SVEUILITE U SPLITU

KINEZIOLOKI FAKULTET
Specijalistiki diplomski studij kineziologije
Sportski trener
Rukometa

METODIKA POUAVANJA I USVAJANJA

OBRANE 5 : 1
( ZAVRNI RAD )

Student:

Mentor:

Vlatka Mihoci

prof. dr. sc. Nenad Rogulj

Split , oujak 2013.

Sadraj:
1.

Saetak

2. Uvod

3. Analiza obrane u rukometu

3.1. Osnovni principi igre u obrani

3.2. Taktika igre u obrani

10

4. Sustavi igre u organiziranoj obrani

13

4.1. Sustav individualne obrane

13

4.2. Sustav zonske obrane

14

4.3. Sustav kombinirane obrane

15

5. Metode treninga
5.1. Nastavne metode

16
17

5.1.1. Metoda usmenog izlaganja

17

5.1.2. Metoda demonstracije

18

5.1.3. Metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadataka

18

5.1.4. Pomone metode

19

5.2. Metode vjebanja

19

5.3. Metode pouavanja

21

5.3.1. Klasifikacija metoda pouavanja prema nainu

prenoenja motorikih informacija

22

5.3.2. Klasifikacija metoda pouavanja prema nainu

usvajanja ( svladavanja) motorikih zadataka
6. Karakteristike sustava zonske obrane 5 : 1

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

22
26

7. Metodika pouavanja zonske obrane 5 : 1

29

7.1. Metodika pouavanja individualne obrane

29

7.1.1. Metodske i situacijske vjebe za pouavanje

individualne obrane

29

7.2. Metodika pouavanja grupne obrane

34

7.2.1. Metodske i situacijske vjebe za pouavanje

grupne obrane
7.3. Metodika pouavanja kolektivne obrane

34
39

7.3.1. Metodske i situacijske vjebe za pouavanje

kolektivne obrane

39

8. Zakljuak

43

9. Literatura

44

Tuma simbola

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

45

METODIKA POUAVANJA I USVAJANJA OBRANE 5 : 1

1. Saetak

Rukomet

danas predstavlja vrlo moderan, popularan i atraktivan sport. Niz

dobrih rezultata koji su postignuti u mukom ( neto vie ) i enskom rukometu u

Hrvatskoj, doprinosi njegovoj iznimnoj popularnosti i masovnosti.
U ovom radu objanjene su osnovne karakteristike obrane 5 : 1, te principi koji se
moraju potivati da bi se uspjeno odigrala.
Prikazan je veliki broj metodskih vjebi, kao i objanjenja istih. Detaljno je
razraeno to je i iji je zadatak igraa u obrani, odnosno kada i kako igrai
trebaju reagirati u pojedinim situacijama.

TEACHING AND ADOPTION METHODOLOGY OF 5 : 1 DEFENCE

1. Summary

Today, handball is a very modern, popular and attractive sport. Series of good
results, achieved by Croatian male (slightly more) and female handball teams,
contributes its exceptional popularity and massiveness.
This thesis explains basic characteristics of 5 : 1 defence and principles that
must be followed in order to its successful performance.

Also, many methodical exercises were presented and explained. It was

elaborated what exact tasks of each player in defence are and when and how
players should react in certain situations.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

2. Uvod
Igra kao ovjekovo duhovno, emocionalno i fiziko pranjenje prati ovjeka od
njegova roenja do smrti. Razliiti oblici igara predstavljaju sastavni dio kultura
svih ljudskih zajednica, bez obzira na nivo razvoja, boju koe i mjesto ivljenja
( Mali, Tomljanovi 1982 ).
Sport zaokuplja ovjekov ivot od najranije mladosti pa do duboke starosti, jer
podrazumijeva i vjebu i igru i nadmetanje i zabavu i razbibrigu i suparnitvo....
ovjekova potreba za kretanjem, ali i za nadmetanjem u duhovnom i fizikom
smislu oduvijek je postojala (o tome postoje zapisi najstarijih civilizacija i kultura),
ali nikada nije bila izraena tako snano kao sada. U iskonske razloge postojanja
sporta i motive bavljenja njim, upleli su se i motivi drutvenog prestia,
nacionalnog dokazivanja, profita... ( Mali, 1999 ).
Sportske igre dominantne su u hijerarhiji popularnosti meu mladima. Sportske
igre su, danas u Hrvatskoj, najpopularniji dio sporta, pa je i to razlog da se mladi
danas bave nekom sportskom igrom.
Svi ovi imbenici doprinijeli su da je rukomet

jedna od najpopularnijih i

najrasprostranjenijih igara s loptom.

Rukomet, kao sportska igra, pripada grupi polistrukturalnih sportova, te su

znaajke same igre mnogostruke i vrlo sloena karaktera ( Milanovi, 2007 ). U
ranoj fazi uenja, rukomet je jednostavna igra, pa se lako i brzo shvaa i
primjenjuje. Sa

svojim zahtjevima, pravilima i sadrajem odgovara irokom

prosjeku populacije s obzirom na antropometrijske dimenzije osobe.

Za svestrani razvoj mladih, rukomet je gotovo idealan sport, jer podjednako
djeluje i razvija gotovo sve psihomotorne i intelektualne osobine ovjeka.
Dokazana je visoka koleracija kognitivnih funkcija ( inteligencija ) sa rukometnom
igrom.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

Rukomet se tijekom povijesnog razvoja, kao i druge sportske igre, kinezioloki

profilirao, sukladno izmjenama pravila, unapreenju materijalno - tehnikih i
organizacijskih uvjeta treninga i natjecanja, a posebno zbog novih znanstveno
utemeljenih trenanih procesa i postupaka odabira.
Obiljeava ga jednostavno definiran cilj, a to je postizanje to veeg, odnosno
primanje to manjeg broja pogodaka.
Iako je cilj jednostavno definiran, nije ga jednostavno ostvariti. Za razliku od
ciklikih, pojedinanih sportova u kojima rezultat ovisi o manjem broju
komponenti, cilj rukometne igre uvjetovan je velikim brojem imbenika, a
posebno tehnikim i taktikim znanjima, fizikim potencijalima, morfolokim
obiljejima, umno - emotivnim znaajkama igraa, protivnikom djelovanju i
vanjskim utjecajima okoline.
Ostvarivanje cilja igre u napadu ili obrani, dakle postizanje, odnosno spreavanje
postizanja pogodaka, ne ovisi samo o aktivnosti i sposobnostima neposredno
angairanog igraa u zavrnici, ve je u velikoj mjeri rezultat djelovanja i ostalih
igraa te njihovih usklaenih skupnih i kolektivnih akcija.
Prvi poeci rukometa seu jo iz daleke 1898. godine, kada je Holger Nielsen,
danski uitelj tjelovjebe sa svojim uenicima poeo igrati igru koju je nazvao
Handbold.
Gledano kroz povijest, razvoj rukometa, poeo je ve sa prvim poecima igranja
velikog rukometa, koji se igrao na nogometnom igralitu i to 11 : 11 igraa.
Razvojem velikog rukometa, dolazi i do razvoja taktike, pa tako se tako i prva
obrana koja se igrala nazivala tzv. vedski zid. S obzirom na veliinu
nogometnog igralita, i obrana koja praktiki nije dozvoljavala nikakvu
atraktivnost moralo se neto promijeniti.
Uvodi se zakrivljena linija po jedanaestercu, i to su ve poeci dananjeg malog
rukometa.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

