne samo da stranci trebaju imati ravnopravan tretman u odnosu na
domae dravljane, nego jedan sluaj treba da bude rijeen na isti nain bez
obzira na to u kojoj se zemlji vodi postupak.
-Savigni je polazio od toga da je za:
1. Line odnose sjedite u domicilu osobe koja je u pitanju
2. Za stvarna prava, bez obzira gdje se stvar nalazi sjedite je u mjestu
nalaenja stvari
3. Za porodine odnose sjedite je u domicilu mua, odnosno oca
4. Za nasljedne odnose sjedite je u domicilu ostavioca
Navedena pravila bi prema Savigniju trebala biti univerzalna koja bi se
primjenjivala na sve zemlje.
5

8.Aprioristiki i posterioristiki metod utvrivanja

najblie veze
Aprioristiki metod dominira u klasinom MPP-u gdje se mjerodavno pravo
odreuje unaprijed, za sve budue sluajeve, ZAKONOM.
Posterioristiki metod dominira gdje se mjerodavno pravo odreuje za jedan
konkretan sluaj, ODLUKOM SUDA.
Zakonodavstvo evropskih zemalja u veini sluajeva primjenjuje aprioristiki
metod gdje zakonodavac unaprijed odreuje take vezivanja i obavezuje sud da
na takve odnose primjeni pravo koje odredi taka vezivanja.

9.Kolizione norme
Sve kolizone norme dijelimo na jednostrane i dvostrane.
Rjee primjenjivanje jednostranih kolizionih normi za razliku od dvostranih
kolizionih normi upuuje na jedno pravo, najee domae. Npr. za
nasljeivanje dravljana BiH mjerodavno je pravo BiH.
Dvostrana koliziona norma je posrednik izmeu poetnog injeninog stanja i
konanog pravnog odnosa.
Kolizione norme se sastoje od pravne kategorije i take vezivanja.
Pravna kategorija govori ta se regulie a taka vezivanja kako se regulie.
Dvostrane kolizione norme dijelimo na:
1. ALTERNATIVNE KOLIZIONE NORME utvruju najmanje 2 teina
kontakta, pa time i 2 ili vie mjerodavnih prava, od kojih se primjenjuje
izabrano pravo
2. SUPSIDIJARNE KOLIZIONE NORME se primjenjuju samo ukoliko
primarno ne omoguava postizanje eljenog rezultata ili se uopte ne
moe primjeniti. Razlog prelaska na sljedeu supsidijarnu taku vezivanja
je nemogunost da se primjeni prethodna(npr. brano-imovinski reim)
6

3. KUMULATIVNE KOLIZIONE NORME nalau kumulativnu

primjenu 2 ili vie prava:
a) Obina kumulacija zahtjeva da svako lice udovolji pravima obje
drave(npr. usvojenje)
b) Distributivna kumulacija se sastoji u tome da svako lice treba da
udovolji uslovima koje predstavlja njegovo domae pravo(npr. uslovi
za zakljuenje braka)

10.Take vezivanja
Vaan element samostalnog kolizionog pravila jeste taka vezivanja. To je:
a) pravna injenica npr. mjesto gdje se stvar nalazi
b) ugovorna odredba(kod stranaka koje sporazumno odreuju mjerodavno
pravo)
c) pravni pojam(dravljanstvo, prebivalite)
Dravljanstvo
-je pravna pripadnost odreenoj dravi. Po Evropskopj konvenciji o
dravljanstvu, ono oznaava pravnu vezu izmeu neke osobe i drave, a ne
njeno etniko porijeklo. Dravljanstvo predstavlja pravna svojstva na osnovu
kojih odreeno lice stie odreena prava i obaveze.
Viestruko dravljanstvo
Kada jedna osoba posjeduje 2 ili vie dravljanstava tada govorimo o
dvostrukom ili viestrukom dravljanstvu. Razlikuju se 2 situacije:
Kada odoba ima domae i strano dravljanstvo, shodno naelu
iskljuivosti, uzima se kao da ima samo domae dravljanstvo(lan 11.
st.1. ZMPP-a BiH)
Kada osoba ima 2 ili vie stranih dravljanstava po naelu efektivnosti
uzima se u obzir ono s kojim se nalazi u najblioj vezi- lan 11. st.2.
ZMPP BiH)
Pod pojmom stranci podrazumijevamo strane dravljane, apatride i
izbjeglice.
7

Prebivalite
Prebivalite kao taka vezivanja nema tako znaajnu ulogu u MPP-u kao
dravljanstvo. Meutim, ono je znaajna u procesnom MPP-u jer se na osnovu
nje odreuje opta nadlenost fizikih osoba.
Prebivalite je mjesto u kojem se graanin nastani s namjerom da u njemu
stalno ivi.
Prebivalite se odreuje po pravu drave iji organ rjeava predmet lex fori.
Redovno ili uobiajno boravite
Postojanje redovnog boravita predstavlja da boravak traje due vremena bilo da
je ve trajalo ili da e prema okolnostima sluaja jo due trajati.
Smatra se da boravite treba trajati najmanje 6 mjeseci da bi postalo redovno.
Ono je najsliniji prebivalitu a razlikuje se u sljedeem:
a) osoba moe imati vie prebivalita, to je za boravite nemogue
b) za zasnivanje prebivalita je potreban voljni elementi in, a taj se in pri
odreivanju redovnog boravita pretpostavlja.

