Srednja kola Mate Blaina Labin

Rudarska 4
LABIN

_________________________________
/ime i prezime uenika ice, razred/
Obrazovni sektor: ____________________
Zanimanje: ____________________
Mentor:____________________

Z AV R N I R AD
Oznaavanje tekstilnih proizvoda

Labin , _______________ 2012.

SREDNJA KOLA MATE BLAZINE LABIN, listopad, 2011.

Sadraj

1. Uvod...................................................................................................................................4
2. Oznaavanje tekstilnih proizvoda......................................................................................5
2.1.Oznaka sirovinskog sastava tekstilnog proizvoda...............................................5
2.2. Oznake veliine...........................................................................................................7
2.3. Podaci o odravanju tekstilnog proizvoda.........................................................10
2.4. Druge obavijesti o oznake....................................................................................13
3. Primjeri iz prakse.............................................................................................................14
4. Zakljuak..........................................................................................................................16
5. Literatura..........................................................................................................................17

1. Uvod

U dananjim uvjetima proizvodnje odjee i obue ne postoje jedinstveni sustavi

oznaivanja odjee i obue. Oznaivanje odjee i obue u pravilu propisuje svaka drava
na temelju nacionalnih antropometrijskih mjerenja koja se provode svakih deset do
petnaest godina. U industriji odjee iznimno je vano razvijati i dopunjavati nacionalna
obiljeja veliina odjee i obue s ciljem odreivanja ukupnog broja veliina kako bi se
zadovoljile potrebe to veega broja potroaa. U interesu je proizvoaa i potroaa da se
sve vrste odjevnih predmeta proizvode u skladu s odreenim normama, odnosno u
standardiziranim odjevnim veliinama.
Jo od vremena industrijske revolucije i predstavljanja prve iroko rasprostranjene
konfekcijske odjee, odjevna industrija borila se s prisutnim kontradikcijama osiguravanja
odjee koja pristaje unutar ogranienja ekonomskih i praktinih sustava odreivanja
veliina odjee za razliite osobe u nacionalnoj ili izvannacionalnoj populaciji. Razlike u
tjelesnim dimenzijama europskog stanovnitva, zahtjevaju od istraivaa, konstruktora i
proizvoaa u industriji prilagodbu i optimiranje dovoljnog broja veliina odjee,
sadranih u standardu, prema proporcijama, tipovima i dranju tijela kako kod mukaraca,
tako kod ena i djeje populacije.
U ovom radu se u prvom dijelu pie o oznaavanju tekstilnih proizvoda. U drugom
dijelu se navode neki primjeri iz prakse.

2. Oznaavanje tekstilnih proizvoda

Tekstilni proizvod je svaka sirovina, poluproizvod ili gotovi proizvod, djelomino ili
u cijelosti runo izraen proizvod te djelomino ili potpuno izraen konfekcijski proizvod
koji se sastoji iskljuivo od tekstilnih vlakana, bez obzira na primijenjeni postupak
mijeanja ili sastavljanja.
Oznaavanje tekstilnih proizvoda u prometu obavezno je prema odredbama Zakona o
tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine br. 20/10) i
odredbama Pravilnika o sirovinskom sastavu i nazivima tekstila.
Pravilnikom o sirovinskom sastavu i nazivima tekstila propisano je da se tekstilni
proizvodi moraju oznaiti uvijek kada se stavljaju na trite, bilo u proizvodne ili
komercijalne svrhe, te u katalozima i prodajnoj literaturi, na pakiranjima, etiketama i
oznakama. Oznaavanje mora biti na hrvatskom jeziku. Pravilnikom je propisano
oznaavanje i navoenje sirovinskog sastava tekstilnog proizvoda nainjenog od dva ili
vie sastavnih dijelova, kao i iznimke pri oznaavanju.
Takoer je uputno osim obveznih podataka, zbog bolje informiranosti potroaa o
proizvodima, navesti :

podatke o odravanju i skupljanju proizvoda prilikom njege (simboli i oznake

za postupak njege- pranje, bijeljenje, kemijsko ienje, suenje i glaanje),
uz uvjet da je tuma simbola za njegu vidljivo istaknut u prodajnom prostoru,

oznaku veliine kao to je navedena od strane proizvoaa. Ona moe biti

bilo koja oznaka koja se koristi na tritu EU, pod uvjetom da je u prodajnom
prostoru vidljivo istaknut tuma simbola slovnih veliina tj. usporedba
slovnih i brojanih oznaka.

druge obavijesti i oznake: trgovaki znak proizvoaa i trgovaki znak

proizvoda, robni znak i eventualna upozorenja o moguim rizicima pri
uporabi proizvoda).