Mali rukomet se poeo igrati na igralitu manjih dimenzija ( 40 x 20 m, a nekad

38 x 19 m ), 7 : 7 igraa i rukometna igra postaje atraktivna i dobiva na
popularnosti.
Tijekom vremena pravila rukometne igre su se mijenjala, sve je manje praznog
hoda

na rukometnoj utakmici. Izvodi se brzi centar, ne eka se prelazak

protivnikih igraa na svoju polovicu igralita, pa je samim tim i faza igre u obrani
neto dulja. Napadai postaju ubojitiji, spretniji, bri i zbog svega toga sve se
vie panje posveuje igri u obrani.
esto se dogaa da gledatelji ne cijene igru u obrani, s obzirom da je napad
puno atraktivniji. Meutim, ne smije se zaboraviti da igra u obrani esto odluuje
o rezultatu utakmica. Igrai vie vole trenirati akcije iz domene napada, te zbog
toga kod njih treba razvijati volju i upornost za trening obrane.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

3. Analiza obrane u rukometu

Razdoblje igre kada protivnik ima loptu u posjedu zovemo obrana u rukometu.
Obrana poinje na poetku utakmice polaskom protivnika sa centra, izgubljenom
loptom napada, poslije neke tehnike pogreke ili slabog udarca , kao i poslije
obrane protivnikog vratara, ali i postignutog gola.
Igranje u obrani zavrava postignutim pogotkom, oduzetom loptom u napadu,
nekom tehnikom pogrekom napada ili obranom vratara.
Da bi uspjeno ispunjavali zadatke u obrani, igrai moraju biti fiziki spremni i na
visokom tehniko taktikom nivou.
Ukoliko elimo uspjeno odabrati taktiku ( nain) igre u obrani za svoju ekipu,
potrebno je poznavati:
-

morfoloke karakteristike igraa

motorike i intelektualne sposobnosti svojih i protivnikih igraa

nain igre protivnike ekipe u napadu

trenutni rezultat na utakmicu

vremenski period pripreme pojedinca i ekipe

Nepotivanje jednog od gore navedenih imbenika vjerojatno bi se nepovoljno

odrazilo na rezultat i igru ekipe.
Osnovni preduvjet za dobro uvjebavanje bilo kojeg sistema u obrani je i
besprijekorno poznavanje istog od strane trenera, koji e samo u tom sluaju
moi uspjeno prenijeti svoje znanje ekipi koju trenira. Bez obzira kojim
sistemom igramo vano je da igrai izvravaju jo nekoliko bitnih zadataka:

individualna spremnost svakog igraa da u svom prostoru rjeava

probleme koje pred njega stavlja napada s loptom

kod igraa treba stvoriti naviku da se ne oslanja na pomo suigraa, a isto

tako da je spreman uvijek pomoi suigrau

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

Zbog uske povezanosti elemenata tehnike i taktikog djelovanja i njihova izravna

utjecaja na igru i rezultat ekipe potrebno je svakog igraa dovesti na visoku
razinu izvoenja tehnikih elemenata i taktikih znanja. Za uspjeno rjeavanje
obrambenih zadataka izuzetno je bitno da igra, kroz obuavanje i uvjebavanje
tehnike igre u obrani, upozna i usvoji principe individualne, grupne i kolektivne
obrane kako bi ih mogao kvalitetno primijeniti.

3.1.

Osnovni principi igre u obrani

Principi igre u fazi obrane:

princip gustoe

princip dubine

princip irine

princip postavljanja licem prema lopti ( suncokret )

princip zatvaranja prostora za prolaz napadaa prema vratima

princip zatvaranja prostora za prolaz lopte prema vratima

Svaki igra u obrani svoj obrambeni zadatak mora izvoditi maksimalnim

intenzitetom i punim fizikim angamanom. Igra u polju ne treba oekivati
pomo od susjednog igraa obrane niti vratara, ali uvijek mora pruiti pomo
suigrau ako time ne reducira svoje obrambeno djelovanje. Zapoetu obrambenu
akciju valja provesti do kraja istim intenzitetom i jakou.

S obzirom da izravna opasnost za vrata prijeti iz prostora u kojem se nalazi lopta,

obrambeni igrai svoju panju i angaman stalno moraju usmjeravati prema lopti.
Oni moraju u svakom trenutku vidjeti i pratiti let lopte, te kreui se u granicama
prostora kojeg kontroliraju, postavljati se izmeu lopte i svojih vrata, kako bi
mogli predvidjeti situaciju i pravovremeno intervenirati.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

Igra koji je u posjedu lopte, izravna je i vea opasnost od igraa koji nema loptu.
Zbog toga se obrambeni igrai s veim angamanom usmjeravaju prema igrau
s loptom, a posredno igraima bez lopte. Obrambeni igra se nastoji postaviti
licem prema napadau.
Pokretljivost svih igraa je osnovni preduvjet za uspjenost obrane. Svi
obrambeni igrai moraju biti u neprekidnom kretanju, tako da se mijenja samo
nain i

intenzitet kretanja. Svaka statinost obrambenog igraa ili vratara

rezultira kanjenjem u predstojeoj obrambenoj akciji i dovodi napadaa u

prostorno-vremensku prednost. Treba voditi rauna da je napada uvijek u
prednosti pred obrambenim igraem jer prvi izvodi pokret i ima vie prostora za
kretanje, pa je u nekim situacijama potrebno skupno djelovanje dvojice
obrambenih igraa protiv jednog napadaa.

3.2.

Taktika igre u obrani

Taktiku igre u obrani moemo podijeliti, s obzirom na broj igraa koji je izvodi, na:

individualnu ( pojedinanu) taktiku igre u obrani

grupnu taktiku igre u obrani

kolektivnu taktiku igre u obrani

Individualna taktika igre u obrani je ona u kojoj pojedinac rjeava neke taktike
probleme, a u kojoj posebno dolazi do izraaja prepokrivanje tehnike i taktike,
tako da ete negdje iste elemente u drugoj analizi navedene, naii i u opisu
tehnike rukometne igre.

Najizrazitiji primjer individualne taktike igre u obrani je primjer taktike vratara. Da

bi smo uspjeno poeli uiti elemente individualne obrane, naravno da je
potrebno savreno poznavanje elementa individualne tehniko taktike igre u
obrani, a to su:
Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

10

kretanje u obrambenom stavu te pravilan rad nogu i ruku stalni kontakt

bar jedne noge s podlogom, stalni rad nogu i ruku ..

praenje i sprjeavanje igraa - vano je kod individualnih i agresivnih

obrana; igrai se moraju znati postaviti u optimalan poloaj prema
napadau, u laganom dijagonalnom stavu, navodei protivnika da se
kree u pravcu koji vie odgovara obrambenom igrau. Vrlo je vano
sprjeavanje

slobodnog

kretanja

napadaa

(naroito

zonskim

obranama) pravilnim postavljanjem tijela u odnosu na pravac kretanja

napadaa. U vezi s tim usko su povezani i tehniko -taktiki elementi
pokrivanja svakog napadaa pokriva jedan obrambeni igra kao i
prekidanja protivnikog napada.
-

oduzimanje lopte svaki trenutak nepanje, neopreznost pri hvatanju

lopte ili loeg baratanja s loptom, obrambeni igra treba iskoristiti i pokua
protivniku oduzeti loptu.

presijecanje lopte pravovremenom kretnjom prema lopti, pokuati

presjei put kretanja lopte

blokiranje lopte zaustaviti s jednom ili dvije ruke loptu pucanu prema
golu u smislu udarca

skidanje lopte ne smije se doi u doticaj s napadaevom rukom.....vrlo

riskantan potez koji neki suci ne smatraju prekrajem, ali ima ih dosta koji
obavezno dosude prekraj.

