Knjiga 3-UPOV Zupanja 18 07 2014 FINAL-2014-07-20T14-41

KOMUNALAC d.o.o.
Veliki kraj 132, 32.270 upanja, Hrvatska

(dalje u tekstu Naruitelj)
Za projekt sufinanciran od EU
DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE
PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE
INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA
Izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda

Evidencijski broj nabave: MV/14
KNJIGA 3
ZAHTJEVI NARUITELJA
Srpanj 2014
GV & GB
PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

IZGRADNJA UREAJA ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA
KNJIGA 3
ZAHTJEVI NARUITELJA
Ova knjiga je jedan dio kompleta od pet (5) knjiga koji se sastoji od:
Knjiga 1
Upute Ponuditeljima
Knjiga 2
Ugovor
Knjiga 3
Zahtjevi Naruitelja
Knjiga 4
Trokovnik
Knjiga 5
Podaci
nacrti
za
projektiranje
1 O PROJEKTU - POBOLJANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

AGLOMERACIJE UPANJA........................................................................... 7
1.1 OKVIR PROJEKTA.....................................................................................7
1.2 LOKACIJA PROJEKTA OPENITO.....................................................................8
1.3 KRATAK OPIS PROJEKTA.............................................................................8
1.3.1 POSTOJEE STANJE SUSTAVA ODVODNJE I PROIAVANJA...................................................9
1.3.2 REZULTATI MJERENJA SASTAVA OTPADNIH VODA..............................................................13
1.3.3 TEHNOLOKE OTPADNE VODE..................................................................................... 14
1.3.4 ZAKLJUNO O PRIKLJUENOSTI I KOLIINAMA OTPADNIH VODA...........................................16
1.4 SPECIFINE INFORMACIJE O PODRUJU..........................................................16
1.4.1 KLIMATOLOKE I METEOROLOKE ZNAAJKE...................................................................16
1.4.2 GEOLOKE ZNAAJKE................................................................................................ 19
1.4.3 HIDROLOKE ZNAAJKE............................................................................................. 22
1.5 TIJELA NADLENA ZA KOMUNALNU I DRUGU INFRASTRUKTURU NA PODRUJU PROJEKTA
26
2 PREDMET UGOVORA............................................................................. 27
2.1 IZGRADNJA UREAJA ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA...................................27
2.2 OSNOVNI PODACI BITNI ZA ZAHTJEVE NARUITELJA..........................................28
2.2.1 POSTOJEA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA I DOZVOLE........................................................28
2.2.2 LOKACIJA I PODRUJE................................................................................................ 28
2.2.3 POSEBNI UVJETI ZATITE NEPOKRETNOG KULTURNOG DOBRA NA PODRUJU GRADILITA..........29
2.2.4 PODACI IZ GEOTEHNIKOG ELABORATA.........................................................................29
3 OPSEG USLUGA I RADOVA UKLJUENIH U UGOVOR................................. 31
Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB
Stranica 1

3.1 IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I ISTRANI RADOVI....................................31

3.1.1 IDEJNI PROJEKTI....................................................................................................... 31
3.1.2 ISTRANI I TERENSKI RADOVI...................................................................................... 31
3.1.3 GLAVNI PROJEKTI I ISHOENJE GRAEVINSKIH DOZVOLA...................................................31
3.1.4 IZVEDBENI PROJEKTI................................................................................................. 31
3.1.5 PROJEKTI IZVEDENOG STANJA...................................................................................... 32
3.2 GRAENJE I POKUSNI RAD........................................................................32
3.2.1 GRAENJE.............................................................................................................. 32
3.2.2 TESTOVI PO DOVRETKU (VRIJEME OD ROKA DOVRETKA DO IZDAVANJA POTVRDE O
PREUZIMANJU).................................................................................................................. 32
3.3 ISHOENJE UPORABNE DOZVOLE I TEHNIKI PREGLED.......................................33
3.4 RAZDOBLJE OBAVJETAVANJA O NEDOSTACIMA ZA UPOV....................................33
3.5 POPIS PROJEKATA / DOKUMENTACIJE KOJU JE DUAN IZRADITI IZVOA...................34
4 POSEBNI ZAHTJEVI NARUITELJA........................................................... 37
4.1 ZAHTJEVI ZA UPOV- OPENITO..................................................................37
4.1.1 PODACI O INFLUENTU................................................................................................ 37
4.1.2 ZAHTJEVI ZA EFLUENT I MULJ...................................................................................... 40
4.1.3 ZAHTJEVI ZA KAKVOU ZRAKA.................................................................................... 40
4.1.4 BUKA.................................................................................................................... 41
4.1.5 RJEENJE O PRIHVATLJIVOSTI UTJECAJA NA OKOLI I LOKACIJSKA DOZVOLA............................41
4.1.6 GRAVITACIJSKO TEENJE............................................................................................ 42
4.1.7 ZATITA OD EKSPLOZIVNE ATMOSFERE.........................................................................42
4.1.8 OPI ZAHTJEVI ZA OPREMU KOJA E SE UGRADITI U UPOV...............................................43
4.1.9 OPI ZAHTJEVI ZA REZERVNU OPREMU.........................................................................43
4.2 ZAHTJEVI PREMA TEHNOLOKIM CJELINAMA I/ILI OBJEKTIMA................................44
4.2.1 GLAVNI DOVODNI KOLEKTOR...................................................................................... 44
4.2.2 MEHANIKI TRETMAN................................................................................................ 44
4.2.3 BIOLOKI TRETMAN LINIJA VODE............................................................................... 48
4.2.4 BIOLOKI TRETMAN LINIJA MULJA............................................................................... 50
4.2.5 IZLAZNA CRPNA STANICA........................................................................................... 51
4.2.6 SPREMNIK I CRPNA STANICA PROIENE TEHNOLOKE VODE............................................51
4.3 ZAHTJEVI ZA UREENJE LOKACIJE UPOV-A I PRIPADNU INFRASTRUKTURU................52
4.3.1 NAIN I UVJETI PRIKLJUENJA GRAEVNE ESTICE/GRAEVINE NA JAVNO PROMETNE POVRINE I
KOMUNALNU INFRASTRUKTURU............................................................................................. 52
4.3.2 UNUTARNJE PROMETNICE I PARKIRALITA.......................................................................54
4.3.3 OPSKRBA PITKOM VODOM I VANJSKA HIDRANTSKA MREA.................................................54
4.3.4 SUSTAV ZATITE OD POARA...................................................................................... 55
4.3.5 INTERNI SUSTAVI ODVODNJE SANITARNIH I OBORINSKIH VODA NA LOKACIJI UPOV-A...............55
4.3.6 OGRADA UPOV-A.................................................................................................... 55
4.3.7 ULAZNA VRATA........................................................................................................ 55
4.3.8 KRAJOBRAZNO UREENJE........................................................................................... 56
4.3.9 NADGLEDANJE PODRUJA UPOV-A.............................................................................. 56
4.3.10 OSVJETLJENJE PODRUJA UPOV-A.............................................................................. 56
4.3.11 OZNAAVANJE....................................................................................................... 56
4.4 ZAHTJEVI ZA KONTROLNU ZGRADU..............................................................57
4.5 ZAHTJEVI ZA LABORATORIJ, ANALITIKU I TERENSKU OPREMU..............................57
4.5.1 LABORATORIJ.......................................................................................................... 57
4.5.2 LABORATORIJSKA OPREMA I NAMJETAJ..........................................................................58
4.6 ZAHTJEVI ZA MJERENJA.............................................................................62
4.6.1 KONTINUIRANA (IN-LINE) MJERENJA.............................................................................. 62
4.6.2 DISKRETNA (OFF-LINE) MJERENJA................................................................................ 63
4.7 ZAHTJEVI ZA NADZORNO-UPRAVLJAKI SUSTAV (NUS) I UPRAVLJANJE TEHNOLOKIM
PROCESOM.................................................................................................63
Stranica 2

4.7.1 OPENITO.............................................................................................................. 63
4.7.2 NUS..................................................................................................................... 63
4.8 ZAHTJEVI ZA REZERVNE DIJELOVE I MAZIVA....................................................64
4.9 ZAHTJEVI ZA TESTOVE PO DOVRETKU..........................................................64
4.9.1 ISPITIVANJA I DOKAZI KVALITETE UGRAENE OPREME PRIJE PUTANJA U RAD..........................65
4.9.2 POKUSNI RAD.......................................................................................................... 67
4.9.3 ISPITIVANJE NAKON ZAVRETKA POKUSNOG RADA............................................................71
4.10 ZAHTJEVI ZA OBUKU OSOBLJA NARUITELJA ZA RAD SA UPOV-OM, UKLJUIVO SVA
POTREBNA TEHNIKA DOKUMENTACIJA ZA RAD SA UPOV-OM....................................72
4.10.1 OBUKA OSOBLJA NARUITELJA.................................................................................. 72
4.10.2 PRIRUNICI O RUKOVANJU I ODRAVANJU.....................................................................75
4.11 ZAHTJEVI ZA DOKAZIVANJE JAMENIH OPERATIVNIH TROKOVA............................75
4.11.1 PERIOD JAMENOG OPERATIVNOG TROKA, MJERENJA I ANALIZE:......................................76
4.11.2 NAIN PROVJERE JAMENOG OPERATIVNOG TROKA:......................................................76
4.12 ZAHTJEVI ZA UVJETE, PROCEDURE I ODGOVORNOSTI PROVEDBE UGOVORA..............77
4.12.1 PROJEKTIRANJE....................................................................................................... 77
4.12.2 IZJAVE O METODAMA IZGRADNJE I MONTAE.................................................................77
4.12.3 PLAN IZVOENJA RADOVA......................................................................................... 78
4.12.4 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA.................................................................................... 78
4.12.5 VREMENSKI PLAN................................................................................................... 78
4.12.6 FOTOGRAFSKI I VIDEO ZAPISI.................................................................................... 79
4.12.7 ADMINISTRACIJA I SASTANCI...................................................................................... 79
4.12.8 OSIGURANJE / KONTROLA KVALITETE...........................................................................79
4.13 ZAHTJEVI ZA IZVOENJE RADOVA...............................................................80
4.13.1 POSTOJEE STANJE I POTREBNI ZAHVATI ZA PRIPREMU TERENA.........................................80
4.13.2 ZATITA OD OTEENJA........................................................................................... 81
4.13.3 RADOVI KOJI MOGU IMATI UTJECAJ NA VODOTOKE..........................................................81
4.13.4 INSTALACIJE KOMUNALNIH TVRTKI, UPRAVE ZA CESTE I DRUGIH TIJELA................................81
4.13.5 PROMETNI ZAHTJEVI................................................................................................ 82
4.13.6 POSTUPCI U IZVANREDNIM SITUACIJAMA......................................................................82
4.13.7 OPASNE TVARI NA GRADILITU.................................................................................. 83
4.13.8 ODRAVANJE PRISTUPNIH PUTOVA.............................................................................. 83
4.13.9 PRISTUP PRUATELJA USLUGA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA.............................................83
4.13.10 MJERE ZATITE OKOLIA TIJEKOM IZGRADNJE UPOV-A..................................................83
4.14 ZAHTJEVI ZA UREENJE GRADILITA............................................................83
4.14.1 PLOE/NATPISI I INFORMATIVNE PLOE........................................................................83
4.14.2 RADNO VRIJEME ZA RADOVE..................................................................................... 84
4.14.3 SMJETAJ ZA IZVOAA........................................................................................... 84
4.14.4 SMJETAJ ZA INENJERA........................................................................................... 84
4.14.5 UREDNOST GRADILITA........................................................................................... 85
4.14.6 SANITARIJE I ZBRINJAVANJE OTPADA............................................................................ 85
4.14.7 LABORATORIJ ZA ISPITIVANJE MATERIJALA.....................................................................85
4.14.8 PRIVREMENA OPSKRBA VODOM I ELEKTRINOM ENERGIJOM.............................................86
5 OPI ZAHTJEVI NARUITELJA................................................................ 87
5.1 PROJEKTIRANJE......................................................................................87
5.1.1 OVLATENI PROJEKTANTI I POTVRIVANJE PROJEKATA.......................................................87
5.2 GRAEVINSKI RADOVI..............................................................................87
5.2.1 OPENITO.............................................................................................................. 87
5.2.2 OPI UVJETI............................................................................................................ 90
5.2.3 PRIPREMNI RADOVI................................................................................................... 90
5.2.4 ZEMLJANI RADOVI.................................................................................................... 90
5.2.5 TESARSKI RADOVI I RADOVI NA SKELI...........................................................................90
5.2.6 ARMATURNI RADOVI................................................................................................. 91
Stranica 3

5.2.7 BETONSKI RADOVI.................................................................................................... 91

5.2.8 ZIDARSKI RADOVI..................................................................................................... 93
5.2.9 IZOLACIJSKI RADOVI.................................................................................................. 93
5.2.10 BRAVARSKI RADOVI................................................................................................. 93
5.2.11 PRIJEVOZ SIROVIH MATERIJALA NA GRADILITU.............................................................94
5.2.12 GEOTEHNIKI RADOVI............................................................................................. 94
5.2.13 MONTAERSKI RADOVI............................................................................................. 94
5.2.14 METALNI RADOVI.................................................................................................... 97
5.2.15 RADOVI RUENJA I IENJA................................................................................... 101
5.2.16 RADOVI OSIGURANJA VODONEPROPUSNOSTI...............................................................103
5.2.17 ZGRADE............................................................................................................. 104
5.2.18 REKONSTRUKCIJA ILI OBNOVA CJEVOVODA..................................................................106
5.2.19 TUNELIRANJE I RADOVI NA POSTAVLJANJU OKANA.........................................................110
5.2.20 RADOVI NA CESTAMA............................................................................................ 115
5.2.21 OSTALI ELEMENTI................................................................................................. 115
5.2.22 REKONSTRUKCIJA CESTA......................................................................................... 120
5.2.23 REKONSTRUKCIJA NEASFALTIRANIH POVRINA..............................................................120
5.2.24 KRAJOBRAZNO UREENJE....................................................................................... 123
5.2.25 UREENJE OKOLIA............................................................................................... 126
5.3 STROJARSKI RADOVI..............................................................................128
5.3.1 PODMAZIVANJE, LEAJEVI I METODE POGONA...............................................................128
5.3.2 PODEAVANJE STROJEVA.......................................................................................... 130
5.3.3 PORAVNAVANJE, PODIZANJE, DEMONTIRANJE, BUKA I VIBRACIJA.........................................132
5.3.4 VIJCI, MATICE, PODLONE PLOICE I SPOJNI MATERIJALI..................................................133
5.3.5 VENTILI I ZASUNI................................................................................................... 134
5.3.6 SPREMNICI........................................................................................................... 141
5.3.7 ELEKTROMOTORI.................................................................................................... 145
5.3.8 ZAVRNA OBRADA METALA...................................................................................... 147
5.3.9 CRPKE................................................................................................................. 150
5.3.10 HLAENJE I VENTILACIJA........................................................................................ 159
5.3.11 STAZE, STEPENICE LJESTVE I OGRADE.......................................................................161
5.3.12 ZAVARIVANJE....................................................................................................... 164
5.3.13 POCINAVANJE..................................................................................................... 165
5.3.14 PRIJENOSNI VATROGASNI APARATI............................................................................. 165
5.3.15 SAMOSTOJEI GENERATORI..................................................................................... 166
5.3.16 ISPITIVANJA......................................................................................................... 169
5.4 ELEKTRO RADOVI..................................................................................173
5.4.1 NORME I PRAVILNICI............................................................................................... 173
5.4.2 RADNI UVJETI........................................................................................................ 174
5.4.3 ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST.......................................................................174
5.4.4 DOKUMENTACIJA.................................................................................................... 174
5.4.5 OKRUENJE.......................................................................................................... 175
5.4.6 TRANSFORMATORI.................................................................................................. 175
5.4.7 VN RAZVODNE PLOE............................................................................................. 175
5.4.8 OIENJE............................................................................................................. 177
5.4.9 UZEMLJENJE.......................................................................................................... 182
5.4.10 VANJSKA OPREMA................................................................................................. 183
5.4.11 UTINICE............................................................................................................ 183
5.4.12 RAZVODNE PLOE................................................................................................ 184
5.4.13 ZATITA I ZAVRNA OBRADA................................................................................... 184
5.4.14 RASVJETA........................................................................................................... 184
5.4.15 TVORNIKI IZRAENI SKLOPOVI (FBA) ZA NISKO NAPONSKE RAZVODNE KUTIJE, KONTROLNE
CENTRE MOTORA I UPRAVLJAKE PLOE................................................................................ 187
5.4.16 UNUTARNJE OIENJE PLOA................................................................................... 188
5.4.17 POKRETAI MOTORA I SKLOPNICI.............................................................................. 191
5.4.18 OSIGURAI.......................................................................................................... 193
Stranica 4

5.4.19 UPRAVLJAKI KRUGOVI I OPREMA............................................................................. 193

5.5 OPE TEHNIKE SPECIFIKACIJE ZA RADOVE NA IMPLEMENTACIJI MJERNE OPREME,
AUTOMATIZACIJE I NUS-A.............................................................................195
5.5.1 AUTOMATIZACIJA I NUS.......................................................................................... 195
5.5.2 SVRHA OPREME..................................................................................................... 195
5.5.3 MJERNI INSTRUMENTI, KONTROLA I AUTOMATIZACIJA......................................................195
5.5.4 HARDVER DISPEERSKOG SUSTAVA............................................................................ 196
5.5.5 DIJELOVI SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA................................................................197
5.5.6 UPRAVLJANJE ALARMIMA.......................................................................................... 199
5.5.7 POVIJESNE INFORMACIJE.......................................................................................... 200
5.5.8 PLC OPREMA........................................................................................................ 202
5.5.9 KOMUNIKACIJE....................................................................................................... 203
5.5.10 DOKUMENTACIJA ZA ODRAVANJE............................................................................. 204
5.5.11 ISPORUKA I UGRADNJA........................................................................................... 205
5.5.12 POVRAT PODATAKA SUSTAVA................................................................................... 205
5.5.13 POTRONI MATERIJAL............................................................................................ 205
5.5.14 REZERVE I OPREMA ZA TESTIRANJE..........................................................................205
5.6 INSTRUMENTACIJA (AMC).......................................................................205
5.6.1 OPENITO............................................................................................................ 205
5.6.2 MJERENJE PROTOKA................................................................................................ 206
5.6.3 MJERENJE RAZINE................................................................................................... 206
5.6.4 OTOPLJENI KISIK.................................................................................................... 207
5.6.5 SUSPENDIRANE TVARI U MIJEANOJ TEKUINI (MLSS)....................................................207
5.6.6 TEMPERATURA....................................................................................................... 208
5.6.7 MJERENJE MUTNOE............................................................................................... 208
5.6.8 UREAJ ZA PRAENJE POKROVNOG MULJA....................................................................208
5.6.9 MJERAI TLAKA I PH VRIJEDNOSTI.............................................................................. 208
5.6.10 ZATITA OD GROMA.............................................................................................. 209
5.6.11 JEDINICE............................................................................................................. 209
5.6.12 PROVJERE OPI ZAHTJEVI..................................................................................... 210
5.6.13 OPENITO O NADZORU I TESTIRANJIMA.....................................................................211
5.6.14 NADZOR I TESTIRANJE IZVAN PODRUJA UREAJA........................................................211
5.7 PROVJERE RADOVA IZVOAA...................................................................211
5.7.1 OPENITO............................................................................................................ 211
5.7.2 CERTIFIKATI TESTIRANJA I DOKUMENTACIJA...................................................................212
5.7.3 ELEKTRINA OPREMA.............................................................................................. 212
5.8 ZAVRNA ISPITIVANJA............................................................................215
5.8.1 OPENITO............................................................................................................ 215
5.8.2 ELEKTRO ISPITIVANJE.............................................................................................. 215
5.9 ISPITIVANJA I DOKAZI KVALITETE I FUNKCIONALNOSTI......................................217
5.9.1 ISPITIVANJA I DOKAZI KVALITETE TIJEKOM GRADNJE DO ROKA DOVRETKA...........................217
5.9.2 ISPITIVANJA I DOKAZI KVALITETE NA LOKACIJI GRADILITA................................................217
5.9.3 ISPITIVANJA I DOKAZI KVALITETE IZVAN LOKACIJE GRADILITA, NA LOKACIJI PROIZVOAA OPREME
217
6 ZAKONI I NORME................................................................................ 218
6.1 ZAKONI.............................................................................................218
6.1.1 OPENITO............................................................................................................ 218
6.1.2 POPIS ZAKONA...................................................................................................... 218
6.2 NORME..............................................................................................234
6.2.1 OPENITO............................................................................................................ 234
6.2.2 POPIS NORMI........................................................................................................ 234
Stranica 5

1 O PROJEKTU - POBOLJANJE VODNO-KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA
1.1 Okvir Projekta
Projekt Poboljanja Vodno-Komunalne Infrastrukture Aglomeracije upanja se
sufinancira sredstvima EU u okviru Operativnog programa Okoli 2007-2013. Sukladno
Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za koritenje strukturnih instrumenata
Europske unije u Republici Hrvatskoj (NN 78/12) i Uredbom o tijelima u sustavu
upravljanja i kontrole koritenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici
Hrvatskoj (NN 97/12) odreena je struktura sustava upravljanja i kontrole koritenja
strukturnih instrumenata nakon stjecanja punopravnog lanstva Republike Hrvatske u
Europskoj uniji; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odreeno je
Koordinacijskim tijelom, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske
unije (ARPA) odreena je kao Revizijsko tijelo, Ministarstvo financija odreeno je kao
Tijelo za ovjeravanje, upravljako tijelo Operativnog programa Okoli Ministarstvo
zatite okolia i prirode, posredniko tijelo razine 1 Operativnog programa Okoli
Ministarstvo poljoprivrede, posredniko tijelo razine 2 Operativnog programa Okoli
Hrvatske vode, korisnik projekta i naruitelj je Komunalac d.o.o. Veliki kraj 132, 32.270
upanja, Hrvatska.
Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrole Poboljanja Vodno-Komunalne
Infrastrukture Aglomeracije upanja i s tog osnova pristup svim informacijama.
Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije takoer imaju obvezu kontrole
Poboljanja Vodno-Komunalne Infrastrukture Aglomeracije upanja i s tog osnova
pristup svim informacijama.
Hrvatske vode kao posredniko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih
tijela, primarni zadatak kontrole Poboljanja Vodno-Komunalne Infrastrukture
Aglomeracije upanja, te sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za
koritenje strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine, 78/12) imaju obvezu obavljanja kontrola da li su robe, radovi, usluge koji su
financirani stvarno isporueni, da li su izdaci koje je korisnik prikazao stvarno nastali,
te udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom cijelog
razdoblja provedbe i trajanja projekta:
Provedba, odnosno kontrola provedbe mjera vidljivosti i informiranja,

osiguravanje pravilne provedbe ovih mjera od strane korisnika,
Provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka projekta, te obavljanje
administrativnih provjera i provjera na terenu,
Dostava informacija o provjerenim izdacima nacionalnim tijelima,
Nadziranje napretka projekta i izvjetavanje o istome,
Provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera,
Osiguravanje koritenja posebnog raunovodstvenog sustava od strane
korisnika za provedbu projekta, i ostalo.
Ugovor o izgradnji Ureaja za proiavanje otpadnih voda aglomeracije

upanja - grad upanja i naselje titar (dalje u tekstu: UPOV) jedan je od dva
ugovora o radovima u okviru projekta Poboljanja vodno-komunalne
infrastrukture aglomeracije upanja.
Ugovor
Ugovor
1
Opis
Izgradnja prikljuaka sustava
vodoopskrbe naselja titar te
Uvjeti
ugovora
FIDIC crvena
knjiga
Financiran
je
Kohezijski
Fond
Stranica 6
Napomen
a
Paralelan
poseban

Ugovor
2
rekonstrukcija i izgradnja sustava javne

odvodnje Aglomeracije upanja (grad
upanja i naselje titar)
Izgradnja Ureaja za proiavanje
otpadnih voda Aglomeracije upanja
(grad upanja i naselje titar)
ugovor
FIDIC uta
knjiga
Kohezijski
Fond
Ovaj
ugovor
Tablica 1: Ugovori o radovima u okviru projekta Poboljanja vodno-komunalne infrastrukture

aglomeracije upanja
Predmetni Ugovor i Ugovor 1 realizirat e se paralelno. Postoji poveznica izmeu ovog

Ugovora i Ugovora 1.
Voenje i nadzor nad provedbom ovog ugovora definirano je posebnim ugovorom
(FIDIC Inenjer, dalje u tekstu: Inenjer).
Koordinaciju izmeu Ugovora 1 i ovog Ugovora vodi Inenjer.
1.2 Lokacija Projekta openito

Projekt je lociran u Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemska upanija te obuhvaa
proiavanje otpadnih voda grada upanje te okolnog naselja titar, tj. otpadnih voda
aglomeracije upanja.
Grad upanja i opina titar smjeteni su u Vukovarsko srijemskoj upaniji oko 53 km
juno od Osijeka i 230 km jugo-istono od Zagreba, te predstavljaju znaajan
regionalni centar administracije, obrazovanja, prometa i trgovine u mikroregiji
upanjske Posavine. Podruje grada upanje i opine titar iri se otprilike 5 km u
smjeru sjever-jug te oko 7 km u smjeru zapad-istok na 130 km.
Grad upanja i opina titar lee u Panonskoj ravnici na lijevoj, sjevernoj strani rijeke
Save. Na nenaseljenom sjeverozapadu, na granici s opinom Cerna, tee rijeka Bosut
prema Vinkovcima.
U nastavku je prikazan poloaj Vukovarsko-srijemske upanije te grada upanje i
naselja titar.
Slika 1: Poloaj Vukovarsko-srijemske upanije te grada upanje i naselja titar
1.3 Kratak opis Projekta

Sljedei opis informativnog je karaktera. Njime je dan iri okvir svih radova koji e biti
izvedeni temeljem ovog Ugovora te Ugovora 1 (Izgradnja prikljuaka sustava
Stranica 7

vodoopskrbe naselja titar te rekonstrukcija i izgradnja sustava javne odvodnje

Aglomeracije upanja (grad upanja i naselje titar). Projekt poboljanja vodnokomunalne infrastrukture Aglomeracije upanja predvia zajedniko
prikupljanje i proiavanje otpadnih voda s podruja upanje i titara na
jedinstvenom UPOV-u upanja.
Lokacija UPOV-a biti e u junom dijelu upanje, te e se proiena otpadna voda
isputati u rijeku Savu. Tehniko rjeenje za prikupljanje otpadnih voda ve je
uglavnom razvijeno u upanji i potrebno ga je prilagoditi kako bi se omoguilo
odvoenje otpadnih voda prema UPOV-u. Potrebne su modifikacije na nekim crpnim
stanicama i izgradnja tlanih cjevovoda, kao i izgradnja jedne nove crpne stanice. U
titaru je potrebno izgraditi sustav javne odvodnje. Sustav javne odvodnje biti e
razvijen kao nepotpuni razdjelni sustav, te ukljuuje gravitacijske cjevovode kao i
nekoliko posrednih crpnih stanica. Glavna crpna stanica, koja e pumpati otpadne
vode titara u sustav javne odvodnje upanja, je izgraena. Na slici u nastavku dan je
pregledni prikaz obuhvata Projekta upanja.
Slika 2: Pregledni prikaz obuhvata Projekta upanja
Projekt poboljanja vodno-komunalne infrastrukture Aglomeracije upanja ukljuuje

izgradnju slijedeih objekata:
UPOV upanja, 17.000 ES, trei stupanj proiavanja s pristupnom

cestom Predmet ove dokumentacije za nadmetanje (dalje u tekstu:
DZN)
crpna stanica CS upanja Centar, 140 l/s
rekonstrukcija crpne stanice CS Stara upanja, 30 l/s
tlani cjevovod, DN 350 L=1,308m, DN 200 L=243m, DN 400 L=793m
gravitacijski kolektori u titaru promjera izmeu DN 250 i DN 300 te ukupne
duljine oko 14 km.
13 crpnih stanica u titaru, svaka kapaciteta 3 l/s.
tlani cjevovodi u titaru duljine od oko 1.800 m
izvedba 360 prikljuaka na vodoopskrbnu mreu u titaru
1.3.1 Postojee stanje sustava odvodnje i proiavanja