2.1.Oznaka sirovinskog sastava tekstilnog proizvoda

Tekstilni proizvodi smiju se opisivati sa 100 %, isto ili u cijelosti ako se
sastoje samo od jedne vrste vlakna. Ne smiju se upotrebljavati slini nazivi.

Tekstilni proizvod moe sadravati do 2 % masenog udjela drugih vrsta vlakana, pod
uvjetom da se ta koliina temelji na tehnikim razlozima i nije rezultat rutinskog
dodavanja. Vrijednost dozvoljenog odstupanja moe se poveati do 5 % kada su tekstilni
proizvodi dobiveni postupkom grebenanja.
Vuneni proizvod opisuje se kao runska vuna samo ako se sastoji iskljuivo od
vunenih vlakana koja prethodno nisu bila sastavni dio nekog drugog gotovog proizvoda i
koja nisu bila podvrgnuta drugim postupcima predenja i/ili valjkanja (pustenja), osim onih
koje zahtijeva proizvodnja samoga proizvoda, niti su oteena u preradi ili uporabi.
Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga lanka, gore navedeni naziv moe se
upotrebljavati u opisima vune koja je sastavni dio mjeavine vlakana kada:
a)

vuna koju sadri takva mjeavina zadovoljava zahtjeve navedene u stavku 1.

ovoga lanka

b)

vuna koja ini najmanje 25 % ukupne mase mjeavine

c)

osim vune, u mjeavini eljanih vlakana se nalazi jo samo jedna vrsta

drugog eljanog vlakna.

U navedenim sluajevima mora se prikazivati puni sastav u postotcima.

Dozvoljeno odstupanje koje se temelji na tehnikim razlozima vezanim uz
proizvodnju ograniava se na 0,3 % vlaknastih neistoa kada su proizvodi dobiveni
postupkom grebenanja.
Tekstilni proizvod sastavljen od dvije ili vie vrsta vlakana, od kojih jedna ini
najmanje 85 % ukupne mase, oznaava se:
nazivom te vrste vlakna i postotkom njegova masenog udjela, ili
nazivom te vrste vlakna i rijeima najmanje 85 %, ili
punim sastavom proizvoda u postotcima.
Tekstilni proizvod sastavljen od dvije ili vie vrsta vlakana, od kojih ni jedna ne ini
85 % ukupne mase, oznaava se nazivom i postotkom masenih udjela najmanje dvije
glavne vrste vlakana i nazivima drugih vrsta sadranih vlakana, silaznim redoslijedom
prema masenim udjelima, sa ili bez navoenja postotaka njihovih masenih udjela.
Pri tome vrijedi:
a)

vlakna koja zasebno ine manje od 10 % ukupne mase proizvoda mogu se

zajedniki

oznaiti

nazivom

ostala

vlakna,

ukupnim

postotkom masenog udjela;

b)

kada se navodi naziv vlakna koje ini manje od 10 % ukupne mase

proizvoda, mora se navesti potpuni sastav proizvoda u postotcima

Proizvodi ija je osnova iz istog pamuka i potka iz istog lana i kod kojih lan ini
najmanje 40 % ukupne mase nekrobljene tkanine mogu se nazivati pamuno-lanena
tkanina pri emu se dodaje opis sastava ista pamuna osnova ista lanena potka.
Ako su tekstilni proizvodi namijenjeni krajnjem potroau, u postotnim se sastavima:
a)

dozvoljava koliina stranih vlakana do 2 % ukupne mase tekstilnog

proizvoda pod uvjetom da se ta koliina temelji na tehnikim razlozima i
nije dodana kao dio rutinskog postupka: ovo se dozvoljeno odstupanje
poveava na 5 % kada su proizvodi dobiveni postupkom grebenanja,

b)

dozvoljava odstupanje koje zahtijeva proizvodni proces u visini od 3 %

izmeu izraenih postotaka vlakana i postotaka dobivenih analizama, u
odnosu na ukupnu masu vlakana prikazanih na etiketi; takvo se dozvoljeno
odstupanje takoer primjenjuje na vlakna koja su navedena silaznim
redoslijedom po masi, bez podataka o njihovom postotnom udjelu.