Grupna taktika igre u obrani svaka suradnja dva ili vie igraa, ali ne svih,
smatra se grupnom taktikom. Nabrojit emo primjere tehniko-taktikih
elemenata koje izvodi grupa igraa:

suradnja s vratarom obino se s vratarom uvjebava spreavanje,

blokiranje, protivnikova udarca na gol, na nain da obrambeni igrai
blokiraju udarac, s vanjskih pozicija, pokrivajui jedan dio gola, obino blii
kut, a vrataru ostaje da se maksimalno skoncentrira na obranu daljeg
kuta.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

11

skupni blok ima iste karakteristike kao i individualni blok, ve prije

opisani.

preuzimanje igraa taktiki element karakteristian za individualne vrste

obrana, ovjek na ovjeka , ali i u nekim zonskim formacijama gdje igrai
najea uzvicima moj tvoj preuzimaju nadzor nad napadaem.

Kolektivna taktika igre u obrani sva organizirana djelovanja est igraa obrane,
njihova uigranost, rjeenja za obranu svog gola od raznih vrsta protivnikih
napada nazivamo kolektivna taktika obrane.
Uobiajena je podjela na tri tipa:

individualne obrane

sistem zona

kombinirane obrane

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

12

4. Sustavi igre u organiziranoj obrani

Svaki od navedenih sustava, igra se manje ili vie ofenzivno, to znai na vie
naina, a uz to i u vie varijanti.

4.1.

Sustav individualne obrane

Najrjee upotrebljavani sistem u obrani je individualni. U sustavu individualne

obrane jedan obrambeni igra u pravilu pokriva po jednog igraa protivnikog
napada. To je prvi sustav koji se primjenjivao ve u prvim razvojnim fazama
rukometa (osobito u velikom rukometu). Taj se sustav jo naziva sustav igre
ovjek na ovjeka.
Danas se ovaj sustav primjenjuje vrlo rijetko, to je velika teta, jer bi rukomet
dobio jo vie na atraktivnosti i dinaminosti.
Da bi se igrala individualna obrana u duljim razdobljima treba postojati optimalna
fizika pripremljenost igraa, te besprijekorno poznavanje elemenata individualne
tehnike i taktike.
S obzirom na stupanj agresivnosti i prostor u kojem svaki pojedinac obrane uva
svog napadaa postoji nekoliko varijanti individualne obrane:

defanzivna varijanta ona je najea, svodi se na striktno pokrivanje

igraa u zoni udarca, dakle na udaljenostima iz kojih su napadai
neposredna opasnost za prodor prema golu i izravni udarac, izmeu 8 i
12 m. Obrambeni igrai brzim povratkom u obranu formiraju obranu pred
vlastitim vratarevim prostorom, svaki obrambeni igra preuzimajui jednog
napadaa.

poluofanzivna varijanta je ona koja igru ovjek na ovjeka primjenjuje

na vlastitoj polovini igralita. Dakle, poslije postignutog gola ili poslije
izgubljene lopte, igrai se brzo povlae na svoju polovinu igralita, uzimaju
svaki svog napadaa, prate ih, ometaju, sprjeavaju...

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

13

ofanzivna varijanta je ona kod koje se ta igra primjenjuje po cijelom

terenu, od trenutka izgubljene lopte u napadu ili od trenutka kada protivnik
kree sa centra, ukoliko je postignut pogodak.

presing najekstremniji vid igre ovjek na ovjeka, igra obrane ne

dozvoljava prije lopte igrau za kojega je zaduen.

4.2.

Sustavi zonske obrane

Dio taktike igre u obrani koji je najei, najvie istraivan, uigravan i

upotrebljavan je sistem razliitih zona.
U sistemu zonske obrane, svaki pojedinac u obrani uva odreeni prostor i
sprjeava sva djelovanja napadaa u tom prostoru, bez obzira na broj napadaa.
Jedan od karakteristika je i to to u svakoj od njih postoji zakonitost kretanja
(gotovo ablonska). Zbog intenzivnog bonog i dubinskog kretanja za loptom
razmak izmeu est igraa obrane je gotovo isti, a igra koji sprjeava napadaa
s loptom uvijek iza sebe ima kao osiguranje jednog od dvojice svojih suigraa.
Za dobru igru bilo koje zonske formacije potreban je dugotrajan rad na
svladavanju zakonitosti kretanja, visok stupanj uvjebanosti, podizanje razine
individualne tehnike, i optimalne fizike pripreme.
Sustav zone u modernom rukometu moe se igrati u nekoliko varijanti:

varijanta zone 6 : 0

varijanta zone 5 : 1

varijanta zone 3 : 2 : 1

varijanta zone 4 : 2

varijanta zone 3 : 3

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

14

4.3.

Sustavi kombinirane obrane

Obranu u kojoj dio igraa igra sistem zone, a dio igraa individualnu obranu
nazivamo kombiniranom obranom. Najpoznatije kombinirane obrane su:

5+1

5 + indijanac

4+2

1+5

U taktici rukometne igre ovakvim nainom igre u obrani posee se uglavnom u

onim sluajevima, kada protivnika ekipa ima jednog ili dvojicu izrazito dobrih
napadaa, organizatora igre ili teko zaustavljivog strijelca. U pravilu, praksa to
stalno potvruje, igra koji igra flastera treba stalno pratiti igraa kojeg uva. Na
najmanju moguu mjeru treba svesti preuzimanje igraa. Isto tako, velika je
mogunost greke, te lakog izigravanja duplim pasom ili blokadom. Flaster se
ne mora igrati po cijelom terenu, ve je preporuljivo da obrambeni igra eka
napadaa i onemoguava ga u primanju lopte i djelovanju , negdje izmeu 9 12
m udaljenosti od svog gola. esto se primjenjuje ovaj nain igre u obrani i kada
protivnika ekipa ima jednog ili vie igraa iskljuenih iz igre. Takoer se moe
primijeniti i kada protivnika ekipa ima ablonizirani napad. Dobre rezultate ova
obrana pokazuje i protiv ekipe koja ima dobra ubadanja i krianja kao sistem igre
u napadu.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

15

5. Metode treninga
Metode sportskog treninga moemo definirati kao naine provoenja pojedinih
trenanih aktivnosti ili dijelova pojedinanih treninga. To su precizno definirani
postupci i naini rada koji su usmjereni na razvoj sposobnosti pojedinca ili na
potpuno usvajanje i usavravanje tehniko - taktikih znanja. Postoje raznolike i
mnogobrojne metode trenanog rada, a i brojne klasifikacije s obzirom na
odbrane kriterije. eljeni cilj odreuje osnovni kriterij za klasifikaciju metoda
treninga. Sukladno tome, metode treninga se razlikuju ovisno o tome je li osnovni
cilj treninga razvoj odreenih antropolokih dimenzija sportaa ili je osnovni cilj
treninga uenje novih motorikih znanja.
Gledajui openito, metode su naini rada, a kako se pojavljuju u svim etapama
trenanog procesa, metode treninga su i ujedno i sastavni dijelovi rada.
Izbor metode treninga ovisi od slijedeeg:

specifinosti kompletne sportske grane ili discipline

postavljenih ciljeva i zadataka sportske pripreme

stupnja treniranosti i sportske forme

razvojnih znaajki u pojedinim dobnih kategorijama

uvjeta i mogunosti u kojima se trenani proces izvodi

S obzirom na cilj i zadatak koji se u trenanom procesu eli postii, kao i u

ovisnosti od sadraja, dobi igraa, njihove motorike informiranosti, motorikih
sposobnosti, funkcionalnih sposobnosti, materijalnih uvjeta rada i drugih vanjskih
faktora, u procesu treninga razlikuju se, odnosno primjenjuju slijedee metode:

nastavne metode

metode vjebanja

metode pouavanja

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

16

5.1.

