Primljen: 30.10.2011.

Struni rad

Prihvaen: 11.11.2011.

UDK 796.323.2

Kondicijski trening u koarci - odnos bazine i specifine pripreme

Conditioning in basketball relation of basic and specific training
Slaven Draga
Veleuilite Marko Maruli u Kninu
Petra Kreimira IV., 22300 Knin
e-mail: sdragas@veleknin.hr

Saetak: U radu se opisuje kondicijski trening, kao sloen i svestrano angairan

proces primjene multidimenzionalnih programa razliitih oblika tjelesnog vjebanja. Poseban
naglasak stavljen je na povezanost dvaju temeljnih dijelova kondicijskog treninga: bazinu i
specifinu kondicijsku pripremu. Specifina kondicijska priprema odnosi se na odreeni
sport, u ovom sluaju koarku, dok bazina kondicijska priprema oznaava temeljnu
pripremu openitog karaktera. Odnos ovih dvaju priprema u postocima iznosi 40:60 u korist
specifine kondicijske pripreme.
Kljune rijei: kondicijski trening, bazina i specifina kondicijska priprema
Abstract: This paper describes conditioning as a complex and extensively engaged
process of applying multi-dimensional programms of various forms of physical exercise.
Particular emphasis is put on the correlations oft he two basic components of conditioning:
basic and specific training.
Specific training refers to a particular sport, in this case basketball, while general training
indicates physical preparation in general. The relation of these two physical preparations in
percentages is 40:60 in favor of specific training.
Key words: conditioning, basic and specific training
1. Uvod
Kondicijski trening predstavlja sloen i svestrano angairan proces primjene
multidimenzionalnih programa razliitih oblika tjelesnog vjebanja usmjerenih na razvijanje i
odravanje funkcionalnih i motorikih sposobnosti i mofrolokih atributa pojedinca (Bompa,
1999.).
U osnovi, kondicijski trening se dijeli na generalni (opi) i specifini dio. Daljnjom
segmentacijom kompletna kondicijska priprema dijeli se u etiri odvojena dijela, koja su
realizacijom svojih i zajednikih ciljeva meusobno ovisna. Tom segmentacijom elementi koji
ine cjelokupan proces kondicijske pripreme se nazivaju: viestrana kondicijska priprema,

bazina kondicijska priprema, specifina kondicijska priprema i situacijska kondicijska

priprema.
2. Zadaci kondicijskog treninga
Nakon definiranja temeljnih postavki koarke kao sportske igre i kondicijskog
treninga, nuno je programski odrediti svaki od dijelova kondicijskih priprema. Opi dio
kondicijske pripreme, takozvani viestranobazini dio, vri izravan utjecaj na temeljne
funkcionalne i motorike sposobnosti. Specifinosituacijski dio, putem svojih specifinih
programskih sadraja utjee na one sposobnosti sportaa, koje e se oblikovati u specifine
sposobnosti koarkaa (Juki i sur., 2007.).
Iz svega navedenog zadaci kondicijskog treninga u koarci bi bili:

1. Razvijanje i odravanje aerobnih sposobnosti, bazinih motorikih sposobnosti,

morfolokih obiljeja i ukupnog zdravstvenog stanja.
2. Razvijanje i odravanje onih sposobnosti koje se kao primarne nalaze u jednadbi
specifikacije koarke, a to su: brzinska i eksplozivna snaga, apsolutna maksimalna
snaga, anaerobna izdrljivost, agilnost, brzina reakcije i frekvencije pokreta, ravnotea
i ciljane koordinacijske osobine (timing, ritmika i brzinska koordinacija).
3. Razvijanje i odravanje visoko specifinih, sloenih koordinacijskih sposobnosti,
odnosno tehnikotaktikih elemenata koarkake igre, i to u svrhu kondicijskog
treninga, tj. u svrhu produene kvalitete u realizaciji motorikih struktura.
4. Prevencija povreda.