Dozvoljena se odstupanja u analizama izraunavaju odvojeno; ukupna masa koju

treba uzeti u obzir prilikom izraunavanja odstupanja navedenog pod tokom b) je masa
vlakana gotovog proizvoda koja se umanjuje za masu stranih vlakana utvrenih primjenom
odstupanja navedenih pod tokom a).
Ukupno dozvoljena odstupanja navedena pod tokama a) i b) doputena su samo ako
se bilo koja strana vlakna pronaena analizama, prilikom primjene odstupanja navedenih
pod tokom a), pokau jednakog kemijskog sastava kao jedna ili vie vrsta vlakana
navedenih na etiketi.
Naziv mjeavina vlakana ili neodreeni tekstilni sastav moe se upotrebljavati
za bilo koji proizvod iji se sastav ne moe jednostavno utvrditi u vrijeme proizvodnje.

2.2. Oznake veliine

Antropometrijska mjerenja (od gr. anthropos ovjek, ljudi + metrom- mjera) kao
jedna metoda antropologije (od gr. anthropos + logos rije, govor) bavi se mjerenjem
ljudskog tijela i utvrivanjem odnosa u veliini izmeu pojedinih njegovih dijelova. Za
rezultate antropometijskih mjerenja uz ostale indrustrijske grane (obuarska industrija,

namjetaja, alata itd.) neposredno je zainteresirana i industrija odjee. Sastavnim

masovnim mjerenjem (antropometijsko mjerenje) i statistikom obradom tih mjerenja
odreuju se tri skupine podataka bitni za proizvodnju odjee, a to su:
1.

sustavi oznaavanja odjee

2.

standardne i proporcionalne mjere

3.

udio pojedinih odjevnih veliina

Za oznaivanje antropometrijskih veliina bitan je niz hrvatskih norma HRN EN

13402 (1. 3. dio) za sve vrste enskih, mukih i djejih odjevnih predmeta, a temelji se na
prikazivanju raspona vrijednosti pojedinih karakteristinih mjera.
Prema normi HRN EN 13402-3 veliine se mogu oznaivati slovnim oznakama.
Simboli su slovnih oznaka poetna slova engleskih rijei koje opisno odreuju veliinu i
to:
XXS vrlo vrlo malo (en: Extra Extra Small)
XS vrlo malo (en: Extra Small)
S malo (en: Small)
M srednje (en: Medium)
L veliko (en.: Large)
XL vrlo veliko (en: Extra Large)
XXL vrlo vrlo veliko (en: Extra Extra Large)
3XL vrlo vrlo vrlo veliko (en: Extra Extra Extra Large)
NAPOMENA: Oznaivanje veliina slovnim oznakama upotrebljava se samo za
odrasle mukarce i ene.
Sustav oznaavanja enske gornje odjee (GO) utvren je prema skupinama
tjelesnih visina, opsega grudi i razvijenosti stasa. Temeljno je polazite za oznaku odjevne
veliine tzv. Konvencionalni (konvencija-dogovor) broj (KB). Oznaavanje odjevnih
veliina enske gornje odjee isto je kao i za muku. Jedina razlika je u tome to se kod
enske gornje odjee kao temeljna oznaka koristi konvencionalni broj, odnosno njegovi
dijelovi. Konvencionalni broj u izravnoj je vezi s opsegom grudi i vrlo je lako izraunati
njegovu vrijednost.
Sustav oznaavanja muke gornje odjee (MGO) utvren je prema skupinama
tjelesnih visina, opsegu grudi i razvijenosti stasa. Temeljno polazite za odreivanje oznake
veliine jest opseg grudi. U tab.5. prikazan je nain oznaavanja odjevnih predmeta MGO i

to za opseg grudi od 100 cm. Na osnovi prikazanog oznaavanja MGO moe se zakljuiti
da svaki opseg grudi, ovisno o tjelesnoj visini, ima 5 razliitih veliina odjevnih predmeta.
Te veliine su:

vrlo niski uzrast VN

niski uzrast N

srednji uzrast S

visoki uzrast V

vrlo visoki uzrast VV

Sustav oznaavanja MGO osim razliitih visina uzrasta razlikuje jo i 3 skupine

razvijenosti tijela.

vitki stas

normalni stas

puniji stas.

