PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU

Katedra za graansko pravo

NITETNOST PRAVNIH POSLOVA

Seminarski rad

SADRAJ

UVOD..............................................................................................................................2
1.

PRAVNI POSLOVI..................................................................................................3

2.

VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA.......................................4

3.

NITETNOST PRAVNOG POSLA.........................................................................5

3.1. Razlozi nitetnosti.................................................................................................6
3.2. Posljedice nitetnosti...........................................................................................10
3.3. Isticanje nitetnosti..............................................................................................11
3.4. Konverzija nitetnog ugovora.............................................................................12
3.5. Konvalidacija nitetnog ugovora........................................................................12

ZAKLJUAK................................................................................................................13
LITERATURA...............................................................................................................14

UVOD
Tema ovog seminarskog rada je nitetnost pravnih poslova. Nitetnost (engl. invalidity,
nullity, njem. Nichtigkeit) je pojam koji predstavlja nitetne poslove te je jedan oblik
nevaljanosti pravnih posla koji je reguliran Zakonom o obveznim odnosima i koji je vrlo bitan
u graanskom pravu iz razloga to nitetni ugovori imaju odreene nedostatke zbog kojih
nemaju pravnih uinaka, a pravni poslovi se sklapaju upravo s ciljem postizanja (doputenih)
pravnih uinaka.
Prvi dio seminarskog rada je posveen openitom pojmu pravnih poslova kao uvod u
materiju nitetnosti. Drugi dio bavi se pojmovima valjanosti i nevaljanosti pravnih poslova.
Nakon toga prelazi se na problematiku nitetnih pravnih poslova te se objanjavaju razlozi
nitetnosti i svaki od njih se poblie obrauje. Nadalje, navode se posljedice nitetnosti, dok
se zadnji dio bavi pitanjima konverzije i konvalidacije nitetnih poslova.

1. PRAVNI POSLOVI
Pravni posao je oitovanje volje koje je, samo za sebe ili u vezi s drugim pravnim
injenicama, usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka.

Nastanak, promjena i

prestanak graanskopravnog odnosa su najvaniji pravni uinci pravnih poslova.

Pojam pravnog posla obuhvaa niz razliitih oitovanja volje, meu kojima posebno
vano mjesto imaju ugovori. Budui da ugovor zapravo predstavlja sporazum (ugovornih)
strana o doputenim pravnim uincima, u pravilu je pravno irelevantno je li u pravnom
prometu i praksi za neki dvostrani pravni posao predvien naziv ugovor, sporazum ili
eventualno neto tree. Bitno je da se radi o izjavi volje dvije ili vie osoba usmjerenoj na
postizanje odreenih graanskopravnih uinaka. 2
Opseg pojma pravnog posla je vano odrediti jer svi pravni poslovi moraju biti valjani da
bi proizveli pravne uinke (ne smiju biti nitetni niti poniteni). Nitetni i poniteni pravni
poslovi ne proizvode pravne uinke valjanih pravnih poslova.
Najei pravni odnosi su upravo oni u koje ljudi stupaju sklapajui pravne poslove. U
pravnim poslovima je najire izraeno naelo dispozitivnosti prema kojem graanskopravni
odnos nastaje, prestaje i mijenja se voljom pravnih subjekata.
Kao strane u pravnom poslu mogu se pojaviti i fizike i pravne osobe, no pritom se ne
smije zaboraviti da graanskopravno naelo stranake ravnopravnosti ne doputa da se kod
pravnog posla jedna strana odnosi prema drugoj kao vlast.

Klari, Petar, Martin Vedri, Graansko pravo (Narodne novine, Zagreb, 2009), str. 107.
Niki, Saa, Mane volje i nevaljanost pravnih poslova s podruja radnog prava, Radno pravo: struni
asopis, 2005, str. 21.
2

2. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA

Pravni poslovi e proizvoditi pravne uinke ako su ispunjene zakonske pretpostavke

predviene za njihov nastanak i valjanost. To su sljedee pretpostavke:
1)
2)
3)
4)
5)

Pravna i poslovna sposobnost suugovaratelja

Valjano i suglasno oitovanje volje
Mogua, doputena, odreena ili odrediva inidba
Doputena pobuda
Odreeni oblik (forma) pravnog posla (ako se zahtijeva odreeni oblik)

Prijanji Zakon o obveznim odnosima (ZOO/91) koristio je izraz Nevanost ugovora.