11.Prvostepena kvalifikacija
Prvostepena kvalifikacija polazi od toga pod koju kolizionmu normu podvesti
opdreeno injenino stanje.
Ovo pitanje u praksi nee predstavljati problem ako je rije o takvim odnosima
koje veina zemalja shvata na isti nain. Meutim, ako drava suda i pravo
zemlje sa kojim je sluaj povezan razliito kvalifikuju isti injenini odnos,
govorimo o sukobu kvalifikacija.
Ope pravilo jeste da se kvalifikacija vri lex fori, po pravu suda koji odluuje,
osim kod odreivanja stvari kao pokretne ili nepokretne vri se po pravu
mjesta gdje se stvar nalazi lex rei site.
*problem prvostepene kvalifikacije(sukob kvalifikacija i ustanova nepoznata
naem javnom poretku)
8

12. Drugostepena kvalifikacija

Drugostepena kvalifikacija je faza kada je odreena koliziona norma, ali ne i
mjerodavno pravo.
Problem koji moe nastati u ovoj fazi jestesukob kvalifikacija u pogledu take
vezivanja, odnosno kada drava suda i drava prava koje treba primjeniti na
konkretan sluaj razliito kvalifikuju taku vezivanja. Kvalifikacija se vri lex
fori.
III faza je kada je odreena koliziona norma i mjerodavno pravo. Tada dolazimo
do l. 9. ZMPP BiH gdje strano pravo primjenjujemo prema njegovom smislu i
pojmovima.

13. Upuivanje na sloeni pravni poredak

Pojedini problemi mogu da nastanu kada koliziona norma uputi na dravu sa
sloenim pravnim poretkom.
Postoje 2 naina rjeavanja problema upuivanja na sloen pravni poredak:
a)
b)

Primjenu unutranjih kolizionih normi drave sa sloenim pravnim

poretkom(naelo posrednog izbora)
Primjenu domae kolizione norme koja je ukazala na dravu sa
sloenim pravnim poretkom(naelo neposrednog izbora)

a)Naelo posrednog izbora

-zasniva se na ideji koordinacije domae kolizione norme i stranih unutranjih
kolizionih normi-domaa koliziona norma ukazuje na pravo drave sa sloenim
pravnim poretkom a izbor mjerodavnog prava unutar sloene drave vre njene
unutranje kolizione norme.
b)Naelo neposrednog izbora
-zasniva se na ideji neposredne operativnosti domae kolizione norme-sudija
treba da nastavi da primjenjuje domau kolizionu normu kako bi na osnovu iste
take vezivanja neposredno izabrao materijalne norme konkretnog pravnog
podruja.
9

Neposredan izbor je uvijek mogu osim kod dravljanstva kao take vezivanja.
l.10. ZMPP BiH
st.1.naelo neposrednog izbora se primjenjuje primarno
st.2.naelo posrednog izbora
st.3.naelo najblie veze

14. Problem saznanja stranog prava

Ukoliko koliziona norma uputi na strano pravo kao mjerodavno, mi u skladu sa
l.13.ZMPP-a trebamo da utvrdimo sadrinu stranog prava.
Ministarstvo pravde je nadleno i duno da utvruje sadrinu stranog prava na
osnovu meunarodnih ugovora i na nain predvien tim meunarodnim
ugovorima diplomatskim putem. Stranke takoe mogu, ali nisu obavezne da
podnesu isprave ili druge dokaze o sadrini stranog prava.
Problem se javlja onda kada ne moe da se utvrdi sadrina stranog prava.
U nacrtu ZMPP-a bila je predviena mogunost da ukoliko se ne mogme utvrditi
sadrina prava da se primjenjuje pravo koje je sa konkretnim sluajem u
najblioj vezi ili domae. Meutim, prilikom donoenja ZMPP-a odustalo se od
ove mogunosti i ustanovljena je obaveza suda da utvrdi strano pravo bez
mogunosti da odustane od utvrivanja njegove sadrine.

15.Tumaenje stranog prava

Strano pravo se tumai prema smislu i pojmovima stranog prava, makar je rije
o pojmu koji u naem pravu ima potpuno drugaiji smisao.