Tekstilni proizvodi moraju se oznaiti uvijek kada se stavljaju na trite, bilo u

proizvodne ili komercijalne svrhe. Kada ti proizvodi nisu namijenjeni prodaji krajnjem
potroau ili kada se isporuuju prema narudbi drave ili neke druge javno pravne osobe,
oznaavanje se moe zamijeniti ili nadopuniti prateim komercijalnim ispravama.
Nazivi, opisi i pojedinosti o sastavu tekstilnih vlakana moraju biti jasno, itljivo i u
jedinstvenom natpisu, kada se stavljaju na trite ili prodaju potroau, te u katalozima i
prodajnoj literaturi, na pakiranjima, etiketama i oznakama.
Kada se tekstilni proizvodi stavljaju na trite ili se prodaju krajnjem potroau na
podruju Republike Hrvatske za oznaavanje se upotrebljava hrvatski jezik i latinino
pismo.
Svaki tekstilni proizvod nainjen od dva ili vie sastavnih dijelova, koji imaju
razliite sadraje vlakana, mora nositi oznaku s navedenim sastavom vlakana svakog dijela
posebno. Takvo oznaivanje nije obavezno za one sastavne dijelove koji ine manje od
30% ukupne mase proizvoda, s izuzetkom glavnih podstava.
Kada vie tekstilnih proizvoda ima isti sastav vlakana i ine jedinstveni artikl, tada je
potrebna samo jedna etiketa.

Iznimno:
Sirovinski sastav sljedeih artikala rublja oznauje se, navoenjem sastava cijelog
proizvoda ili pojedinanih dijelova dolje navedenih, bilo skupno ili pojedinano:

za grudnjake: vanjska i unutarnja tkanina koarica i stranjeg dijela

za steznike: prednja, stranja i bona stranica

za steznike s grudnjakom: vanjska i unutarnja tkanina koarica, prednja, stranja i

bona stranica.

Sirovinski sastav tekstilnih proizvoda tiskanih postupkom jetkanja navodi se za

proizvod u cjelini ili zasebnim navoenjem sastava osnovne tkanine i jetkanih dijelova, pri
emu se, pri navoenju sirovinskog sastava navodi na koji se sastavni dio proizvoda
sirovinski sastav odnosi;
Sirovinski sastav vezenih tekstilnih proizvoda navodi se za proizvod u cjelini ili
zasebnim navoenjem sastava osnovne tkanine i pree za vezenje, pri emu se pri
navoenju sirovinskog sastava navodi na koji se sastavni dio (osnovna tkanina ili prea)
proizvoda sirovinski sastav odnosi.

2.3. Podaci o odravanju tekstilnog proizvoda

Etikete na veini odjee upuuju nas kako prati odreenu stvar i kako je suiti kako
bi postigli najbolje rezultate. Takoer upuuju i na temperaturu peglanja odjea. Trea
grupa oznaka upuuje da li je dozvoljeno kemijsko ienje.
Bitno je pridravati se uputa za odravanje, jer se na taj nain trajanje odjee znatno
produuje.

to se tie dozvoljene temperature pranja odjee, ona se kree u razmaku od 30-95 0 .

na 300 se pere svilena odjea, dok se na najvioj temperatur smije prati samo bijelo
posteljno rublje, runici i slino.

10

Ako je na oznaci nacrtana ruka, to znai da se odjea smije prati samo runo, ne
strojno.

Kao to sama oznaka prikazuje, ako se ona nalazi na odjei, pranje je zabranjeno.
Sljedea grupa oznaka je za bijeljenje odjee, koje moe biti dozvoljeno ili
zabranjeno. Ove oznake su smjetene u trokutu.