Nastavne metode

U metodici pouavanja od nastavnih metoda koriste se slijedee:

metoda usmenog izlaganja

metoda demonstracije

metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadataka

pomone metode

metoda oponaanja ili imitacije

metoda ilustracije

metoda dramatizacije

Za koju emo se nastavnu metodu opredijeliti u procesu pouavanja ovisi o dobi

igraa, njihovim individualnim karakteristikama ( koje proizlaze, prije svega, iz
stanja i razine antropolokih obiljeja, motorikih dostignua, motorikih
znanja...) karaktera sadraja koji se obrauje na treningu, tipu treninga, kao i
materijalnim uvjetima rada ( mjesto rada, raspoloivi prostor za vjebanje, broj
raspoloivih pomagala i rekvizita ...) .
Meutim, sve ove nastavne metode meusobno su povezane i najee se
dopunjuju, i radi toga se najee u procesu treninga primjenjuje nekoliko
metoda.

5.1.1. Metoda usmenog izlaganja

Ova se metoda koristi u svim oblicima trenanog rada, pa tako i u metodici
pouavanja. Kod metodike pouavanja, metodika usmenog izlaganja moe biti u
funkciji objanjavanja, opisivanja, korekcije i analize same tehnike ili analize i
objanjavanja taktike rukometne igre.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

17

Opisivanje tehnike primjenjuje se u poetnoj fazi pouavanja, odnosno

neposredno prije demonstracije, kako bi igrai, a posebice poetnici, dobili na
temelju opisa tehnike to jasniju informaciju tj. predodbu o tome kako se izvode
tehniki oblici kao npr. dodavanja i hvatanja lopte.
Objanjavanja se takoer najee koriste u poetnoj fazi pouavanja razliitih
tehnikih elemenata, a posebno dodavanju i hvatanju lopte. Ova metoda se
naroito upotrebljava poslije demonstracije, ali i u svim drugim situacijama koje
zahtijevaju da se igraima daju dopunske informacije, objanjenja i sugestije o
tehnici koju pouavaju ili usavravaju.
Korekcija tehnike je usmjerena u cilju upozoravanja na greke, njihove uzorke i
kao nain njihova uklanjanja. Metoda se koristi u svim dobnim skupinama i na
svim nivoima kvalitete.
Analiza tehnike se primjenjuje u fazi usavravanja tehnike, odnosno nakon to su
igrai ve savladali osnovnu strukturu tehnike pojedinih elemenata u igri. Na
visokom nivou analiza koristi se i video i kompjuterska tehnika.

5.1.2. Metoda demonstracije

Demonstracija je metoda koja se redovito primjenjuje u poetnoj fazi pouavanja
tehnikih elemenata, a ista metoda je karakteristina i u kasnijim fazama
pouavanja i usavravanja. Svakoj demonstraciji prethodi krae opisivanje ili
objanjavanje sa ciljem da se usmjeri pozornost, odnosno mentalna budnost
igraa na samu strukturu tehnike koju treba promatrati.
5.1.3. Metoda postavljanja i rjeavanja motorikih zadataka
Ova metoda zasniva se na karakteristinoj djelatnosti, odnosno aktivnosti igraa
u procesu usvajanja ili usavravanja tehnike. Ovisno o tome kakav motoriki
Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

18

zadatak trener postavlja pred igrae, razlikujemo primjenu te metode koje mogu
biti na vioj i nioj razini.
5.1.4. Pomone metode
Kada govorimo o pouavanju tehnike u najranijoj dobi, odnosno predkolski
uzrast ili djeca mlae kolske dobi, motoriki zadaci mogu se postavljati tako da
se do pouavanja odnosno rjeenja dolazi oponaanjem ili imitacijom, te
dramatizacijom i ilustracijom.

5.2.

Metode vjebanja

Postoji vie kriterija za klasifikaciju metoda vjebanja koje odgovaraju razliitim

tehnologijama sportske pripreme .
U podruju metoda vjebanja postoji niz definicija i klasifikacija, meutim, ako se
poe od injenice da se trenani proces u svim metodama prvenstveno svodi na
razvoj i podizanje osobina i sposobnosti ( time i na postizanje dobrih rezultata ),
onda je najprihvatljivija podjela na slijedee metode:

metoda standardno ponavljajueg vjebanja se izvodi na nain da ne

dolazi do vee promjene u njihovoj strukturi i optereenju, a ponavljaju se
u velikom broju, do usavravanja tehnikog elementa.

metoda promjenjivog vjebanja gdje je karakteristina razliita primjena

vjebi i sa razliitim optereenjima. Tijekom samog vjebanja dolazi do
promjena tempa vjebanja, brzine, ritma, trajanja pojedinih vjebi, a sve s
ciljem da se tijelo privikava na nove i sve sloenije uvjete rada.

kombinirana metoda vjebanja nastaje kao rezultat razliitih kombinacija

metoda vjebanja, a u stvari predstavlja njihovu izvedenicu.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

19

situacijska metoda vjebanja se primjenjuje kad je sadraj organizacijskog

oblika

rada

identian

sa

ciljem

natjecanja.

Ova

metoda

je

najkarakteristinija u trenanoj praksi.

U samoj sistematizaciji metoda rada, metode vjebanja se jo nazivaju i
praktinim metodama ( metode koritenja motorike aktivnosti ), i dijele se na
slijedee grupe:

metoda vjebanja

metoda natjecanja

metoda igre

Metoda natjecanja je takva metoda koja zahtijeva stanovitu psihofiziku

stabilnost. Primjenjiva je u svim uzrastima. Kod primjene treba paziti da ne doe
do negativnih pojava ( osjeaj manje vrijednosti, nesigurnost, omalovaavanje...).
Natjecateljska metoda se sastoji u suprotstavljanju sposobnosti u borbi za
pobjedu. Uvjeti natjecanja stvaraju posebni emocionalni i psiholoki ton.
Ispitivanja u bivem SSSR-u pokazala su da isto vanjsko optereenje daje
razliiti efekt, i to ovisno o tome dali se vri u uvjetima natjecanja ili u uvjetima
vjebanja. Iz tih razloga natjecateljska metoda je vrlo uinkovita u procesu
obuavanja tehnike dodavanja lopte, jer stvara posebne odnose suradnje s jedne
i rivalstva s druge strane.
Metoda igre koristi veliki izbor mogunosti i naina pri realizaciji odreenog cilja.
Ova metoda ima zajednikih osobina s natjecateljskom metodom. Metoda igre
nema stroge pravilnosti kao u metodi vjebanja. Koristi se u tehnikoj, taktikoj i
psiholokoj pripremi. Igre imaju mnogobrojne varijante to omoguava
raznolikost rada na treningu a uz to pozitivno djeluje na interes i motiviranost
igraa i njihovu veu angairanost. Iz tih razloga, metoda igre je takoer vrlo
uestala u samoj metodici pouavanja tehnike dodavanja lopte.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

20

5.3.