10

16. RENVOI
Renvoi se oznaava kao ustanova uzvraanja i preupuivanja i
najzanimljivi je institut MPP-a.
Uzvraanje-postoji kada domaa koliziona norma ukazuje na primjenu stranog
prava, a strana koliziona norma ukazuje na primjenu polaznog(domaeg) prava.
Preupuivanje-postoji kada domaa koliziona norma uputi na primjenu stranog
prava a strano pravo ukazuje na primjenu prava neke tree zemlje.
-Pretpostavke za uzvraanje i preupuivanje:
1. doputenost uzvraanja i preupuivanja
2. da domaa koliziona norma vodi ka primjeni stranog prava koji
za isti odnos sadri dvostranu kolizionu normu
3. razliitost kolizione norme domaeg i stranog prava
4. odgovarajui injenini sklop
5.

razliit meritorni ishod u zavisnosti od toga koje pravo bude

primjenjeno

Argumenti PROTIV:
1. osnovni argumenti protiv se zasnivaju na njegovim logikim slabostima:
kako objasniti injenicu da domai sudija treba da konstatuje stranu
kolizionu normu
ta onda ostaje od napora domaeg zakonodavca i njegovog
briljivog izbora domae kolizione norme
2. volja zakonodavca i njegov kolizioni izbor treba potovati da ako domaa
koliziona norma uputi na strano da to pravo treba i primjeniti
3. nastanak zaaranog kruga

11

4. takoer, protivnici renvoi dosta uspjeno osporavaju i jedan od glavnih

argumeneta njegovih pristalica a to jeste da ne treba primjeniti strano
pravo ukoliko ono samo ne eli da se primjeni
5. posljednji argument odnosi se na poloaj sudije ili drugog organa u
postupku odluivanja jer se na taj nain njihov rad bitno oteava tako to
e on moda u jednom sluaju trebati da dobiva informacije o kolizionim
normama vie drava, ukoliko bi se radilop o viestrukom preupuivanju
a na kraju da se treba primjeniti ono pravo na koje je prvobitno ukazivala
koliziona norma
Argumenti ZA:
1. argument se tie harmonizacije rjeenja
2. argument se tie proirenja primjene domaeg prava na osnovu postupka
koji se smatra pravno doputenim-koji je bio odluujui za prihvatanje
ove ustanove
Izuzeci:
1. ugovori-u suprotnosti sa autonomijom volje
2. vanugovorna odgovornost-u suprotnosti sa autonomijom volje i eljom
za zatitom slabije strane
3. alternativna koliziona norma-zato to omoguava izbor izmeu 2 ili vie
mjerodavnih prava
4. meunarodni ugovori- jer ukoliko drave ugovornice prihvate iste
kolizione norme odnosno izvre unifikaciju, javlja se nemogunost renvoi
jer nema razliitosti kolizionih normi a ima i meunarodnih ugovora koji
iskljuuju renvoi
5. distributivna kumulacija
12

Tumaenje l.6.ZMPP:
dozvoljeno je uzvraanje i preupuivanje na pravo BiH
ne postoji ogranienje u pogledu odreene materije ili taaka
vezivanja
dozvoljeno je naknadno uzvraanje na pravo BiH
nije dat odgovor gdje zavrava lanac preupuivanja
nije predvieno rjeenje za sluaj zaarani krug

17.FRAUS LEGIS
Meunarodno privatno pravo jeste oblast koja prua mogunost za izigravanje
zakona.
Izigravanje zakona predstavlja jedan vid zloupotrebe kada stranke nastoje
namjerno izbjei primjenu redovnog prava na nain to mijenjaju dravljanstvo
ili prebivalite ili neku drugu taku vezivanja kako bi postigli primjenu nekog
drugog, za njih povoljnijeg prava.
Da bi se govorilo o izigravanju zakona treba da postoje 2 pretpostavke:
1. objektivna(promjena take vezivanja)
2. subjektivna(namjera da se izbjegne primjena domaeg prava)
Izigravanje se sastoji iz 3 elementa:
materijalnog--->moralnog--->zakonskog
Materijalni element
-Promjena injenica i promjena mjerodavnog prava pod materijalnim
elementima podrazumijeva se pravno dozvoljena stvarna i pravna promjena
injenica od kojih zavisi mjerodavno pravo.
Posljedica promjene injenica je promjena mjerodavnog prava.

13

Moralni element
-predstavlja namjeru izigravanja. Neophodno je da su stranke promjenu take
vezivanja izvrile s namjerom izigravanja, odnosno promjene mjerodavnog
prava.
Zakonski element
-predstavljaju predmet izigravanja, odnosno da li su predmet izigravanja uvijek
norme domaeg prava ili to mogu biti i norme stranog prava, da li su to uvijek
norme imperativnog karaktera ili mogu biti i norme dispozitivnog karaktera.
-Postoje 2 naina izigravanja zakona:
1. neposredno-odluka koju stranke oekuju donosi domai sud ili drugi
nadleni organ primjenjujui domau kolizionu normu
2.

posredno-odluku koju su stranke eljele donosi strani sud, poto

namjeravaju da odluku upotrijebe u domaoj dravi traei njeno
priznavanje i izdravanje

Sankcije:
Sankcionisanje neposrednog izigravanja zakona sastoji se u tome to
promjena nee biti uzeta u obzir i to e sud primjeniti redovno pravo.
Sankcionisanje posrednog izigravanja zakona-sankcija se sastoji u tome
da e se uskratiti priznavanje i izvravanje strane sudske odluke.
U naem ZMPP-u fraus legis je sadran u l.5. u kojem je utvreno samo
neposredno izigravanje, tj. izigravanje normi domaeg prava.