Oznake kemijskog ienja su smjetene u krunicu. S obzirom na vie kemijskih

sredstava s kojima se isti odjea, ovih oznaka ima vie. Ako se u krunici nalazi veliko
tiskano slovo, odjea se smije istiti s odreenim kemijskim sredstvom. Kao i ostale
oznake koje su prekriene sa dvije linije, i ovdje prekriena krunica znai zabranu.

Kombinacija krunice i kvadrata na oznakama odjee oznaava suenje.

11

Glaanje odjee je oznaeno sa slikom glaala sa tokama na njemu, koje oznaavaju

dozvoljenu temperaturu glaanja. Naravno, prekrieno glaalo oznaava zabranjeno
glaanje odjee.

Uz ove oznake takoer mogu biti priloene i sljedee tekstualne upute:

Odstrani .....prije pranja

Peri odvojeno

12

Peri zajedno sa slino obojenim

Operi prije uporabe

Peri okrenuto naopako

Ne cijediti savijanjem

Ne dodavati omekiva

Glaati na strani nalija

Ne glaati dekorativne elemente

Suiti na ravnoj podlozi

Samo profesionalno ienje koe

Prati bez optikog bjelila

Pri pranju koristiti mreicu

Ne glaati parom

Glaati samo parom

Preporuljivo glaalo s parom

Suiti bez izravnog zagrijavanja

Glaati preko suhe krpe

Glaati preko vlane krpe

Ne suiti izravno izloeno suncu

2.4. Druge obavijesti o oznake

Druge obavijesti i oznake su sljedee: trgovaki znak proizvoaa i trgovaki znak
proizvoda, robni znak i eventualna upozorenja o moguim rizicima pri uporabi proizvoda.
Marka prua brojne prednosti svim uesnicima u lancu drutvene reprodukcije i
vanu investiciju koja sigurno profitira. Pomou nje poduzee moe diferencirati svoj
proizvod u odnosu na isti ili slian drugih poduzea i time stvoriti kod potroaa naklonost,
koja vremenom moe prerasti u lojalnost prema marki.
Marka predstavlja modernu oznaku proizvoda, suvremenu karakteristiku proizvoda.
Suvremeni proizvod se ne moe zamisliti bez marke.
Marka proizvoda je ime, broj, znak, ig, dizajn ili kombinacija istih kojom
proizvoa oznaava svoj proizvod i time se deklarira kao njegov stvaratelj u cilju

13

diferencirana svog proizvoda u odnosu na iste ili sline drugih proizvoaa, a radi stjecanja
konkurentske prednosti i efekata po osnovu oznaavanja proizvoda markom.
Proizvoaka marka je pretea trgovinske marke. Samim tim to je proizvodnja
morala, zbog slabe sposobnosti prilagoavanja promjenljivim uvjetima na tritu uvesti
mnogo ranije no trgovina trinu orijentaciju u poslovanju, ranije je uvela i oznaavanje
proizvoda markom u odnosu na trgovinu. Neke od najstarijih marki i dan-danas ive.
(Ivory Soap, Vaseline).
Danas su proizvoai obavezni da izvre oznaavanje marke. Markom proizvoa
identificira sebe kao tvorca tog proizvoda, kako ne bi drugi proizvoai koristei se
proizvodnjom slinog proizvoda, ubirali plodove od ugleda marke visokokvalitetnog
proizvoda prvog proizvoaa. Time proizvoa stie kontrolu nad tritem, slobodnije vodi
politiku cijena, lake sprovodi promotivne aktivnosti, izgrauje svoj renome i moe da se
zatiti zakonski registracijom marke.
Pod trgovinskom markom podrazumijevamo proizvode koji se prodaju pod zatitnim
robnim znakom trgovinskog poduzea. To znai da su u pitanju komercijalizirane marke
koje oznaavaju artikle kojim trgovinsko poduzee posluje tj. koje ono dri u svojim
objektima. Dva osnovna dijela robne marke su ime i znak. Ime se moe izgovarati, a znak
prepoznati (La coste: slika aligatora je znak, a ime logotip).
Trgovinskom markom poduzee eli identificirati

robu kojom posluje i time

diferencirati je u odnosu na istu/slinu koju dre druga trgovinska poduzea. Trgovinska

marka predstavlja ime, termin, znak, simbol, oblik ili bilo koju kombinaciju ovi elemenata
sa ciljem identificiranja roba i usluga i njihovog diferenciranja na tritu.
Trgovinska marka prenosi svoj imid do potroaa, a njene karakteristike slue kao
sredstva diferencirana od konkurencije.