1.3.1.1Karakteristike sustava odvodnje i proiavanja upanja
Glavni dijelovi sustava javne odvodnje upanje izgraeni su u posljednjim
desetljeima. U sredinjem dijelu izgraen je mjeoviti sustav javne odvodnje, dok je
Stranica 8

na ostalom podruju izveden razdjelni sustav. U istonom dijelu u funkciji je

vakuumska kanalizacija.
U podrujima razdjelnog sustava, oborinske se vode odvode sustavom otvorenih
kanala. Budui da je teren gotovo ravan, u sustavu su izvedene crpne stanice koje
omoguuju sigurnu odvodnju otpadnih voda do u rijeku Savu.
Postojei sustav odvodnje ukljuuje dva ispusta otpadnih voda u rijeku Savu i jedan
ispust za oborinske vode.
Trenutno ne postoji ureaj za proiavanje otpadnih voda na predmetnoj lokaciji. Na
sjevernom je ispustu postojao sedimentacijski bazen, no on vie nije u funkciji.
Proiavanje oborinskih voda vri se pomou jednog ureaja s reetkama i
meuspremnika.
Ukupna stopa prikljuenosti iznosi priblino 87% ukupnog stanovnitva upanje.
Cjelokupna industrija spojena je na sustav javne odvodnje osim tvornice eera
Sladorana d.d. koja ima vlastiti ispust otpadnih voda u rijeku Savu. U nastavku su
prikazani osnovni parametri sustava odvodnje na podruju upanje.
Karakteristike
sustava
javne
odvodnje
Kuanstva
Stanovnici
Prikljuci
Kuanstva
Industrija
Prikljueni stanovnici
Postotak prikljuenih stanovnika
Septike jame
Javni sustav odvodnje
Mjeoviti sustav odvodnje
Razdjelni sustav odvodnje
Vakumska kanalizacija
UKUPNO
Crpne stanice
Sanitarno fekalne crpne stanice
Oborinske crpne stanice
2011
2012
broj
broj
4.292
12.185
4.292
12.183
broj
broj
broj
%
broj
3.971
3
9.748
80
321
Duina x 10 m
10
36
12
58
4.072
3
10.111
83
220
Udio %
17%
62%
21%
100%
x 10 m
x 10 m
broj.
broj.
9
1
Tablica 2: Osnovni parametri sustava odvodnje na podruju upanje
Recipijent otpadnih voda je rijeka Sava koja je Odlukom o popisu voda I. reda (NN
79/10) svrstana u kategoriju meudravnih voda. Tokom IV Odluke o odreivanju
osjetljivih podruja (NN 81/10) vodno podruje rijeke Dunav je u cijelosti sliv osjetljivog
podruja. Prema Uredbi o standardu kakvoe voda (NN 89/10), ) - Prilog 9.A Karta
ekotipova, vodotok Save kod upanje svrstan je u tip 9A odnosno nizinske vrlo velike
tekuice s pjeskovito muljevitom podlogom. Obzirom na osjetljivost recipijenta
(osjetljivo vodno tijelo), granine vrijednosti efluenta moraju biti usklaene sa
Zahtjevima za isputanje sa ureaja za proiavanje urbanih otpadnih voda u
osjetljiva podruja, kako je utvreno u Aneksu II.A Direktive Europskog Vijea
91/271/EEC o proiavanju urbanih otpadnih voda te Amandmanu 98/15/EEC za
UPOV-e kapaciteta manjeg od 100.000 ES. U Hrvatskoj su zahtjevi za efluent definirani
Pravilnikom o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13), te je
komunalne otpadne vode potrebno tretirati primjenom treeg stupnja za
ispuste iz aglomeracija s optereenjem > 10.000 ES, ukoliko je ispust u osjetljivo
podruje. Glavnina sustava javne odvodnje upanje izgraena je kao djelomini
razdjelni sustav, kojim se otpadne vode sakupljaju odvojeno od oborinskih voda. Jedino
je u sredinjem dijelu starog grada, izgraen mjeoviti sustav. Takoer je u jednom
dijelu upanje izgraena vakuumska kanalizacija. Otpadne vode s itavog podruja
prikupljaju se i pumpaju preko nekoliko crpnih stanica u rijeku Savu. Sustav je
podijeljen u sjeverni i juni dio i odvodi otpadne vode na dva ispusta na dvije razliite
lokacije. Oborinske se vode isputaju u blizini sjevernog ispusta preko zasebne crpne
Stranica 9

stanice (OCS). Na slijedeoj slici dan je prikaz postojeih crpnih stanica te su

prikazani i postojei ispusti otpadnih voda u rijeku Savu.
Slika 3: Shematski prikaz postojeih crpnih stanica na sustavu javne odvodnje u upanji
Sustav javne odvodnje grada upanje sastoji se od tri podsustava:
mjeoviti sustav
razdjelni sustav - vakuumska kanalizacija
razdjelni sustav
Stranica 10

Mjeoviti sustav
Mjeovita odvodnja se nalazi u Strossmayerovoj ulici, veem dijelu ulice dr. Franje
Rakog, u ulici Veliki kraj, jugozapadnom dijelu ulice Ljudevita Gaja, te ulicama
Miroslava Krlee, Andrije Hebranga, Josipa Lovretia, bana Josipa okevia i
Zlatodolskoj. Duljina cijevi je oko 10 km, a izgraena je u etiri etape. U prvoj etapi od
1968. do 1970. godine izgraen je dio mree odvodnje u ulicama Veliki kraj, dr. Franje
Rakog i u Strossmayerovoj do crpne stanice III kod mlina Ostatak mree mjeovite
odvodnje u Strossmayerovoj ulici od mlina izgraena je od 1984. do 1985. godini; u
naselju Zlatodol, ulicama Miroslava Krlee, Andrije Hebranga, Josipa Lovretia, bana
Josipa okevia i Zlatodolskoj 1988. godine, a u dijelu Gajeve ulice 1990. godine. To
podruje pokriva tri glavne ulice Grada upanje i gusto naseljeno Zlatodolsko naselje.
Mjeovita kanalizacija se sastoji veinom od azbestno-cementnih cijevi promjera 1000
i 1500 mm u Strossmayerovoj ulici te 300 i 400 mm u ostalim ulicama prve etape
izgradnje. U naselju Zlatodol cijevi su od PVC-a s promjerima 300, 400 i 600 mm. U
ulici Ljudevita Gaja su postavljene betonske cijevi s promjerom od 300 mm.
Vakuumska kanalizacija
Cijevi vakuumske odvodnje duljine oko 12 km su od PEHD-a. Mrea vakuumske
odvodnje izgraena je u dvije etape 2006. i 2010. godine. U prvoj etapi postavljene su
vakuumske cijevi u ulicama Brae Radi, Bonjakoj, Ivana Gundulia, dijelu Gajeve
ulice i u ulici Matije Petra Katania. U drugoj etapi postavljene su vakuumske cijevi na
jugoistoku grada u naselju juno od ulice Vladimira Nazora do groblja Topolovac i
istono od ulice baruna Trenka. Na cijelu mreu vakuumske odvodnje spojeno je oko
4.500 stanovnika, to je dnevno optereenje od oko 675 m.
Sve otpadne vode vakuumske odvodnje odvode se u vakuumsku crpnu stanicu u ulici
Brae Radi, odakle se povremeno putem instaliranih potopljenih centrifugalnih crpki,
kraim tlanim cjevovodom tlae u gravitacijski sustav kanalizacije u ulici Matije
Gupca. U vakuumskom rezervoaru u crpnoj stanici uspostavlja se podtlak pomou
vakuum crpki od 0,65 bara u odnosu na atmosferski tlak. Ovaj podtlak se iri do kraja
vakuum cijevi sve do specijalnih prikljunih okana s automatskim ventilima. Duljina
dionica i potrebni profili cjevovoda usuglaeni su sa proizvoaem specijalne opreme
za izgradnju mree vakuumske odvodnje.
Razdjelni sustav
Ostatak od 36 km cjevovoda izveden je kao razdjelni tip odvodnje koja se putem
gravitacijskih cijevi odvodi prema crpnim stanicama. Razdjelna odvodnja podijeljena je
na vie podruja.
Na podruju juga grada s glavnim ulicama Matije Gupca, Mladena Pozajia, Stjepana
Grubera, Vladimira Nazora, Matije Antuna Reljkovia, bana Josipa Jelaia, baruna
Trenka i Savskoj ulici odvodni sustav se gradio od 1986. do 1988. godine te su
ugraene PVC cijevi s promjerima 160, 200, 250 i 300 mm. Ovaj dio sustava se odvodi
do crpne stanice CS II u Reljkovievoj ulici odakle se otpadne vode isputaju u rijeku
Savu. Izgraen je i odvodni sustav i crpna stanica na podruju Velike Livade, dok je
odvodni sustav i crpna stanica Ciglana tek u planu te e se otpadne vode tih podruja
preko postojeeg odvodnog sustava u ulicama baruna Trenka i Mladena Pozajia
odvoditi do oblinje crpne stanice CS II. Crpna stanica VII Ciglana ve je dovrena.
Razdjelni sustav na podruju ueg centra grada je izgraen kao prvi u sustavu javne
odvodnje izmeu 1965. i 1968. godine te se odvodnjava prema crpnoj stanici CS I na
trgu Republike. Podruje lei izmeu eljeznike pruge, ulice Ivana Gundulia, rijeke
Save i ulica Veliki kraj i Ljudevita Gaja. Trg profesora Martina Robotia i ulice Zrinskih i
Frankopana i junog dijela aleje Matice hrvatske odvode se razdjelnim sustavom na
mjeoviti sustav u ulicama Veliki kraj i Strossmayerovoj, dok je u ulici Franje Rakog
mjeoviti tip odvodnje. Na podruju ueg centra ugraene su azbest cementne cijevi
Stranica 11

promjera 160, 200 i 300 mm. Jedino u sjevernom dijelu ulice Ilirskog preporoda su
ugraene PVC-cijevi promjera 250 mm.
Podruje sjeverno i istono od eljeznike pruge do ulica Pejaevi i Mihanovia su
postupno izgraene u razdoblju od 1990. do 2004. godine i odvodnjavaju se
gravitacijski do crpne stanice CS III kod mlina. Ugraene cijevi su od PVC-a promjera
160, 200, 300 i 400 mm. U planu je proirenje podruja na juni dio Vinkovake ulice i
na naselje Gredice, gdje je uz kolektorsku mreu planirana i crpna stanica. Dio
rekonstrukcijskih radova ve je dovren (crpna stanica CS IX Gredice).
Sustav odvodnje izmeu sredinjih dijelova Vinkovake ulice, ulice Alojzija Stepinca i
ulice Petra Svaia izgraen je 2009. godine, odvodnjava se do crpne stanice CS V u
Preradovievoj te tlai dalje kraim tlanim cjevovodom u gravitacijski sustav
sjevernog dijela Vinkovake ulice odakle otjee do crpne stanice CS IV.
Sustav odvodnje na podruju sjevernog dijela grada (sjeverni dijelovi Vinkovake i
Strossmayerove ulice, Vukovarske ulice, Industrijske ulice i ulice Mladena atia),
izgraen je 2008. godine. U planu su proirenja u industrijskoj zoni, u ulicama
Bosutskoj, titarskoj, Dubovu i lajsu te e se otpadne vode iz Opine titar prikljuiti
na sustav Grada upanje na kraju ulice Mladena atia.
Sustav odvodnje naselja Sladorana izgraeno je od 1946. do 1948. godine od
betonskih cijevi promjera 300 i 400 mm. Pri sanaciji manjeg dijela mree ugraene su
cijevi od PVC-a promjera 600 mm. Izraen je glavni projekt prespajanja sustava
odvodnje naselja Sladorana u upanji na sustav odvodnje u upanji. Dio ove
rekonstrukcije ve je dovren (crpna stanica CS X Sladorana) u 2011-oj godini.
Glavne crpne stanice
Crpne stanice u sustavu odvodnje otpadnih voda Grada upanje su sustavno graene
kako se sustav odvodnje nadograivao. Tako se u uem dijelu grada nalaze tri crpne
stanice izgraene u razdoblju od 1969. godine do 1985. godine, dok su ostale crpne
stanice i oborinska crpna stanica izgraene u zadnjih osam godina. U sustavu javne
odvodnje Grada upanje su u uporabi sljedee crpne stanice:
Godina
izgradnje
1969.
Promjer tlanog cjevovoda

[mm]
300
CS II A. M. Reljkovia bb
1985.
300
CS III J. J. Strossmayera 65
1983.
250
CS IV J. J. Strossmayera 203d
2007.
200
CS V P. Preradovia bb
2008.
110
CS VI Brae Radi 24a Vakuumska kanalizacija

OCS J. J. Strossmayera 65 Oborinska crpna
stanica
2006.
110
2004.
1500
Lokacija
CS I Trg Republike bb
Tablica 3: Crpne stanice na sustavu javne odvodnje u upanji
U toku godine 2010. godine dovrene su pomone crpne stanice CS VII Velike Livade,
CS IX Gredice, a 2011. godine i CS X Sladorana.
1.3.1.2Karakteristike sustava odvodnje i proiavanja titar
U titaru za sada ne postoji sustav javne odvodnje. Otpadne se vode prikupljaju u
septikim jamama i periodino prazne.
Broj septikih jama odgovara broju domainstava (priblino 720). Pretpostavlja se da
se otpadne vode djelomino infiltriraju u podzemlje ili se odvode u kanale oborinske
odvodnje.
Stranica 12

1.3.2 Rezultati mjerenja sastava otpadnih voda

Analize otpadnih voda na najvanijim ispustima kod CS III Silos i CS II Ciglana
provodi Hrvatski veterinarski institut Zagreb Veterinarski zavod Vinkovci. U nastavku
su dani podaci analiza otpadnih voda za period od 2009. do 2012. godine na lokaciji
ispusta CS III Silos.
MD
K
Suspendirana
tvar
BPK5
[mg/l]
35
25
Nuk
[mg
O2/l]
[mg
O2/l]
[mgN/l]
Puk
[mgP/l]
KPK
125
15
2
MD
K
Suspendirana
tvar
BPK5
2009.
II.
152,
0
321,
0
24,4
2
3,28
2010.
VI.
374,
0
607,
0
27,6
IX.
XI.
III.
V.
VII.
IX.
76,4
0
132,
0
376,
0
21,7
0
3,60
163,
0
260,
0
399,
0
52,8
0
6,40
572,0
561,0
1.874,
0
2.956,
0
107,9
3.087,
0
6.009,
0
151,2
18,40
47,6
598,0
1.721,0
1.142,0
3.535,0
92,70
155,0
1.124,
0
1.284,
0
51,06
9,03
31,17
16,30
9,97
2011.
2012.
I.
III.
V.
XI.
I.
III.
V.
VII.
IX.
XI
160,
0
247,
0
275,
0
25,9
482,0
273,0
284,0
480,0
70,4
182,0
210,0
2.773
,0
5.568
,0
154,0
2.095
,0
3.902
,0
142,0
712,0
451,
0
635,
0
36,3
348,0
487,0
1.175
,0
38,6
1.936,
0
4.288,
0
149,8
215,
0
427,
0
733,
0
69,0
746,0
81,1
1.031,
0
56,0
23,8
73,3
29,9
15,7
29,1
9,8
14,6
13,9
15,6
[mg/l]
35
25
125
Nuk
[mg
O2/l]
[mg
O2/l]
[mgN/l]
15
197,
0
291,
0
679,
0
37,7
Puk
[mgP/l]
30,6
KPK
IV.
Tablica 4: Analize otpadnih voda za period od 2009. do 2012. godine na lokaciji ispusta CS III
Silos
U nastavku su dani podaci analiza otpadnih voda za period od 2009. do 2012. Godine
na lokaciji ispusta CS II Ciglana
MDK
2009.
II.
Suspendirana
tvar
BPK5
KPK
Nuk
Puk
[mg/l]
35
[mg
O2/l]
[mg
O2/l]
[mgN/l]
25
125
[mgP/l]
15
MD
K
Suspendirana
tvar
BPK5
KPK
Nuk
Puk
291,
0
604,
0
107,
0
7,63
IV.
VI.
564,
0
942,
0
114,
0
10,7
0
2010.
IX.
XI.
III.
V.
VII.
IX.
94,4
48,4
421,
0
369,
0
818,
0
108,
0
10,8
138,0
278,0
484,0
322,0
146,0
76,2
568,0
548,0
302,0
111,0
1.136,
0
128,0
70,54
88,2
143,
0
47,9
10,75
14,94
7,84
9,4
5,3
2011.
263,0
530,0
101,9
10,2
2012.
I.
III.
V.
VII.
IX.
XI.
I.
III.
V.
VII.
IX.
XI.
14
6
23
5
61
5
92,
9
11,
3
45
0
26
0
92
2
52,
7
9,0
253
188
248
265
112
280
517
261
390
315
311
281
159
300
803
505
929
621
709
760
420
621
925
144
,3
15,
5
166
,3
13,
8
135
,3
11,
7
167
,8
15,
6
124
,0
9,5
121
,1
11,
7
1.8
11
155
,0
17,
3
[mg/l]
35
193
192
[mg
O2/l]
[mg
O2/l]
[mgN/l]
25
573
308
125
547
15
1.48
7
72,2
[mgP/l]
8,6
102
,5
9,9
152
,0
16,
7
Tablica 5: Analize otpadnih voda za period od 2009. do 2012. godine na lokaciji ispusta CS II
Ciglana
Stranica 13

Vrijednosti svih parametara pokazuju jaku promjenljivost tijekom godine te se kreu u

koncentracijama izvan doputenih (MDK maksimalno doputena koncentracija).
Otpadne vode na ispustu kod CS II Ciglana mogu se okarakterizirati kao uobiajene
kune otpadne vode, dok koncentracije kod CS III Silos prelaze uobiajene okvire.
Pretpostavlja se da je uzrok tome dotok industrijskih otpadnih voda i optereenja,
osobito od otpadnih voda koje dolaze iz mljekare koja je prikljuena na sjevernu granu
cjevovoda. Kad se procjenjuju sezonske fluktuacije, moe se zapaziti da su na ispustu
kod silosa u CS III, gdje je spojena mljekara, koncentracije u toku zime niske u
usporedbi s koncentracijama u ljetnoj sezoni. Mogui razlozi su utjecaj oborina ili
infiltracija podzemne vode u cijevi. Budui da su oborine gotovo jednoliko rasporeene
tijekom godine, one se izuzimaju kao mogui uzrok. Podzemne vode osciliraju
sezonski, te se pretpostavlja da one utjeu na koliinu infiltracije koja uzrokuje dodatno
razrjeenje u kanalizaciji.
1.3.3 Tehnoloke otpadne vode

Unutar granica Grada upanja postoji nekoliko industrijskih i komercijalnih objekata.
Mjeri se potronja pitke vode. Neka poduzea imaju vlastita izvorita vode za potrebe
proizvodnje te se mjeri njihovo isputanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje. U
tablici ispod prikazane su glavne tvrtke i njihova prikljuenost na sustav javne
odvodnje:
Naziv
Opis
Novi Domil d.o.o.
Mljekara
Proizvodnja
poljoprivrednih
strojeva
Same Deutz Fahr

etelice d.o.o
Postojei prikljuak na
sustav javne odvodnje
upanje
Direktni prikljuak
Planirani prikljuak
na sustav javne
odvodnje
Predtretman
Predtretman
Nema promjena
Komunalije
Hrgovi d.o.o
Komunalne usluge
Direktni prikljuak
Nema promjena
Slavonija Nova
Prerada i promet
itarica
Direktni prikljuak
Nema promjena
Sladorana
Proizvodnja eera
i alkohola
Upravna zgrada, laboratorij i

mehanika radiona prikljueni
su na sustav javne odvodnje
Proizvodni pogoni prikljueni
su na zasebni sustav odvodnje
koji ima direktan ispust u
rijeku Savu
Nema promjena
TVIN (drvna
industrija)
Drvna industrija
Direktni prikljuak
Nema promjena
Tablica 6: Najvee tvrtke i njihova prikljuenost na sustav javne odvodnje
Podaci o protoku otpadnih voda prikazani su u nastavku u tablici.

Protok otpadnih
[m3/god.]
voda
Novi Domil (mljekara)
2010.
2011.
2012.
230.0
00
278.3
30
186.1
41
Same Deutz Fahr
30.000
47.002
19.303
Komunalije Hrgovi
12.000
Slavonija Nova
4.000
TVIN (drvna industrija)
5.000
80.000
361.0
00
325.3
32
205.4
44
Ostale industrije
UKUPNO
Tablica 7: Podaci o protoku otpadnih voda najveih tvrtki na sustavu javne odvodnje
Stranica 14

U nastavku su podaci o karakteristikama otpadnih voda mljekare Novi Domil i

poduzea Same Deutz Fahr kao najznaajnijih subjekata.
Mljekara Novi Domil
Mjerene koncentracije otpadnih voda mogu se nai u idejnom projektu tvrtke
Hidroprojekt-EKO. Kao prosjena koncentracija navodi se 429 mg/l BPK. Vrijednosti u
literaturi granie izmeu 500 mg/l i 2.000 mg/l (ATV industrijske otpadne vode) tako
da su vrijednosti koje navodi Hidroprojekt-ECO ispod donje granice.
Uzorci otpadnih voda koji su uzeti na ispustu mljekare prikupljeni su od strane
Hrvatskih voda i prikazani u tablici u nastavku. Uzorci su neredoviti i nisu
proporcionalni protoku. Stoga je prosjek svih vrijednosti uzet kao osnova za daljnja
razmatranja.
Stranica 15

Parametar
2008
1.4.
30.6.
1.7.
30.9.
1.10.
31.12.
1.1.
31.3.
1.4.
30.6.
1.7.
30.9.
1.10.
31.12.
Prosjek
Maksim
um
Temperatura [C]
1.10.
31.1
2.
9.6
19.4
22.0
5.7
4.2
21.6
24.1
20.3
15.9
24.1
BPK5 [mg/l]
3.5
49.7
278.0
273.0
267.0
238.0
1,950
13.9
98.2
471.0
227.0
357.0
902
3,781
pH [1]
7.8
8.4
8.5
8.8
8.8
8.2
1,950.
0
3,781.
0
6.9
517
KPK [mg/l]
1,074.
0
1,759.
0
8.0
8.2
8.8
Ukupna ulja i masti

[mg/l]
Suspendirana tvar
[mg/l]
Ukupni fosfor [mg/l]
0.0
1.3
42.9
39.1
434.0
575.0
36.0
710.0
230
710
14.0
14.0
14.0
0.8
0.8
0.8
1.8
1.8
1.8
Temperatura [C]
2009
2010
509.0
Tablica 8: Koncentracije otpadnih voda mljekare Novi Domil
Same Deutz Fahr

Podaci analize otpadnih voda razmotreni su za poduzee Same Deutz Fahr.
Relevantne su koncentracije niske. U krugu tvrtke Same Deutz Fahr instaliran je ureaj
za prethodno proiavanje, koji je oito u dobrom stanju i odgovara zahtjevima.
2008
Parametar
2009
2010
Prosjek
Maksimu
m
1.1.
31. 3.
13.0
1.10.
31.12.
16.4
1.10.
31.12.
13.7
1.10.
31.12.
11.2
1.4.
30.6.
12.3
1.7.
30.9.
23.0
14.9
23.0
BPK5 [mg/l]
20.7
76.4
57.1
5.1
4.1
49.1
35.4
76.4
KPK [mg/l]
Temperatura [C]
83.3
162.0
130.0
18.4
21.8
206.0
103.6
206.0
pH [1]
7.6
7.9
8.3
8.1
8.7
7.9
8.1
8.7
Ukupna ulja i masti

[mg/l]
Suspendirana tvar
[mg/l]
Ukupni fosfor
[mg/l]
4.8
6.5
3.2
1.1
0.0
3.1
6.5
34.0
26.4
48.0
12.9
36.3
0.0
26.3
48.0
0.9
7.1
3.9
0.5
0.6
0.0
2.2
7.1
Tablica 9: Koncentracije otpadnih voda za Same Deutz Fahr
Ostala industrija
Podaci analize otpadnih voda za ostala industrijska poduzea nisu dostupni osim za
tvornicu eera Sladorana koja nema vlastiti ureaj za proiavanje, ve se
neproiene otpadne vode iz proizvodnih pogona isputaju u rijeku Savu zasebnim
sustavom odvodnje koji nije prikljuen na sustav jave odvodnje upanje.
Otpadne vode ostalih industrijskih poduzea, koja su prikljuena na sustav javne
odvodnje, nisu znaajno optereene oneiujuim tvarima, ali e pri projektiranju
UPOV-a uzela u obzir mogunost sluajnog poveanja zagaenja, a time i poveanja
optereenja na UPOV.
Stranica 16

1.3.4 Zakljuno o prikljuenosti i koliinama otpadnih voda

Stopa prikljuenosti na sustav javne odvodnje rasla je proteklih godina u skladu s
dovravanjem sustava javne odvodnje. Sada je na sustav javne odvodnje prikljueno
oko 4070 kuanstava kao i tri poduzea: Mljekara Novi Domil d.d., Same Deutz Fahr
etelice d.o.o. i Komunalije Hrgovi d.o.o.
Naselje
2007
2008
2009
2010
2011
11/2012
3.539
3.609
3.709
3.840
3.971
4.072
9.173
9.354
9.614
9.700
9.748
10.111
75,29%
76,78%
78,91%
79,6%
80,0%
83,0%
upanja
Broj prikljuaka
Broj prikljuenih
stanovnika
Stopa
prikljuenosti
titar
Nema prikljuaka
Tablica 10 Broj prikljuaka na sustav javne odvodnje podruja grada upanje
Podaci o koliini otpadnih voda preuzeti su od strane komunalnog poduzea

Komunalac d.o.o.. Industrijski protoci izraunati su iz mjerenja pitke vode /koliina
bunarske vode.
Kuanstva
Srednje koliine
otpadne vode [m/dan]
1.100
Srednje koliine
otpadne vode [m/god]
401.500
Industrija
980
357.700
Oborinske vode
400
146.000
2.480
905.200
Izvor otpadne vode
Ukupno
Tablica 11: Procijenjene ukupne koliine otpadnih voda
1.4 Specifine informacije o podruju

1.4.1 Klimatoloke i meteoroloke znaajke
Podneblje grada upanje kao i cjelokupno podruje istone Slavonije prema
Kppenovoj klasifikaciji pripada klimatskom podruju umjereno tople kine klime
oznake Cfwb x. Znaajke ove makro klime su slijedee: oborine su jednoliko
razdijeljene na cijelu godinu; najsuniji dio godine izraen je zimi; temperatura
najhladnijeg mjeseca kree se iznad -3C; ljeta su topla sa srednjom mjesenom
temperaturom ispod 22C. Za definiranje meteorolokih znaajki na promatranom
podruju mjerodavna je meteoroloka postaja Gradite kraj upanje. Za navedenu
postaju analizirani su podaci o temperaturi, oborinama, vlanosti zraka i vjetru za 20godinje razdoblje (1990. - 2009. Godine).
1.4.1.1Temperatura zraka
Srednja godinja temperatura zraka u upanji iznosi 11,9 C, najhladniji je mjesec
sijeanj sa srednjom temperaturom 0,9 C, a najtopliji srpanj s 22,1 C. Apsolutno
najvia temperatura zabiljeena u analiziranom razdoblju u upanji iznosila je 40,2 C,
a najnia temperatura -21,5 C.
I
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
sred
0,9
maks
6,6
god
min
3,0
7,5
12,2
17,4
20,6
22,1
21,8
16,6
7,2
10,9
15,1
20,4
24,3
23,8
24,9
19,7
2007
1995
2001
2000
2003
2003
2006
1992
-1,4
-2,8
3,2
8,0
12,8
18,4
19,9
19,5
XI
XII
god
12,0
6,7
1,5
11,9
14,5
10,7
4,1
13,2
2009
2001
2000
2008
2000
13,3
9,2
2,0
-2,8
10,5
Stranica 17

god
ampl
2000
2005
1996
1997
1991
2001
1996
2005
1996
1997
1993
1998
1996
10
7,7
7,1
7,6
5,9
3,9
5,4
6,4
5,3
8,7
6,9
2,7
Tablica 12: Srednja mjesena i godinja temperatura zraka na postaji Gradite (1990. 2009)
Stranica 18