Metode pouavanja

Prema kriteriju naina pouavanja motorikih znanja i vjetina postoji vie

razliitih metoda.
METODE

POUAVANJA
Prema nainu usvajanja
Prema nainu prenoenja
(svladavanja ) motorikih
motorikih informacija
zadataka
Verbalna
Analitika
Vizualna
Sintetika
Motorika ( demonstracija)
Situacijska
Problemska
Ideomotorika
Kombinirana
Kombinirana
Prva skupina metoda definirana je razliitim nainima prenoenja motorikih
informacija odnosno postavljanja motorikih zadataka, dok je druga skupina
metoda definirana nainima usvajanja i usavravanja motorikih zadataka koji su
predmet pouavanja.
U prvom dijelu motorikog pouavanja, bez obzira kojom se metodom postupak
provodi, potrebno je stvoriti predodbu o tome kako gibanje izgleda i kako bi
trebalo izgledati, u skladu sa sportaevim sposobnostima izvoenja motorikog
zadatka. U ovom dijelu vano je uspostaviti pravu komunikaciju sa sportaem
koji se nalazi pred odreenim motorikim problemom.
Osnovno pitanje vezano uz problem pouavanja cjelina i pouavanja dijelova je
pitanje primjerene metode. Jednostavnog odgovora nema, jer o mnotvu initelja
ovisi koja e se metoda primijeniti, a oni se mogu podijeliti na karakteristike
motorikog zadatka i obiljeja samog igraa.
Na izbor metoda pouavanja i vjebanja utjeu:
-

duina zadatka

teina zadatka

stupanj integracije dijelova zadatka

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

21

5.3.1. Klasifikacija

metoda

pouavanja

prema

nainu

prenoenja

motorikih informacija
Informacije pomou kojih sporta moe stvoriti kvalitetnu predodbu o
motorikom zadatku mogu se davati usmenim izlaganjem ( verbalna metoda ),
slikovitim materijalima ( vizualna metoda ) ili kvalitetnom motorikom izvedbom,
odnosno demonstracijom motorikog zadatka koji je predmet pouavanja
( metoda demonstracije ) ( Bompa, 1994; Platanov, 1997; eljaskov 2002 ). Na
temelju dobre demonstracije sporta koji ui stvara model racionalne izvedbe
strukture postavljenog motorikog zadatka. Zato je potrebno demonstraciju
prilagoditi

sportaevim

motorikim

mentalnim,

odnosno

perceptivnim

sposobnostima. Problemska metoda podrazumijeva postavljanje motorikog

zadatka bez posebnih prethodnih objanjenja i metodikih naputaka ( Matvejev,
2000; Clark, 2001). Primjenjiva je za pouavanje jednostavnijih motorikih
zadataka. Sloenije motorike zadatke na problemskom nivou mogu rijeiti samo
izuzetno sposobni sportai.

5.3.2. Klasifikacija

metoda

pouavanja

prema

nainu

usvajanja

( svladavanja ) motorikih zadataka

Analitika metoda pouavanja u sportu podrazumijeva podjelu globalne strukture
na vie faza, odnosno elemenata koji se ue zasebno, a zatim se nakon
odreenog vremena, integriraju u cjelinu ( Bompa, 1994; Drabik, 1996; Milanovi,
2002). Primjer ; tehniki element skok ut , prvo se pouava ut u mjestu, zatim
se povezuje sa kretnjom lijevo ili desno i na kraju sa sa skokom.
Analitiko uenje je opravdano u sluajevima:

ako je aktivnost vrlo sloena i teka,

ako se aktivnost sastoji od velikog broja elemenata, odnosno strukturalnih

jedinica, kada cjelovito izvoenje izaziva strah i kada se stvaraju inercijske
sile koje poetnik teko svladava.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

22

Prednosti analitike metode pouavanja:

igrai lake usvajaju element po element i ini im se da bre napreduju

igrai visokih motorikih sposobnosti i inteligencije lake se pouavaju, jer

su zadaci postavljeni na razinu koje je njima dostupna

igrai koji su ekstremno nervozni mogu se bojati nekih kretnji i gibanja, pa

se osjeaju bolje ako pouavaju analitiki

kod pouavanja besmislenih gibanja, analitikom metodom mogu se bolje

zapamtiti dijelovi

Nedostaci analitike metode pouavanja:

problem integracije parcijalnih elemenata koji su automatizirani, pa se iz

tog razloga ne moe ostvariti odgovarajui ritam u dinamici pokreta

igrai esto ne vide svrhu vjebanja i to smanjuje njihovu automatizaciju, i

to iz razloga jer igra ne vidi pred sobom sliku cjeline

parcijalni elementi izdvojeni iz cjeline imaju drugu biomehaniku i

psihofiziku strukturu, nego kad su integrirani u cjelinu

analitika metoda nije ekonomina, pa zahtijeva mnogo vie vremena

Sintetika metoda pouavanja smatra se najprirodnijom jer se pokreti i tehniki

elementi pouavaju u cjelini, odnosno , onako kako se vide i kako e se
primjenjivati. Pod sintetikom metodom podrazumijeva se pouavanje izvoenja
tehnike u cjelini primjenom razliitih trenaernih i tehnikih pomagala. Sintetika
metoda gotovo je sukladna situacijskoj metodi za koju je u pravilu karakteristino
takoer pouavanje u cjelini, ali bez ikakvih dodatnih pomagala.
Prednosti sintetikog pouavanja:
-

lake se formira pravilna predodba o kretanju cjeline, te se lake shvaa

osnovni mehanizam i struktura kretanja, kao i povezanost pojedinih
pokreta ( igra djeluje kao integrirana cjelina ).

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

23

pokreti se izvode u logikoj i povezanoj cjelini to dovodi do shvaanja

smisla cijele kretnje, a to podie motivaciju igraa jer imaju jasniju
predodbu i sliku cilja ( za ivani sustav je podesnije da je angairan u
cjelini ).

lake se koristi utjecaj sile tee i sile inercije, ije je koritenje

( iskoritavanje ), a i borba s njima, presudna za konani uspjeh.

omoguava se stvaranje pouzdane kinestetike predodbe i kinestetikog

osjeaja u prostoru, to je bitno za usvajanje novog pokreta.

od prvog trenutka usvaja se pravilan ritam, bez kojeg nije mogue postii
krajnji cilj i uinak.

do izraaja dolazi individualnost igraa

kod svih smislenih motorikih gibanja, druga metoda pouavanja praktiki

i ne postoji ( ekonominija od analitike ).

Nedostaci sintetike metode:

nedovoljno precizna usvojenost pojedinih strukturalnih jedinica

objektivne tekoe da igra sloenu strukturu kretanja izvodi s

odgovarajuom kontrolom bitnih detalja.

S obzirom na sve specifinosti rukometnog treninga, moe se zakljuiti da je

sintetiki model pouavanja povoljniji. Pomou pouavanja ovom metodom,
steene se informacije mogu uinkovitije primijeniti u konkretnim natjecateljskim
uvjetima, i to je posebno vano, otpornije su na vanjske remetee imbenike.
Jedan od najboljih naina pouavanja motorikih informacija u sportu je onaj koji
se odvija na problemskoj razini, odnosno putem situacijske metode. To znai da
se motoriko gibanje najbolje pouava i usavrava u situacijskim uvjetima koji
odgovaraju natjecateljskim prilikama. to je imitacija blia originalu, poveava se
uinkovitost situacijskog treninga. To praktino znai da situacijski trening ima
zadatak to zornije i potpunije imitirati natjecateljske situacije ( protivnik,
Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