Taj izraz spada u javnopravnu terminologiju: rabi se npr. za propise vaei i nevaei
propisi. Sada Zakon o obveznim odnosima opravdano koristi sintagmu Nevaljanost
ugovora. Rije nevaljanost se odnosi na ugovore koji imaju neki nedostatak. Takoer,
izrazi nitav i nitavno su zamijenjeni rijeima nitetan i nitetno kako bi se istaknula
razlika u znaenju tih rijei.
Odredbe Zakona o obveznim odnosima (ZOO) o nevaljanosti se ne odnose samo na
ugovore, tj. dvostrane pravne poslove nego i na sve vrste obveznih pravnih poslova (npr.
jednostrane pravne poslove kao to je javno obeanje nagrade) to proizlazi iz l. 14, st. 3
ZOO koji glasi: Odredbe ovog Zakona koje se odnose na ugovore na odgovarajui se nain
primjenjuju i na druge pravne poslove.
Zakon o obveznim odnosima prihvatio je dvojnu (bipartitnu) podjelu nevaljanih ugovora
na nitetne i pobojne ugovore pri emu je nitetnost tei oblik nevaljanosti. U pravnoj
znanosti istie se potreba za tripatitnom podjelom gdje bi kao trea gradacija postojali
nepostojei ugovori. To su oni ugovori kojima nedostaje jedna ili vie bitnih potreptina za
nastanak ugovora (npr. nema suglasnosti volja o bitnim sastojcima ugovora). Nepostojei
posao nije isto to i nitetan posao. Naime, nitetan pravni posao stvarno postoji, ali ne i
pravno dok nepostojei pravni posao uope ne postoji.

3. NITETNOST PRAVNOG POSLA

Nitetni su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani,
trebali proizvesti. 3 Ti se pravni poslovi nazivaju i apsolutno nitetnim pa se s njima postupa
kao da nisu ni sklopljeni.
Zakon o obveznim odnosima nitetne ugovore definira lankom 322. koji glasi: Ugovor
koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva nitetan je,
osim ako cilj povrijeenog pravila ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon
u odreenom sluaju ne propisuje to drugo.
Nitetnost nastupa ex lege. Sud na nju pazi ex offo (po slubenoj dunosti) i na nju se
moe pozvati svaka zainteresirana osoba. Dravni odvjetnik takoer ima pravo zahtijevati
utvrenje nitetnosti. Odluka kojom sud proglaava posao nitetnim ima deklaratorno
znaenje (znaenje konstatacije ve nastale nitetnosti). Prema tome, nitetnost nastaje od
samog trenutka sklapanja posla (ex tunc).
Prema l. 157., st. 2. ZOO nitetna je nagodba o nitetnom pravnom poslu i kad su
ugovaratelji znali za nitetnost i htjeli je nagodbom otkloniti.
Zakon o obveznim odnosima regulira i pitanje djelomine nitetnosti. Naime, nitetnost
neke odredbe ugovora za sobom ne povlai nitetnost ugovora ukoliko on moe opstati bez
nitetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odluujua pobuda zbog koje je
ugovor sklopljen.
U sluaju naknadnog nestanka uzroka nitetnosti nitetni ugovor ne postaje valjan. Ali ako
je ugovor u cijelosti ispunjen, a uzrok nitetnosti je bila zabrana manjeg znaenja, nitetnost
se ne moe isticati.

Klari, Petar, Martin Vedri, Graansko pravo (Narodne novine, Zagreb, 2009), 137.