II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
god
mak
s
18,3
24,7
27,5
31,5
34,3
36,2
40,2
39,0
37,3
29,5
26,0
21,9
god
2007
2008
2001
2003
2008
2007
2007
2000
2008
2006
1996
2009
40,2
200
7
Tablica 13: Apsolutna mjesena i godinja maksimalna temperatura zraka na postaji Gradite
(1990. 2009.)
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
min
-21,5
-20,1
-14,0
-4,4
0,7
4,0
7,5
7,6
2,4
-5,5
-10,2
-18,7
god
1993
2005
2005
2003
2005
1997
1996
1993
1990
1997
1993
2001
god
21,5
199
3
Tablica 14: Apsolutna mjesena i godinja minimalna temperatura zraka na postaji Gradite
(1990. 2009.)
1.4.1.2Oborine
Prosjene godinje koliine oborina u upanji iznosi 707,4 mm. Maksimalna godinja
koliina oborina za promatrani period izmjerena je 2001. godine i iznosila je 961,8 mm
dok je 2000. izmjerena najmanja godinja koliina oborina od 371,2 mm. Najkiovitiji
mjesec je lipanj s prosjeno 79,9 mm oborina, a najsunija veljaa s 36,4 mm oborina.
Najvea koliina oborina u jednom danu iznosila je 66,3 mm.
I
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
ukup.go
d
sred
46,1
36,4
42,7
55,0
57,0
79,9
66,9
61,2
70,8
65,8
67,4
58,3
707,4
sd
25,3
18,4
20,1
35,2
32,6
42,3
49,8
44,4
49,0
48,1
31,8
29,1
161,0
maks
92,9
66,8
87,0
152,0
130,4
216,8
208,8
157,6
202,1
165,6
118,1
121,3
961,8
god
1995
2005
2007
2004
2007
2001
1991
2005
2001
1992
1999
1999
2001
min
9,1
5,2
2,5
6,0
17,8
35,2
17,1
4,3
1,9
0,2
16,5
17,5
371,2
god
2002
1998
2003
2007
1992
1997
1995
2001
2009
1995
1994
2003
2000
Tablica 15 Srednja mjesena i godinja koliina oborine na postaji Gradite (1990. 2009.)
I
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
max.
dnev.god
mak
s
38,1
27,6
34,2
43,5
61,2
42,8
48,5
38,5
50,6
66,3
37,3
31,5
66,3
god
1995
2002
2007
1996
2007
2008
1999
1996
2001
1991
2001
1999
1991
Tablica 16: Maksimalna dnevna koliina oborine na postaji Gradite (1990. 2009.)
1.4.1.3Vlanost zraka
Srednja mjesena relativna vlanost zraka tijekom godine varira izmeu 66% i 85%
dok je prosjena godinja relativna vlanost 74%.
I
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
god
83
75
67
66
66
69
68
69
75
78
81
85
74
92
83
74
75
75
77
76
81
82
85
90
88
god
1997
2005
2006
2004
1991
1995
1999!
2005
1993!
1993
1993
1990!
77
1995
!
min
73
63
58
56
57
57
57
55
61
73
75
80
68
god
2007
1998
1998
2007
1992!
2000
1993
1992!
1992
2000
2000
2008
1992
sred
sd
maks
Tablica 17: Srednja mjesena i godinja relativna vlanost zraka na postaji Gradite (1990.
2009.)
Stranica 19

Stranica 20

1.4.1.4Vjetar
Na promatranom podruju prosjean broj dana s jakim vjetrom (brzina vjetra 39 61
km/h, 6-7 Beauforta) je oko 9,9 a s olujnim 1,0 (brzina vjetra vea od 62 km/h, vea od
8 Beauforta).
I
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
god
sred
0,6
0,9
1,7
1,1
0,8
0,8
1,3
0,6
0,4
0,7
0,6
0,4
9,9
maks
21
god.
2000
1990
2000
2003
1994
2002
1998
2003
1998
2002
2004
2003
2003
Tablica 18 Srednji mjeseni i godinji broj dana s jakim vjetrom na postaji Gradite (1990.
2009.)
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
god
sred
0,1
0,1
0,1
0,1
0,2
0,2
0,1
0,1
0,1
0,1
max
0
199
0
1
200
3
2
200
3
1998
1995
1998
1
199
8
2005
0
199
0
1
199
9
4
200
3
god
2006
2004
Tablica 19 Srednji mjeseni i godinji broj dana s olujnim vjetrom na postaji Gradite (1990.
2009.)
Najuestaliji vjetrovi u zimskom periodu su iz smjera istoka, zapada, jugozapada i

sjeverozapada. U proljee najuestaliji vjetrovi su iz smjera istoka, zapada te
sjeverozapada, a ljeti iz smjera zapada i sjeverozapada. Najuestaliji jesenski vjetrovi
su iz smjera istok i jugoistoka te zapad i sjeverozapad.
Slika 4 Rue vjetrova
Stranica 21

1.4.2 Geoloke znaajke

1.4.2.1Litostratigrafske znaajke
Podruje UPOV-a nalazi se uz rijeku Savu u junom rubnom dijelu panonske ravnice s
akumulativno-aluvijalnim nizinskim reljefom bogatim meandrima Save. Na povrini
upanjsku Posavinu prekrivaju aluvijalno-barski sedimenti kvartara
Na hrvatskoj strani Save blie rijeci to su prijelazni gornjepleistocensko-holocenski
stariji barski sedimenti (b) sastavljeni od glinovitog silta, dok su neto dalje od rijeke i
uzvodno od upanje zastupljeni mlai barski sedimenti (b') svrstani u holocen, a
sastavljeni su od tamnih siltoznih glina. S bosanske strane Save zastupljeni su
holocenski aluvijalni sedimenti poplavnih podruja (ap) i sedimenti mrtvaja (am) sve
preteno sastavljeni od silta, a neto junije na prostoru D. Mahale i Oraja pojavljuju
se pleistocenske naslage 1. naplavne terase (t1) sastavljene od gline s leastim
ulocima pijeska i ljunka.
Na irem podruju planiranog UPOV-a zastupljeni su na povrini stariji barski sedimenti
(b) koje sainjavaju svijetlosmei glinoviti siltovi (prah), a dosta su este pojave ovih
naslaga u nepravilnim izmjenama s tamnosivim organskim siltom. U podlozi ovih
naslaga pojavljuju se pjeskoviti silt i svijetlosivi siltozni pijesak nastali postglacijalnim
poplavama. Prema rezultatima buenja tri geotehnike buotine na lokaciji planiranog
ureaja (dvije buene do dubine 10 m, a jedna do 20 m), na povrini dolazi 0,4 m
debeli nasuti sloja gline s ciglom i ljunkom ispod kojeg se od 0,4 do prosjeno 6,0 m
pojavljuju smee gline (CL/CH), a dublje je zastupljen do dubine prosjeno 8,0 m sivi
prah (ML), ispod kojeg se nalaze do dubine oko 11,0 m naslage sitnozrnog prainastog
pijeska (SP), a dublje do 20 m zastupljen je sitno do krupnozrni prainasti pijesak (SW).
Granulometrijski sastav glina sastoji se od oko 55% estica gline, 40% praha i 5%
pijeska. Prah(silt) se sastoji od 7-13% pijeska, 71-76% praha, 17% gline, dok se u
pjeskovitom dijelu naslaga osim pijeska nalazi oko 24% praha, 9% gline i 10% ljunka.
Sortiranost ovih sedimenata je slaba.
Prema navedenom debljina slabo propusnih povrinskih sitnozrnih naslaga iznosi oko 8
m, to znai da bi se svi objekti ureaja i sustava odvodnje (najdublji iskop do 3 m)
izvodili unutar ovih sedimenata.
Stranica 22

Slika 5 Izvadak iz Osnovne geoloke karte list Vinkovci
Stranica 23

1.4.2.2Inenjersko geoloke znaajke

Prema inenjersko geolokoj klasifikaciji naslage na podruju planiranog ureaja
svrstavaju su u sitnozrne poluvezane zbijene klastine sedimentne stijene (prema
Uputi za izradu OIGK, 1988., odnosno prema Protoakonovu veoma meke stijene VII
kategorije (gline) i VII a kategorije (les, pjeskovita glina)). Oko 0,5 km junije od
lokacije planiranog ureaja vri se dui niz godina iskop pjeskovitog silta za ciglanu, a
koriten je i kao materijal za fasade. Sastav je 10% pijesak, 74% prah i 16% glina. U
mineralnom sastavu prevladavaju kvarc 32% i feldspati 32% te tinjci 16%, dok su
ostalo ulomci stijena
1.4.2.3Tektonske znaajke
Tektonski odnosi definirani su na temelju geofizikih istraivanja i dubinskog istranog
buenja za potrebe nafte i plina. Podruje UPOV-a, kao i ostali iri prostor nalazi se u
okviru tektonske jedinice Slavonsko-srijemska potolina. Ova se tektonska jedinica dijeli
na Strukturnu jedinicu Savsko-bosutska ravnica koja zahvaa prostor sjeverno od Save,
te na amaku potolinu juno od Save. Sjeverno od Save i upanje dominira izdueni
horst-antiklinala upanja dinarskog smjera pruanja parcijalno razbijena nizom
paralelnih rasjeda pruanja SI-JZ. Juno od Save u zoni Oraja pojavljuje se sinklinala
Oraje. Posljednji jai tektonski pokreti na ovom prostoru odvijali su se u prijelaznom
pliokvartarnom razdoblju te na prijelazu iz pleistocena u holocen. S obzirom da su
odreivani indirektnim metodama svi rasjedi na irem podruju oznaeni su kao
pretpostavljeni. Na samom podruju UPOV-a nisu detektirani rasjedi. S obzirom na
karakteristike pokrovnih glinovito - prainastih naslaga ne oekuje se znaajni utjecaj
navedenih udaljenijih strukturnih elemenata na planirani zahvat.
1.4.2.4Seizmoloke znaajke
Cijelo podruje upanjske posavine nalazi se unutar seizmike zone oekivanog 7
MSK ljestvice za povratno raunsko razdoblje od 500g. te tome treba prilagoditi
proraune prilikom projektiranja objekta. Zahvat se ne nalazi na tektonski nestabilnom
podruju.
Stranica 24

Slika 6 Izvadak iz seizmoloke karte
1.4.2.5Hidrogeoloke znaajke
Ue podruje UPOV-a izgrauju najmlae naslage kvartarne holocenske starosti u
kojima dominira meuzrnska poroznost i ujednaeno slaba vodopropusnost glina i
praha. Prema iskustvima, literaturnim podacima te analogijom sa slinim ispitivanim
materijalima koeficijent (k) hidraulike vodljivosti (filtracije) ovih glinovito-prainastih
naslaga kree se oko 10-6 do 10-9 m/s, te se svrstavaju u slabo propusne do
nepropusne sedimente, ime predstavljaju hidrauliku nepropusnu barijeru prema
dubljim naslagama. Najplie znaajnije vodopropusne naslage dolaze na ovom
podruju na dubinama od 72 do 100 m, sastoje se od ljunkovitih pijesaka i iskoritene
su za vodozahvate dubokim zdencima. Takvi zdenci postoje u samom gradu upanji
(vodozahvat Z-1 kapaciteta 15 l/s) te na podruju blie Bonjacima (vodozahvat s tri
zdenca - Z-2, Z-3, Z-4 ukupnog kapaciteta 80 l/s).
Vodnogospodarski sustav upanje, a takoer i poloaj vodozatitnih zone, prema emu
je vidljivo da je zahvat Ureaja (UPOV) upanje izvan tih zatienih podruja. Uz
navedeno radi se o dubokim vodozahvatima koji ionako nemaju kontakt s povrinskim
slojevima a niti s rijekom Savom na ovom podruju, te potencijalno povrinsko
oneienje ne moe doprijeti do ovih vodonosnika. Vano je rei i da se od 2009.g.
cijelo podruje Grada upanje opskrbljuje pitkom vodom s Regionalnog vodocrpilita
istone Slavonije u Sikirevcima, a navedena lokalna crpilita upanja i Bonjaci u
funkciji su priuvnih crpilita. Kakvoa podzemne vode prati se na ovim priuvnim
crpilitima, ali ti podaci odraavanju duboke podzemne vode koje nemaju kontakt s
povrinom i ne mogu reprezentirati stanje u okoliu planiranog ureaja.
1.4.3 Hidroloke znaajke

Najznaajniji vodotok na podruju promatranog sustava odvodnje je rijeka Sava u koju
je predvieno isputanje proienih otpadnih voda sustava upanja. Sava je trea po
duini pritoka Dunava. Njen rijeni bazen pokriva dio Slovenije, Hrvatske, Bosne i
Hercegovine i sjeverne Srbije. Rijeka Sava ima dva glavna izvora, oba u sjevernozapadnoj, Alpskoj regiji Slovenije: Sava Dolinka nastaje u movari Zelenci pokraj
Kranjske Gore, dok je drugi izvor vodopad Savica. Ue rijeke Save u Dunav nalazi se u
Beogradu. Karakterizira je kino-snjeni reim s glavnim maksimumom u oujku i
prosincu te glavnim minimumom u kolovozu. Ukupna duina rijeke iznosi 861 km, a
ukupna povrina sliva 95.719 km2. Povrina sliva do vodomjerne stanice u upanji
iznosi 62.891 km2, srednji protok 1.198 m3/s, a specifini dotok 19,1 l/s/km2.
Odlukom o popisu voda I. reda (NN 79/10) Sava je svrstana u kategoriju meudravnih
voda. Na slici dan je prikaz vodotoka na irem podruju sustava odvodnje kao i lokacija
hidroloke postaje te postaja za praenje kakvoe povrinskih i podzemnih voda.
Vodomjerna stanica UPANJA STEPENICA SAVA (ifra postaje 3211), uspostavljena je
1886.g. Na kosom vodokazu UPANJA prikupljali su se podaci (s prekidima) do kraja
1961. 1961. godine uspostavljen je vertikalni vodokaz oko 1 km uzvodno od crpne
stanice eerane upanja. Istovremeno je uspostavljen i limnigraf. 1978. godine
direkcija za Savu postavlja tlani limigraf na lokaciji kosog vodokaza, a 1980. godine
ukida limnigrafsku stanicu UPANJA kod eerane. Kota nule vodomjerne stanice je na
"0" = 76,277 m n. m., a nalazi se na stacionai 271+900 km.
1.4.3.1Vodostaj
Prema mjerenim podacima na postaji upanja u razdoblju od 1990. do 2009. godine
najvei vodostaj zabiljeen je 2004. godine, a iznosio je 1010 (86,38 m n. m.). Najnii
vodostaj izmjeren je 2003. godine i iznosio je -95 (75,33 m n. m.). Srednji vodostaj u
promatranom razdoblju iznosio je 289 (79,17 m n. m.).
Stranica 25

Grafiki prikaz karakteristinih maksimalnih, srednjih i minimalnih godinjih vodostaja

za postaju upanja u razdoblju od 1990. do 2009. godine dan je na slici nastavno.
Slika 7 Karakteristini godinji vodostaji na rijeci Savi postaja upanja u razdoblju od 1990.
2009. godine
Stranica 26

Slika 8 Trajnost dnevnih vodostaja rijeke Save - upanja
Stranica 27

1.4.3.2Protok
Na postaji upanja u razdoblju od 1990. do 2009. godine najvei protok zabiljeen je
2004. godine, a iznosio je 3467 m3/s. Najmanji protok izmjeren je 1993. godine i
iznosio je 158 m3/s. Srednji godinji protok za razmatrano razdoblje iznosi 1027 m3/s.
Grafiki prikaz karakteristinih maksimalnih, srednjih i minimalnih godinjih protoka za
postaju upanja u razdoblju od 1990. do 2009. godine dan je na slici nastavno.
Slika 9 Karakteristini godinji protoci na rijeci Savi postaja upanja u razdoblju od 1990.
2009. godine
Stranica 28

1.5 Tijela nadlena za komunalnu i drugu infrastrukturu na

podruju Projekta
Popis nadlenih tijela dan je u tablici u nastavku:
Upravljanje vodama
Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za srednju i

donju Savu
Ulica grada Vukovara 220
10000 Zagreb
Vodoopskrba
Komunalac d.o.o.
Veliki kraj 132
32270 upanja
Plinoopskrba
Plinara istone Slavonije d.o.o.

Trg prof. M. Robotia 1
32270 upanja
Dravne ceste
Hrvatske ceste
Voninina 3
10000 Zagreb
upanijske i lokalne
ceste
Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske upanije

Glagoljaka 4
32100 Vinkovci
Odvodnja otpadnih
voda
Komunalac d.o.o.
Veliki kraj 132
32270 upanja
Distribucija elektrine
energije
HEP ODS d.o.o., Elektra Vinkovci, Pogon upanja

Veliki kraj 86
Telekomunikacije
Hrvatska agencija za potu i elektronike

komunikacije
Juriieva 13
Zagreb
Stranica 29

2 PREDMET UGOVORA
2.1 Izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda
Ovaj Ugovor je jedan od dva ugovora vezano na radove u okviru Projekta Poboljanje
vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije upanja.
Predmet ovog Ugovora (Ugovor 2) je Izgradnja Ureaja za proiavanje
otpadnih voda Aglomeracije upanja (grad upanja i naselje titar).
U okviru Ugovora 2 ukljueno je projektiranje i izgradnja:
UPOV-a upanja i
pripadne pristupne ceste
Predmet ugovora je gradnja koja ukljuuje, ali nije ogranien na:

1. Projektiranje i svi potrebni istrani i terenski radovi, ukljuivo ishoenje
svih potrebnih dozvola i suglasnosti
1.1.Izrada izmjena i/ili dopuna postojeeg Idejnog projekta UPOV-a ili izrada novog
Idejnog projekta
1.2.Provedba svih potrebnih istranih i terenskih radova
1.2.1. Geodetski radovi i usluge
1.2.2. Geotehniki istrani radovi i usluge
1.3.Izrada Glavnog projekta UPOV-a
1.4.Izrada svih potrebnih Izvedbenih projekta za gradnju UPOV-a i Pristupne ceste
1.5.Izrada Projektata izvedenog stanja
2. Graenje UPOV-a upanja i Pristupne cesta, ukljuivo ishoenje uporabnih
dozvola
2.1.Graenje
2.2.Testovi po dovretku ukljuivo Pokusni rad UPOV-a s obukom osoblja Naruitelja
za rad sa UPOV-om
3. Otklanjanje nedostataka tijekom razdoblja obavjetavanja o nedostacima
za UPOV.
Stranica 30

2.2 Osnovni podaci bitni za zahtjeve Naruitelja

2.2.1 Postojea Projektna dokumentacija i dozvole
Za potrebe Apliciranja projekta Poboljanje Vodno-Komunalne Infrastrukture
Aglomeracije upanja u svrhu iskoritavanja EU bespovratnih sredstava Naruitelj je
za UPOV upanja izradio svu potrebnu studijsku, tehniku i projektnu dokumentaciju u
svrhu ishoenja Lokacijske dozvole.
Za pristupnu cestu Naruitelj je izradio svu potrebnu studijsku, tehniku i projektnu
dokumentaciju u svrhu ishoenja lokacijske dozvole i potvrde na glavni projekt.
Temeljem prethodno navedene projektne dokumentacije Naruitelj je ishodio
sve potrebne dozvole, rjeenja i miljenja.
2.2.1.1Projektna dokumentacija dostupna Ponuditeljima
Sljedei dokumenti su dio dokumentacije navedene u Knjizi 5.
Ponuditelj
moe
u
prostorijama
dokumentaciju dobiti na uvid.
Naruitelja
navedenu
tehniko-projektnu
Studija utjecaja na okoli Ureaja i elaborat uz zahtjev za ocjenu o potrebi

procjene utjecaja Ureaja na okoli
Idejni projekt UPOV-a;
Geotehniki elaborat UPOV-a
Idejni projekt pristupne ceste
Glavni projekt pristupne ceste
2.2.1.2Popis ishoenih dozvola

Nastavne tablice prikazuju popis dozvola koje je Naruitelj ishodio, a koje se tiu
predmetnog Ugovora. kopije dozvola date su u Knjizi 5 Podaci za projektiranje i nacrti,
ove DZN.
Objekt
Lokacijska dozvola
Ureaj za proiavanje
otpadnih voda aglomeracije
upanja
Klasa: UP/I-350-05/12-01/92, Ur.broj.: 2196/01-2-13-07,

izdana 14.03.2013. Pravomona od 25.03.2013.
Izmjena i dopuna: Klasa: UP/I-350-05/13-01/20, Ur.broj.:
2196/01-2-13-02, izdana 26.07.2013. Pravomona od
30.07.2013.
Pristupna prometnica
klasa: UP/I-350- 05/13-01/12, ur. br. 2196/1-14-03-13-9 od

20.05.2013.
Objekt
Potvrda Glavnog projekta
Pristupna prometnica
klasa: 361-03/13-01/48, ur. br. 2196/1-14-03-13-12 od

05.12.2013.
2.2.2 Lokacija i podruje

2.2.2.1Openito
UPOV e biti izveden na podruju naselja Velike Livade u Gradu upanji.
Lokacija je u skladu s Prostornim planom Vukovarsko-srijemske upanije (Slubeni
vjesnik Vukovarsko-srijemske upanije br. 1/02, 8 i 9/07, 9/11.), te Prostornim planom
Stranica 31

ureenja Grada upanje (Slubeni vjesnik Grada upanje br. 1/07, 6/07, 2/10) kao i
Urbanistikim planom ureenja Grada upanje (Slubeni vjesnik Grada upanje br.
1/08, 2/08, 7/10, 8/11).
UPOV e se smjestiti na katastarskoj estici 2969/1 (vlasnik Grad upanja), ukupne
povrine, namijenjene za konanu izgraenost ureaja, oko 1,2 ha.
Planirani UPOV nominalnog je kapaciteta 17.000 ES. Isputanje proienih otpadnih
voda predvia se u prirodni prijamnik rijeku Savu,koja je sukladno Odluci o odreivanju
osjetljivih podruja (NN 081/2010). svrstana u "osjetljivo" podruje.
2.2.2.2Granice podruja izgradnje
Granice podruja izgradnje su definirane na nacrtima i Lokacijskim dozvolama u Knjizi
5 ove DZN.
2.2.2.3Vlasnitvo nad zemljitem
Cjelokupno zemljite unutar granica podruja izgradnje je u vlasnitvu Naruitelja ili
Naruitelj ima pravo gradnje na istom.
2.2.3 Posebni uvjeti zatite nepokretnog kulturnog dobra na podruju

Gradilita
Ukoliko se tijekom izvoenja radova nadzora uoe arheoloka nalazita, biti e
potrebno provesti zatitna arheoloka iskopavanja i ispitivanja prema uputama
arheologa koje se obavljaju uz odobrenje Konzervatorskog odjela. Izvoa je duan
pridravati se svih navedenih uvjeta pri projektiranju i izgradnji UPOV-a.
Svi zemljani radovi tijekom izgradnje Ureaja, izgradnje pristupne prometnice i ostale
kabelske i cijevne infrastrukture moraju se izvoditi pod nadzorom i prema uputama
arheologa. Svi trokovi arheolokog nadzora i zatitnih arheolokih iskapanja i
ispitivanja idu na troak Izvoaa te se smatraju ukljuenim u ponudbenu cijenu.
Takoer, eventualne izmjene projektne dokumentacije i svi radovi proizali iz
eventualno uoenih arheolokih nalaza idu na troak Izvoaa.
2.2.4 Podaci iz geotehnikog elaborata

Za potrebe izrade idejnog projekta provedeni su geotehniki terenski istrani radovi u
cilju prikupljanja relevantnih informacija, vezanih za iznalaenje optimalnog rjeenja
temeljenja objekata UPOV-a. U nastavku je dan Zakljuak iz Geotehnikog elaborata
Aglomeracija upanja Ureaj za proiavanje otpadnih voda (GEOKOD d.o.o.,
Zagreb, 2012.) provedenih istranih radova.
Zakljuak
Na osnovu provedenih terenskih istranih radova, definirana je slijedea raspodjela
slojeva tla:
Humus (smea glina), debljine 40 cm.

Smea glina, visoke plastinosti, kruto plastinog konzistentnog stanja, sloj
debljine 2 m. (CH)
Smea do uto smea glina, sa sitnozrnim pijeskom, niske plastinosti, srednje
plastinog konzistentnog stanja, debljina sloja cca 3m. (CL)
uto smei pijesak, sa prekomjerno gline, rahli, proslojak. (SC)
Sivi prah, sa sitnozrnim pijeskom, niske plastinosti, srednje plastinog
konzistentnog stanja, sa koljkama, mjestimice s malo treseta, rijetkim
proslojcima krupnijeg pijeska, debljina sloja cca 2m. (ML/S)
Stranica 32

Sivi do sivo plavi pijesak, preteno sitnozrni, s prahom, srednje zbijen, debljina
sloja cca 2 m. (SP)
Smei do smee sivi pijesak, dobro graduiran, sitnozrni do krupnozrni, sa
sitnozrnim ljunkom, srednje zbijen, sloj debljine cca 4m. (SW/GW)
Sivi pijesak, dobro graduiran, sitnozrni do krupnozrni, srednje zbijen, prua se do
dubine buenja tj do 20 m. (SW)
Toan raspored slojeva je vidljiv u sondanim buotinama te geotehnikom profilu,

danim u Geotehnikom elaboratu.
Stranica 33

Razine podzemne vode

Oznaka buotine
B-1 upov
B-2 upov
B-3 upov
PPV (m)
7.4
7.5
7.5
NPV (m)
7.0
7.0
6.7
Tablica 20 Razine podzemne vode (PPV-pojava podzemne vode, NPV-nivo podzemne vode,
gdje su razine podzemne vode izmjerene od ua buotina)
Bazenski spremnici u sustavu UPOV-a su temeljeni na ploama krunog tlocrtnog

oblika, dok su pomoni objekti temeljeni na temeljnim trakama. Temelji se nalaze u
sloju visoko plastine gline, kruto plastinog konzistentnog stanja, smee boje (CH).
Rezultati provedenih prorauna doputene nosivosti, odnosno doputene visine
pojedinog objekta (uguiva ha = 6.5 m, talonica ha = 9.7 m) s obzirom na kriterij
sloma temeljnog tla za osno simetrian sluaj ukazuju na postojanje dovoljne rezerve u
odnosu na poetne dimenzije graevina.
Rezultati prorauna slijeganja
za temeljnu plou bazena 1, R = 20 m, Dfsrednje= 1.50 m:

o rubna toka
wk = 1.3 cm
o sredite
ws = 2.6 cm
za temeljnu plou bazena 1, R = 12 m, Dfmin= 1.20 m:
o rubna toka
wk = 2.5 cm
o sredite
ws = 5.0 cm
za temeljnu plou bazena 3, BL = 1654 m, Dfmin= 1.20 m:
o rubna toka
wk = 0.8 cm
o karakteristina toka
wk = 2.1 cm
o sredite
ws = 2.6 cm
za temeljnu traku pomonih objekata bL=0.4010 m, Dfmin= 1.20 m:
o karakteristina toka
wk = 1.6 cm
Ukoliko se eli donekle korektno uzeti u obzir utjecaj deformacije (slijeganja) temeljnog
tla na ponaanje kako temeljne konstrukcije (temeljna ploa) tako i gornje konstrukcije
objekta bilo bi potrebno provesti geostatiku analizu na jedno parametarskom modelu
tla (Winklerov prostor). Za poetnu iteraciju ovakvog proraunu moduli reakcije tla
mogu se uzeti u vrijednosti za:
ploa bazena 1 ks = 1500 kN/m3, krt = 3100 kN/m3

ploa bazena 2 ks = 1300 kN/m3, krt = 2600 kN/m3
ploa bazena 3 kkt = 1600 kN/m3
temeljnu traku kkt = 11250 kN/m3
U slijedeoj iteraciji treba pri odreivanju modula reakcije tla koristiti podatke o veliini
i raspodjeli kontaktnog optereenja dobivenih u prvoj iteraciji te izraunatih veliina
slijeganja od tih optereenja na uslojenom tlu. Takvi moduli reakcije mogu se smatrati
odgovarajuim ako se u slijedeoj iteraciji dobiju priblino iste vrijednosti kontaktnih
naprezanja. Provedeni opseg istranih radova definiran je na osnovu trenutne faze
projektiranja (idejno rjeenje). Generalno moe se zakljuiti da je temeljno tlo pravilno
uslojeno s glinom do 6 m, potom proslojkom prainastog materijala, te konano, u
podlozi, srednje zbijenim pijeskom. Za daljnje faze projektiranja (glavni i izvedbeni
projekt) neophodno je potrebno poveati opseg geotehnikih istranih radova. Cilj
navedenih radova bit e potvrda uoenih zakonitosti vezanih za temeljno tlo, te
prikupljanje svih relevantnih informacija potrebnih za iznalaenje optimalnog rjeenja
temeljenja predmetnih graevina. Program istraivanja dat e se u skladu s
dogovorom s odgovornim glavnim projektantom.
Stranica 34

Temeljenje je mogue u zateenom tlu, ali uz uvaavanje navoda iz ovog elaborata.