Nakon svih navedenih odrednica u samom procesu planiranja i programiranja

kondicijskog treninga u okviru jednogodinjeg ciklusa, daljnji koraci se tiu utvrivanja
trajanja jedne koarkake sezone, zatim da li koarkai osim klupskih imaju i reprezentativne
obaveze (struktura sezone). Potrebno je izvriti funkcionalnu i motoriku dijagnostiku, kao i
nune antropometrijske postupke.
Zlatno pravilo bilo kojeg trenanog programa, pa tako i kondicijskog, jest njegova
specifinost, iz koje kao nezaobilazan rezultat proizlazi individualnost. Ona u sveukupnom
pristupu pretpostavlja jedan cjelokupan sistem kondicijskih priprema. Princip individualnosti
treba se promatrati kao condicio sine qua non, a ne kao en passant princip (Draga,
2010.).
Odnos izmeu zastupljenosti kondicijske i tehnikotaktike pripreme u korist
kondicijske pripreme najvei je u bazinom mezociklusu pripremnog razdoblja i u toku prve
polovine prijelaznog razdoblja. Odnos viestrano bazine prema specifino situacijskoj
kondicijskoj pripremi najvei je takoer tijekom bazinog mezociklusa, kao i tijekom
prijelaznog razdoblja. Upravo su ovo razdoblja, koja se smatraju presudnim u razvijanju
kondicijskog statusa koarkaa u kojima prevladavaju razvijajui programski sadraji u
odnosu na odravajue, obnavljajue i regeneracijske programske sadraje.

Govorei o pripremljenosti jedne koarkake ekipe ili pojedinca, uglavnom se misli na

njihovu sposobnost izdravanja fizikog i psiholokog napora utakmice, odnosno da su u
kondicijskom smislu superiorniji od protivnika. To neposredno znai da su snaniji, bri,
izdrljiviji, spretniji i gipkiji. Nabrojali smo samo pet bazinih motorikih sposobnosti koje
predstavljaju platformu za daljnju kondicijsku nadogradnju.
Osnovni zadatak fizike pripreme je razvoj ili usavravanje motorikih sposobnosti do
najvie mogue razine, birajui ih prema zahtjevima igre, a koji proizlaze iz ukupne
motorike strukture koarke (Matkovi i sur., 2003.).
Posebno treba naglasiti da usavravanje motorikih sposobnosti ide jednim
metodikim putem koji ima svoju funkcionalnu i fizioloku logiku, o emu e biti rijei u
daljnjim poglavljima.
Sama fizika priprema ima dvije etape koje se pretapaju jedna u drugu. To su bazina
fizika priprema i specifina fizika priprema.
Grafiki prikaz strukture najznaajnijih motorikih imbenika ili sposobnosti za uspjeh u
koarci, moe izgledati ovako:

Slika 1. Struktura najznaajnijih motorikih imbenika ili sposobnosti za uspjeh u koarci.

Izvor: Draga, 2010, 991.

Znaenje simbola:

Aspekti koordinacije:

GM opi imbenik motorike

KK koordinacija
KP preciznost
KB brzina
G gibljivost
GD dinamika gibljivost
B balans
F snaga
Fe eksplozivna snaga
Fs statika snaga
Fd dinamika snaga

KRIT koordinacije u ritmu

KRU koordinacija ruku
KNOG koordinacija nogu
KBKM koordinacija brzine
izvoenja kompleksnih motorikih
zadataka
KSG koordinacija stereotipa
gibanja
KA agilnost

3. Bazina fizika priprema

1

Usp. Tocigl, I. (1998). Koarkaki udbenik. Fakultet prirodnoslovno-matematikih znanosti i odgojnih

podruja Sveuilita u Splitu, Zavod za fiziku kulturu u Splitu.