14

18. Javni poredak

Strano pravo na koje upuuje domaa koliziona norma se nee primjenjivati u
2 sluaja:
1. Ako je strano pravo u suprotnosti sa naim javnim poretkom
2.

Kada je mjerodavnost stranog prava postignuta u

svrhu

izbjegavanja naeg prava

Javni poredak podrazumijeva osnovne vrijednosti i naela domaeg pravnog
sistema koje je neophodno zatititi prilikom kontakta sa stranim mjerodavnim
pravom.
Sadrinu javnog poretka ine odreena pravna naela i pravne norme.
Razlikuju se 2 funkcije javnog poretka:
1. Negativna-kada se odbije primjena stranog prava
2. Pozitivna- kada nalae primjenu odreenih pravila domaeg prava bez
obzira na strano mjerodavno pravo

19. Pojam i dejstva klauzule javnog poretka

Pravno sredstvo kojim sudija prilikom susreta sa stranim pravom titi domai
pravni poredak i izbjegava neeljene rezultate jeste klauzula javnog poretka.
Da bi se klauzula javnog poretka mogla primjeniti potrebno je da budu ispunjena
3 uslova:
1. da je mjerodavno strano pravo
2. da je konkretan sluaj u vezi sa dravom suda
3. da postoji suprotnost sa naim pravnim poretkom

15

Dejstva:
Opte dejstvo se sastoji u odbijanju stranog mjerodavnog
prava(negativno) i u primjeni nekog drugog prava(pozitivno).
Za klauzulu javnog poretka centralno je negativno dejstvo, ono je klauzula
izuzetka i sprjeava se primjena stranog mjerodavnog prava.
1.

2.

Ublaeno dejstvo odnosi se na situaciju kada se pravni odnos

zasniva, odnosno eli zasnovati pred domaim nadlenim organom. Ali
odreena dejstva tog stranog odnosa se proiruju i na nau teritoriju.

-Da bi se radilo o ublaenom dejstvu treba da se ispune 3 uslova:

da je pravni odnos zasnovan u inostranstvu, primjenom stranog prava
da se kasnije priznavanje te odluke trai u domaoj zemlji
da pravni odnos nije zasnovan u inostranstvu radi izigravanja zakona
3.

Refleksno dejstvo-postoji u sluajevima kada prethodna

intervencija strane klauzule javnog poretka ipak dovodi do odreenih
dejstava domae klauzule javnog poretka. Reakcija domae klauzule
javnog poretka naziva se tada refleksno dejstvo.

4.

Prohibitivno dejstvo- klauzula javnog poretka moe da dovede do

toga da se odbije zasnivanje ili priznavanje nekog pravnog odnosa iako
bi on bio punovaan prema stranom mjerodavnom pravu(npr.
sklapanje poligamnog braka).

5.

Permisivno dejstvo-klauzula javnog poretka takoe moe dovesti

do toga da se zasnuje neki pravni odnos koji bi prema mjerodavnom
pravu bio nemogu.

16

20. Norme neposredne primjene

Norme neposredne primjene su odredbe ije se potivanje smatra kljunim u
dravi za zatitu njenih javnih interesa poput politike, socijalne ili ekonomske
organizacije, u mjeri u kojoj se one primjenjuju na bilo koju situaciju koju
obuhvataju bez obzira na pravo koje je inae mjerodavno.
Drugim rijeima, domai propisi pred domaim organima moraju uvijek biti
primjenjeni bez obzira da li je rije o tome da li je mjerodavno domae ili strano
pravo.
Razlika izmeu normi neposredne primjene i javnog poretka:
Norme neposredne primjene primjenjuju se automatski, dok se javni poredak
odnosi na podruje jedne drave.

21.Ustanova nepoznata naem javnom poretku

To je injenini odnos koji se u stranom pravu svrstava u ustanovu koju domai
pravni sistem ne poznaje.
Kvalifikacija ustanove nepoznate naem javnom poretku se vri putem faze
analize i faze svrstavanja.
U fazi analize sudija e se osloniti na strano pravo iz koje ustanova
potie(lex causa) i tako otkriti njene karakteristike, ulogu i funkciju ustanove
koju ne poznaje domai pravni sistem(funkcionalna kvalifikacija).
U fazi svrstavanja sudija utvrdivi njene karakteristike svrstava pod
odgovarajuu domau ustanovu.

17

Razlika izmeu supstitucije i funkcionalne kvalifikacije:

Supstitucija je po mnogim svojim obiljejima slina kvalifikaciji ustanove
nepoznate u domaem pravu, odnosno funkcionalnoj kvalifikaciji, mada ne treba
izgubiti iz vida da se one primjenjuju u razliitim fazama rjeavanja sluaja sa
inostranim elementom(kvalifikacija se vri u cilju izbora kolizione norme,
odnosno odreivanja mjerodavnog prava, dok supstituciju primjenjujemo onda
kada je mjerodavno pravo ve odreeno, ali u njega treba integrisati neku
ustanovu iz drugog prava koja je srodna odgovarajuoj ustanovi mjerodavnog
prava.
*supstitucija(sluaj Ferrari)