Prikazani rezultati istraivanja, te njihova sinteza i interpretacija, ne mogu se koristiti
kao podloga za drugu graevinu na istoj, niti za istovjetne graevine na drugoj lokaciji.
Stranica 35

3 OPSEG USLUGA I RADOVA UKLJUENIH U UGOVOR

Opseg usluga, nabave i radova Izvoaa ukljuuje, ali i nije limitiran na:
3.1 Izrada Projektne dokumentacije i Istrani radovi

3.1.1 Idejni projekti
Lokacijska dozvola za UPOV ishoena je temeljem Idejnog projekta.

Ukoliko je Izvoa odstupio od lokacijskih uvjeta duan je izraditi izmjene i/ili
dopune ili novi Idejni projekt sukladno svojoj ponudi i DZN u cijelosti i ishoditi
novu Lokacijsku dozvolu ili izmjene i dopune postojee sukladno Zakonu o
prostornom ureenju (NN 153/13) i Zakonu o gradnji (NN 153/13) i ostalim
vaeim zakonima i propisima.
Idejni projekt Izvoaa mora biti odobren od strane Inenjera i Naruitelja.
3.1.2 Istrani i terenski radovi

3.1.2.1Geodetski radovi i usluge
Izvoa je duan o svom troku provesti sve nune geodetske radove kako bi
izradu svu projektnu dokumentaciju i ishodio sve potrebne dozvole.
3.1.2.2Geotehniki istrani radovi i usluge
Izvoa je duan o svom troku, u opsegu radova na projektiranju UPOV-a

izraditi relevantne geotehnike podloge (na temelju postojeih i eventualno
dodatnih geotehnikih istraivanja) za sve objekte UPOV-a. Geotehniki dio
projektiranja ukljuuje, ali nije ogranien, na:
o definiranje potrebnih karakteristika materijala za nasipavanje terena,
o proraun uzgona za sve ukopane objekte UPOV-a,
o proraun slijeganja za sve objekte UPOV-a,
o zatitu graevne jame za sve ukopane objekte UPOV-a.
3.1.3 Glavni projekti i ishoenje graevinskih dozvola
Izvoa e izraditi Glavne projekte za UPOV i ishoditi Graevinsku dozvolu.

Svi trokovi vezani uz izradu projekata i ishoenje dozvola ukljuujui sve
pristojbe, te komunalni doprinos i vodni doprinos, idu na teret Izvoaa.
Svi trokovi vezani uz kontrolu projekata, sukladno Pravilniku o kontroli
projekata (NN 32/14), idu na teret Naruitelja.
Sva projektna dokumentacija za ishoenje graevinskih dozvola mora biti
usklaena sa zahtjevima Zakona o gradnji (NN 153/13) i podzakonskih akata.
U glavnom projektu UPOV-a Izvoa je duan definirati Pokusni rad sukladno
zahtjevima Zakona o gradnji (NN 153/13) i DZN u cijelosti.
Glavni projekti Izvoaa moraju biti odobreni od strane Inenjera i Naruitelja.
3.1.4 Izvedbeni projekti
Izvoa e izraditi sve potrebne Izvedbene projekte za UPOV i pristupnu cestu

na zahtjev Inenjera i Naruitelja.
Stranica 36

Izvedbeni projekti Izvoaa moraju biti odobreni od strane Inenjera i

Naruitelja.
3.1.5 Projekti izvedenog stanja
Izvoa e izraditi projekte izvedenog stanja za UPOV i pristupnu cestu ukljuivo

geodetske snimke izvedenog stanja.
Projekti izvedenog stanja se izrauju na nain da se izraeni izvedbeni projekti
dopunjuju sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim
radovima.
Projekti izvedenog stanja Izvoaa moraju biti odobreni od strane Inenjera i
Naruitelja.
3.2 Graenje i Pokusni rad

3.2.1 Graenje
Izvoa e izvesti sve radove temeljem Glavnih i Izvedbenih projekata odnosno

temeljem Graevinskih dozvola.
3.2.2 Testovi po dovretku (vrijeme od roka dovretka do izdavanja

potvrde o preuzimanju)
Izvoa e minimalno provesti sva ispitivanja sukladno Zahtjevima Naruitelja.
Izvoa je duan provesti sva dodatna ispitivanja sukladno zahtjevu Inenjera i
Naruitelja.
Izvoa je duan dostaviti dokaze o sukladnosti za svu opremu izdane od strane
nadlenih hrvatskih institucija.
Izvoa je duan obavijestiti Inenjera i Naruitelja najmanje 21 dan unaprijed o
datumu poetka svakog od Testova po dovretku.
3.2.2.1Ispitivanja i dokazi kvalitete ugraene opreme prije putanja u rad
Nakon roka dovretka, Izvoa e ako je ispravno ugradio i ispitao funkcionalnost sve
ugraene opreme, obavijestiti pisanim putem Inenjera da je spreman za provedbu
ispitivanja ugraene opreme prije putanja u rad.
Izvoa je duan provesti ispitivanje prije putanja u rad, sukladno Programu
ispitivanja i putanja u rad definiranog Glavnim projektom.
Za potrebe provedbe ispitivanja opreme prije putanja u rad Izvoa je duan osigurati
i dostaviti slijedee:
Struno i kvalificirano osoblje za provedbu ispitivanja.

Osigurati da prilikom provedbe ispitivanja Inenjer ima na uvid Upute
proizvoaa opreme koja se ispituje, kao i potrebne dokaze kvalitete i ocjene
sukladnosti iste.
Osigurati svu potrebnu mjernu opremu kojom se dokazuje funkcionalnost
opreme do ispunjavanja uvjeta ispitivanja.
Osigurati za ispitivanu opremu potrebna maziva, goriva i elektrinu energiju.
3.2.2.2Pokusni rad
Za potrebe prijave pokusnog rada nadlenim institucijama, Izvoa e izraditi elaborat
za prijavu pokusnog rada te ishoditi odobrenje nadlenog tijela na isti.
Stranica 37

Sva testiranja predviena u razdoblju pokusnog rada se izvode kako je navedeno u

glavnom projektu i graevinskoj dozvoli, sukladno vaeem Zakonu o gradnji
(posebice lanak 143., NN 153/13) i u Programu testiranja tijekom Testova po
dovretku.
Tijekom pokusnog rada Inenjer ima pravo prisustvovati svim operativnim
aktivnostima i aktivnostima odravanja, cilj kojih je optimizirati funkciju i rad cijelog
Postrojenja.
3.2.2.2.1
Ispitivanja funkcionalnosti opreme pri putanju u rad
Izvoa je duan provesti ispitivanja funkcionalnosti opreme pri putanju u rad

sukladno Zahtjevima Naruitelja.
3.2.2.2.2 Pokusni rad UPOV-om u svrhu dokazivanja Ugovorom zahtijevanih
parametara
Izvoa je duan provesti pokusni rad sukladno Zahtjevima Naruitelja.
3.2.2.2.3 Obuka osoblja Naruitelja za rad sa UPOV-om, ukljuivo sva
potrebna tehnika dokumentacija za rad sa UPOV-om
Za vrijeme trajanja Pokusnog rada Izvoa je duan izvriti obuku osoblja Naruitelja i
dostaviti svu potrebnu dokumentaciju za rad sa UPOV-om prema Zahtjevima
Naruitelja.
3.3 Ishoenje Uporabne dozvole i Tehniki pregled
Izvoa je duan nakon uspjeno provedenog Pokusnog rada izraditi i dostaviti

pisani izvjetaj o provedenom pokusnom radu koji ukljuuje sva ovom DZN
traena ispitivanja. Ispitivanja moraju biti provedena od strane Hrvatske
akreditacijske agencije akreditiranih tvrtki ili zavoda ili laboratorija i sl. Ukoliko
ispitivanja provodi tvrtka, zavod, laboratorij i sl. moraju biti akreditirani od za to
ovlatenog tijela prema sjeditu drave u kojoj je registriran.
Izvjetaj o provedenom Pokusnom radu Izvoaa mora biti odobren od strane
Inenjera i Naruitelja.
Izvoa je odgovoran za pripremu sve dokumentacije potrebne za Tehniki
pregled sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13) i ostalim vaeim zakonima i
propisima.
Izvoa je duan prisustvovati Tehnikom pregledu sukladno Zakonu o gradnji
(NN 153/13) i ostalim vaeim zakonima i propisima.
3.4 Razdoblje obavjetavanja o nedostacima za UPOV.

Izvoa je duan otkloniti sve nedostatke tijekom rRazdoblja Oobavjetavanja o
nedostacima sukladno Zahtjevima Naruitelja.
Stranica 38

3.5 Popis projekata / dokumentacije koju je duan izraditi

Izvoa
Izvoa e izraditi, ali se ne i ograniiti na, sve navedene projekte / dokumentaciju u
narednoj tablici, u broju primjeraka sukladno vaeoj regulativi, te sukladno zahtjevu
Nadlenog Ureda.
Projekti i dokumentacija moraju biti izraeni na nain kako je definirano Knjigom 2
Ugovor: Poglavlje 5.1 Ope obveze projektiranja - Posebni uvjeti i Poglavlje 5 Projekti
Opi uvjeti. Projektna dokumentacija mora biti izraena u skladu sa RH regulativom.
Stav
ka
Dokument
PROJEKTI /
DOKUMENTACIJA
A1
Idejni projekt
A1.1
A1.2
Dodatna geodetska
dokumentacija
Dodatni geotehnika
dokumentacija
A1.3
Izmjene i/ili dopune ili novi

Idejni projekt
A1.4
Ishoenje izmjena i /ili

dopuna ili nove lokacijske
dozvole.
A2
Glavni projekt
Minimalne dunosti
Izvoaa
5.1 I
5.2
Potrebne dodatne geodetske
izmjere i geodetski projekti.
Potrebna dodatna geotehnika
istraivanja i projekti.
Sva dokumentacija potrebna
za ishoenje izmjena i /ili
dopuna ili nove lokacijske
dozvole.
Sudjelovanje u postupku.
Tehnoloki projekt
Tehnoloki opis, tehnoloki

prorauni, tehnoloke sheme /
nacrti (linija vode i linija
mulja), opis pokusnog rada.
A2.2
Arhitektonski projekt
Glavni arhitektonski projekt

ukljuivo fiziku zgrada, opise,
nacrte, proelja, ukljuivo
projekt hortikulture.
A2.3
Graevinski projekt mehanika otpornost i

stabilnost
A2.1
A2.4
A2.5
Graevinski projekt infrastruktura
Strojarski projekt
Rokovi
Primjen
jivi
lanak
Opih
uvjeta
Ugovor
a
Statiki prorauni, opisi i nacrti

svih objekata, prorauni
uzgona za mogue scenarije
odnosa nivoa vode u
bazenima.
Hidrotehniki / hidrauliki
prorauni svih bazena i
dimenzioniranje svih
cjevovoda, sa situacijskim i
uzdunim prikazima i svim
nacrtima, ukljuivo prorauni i
nacrti internih prometnih
povrina.
Opis i specifikacije sve
strojarske opreme, sa prateim
nacrtima.
Datum Poetka + 15
dana
Datum Poetka + 30
dana
Datum Poetka + 30
dana
Datum Poetka + 60
dana
Datum ishoenja
lokacijske dozvole +
60 dana
(Datum Poetka +
120 dana)
Datum ishoenja
60 dana
(Datum Poetka +
120 dana)
Datum ishoenja
60 dana
(Datum Poetka +
120 dana)
Datum ishoenja
60 dana
(Datum Poetka +
120 dana)
Datum ishoenja
60 dana
(Datum Poetka +
120 dana)
Stranica 39

Stav
ka
A2.6
Dokument
Elektro - tehniki projekt
Minimalne dunosti
Izvoaa
Izrada opisa, prorauna i

jednopolnih shema svih
elektrinih instalacija, rasvjete,
utinica, gromobranske
instalacije, instalacije pogona i
instalacije automatike za NUS,
TK instalacija, video nadzora.
Svi elementi sukladno RH
regulativi i tehnologiji
Izvoaa, odnosi se na zatitu
tijekom izvoenja radova i
tijekom eksploatacije UPOV-a.
"EX elaborat" i zatita od
poara, sukladno zahtjevima
nadlenog MUP-a, ukljuivo
popis i pozicioniranje potrebnih
znakova i poarnih sektora.
A2.7
Elaborat zatite na radu
A2.8
Studija zatite od poara s

analizom eksplozivne
atmosfere i projekt
vatrodojave
A2.9
Plan izvoenja radova
Sukladno tehnologiji Izvoaa.
A2.1
0
Ishoenje graevinske
dozvole
Sudjelovanje u postupku.
A3
Izvedbeni projekti
A3.2
Izvedbeni detalji objekata.
A3.3

stabilnost
A3.4
A3.5
Strojarski projekt
A3.6
Armatura i oplata,
konstruktivni elementi bazena
i nadzemnih objekata.
Armatura i oplata,
konstruktivni elementi svih AB
elemenata, izvedbeni detalji
objekata, ukljuivo izvedbeni
detalji pristupne prometnice i
internih prometnica.
Detaljni nacrti opreme i spojnih
elemenata opreme.
Izvedbeni detalji elektrinih
instalacija, rasvjete, utinica,
gromobranske instalacije,
instalacije pogona i instalacije
automatike za NUS, TK
instalacija, video nadzora.
A4
A4.1
Projekti izvedenog
stanja
Geodetski snimak
izvedenog stanja svih
objekata
A4.2
A4.3

stabilnost
Rokovi
Primjen
jivi
lanak
Opih
uvjeta
Ugovor
a
Datum ishoenja
60 dana
(Datum Poetka +
120 dana)
Datum ishoenja
60 dana
(Datum Poetka +
120 dana)
Datum ishoenja
60 dana
(Datum Poetka +
120 dana)
Datum ishoenja
60 dana
(Datum Poetka +
120 dana)
Datum Poetka + 180
dana
Datum Poetka + 180
dana
Datum Poetka + 180
dana
Datum Poetka + 180

dana
Datum Poetka + 180
dana
Datum Poetka + 180
dana
5.6.
Snimka izvedenog stanja svih
objekata od strane ovlatenog
geodetskog inenjera.
Detaljni nacrti i opisi stvarno
izvedenih radova, sa prikazom
izmjena u odnosu na izvedbeni
projekt.
projekt.
Prije izdavanja
Potvrde o
preuzimanju
Prije izdavanja
Potvrde o
preuzimanju
Prije izdavanja
Potvrde o
preuzimanju
Stranica 40

Stav
ka
Dokument
A4.4
A4.5
Strojarski projekt
A4.6
PROGRAMSKI
DOKUMENTI
B1
Raspored dostave
projekata
B2
Detaljni program
B3
Program kontrole i
ispitivanja tijekom gradnje i
Testova prije putanja u rad
B2
Program testiranja tijekom

Testova po dovretku.
B1
Elaborat za prijavu
pokusnog rada
IZVJEA
C1
Izvjea o napretku
Podaci o osoblju i opremi
Izvoaa
RUKOVANJE,
ODRAVANJE I OBUKA
Prirunici o rukovanju i
odravanju
Popis i raspored Rezervnih
dijelova
Plan obuke osoblja
Naruitelja
C2
D
D1
D2
D3
Minimalne dunosti
Izvoaa

projekt.
projekt.
projekt.
Detaljan raspored projektiranja

s bitnim datumima za predaju i
odobrenje dokumenata.
Implementacija svih aktivnosti
s izvjetajima o napretku i
bitnim datumima za predaju i
odobrenje dokumenata.
Ukljuivo metode testiranja
materijala, faza izgradnje te
postrojenja i opreme, kakvoe
efluenta, zraka, mulja i buke.
Opis metoda i uestalosti
ispitivanja kakvoe efluenta,
zraka, mulja i buke te nain
dokazivanja sukladnosti UPOVa traenim zahtjevima.
Rokovi
Prije izdavanja
Potvrde o
preuzimanju
Prije izdavanja
Potvrde o
preuzimanju
Prije izdavanja
Potvrde o
preuzimanju
Datum Poetka + 14
dana
Datum Poetka + 28
dana
Prema programu
Izvoaa
60 dana prije poetka

Testova po dovretku
28 dana prije poetka
pokusnog rada
Postrojenja
mjeseno
4.21
mjeseno
6.10
Prema Opim
uvjetima Ugovora
5.7
Prema Opim
uvjetima Ugovora
5.5
Tablica 21 Popis projekata / dokumentacije koju je duan izraditi Izvoa
Primjen
jivi
lanak
Opih
uvjeta
Ugovor
a
Stranica 41

4 POSEBNI ZAHTJEVI NARUITELJA

4.1 Zahtjevi za UPOV- openito
Od Izvoaa se zahtijeva da izradi projektnu dokumentaciju, izgradi i isporui
Naruitelju u potpunosti funkcionalan Ureaj za proiavanje otpadnih voda (UPOV)
na podruju naselja Velike Livade u Gradu upanji.
UPOV aglomeracije upanja je kapaciteta 17.000 ES, treeg stupnja
proiavanja, sa stanicom za prihvat sadraja septikih jama i dehidracijom
otpadnog mulja.
Lokacija UPOV-a je predviena na katastarskoj estici 2969/1 k.o. upanja (vlasnik
estice Grad upanja), ukupne povrine cca. 1,2 ha.
Dimenzije, raspored, tlocrt/pozicioniranje te oznake graevina danih u
nacrtima u Knjizi 5 ove DZN su indikativni, te daju koncept temeljem idejnog
projekta koji je pripremio Naruitelj.
U granicama podruja budueg UPOV-a, Izvoa je slobodan projektirati,
pozicionirati i dimenzionirati razliite elemente UPOV-a na nain koji Izvoa
dri najboljim, uvaavajui ZAHTJEVE NARUITELJA i ostale uvjete iz ove DZN
4.1.1 Podaci o influentu

U nastavku se daju relevantne vrijednosti optereenja otpadnih voda i
protoke koje treba uzeti u obzir pri projektiranju UPOV-a:
Parametar
Projektni kapacitet
Vrijednost, jedinica
17.000 ES
Hidrauliko optereenje
Maksimalni suni protok (QDW.x, QTx)
96,4 l/s
Maksimalni kini protok (QComb, QM)
163,6 l/s
Bioloko optereenje [kg/dan]
Bioloka potronja kisika (BPK5)
1,020
Kemijska potronja kisika (KPKCr)
2,040
Suspendirane suhe tvari
1,190
Ukupni Duik (organski N+NH4-N+NO2N+NO3-N)
187
1 Dano ulazno bioloko optereenje UPOV upanja izraunato je pod pretpostavkom

uobiajenog sastava komunalnih otpadnih voda, sukladno lanku 5. stavak 3. Pravilnika o
graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/2013) kojim se za tehnoloke otpadne
vode definiraju granine vrijednosti za isputanje u sustav javne odvodnje primjenjivat e se
sljedee granine vrijednosti emisija za pokazatelje: BPK5 = 250 mg O2/l, KPK=700 mg O2/l,
ukupni fosfor = 10 mg/l i ukupni duik = 50 mg/l.
U poglavlju 1.3.3. Tehnoloke otpadne vode dani su podaci za znaajne privredne subjekte uz
obveze izgradnje odgovarajueg predtretmana, a koji mora biti izgraen te zadovoljavati
parametre prethodno navedenim Pravilnikom, prije poetka Probnog rada UPOV upanja.
Izvoa je duan postii zadane parametre efluenta za zadano ulazno bioloko optereenje
dano Podacima o influentu koje predstavljaju maksimalno oekivane vrijednosti biolokog
optereenja.
Stranica 42

Ukupni Fosfor (P)
34
Tablica u nastavku prikazuje hidrauliko dimenzioniranje UPOV-a upanja, kao i glavnih

objekata na sustavu. Tablica je preuzeta iz Studije izvedivosti.
Stranica 43

Slika 10: Izvadak hidraulikog dimenzioniranja sustava odvodnje aglomeracije upanja ukljuivo optereenje UPOV upanja (stupac TOTAL)
Stranica 44

U nastavku je prikazan izvadak iz prethodne tablice, preveden na hrvatski

jezik. Preveden je i prikazan dio tablice koji je relevantan za dimenzioniranje
UPOV-a.
Slika 11: Prijevod dijela tablice na slici 10- hidrauliko optereenje UPOV upanja
Knjiga 3: Zahtjevi Naruitelja
GV & GB
Stranica 45

4.1.2 Zahtjevi za efluent i mulj

4.1.2.1Zahtjevi za kakvou efluenta
Obzirom na osjetljivost recipijenta (osjetljivo vodno tijelo), granine vrijednosti
efluenta bit e usklaene sa Zahtjevima za isputanje sa ureaja za proiavanje
komunalnih otpadnih voda u osjetljiva podruja, kako je utvreno u Aneksu II.A
Direktive Europskog Vijea 91/271/EEC o proiavanju urbanih otpadnih voda te
Amandmanu 98/15/EEC za UPOV-e kapaciteta manjeg od 100.000 ES.
U Hrvatskoj su zahtjevi za efluent definirani Pravilnikom o graninim vrijednostima
emisija otpadnih voda (NN 80/13).
U nastavku se daju granine vrijednosti za isputanje voda u recipijent rijeku
Savu koje treba uzeti u obzir pri projektiranju UPOV-a. upanja.
Pokazatelj
Suspendirane tvari
BPK5 (20 C),
KPKCr
Ukupni fosfor
Ukupni duik2 (organski N+NH4-N + NO2N+NO3-N)
Granina
vrijednost
Minimalni
uinak
35 mg/l
90 %
25 mg O2/l
70 %
125 mg O2/l
75 %
2 mg P/l
80 %
70 %
15 mg N/l
Izvoa e jamiti da e se proiavanjem otpadnih voda na UPOV-u postii kvaliteta

efluenta koja zadovoljava traene granine vrijednosti.
4.1.2.2Zahtjevi za mulj
Sav mulj proizveden na UPOV-u mora biti stabiliziran, uguen i dehidriran.
Minimalni sadraj suhe tvari u mulju nakon strojne dehidracije mulja, a
prije mijeanja s vapnom mora biti 22%.
4.1.3 Zahtjevi za kakvou zraka

Parametri kakvoe zraka mjereni na granicama podruja UPOV-a moraju zadovoljavati
relevantne odredbe slijedeih zakonskih i podzakonskih akata:
Zakon o zatiti zraka (NN 130/11),

Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz
nepokretnih izvora (NN 117/12) i
Uredba o razinama oneiujuih tvari u zraku (NN 117/12).
Izvoa je duan uzeti u obzir Mjere zatite okolia koje se odnose na kakvou zraka
definirane Rjeenjem MZOIP-a o prihvatljivosti zahvata za okoli, te uvjetima koji se
odnose na kakvou zraka definiranim Lokacijskom dozvolom.
2 Granina vrijednost za ukupni duik primjenjuje se kada je temperatura otpadne vode na izlazu iz
aeracijskog bazena jednaka ili vea od 12 C.
GV & GB
Stranica 46

Izvoa e jamiti da e emisija u zrak sa UPOV-a biti takva da kakvoa zraka na

granicama parcele UPOV-a ne prelazi vrijednosti prikazane u nastavku:
Granine vrijednosti kakvoe zraka mjerene na granici podruja UPOV-a
Amonijak
Sumporovodik (H2S)
100 g/m3 (vrijeme usrednjavanja - 24

sata)
7 g/m3 (vrijeme usrednjavanja - 1 sat)
sata)
Merkaptani

sata)
4.1.4 Buka
Ponuditelj jami da e, ukoliko bude odabran, izvesti Postrojenja na nain da e emisije
buke Postrojenja biti takve da razine buke na granicama Postrojenja ne prelaze
vrijednosti prikazane u tablici u nastavku.
Parametar
Granina vrijednost
Razine buke tijekom dana
55 dB(A)
Razine buke tijekom noi
45 dB(A)
4.1.5 Rjeenje o prihvatljivosti utjecaja na okoli i lokacijska dozvola

Prilikom projektiranja Izvoa MORA UVAITI sve zahtjeve navedene u Rjeenju
nadlenog Ministarstva o procjeni utjecaja na okoli i Rjeenja o provedenom postupku
ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli. Navedena Rjeenja se nalaze u
Knjizi 5 ove DZN.
Prilikom projektiranja Izvoa MORA UVAITI slijedee zahtjeve i uvjete navedene u
postojeoj lokacijskoj dozvoli te izmjeni i dopuni iste:
1. Oblik i veliina graevne estice u potpunosti
2. Namjena, veliina i graevinska bruto povrina ukoliko ponuditelj izradi
novo tehniko tehnoloko rjeenje sukladno zahtjevima naruitelja
MORA zadovoljiti zahtjeve prema aktualnom Prostornom planu
ureenja (PPU) temeljem kojeg se izdaje lokacijska dozvola
3. Smjetaj graevina UPOV-a na graevnoj estici odnosno unutar obuhvata
zahvata u prostoru jednako kao pod tokom 2
4. Uvjeti za oblikovanje graevine u potpunosti
5. Uvjeti za ureenje graevne estice u potpunosti
6. Nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu
povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu u potpunosti
7. Nain sprjeavanja nepovoljnog utjecaja na okoli u potpunosti
8. Posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima u
potpunosti
GV & GB
Stranica 47

9. Ostali uvjeti vani za zahvat u prostoru - u potpunosti (prilagoeno

aktualnoj regulativi)
GV & GB
Stranica 48

Ukoliko Ponuditelj izradi novo tehniko rjeenje sukladno zahtjevima

naruitelja, odnosno svojim tehnikim rjeenjem na zadovolji u potpunosti
sve uvjete iz postojee Lokacijske dozvole, duan je izraditi novi Idejni
projekt UPOV-a upanja za lokacijsku dozvolu i ishoditi sve potrebne akte
sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13) i Zakonu o prostornom ureenju
(NN153/13) i ostalim aktualnim zakonima koji reguliraju navedenu
problematiku.
Sve trokove izrade novog Idejnog projekta i ishoenja potrebnih akata snosi
Izvoa, odnosno Ponuditelj ih mora tijekom izrade Ponude ukalkulirati u
svoju cijenu.
Lokacijska dozvola te njezina izmjena i dopuna se nalaze u Knjizi 5 ove DZN.
4.1.6 Gravitacijsko teenje

Izvoa e projektirati i izvesti UPOV na nain da se crpljenje otpadne vode smanji na
najmanju moguu mjeru, uspostavljanjem optimalnog gravitacijskog reima teenja
otpadne vode kroz UPOV.
Za sluaj visokih voda rijeke Save Izvoa e osigurati da se isputanje efluenta u
recipijent (rijeku Savu) odvija putem Crpne stanice za efluent, a to je potrebno
projektirati i izvesti na nain da se crpljenje svede na najmanju moguu mjeru.
4.1.7 Zatita od eksplozivne atmosfere