24

gledateljstvo, teren, suci ). Situacijska metoda pouavanja ne iskljuuje ostale

metode pouavanja. Moe se preporuiti da se osnovne informacije stjeu
sintetikim nainom, ali da se definitivna stabilizacija znanja mora odvijati na
situacijskoj razini.
Vrlo bitna metoda koja se koristi u svim fazama uenja i kao sastavni dio ostalih
naina usvajanja i usavravanja motorikih informacija jest ideomotorika
metoda ( Milanovi, 1997 ). Ideomotorika metoda pouavanja sastoji se u tome
da se od igraa zahtijeva misaona reprodukcija zadanog motorikog zadatka
( npr. dodavanje lopte ; najizraenije je kod skijaa kada prije starta vidimo kako
zatvorenih oiju rukom prolaze svaki zavoj ). Proces pouavanja od formiranja
predodbe do realizacije, zahtijeva stalno angairanje i najsloenijih misaonih
procesa. Znaaj misaonih procesa i aktivnost dolazi do izraaja u osmiljavanju
izvedbe same tehnike dodavanja i hvatanja lopte, a kroz povezivanje percipiranih
i izvedenih gibanja. To znai da igra nakon trenanog procesa treba ponavljati u
mislima i memorirati ono to je bio predmet motorikog pouavanja na treningu.
Velika se pozornost u procesu treninga daje primjeni autogene metode, odnosno
autogenog treninga.
U osnovi svakog motorikog uenja nalazi se i iterativna metoda

koja

podrazumijeva stalno i viekratno ponavljanje gibanja, odnosno motorikog

zadatka, radi njegovog potpunog usvajanja do razine automatizirane izvedbe
( Drabik, 1996; Platonov, 1997; eljaskov, 2002 ). Proces uenja iterativnom
metodom moe osigurati potpun uspjeh samo ako se provodi u integraciji s
drugim vanim imbenicima pouavanja, kao to su: dobra demonstracija,
uoavanje pogreaka, utvrivanje uzorka i posljedica greaka, postupak
ispravljanja greaka te stalna kontrola i poticanje sportaa koji ui tehniku i
taktiku sporta.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

25

6. Karakteristike sustava zonske obrane 5 : 1

Varijantu ove zone svrstavamo u plie zonske formacije. Pet igraa ravnomjerno
je rasporeeno ispred crte vratarevog prostora, a jedan je postavljen ispred njih
na sredinjoj poziciji na udaljenosti 8 10 metara od vrata ( u mukom rukometu
to moe biti i 8 12 metara, jer su muki puno vii, bri i s puno duim
ekstremitetima od ena).
Obrana je posloena na nain tako da je pet igraa postavljeno ispred linije 6
metara i ostvaruju irinu zone , onemoguavaju utiranja krilima, krunom ili neki
iroki prolaz vanjskog igraa, a jedan istureni igra ( prednji ) nastoji svojom
agresivnou i polukrunim kretanjem sprijeiti udarce vanjskih napadaa iz
onog relativno uskog koridora na sredini zone, odakle je i najvea opasnost za
udarac.

Slika br. 1

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

26

Svaki igra u obrani mora pokrivati svoj dio prostora obrane za koji je zaduen.
Krajnji igrai u obrani prvenstveno imaju zadatak sprjeavanja protivnikih krilnih
napadaa, koji su u dananje vrijeme veoma opasni u igri 1 na 1.
Igrai na crti imaju zadatak dobrom bonom pokretljivou odravati irinu i
gustou obrane i sprjeavati realizaciju podjednako s linijskih i vanjskih pozicija.
Drugi i etvrti igrai u obrani ( halfovi), zadueni su za sprjeavanje napadakih
akcija igraa koji igraju na pozicijama lijevog i desnog vanjskog napadaa.
Ukoliko su

lijevi i desni vanjski postavljeni na iroke pozicije, a nisu opasni

pucai, nije potreban izlazak prema njima, ako su spremni i uputiti udarac prema
vratima potrebno je napraviti kratke i brze izlaske prema njima. U tom sluaju
dva susjedna igraa zatvaraju prostor iza njihovih lea. Zadatak im je uvanje
krunog napadaa ( pivota ) kada se lopta nalazi na suprotnoj strani. Za igrae
koji igraju na ovim mjestima bitno je da imaju jako dobru bonu pokretljivost.
Sredinji igra u obrani ( trei ), zaduen je za kontrolu krunog napadaa
( pivota ), blokiranje

udaraca s vanjskih pozicija, te za pomo igrau koji igra

isturenog obrambenog igraa ( prednjeg ) i braniima ( halfovima ), koji igraju na

pozicijama drugog i etvrtog igraa u obrani, kod sprjeavanja vanjskih napadaa
u prodorima prema sredini. Ovaj igra komandira obranom i nastoji ispraviti
propuste svojih suigraa.
Vrlo je bitno da na vrijeme upozori prednjeg igraa na blokadu pivota bez obzira
dali je to prednji igra vidio ili ne. Suradnja ta dva igraa u obrani 5 : 1 je kljuna,
i ukoliko oni dobro surauju i imaju povjerenja jedan u drugoga vjerojatnost je
vea da e obrana dobro funkcionirati. Naravno da se to iskustvo stjee samo
upornim i dugotrajnim radom.
Prednji igra je i kljuni igra obrane 5 : 1, mora biti brz, eksplozivan, agilan,
inteligentan, tehniko taktiki potkovan, razumjeti igru i posjedovati mogunost
Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

27

percepcije to e igrai u napadu uiniti, kako bi mogao uvijek biti korak ispred
njih.
Prednji igra u obrani ima zadatak kontrolirati sredinji dio igralita pred zonom
koju sainjavaju ostalih pet igraa u obrani. Nalazi se otprilike izmeu 8 10
metara, i kree se polukruno u sredinjem prostoru ispred svojih vrata, u zoni
neposrednog napadakog djelovanja protivnikih vanjskih napadaa. Zaduen je
za ometanje vanjskih napadaa, razbijanje njihovih organiziranih napada,
presijecanje meusobnih dodavanja, ali i zaustavljanje igraa koji dou u njegov
prostor, kontakt igrom. Posebno je odgovoran za srednjeg vanjskog i zaduen za
sprjeavanje suradnje vanjskih, a osobito srednjeg vanjskog s pivotom.
Pokriva najmanje dva igraa ( u svome prostoru djelovanja ), mora vizualno
pokrivati prostor, svojim kretanjem nuditi vanjskim igraima da prebacuju loptu
dijagonalno, pa pokuati i ukrasti poneku loptu, sprjeavati utravanja krilnih
igraa iza njegovih lea. Ako prednji igra stoji predaleko od zone, odnosno
preduboko, pa lopta moe ii neometano od jednog vanjskog igraa prema
drugom ( iza njegovih lea ), vie ne izvrava svoj zadatak kvalitetno i ostalih pet
igraa na liniji imat e velikih problema u zaustavljanju takvog napada. Isto tako ,
mora pokrivati dijagonalu, odnosno onemoguiti dijagonalna dodavanja ,ako je
lopta kod jednog od vanjskih, lijevog ili desnog, da lopta ne moe preko ili pokraj
njega doi do pivota koji se nalazi na suprotnoj strani od lopte.
Njegovo djelovanje moe biti varijabilno. On svoju aktivnost moe vie usmjeriti
prema nekom ( lijevom ili desnom ) vanjskom napadau ili prema prostoru
izmeu srednjeg i jednog od vanjskih napadaa, ako se procijeni da iz tog
prostora dolazi vea opasnost, odnosno zapoinje organizirani protivniki napad.
Mora biti jak u igri 1 na 1 , i naroito paziti na blokade od strane protivnikog
pivota.
Ova vrsta obrane igra se obino protiv ekipa koje imaju dobro organiziranu igru u
napadu, a posebno kada protivnik ima na poziciji srednjeg vanjskog kvalitetnog
organizatora igre kojeg odlikuje dobra suradnja s pivotom.
Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

28

7. Metodika pouavanja zonske obrane 5 : 1

Potrebno je naglasiti da se svakako najprije uvjebavaju elementi individualne,
zatim grupne i na kraju kolektivne obrane.