22. Klauzula odstupanja

Odredbe kojima zakonodavac ovlauje sudiju da ne primjeni redovno
mjerodavno pravo ukoliko je oigledno da spor ima samo daleku vezu sa tim
pravom i da se nalazi u mnogo blioj vezi sa nekim drugim pravom naziva se
klauzula odstupanja.
Razlikuje se opta(generalna) i specijalna klauzula odstupanja.
Opta(generalna) klauzula koju mi ne poznajemo daje mogunost sudiji da
odstupi od mjerodavnog prava i primjeni pravo s kojim se sluaj nalazi u blioj
vezi, a na sudija je duan da uvijek primjeni mjerodavno pravo na koje ukazuje
domaa koliziona norma.
Specijalna klauzula odstupanja je takoe zasnovana na naelu najblie veze,
ali se ne primjenjuje pri odreivanju mjerdoavnog prava ve se primjenjuje u
pojedinim uim oblastima.
U naem ZMPP-u predviamo specijalnu klauzulu odstupanja, u materiji
ugovora.

18

23. Mobilni sukob zakona

Postoji kada se injenice na kojima se zasniva taka vezivanja iz kolizione
norme sukcesivno vezuje za 2 ili vie pravnih poredaka u toku trajanja pravnog
odnosa pri emu u kolizionoj normi nije odreen relevantan momenat vezivanja.
Teorije kod rjeavanja mobilnog sukoba zakona su:
1. Rjeavanje mobilnog sukoba zakona putem TRANZITORNOG
SUKOBA ZAKONA
2. Rjeavanja na osnovu TEORIJE STEENIH PRAVA
3. Rjeavanje na osnovu TUMAENJA KOLIZIONIH NORMI
4. DEPECAGE
1.Rjeavanje mobilnog sukoba zakona putem TRANZITORNOG
SUKOBA ZAKONA
Na mobilni sukob zakona treba primjeniti osnovna pravila tranzitornog sukoba
zakona:
Pravila o neposrednoj primjeni novog zakona na sadanja i budua dejstva
odnosa koja su u toku, osim ako je rije o ugovorima
Pravilo o primjeni ranijeg zakona na ocjenu uslova punovanosti i ve
nastalih dejstava tih odnosa
2.Rjeavanja na osnovu TEORIJE STEENIH PRAVA
Teorija steenih prava se zasniva na primjeni ranijeg prava, tj.svako lice koje je
valjano steklo neko pravo u nekoj dravi mora da bude potovano i u drugim
dravama iako oni naprimjer za sticanje tog prava predviaju dodatne uslove.
3.Rjeavanje na osnovu TUMAENJA KOLIZIONIH NORMI
Tumaenjem kolizionih normi treba ustanoviti relevantan momenat vezivanja.
Taj momenat moe unaprijed biti odreen u kolizionim normama ili se
ustanovljava na osnovu formulacije kolizione norme(gdje oni svi imaju
zajedniko prebivalite=

19

4.DEPECAGE
Ovdje dolazi do cijepanja prava gdje se na isti odnos primjenjuje 2 ili vie prava.
Ovo bi se moglo izbjei uzimajui u obzir kolizione norme posljednje drave
koja bi vratila/uputila na neko drugo pravo(npr.kod nasljeivanja kada je jedno
pravo mjerodavno za pokretne a drugo za nepokretne stvari, ali se spominje i
kod ugovora kada se jedna obaveza treba izvriti u jednoj a druga u drugoj
dravi).

24. Supstitucija
To je tehnika tumaenja pravnih normi koja omoguava da se pravni odnos
nastao na osnovu jednog prava ili pravna radnja izvrena na osnovu jednog
prava unesu u drugi pravni sistem da bi tamo proizveli dejstvo koje taj pravni
poredak predvia.
Razlika izmeu supstitucije i funkcionalne kvalifikacije:
Funkcionalna kvalifikacija se vri u cilju izbora kolizione norme odnosno
odreivanja mjerodavnog prava, dok se supstitucija primjenjuje onda kada
je izabrano mjerodavno pravo, ali u njega treba integrisati neku ustanovu
iz drugog prava koja je srodna odgovarajuoj ustanovi mjerodavnog prava
Postoje granice supstitucije, do nje nee doi ukoliko dejstva strane
ustanove vrijeaju javni poredak

25. Prilagoavanje
Prilagoavanje se koristi kada kombinovana primjena vie prava dovodi do
neloginog i nepravinog materijalno-pravnog rezultata.
-Navode se 2 sluaja kada je potrebno primjeniti prilagoavanje:
1. kada usljed primjene 2 ili vie prava na isti pravni odnos nastaje
logika kontradikcija
2. kada primjena ta 2 prava vodi rezultatu koji je oigledno
neodgovarajui i nepravian
20