U sklopu projekta, Izvoa e izraditi potrebnu tehniku Ex-dokumentaciju i ishoditi sva
potrebna miljenja i suglasnosti.
Za podruja na kojima postoji mogunost eksplozije, Izvoa e predvidjeti sve mjere
potrebne kako bi se eksplozija izbjegla te smanjili efekti eksplozije, ako do nje doe.
Takoer, Izvoa e u podrujima za koje se procijeni postojanje eksplozivne
atmosfere, ugraditi adekvatnu opremu (u tzv. S izvedbi).
Sustavi zatite i oprema u potencijalno eksplozivnim podrujima e biti usklaena s
ATEX 95 i vaeim hrvatskim zakonima. Izvoa e osigurati da sva oprema bude
dostavljena s ispravom o sukladnosti proizvoaa opreme.
Sukladno Direktivi 99/92/EC i vaeim hrvatskim zakonima Izvoa je duan definirati
na kojim lokacijama postoji rizik od eksplozije, klasificirati i zonirati opasna podruja, te
navesti sve mjere koje Naruitelj (odnosno onaj tko bude upravljao UPOV-om) treba
provesti kako bi se zatitilo osoblje koje e raditi na UPOV-u.
Izvoa e izraditi Studiju zatite od eksplozivne atmosfere, koja sadri najmanje
sljedee informacije:
Procjena rizika od eksplozije

Mjere zatite od eksplozije
Definiranje zona opasnosti
Odravanje minimalnih zahtjeva.
Informacije e se podijeliti na organizacijske mjere (obuka radnika, itd.) i tehnike

mjere (mjere zatite od eksplozije).
Izvoa je takoer duan pridravati se odredbi vaeeg hrvatskog zakonodavstva,
posebno, ali ne iskljuivo sljedeeg:
Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN

20/10),
GV & GB
Stranica 49

Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno

eksplozivnim atmosferama (NN 34/10),
Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09, 143/12) i
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te
tehnikom nadgledanju ureaja, opreme, instalacija i ureaja u prostorima
ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06, 106/07).
Nadlena institucija za ova pitanja u Republici Hrvatskoj jest Agencija za prostore

ugroene eksplozivnom atmosferom (Ex-Agencija, http://www.ex-agencija.hr/).
4.1.8 Opi zahtjevi za opremu koja e se ugraditi u UPOV

U cilju smanjenja trokova odravanja UPOV-a, Naruitelj postavlja slijedee zahtjeve
za opremu:
Gdje postoji vie paralelnih procesnih linija u UPOV-u, u sve linije e biti
ugraena oprema istih proizvoaa.
Sve crpke jednakog tipa ugraene u UPOV moraju biti dobavljene od istog
proizvoaa.
Sva mijeala ugraena u UPOV moraju biti dobavljene od istog proizvoaa.
Sve zapornice sa elektromotornim pogonima moraju biti dobavljene od istog
proizvoaa.
Sva puhala namijenjena aeraciji istog tehnolokog sklopa ugraena u UPOV
moraju biti dobavljena od istog proizvoaa.
Sva mjerna oprema (mjerenje protoka, razina, mjerenja procesnih parametara i
sl.) koje e biti ugraena u UPOV moe biti dobavljena od najvie dva (2)
proizvoaa.
Svi PLC-ovi ugraeni u UPOV moraju biti dobavljeni od istog proizvoaa.
Za svu opremu koja e biti ugraena u UPOV i/ili isporuena u okviru ovog Ugovora,
Izvoa e osigurati ispunjavanje slijedeih uvjeta:
Vrijeme odziva servisa od dana obavijesti ovlatenom servisu:

o vrijeme odziva na lokaciju UPOV-a najkasnije do kraja slijedeeg radnog
dana tijekom razdoblja valjanosti jamstva na pojedinu opremu.
o Izvoa e Naruitelju po ugradnji opreme dostaviti informacije o
predloenom servisu (npr. naziv i sjedite ovlatenog servisera i sl.) i
Vrijeme popravka od dana obavijesti ovlatenom servisu:
o maksimalno petnaest (15) dana u sluaju velikih kvarova i
o maksimalno pet (5) dana u sluaju manjih kvarova tijekom razdoblja
valjanosti jamstva na pojedinu opremu.
4.1.9 Opi zahtjevi za rezervnu opremu

Izvoa je duan dobaviti minimalno slijedeu rezervnu opremu, kako bi se osiguralo
nesmetano i neprekidno funkcioniranje UPOV-a tijekom trajanja Ugovora. Rezervna
oprema se nee ugraivati ve e se skladititi na nain propisan uputama
proizvoaa pojedine opreme.
Za sve jednake grupe crpki (Q,h) za otpadnu vodu potrebno je dobaviti

minimalno jednu rezervnu crpku jednakih tehnikih karakteristika, proizvedenu
od istog proizvoaa
Za sve jednake grupe crpki (Q,h) za mulj potrebno je dobaviti minimalno jednu
rezervnu crpku jednakih tehnikih karakteristika, proizvedenu od istog
proizvoaa
GV & GB
Stranica 50

Za svaki blok za doziranje kemikalija jednake grupe crpki za doziranje kemikalija

potrebno je dobaviti minimalno jednu rezervnu crpku jednakih tehnikih
karakteristika, proizvedenu od istog proizvoaa
Minimalno jedan komad ljestvi izraenih od nehrajueg elika AISI 304L,
promjenjive visine, kojima se osigurava siguran pristup radnika u najdublji
bazen, na najvii objekt te u sve bazene i na sve objekte, za potrebe odravanja.
Doputena je i dobava vie komada ljestvi fiksne visine, izraenih od
nehrajueg elika AISI 304L, uz uvjet da je osiguran pristup svim objektima.
Za sve jednake grupe elektromotornih ventila, potrebno je dobaviti minimalno
jedan rezervni ventil jednakih tehnikih karakteristika, proizveden od istog
proizvoaa, ukljuivo i elektromotor sa svim pripadnim armaturama
Grablje za runo ienje rezervnog kanala (bypassa) grube reetke
Sva potrebna maziva i spojne elemente (ploice, vijke, matice) dostatne za
rad Postrojenja u periodu od 24 mjeseca
4.2 Zahtjevi prema tehnolokim cjelinama i/ili objektima

Kako se radi o postupku javne nabave i Naruitelj je duan potivati Naela javne
nabave, kao to su naelo trinog natjecanja, naelo jednakog tretmana, naelo
uzajamnog priznavanja, naelo razmjernosti, naelo transparentnosti i dr., a sa druge
strane Naruitelj mora tijekom postupka javne nabave izvriti kontrolu ispravnosti
ponuenih tehnolokih rjeenja nuno je ovom Natjeajnom dokumentacijom osigurati
mogunost provjere ispravnosti tehnolokih rjeenja danih u Ponudama.
Temeljem prethodnih navoda Ponuditelj je duan u Ponudi vezano za tehnoloko
rjeenje UPOV-a dostaviti:
sve proraune procesa sukladno mjerodavnim njemakim DWA (nekadanji ATVDVWK) standardima ili
ukoliko Ponuditelj odstupi od navedenih standarda, mora dati sve proraune
procesa, navesti i priloiti standarde koje je koristio, te izraditi i priloiti jasnu
usporedbu svog prorauna i prorauna sukladno DWA
ukoliko Ponuditelj ponudi tehnoloko rjeenje kojim racionalizira proces, a za koji
garantira postizanje zahtijevanih parametara, potrebno je da jasno definira u
kojem dijelu tehnolokog procesa je umanjio parametre i na koju vrijednost, te
dostavi detaljan opis rada toga dijela postrojenja u svojoj ponudi.
4.2.1 Glavni dovodni kolektor

Tlani kolektor kojim se otpadna voda doprema do UPOV nije predmet ovog Ugovora.
Ponuditelj je duan svojim tehnikim rjeenjem predvidjeti spojni element na mjestu
prikljuka na grubu reetku. Spojni element mora odgovarati po promjeru i materijalu
glavnom dovodnom tlanom cjevovodu TV upanja Centar.
Ukoliko Izvoa kroz tehniku dokumentaciju predvidi mjesto spoja razliito od zadnje
toke TV upanja Centar duan je na vrijeme upozoriti Inenjera da se usklade
radovi sa Izvoaem TV upanja Centar.
Pri tome tehniko rjeenje spoja na UPOV-u ne smije rezultirati veom duljinom TV
upanja Centar.
GV & GB
Stranica 51

Slika 12: Izvadak iz Glavnog projekta za izgradnju TV upanja Centar
4.2.2 Mehaniki tretman

Izvoa e svojim tehnikim rjeenjem za tehnoloku cjelinu Mehanikog tretmana
otpadnih voda predvidjeti minimalno slijedee objekte:
1. Objekt grube reetke s prikljukom na glavni dovodni tlani cjevovod TV
upanja Centar
2. Ulazna crpna stanica
3. Objekt fine reetke i aeriranog pjeskolova-mastolova
4. Objekt stanice za prihvat sadraja septikih jama
Napomena:
1. Izvoa e sve navedene objekte predvidjeti zatvorenog tipa i osigurati
proiavanje zraka sukladno zahtjevima naruitelja.
2. Izvoa moe grupirati navedene objekte, sukladno svom tehnikom rjeenju za
tehnoloku cjelinu Mehanikog tretmana otpadnih voda, to se takoer odnosi
na grupiranje hidromehanike opreme.
3. Izvoa je duan u okviru tehnoloke cjeline Mehanikog tretmana otpadnih
voda predvidjeti mjerenje protoka (sukladno poglavlju 4.6.2. Mjerenje protoka) i
uzorkovanje influenta. Za odabrani tip mjerenja protoka Izvoa je duan
priloiti hidrauliki proraun iz kojega je vidljivo da e za odabranu opremu biti
uspostavljeni hidrauliki uvjeti koji osiguravaju tonost mjerenja.
4.2.2.1Objekt grube reetke
Izvoa je duan pridravati se slijedeih specifinih zahtjeva vezano na objekt grube
reetke:
Graevinski objekt grube reetke mora biti projektiran sa minimalno 2 kanala

o radni kanal(i) oprema se automatskom grubom reetkom
o rezervni kanal predstavlja by-pass i mora biti opremljen grubom reetkom
(runo ienje grabljama)
Oba kanala moraju biti opremljeni zapornicama na runi pogon na poetku i
kraju kanala, koje se koriste u sluaju zastoja ili kvara na automatskoj gruboj
reetki.
Oprema automatske grube reetke mora minimalno zadovoljavati protok od
163,6 l/s. Prilikom dimenzioniranja kanala i opreme grube reetke Izvoa mora
uzeti u obzir postotak blokirane povrine grube reetke (ovisno o tipu i
proizvoau grube reetke) te projektnim rjeenjem svesti na minimum pojavu
uspora vode koji nastaje u kanalu ispred grube reetke.
Otvori grubih reetki moraju imati svijetlu irinu maksimalno 50 mm.
Automatska gruba reetka mora biti opremljena automatskim sustavom za
ispiranje otpadnog materijala.
GV & GB
Stranica 52

Automatska gruba reetka mora biti opremljena sustavom za odlaganje

materijala u kontejner.
Otpad se odlae u standardni kontejner V=1,1 m3. Potrebno je osigurati za
objekt grube reetke minimalno 2 kontejnera.
Grube reetke i zapornice moraju biti izraene od nehrajueg elika AISI 304L.
Rad automatske grube reetke u automatskom radu upravljan je razlikom razine
vode ispred i iza reetke (koje je potrebno mjeriti ultrazvunim mjeraima
nivoa).
Reetke moraju imati pripadajui elektro ormar za upravljanje i PLC koji mora
biti povezan s NUS-om.
4.2.2.2Ulazna crpna stanica

Izvoa je duan pridravati se slijedeih specifinih zahtjeva vezano na objekt ulazne
crpne stanice:
Mjerodavni protoci za dimenzioniranje su: QComb,max = 163,6 l/s; QDW,max = 96,4 l/s
Ukupno za potrebe ulazne crpne stanice potrebno je predvidjeti minimalno 2
radne crpke i minimalno 1 rezervnu crpku.
Visinu dizanja crpne stanice (H) Izvoa e definirati sukladno svom tehnikom
rjeenju i dokazati izraunom vremena trajanja gravitacijskog teenja otpadne
vode kroz UPOV i prikazom hidraulike linije toka vode kroz sve objekte.
Izbor tipa crpki ovisi o tehnikom rjeenju Izvoaa.
Svaka crpka mora biti opremljena frekventnom regulacijom rada, koja se
regulira sukladno tehnikom rjeenju Izvoaa.
U crpnoj stanici mora biti ugraen nivo prekida za sprjeavanje rada crpki na
suho.
Svi ugraeni ventili moraju biti na suhom dostupnom mjestu (aht ili radna
platforma).
Crpna stanica mora imati pripadajui elektro ormar za upravljanje i PLC koji
mora biti povezan s NUS-om.
Reim rada crpki e biti promjenjiv i prilagoen ulaznom dotoku. Crpke e raditi
naizmjenino tako da se jednoliko troe (tj. da uvijek imaju podjednak broj sati
rada) to e kontrolirati lokalni PLC.
Potrebno je osigurati servisnu pruga izraenu od konstrukcijskog elika St37,
prebojana sa epoksi premazom, ukljuivo s makom nosivosti prema teini
odabranih crpki. Lanci, vodilice i kuke za podizanje moraju biti izraeni od elika
AISI 304L.
4.2.2.3Objekt fine reetke i aeriranog pjeskolova-mastolova

Izvoa je duan pridravati se slijedeih specifinih zahtjeva vezano na objekt fine
reetke i aeriranog pjeskolova-mastolova:
Objekt fine reetke i aeriranog pjeskolova-mastolova ine fino sito i aerirani pjeskolov
sa mastolovom, koji mogu biti integrirani u tipski kompaktni ureaj ili se fina sita
posebno ugrauju za to je potrebno izgraditi poseban aeriran pjeskolov i mastolov iz
betonske konstrukcije.
Potrebno je osigurati servisne pruge izraene od konstrukcijskog elika St37,
prebojane sa epoksi premazom, ukljuivo s makom nosivosti prema teini odabrane
opreme. Lanci, vodilice i kuke za podizanje moraju biti izraeni od elika AISI 304L.
Zahtjevi za objekt fine reetke i aerirani pjeskolov-mastolov u izvedbi objekta sa
zasebnom hidromehanikom opremom i AB konstrukcijama kanala:
GV & GB
Stranica 53

FINA REETKA
Graevinski objekt fine reetke mora biti projektiran sa 2 kanala

o 1. kanal oprema se automatskom finom reetkom
o 2. kanal predstavlja by-pass i nije opremljen reetkom
Oba kanala moraju biti opremljeni zapornicama na runi pogon na poetku u
kraju kanala, koje se koriste u sluaju zastoja ili kvara na automatskoj finoj
reetki.
Oprema automatske fine reetke mora minimalno zadovoljavati protok od 163,6
l/s. Prilikom dimenzioniranja kanala i opreme fine reetke Izvoa mora uzeti u
obzir postotak blokirane povrine fine reetke (ovisno o tipu i proizvoau fine
reetke) te projektnim rjeenjem svesti na minimum pojavu uspora vode koji
nastaje u kanalu ispred fine reetke.
Otvor automatske fine reetke mora imati svijetlu irinu maksimalno 6 mm.
Automatska fina reetka mora biti opremljena automatskim sustavom za
ispiranje i kompaktiranje otpadnog materijala.
Automatska fina reetka mora biti opremljena punim transporterom za
odlaganje materijala u kontejner.
Otpad se odlae u standardni kontejner V=5,0 m3. Potrebno je osigurati za
objekt fine reetke minimalno 1 kontejner.
Sva hidromehanika oprema mora biti izraena od nehrajueg elika AISI 304L.
Rad automatske fine reetke u automatskom radu upravljan je razlikom razine
vode ispred i iza reetke (koje je potrebno mjeriti ultrazvunim mjeraima
nivoa).
Reetke moraju imati pripadajui elektro ormar za upravljanje i PLC koji mora
biti povezan s NUS-om.
Potrebno je postaviti sustav grijanja, kako bi se osigurala minimalna
temperatura od 10 C kao zatita od smrzavanja.
AERIRANI PJESKOLOV-MASTOLOV:
Aerirani pjeskolov-mastolov izraen od AB konstrukcije mora biti opremljen sa 2

jednake paralelne linije, svaka minimalnog kapaciteta 85 l/s.
Svaka linija pjeskolova-mastolova mora imati svoje puhalo i svoju distribuciju
zraka.
Svaka linija pjeskolova-mastolova mora biti opremljena mosnim zgrtaem
pijeska. Pijesak se crpi u klasirer pijeska te se punim transporterom odlae u
standardni kontejner V=5,0 m 3. Potrebno je osigurati za objekt aerirani
pjeskolov-mastolov minimalno 1 kontejner.
Masnoe se odstranjuju u uzdunu komoru za skupljanje masti, odvojenu
pomou potopnih lamela. Masti se prikupljaju pomou zgrtaa removal blade
u pretinac. Iz pretinca se crpe pomou ekscentrine crpke u standardni
kontejner V= 1,1 m3.
Sva hidromehanika oprema mora biti izraena od nehrajueg elika AISI 304L.
Za aerirani pjeskolov-mastolov mora biti osiguran automatski rad. Pjeskolov
mastolov mora imati pripadajui elektro ormar za upravljanje i PLC koji mora biti
povezan s NUS-om.
Zahtjevi za objekt fine reetke i aerirani pjeskolov-mastolov u izvedbi objekta sa

kompaktnim ureajem:
Oprema kompaktnog ureaja mora minimalno zadovoljavati protok od 163,6 l/s.

Kompaktni ureaj mora sadravati:
GV & GB
Stranica 54

Finu reetku sa otvorima svijetle irine maksimalno 6 mm.

Prea za ispiranje sadraja fine reetke i puni transporter.
Aerirani pjeskolov mastolov ukljuivo pripadno puhalo.
Sustav za odvajanje pijeska, klasirer pijeska i puni transporter.
Sustav za odvajanje masti.
Zaobilazni vod (by-pass).
Otpad i pijesak se odlae u standardne kontejnere V=5,0 m 3. Potrebno je
osigurati za objekt kompaktnog ureaja minimalno 2 kontejnera.
o Standardni kontejner za masti V= 1,1 m3.
Svi dijelovi kompaktnog ureaja moraju biti izraeni od nehrajueg elika AISI
304L.
Za kompaktni ureaj mora biti osiguran automatski rad. Kompaktni ureaj mora
imati pripadajui elektro ormar za upravljanje i PLC koji mora biti povezan s
NUS-om.
o
o
o
o
o
o
o
4.2.2.4Objekt stanice za prihvat sadraja septikih jama

Izvoa je duan pridravati se slijedeih specifinih zahtjeva vezano na objekt stanice
za prihvat sadraja septikih jama:
Potrebno je predvidjeti objekt stanice za prihvat sadraja septikih jama kapaciteta
minimalno 100 m3/h.
Zahtjevi za objekt stanicu za prihvat sadraja septikih jama:
Oprema stanice za prihvat sadraja septikih jama mora sadravati:

o Finu reetku sa otvorima svijetle irine maksimalno 6 mm.
o Prea za ispiranje sadraja fine reetke i puni transporter.
o Otpad s fine reetke se odlae u standardni kontejner V=1,1 m 3. Potrebno
je osigurati za objekt stanice minimalno 1 kontejner.
o Rad jedinice za prihvat mulja iz septikih jama mora biti nadziran i imati
mogunost zapisa slijedeih informacija:
Identifikaciju vozaa vozila
Podrijetlo mulja
Ukupnu koliinu dovezenog mulja
Datum i vrijeme
Podaci se prenose i evidentiraju u NUS.
o Svi dijelovi stanice za prihvat sadraja septikih jama moraju biti izraeni
od nehrajueg elika AISI 304L.
Cjevovod: za prihvat sa elektromotornim ventilom i prikljukom za kamione.
Prikljuno mjesto s crijevom za istakanje e biti smjeteno na vanjskom zidu
objekta.
Podzemni bazen volumena za minimalno 50 m 3 za prijem sadraja septike sa
potopnim mikserom s aeracijom i potopnom crpkom (1 radna i 1 priuvna)
minimalnog kapaciteta 50 m3/h, ultrazvunim mjeraem nivoa i nivo
prekidaem.
Objekt stanice za prihvat sadraja septikih jama mora imati pripadajui elektro
ormar za upravljanje i PLC koji mora biti povezan s NUS-om.
Izvoa e ugraditi sustav grijanja, kako bi se osigurala minimalna temperatura
od 10 C kao zatita od smrzavanja.
GV & GB
Stranica 55

4.2.3 Bioloki tretman linija vode

Izvoa je duan pridravati se slijedeih specifinih zahtjeva vezano na tehnoloku
cjelinu Bioloki tretman linija vode.
Izvoa je duan izraditi tehnoloko rjeenje
otpadnih voda tehnologijom aktivnog mulja.
biolokog
proiavanja
Dozvoljene tehnologije su:
Konvencionalni postupak s aktivnim muljem

arni postupak s aktivnim muljem (SBR)
Modificirane tehnologije za dva prethodno navedena postupka i sl.
Nisu dozvoljene tehnologije koje zahtijevaju dodatne trokove opreme, punila i sl. iz
razloga to takvi trokovi nisu predvieni Studijom izvedivosti, a iziskuju poveane
trokove pogona i odravanje te zamjene opreme, punila i sl.
4.2.3.1Osnovni zahtjevi za tehnoloku cjelinu biolokog tretmana otpadnih
voda:
Ulazni parametri za dimenzioniranje:

VRIJEDNOST,
JEDINICA
Projektni kapacitet
17.000 ES
Hidrauliko optereenje
Maksimalni suni protok (QDW,max,
96,4 l/s
QT,max)
Maksimalni kini protok
163,6 l/s
(QComb,max, QM,max)
Bioloko optereenje [kg/dan]
Bioloka potronja kisika (BOD5)
1,020
Kemijska potronja kisika (COD)
2,040
Suspendirane suhe tvari (SS)
1,190
Ukupni Duik (TKN)
187
Ukupni Fosfor (P)
34
PARAMETAR
Zahtijevani parametri kvalitete proiene otpadne vode:
Pokazatelj
Suspendirane tvari
BPK5 (20 C),
KPKCr
Granina vrijednost
Minimalni uinak
35 mg/l
25 mg O2/l
90 %
70 % - 90 %
125 mg O2/l
75 %
Ukupni fosfor
2 mg P/l
80 %
Ukupni duik
15 mg N/l
70 % - 80 %
Izvoa je duan tehnoloku cjelinu Bioloki tretman linija vode predvidjeti u

minimalno dvije linije u kojima se odvijaju jednaki tehnoloki procesi.
Izvoa e svojim tehnolokim rjeenjem definirati broj, veliinu i oblik bazena i
pripadnih objekata tehnoloke cjeline Biolokog tretmana linija vode.
Izvoa e svojim tehnolokim rjeenjem osigurati minimalnu starost mulja od
25 dana promatrajui sve tehnoloke cjeline UPOV-a. Tehnolokim rjeenjem
moe se osigurati starost mulja kroz liniju vode ili kumulativno kroz liniju vode i
liniju mulja:
GV & GB
Stranica 56

osigurati ukupnu starost mulja minimalno 25 dana volumenom aeracijskih

bazena ili
o osigurati ukupnu starost mulja minimalno 25 dana volumenom aeracijskih
bazena i bazena naknadne stabilizacije mulja.
Sustav mjerenja i automatskog voenja procesa Izvoa e predvidjeti sukladno
svojem tehnolokom rjeenju, na nain da e tehnoloki proces biti u potpunosti
nadziran i upravljan u svrhu postizanja optimalnih rezultata.
Izvoa je duan minimalno osigurati mjerenja koncentracija otopljenog kisika i
duika. Sva mjerenja moraju biti on-line.
o
4.2.3.2Zahtjevi za sustav aeracije:
Sustav aeracije mora biti osiguran sistemom podnih difuzora kojima se

osigurava aeracija finim mjehuriima.
Kapacitet puhala za aeraciju mora biti dostatan za osiguranje dobave zraka za
maksimalni protok i bioloko optereenje.
Potrebno je osigurati rezervno puhalo kapacitete min 50% ukupne dobave zraka
za maksimalni protok i bioloko optereenje.
Motori puhala e biti klase uinkovitosti IE3 prema HRN EN 60034-30.
Puhala e biti izvedena sa zatitnim kuitem u vidu akustike izolacije
izvedenom od pocinanog elinog lima ili jednakovrijedno. Buka pri radu
puhala sa zatitnim kuitem nee prelaziti 80 dB(A) na udaljenosti 1 m od
obrisa puhala mjereno sukladno HRN EN ISO 2151.
Potrebno je osigurati servisnu pruga izraenu od konstrukcijskog elika St37,
odabranih crpki. Lanci, vodilice i kuke za podizanje moraju biti izraeni od elika
AISI 304L.
Sustav aeracije e biti upravljan temeljem procesnih mjerenja koncentracije
otopljenog kisika u svakom pojedinom bazenu.
Sustav aeracije e imati standardnu aeracijsku uinkovitost (SAE) sukladno
DWA-M 209 od minimalno 2 kg O2/kWh u propisanim uvjetima testiranja
(T=20C, koncentracija otopljenog kisika 0,0 mg/l u istoj pitkoj vodi). Izvoa
e standardnu aeracijsku uinkovitost (SAE) iskazanu u kg O 2/kWh dokazati
potvrdom o tvornikom testiranju u propisanim uvjetima u svemu sukladno
DWA-M 209.
Broj i kapacitet difuzora e biti definiran od strane Izvoaa. Difuzori e biti
jednoliko raspodijeljeni po dnu bazena svake zone da bi se sprijeilo stvaranje
mrtvih zona. Membrane difuzora e biti izvedene od silikonskih materijala ili
EPDM-a otpornog na zaepljenje.
Grupe difuzora e biti montirane na zasebne jedinice (izvedene iz AISI 304L)
koje je mogue iskljuiti iz sustava opskrbe zrakom i podignuti iznad nivoa vode
kako bi se omoguio popravak i/ili zamjena dijelova. Cijevni razvodi e biti iz
elika AISI 304L. Kombinacija sa primjerenim PEHD ili PP cijevima je dozvoljena.
4.2.3.3Zahtjevi za crpke i mijeala:
Broj i tip crpki i mijeala Ponuditelj e definirati i ponuditi temeljem tehnolokog

prorauna, odnosno ponuene tehnologije.
Potrebno je predvidjeti za potrebe servisa ugraene opreme i crpki odgovarajui
sustav podizanja:
o Fiksne sustave potrebno je predvidjeti u obliku nosaa od nehrajueg
elika AISI 304L na svim pozicijama crpki i mijeala.
GV & GB
Stranica 57

Ponuditelj mora predvidjeti fiksne i/ili prenosive dizalice, a ovisno o teini

opreme i manipulativnim mogunostima osoblja na UPOV-u.
4.2.4 Bioloki tretman linija mulja

Sav mulj proizveden na UPOV-u mora biti stabiliziran, uguen i dehidriran.
Minimalni sadraj suhe tvari u mulju nakon strojne dehidracije, a prije mijeanja s
vapnom mora biti 22%.
Minimalni sadraj suhe tvari u mulju nakon kemijske stabilizacije mulja vapnom mora
biti 30%.
Bioloki tretman linija mulja mora sadravati minimalno slijedee objekte:
1. Spremnik i zgunjiva vika mulja sa ili bez crpne stanice za povratni i viak
mulja (ovisno o tehnolokom rjeenju).
2. Objekt dehidracije.
3. Plato za dehidrirani mulj
4.2.4.1Zahtjevi za spremnik i zgunjiva vika mulja sa ili bez crpne stanice
za povratni i viak mulja
Broj, oblik i volumeni objekata i pripadne opreme ovise o tehnolokom rjeenju i
moraju biti prikazani kao rezultat tehnolokog prorauna u sklopu ponude.
4.2.4.2Zahtjevi za objekt dehidracije
Zahtjevi za opremu u objektu dehidracije:
1. Ureaj za dehidraciju mulja:
a. Kapacitet ureaja (protok) definira se tehnolokim procesom, a uvjetovan
je jedino maksimalnim radnim vremenom dehidracije = 8 sati/dan, 5
dana/tjedan.
b. Potrebno je predvidjeti minimalno 1 ureaj za dehidraciju mulja tipa
centrifuga ili vijana prea.
c. Tijelo ureaja za dehidraciju mora biti izraeno od nehrajueg elika AISI
304L.
2. Crpke za mulj, cjevovodi i armature
a. Potrebno je predvidjeti minimalno 1 radnu i 1 rezervnu crpku.
b. Crpke moraju biti opremljene kontrolom frekvencije brzine rada motora.
c. Potrebno je predvidjeti sve pripadne usisne i tlane cjevovode ukljuujui
sve potrebne ventile i armature.
d. Potrebno je predvidjeti minimalno jedan induktivni mjera protoka mulja
3. Stanica za automatsku pripremu polimera s dozirnim crpkama
a. Potrebno je predvidjeti minimalno 1 stanicu za automatsku pripremu
polimera
b. Potrebno je predvidjeti minimalno 1 radnu i 1 rezervnu dozirnu crpku.
4. Puni transporter za dehidrirani mulj i kontejner
a. Puni transporter mora biti izraen od nehrajueg elika AISI 304L.
b. Potrebno je predvidjeti standardni kontejner V=5,0 m 3. Potrebno je
osigurati minimalno 2 kontejnera.
5. Silos za skladitenje negaenog vapna s opremom za doziranje i sustav
mijeanja strojno dehidriranog mulja s negaenim vapnom
Zahtjevi za objekt dehidracije:
Objekt mora biti zatvorenog tipa

Potrebno je osigurati proiavanje zraka mehaniko-fizikalnim postupkom.
GV & GB
Stranica 58

Potrebno je osigurati servisnu prugu izraena od konstrukcijskog elika St37,

odabranog ureaja za dehidraciju. Lanci, vodilice i kuke za podizanje moraju biti
izraeni od elika AISI 304L.
Unutranjost objekta mora biti obloena keramikim ploicama. Na podu
protuklizne i kiselo otporne ploice, a na zidovima kiselo otporne do pune visine
zida.
Potrebno je osigurati dovod pitke vode za potrebe ienja svih unutarnjih
povrina i opreme, te sanitarni vor sa svom potrebno opremom za potrebe
pranja osoblja u sluaju dodira sa opasnim tvarima.
Sanitarni vor mora sadravati minimalno prostor sa umivaonikom, tu, WC.
Vanjski prostor objekta za dehidraciju na kojem se predvia mjesto za
kontejnere za dehidrirani mulj mora se izvesti sa nadstrenicom.
4.2.4.3Zahtjevi za plato za dehidrirani mulj
Izvoa e predvidjeti plato za dehidrirani mulj na lokaciji UPOV-a.