7.1.

Metodika pouavanja individualne obrane

Individualnom taktikom igre u obrani smatra se svaka akcija koju igra izabere
radi samostalnog rjeavanja odreene situacije u igri. Tada se najee slui
pojedinim elementima tehnike u svrhu rjeavanja taktikih problema. Navest
emo neke od primjera elemenata individualne taktike u obrani:
-

kretanje u obrambenom stavu te pravilan rad nogu i ruku

praenje i sprjeavanje igraa

oduzimanje lopte

presijecanje lopte

blokiranje lopte

skidanje lopte

prekidanje napada

individualno sprjeavanje protunapada

taktika vratara

7.1.1. Metodske i situacijske vjebe za pouavanje individualne obrane

Ve na samom poetku treninga, kod zagrijavanja, moemo primijeniti neke od
vjebi koje e se nadovezati na onaj dio koji emo obraditi u glavnom dijelu
treninga.
Ovo su samo neki od primjera:
1. Igra sjene igrai su podijeljeni u parove. Prvi igra radi razliita kretanja
( pravocrtna, bona, dijagonalna, dokorana, skokove, unjeve, promjene
pravca...) , a drugi koji se kree iza njega, radi isto to i on.
2. Zadatak isti kao i prethodi, ali dodajemo lopte igraima
Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

29

3. Igrai su podijeljeni u parove kretanje po cijelom terenu igra u obrani

postavlja ruke iza lea i sprjeava igraa u napadu koji ga fintira. Igra u
obrani mora brzim radom nogu, dovesti se u situaciju da sprijei napadau
prolaz.
4. Zadatak isti kao i prethodni, ali dodajemo loptu.
5. Svi igrai se nalaze u koloni na spoju esterca i gol aut linije, izvravaju
vie zadataka:
- bono kretanje po estercu, do suprotne strane, dokorano ( slika br. 2)
- dubinsko kretanje sa 6 na 9 metara ( slika br. 3 )
- izlazak na 9 metara, vraanje na 6 metara skok u blok
- izlasci sa 6 na 9 metara i svaki put i na 6 i na 9 metara okret za 180

Slika br. 2

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

Slika br. 3

30

6. Sloimo grupu igraa koji su postavljeni u cik cak . Oni rade ubadanja, a
ostali igrai obrambenim kretnjama rade izlaske ( ruka kuk ) na njih (
slika br. 4 ).

Slika br. 4
7. Vjeba zrende ili ( muhe) u malom prostoru, igra u obrani nastoji doi
u posjed lopte ( dodirom ). Igrai u trokutu moraju dodati loptu odmah ( na
prvu ), odnosno ne smiju

fintirati ( slika br. 5 ).

Slika br. 5

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

31

8. Igrai su podijeljeni u trojke, ne na velikom prostoru, igra u obrani radi

stalne izlaske na napadae ( izlazak, okret, izlazak na drugog igraa )
( slika br. 6 ).

Slika br. 6
9. Postavimo pet napadaa s loptom koji imaju zadatak stalno raditi
ubadanja, ostali su postavljeni na sjecitu aut i gol-aut linije i s tog mjesta
kreu u rad. Rade izlaske na 9 metara na napadaa sa brzim vraanjem
na 6 metara ( slika br. 7 ).

Slika br. 7

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

32

10. Vjebe 1 na 1. Postavimo igraa u obranu ( najee na mjesto na kojem

igra u obrani, ali dobro bi bilo da bude na svim pozicijama ), ograniimo
prostor. Ostali su svi u koloni i na dodanu loptu

napadaju jedan iza

drugoga na obrambenog igraa. Kao motivirajui faktor, moemo brojati

rezultat, odnosno koliko je bilo uspjeno odraenih obrambenih zadataka
( slika br. 8 ).

Slika br. 8
11. Igra u obrani bonim kretanjem ( moe i atletskim tranjem, ako je tako
bri ) dolazi ispred igraa koji utira i pokuava blokirati loptu ( slika br. 9 ).

Slika br. 9
Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

33

7.2.

Metodika pouavanja grupne obrane

U grupnu taktiku obrane ubrajaju se sve akcije u kojima sudjeluje najmanje dva ili
vie obrambena igraa, ali ne i svi igrai toga sustava obrane.
Elementi grupne taktike obrane su:

dvojini i viestruki blok

zid

preuzimanje napadaa

suradnja s vratarom

7.2.1. Metodske i situacijske vjebe za pouavanje grupne obrane

1. utiranje preko dvojnog bloka ( slika br. 10 ).

Slika br. 10

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

34

2. Vjeba izlaska na napadaa i pokrivanja prostora iza

lea ( napada

naizmjenino ubada polu lijevo i polu desno) ( slika br. 11 ).

Slika br. 11
3. U ogranienom prostoru, prednji igra obrane i centralni ( trei )
sprjeavaju napad. U zadatku sudjeluje pivot i srednji vanjski. Pivot ima
zadatak stalnih blokada, srednji vanjski fintiranja i proigravanja pivota,
loptama dodanih od poda. Zadatak obrane je rjeavanje blokade. Prednji
igra korakom prema naprijed izlazi iz blokade ili pokuava zaobii pivota,
srednji igra

obrane na vrijeme mora upozoriti prednjega na blokadu

(slika br. 12 ).

Slika br. 12

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

35

4. Brzim bonim kretanjem, prvi u obrani i srednji igra obrane, nastoje

sprijeiti udarac sa linije 6 metara. Udarac na gol moe uputiti krilo ili pivot
( slika br. 13 ).

Slika br. 13
Lopta ide od krila prema vanjskom igrau, srednji igra obrane postavljen
je na sredinu, nakon ubadanja, vanjski igra proigrava krilo ili pivota, a
dva obrambena igraa pokuavaju bono zatvoriti. Ova vjeba moe se
primijeniti na svim mjestima u obrani ( 2 na 2) npr. suradnja srednjeg
vanjskog i pivota, protiv prednjeg i srednjeg igraa obrane.
5. Igrai u napadu su postavljeni na dvije vanjske pozicije LV i DV, pivot stoji
poluaktivan na liniji 6 metara. LV i DV dodaju loptu, a igrai u obrani
troje ih je - rade na slijedei nain; izlazak na LV dijagonalno vraanje i
pokrivanje pivota, igra koji je bio uz pivota bonim kretanjem dolazi u
poziciju koju je imao igra br. 1 u obrani, br. 3 izlazi da DV, DV prebacuje
loptu LV br. 3 se vraa dijagonalno i pokriva pivota i prostor iza lea
igraa br. 2, a br. 1 dolazi u prethodnu poziciju br. 3 ( slika br. 14 ).

Slika br. 14
Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

36

6. Tri igraa u obrani i tri igraa u napadu, (prednji i dva bona igraa u
obrani, LV, SV, DV u napadu ) ( slika br. 15 ).

Slika br. 15
7. 4 na 4; u ogranienom prostoru LV, SV, DV i pivot napadaju na prednjeg,
2.,3. i 4. igraa u obrani. Napad ima zadatak to eim blokadama pivota
i utravanjima vanjskih na drugog pivota izigrati obranu. Obrana, ne
dozvoliti blokade prednjega od strane pivota, potrebno uvjebavanje to
bolje suradnje treeg igraa obrane sa prednjim igraem obrane
( dogovorom, upozoravanjem ...). Prednji igra obrane mora zatvarati
prostor u koji ulaze vanjski igrai prema sredini, onemoguiti dodavanje
lopte iza svojih lea s jednog vanjskog na drugog i dodavanja vanjskih
igraa dijagonalno prema pivotu. 2. i 4. kratkim izlascima na vanjske
sprijeiti mogunost udarca prema golu i prolaza na 6 metara, a ako nisu
stigli izvriti taj zadatak, pokuati blokom zaustaviti udarac ( slika br. 16 ) .