3.1. Razlozi nitetnosti

Razlozi nitetnosti se uglavnom svode na one iste injenice koje su predviene kao
pretpostavke valjanosti, ali ostvarene u njihovom negativnom znaenju.
a) Poslovna nesposobnost
Prema odredbi l. 18, st. 1. ZOO, poslovna sposobna osoba moe vlastitim oitovanjem
volje stvarati pravne uinke. Argumento a contrario to znai da su ugovori poslovno
nesposobne osobe nitetni. Nitetnost pravnog posla je najblia i najkoherentnija posljedica pravnog
posla sklopljenog u stanju prirodne poslovne nesposobnosti. Poslovno su nesposobne (prema
propisima Republike Hrvatske) maloljetne osobe (osim onih koje sklope brak ili postanu roditeljem) i
punoljetne osobe koje su liene poslovne sposobnosti.
Ogranieno poslovno sposobna osoba moe bez odobrenja svoga zakonskog zastupnika sklapati
samo one ugovore ije joj je sklapanje zakonom doputeno, odnosno ugovore ije sklapanje nije
zabranjeno odlukom suda o djelominom lienju poslovne sposobnosti. Ostali ugovori ogranieno
poslovno sposobnih osoba su pobojni ako su sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika, ali mogu
biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. Prema l. 277., st. 1. ZOO suugovaratelj poslovno
nesposobne osobe koji nije znao za njezinu poslovnu nesposobnost moe raskinuti ugovor kojeg je
sklopio s njom bez odobrenja njezinog zakonskog zastupnika. To isto pravo ima i suugovaratelj
poslovno nesposobne osobe koji je znao za njezinu poslovnu nesposobnost, ali ga je ona prevarila da
ima potrebno odobrenje svog zakonskog zastupnika.
Prema stajalitima sudske prakse, jednak uinak kao i poslovna nesposobnost imaju prolazne
smetnje duevne neubrojivosti inae duevno zdrave i punoljetne osobe. Tako sudovi utvruju kako
osoba koja je nesposobna za rasuivanje u vrijeme sklapanja ugovora zbog duevne bolesti odnosno
uivanja alkohola nema potpunu poslovnu sposobnost, iako joj ona nije oduzeta sudskom odlukom.
Ovakva stajalita sudske prakse naila su na osporavanja u pravnoj znanosti obiteljskog prava. 4

a) Mane volje
Za valjani pravni posao nuno je da oitovanja suugovaratelja budu sukladna njihovoj
volji. Prema tome pod manama volje razumijevamo sluajeve nesklada izmeu volje i
oitovanja. Nesklad izmeu volje i oitovanja moe biti svjesni i nesvjesni.

Mominovi, Hrvoje, Nevaljanost ugovora nitetni i pobojni ugovori prema Zakonu o obveznim odnosima,
Pravo u gospodarstvu: asopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu, 2006, str.120.

 kolski primjer i ala

kolski primjer i ala su oblici svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja (netko svjesno
oituje ono to ne eli). Oitovanja volje u srhu kolskog primjera i u ali predstavljaju
odstupanje od zahtjeva ozbiljnosti oitovanja koji je reguliran l. 249. ZOO, zbog ega se
pravni poslovi sklopljeni u tim situacijama smatraju nitetnim. Posao sklopljen u ali moe
biti i valjan ako jedna od ugovornih strana opravdano shvati posao ozbiljnim.
Simulacija
Simulacijom smatramo prividno sklapanje ugovora odnosno openito pravnih poslova.
Postoje apsolutna i relativna simulacija.
Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju prividnog pravnog posla radi zaobilaenja
propisa, prijevare treih osoba ili u neku drugu svrhu. Takav nitetan pravni posao proizvodi
pravne uinke prema treim osobama ako je trea osoba bila savjesna, tj. ako nije znala niti
morala znati za fiktivnost posla. Ako bi trea osoba stekla neko pravo iz takvog posla, strane
se ne mogu pozivati na prividnost posla. Na ovaj nain titi se povjerenje u promet. Sudska
praksa je to izrazila ovako u konkretnim sluajevima: Darovatelj iz prividnog ugovora o
darovanju ovlaten je zahtijevati u odnosu na drugu ugovornu stranu utvrenje svog
vlasnitva na nekretnini koja je bila predmet ugovora, budui da njegovo vlasnitvo nije
prestalo na temelju prividnog ugovora koji nema pravnog uinka meu strankama.5
Relativna simulacija se sastoji u sklapanju prividnog posla da bi se njime prikrio neki
drugi posao. U tom sluaju prividno posao se naziva simuliranim i on je nitetan, a prikriveni
se naziva disimuliranim te je on valjan jer ga strane uistinu ele (pod uvjetom da su ispunjene
potrebne pretpostavke). Npr. injenica da je ugovor o doivotnom uzdravanju zapravo
svojim sadrajem ugovor o darovanju ne ini taj ugovor nitetnim, ve vrijedi kao ugovor o
darovanju.
Ako simulirani ugovor prikriva drugi disimulirani ugovor koji je nitetan, oba ugovora
nemaju pravnog uinka.

Mominovi, Hrvoje, Nevaljanost ugovora nitetni i pobojni ugovori prema Zakonu o obveznim odnosima,
Pravo u gospodarstvu: asopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu, 2006, str.123.