26. Prethodno pitanje

Rjeavajui po tubenom zahtjevu u konkretnoj pravnoj stvari sudija donosi
odluku o glavnom pitanju. Meutim, ponekad rjeenje glavnog putanja ovisi o
rjeenju prethodnog pitanja.
Pretpostavke za nastanak problema prethodnog pitanja su:
1. za glavno pitanje mora biti mjerodavno strano pravo
2. kolizione norme stranog mjerodavnog prava koja se odnosi na
prethodno pitanje mora ukazivati na supstancijalno pravo neke
druge drave, a ne na one na koju je ukazala drava foruma
3. zavisnim vezivanjem mora se doi do supstancijalnog rezultata koji je
razliit od rezultata kojim bi se dolo nezavisnim vezivanjem
Nezavisno vezivanje znai da se na svako prethodno pitanje primjenjuju
domae kolizione norme.
Zavisno vezivanje doputa obje mogunosti i primjenu kolizione norme
mjerodavne za glavno pitanje i primjenu kolizione norme prava mjerodavnog za
ranije prethodno pitanje.
Zavisno vezivanje ukazuje na potrebu potovanja stranog prava kao i na tenju
da se ostvari meunarodna harmonija odluivanja. Negativna posljedica
zavisnog vezivanja jeste to ono moe da izazove problem za unutranje sudstvo
jer se moe desiti daitanje o kojemmje sud odluio kao o prethodnom pitanju
pojavi i kao glavno pitanje i da se doe do drugog mjerodavnog prava.
Argumenti autora koji se zalau za nezavisno vezivanje navode da unaprijed nije
odreeno koje e se pitanje javiti kao glavno, a koje kao prethodno i da zbog
toga treba da imaju isti kolizioni tretman.
Na zakone ne sadri odredbu o tome kako rijeiti prethodno pitanje to znai da
su sudovi slobodni pri izboru zavisnog ili nezavisnog vezivanja, jedino
ogranienje je da kada na sud primjenjuje strano materijalno pravo na glavno
pitanje i kada ono ovisi od prethodnog, prethodno pitanje treba rijeiti zavisnim
vezivanjem.
21

27. Meunarodna harmonija odluivanja

Vezano je za zavisno vezivanje i osnovni argument za zavisno vezivanje je
meunarodna harmonija odluivanja.
Pod njom se podrazumijeva da sudovi svih zemalja u kojima se
primjenjuju identina pitanja donesu odluke identine sadrine.
Harmonizacije se postie jer se nae prethodno pitanje sutra ili za izvjestan
period moe pojaviti kao glavno pitanje. Neki autori se opredjeljuju za zavisno a
neki za nezavisno vezivanje, a neki se opredjeljuju za meunarodnu ili
unutranju harmoniju odluivanja.
Unutranja i meunarodnma harmonija se daju pomiriti ukoliko se u svim
sluajevima odluka o prethodnom pitanju javi u ulozi sudske odluke i time
prethodno pitanje povezuje zavisno, tj. lex causa.

28. Reciprocitet
Pojam reciprociteta ili uzajamnosti u najirem smislu podrazumijeva jednako
ponaanje izmeu dvije suverene drave.
Moe biti ponaanje u pogledu stranaca,priznavanja sudskih presuda ili drugih
odluka te o meunarodnoj pravnoj pomoi.
-Po nastanku reciprocitet dijelimo na:
1. DIPLOMATSKI
2. ZAKONSKI
3. FAKTIKI
-Po obimu ili sadrini moe biti:
1. FORMALAN
2. MATERIJALAN
3. EFEKTIVAN
22

-Po nastanku:
1. DIPLOMATSKI-podrazumijeva
postojanje
bilateralnih
ili
multilateralnih meunarodnih ugovora. Tada se drave ugovornice u
pogledu odreenih pitanja ponaaju jednako jer ih na to obavezuje
zakljueni sporazum.
2. ZAKONSKI-bazira se na istovrsnim odredbama o nekom pravnom
pitanju u dravama o kojim je rije.
3. FAKTIKI-nastaje jednakim ponaanjem drava u pravnoj praksi.

-Po obimu ili sadrini:

1.

FORMALNI-ukoliko je u meunardonom pravu neto uvjetovano

formalnim reciprocitetom to automatski znai da se stranci izjednaavaju
sa domaim dravljanima.

2.

MATERIJALNI-postoji samo ukoliko je konkretno pravo priznato u

obje zemlje.

3.

EFEKTIVNI-on bi izmeu 2 drave postojao onda kada su njihovim

dravljanima dostupna odreena prava, ali u istom obimu.