Slika br. 16
Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

37

8. 4 na 4 ; 1.,2.,3. i prednji su u obrani. Napad ima zadatak irokih zabadanja

i blokada pivota na 2. igrau obrane i prolazak LV izmeu 1. i 2. na tu
blokadu ili produiti loptu do krila ukoliko on ne moe proi .
Obrana ima zadatak rjeavanja te situacije pomicanjem, brojei igrae . 1.
uva krilnog igraa, 2. prije svega ne smije dozvoliti da ga pivot blokira i
pokua zaobii blokadu, 3. se orijentira na LV, a prednji na SV
( slika br. 17 ).

Slika br. 17

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

38

7.3.

Metodika pouavanja kolektivne obrane

Taktika igre u obrani kolektivna je ako u toj akciji sudjeluju svi igrai jednoga
sastava, pri emu nije nuno da u njoj sudjeluje i vratar, ve samo svi igrai u
polju.
7.3.1. Metodske i situacijske vjebe za pouavanje kolektivne obrane

1.

est obrambenih igraa postavimo u krug, a vei krug oko njih napravi
est napadaa s jednom loptom. Napadai imaju zadatak brzim
ubadanjima i prijenosom lopte nadigrati obrambene igrae . U poetku
obavezno dodavanje prvom igrau do sebe, a u kasnijoj fazi vjebe moe
se dozvoliti i prebacivanje igraa. Igrai u obrani imaju zadatak kratkih
eksplozivnih izlazaka na igraa s loptom, dva susjedna igraa bono
zatvaraju prostor iza njegovih lea ( slika br. 18 ) .

Slika br. 18

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

39

2.

Postavimo poetnu formaciju 5 : 1 , igrai se kreu 30 40 na znak

trenerove ruke u raznim smjerovima ( ne smije doi do pucanja obrane,
odnosno prevelikom praznog prostora izmeu dva igraa, niti takoer da
jedan po drugome gazi ), poslije baene lopte vrataru istravanje u
protunapad ( slika br. 19 ).

Slika br. 19
3.

Na punu obranu postavimo est igraa u napad. Lopta se brzo kree od

krila do krila, pivot ima zadatak raditi este blokade. Obrana uvjebava
kretanje za loptom ( ne smije se dozvoliti da prvi igrai u obrani, nakon to
je lopta otila od krila, ostanu na svome mjestu, ve moraju spojiti do
drugog igraa i napraviti gustou obrane ). Napad radi sve vrste ubadanja,
iroka odvlaenja... Uvjebavamo prvo bez udarca na gol, a poslije i sa
upuivanjem udarca na gol ( slika br. 20 ).

Slika br. 20

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

40

4.

Postaviti vjebu kao i br. 3 zadatak vanjskih igraa je utravanje na

drugog pivota. Obrana ostaje u plioj formaciji 5 : 1. Prednji ne smije
dozvoliti igru loptom iza njegovih lea, mora pokriti dijagonalu na
dodavanje od strane vanjskog igraa, suprotno postavljenom pivotu ( slika
br. 21 ) .

Slika br. 21
5.

Vjeba kao 3. i 4., utravanja krilnih igraa na drugog pivota. Prvi igra u
obrani ne smije dozvoliti slobodno utravanje krila, a ako je krilo utralo,
upozoriti ostale igrae u obrani i pomaknuti se za jedno mjesto ( svaki
igra obrane mora pokrivati jednog igraa napada ) ( slika br. 22 ).

Slika br. 22

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

41

6.

Obrana broji est igraa, a napad sedam. Postavljena su dva pivota, tri
vanjska i dva krila. Obrana mora pokuati zatvoriti cijeli prostor i uspjeno
se obraniti ( slika br. 23 ).

Slika br. 23

7.

Igra na dva gola s naglaskom na obranu.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

42

8. Zakljuak
U ovom radu objanjeni su ukratko osnovni principi , taktika igre u obrani ,
sustavi igre u organiziranoj obrani te metode treninga koje koristimo u
rukometnim treninzima.
Objanjene su osnovne karakteristike zonske obrane 5 : 1 , te principi koji se
moraju potivati da bi se ista uspjeno i kvalitetno mogla odigrati. Detaljno se
razrauje

u na koji nain, kako i kada igrai moraju reagirati u odreenim

situacijama .
Prikazan je veliki broj metodskih i situacijskih vjebi ( individualnih, grupnih,
kolektivnih ) za pouavanje zonske obrane 5 : 1.
Da bi smo uspjeno ostvarili ciljeve koje smo postavili uvjebavajui ovu obranu,
ekipa mora raspolagati odreenim znanjima. Tehniko taktika pouenost trebala
bi biti na visokoj razini i to ne samo za ovu obranu, nego za sve vrste obrana.
Jedan od najvanijih elemenata za uspjeno igranje obrane je svakako voljni
moment!
Trener i ekipa nikada ne smiju biti zadovoljni postojeom uvjebanou, nego
uvijek trebaju teiti idealnom.
Piui ovaj rad koristila sam se
igraica igrajui za

RK

znanjima i iskustvima koje sam stekla kao

Borovo,

RK Podravka

i Hrvatsku rukometnu

reprezentaciju, te skupljala iskustva i znanja mnogobrojnih trenera s kojima sam

suraivala i koji su svoja znanja prenosili na igraice. Ovim radom eli se dati
doprinos rukometnoj teoriji i praksi.

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

43

9. Literatura

1. Belani, Z. , Metodika obuke individualnih i grupnih elemenata obrane

2. Mali, Z. ( 1999.). Rukomet pogled s klupe. Zagreb: Kusto
3. Milanovi, D.

(1997.) . Prirunik za sportske trenere, Osnove teorije

treninga. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu

4. Milanovi, D. I. Juki, S. imek, . HRKS Zbornik radova: 12 ljetna kola
kineziologa 2003., Rovinj
5. Pavlin, K., Z. imenc , D. Vuleta, ( 1998.). Osnove taktike rukometne igre.
Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu
6. Rogulj, N. ( 1993.) . Osnovni principi postavljanja u rukometu. U : Zbornik
radova 1. konferencije o sportu Alpe Jadran, str. ( 385 387 )
7. Rogulj, N. ( 2003.). Uinkovitost taktikih modela u rukometu. Doktorska
disertacija. Zagreb: Kinezioloki fakultet
8. Savinc, M. ( 2002.). Metodiki postupci obuavanja plitkih zonskih
formacija u rukometu. Diplomski rad. Zagreb: Kinezioloki fakultet.
9. http: // www. dragoerhb.dk web stranica Danskog rukometnog saveza za
trenere i igrae
10. http : // www. uhrt - web stranica Udruge Hrvatskih rukometnih trenera

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

44

Tuma simbola
Obrambeni igra
Napada

Lopta

Napada s loptom
Kretanje obrambenog igraa

Dodavanje, kretanje lopte

Poloaj obrambenog igraa nakon kretanja
Poloaj napadaa nakon kretanja

Zalet, finta
utiranje na gol
Kretanje napadaa

)-

Blokada

)T

Blokada obrambenog igraa

Trener

Metodika pouavanja i usvajanja obrane 5 : 1

45