 Nesporazum (dissensus)
Kao to je ve ranije istaknuto, za nastanak valjanog ugovora potrebno je suglasno
oitovanje volje ugovornih strana. U sluaju nesporazuma ugovorne strane vjeruju da su
suglasne, a zapravo meu njima postoji nesporazum o pravnoj naravi ugovora, ili o nekom
bitnom sastojku ugovora. Nesporazum je nesvjesni nesklad u oitovanju volje obiju strana pri
kojem je svaka strana u zabludi glede oitovanja volje druge strane. Ugovorne stranke misle
da su se sloile, a zapravo se njihova oitovanja ne poklapaju. Pri nesporazumu svaka je
strana oitovala to je htjela, ali to oitovanje nije u skladu s oitovanjem suugovaratelja.
Prema ZOO, smatra se da ugovor u sluaju nesporazuma nije ni nastao, a to je i stajalite
sudske prakse.
Sila (vis absoluta)
Prema odredbi l. 279, st. 3. ZOO, ugovor sklopljen uporabom sile je nitetan. Fizika sila
jest akt koji znai neotklonjivu mehaniku silu gdje prisiljena strana nema svoje volje pri
njezinu oitovanju. Takva apsolutna sila je najjai oblik stvaranja nesklada izmeu volje i
oitovanja jer je i samo oitovanje osobe izravna posljedica fizike prisile. Pravna teorija
poznaje i moralnu silu (psihika prisila, vis compulsiva) koja je prema jednom stajalitu
pravne knjievnosti samo prijetnja koja je razlog za pobojnost pravnih poslova. Prema
drugom stajalitu, prijetnja moe imati vrlo razliite nijanse i u svom najveem stadiju (kad
druga strana vie nema izbora) predstavlja istu odsutnost relevantne volje kao kod fizike sile.
Nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe
Prema odredbama l. 269. ZOO, objekt ugovorne obveze je inidba koja se moe sastojati
u davanju, injenju, proputanju ili trpljenju, a mora biti mogua, doputena i odreena
odnosno odrediva. Ugovor je, prema l. 270. st. 1. ZOO, nitetan kad je inidba nemogua,
nedoputena, neodreena ili neodrediva.
o Nemogunost inidbe
Pravni posao je nevaljan ako je inidba objektivno nemogua u vrijeme sklapanja posla.
Pod objektivnom nemogunou inidbe razumije se radnja koju nitko ne moe izvriti. Takva
nemogunost postoji u sluaju inidbe priveza broda duine 18 metara u luici tuenika koja
je maksimalne duine 12 metara ili u sluaju kad je predmet darovanja nepostojea
nekretnina. Subjektivna nemogunost inidbe postoji u sluaju kad je rije o radnji koja se

moe izvriti, ali je ne moe izvriti osoba koja se na to obvezala. Primjerice, izvoa djela
zbog nedovoljnog iskustva ne popravi uspjeno stvar koju se ugovorom obvezao popraviti.
Posljedica subjektivne nemogunosti je odgovornost dunika za tetu zbog neispunjenja
ugovorne obveze. Nemogunost inidbe mora postojati u vrijeme sklapanja ugovora da bi
uzrokovala nitetnost. Naknadna nemogunost inidbe nee izazvati nitetnost pravnog posla,
ali e dunik odgovarati za tetu ako je nemogunost nastupila njegovom krivnjom. Obveza
prestaje ako nemogunost inidbe nastupi iz razloga za koje dunik ne odgovara (prema l.
208. ZOO).
Temeljno je pravilo prema l. 270. st. 1. ZOO da ugovor ini nitetnim objektivna
nemogunost inidbe koja postoji u vrijeme sklapanja ugovora. Iznimno, valjan je ugovor
sklopljen pod odgodnim uvjetom ili odgodnim rokom, iako je u trenutku sklapanja ugovora
inidba bila nemogua, ako je ona postala moguom prije ispunjenja uvjeta odnosno isteka
roka.
o Nedoputenost inidbe
inidba je nedoputena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima
ili moralu drutva te je samim time i pravni posao nitetan (osim ako cilj povrijeenog pravila
ne upuuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u odreenom sluaju ne propisuje
neto drugo). Npr., Ustav zabranjuje zlouporabu monopolistikog poloaja te istie kako su
poduzetnika i trina sloboda temelji gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Zbog toga je
uvjetovanje davanja suglasnosti za otvaranje prodavaonice na podruju odreene mjesne
zajednice plaanjem odreenog postotka godinjeg bruto prometa u korist te zajednice
suprotno naelima jedinstvenog trita. Primjer protivnosti prisilnim propisima je sluaj gdje
je jedan od branih drugova otuio nekretninu koja je zajednika imovina branih drugova.
Ugovor protivan moralu drutva je, primjerice, ugovor o doivotnom uzdravanju koji s
primateljem uzdravanja zakljui davatelj uzdravanja znajui da je on tekog zdravstvenog
stanja u kojem je smrt izvjesna injenica koja e redovitim tijekom stvari nastupiti za
relativno kratko vrijeme.
o Neodreenost ili neodredivnost inidbe
inidba mora biti odreena ili barem odrediva. U suprotnom, ugovor je nitetan. inidba
je odreena ako se u vrijeme sklapanja ugovora zna na to je dunik obvezan u vjerovnikovu
korist u vrijeme ispunjenja obveze. inidba je odrediva ako ugovor sadrava dovoljno