3. Primjeri iz prakse
Nijedan propis u Hrvatskoj ne spreava uvoz jeftine odjee koja nerijetko sadri
razne tetne tvari opasne za ljudsko zdravlje. Meu opasnim spojevima su pesticidi, teki
metali, formaldehid do alergogenih i kancerogenih bojila te spojeva. Posebnu pozornost
valja usmjeriti na tekstil iz Kine jer u Kini, za razliku od europskih zemalja, zakon ne

14

zabranjuje upotrebu bojila to se cijepaju na aril-amine koji su dokazano kancerogeni i

mogu ugroziti zdravlje. - Ti spojevi kroz kou lako ulaze u organizam te s vremenom mogu
izazvati dermatozu, alergije, blae simptome trovanja te prekanceroze.
Ovo je jedan primjer gdje tekstil i odjea mogu biti itekako opasni, a da veina
kupaca nema nikakvu informaciju o tome.
Veina odjee u naim trgovinama je propisno oznaeno- meutim, dosta etiketa
nema tone podatke to se tie sirovinskog sastava, pa se tako na nekim etiketama moe
vidjeti da ima 100% pamuka i 100% poliestera. Nigdje nema logike da je ovo tono.
Potom, oznaka je da se odjea ne smije prati, ni strojno ni na ruke, ne smije se
kemijski istiti, pa ako je vjerovat oznakama, onda je to odjea za jednokratnu upotrebu.
Dodue, to nije odjea renomiranih proizvoaa odjee, nego nekih novih, malih
tvrtki, koje su izrasle preko noi.

15

4. Zakljuak
Oznaavanje tekstilnih proizvoda u prometu obavezno je prema odredbama Zakona o
tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine br. 20/10) i
odredbama Pravilnika o sirovinskom sastavu i nazivima tekstila.
Pravilnikom o sirovinskom sastavu i nazivima tekstila (Narodne novine br. 41/10)
propisano je da se tekstilni proizvodi moraju oznaiti uvijek kada se stavljaju na trite,
bilo u proizvodne ili komercijalne svrhe, te u katalozima i prodajnoj literaturi, na
pakiranjima, etiketama i oznakama. Oznaavanje mora biti na hrvatskom jeziku.
Pravilnikom je propisano oznaavanje i navoenje sirovinskog sastava tekstilnog
proizvoda nainjenog od dva ili vie sastavnih dijelova, kao i iznimke pri oznaavanju.
Takoer je uputno osim obveznih podataka, zbog bolje informiranosti potroaa o
proizvodima, navesti :

podatke o odravanju i skupljanju proizvoda prilikom njege (simboli i

oznake za postupak njege- pranje, bijeljenje, kemijsko ienje, suenje i
glaanje), uz uvjet da je tuma simbola za njegu vidljivo istaknut u
prodajnom prostoru,

oznaku veliine kao to je navedena od strane proizvoaa. Ona moe biti

bilo koja oznaka koja se koristi na tritu EU, pod uvjetom da je u
prodajnom prostoru vidljivo istaknut tuma simbola slovnih veliina tj.
usporedba slovnih i brojanih oznaka.

druge obavijesti i oznake (npr. trgovaki znak proizvoaa i trgovaki znak

proizvoda, robni znak i eventualna upozorenja o moguim rizicima pri
uporabi proizvoda).

Za tonost podataka na tekstilnim proizvodima odgovoran je proizvoa ili njegov

ovlateni predstavnik u RH, odnosno uvoznik. Trgovac na malo odgovoran je da tekstilni
proizvod koji prodaje ima propisane nazive, opise i pojedinosti o sastavu tekstilnih
vlakana.

16

5. Literatura
Ujevi, D.; Rogale, D.; Hrastinski, M.: Konstrukcija i modeliranje odjee, Biha,
Mainski fakultet Univerziteta u Bihau, 1999.
B. Knez: Tehnoloki procesi proizvodnje odjee, udbenik Sveuilita u Zagrebu,
Sveuilina naklada d.o.o., Zagreb, 1994.

17