23

29.Pravne osobe
Nacionalna zakonodavstva se u znaajnoj mjeri razlikuju po nastanku,
djelovanju i prestanku pravnih osoba.
Zbog toga se u MPP-u govori o personalnom pravu pravne osobe koje bi trebalo
da upravlja svim pravnim pitanjima koje se tiu prestanka, djelovanja,
odgovornosti i nastanka pravne osobe.
Razlikuju se sljedei kriteriji koji su prihvaeni u svijetu:
1. KRITERIJ DRAVLJANSTVA LANOVA PRAVNE OSOBE
2. KRITERIJ OSNIVANJA
3. KRITERIJ SJEDITA
4. KRITERIJ KONTROLE
1. KRITERIJ DRAVLJANSTVA LANOVA PRAVNE OSOBE
-Dravljanstvo lanova pravne osobe ili dravljanstvo lanova njenog
upravnog ili nadzornog odbora kao kriterij veziovanja pravnih osoba danas je
prevazien i teko upotrebljiv:
Zbog varijabilnog ili multinacionalnog sastava glavnih organa
uprava
Zbog razvoja dionikih drutava dionicama koje glase na
donosioca-gdje su, dakle, vlasnici kapitala anonimni
2. KRITERIJ OSNIVANJA-MJESTO OSNIVANJA PRAVNE
OSOBE
Kao kriterij koji je ire prihvaen ukazuje na pravo drave u kojoj je pravnma
osoba registrovana kao pravni subjekt.
Ovakvo vezivanje se bazira na teoriji osnivanja prema kojoj pravna osoba
izvodi svoju egzistenciju iz pravnog poretka drave po ijim zakonima je
konstituisana.
Na ZMPP polazi od kriterija mjesta osnivanja, ali e ipak za status pravne
osobe biti mjerodavno pravo drave u kojoj ta pravna osoba ima stvarno
sjedite ako i po pravu te drave ima njenu pripadnost.

24

3. KRITERIJ

SJEDITA-MJESTO

SJEDITA

PRAVNE

OSOBE
Kriterij vezivanja koji je najire prihvaen izvan angloamerikih zemalja, bazira
se na shvatanju da se kod odreivanja pripadnosti pravne osobe mora uzeti u
obzir sredina u kojoj se odvija njena aktivnost. Osnovno stanovite je da je
pripadnost mjesto gdje se nalazi sjedite uprave.
4. KRITERIJ KONTROLE PRAVNE OSOBE
-je kriterij koji je odavno naputen.
Razlikuje se:
Statutarno sjedite-to je sjedite koje je odreeno statutom pravne osobe
Realno sjedite-se javlja kao dopunski ili samostalni kriterij
Sistem centra eksploatacije-prema kojem za pravnu osobu nije toliko
bitno gdje se njeni lanovi sastaju kako bi vijeali o tome kako radi
pravna osoba

30. Nasljeivanje
U pogledu nasljeivanja razlikuju se 2 naina:
1.ZAKONSKO
2.TESTAMENTALNO NASLJEIVANJE
1.ZAKONSKO NASLJEIVANJE
U pogledu zakonskog nasljeivanj, razlikuju se 2 sistema zaostavtine:
a)

Sistem jedinstvene zaostavtine

b)

Sistem podijeljene zaostavtine

25

a)Sistem jedinstvene zaostavtine se vri posredstvom ostavioeva

dravljanstva u vrijeme smrti ili njegovog posljednjeg prebivalita.
b) Sistem podijeljene zaostavtine-u zemljama koje prihvataju sistem
podijeljene zaostavtine za nekretnine taka vezivanja je njihovo mjesto
nalaenja, a u pogledu pokretnih stvari u zavisnosti od zemlje, vlada
dravljanski ili domicilni princip.
Iz ovoga proizilazi da ima sljedea naela:
Naelo univerzalne i podijeljene zaostavtine
Naelo teritorijaliteta i personaliteta
Mi prihvatamo sistem jedinstvene zaostavtine, zbog pravednijeg rjeenja u
ostavinskom postupku. Raspravljajui pri tome samo o nekretninama koje se
nalaze u BiH, izuzetno moemo raspravljati o nekretninama naeg dravljanina
u inostranstvu ako se ta drava proglasi nenadlenom.
2.TESTAMENTALNO NASLJEIVANJE
Pravo mjerodavno za zakonsko nasljeivanje nije sasvim bez uticaja na
testamentalno nasljeivanje. Imperativna pravila se primjenjuju npr.na nune
nasljednike, nedostojnost za nasljeivanje itd. Najee prije svega mora rijeiti
jedno pitanje-a to je pitanje formalne valjanosti samog testamenta.
U naem ZMPP-u forma testamenta predstavlja alternativnu kolizionu normu.

31. Stvarno-pravni odnosi

Stvarno-pravni odnosi su odnosi izmeu osoba povodom stvari. Stvari dijelimo
na pokretne i nepokretne.
NEKRETNINE
-Osnovno pravilo za nekretnine, a i najea taka vezivanja za mjerodavno
pravo je lex rei site, koji je jedan od najznaajnijih principa MPP-a i takav
znaaj ima i danas. U pogledu nekretnina moe da se pojavi sukob kvalifikacija
tako da 2 drave razliito kvalifikuju odreenu stvar.
26