podataka s pomou kojih se ona moe odrediti ili ako su ugovorne strane ostavile treoj osobi
da ona odredi sadraj inidbe. inidba je odrediva kad se npr. za obvezu plaanja u
kupoprodajnom ugovoru odredi tekua cijena prodane stvari u mjestu predaje stvari kupcu na
dan plaanja.
Nedoputenost pobude za sklapanje ugovora
Za valjano sklopljen ugovor odluujue su samo suglasno izjavljene volje suugovaratelja
pa pobude iz kojih je ugovor sklopljen u naelu ne utjeu na njegovu valjanost. Pretpostavke
koje se kumulativno moraju ispuniti da bi ugovor bio bez pravnog uinka su:
a) Pobuda mora biti nedoputena (protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim
propisima ili moralu drutva)
b) Nedoputena pobuda je bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor
c) Drugi ugovaratelj je znao ili morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na
njegova suugovaratelja da sklopi ugovor
a) Povreda pravila o potrebnom obliku ugovora
Prema odredbama l. 286., st. 1. i 2. ZOO, ugovor se moe sklopiti u bilo kojem obliku,
osim ako je zakonom odreeno drugaije. Za ugovore koji ne podlijeu zakonskom obliku
ugovorne strane mogu se sporazumjeti da poseban oblik bude pretpostavka nastanka i
valjanosti njihova ugovora (l. 289., st. 1. ZOO). Tada govorimo o ugovorenom obliku (forma
ex contractu). Iz ovih odredaba proizlazi da ZOO usvaja naelo neformalnosti glede oblika
ugovora. Ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni uinak, no i takav
ugovor se moe smatrati valjanim ako iz cilja propisa kojim je odreen oblik ne proizlazi to
drugo.
3.2. Posljedice nitetnosti
Obveza restitucije
Prema l. 323. st. 1. ZOO, u sluaju nitetnosti ugovora svaka ugovorna strana duna je
vratiti drugoj sve ono to je primila na temelju takvog ugovora, a ako to nije mogue, ili ako
se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu,
prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, ako zakon to drugo ne odreuje.
Ako ugovorne strane nisu poele s ispunjenjem nitetnog ugovora kojeg su sklopile,
nijedna strana ne moe od druge zahtijevati ispunjenje ugovorne obveze. Ukoliko se radi o

jednostrano obveznom ugovoru, dunik nije duan ispuniti preuzetu obvezu. Ako jedna ili
druga strana primi, u cijelosti ili samo djelomino, obvezu druge strane iz nitetnog ugovora
obvezna je vratiti sve ono to je primila na temelju takvog ugovora (restitutio in integrum
naelo povrata u prijanje stanje).
Primjerice, kad je ugovor o zajmu deviza nitetan prema propisima vaeim u vrijeme
sklapanja ugovora, zajmoprimac je duan vratiti sve ono to je primio.
Odgovornost za tetu
Odredbama l. 323., st. 1. ZOO predviaju se pretpostavke pod kojima jedna strana
nitetnog ugovora moe od drugih zahtijevati naknadu tete. To su:
a) Krivnja jednog suugovaratelja za sklapanje nitetnog ugovora
b) Postojanje uzrone veze izmeu sklopljenog nitetnog ugovora i tete
c) Savjesnot oteenog suugovaratelja, to znai da ovaj nije znao ili prema okolnostima
nije morao znati za postojanje uzroka nitetnosti6
Zahtjev za naknadu tete ne temelji se na ugovoru, nego na graanskom deliktu, a
naknada tete limitirana je granicom koristi koju bi suugovaratelj imao od ugovora da je
valjan. Ako su oba suugovaratelja savjesna (ili nesavjesna) ili ako nema uzrone veze izmeu
pretrpjele tete i nitetnosti pravilo iz ranije spomenutog lanka ZOO se ne moe primijeniti.