Izvoa e predvidjeti povrinu platoa dostatnu za deponiranje dehidriranog
mulja nastalog tijekom 6 mjeseci neprekinutog pogona UPOV-a, sukladno svom
tehnolokom rjeenju.
Plato mora biti natkriven, a sve oborinske vode moraju biti prikupljene u interni
sustav oborinske odvodnje i proiavane na UPOV-u. Minimalna visina
nadstrenice iznosi 4 m.
Procjedne vode sa platoa potrebno je prikupljati zasebnim sustavom odvodnje i
proiavati na UPOV-u.
4.2.5 Izlazna crpna stanica

Za vrijeme niskih i normalnih vodostaja rijeke Save, potrebno je osigurati gravitacijsko
teenje proiene otpadne vode u recipijent rijeku Savu.
Izvoa je duan odrediti visinski poloaj nivelete ispusta u recipijent, ovisno o
tehnologiji i nastavno hidraulikoj liniji toka vode kroz UPOV. Pri tome je Izvoa
duan definirati optimalni odnos visine platoa, kote ispusta, kao i reima
rada ulazne i izlazne crpne stanice.
Izlazna crpna stanica mora biti dimenzionirana na maksimalni protok rijeke Save, a koji
je definiran visinom obrambenog nasipa. Izlazna crpna stanica mora biti u mogunosti
crpiti maksimalni protok efluenta od 163,6 l/s za vrijeme trajanja maksimalnog
vodostaja rijeke Save na mjestu ispusta.
U sluaju visoke vode, ultrazvuni mjera nivoa detektira nivo vode nizvodno,
elektromotorna zapornica zatvara ispusni kanal, te se efluent crpi pomou potopnih
crpki, koje su regulirane prema nivou vode u crpnoj stanici.
Ispust efluenta e biti takav da se onemogui povrat voda rijeke Save prema UPOV-u
pri svakom vodostaju.
Zahtjevi za opremu izlazne crpne stanice:
Max. protok: 163,6 l/s

Potrebno je osigurati minimalno 2 radne i 1 rezervnu crpku
Potrebno je osigurati zapornicu sa el. motornim pogonom
Pored crpne stanice efluenta bit e ugraen automatski uzorkiva za vanjsku
instalaciju.
Profil gravitacijsko /tlanog cjevovoda Izvoa e definirati svojim tehnikim
rjeenjem
GV & GB
Stranica 59

Potrebno je predvidjeti ablji poklopac odgovarajueg profila na kraju ispusnog

cjevovoda u AB ispusnoj graevini
4.2.6 Spremnik i crpna stanica proiene tehnoloke vode

Izvoa e sukladno svom tehnolokom rjeenju predvidjeti spremnik i crpnu stanicu
proiene tehnoloke vode.
Proiena tehnoloka voda primjenjivati e se za ispiranje otpadnog materijala za svu
opremu koja sadri automatski sustav za samoispiranje.
Ponuditelj e dimenzionirati spremnik proiene otpadne vode i crpnu stanicu na
nain da je u svakom trenutku osiguran odgovarajui tlak i potreban protok za svaki
dio opreme koja se ispire. Tehniki opis, dimenzioniranje (proraun) i pripadne nacrte
e Ponuditelj prikazati i obrazloiti u Knjizi 1 Prijedlog projekta.
Minimalni zahtjevi za opremu Spremnika i crpne stanice proiene tehnoloke vode:
spremnik i crpna stanica moraju biti natkriveni ili ograeni zatitnom ogradom
potrebno je ugraditi mjera protoka na izlazu iz crpne stanice
potrebno je ugraditi minimalno 1 radnu crpku i minimalno 1 rezervnu crpku
crpna stanica tehnoloke vode mora biti fiziki povezana nezavisnim sustavom
cjevovoda tehnoloke vode sa svakom opremom koja zahtijeva ispiranje
Crpna stanica e takoer sadravati svu opremu i instrumentaciju za potrebe
nadzora i upravljanja radom crpki te svu zatitnu opremu.
Izvoa e takoer projektirati, dobaviti, ugraditi i pustiti u rad lokalnu
upravljaku plou i povezati crpnu stanicu s centralnim NUS-om
4.3 Zahtjevi
za
infrastrukturu
ureenje
lokacije
UPOV-a
pripadnu
4.3.1 Nain i uvjeti prikljuenja graevne estice/graevine na javno

prometne povrine i komunalnu infrastrukturu
4.3.1.1Postojee graevine
Na lokaciji UPOV-a nema postojeih graevina.
4.3.1.2Povezivanje na prometnu infrastrukturu
Povezivanje UPOV-a na prometnu infrastrukturu potrebno je rijeiti:
sukladno izraenoj projektnoj dokumentaciji, Lokacijskoj dozvoli i Potvrdi

glavnog projekta za Pristupnu cestu
uklopom ulaza na interne prometnice UPOV-a sa pristupnom cestom, ukljuivo
sva infrastruktura.
4.3.1.3Pristup Gradilitu
Za pristup gradilitu koristiti e se trasa pristupne ceste koja je predmet ovog ugovora.
4.3.1.4Prikljuak na vodovod
Opskrba vodom osigurat e se prikljuenjem na postojeu vodovodnu mreu u upanji.
Sam prikljuak izradit e se izvedbom prikljunog cjevovoda na postojeu
vodoopskrbnu mreu u ulici Mladena Pozaia (kod kunog broja 94.) sukladno
GV & GB
Stranica 60

posebnim uvjetima graenja Komunalca d.o.o. od 5.11.2013. godine (priloenim uz

lokacijsku dozvolu).
4.3.1.5Prikljuak sustava odvodnje na UPOV
Sustav javne odvodnje aglomeracije upanja prikljuit e se na UPOV kroz paralelni
Ugovor, izgradnjom dijela sustava odvodnje koji se sastoji od sanacije postojee crpne
stanice CS II (crpna stanica Stara upanja), izgradnje nove CS upanja-centar te
izgradnje tlanih cjevovoda do planiranog UPOV-a za koje je izdana lokacijska dozvola
klasa: UP/I-350- 05/13-01/3, ur. br. 2196/1-14-03-13-9 od 05.04.2013. godine te
izmjena lokacijske dozvole klasa: UP/I-350-05/13-02/20, ur. br. 2196/1-14-03-13-2 od
16.10.2013. godine.
Poetak trase novih tlanih cjevovoda je kod nove CS upanja centar, a zavrava
prikljukom na planirani UPOV. Na navedeni tlani cjevovod prikljuuje se novo
projektirani tlani cjevovod od CS Stara upanja. Planirani objekti zajedno s UPOV-om
ine jednu funkcionalnu cjelinu ija je osnovna funkcija: prikupljanje otpadnih voda s
podruja aglomeracije upanja, njihov transport do planiranog UPOV-a, proiavanje
do razine propisane zakonskom regulativom te isputanje u recipijent rijeku Savu.
4.3.1.6Elektroenergetski prikljuak
Za ostvarenje prikljuka UPOV-a na elektroenergetsku mreu potrebno je stvoriti
tehnike uvjete u mrei, u skladu s tokom 6. Lokacijske dozvole za UPOV (knjiga 5)
Potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju i izgraditi prikljuni vod 10(20)/0,4

kV kablom
Potrebno je izgraditi kabelsku transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV, nazivne
snage 250 kVA. Trafostanica je predviena unutar ograde UPOV-a te je do iste
potrebno osigurati stalni pristup djelatnicima HEP-a.
Potrebno je osigurati alternativni izvor energije diesel elektrini agregat cca.
160 kW koji je potrebno smjestiti u zasebnu graevinu uz samu trafostanicu.
Sve trokove i naknade snosi Izvoa.

4.3.1.7Telekomunikacije
UPOV e biti spojen na javnu telekomunikacijsku mreu putem optikog kabla. Spojne
kutije e biti smjetene u upravnoj zgradi. Od spojnih kutija kabeli se vode do pojedinih
prostorija u svakoj zgradi, kao unutarnja razvodna mrea.
Signalni kabeli e biti poloeni u objektima i zgradama u svrhu nadzora i kontrole.
U upravnoj zgradi predvien je sustav strukturnih kabela Cat6. Svako radno mjesto e
biti opremljeno sa etiri RJ45 utinice za raunalo i IP telefon.
Izvoa je odgovoran za spajanje UPOV-a na telekomunikacijsku mreu, za glasovni i
podatkovni promet. Izvoa je odgovoran te snosi sve trokove prikljuenja UPOV-a na
telekomunikacijsku mreu. Spojem na telekomunikacijsku mreu e biti osigurano:
Spoj na Internet uz najbru moguu vezu;

Razmjena podataka NUS-a.
Svi telekomunikacijski spojevi e biti centralizirani na glavnoj spojnoj ploi u upravnoj

zgradi.
Projektiranje i izvedba kabela
telekomunikacijskog operatera.
instalacija
biti
usklaena
GV & GB
Stranica 61
sa
zahtjevima

UPOV je mogue prikljuiti na TK sustav Hrvatske putem telefonskog podzemnog

kabela do oblinje prikljune toke postojee mree grada. Sa ovako kabelski
spojenom lokacijom mogue je vriti transport svih moguih podataka, od telefonije do
daljinskog praenja i nadziranja rada tehnolokog procesa. Ovisno o potrebama UPOVa, Izvoa e dimenzionirati kapacitet kabela.
Kompletan razvod signalno-upravljakih vodova nadzorno-upravljakog sustava (NUS)
na lokaciji predvien je kroz distributivnu kabelsku kanalizaciju DKK.
DKK e se sastojati od zdenaca smjetenih kod glavnih spojnih toaka i mjesta
ravanja, meusobno povezanih instalacijskim PEHD cijevima.
Projektirana DKK omoguit e lako odravanje i proirenje sustava upravljanja bez
naknadnih zemljanih i graevinskih radova.
Prikljuak UPOV-a na postojeu elektroniku komunikacijsku infrastrukturu izvesti
prema uvjetima gradnje nadlenog tijela.
Prikljuni EK ormar (PEO) smjestiti na najpovoljnijem mjestu na proelju upravne
zgrade.
Za glavno mjesto koncentracije EKM predvidjeti komunikacijski ormar (KO) potrebnih
dimenzija i smjestiti ga u prostoriju informatike i tehnike zatite.
Od navedenog ormara do svake pojedine EK prikljunice u graevini, voditi kabele tipa
U/FTP cat.6 4x2x0,6 mm u zatitnim instalacijskim cijevima potrebnih dimenzija.
4.3.2 Unutarnje prometnice i parkiralita

Izvoa radova osigurat e unutarnje ceste kojima je omoguen jednostavan pristup
svim radnim podrujima.
Minimalna irina ceste e biti 3,5 m, i biti e predviena za promet tekih vozila mase
30 t. Dvosmjerne ceste e biti irine min. 6 m, s rubnjacima koji sprjeavaju oteenje
ruba ceste. Uvrene povrine e biti osigurane na svim tokama gdje je to potrebno,
kako bi se omoguio pristup osoblja i vozila u svrhu normalnog rada i odravanja svih
objekata UPOV-a.
Sve unutarnje pristupne ceste i stajalita e biti projektirani na nain kako bi se s
prometnih povrina to prije odvela voda
Sve oborinske vode moraju biti prikupljene u interni sustav oborinske odvodnje i
proiavane na UPOV-u
Ceste i povrine izmeu i unutar zgrada e biti takve da je omoguen nesmetan i
siguran pristup i manevriranje svih tipova i veliina radnih vozila i sredstava potrebnih
za rad i odravanje UPOV-a. Zahtjevi za pristup vozilima e biti osigurani na svim
lokacijama gdje postoji potreba pristupa osoblja i vozila u svrhu rada i odravanja
UPOV-a. Na mjestima gdje je to mogue, potrebno je predvidjeti rampe na vratima
predvienim za unos opreme, kako bi se omoguio pristup vozilima u zgradu. Uzduni
nagibi cesta ne smiju biti vei od 1:10.
Zaokretnim povrinama e se omoguiti manevar vozila do pozicije potpunog
pranjenja ili pozicije za punjenje/prihvat. Povrine predviene za zaokretanje i
parkiralita/povrine za istovar e biti odgovarajue oznaeni oznakama na povrini
prometnice.
Pristup spremnicima, komorama i ulazima zgrada e biti osiguran osvijetljenim
pjeakim stazama s vrstim oploenjem, irine 1,6 m, u sluaju da pristup ve nije
omoguen cestom uz objekt. Pjeake staze e pratiti logine linije kretanja radnika
koji odravaju UPOV.
GV & GB
Stranica 62

Izvoa e izvesti parkirna mjesta kako je minimalno definirano u tablici u nastavku.

Minimalno jedno mjesto e biti predvieno za invalidne osobe te odgovarajue
oznaeno.
Ukupan broj natkrivenih
parkirnih mjesta za
automobile (5 m duljine)
irine 3,3 m
irine 2,5 m
(za invalide)
Min. 8
Min. 1
Parkirna mjesta za
kamione i specijalna
vozila (9.5 m duljine)
Min. 1
4.3.3 Opskrba pitkom vodom i vanjska hidrantska mrea

Izvoa e procijeniti potrebe za koliinama vode iz javnog vodoopskrbnog sustava za
sanitarne potrebe, tehnoloke, te za protupoarne potrebe rada UPOV-a.
Cjevovod na koji je predvien spoj UPOV-a je profila PEHD DN 110. Ukoliko navedeni
cjevovodom nije mogue osigurati dostatne koliine pitke vode za potrebe UPOV-a,
Izvoa e od nadlenog isporuitelja vodne usluge ishoditi nove uvjete prikljuenja,
projektirati i izgraditi spojni cjevovod te biti odgovoran za ishoenje svih potrebnih
dozvola i suglasnosti.
Za potrebe prikljuka UPOV-a, Izvoa e s unutranje strane parcele UPOV-a
projektirati i izgraditi vodomjerno okno sukladno posebnim uvjetima isporuitelja
vodnih usluga.
Izvoa e projektirati i izvesti sustav distribucije pitke vode na podruju UPOV-a, te
sustav hidrantske mree. Sustav distribucije vode i hidrantske mree e biti u skladu s
hrvatskom regulativom.
4.3.4 Sustav zatite od poara

Za cjelokupno podruje UPOV-a Izvoa e projektirati i instalirati sustav zatite od
poara, te izraditi Elaborat zatite od poara sukladno Pravilniku o planu zatite od
poara (NN 51/12) te pripadajuim podzakonskim aktima.
Prijenosni vatrogasni aparati (na bazi CO2, suhog praha) e biti postavljeni na
razliitim lokacijama sukladno hrvatskim zakonima.
4.3.5 Interni sustavi odvodnje sanitarnih i oborinskih voda na lokaciji

UPOV-a
Izvoa e projektirati i izgraditi sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, koje e se
proiavati na UPOV-u. Sustav mora biti opremljen sa revizijskim oknima.
Izvoa e projektirati i izgraditi sustav odvodnje oborinskih otpadnih voda sa krovova,
internih prometnica i manipulativnih povrina, koje e se proiavati na UPOV-u.
Sustav mora biti opremljen sa slivnicima i revizijskim oknima.
Sve interne sustave odvodnje potrebno je predvidjeti kao gravitacijske, sa mjestom
prikljuka na UPOV na tehnoloku cjelinu Mehaniki tretman.
4.3.6 Ograda UPOV-a

Izvoa se parcelu UPOV-a ograditi vrstom ogradom visine 2 m od eline mree s
antikorozivnom zatitom.
elina mrea sa stupovima e biti temeljena u armiranobetonskom temelju.
GV & GB
Stranica 63

elina mrea e biti vezana na stupove na svakih 0,30 m po visini stupa te e biti
osigurana s tri ice/ horizontalne ukrute od stupa do stupa. elina mrea e biti
zatiena vruom galvanizacijom te presvuena odgovarajuim slojem plastike.
Stupovi ograde e biti izraeni od pocinanih elinih cijevi 60 mm, t = 6 mm ili
slinih i biti e postavljeni na razmak od maksimalno 2,5 m. Stupovi e biti premazani
zavrnim premazom boje koja odgovara boji eline mree, prilagoeno lokalnom
krajoliku.
4.3.7 Ulazna vrata

Pristupna vrata e biti izgraena na ulazu na UPOV. Vrata e biti izraena od
pocinanog elika i premazana zavrnim premazom boje koja odgovara boji stupova.
Pristupna vrata e biti izgledom istovjetna kao ograda oko UPOV-a.
Vratima e biti mogue upravljati runo i daljinski. Visina vrata e biti 2 m. irina vrata
e biti najmanje 7 m.
Ulaz na lokaciju UPOV-a biti e omoguen na temelju sustava identifikacijskih kartica.
Izvoa e dobaviti 20 identifikacijskih kartica UPOV-u. Ulazni sustav e biti povezan sa
NUS-om.
Vrata e biti dobavljena sa kompletnim prikljucima i biti e opremljena bravama
cilindrine vrste
Jedna vrata za ulaz osoblja e biti osigurana uz pristupna vrata, irine 1 m, S bravama
cilindrine vrste.
Druga vrata za osoblje e biti osigurana na suprotnoj strani pristupnih vrata kako bi se
omoguio izlaz u sluaju nude, irine 1 m.
Upozoravajui znakovi na hrvatskom jeziku e biti privreni na odgovarajuim
razmacima du ograde i na vratima, a koji upozoravaju javnost na opasnosti ulaska na
lokacije UPOV-a.
4.3.8 Krajobrazno ureenje

Izvoa e izraditi u okviru glavnog arhitektonskog projekta i projekt krajobraznog
ureenja podloan odobrenju Naruitelja i Inenjera.
Pri ureenju okolia Izvoa e uvaiti zahtjeve iz lokacijske dozvole te Rjeenja MZOIP
o prihvatljivosti zahvata za okoli (vidi Knjigu 5).
Krajobrazno ureenje e respektirati objekte koji su razliitih visina, oblika i namjene,
intervencijom, izrade nasipa, sadnjom drvea, grmlja i sl.
Izvoa e posaditi drvee i grmlje na podruju UPOV-a kako bi se uredio okoli zgrada,
osiguralo da je UPOV manje vizualno invazivan u odnosu na okolni krajobraz, te kako bi
se postigla funkcija zatite od irenja neugodnih mirisa sa lokacije UPOV-a.
Drvee i grmlje e biti tipa vegetacije koja se moe pronai u okolnom podruju uz
minimalne smetnje radu UPOV-a.
Otvorene povrine unutar ograde UPOV-a e biti zatravljene.
4.3.9 Nadgledanje podruja UPOV-a

Svaki dio podruja UPOV-a e se nadgledati zatvorenim CCTV sustavom (closed circuit
TV system) koji je opremljen s nadzornim kamerama u boji minimalne rezolucije 720p,
kojima je pokriveno cijelo podruje UPOV-a.
Snimak u trajanju od najmanje 72 h pohranjuje se na tvrdi disk.
GV & GB
Stranica 64

Ureaj za snimanje mora imati mogunost pohrane video snimka na DVD. Ureaj za
snimanje e imati lokalni panel i biti e smjeten u dobro osiguranom i zakljuanom
prostoru.
Nadzorne kamere e biti postavljene izvan mogunosti direktnog dohvata, a kabeli e
biti zatvoreni.
4.3.10
Osvjetljenje podruja UPOV-a
Na podruju UPOV-a e biti projektirana i izgraena javna rasvjeta du cesta i ureenih

povrina kako bi se omoguili svi radni postupci vezani uz rad UPOV-a i u nonim
satima.
Sve zgrade e imati najmanje jedno rasvjetno tijelo na ulazu. Na svim mjestima gdje
nije potrebna javna rasvjeta, a na kojima se nalaze elektro ili ostala oprema, potrebno
je osigurati lokalno osvjetljenje dostatno za rad.
Stupovi javne rasvjete moraju zadovoljavati slijedee zahtjeve:
Minimalna visina stupa iznosi 5 m.

Materijal za izradu je pocinani elini lim.
Potrebno je predvidjeti LED rasvjetna tijela.
Sva ostala rasvjetna tijela moraju biti u tednoj izvedi po izboru Izvoaa
4.3.11
Oznaavanje
Odgovarajue oznake e biti postavljene na ulaz u pojedine procesne objekte, oko

podruja UPOV-a i unutar zgrada (smjerovi, indikatori, oznake upozorenja, plan
evakuacije, itd.). Oznake e Izvoa osigurati uz trase kabela i cijevi, okna, zasunske
komore, nadzemne ventile, skladita opasnih i zapaljivih materijala itd. Oznake e biti
u sukladnosti s vaeom hrvatskom regulativom i zahtjevima lokalne uprave. Sve
oznake e biti na hrvatskom jeziku.
Prije izrade natpisa/oznaka, nacrti istih e biti dostavljeni Inenjeru na odobrenje.
4.4 Zahtjevi za Kontrolnu zgradu

Izvoa je duan u potpunosti se pridravati tehnikog rjeenja kontrolne
zgrade iz Idejnog projekta.
Izvoa e izraditi projekte za Kontrolnu zgradu temeljem tehnikog opisa i pripadnih
nacrta iz Idejnog projekta UPOV-a. U nastavku je dat saetak tehnikog opisa:
Kontrolna zgrada smjetena je neposredno uz sam ulaz u kompleks UPOV-a.

Oblikovana je kao pravokutna zgrada koja se protee u smjeru jugozapadsjeveroistok. Ulaz u graevinu je na sjeverozapadnom proelju zgrade. Teren
oko zgrade je ravan.
U prizemlju zgrade nalazi se ulazni prostor sa stubitem iz kojeg se na istom
nivou pristupa sanitarijama, arhivi te alatnici/radionici.
Na katu zgrade smjetena je kontrolna soba, sanitarije, ajna kuhinja, ured,
dvorana za sastanke te laboratorij.
Kontrolna zgrada je graevina tlocrtnih dimenzija 22,40 m x 6,50 m i visine 7,10
m. Zidovi ispune su od uplje blok opeke debljine 25 cm ili arm. betonski
debljine 20 cm. S unutarnje strane zidovi su obukani i obojani.
Proelje prizemlja objekta obloeno je termoizolacjskim slojem te zavrno
obukano i obojano, dok je proelje kata vjetrena fasada od limenih kazeta sa tri
GV & GB
Stranica 65

strane te staklena stijena na strani koja gleda prema kompleksu i rijeci.