naznaeni simboli su najznaajniji imbenici motorikih sposobnosti u koarci

Bazina fizika priprema je temeljna priprema organizma sportaa za povean trenani

proces, uz istodobno obogaivanje motorikih navika. Sadraj bazine fizike pripreme
proizlazi iz potrebe svladavanja osnove najvanijih motorikih aktivnosti, a posebno
elementarnih oblika kretanja, hodanja, tranja, skakanja, bacanja, svladavanja odreenih
otpora i snalaenje u novim uvjetima. Paralelno s tim, to je za viu razinu i dugotrajnije
bavljenje sportom posebno znaajno, osigurava se odreeni stupanj usavravanja glavnih
motorikih sposobnosti bez neke posebne diferencije, jer joj je zadatak univerzalan, tj.
svestrano razvijanje i usavravanje miinog sustava i vegetativnih funkcija organizma.
Ovo nam govori da je temeljni zadatak bazinih priprema dovoenje igraa do onih
potrebnih fizikih sposobnosti, s kojima moe odgovoriti daljnjim zadacima u drugoj etapi.
To su specifine fizike pripreme usmjerene na sportsku granu koja je tema ovog rada, a to je
koarka.
4. Specifina fizika priprema
Specifina fizika priprema je druga etapa u ukupnoj fizikoj pripremi i usmjerena je
na one motorike sposobnosti koje su specifine za neku sportsku granu, u ovom sluaju na
koarku. Da bi se ona uspjeno provela, potrebno je dobro poznavanje strukture same igre i
stupnja angairanosti pojedinih motorikih osobina. Tu je naprezanje ivano-miinog
sustava izuzetno diferencirano i zato se sredstva specifine pripreme (vjebe) razlikuju od
ostalih, zbog svog neposrednog odnosa i utjecaja na odabrane motorike sposobnosti.
Ovo je potrebno dobro shvatiti, jer ako se to ne bi ispravno prihvatilo, sama podjela na
bazinu i specifinu fiziku pripremu bila bi umjetna. Prema tome, podjela na bazinu i
specifinu fiziku pripremu mogua je ovisno o postavljenom cilju, uslijed primjene
odreenih metoda i sredstava.
5. Odnos bazine i specifine pripreme
U teorijskopraktinom smislu postoji dijalektika povezanost oba oblika pripreme.
Specifina fizika priprema slui kao nadogradnja bazine fizike pripreme i obrnuto, to
znai da je odnos izmeu bazine i specifine pripreme neraskidivo povezan (Milanovi,
1991.).
Ono to je bitno i nedvosmisleno, to je injenica da odnos jedne pripreme prema
drugoj nije uravnoteen po obujmu. On ovisi o vie imbenika, od kojih su najznaajniji: spol,
uzrast, duina igrakog staa, kvaliteta natjecanja i period, odnosno faze u godinjem ciklusu
treninga.
6. Zakljuak
Organizirana kondicijska priprema utvruje potencijalno visoku razinu sposobnosti i
karakteristika sportaa. Odnos bazine i specifine pripreme je neraskidiv, poto se specifina
priprema nadograuje na bazinu pripremu.
Sadraj bazine fizike pripreme proizlazi iz potrebe svladavanja osnove najvanijih
motorikih aktivnosti. Specifina fizika priprema je druga etapa u ukupnoj fizikoj pripremi
i usmjerena je na one motorike sposobnosti, koje su specifine za neku sportsku granu, u
ovom sluaju na koarkaku igru.

Nuno je programski odrediti svaki od dijelova kondicijske pripreme. Uporan i predan

rad garancija su uspjenosti u svakom poslu, pa tako i u kondicijskoj pripremi sportaakoarkaa.
Literatura

1. Bompa, T. (1999). Periodization Training for Sports. Human Kinetics, Champaign, IL.
2. Draga, S. (2010). Koarkake pripreme za mlae kadete i kadete. Knin, Veleuilite
Marko Maruli.
3. Juki, I.; Milanovi, D..; imek, S. (2007). Kondicijska priprema sportaa- kondicijska
priprema djece i mladih. Zagreb, Kinezioloki fakultet, Udruga kondicijskih trenera
Hrvatske.
4. Knjaz, D.; Matkovi, B.; Rupi, T. (2008). Osvrt na razvoj jakosti koarkaa kroz
senzitivna razdoblja. Zagreb, Kinezioloki fakultet, 2008.
5. Matkovi, B.; Knjaz, D.; osi, B. (2003). Smjernice fizike pripreme koarkaa. Zagreb,
Kinezioloki fakultet.
6. Milanovi, D. (1991). Osnove sportskog treninga. Zagreb, [s.n.], 1991.
7. Tocigl, I. (1998). Koarkaki udbenik. Fakultet prirodnoslovno-matematikih znanosti i
odgojnih podruja Sveuilita u Splitu, Zavod za fiziku kulturu u Splitu.