3.3. Isticanje nitetnosti

Sud po slubenoj dunosti pazi na nitetnost i na nju se svaka zainteresirana osoba moe
pozivati, a pravo zahtijevati utvrenje nitetnosti ima i dravni odvjetnik. Pod zainteresiranim
osobama treba smatrati ponajprije same ugovaratelje i njihove univerzalne sljednike te
njihove vjerovnike. Dravna tijela koja su ovlatena tititi odreene javne interese se takoer
smatraju zainteresiranim osobama u smislu l. 327. ZOO. Nitetnost ugovora se, osim
podnoenjem tube, moe isticati i stavljanjem prigovora protiv tube na ispunjenje nitetnog
ugovora. Pravo na isticanje nitetnosti se ne gasi.

3.4. Konverzija nitetnog ugovora

6

Mominovi, Hrvoje, Nevaljanost ugovora nitetni i pobojni ugovori prema Zakonu o obveznim odnosima,
Pravo u gospodarstvu: asopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu, 2006, str.139

Prema lanku 325. ZOO, kad nitetan ugovor udovoljava pretpostavkama za valjanost
nekog drugog ugovora, onda e meu ugovarateljima vrijediti taj drugi ugovor, ako bi to bilo
u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se moe
uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za nitetnost svog ugovora. Konverzija znai
pretvaranje prvotno nitetnog ugovora u drugi valjani ugovor.
3.5. Konvalidacija nitetnog ugovora
Konvalidacija znai naknadno osnaenje nevaljanog pravnog posla (pretvaranje u valjani).
Temeljno pravilo prema ZOO je da nitetan ugovor ne postaje valjan kad naknadno nestane
uzrok nitetnosti. No postoje i iznimke pa tako ZOO doputa da u tri sluaja i nitetni pravni
poslovi kovalidiraju.
a) Konvalidacija u sluaju zabrane manjeg znaenja
Prema l. 326., st. 2., ako je ugovor u cijelosti ispunjen, a uzrok nitetnosti je bila zabrana
manjeg znaenja, nitetnost se ne moe isticati.
b) Konvalidacija zelenakog ugovora
Zelenaki ili lihvarski ugovor je dvostranoobvezni i naplatni ugovor kojim jedna ugovorna
strana, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem druge ugovorne osobe,
njezinim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili nekog
treeg korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je ona drugoj dala ili uinila, ili se
obvezala dati ili uiniti. (l. 329., st. 1., ZOO). Zelenaki ugovor moe konvalidirati ako
oteenik istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravian iznos, ako takav zahtjev
podnese u roku pet godina od sklapanja ugovora te ako sud udovolji takvom zahtjevu.
c) Konvalidacija ugovora za valjanost kojeg se zahtijeva pisani oblik
Prema odredbi l. 294. ZOO, ugovor za sklapanje kojeg se zahtijeva pisani oblik smatra se
valjanim iako nije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane ispunile u cijelosti ili u
preteitom dijelu obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja radi kojeg je oblik propisan
ne proizlazi to drugo.

ZAKLJUAK

Pravni poslovi obuhvaaju itav niz razliitih oitovanja volje usmjerenih na postizanje
odreenih pravnih uinaka i imaju veliko znaenje u suvremenom ivotu. Svakodnevno se
sklapa jako velik broj pravnih poslova i zbog toga je vrlo vana regulacija nitetnosti pravnih
poslova. Naime, ukoliko je pravni posao nitetan on ne proizvodi pravne uinke koje bi
proizveo da ja valjan i s njime se postupa kao da nije niti sklopljen te u tom sluaju strane
koje su sklopile pravni posao nisu postigle eljene pravne uinke.
Cilj ovog seminarskog rada je bio objasniti pojam nitetnosti, koje posljedice uzrokuje i
poblie pojasniti koji su razlozi nitetnosti.

LITERATURA
1. Klari, Petar, Martin Vedri, Graansko pravo (Narodne novine, Zagreb, 2009)
2. Mominovi, Hrvoje, Nevaljanost ugovora nitetni i pobojni ugovori prema Zakonu o
obveznim odnosima, Pravo u gospodarstvu: asopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu,
2006.
3. Niki, Saa, Mane volje i nevaljanost pravnih poslova s podruja radnog prava, Radno
pravo : struni asopis, 2005.
4. Radolovi, A, Prirodna poslovna nesposobnost kao razlog nevaljanosti pravnog posla
URL: http://hrcak.srce.hr/file/80384

5. Zakon o obveznim odnosima 35/05, 41/08