POKRETNE STVARI
-Za razliku od nekretnina princip lex rei site za pokretne stvari je vrlo nesiguran
jer dovodi do problema mobilnog sukoba zakona, a i namee se potreba da se
pronau koliziona rjeenja za stvari u prevozu, te za sama prevozna sredstva, jer
prostorna vezanost po mjestu nalaenja potpuno gubi smisao.
STVARI U PREVOZU
Podrazumijeva robu koja je u prevozu a koje se ne nalazi ni u zemlji izvoza ni u
zemlji uvoza ili se nalazi u niijem prostoru, tj.na otvorenom moru ili
vazdunom prostoru iznad njega.
Neophodno je da prevozni lanac obuhvata najmanje 3 zemlje:uvoznu, izvoznu i
tranzitnu da bi se smatrala stvar u prevozu. Ako stvar putuje sa vlasnikom, ona
se ne smatra stvari u prevozu.
Problem stvari u prevozu nastaje u onom momentu u kom se stvar nalazi izmeu
zemlje odailjanja i zemlje opredjeljenja ukoliko se u tom momentu zakljui
odreeni pravni posao u pogledu te stvari. S toga se postavlja pitanje ima li
smisla da se tada dejstva tog ugovora procjenjuju lex rei site, odnosno po pravu
mjesta gdje se stvar privremeno nalazi.
Postoje 2 izuzetka od lex rei site:
1.
Kao taka vezivanja za stvari u prevozu mjesto otpremanja
2.

Mjesto opredjeljenja-gdje ima najvie pristalica

32. Autonomija volje

Za odreivanje mjerodavnog prava za ugovorne odnose znaajna je stranaka
autonomoja, odnosno njihova mogunost da one sporazumno izaberu
mjerodavno pravo za svoj ugovor.
Autonomija je regulisana u l.19.ZMPP BiH.
Razlikuje se 3 naina izbora mjerodavnog prava:
1. IZRIIT
2. PREUTAN
3. HIPOTETIKI
27

Stranke mjerodavno pravo mogu izabrati prije ili tokom zakljuivanja ugovora,
ali im se u novije vrijeme daje mogunost da izaberu naknadno ili da
sporazumno naknadno promjene izabrano pravo.
1. IZRIIT IZBOR MJERODAVNOG PRAVA
Izbor mora biti izriit, nesumljivo proisticati iz okolnosti sluaja. Ugovorna
odredba kojom stranke iskazuju svoju volju u pogledu izbora mjerodavnog
prava naziva se klauzula o izboru mjerodavnog prava.
2. PREUTAN IZBOR MJERODAVNOG PRAVA
Kada ugovor ne sadri klauzulu o izboru mjerodavnog prava, sud ipak na
osnovu odredaba ugovora ili okolnosti sluaja moe zakljuitio da su stranke
imale u vidu primjenu odreenog prava. Takav zakljuak se moe izvesti iz
upotrebe pravnih termina u ugovoru koji su specifini za odreeni pravni sistem
ili se pozivaju na pravne odredbe neke zemlje.
3. HIPOTETIKI IZBOR MJERODAVNOG PRAVA
Polazi od toga da su stranke prilikom zakljuivanja ugovora vodile rauna o
ekonomskom cilju a ne o pravnim problemima a da sud vri izbor mjerodavnog
prava nastojei otkriti koje bi pravo stranke izabrale da se primjenjuje njihov
ugovorni odnos da su mislile o tome.
Pitanje autonomije volje posebno je razraeno u Rimu I.
-Relacija naela najblie veze i autonomije volje:
Naelo najblie veze se bazira na objektivnim a autonomija
volje na subjektivnim injenicama

Naelo najblie veze kao taku vezivanja uzima dravljanstvo i

pravo te drave kao vezu sa datim sluajem a autonomija volje
polazi od toga da su stranke itekako motivisane i briljive u
pogledu izbora mjerodavnog prava, koje e biti odluujue za
regulisanje njihovih prava i obaveza
28

33. Teorija karakteristine radnje ili nicerova

teorija karakteristine radnje
Karakteristina radnja prema ovoj teroriji je svojstvena za pojedine ugovore.
Ona ne predstavlja novana, nego druga injenja, npr. isporuka stvari kod
ugovora o prodaji ili uskladitenje robe kod ugovora o skladitenju.
U doktrini je bilo dileme da li kao relevantnu vezanost uzeti samo mjesto
izvrenja te tipine radnje ili formirati jednu kombinovanu taku vezivanja, a to
je domicil dunika dotine karakteristine radnje. Veina zakonodavaca prihvata
upravo takvu izvedbu karakteristine radnje uz njeno preciziranje za tipine
ugovore.
Shodno tome za ugovor o prodaji postaje mjerodavno pravo prebivalite ili
sjedite profavca kao nosioca karakteristine radnje.
Ove 2 vezne okolnosti se koriste i kod utvrivanja najblie veze.

34.Meunarodni prinudni propisi

To su propisi koji su obavezujui za drave lanice neke meunarodne
organizacije, kao npr. Uredbe za EU, mada su one najee sinonim za norme
neposredne primjene.
Lex orginiszakon porijekla
Lex causazakon sluaja
Nepravo dejstvo znai da se zakon primjenjuje na odnose koji jo uvijek traju,
a pravo dejstvo-odnos je ve zavren i zakon se na njega ne primjenjuje.
Razlika izmeu pravog i nepravog retroaktivnog dejstva:
-Pravo retroaktivno dejstvo-kasniji zakon se primjenjuje i na uslove i na
dejstva pravnog posla.
-Nepravo retroaktivno dejstvo-kasniji zakon se primjenjuje samo na uslove za
zasnivanje pravnog posla.
29