Pregradni zidovi izvodit e se kao suhomontani elementi.
Pokrov blago kosog krova zgrade komande je od profiliranog lima. Krov je
neprohodan i sadri sve slojeve potrebne za zatitu konstrukcije i unutarnjih
prostora od utjecaja temperaturnih razlika i promjena te atmosferilija.
Podovi zgrade i centralne komande su odreeni prema fizikalno tehnikim
uvjetima u skladu s propisima i prema namjeni prostorija. U pravilu sadre sloj
hidroizolacije i toplinske izolacije kod podova na tlu, a zatim nosivi podloni sloj
(cem. estrih) i zavrnu podnu oblogu. Podovi meuetaa imaju toplinskoakustinu izolaciju.
Zavrne podne obloge odreene su ovisno o namjeni prostorija. Prisutni su
industrijski pod te protuklizne keramike ploice. Vanjska bravarija - vrata i
prozori - je predviena od alu profila. Ostakljenje je izo-staklom.
Izvoa
e
procijeniti
zahtjeve
za
ventilacijom
prostorije.
Sustav
klimatizacije/grijanja e biti ugraen kako bi se osigurala minimalna
temperature od 10 C, a maksimalna od 28C unutar prostorije.
4.5 Zahtjevi za laboratorij, analitiku i terensku opremu

4.5.1 Laboratorij
Izvoa e osigurati laboratorijske sadraje za analizu otpadnih voda. Laboratorij e
biti smjeten u Kontrolnoj zgradi.
Zidovi e biti obloeni u punoj visini, do stropa.
Pod e biti izveden s oblogom od materijala otpornog na koroziju i djelovanje kiselina i
sadravati e odvod sa sifonom.
Izvoa e osigurati opremu laboratorija odgovarajuim sustavom ventilacije i svom
drugom potrebnom opremom kako bi se osigurali sigurni radni uvjeti za osoblje
laboratorija.
GV & GB
Stranica 66

4.5.2 Laboratorijska oprema i namjetaj

Izvoa je duan opremiti laboratorij u upravnoj zgradi Postrojenja sukladno tablici u
nastavku.
Br
.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Opis
KEMIJSKI LABORATORIJ
Vis Spektrofotometar:
Valne duljine od 320 do 1100 nm sa RFID tehnologijom
Auto-kalibracija
Napajanje 220-240 V, frekvencija 50/60 Hz
Preciznost valnih duljina 1,5 nm
Dra kiveta za 10 mm, 20 mm, 50 mm pravokutne kivete i 13 mm

okruglu kivetu. Sa svim potrebnim programima za analizu otpadnih voda.
ita barkoda (IBR) za automatsko prepoznavanje kiveta
Ekran osjetljiv na dodir, u boji, izbornik na hrvatskom
Mogunost spremanja do 2000 izmjerenih vrijednosti
Prikljuak na bilo koji pisa za direktni ispis

Termoreaktor:
12 digestijskih odjeljaka za kivete (13 mm, 16 mm, 20 mm)
Napajanje 220-240 V, 50/60 Hz
Temperaturni raspon 40 C - 170 C
Brzina zagrijavanja 5 C /min
Inkubatorska tonost +/- 1 C (prema DIN, EN, ISO i EPA metodama)
Vrijeme zagrijavanja 8 min a 150 C
Vrijeme hlaenja 13 min do temperature okoline
9 programa digestije koje korisnik moe sam programirati
Samostalno korisniko programiranje vremena i temperature sa

sigurnosnim automatskim iskljuivanjem i zvunim signalom alarma
Aparat za BPK5 analizu:
Upotreba manometarske metode
Rezolucija 0.7% od BPK5 raspona mjerenja
Raspon mjerenja do 4000 mg O2/l
Napajanje 220-240, frekvencija 50/60 Hz
BPK5 direkt sadri:
1x BPK5 mjernu jedinicu sa integriranim stalkom za boce
6x BPK5 senzora (ABS materijal)
6x BPK5 boca
6x poklopaca (brtva)
6x magnetskih tapia za mijeanje
1x sustav za mijeanje
1x inhibitor za nitrifikaciju (ATH)
1x KOH otopina
2x preljevne mjerne boice
1 ulaz 1 izlaz
Termostatski kontroliran inkubator za BPK5:
Volumen 150 l
2 C do 40 C
podeavanje u koracima 0,1 C
20C BPK5 determinacija
LED prikaz
ugraeno hlaenje i grijanje
230 V, 50 Hz
2 police
Komplet laboratorijskih pipeta:
1 x pipeta od 0,2 do 1ml +100 rezervnih nastavaka
1 x pipeta od 1 do 5ml + 75 rezervnih nastavaka
Nastavci za pipete: 500 kom za svaku

Stalak za pipete
GV & GB
Stranica 67
Jedini
ca
Kolii
na
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom

Br
.
7.
8.
9.
1
0.
1
1.
1
2.
1
3.
1
4.
1
5.
1
6.
1
7.
1
8.
1
9.
Jedini
ca
Kom
Kom
Kolii
na
2
1
Kom
pH pufer 4.01, 500 ml
Kom
pH pufer 7.00, 500 ml
Kom
KCl standard 1408 S/cm, 500ml
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Runi uzorkiva sa teleskopskim tapom od 3m i 1l posudom
Kom
Set za
Kom
Opis
Stalak za kivete 13mm
Laboratorijski sat - toperica
Vieparametarski prijenosni multimetar sa digitalnim elektrodama za mjerenje
pH, otopljenog kisika i elektrovodljivosti.
Ureaj u koferu za prenoenje, gumirani, IP67.
Elektrode sa minimalno 5 metara kabela u kuitu od nehrajueg elika, IP 68.
Komplet elektroda sadri:
pH gel sonda, standardna
pH: 0 14 pH 0 80C ,
tonost: 0.002 pH,
temp.: 0.3C
LDO sonda za kisik, 0.1 20 mg/l do, 1 200% zasienje, 0 50C
Kisik sondu nije potrebno kalibrirati, radi na optikom principu
Vodljivost: 0S/cm 200mS/cm, -10 110C,
tonost za vodljivost +/- 0,5% vrijednosti
Mogunost prikljuaka ISE elektroda
Homogenizator za pripremu uzorka:
Za volumene od 1 do maksimalno 2000 ml (H2 O)
Sa digitalnim disperzivnim elementima
Radni raspon 10-1500 ml
Stator promjera 18 mm
Stajaa ploa sa folijom protiv skliznua
Maksimalni teret 5 kg
Dra glave ukljuen
220-240 V, frekvencija 50/60 Hz
Dozvoljena ambijentalna temperatura od +5 C do +40C

Hladnjak:
Sveukupni kapacitet minimalno 140 litara
Energetska uinkovitost klasa A+
Napajanje 220-240 V, 50/60 Hz

Pe za arenje:
Maksimalna temperatura 1100 C,
grijanje s dvije strane,
keramike grijae plotne otporne na dim,
automatski zaslon
Mijealica magnetska s grijanjem:
Volumen tekuine (H20): 10 L
Broj okretaja: 100 - 2 000 o/minuti
Grijanje: sobna temperatura do 320 C
Ploa: elik, promjera 125 mm
Prikaz temperature i broja okretaja: gumb
Dimenzije: 168x220x105 mm
Ureaj za proizvodnju demineralizirane vode sa reverznom osmozom i ionskim
izmjenjivaem:,
Izlazna voda mora biti manja od 1us/cm, kapaciteta minimalno 12l na

sat.
Mogunost postavljanja na zid.

membransku filtraciju:
Filter membranski sterilni, fi 47 mm,0,45um,pk/100
Crijevo gumeno, vakuum fi 8x18x5mm, 2 m
Vakuum pumpa /kompresor N 86KN.18; IP20; KNF
Crijevo vakuum gumeno 4/12mm
GV & GB
Stranica 68

Br
.
2
0.
2
1.
2
2.
2
3.
2
4.
2
5.
2
6.
2
7.
2
8.
2
9.
3
0.
3
1.
3
2.
3
3.
3
4.
3
5.
3
6.
3
7.
Jedini
ca
Kolii
na
Kom
Stalak za dva imhoffova lijevka
Kom
etka za ienje imhoffovog valjka
Kom
Kom
Kom
Kom
Kg
Mast silikonska, visoko viskozna 25g
Kom
Buchnerov lijevak, porculanski, promjera 90mm
Kom
Konina gumena brtva
Kom
Vakuum boca 1l
Kom
Vakuum crijevo 2m
Kom
Kompl
et
Crpka, vakuum/kompresor za membransku filtraciju, 220 VAC
Kom
Analizator vlage:
Oitanje na 0,001g ili 0,01%
Podruje vaganja do 50g
Temperaturno podruje: 50C - 160C / 1C
Iskljuivanje: kod isteka vremena ili definiranog gubitka mase u jedinici

vremena (1-59 sec)
Eksterna kalibracija, RS 232 prikljuak
2 halogena kvarcna grijaa svaki po 200W
10 aluminijskih posudica za vaganje promjera 90mm
Kom
Opis
Spojnica PP 4- 8/ 8-12mm;
Imhoff-ov ljevak:
plastian
transparentan
1000ml
Sterilizacija autoklavom, graduirani
Vaga analitika:
0,1mg/ 220g;
Maksimalna odvaga / minimalna odvaga: 220 g / 10 mg

Suionik:
volumena 53L;
Elektronsko upravljanje
prirodna cirkulacija zraka
Temperatura: +30 do +220C (+5C iznad temp. okoline)
Napajanje: 230V;
Eksikator bez tubusa 300mm s porculanskom ploom;
Silikagel
Filtar, crna vrpca fi 90mm, 100 kom
Set aluminijskih posudica za analizator vlage - 80 kom

Membranski filtri, stakleno vlakno 100 kom
Prijenosni aparat za mjerenje mutnoe i suspendirane tvari:
Kompaktni runi instrument za analitiku mutnoe i suhe tvari za

pojedinano, intervalno ili kontinuirano mjerenje
Vidljiva dubina uranjanja na kablu (oznake dubine)
Mutnoa 0,001-3000 NTU
Suspendirana tvar 0,001-400 g/l
Materijal senzora- nehrajui elik, senzorski prozor od safirskog stakla
Oprema u kovegu otpornom na udarce
Suelje USB, R 232, Zatita IP 65
Radno podruje 0 C do maksimalno + 50 C
10 metara kabla
GV & GB
Stranica 69
Kompl
et
Kompl
et
Kom
2
2
1

Br
.
3
8.
3
9.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
1
0.
1
1.
1
2.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
9.
1
1.
1
2.
1
3.
1
4.
1
5.
1
6.
1
7.
1
8.
1
9.
Jedini
ca
Kolii
na
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
15
15
10
10
3
10
5
10
10
Fosfat orto/ukupno ispitivanje sa kivetom 0.5-5 mg/l PO4-P pak/25
Kom
10
Fosfat orto/ukupno ispitivanje sa kivetom 5-40 mg/l PO4-P pak/25
Kom
Multiparametraski standardi za provjeru gotovih kivetnih testova
Kom
kom
set
kom
kom
kom
kom
Kom
10
1
2
2
2
4
2
Opis
Mjerenja u skladu sa DIN EN 27027/ISO 7027
Baterije i punja baterija ukljuen

Unutarnja mjerna stanica sa mjerenjem temperature, tlaka zraka, relativne
vlanosti zraka te datumom i satom.
Mikroskop binokularni:
kompenzacijski slobodna binokularna glava,
objektivi 4x, 10x, 40x, 100x,
halogeno svjetlo sa regulacijom snage

Potrone kemikalije za mjerenje kvalitete vode
KPK ispitivanje sa kivetom, 15-150 mg/l, pak/25
KPK ispitivanje sa kivetom 100-2000 mg/l, pak/25
Amonijev ispitivanje sa kivetom 2-47mg/l NH4-N, pak/25
Amonijev ispitivanje sa kivetom 1-12mg/l NH4-N, pak/25
Sulfat ispitivanje sa kivetom, 50-150 mg/l, pak/25
Nitrat ispitivanje sa kivetom, 0,2-13,5 mg/l NO3-N pak/25
Nitrit ispitivanje sa kivetom 0.015-0.6 mg/l NO2-N, pak725
LATON ukupni duik ispitivanje sa kivetom 5-40mg/l TN ,pak/25
LATON ukupni duik ispitivanje sa kivetom 20-100mg/l TN ,pak/25
Zatitna oprema
ormari za prvu pomo, metalni, popunjen
dezinfekcijsko sredstvo za ruke 1l
Boica za ispiranje oiju sa sterilnim sadrajem, za jednokratnu upotrebu, 500 ml
Sigurnosni sustav za ispiranje oiju
Zatitne naoale, srednje
Zatitne rukavice, lateks, srednje
Zatitne rukavice, otporne na kiselinu
Kuta, laboratorijska, bijela
Zatitne naoale s UV zatitom
Pribor za laboratorij
Kompl
et
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
20
5
2
4
2
2
3
Tikvica odmjerna 100 ml
Kom
15
Kom
15
aa niska 2000 ml
Kom
aa 1000ml
Kom
aa 500ml
Kom
aa 250ml
Kom
20
Menzura 10ml
Kom
Menzura 100ml
Kom
Menzura 1000ml
Kom
Set za membransku filtraciju 50 kom u setu, 1,2 um

Boca PVC, 1000 ml
lica dvostrana, 150 mm, polirana
Mikropatula dvostrana, 150 x 40 x 6 mm
Pinceta 160 mm
GV & GB
Stranica 70

Br
.
2
0.
2
1.
2
2.
2
3.
2
4.
2
5.
2
6.
2
7.
2
8.
2
9.
3
0.
3
1.
3
2.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
1
0.
Jedini
ca
Kolii
na
Lijevak stakleni fi 120 mm
Kom
Erlenmeyer tikvica usko grlo, 250 ml
Kom
aa niska 100 ml
Kom
aa niska 600 ml
Kom
Boca trcaljka B197 500 ml
Kom
PE-LD boca 250 ml
kom
10
PE-LD boca 1000 ml
kom
10
PE-LD boca 2000 ml
kom
Hvataljka za sigurno rukovanje posuem u muflonskoj pei, elik presvuen

niklom, duina 50cm
kom
Laboratorijske kare, 170 mm
kom
Stakleni tapi 6x250 mm
kom
30
Stakalca za mikroskop,
kom
50
Kom
Kom
Kom
Kom
Kom
2
3
Kom
Kom
Kom
kom
1
1
3
kom
Opis
Kemex A za pranje laboratorijskog staklenog posua

Popis namjetaja
Digestor ope namjene 1500x950x2550/2800 mm (xDxV), Ventilirani, unutarnja
rasvjeta, prikljuak 230 V AC
Laboratorijski radni stol sa ugraenim dvostrukim sudoperima dim.
2800x800x900 mm
radna ploa compact resistance 18 mm
ugraena 2 polipropilenska sudopera
ugraena 1 lab. mjealica za T/H vodu
ugraen ormari sa tri ladice (odignut od poda)
ugraen ormari (maska za sudopere)
metalna ojaana konstrukcija s "C" nogama i spojnicama
plastificirano epoxy prahom.

Laboratorijski radni dim. 1900x900x900 mm
radna ploa compact resistance 18 mm
ugraena dva ormari sa tri ladice (odignut od poda)
metalna ojaana konstrukcija s "C" nogama i spojnicama
plastificirano epoxy prahom.

Laboratorijski visei ormar dim. 1400x300x600 mm, sa trojim staklenim vratima
Pomini laboratorijski ormari, dim. 450x570x615 mm, s 3 ladice i bravicom
Laboratorijska stolica za stojei rad (s obruem za noge), sjedalo i naslon
lakoperivi poliuretan
Stol za vagu
Ormar za kemikalije
Garderobni ormar dimenzija 80x60x200 cm.
Raunalo s printerom
4.6 Zahtjevi za mjerenja

Postrojenje e biti opremljeno sa kontinuiranim mjerenjima, diskretnim mjerenjima i
opremom za kontrolu procesa. Sva oprema mora biti funkcionalna u granicama
vanjske temperature od -30 do +50C. Mjerna oprema mora imati strujnu petlju (4-20
mA) ili drugi prikladni komunikacijski protokol i mora biti spojena sa pripadajuim PLCom koji je povezan s NUS-om. Gdje je primjenjivo, sonde i analizatori moraju doi u
odvojenoj varijanti, moraju biti opremljene sa uvrenjima izraenim od nehrajueg
GV & GB
Stranica 71

elika AISI 304L. Mjerna oprema e imati prikaz mjerene vrijednosti na LCD zaslonu u
neposrednoj blizini mjernog mjesta. LCD zasloni e biti zatieni od utjecaja
vremenskih uvjeta. Svi kablovi e biti postavljeni u zatitnim kanalicama, cijevima ili
obujmicama.
4.6.1 Kontinuirana (in-line) mjerenja

Sva kontinuirana mjerna oprema mora biti fiksirana na zatitno postolje koje e
sprijeiti turbulenciju i tetu. Gdje je primjenjivo, pribor za montau e biti izveden iz
nehrajueg elika. Poto e Izvoa svojim tehnolokim rjeenjem definirati broj i
vrstu objekata i vrstu tehnolokog procesa proiavanja tehnologijom aktivnog mulja
postavljeni su minimalni kriteriji. Sustav mjerenja e ukljuiti minimalno sljedee
elemente:
1) Mehaniki predtretman (ulazna mjerenja pozicija ovisno o predloenoj
tehnologiji):
a) protok
b) pH-vrijednost
c) Temperatura
2) Prijem septike
a) protok
b) pH-vrijednost
3) Bioloki tretman:
a) otopljeni kisik O2 za mjerenje otopljenog O2 instaliraju se senzori koji rade na
optikom principu (luminiscencija). Za mjerenje temperature upotrebljava se
temperaturni senzor integriran u O2 senzoru
b) suspendirane tvari - za mjerenje suspendiranih tvari instaliraju se senzori koji
mjere TSS na temelju mutnoe sa mogunou kalibracije u vie toaka i
automatskim ienjem sa brisaem
c) amonij NH4-N - za mjerenje NH4-N ugraditi de se analizator koji omoguuje
vanjsku montau, metoda mjerenja na principu plinske selektivne elektrode
(GSE). Analizator mora biti opremljen sa membranskom filtracijom za pripremu
uzorka sa prikazom koliine protoka
d) nitrati NO3-N - za mjerenje NO3-N ugraditi de se senzori koji rade na principu UV
absorbcije sa kompenzacijom na mutnou i automatskim ienjem sa brisaem
e) fosfati PO4-P - koristi se analizator koji se moe instalirati na otvorenom bez
dodatne zatite. Analizator radi na fotometrijskom principu, uta metoda (yellow
method) sa automatskim ienjem. Za pripremu uzorka biti de ugraena
naprava za membransku filtraciju sa prikazom koliine protoka uzorka
f) za voenje procesa u biolokom tretmanu nuno je da kontrolni modul uzima u
obzir procesno sva navedena mjerenja kako bi se putem NUS-a omoguila
maksimalna kontrola tehnolokog procesa (ovisno o tehnologiji Izvoaa)
4) U naknadnoj talonici (ako je primjenjivo):
a) nivo mulja
b) protok za povrat mulja
5) Crpna stanica za povrat/suvinog mulja i dehidracija mulja (ako je primjenjivo):
a) protok recikla mulja za svaku liniju
b) koncentracija mulja u reciklu
c) protok suvinog mulja
d) protok filtrata crpke za filtrat
e) protok filtrata crpke za doziranje filtrata
f) protok mulja na dehidraciju
g) protok polimera na dehidraciju
6) Na ispustu u recipijent:
a) protok proiene otpadne vode
GV & GB
Stranica 72

4.6.2 Diskretna (Off-line) mjerenja

Mjesta uzorkovanja i oprema e biti minimalno izvedena, tj. ugraena na slijedeim
lokacijama:
na ulazu u Postrojenje, tj. izmeu reetki i pjeskolova-mastolova i

na izlazu iz Postrojenja
Uzorkovanje otpadne vode na razliitim lokacijama definiranim gore de biti omogueno

sa automatskim kompozitnim uzorcima proporcionalno protoku i vremenu. Uzorkivai
e imati mogunost automatskog izraivanja kompozitnog uzorka iz 24 pod-uzorka.
Uzorci de biti hlaeni.
Izvoa e omoguiti da sve toke uzorkovanja na Postrojenju imaju otvoreni dio sa
prihvatljivim sigurnim pristupom za uzimanje uzoraka.
Mjesta za runo uzorkovanje e biti predviene na prihvatljivim mjestima u crpki mulja
i dehidracijskim instalacijama.
Izvoa e dostaviti Naruitelju i dva prijenosna uzorkivaa kako je definirano:
Izvoa e osigurati dva prijenosna ureaja za uzorkovanje, sa hlaenjem na 4C za
maksimalno razdoblje pohrane od 24h. UPOV e biti opskrbljen kompletom staklenih i
polietilenskih spremnika za uzorke.
Napajanje 12 ili 24 V DC (baterija i AC adapter).
Priuvno napajanje punjiva 6Ah baterija koja automatski preuzima napajanje po
nestanku AC napajanja.
Kuite ureaja e biti izraeno od ABS-a otpornog na udarce; podvodna uporaba,
vodotijesno, nepropusno za prainu, otporno na koroziju i led.
Temperaturni okvir za opu uporabu je od 0 do 45C.
4.7 Zahtjevi za nadzorno-upravljaki sustav (NUS) i upravljanje

tehnolokim procesom
4.7.1 Openito
Osnovna koncepcija nadzorno upravljakog sustava se bazira na tome da je u svakom
daljinski nadziranom objektu, elektro-energetika i pripadna lokalna automatika sa
svom pripadnom mjerno-izvrnom opremom funkcionalno povezana sa sustavom
nadzora i daljinskog upravljanja.
Postrojenje mora biti izraeno tako da je u cijelosti omoguen automatski rad. Svi
elementi u tehnolokom procesu moraju biti povezani s pripadajuim PLC-om, a PLCovi e biti meusobno povezani u zajedniki SCADA-a sustav koji se nalazi u NUS.
Sustav NUS-a treba biti potpuno otvoren, tj. omoguavati prihvat svih elemenata
UPOV-a koji e biti izvedeni u okviru ovog Ugovora, kao i eventualna naknadna
proirenja UPOV-a.
Glavni centar NUS-a e se nalaziti na lokaciji UPOV-a. Osim glavnog NUS-a sustav e
imati i mogunost prosljeivanja informacija prema drugim slubama ili deurnim
voditeljima.
4.7.2 NUS
Izvoa e izraditi NUS koji mora biti odobren od strane Inenjera i Naruitelja. NUS se
sastoji od izrade programskih algoritama u svakom postavljenom PLC-u i izrade slika
za svaki dio UPOV-a u programskoj aplikaciji za vizualizaciju (SCADA).
GV & GB
Stranica 73

Izvoa e u dogovoru s Inenjerom i Naruiteljem izraditi slike u SCADA-i, definirati

slijedee:
Prihvaanje, spremanje i obrada pohranjenih informacija koji u centralnu postaju

stiu iz pojedinih objekata te se pohranjuju u datoteke (digitalna stanja te
analogna mjerenja koje centralna postaja prima iz pojedinih perifernih postaja).
Alarmiranje zvunim , svjetlosnim i pisanim alarmom u sluaju prijema nekog
alarmnog stanja.
Obrada, pohrana i ispis prikupljenih informacija iz sustava, kao i radnji koje su
poduzete u samom komandnom centru. Treba biti omogueno da se odabiru
podaci koji e biti ispisivani.
Alfanumeriki i grafiki prikaz prikupljenih podataka iz sustava e biti prikazan
na LCD monitoru. Grafiki nain e se koristiti za prikaz sustava (signalizacije,
mjerenja - prikazani su grafikim simbolima koji shematski prikazuju sve
relevantne ureaje iz UPOV-a), dok se alfanumeriki nain koristi za prikaz listi,
tabela, alarmnih stanja i bitnih podataka iz sustava. Grafiki prikazi moraju biti
obvezno podijeljeni u vie segmenata odnosno slika. Od cjelokupne slike za
cjeloviti sustav s osnovnim informacijama o tome da li je objekt u normalnom
radu ili se javila neka greka. Svi ostali prikazi bili bi pojedinani po pojedinim
objektima ili po grupama tehnoloko povezanih objekata s detaljnim prikazom
svih funkcija. U prikazima pojedina slika sastoji se od fiksnih i varijabilnih
simbola, te tekstova numerikih podataka. Varijabilni simboli i tekstovi mijenjaju
svoj izgled u ovisnosti o informacijama prikupljenih iz sustava, tj. o stanju
pridruenih informacija. Fiksni simboli slue za povezivanje elemenata sustava u
logiku tehnoloku cjelinu.
Izmjenu postojeih i stvaranje novih prikaza koji slue korisnicima da prilikom
eventualnih promjena u konfiguraciji mjerno-regulacijsko-upravljake opreme
mogu mijenjati grafike prikaze, mjerne vrijednosti i sustavne parametre za
pojedine ureaje.
Automatski rad na bazi algoritama automatskog rada uz mogunost promjene
rada od strane deurnog operatera na nain slanja daljinskih naredbi u
Postrojenje. Unos naredbi je mogu posredstvom tastature ili mia na simbol
ureaja kojim se eli upravljati, ime se otvara "prozor" s odgovarajuim
odabirom za izdavanje naredbi.
Naime, svi algoritmi koji se mogu rijeiti na nivou PLC-a trebaju se rijeiti na tom nivou,
dok se samo algoritmi na nivou sustava rjeavaju na nivou komandnog centra, to
osigurava veu pouzdanost, budui da u sluaju prekida komunikacije, ispada
komandnog centra svi objekti i nadalje bez ikakvih smetnji funkcioniraju normalno, i to
u automatskom reimu.
Kompletna programska podrka za PLC-e, SCADA-e i protokoli komuniciranja moraju
biti potpuno "otvoreni", tj. dostupni Naruitelju u svrhu naknadnih izmjena i dopuna, te
e ista biti dostavljena Naruitelju.
Izvoa e isporuiti i razvojne programske alate koje je koristio za izradu pri
programiranju PLC i SCADA-e.
Cjelovito suelje NUS-a te sve slike SCADA-e moraju biti na hrvatskom jeziku.
4.8 Zahtjevi za rezervne dijelove i maziva

Izvoa e dostaviti rezervne dijelove i maziva dovoljna za rad kompletnog UPOV-a u
periodu od 24 mjeseca nakon Preuzimanja na datum dogovoren s Inenjerom. To ne
oslobaa Izvoaa odgovornosti da osigura da je sve oprema propisno podmazana i
napunjena mazivima (gdje je primjenjivo) prije pokretanja UPOV-a. Takoer, svi
GV & GB
Stranica 74

rezervni dijelovi i maziva potrebni tijekom Testova po Dovretku i Pokusnog rada idu na
troak Izvoaa.
Izvoa e, na temelju preporuka proizvoaa opreme, definirati potrebne rezervne
dijelove za svu opremu i pripremiti detaljan popis rezervnih dijelova i maziva. Detaljan
popis rezervnih dijelova, maziva i alata koje e isporuiti, Izvoa e Inenjeru na
odobrenje dostaviti nakon zavretka izvedbenog projekta.
Izvoa e osigurati da su sva koritena maziva dostupna na hrvatskom tritu.
4.9 Zahtjevi za Testove po dovretku

Izvoa je duan provesti Testove po dovretku u vremenu od roka dovretka do
izdavanja potvrde o preuzimanju, a to ukljuuje:
1.1.Ispitivanja i dokazi kvalitete ugraene opreme prije putanja u rad
1.2.Pokusni rad
1.2.1. Ispitivanja funkcionalnosti opreme pri putanju u rad
1.2.2. Pokusni rad UPOV-a u svrhu dokazivanja Ugovorom zahtijevanih
parametara
O bilo kojem nadzoru ili testiranju Izvoa e obavijestiti Inenjera u pisanom obliku
najmanje 21 dan prije izvoenja nadzora ili testiranja.
Izvoa e izraditi sveobuhvatan Program testiranja tijekom Testova po dovretku u
kojem e opisati detalje nadzora i postupaka testiranja koje predlae za UPOV. Taj
Program e Izvoa dostaviti Inenjeru na odobrenje najmanje 60 dana prije poetka
Testova po dovretku.
Postupci i radni procesi za pohranu rezultata testiranja e biti prikazani u Planu
osiguranja kvalitete Izvoaa, ali e ih za svaki sluaj Izvoa dostaviti u pisanom
obliku Naruitelju, uz komentare i odobrenje Inenjera.
Na mjestima gdje se zahtijeva posebna oprema za testiranje, Izvoa e osigurati
odgovarajue ispitne formulare, koje e dostaviti Inenjeru na pregled prije izvoenja
testiranja.
Sva testiranja ovdje opisana i ona koja e se utvrditi kasnije e provesti Izvoa na
vlastiti troak.
4.9.1 Ispitivanja i dokazi kvalitete ugraene opreme prije putanja u

rad
Nakon roka dovretka, Izvoa e ako je ispravno ugradio i ispitao funkcionalnost sve
ugraene opreme, obavijestiti pisanim putem Inenjera da je spreman za provedbu
ispitivanja ugraene opreme prije putanja u rad.
Izvoa je duan provesti ispitivanje prije putanja u rad, sukladno Programu
ispitivanja i putanja u rad definiranog Glavnim projektom.
Za potrebe provedbe ispitivanja opreme prije putanja u rad Izvoa je duan osigurati
i dostaviti slijedee:
Struno i kvalificirano osoblje za provedbu ispitivanja.

Osigurati da prilikom provedbe ispitivanja Inenjer ima na uvid Upute
proizvoaa opreme koja se ispituje, kao i potrebne dokaze kvalitete i ocjene
sukladnosti iste.
GV & GB
Stranica 75

Osigurati svu potrebnu mjernu opremu kojom se dokazuje funkcionalnost

opreme do ispunjavanja uvjeta ispitivanja.
Osigurati za ispitivanu opremu potrebna maziva, goriva i elektrinu energiju.
Sva ispitivanja e biti provedena od strane Izvoaa pod nadzorom i do konanog

prihvaanja od strane Inenjera i to kako slijedi.
Oprema za podizanje
Za sve ugraene eline profile koji se koriste kao vodilice opreme za potrebe
podizanja ugraene opreme ispitivanje e se provesti na nain:
Vizualnim pregledom naina ugradnje i izvedenih spojeva

Osiguranjem optereenja koje mora biti 25% vee od projektiranog
Podizanje optereenja mora izvesti na nain da se profil optereti u toki
najveeg progiba
Ovim ispitivanjem provjerava se i nosivost dizalice i pripadne opreme
Hidromehanika oprema (reetke, zapornice, ventili na runi pogon)
Vizualni pregled naina ugradnje i izvedenih spojeva

Provjera funkcionalnosti (otvaranje zatvaranje)
GV & GB
Stranica 76

Crpke, mijeala, automatske reetke

Pregled izvedene zatite
Izvoa e provesti suhe testove prema uputama proizvoaa
Provjera signala
Zapornice i ventili na elektromotorni pogon

Provjera funkcionalnosti (otvaranje zatvaranje)
Provjera signala
Cjevovodi
Za sve izvedene cjevovode provesti e se Tlana proba. Ispitni tlak mora biti
minimalno 1,5 puta vei od maksimalnog radnog tlaka.
Izvoa e osigurati potrebnu opremu ukljuujui sve eventualno potrebne
privremene slijepe prirubnice i organizirati opskrbu i zbrinjavanje vode potrebne
za ispitivanje koja se treba nabaviti iz izvora odobrenog od strane Inenjera.
Zavrno ispitivanje e se provesti u prisutnosti Inenjera. Ispitivanje se mora
izvesti sukladno sa HRN EN 1610.
Puhala

Provjera funkcionalnosti puhala i rada frekventnog regulatora
Provjera signala
Sustav aeracije
Izvoa je duan napraviti mokro testiranje koje e provesti na nain:
da e o svom troku osigurati punjenje bazena vodom iz javnog vodovoda ili

tehnolokom vodom do visine cca. 20 cm iznad aeratora
putanjem zraka u sustav aeracije vizualnim pregledom kompletnog sustava
aeracije (spojevi cjevovoda, armature i fitinzi i difuzori)
Elektrina postrojenja i sustavi napajanja:
Ispitivanje izolacije.
o Za sustave do 1000 volti ispitivanje izolacije opreme se provodi na 500
volti pomou odobrenih instrumenata za ispitivanje. Ova ispitivanja se
provode sa iskljuenim osiguraima/ sklopnim panelima u strujnom
krugu, na poloaju izmeu faze i uzemljenja. Svi sekundarni manji iani
strujni krugovi se slino ispituju.
Zatitni i kontrolni strujni krugovi
o Uspjean rad svih strujnih krugova koji trenutno rade tijekom njihovog
cijelog radnog raspona mora biti ispitan od strane sekundarnog strujnog
izvora, gdje su primarna ispitivanja provedena kod proizvoaa.
o Primarna ispitivanja se provode na uzemljenom ogranienom strujnom
krugu, nakon to se zavre pilot strujni krugovi, za stabilnost i uvjete
kvara. Na transformatorskim strujnim krugovima sa diferencijalnom
zatitom gdje primarno putanje nije mogue kod proizvoaa, popunjeni
strujni krugovi sa relejima e u potpunosti biti ispitani u sekundarnoj
injekciji, i sa simuliranim uvjetima kvara. Ispitivanja stabilnosti se provode
uz normalne uvjete optereenja nakon to se sustav zavri i prikljui.
Instrumenti i oprema za mjerenje
GV & GB
Stranica 77

Ispitivanja se provode kako bi se osigurao ispravan rad strujnog kruga i

napona kojim upravljaju indikacijski instrumenti kada se prikljui u stvarni
sustav opskrbe.
Neprekinutost uzemljenja
o Ispitivanja neprekinutosti se provode na zemljanim vodovima u sklopu
razvodne ploe, takvi testovi se provode putanjem struje. To ne
iskljuuje ispitivanje glavnog uzemljenja.
Rotirajui strojevi (motori i generatori)
o Prije primjene elektrine energije na namote strojeva, treba ispitati otpor
izolacije (sa prikladnim ispitivaem otpora izolacije) i treba biti vei od
procijenjenog preporuenog minimuma proizvoaa kada se ispravi na
temperaturu namota na Gradilitu. Ukoliko je potrebno isuivanje namota
na Gradilitu isto mora biti u skladu sa preporukama proizvoaa.
o Prije rotiranja bilo kojeg stroja pod naponom, treba provjeriti (i ako je
potrebno namjestiti) mehaniko poravnanje osovine s pogonskim
optereenjem (ili vozaem) i moraju biti u skladu s preporuenom
procjenom proizvoaa.
o Prije mehanikog spajanja bilo kojeg stroja na pogonsko optereenje,
treba provjeriti smjer rotacije.
o Prije pokretanja bilo kojeg stroja pod naponom, visokonaponski spojevi
trebaju biti provjereni na ispravnost sastava i vrstoe.
Sustavi uzemljenja
o Ispitivanje otpora mree uzemljenja i elektroda su unutar odreenih
granica i u skladu sa uvjetima dobavljaa elektrine energije.
Elektrina oprema i instalacije
o Izvoa e biti odgovoran za organizaciju i obavljanje takvih ispitivanja i
uz prisustvo i bez prisustva koje moe zahtijevati isporuitelj elektrine
energije, te predati Inenjeru potvrdu o odobrenju kompletne elektrine
instalacije.
Plinske instalacije
o Sve plinske instalacije e biti ispitane sukladno vaeoj regulativi. Gdje su
instalacije izvedene u EX atmosferama, biti e ispitane potujui uvjete
nadlenog tijela.
Graevine
o Izvoa mora dokazati da su instalacije izgraenih graevina u skladu sa
specifikacijama i vaeim lokalnim zakonima.
NUS
o Testiranje upravljanja radom pojedinih elemenata Postrojenja koji su
spojeni u NUS pri daljinski upravljanom radu, lokalnom automatskom
upravljanju i runom upravljanju.
o Izvedba suhe simulacije rada NUS-a.
4.9.2 Pokusni rad

Izvoa je duan provesti Pokusni rad u skladu sa Zakonom o gradnji - lanak 143,
paragraf 3 i ovom DZN.
Pokusnim radom Izvoa je duan se dokazati zadovoljenje temeljnih
zahtjeva za graevine, uvjeta prikljuenja na infrastrukturu i procesnih
parametara.
Izvoa je duan pokusni rad kako je definiran u nastavku ovog poglavlja definirati u
svom Glavnom projektu UPOV-a.
GV & GB
Stranica 78

Nakon to se dovre testiranja prije putanja u rad

nakon odobrenja Inenjera, zapoinje pokusni rad
odgovoran Izvoa. Za potrebe prijave pokusnog
Izvoa e izraditi elaborat za prijavu pokusnog rada
tijela na isti.
i testiranja pri putanju u rad,

svakog od UPOV-a za koji je
rada nadlenim institucijama,
te ishoditi odobrenje nadlenog
4.9.2.1Dokazivanje mehanike
izvedenih graevina
stabilnosti
otpornosti
projektiranih
Izmeu ostalog, za dokazivanje sukladnosti izvedenih graevina zahtjevu mehanike

otpornosti i stabilnosti, Izvoa e na svim zgradama UPOV-a uspostaviti mreu
kontrolnih repera sukladno projektu temeljenja te e tijekom pokusnog rada provoditi
kontrolna mjerenja slijeganja graevina. Podaci o mjerenjima e biti sastavni dio
mjesenih izvjetaja i konanog izvjetaja o provedenom pokusnom radu.
4.9.2.2Dokazivanje procesnih parametara
Pokusni rad pokriva period trajanja od ukupno 6 mjeseci odnosi se na
dokazivanje slijedeih procesnih parametara:
pokusni rad linije vode i pokusni rad linije mulja te
dokazivanje sukladnosti zahtjevima za buku i kakvou zraka
Sva ispitivanja predviena u razdoblju pokusnog rada se izvode kako je navedeno u

glavnom projektu (graevinskoj dozvoli/potvrdi glavnog projekta), sukladno vaeem
Zakonu gradnji (posebice lanak 143., NN 153/13).
Tijekom pokusnog rada Inenjer ima pravo prisustvovati svim operativnim
aktivnostima i aktivnostima odravanja, cilj kojih je optimizirati funkciju i rad cijelog
UPOV-a.
Sve trokove u razdoblju pokusnog rada (ukljuujuu operativno osoblje Izvoaa, sav
potroni materijal, elektrina energija, odlaganje otpada i mulja) snosi Izvoa.
Tijekom tog razdoblja Izvoa e:
1. Biti odgovoran za sigurnost operativnog osoblja i osoblja za odravanje.
2. Izvriti opsean Plan obuke osoblja Naruitelja.
3. Uspostaviti planirani reim odravanja za strojarsku i elektrinu opremu,
ukljuujuu nabavu i implementaciju softverskog paketa za odravanje imovine.
4. Osigurati uzorkovanje influenta, proienih otpadnih voda, itd. i analizu
uzoraka u neovisnom akreditiranom laboratoriju.
5. Dokazati sukladnost kvalitete proiene otpadne vode sa zahtjevima za efluent
kako je definirano ovim Zahtjevima Naruitelja.
6. Dokazati sukladnost kvalitete mulja nakon obrade kako je zahtijevano ovim
Zahtjevima Naruitelja.
GV & GB
Stranica 79

7. Izraivati mjesene izvjetaje sa slijedeim pojedinostima:

a. Prosjeni dnevni i najvii protok otpadnih voda
b. Kvaliteta i kvantiteta influenta i efluenta
c. Potronja elektrine energije
d. Potronja kemijskih sredstava
e. Udio suhe tvari u uguenom i dehidriranom mulju
f.
Kvantiteta generiranog i odloenog mulja
g. Izvjetaj o osoblju i stanje programa izobrazbe

h. Rezultati provedenih praenja
Po uspjeno provedenom pokusnom radu, Izvoa e Inenjeru na odobrenje dostaviti
izvjee o pokusnom radu UPOV-a.
Osim uzorkovanja i analiza potrebnih za dokazivanje uspjenog rada UPOV-a, tijekom
pokusnog rada Izvoa e po potrebi provoditi nadzor, uzorkovanje i analizu otpadnih
voda i mulja za kontrolu i podeavanje UPOV-a i uvjeta procesa. Ovi uzorci i analize ne
vrijede za dokazivanje sukladnosti Zahtjevima Naruitelja. Uzorkovanje se provodi sa
opremom za uzimanje uzoraka kako je isporueno prema Ugovoru.
4.9.2.3Ispitivanja funkcionalnosti opreme pri putanju u rad
Na poetku Pokusnog rada definiranog Glavnim projektom Izvoa je duan provesti
jo sva mokra testiranja koja nije mogao provesti prije putanja u rad. Mokrim
ispitivanjima potrebno je dokazati funkcionalnost opreme prema Uputama
proizvoaa, to na primjeru potopnih crpki znai dokazivanje tehnikih radnih
karakteristika (Q,H).
Nakon to se dovre testiranja prije putanja u rad i testiranja pri putanju u rad do
odobrenja Inenjera, zapoinje pokusni rad Postrojenja za koji je odgovoran Izvoa.
4.9.2.4Pokusni rad UPOV-a u svrhu dokazivanja Ugovorom zahtijevanih
parametara za emisije otpadnih voda, buke i zraka
4.9.2.4.1
Pokusni rad linije vode
Izvoa moe, o vlastitom troku osigurati dovoljnu koliinu mulja za zapoinjanje

biolokih procesa dopremom sa druge lokacije.
Prva faza pokusnog rada omoguuje Izvoau da pokrene UPOV, optimizira rad i
dovede UPOV u potpuno operativno stanje i u skladu s zahtjevima za efluent. Kada
Izvoa, na temelju vlastitih uzoraka i analiza, smatra da je UPOV u potpunosti
operativan, o tome e obavijestiti Inenjera.
Smatra se da je prva faza zavrena i Inenjer e odobriti dokumentirani zahtjev
Izvoaa kada su ispunjeni sljedei uvjeti:
GV & GB
Stranica 80

Izvoa je UPOV pustio u pogon na najmanje 30 dana u skladu sa Prirunikom o

rukovanju;
Izvoa je dokazao sukladnost zahtjevima za efluent na minimalno 3 (tri)

uzastopna kompozitna (24-satna) uzorka.
Trajanje prve faze pokusnog rada linije vode je ogranieno na maksimalno 45

(etrdesetpet) dana.
Nakon zavretka prve faze, zapoinje druga faza tijekom koje se svaki peti dan uzima
se jedan kompozitni uzorak (24-satni) efluenta i influenta.
Uzorci se svakog petog dana analiziraju u neovisnom akreditiranom laboratoriju
(prema normi HRN EN ISO/IEC 17025) iji troak snosi Izvoa. Analize se provode u
skladu s vaeim hrvatskim ili meunarodnim standardima. Ostale uzorke Izvoa
analizira na laboratoriju UPOV-a, o emu e Izvoa mjeseno dostaviti Izvjee
Inenjeru sa sintezom rezultata testiranja.
Smatra se da je UPOV uspjeno prolo pokusni rad linije vode ako:
Ne vie od tri (3) uzorka nisu zadovoljila bilo koji od traenih parametara od svih
uzoraka uzetih u drugoj fazi pokusnog rada;
Ne vie od dva (2) uzastopna uzorka nisu uspjela zadovoljiti jedan od traenih
parametara.
Ukoliko UPOV ne zadovolji propisane rezultate unutar perioda pokusnog rada, Izvoau
se produuje pokusni rad za 60 dana (u svemu na troak Izvoaa) i ponavljaju se gore
opisana ispitivanja. Unutar tog razdoblja od 60 dana, Izvoa e uzeti dvanaest (12)
uzoraka (svaki peti dan) i isti e biti analizirani od strane neovisnog akreditiranog
laboratorija. Smatra se da je UPOV uspjeno prolo pokusni rad linije vode ako najvie
dva (2) uzorka nisu zadovoljila traene zahtjeve. U sluaju nepostizanja traenih
zahtjeva, primjenjuje se lanak 11.4 Opih uvjeta Ugovora.
Izvoa snosi trokove svih gore navedenih analiza.
4.9.2.4.2
Pokusni rad linije mulja
Linija mulja UPOV-a ukljuuje sve vezano za transport i obradu mulja ukljuujui liniju
primarnog mulja i liniju vika mulja.
Razdoblje pokusnog rada za liniju obrade mulja poinje im se proizvede viak mulja,
tj. odreeni vremenski period nakon poetka pokusnog rada linije vode UPOV-a.
Tijekom ispitivanja uzimaju se uzorci nakon strojne dehidracije, a prije mijeanja s
vapnom i uzorci nakon mijeanja s vapnom. Uzorci se uzimaju svakih pet dana tijekom
dnevne proizvodnje sastavljajui 8 (osam) poduzoraka iste teine.
Uzorci se svakog petog dana analiziraju u neovisnom akreditiranom laboratoriju
(prema normi HRN EN ISO/IEC 17025) iji troak snosi Izvoa.
Smatra se da je UPOV uspjeno prolo pokusni rad linije mulja ako:
GV & GB
Stranica 81

ne vie od 5% od ukupnog broja uzoraka ne ispunjava zahtjeve za minimalnim

udjelom suhe tvari;
ne vie od dva (2) uzastopna uzorka ne ispune zahtjeve za minimalnim udjelom

suhe tvari.
Ukoliko UPOV ne zadovolji propisane rezultate unutar perioda pokusnog rada, Izvoau
se produuje pokusni rad za 60 dana (u svemu na troak Izvoaa) i ponavljaju se gore
opisana ispitivanja sve dok sadraj suhe tvari u mulju nije u zahtijevanim granicama.
Unutar tog razdoblja od 60 dana, Izvoa e uzeti dvanaest (12) uzoraka (svaki peti
dan) i isti e biti analizirani od strane neovisnog akreditiranog laboratorija. Smatra se
da je UPOV uspjeno prolo pokusni rad linije mulja ako najvie dva (2) uzorka nisu
zadovoljila traene zahtjeve. U sluaju nepostizanja traenih zahtjeva, primjenjuje se
lanak 11.4 Opih uvjeta Ugovora.
Izvoa snosi trokove svih gore navedenih analiza.
4.9.2.4.3
Sukladnost zahtjevima za buku
4.9.2.4.3.1 Buka kojoj su izloeni radnici operatera UPOV-a

Izvoa e o svom troku angairati specijaliziranu tvrtku koja e provesti mjerenja
buke sukladno vaeim normama i standardima. Mjerenja e biti provedena pri radu
opreme s punim kapacitetom.
Ako rezultati mjerenja nisu u skladu za zahtjevima i vaeom regulativom, Izvoa e
identificirati takve izvore buke i poduzeti mjere za smanjenje emisija buke do
propisanog nivoa i provesti novo mjerenje.
Ukoliko rezultati niti nakon dodatnih mjera nisu u sukladnosti sa zahtjevima,
primjenjuje se lanak 11.4 Opih uvjeta Ugovora.
4.9.2.4.3.2 Buka na granici UPOV-a:
buke sukladno vaeim normama i standardima. Minimalno dva (2) mjerenja e biti
provedena tijekom pokusnog rada:
Jedno mjerenje unutar dva mjeseca nakon poetka druge faze pokusnog rada.
Jedno mjerenje 5 mjeseci nakon prvog mjerenja.
Svako mjerenje e biti provedeno kontinuirano kroz period od minimalno 48 sati.

Ukoliko rezultati mjerenja nisu u sukladnosti s definiranim zahtjevima, Izvoa e
identificirati takve izvore buke i poduzeti mjere za smanjenje emisija buke do
propisanog nivoa i provesti novo mjerenje.
GV & GB
Stranica 82

4.9.2.4.3.3 Sukladnost zahtjevima za kakvou zraka

buke sukladno vaeim normama i standardima.
Minimalno dva (2) mjerenja e biti provedena tijekom pokusnog rada:
Jedno mjerenje unutar dva mjeseca nakon poetka druge faze pokusnog rada.
Jedno mjerenje 5 mjeseci nakon prvog mjerenja.
Svako mjerenje e biti provedeno kontinuirano kroz period od minimalno 48 sati.

Metode mjerenja koncentracija merkaptana, amonijaka i sumporovodika e biti u
skladu s Pravilnikom o praenju kvalitete zraka (NN 3/13).
Ukoliko rezultati mjerenja nisu u sukladnosti sa zahtjevima definiranim u poglavlju
1.8.4, Izvoa e poduzeti mjere za smanjenje emisija oneienja do propisanog
nivoa i provesti novo mjerenje.
4.9.3 Ispitivanje nakon zavretka pokusnog rada

Po zavretku svih ispitivanja od strane Izvoaa, provoditi e se sljedea ispitivanja i
radnje:
Trenutna injekcijska ispitivanja radi dokazivanja rada ukljuivanja zatitnih

ureaja strujnih krugova.
Postavljanje svih zatitnih ureaja u skladu s zahtjevima specifikacija i po
prethodnom dogovoru sa Inenjerom.
Vizualni pregled svih Ureaja, transformatora, distribucijskih jedinica, kuita i
poloenih kabela
Kopija svih zapisa o ispitivanju i rezultatima e se predati Inenjeru;
Svaki motor e sa svojim prikljucima i optereenjem biti kontinuirano ispitivan
za razdoblje ne manje od jednog sata;
Izvoa e potvrditi da nema radova, izmjena ili prilagodbe na bilo kojem dijelu
UPOV-a i opreme u rezultatima ispitivanju ili na bilo koji nain povezane s
ispitivanjem UPOV-a i opreme nakon to su zabiljeeni rezultati ispitivanja;
Izvoa potvrditi e da je sva oprema i Ureaja spremno za rad, s postavljanjem
od strane proizvoaa Ureaja ako je potrebno prije putanja u rad;
Opskrba elektrinom energijom u strujnim om krugovima biti e provedena od
strane Izvoaa, te se dostavlja Inenjeru 10 radnih dana prije poetka probnog
razdoblja.
Sve tipke, sklopke, prekidai, zatitni ureaji, VFC-a i oprema trebaju raditi
ispravno tijekom koritenja Ureaja;
Svi alarmi i prekidai biti e ispitani za vrijeme rada pokretanja ureaja;
Zatita i signalizacija ureaja mora se dokazati simulacijom svih uvjeta i
provjere ispravnosti sustava za svaki strujni krug, ureaj ili sustav;
Tijekom razdoblja ispitivanja, kljunih parametara: temperature, tlakova, brzine,
puna optereenja, itd. moraju se prikazati i tablino.
GV & GB
Stranica 83

Funkcionalni rad cjelokupnog UPOV-a i njegovih elemenata, u svakom nainu

rada, mora biti jasno pokazano ukljuujui i vizualnim i zvunim alarmom
praenja i iskljuivanja.
Izvoa dati e obavijest o zapoinjanju Ispitivanja nakon zavretka u skladu sa

zahtjevima iz Ugovora.
4.10 Zahtjevi za obuku osoblja Naruitelja za rad sa UPOV-om,

ukljuivo sva potrebna tehnika dokumentacija za rad sa
UPOV-om
4.10.1
Obuka osoblja Naruitelja
4.10.1.1
Cilj obuke
Cilj obuke (osposobljavanja) je pruiti odabranim djelatnicima Naruitelja potrebna

znanja iz tehnologije, upravljanja i odravanje sve opreme, instalacija i radova veznih
za UPOV, kako bi se osigurao ispravan i stabilan rad i odravanje UPOV-a kao cjeline i
ugovorno isporuenih i ugraenih dijelova opreme.
Osposobljavanje e osoblju omoguiti da:
Razumiju proces obrade otpadne vode i mulja
Optimalno upravljaju opremom
Provode nune prilagodbe i korekcije, ukoliko je potrebno
Provode ispravno preventivno i redovno odravanje
Rjeavaju probleme i provode popravke sve opreme i instaliranih pomonih

ureaja
Razumiju instaliranu opremu i prilagode svu opremu kako bi optimizirali rad

UPOV-a
Rukuju i razumiju kontrolni sustav i NUS UPOV-a
Steknu kompletno znanje i razumijevanje Prirunika o rukovanju i odravanju
Odaberu potrebne rezervne dijelove
Interveniraju u sluaju smetnji
Razumiju gledite utjecaja na okoli u odnosu na miris, sigurnost, ergonomska

radna mjesta itd.
Osposobljavanje se temelji na stvarnom UPOV-u i provedbi rasporeda rada i odravanja

definiranom u Prirunicima o rukovanju i odravanju koje je izradio Izvoa.
Kako bi se osiguralo da je osoblju Naruitelja pruena odgovarajua obuka, trening
osoblje Izvoaa e provesti sve aktivnosti rukovanja i odravanja identificirane
Prirunicima o rukovanju i odravanju. Trening osoblje Izvoaa e obuiti osoblje
GV & GB
Stranica 84

Naruitelja za izvravanje svih ovih aktivnosti, ak i ako se iste ne pokau potrebnim u

radu UPOV-a tijekom obuke.
Osposobljavanje je takoer usmjereno na specifine zahtjeve osoblja operatera, jer e
upute i upoznavanje ukljuenog raznog osoblja odstupati s obzirom na njihovu
operativnu sposobnost, poto e osoblje zahtijevati da se naglaavaju razliita
gledita.
Naruitelj pokriva sve trokove plaa vlastitog osoblja ukljuenog u obuku.
Naruitelj osigurava sav materijal potreban za osposobljavanje i audio-vizualna
pomagala ukljuujui biljeke, dijagrame, filmove i druga potrebna pomagala kako bi
omoguili polaznicima da kasnije sami mogu osvjeiti svoje znanje i isto prenijeti
osoblju na zamjeni.
4.10.1.2
Metodologija osposobljavanja
Osposobljavanje e se odravati na hrvatskom jeziku ili engleskom jeziku s

odgovarajuim prevoenjem na hrvatski.
Izvoa e odrediti glavnu osobu za obuku trenera koji e biti odgovorna za
osposobljavanje.
Osposobljavanje e obuhvaati, ali nije ogranieno na:
a) Pohaanje osoblja operatera tijekom gradnje, ispitivanje (pred) putanje u
pogon i rad i pokusni rad
b) Formalna obuka u "razrednom" okruenju
c) Formalna obuka na terenu, na samom UPOV-u
d) Razdoblje podrke Izvoaa dok se osoblje operatera ne upozna sa rukovanjem
dok je pod nadzorom Izvoaa
Osposobljavanje e se openito sastojati od upoznavanja sa aspektom rukovanja
cjelokupnim sustavom, nakon ega slijedi upoznavanje sa odreenim stavkama
opreme.
Osim formalnog osposobljavanja, Izvoa e tijekom izgradnje UPOV-a, instalacije
opreme, ispitivanja i putanja u pogon aktivno ukljuiti osoblje Naruitelja. Izvoa e
pravovremeno obavijestiti Inenjera o svom prijedlogu prisustva osoblja Naruitelja, a
Inenjer e potom kontaktirati Naruitelja.
Izvoa e provesti formalnu obuku osoblja Naruitelja u razrednom okruenju
(teoretsku obuku) prije poetka pokusnog rada (tijekom razdoblja graenja UPOV-a).
Izvoa e provesti formalnu obuku osoblja Naruitelja na terenu (praktina obuka)
tijekom 1. faze pokusnog rada. Tijekom 2. faze pokusnog rada, osoblje Naruitelja e
biti prisutno na lokaciji UPOV-a te e kao promatrai sudjelovati u radu UPOV-a koje u
tom periodu vodi Izvoa.
GV & GB
Stranica 85

4.10.1.3
Openito o predmetima obuke
Predmeti e se razmatrati teoretski i praktino. Naglasak je na praktinim vjebama,

koje e zauzimati najmanje pedeset (50) posto vremena osposobljavanja.
Praktine vjebe obuhvaaju uobiajene aktivnosti odravanja, podeavanja, upotrebe
alata, opreme za mjerenje i radionice ukljuene uz UPOV.
Upravljanje UPOV-om
Upravljanjem imovinom
Procedure odravanja i planiranje
Postupci izvjeivanja koji se odnose na upravljanje UPOV-om, uinkovitost

UPOV-a i zakonske zahtjeve
GV & GB
Stranica 86

Procesi
Razmatranje osnovnog projekta procesa za UPOV
Naela osnovnih procesa jedinica
Naela optimizacije procesa
Rjeavanje problema procesa
Mehaniko rukovanje
Osnovna naela mehanikih komponenata (ekrani, pumpe,

mehaniki zgunjivai mulja, isuivanje mulja, prijenosnici itd.)
Radovi na odravanju
Podeavanje UPOV-a za optimalne performanse
Osnovno pronalaenje greaka i popravak jednostavnih/tipinih kvarova
itanje i razumijevanje Prirunika o rukovanju i odravanju
Rezervni dijelovi
Sigurnost
Vjebe, praktine i teoretske
mijealice,
Rukovanje elektrinom opremom
Razvodne ploe ukljuujui opremu za kontrolu (frekvencijski pretvarai,

regulatori, instrumenti itd.)
Osnovna naela elektrinih komponenata (releji, motorni pokretai, sklopke,

itd.)
Osnovno pronalaenje greaka i popravak

(resetiranje automatskih osiguraa, itd.)
Redovno odravanje
Otkrivanje i otklanjanje tipinih kvarova
itanje i razumijevanje dijagrama
Rezervni dijelovi
Sigurnost
Vjebe, praktine i teoretske
jednostavnih/tipinih
GV & GB
Stranica 87
kvarova

4.10.1.4
Teajevi obuke
Teoretski teajevi se mogu provoditi odvojena za svaku kategoriju osoblja, npr.

Elektriari i operateri. Praktini teajevi se mogu provoditi zajedno za nekoliko
kategorija.
Za svaki teaj Izvoa e pripremiti saetak koji ukljuuje program, predmete,
prirunike, vjebe (praktine i teoretske). Saeci se dostavljaju inenjeru na odobrenje
najmanje etrnaest (14) dana prije poetka odreene obuke.
Odobreni saeci se moraju izdati u dva primjerka inenjeru i po jedan primjerak
svakom polazniku. Nadalje, Izvoa mora dovriti nacrt uputa za rukovanje i
odravanje prije prvog teaja.
4.10.1.5
Zavretak obuke
Izvoa e, nakon zavretka svih teajeva obuke osoblja Naruitelja a prije podnoenja
zahtjeva za izdavanjem potvrde o preuzimanju, od Inenjera zatraiti izdavanje
potvrde o uspjeno provedenoj obuci Naruitelja. Bez navedene potvrde, nije mogue
provesti preuzimanje UPOV-a.
4.10.2
Prirunici o rukovanju i odravanju
Izvoa e izraditi prirunike za svaku posebnu cjelinu tehnolokog procesa s

opisom rada te nainom upravljanja i graninim vrijednostima mjernih veliina.
Izvoa e izraditi Prirunike o rukovanju i odravanju. Prirunici e sadravati
informacije vezane uz rad i odravanje svih elemenata sustava s pripadnom
opremom.
Izvoa e izraditi i dati na uvid radnu verziju Prirunika o rukovanju i
odravanju i odravanje prije poetka Testova po Dovretku.
Prirunici moraju minimalno ukljuivati slijedee:
o Funkcioniranje opreme, normalne radne karakteristike i granine uvjete;
o Montaa, instalacija, centriranje, prilagodba i upute za provjeru;
o Upute za putanje u pogon elektro i strojarske opreme, uobiajen i
normalan reim rada, regulaciju i nadzor, iskljuivanje i hitne situacije, te
opis postupaka otklanjanja kvarova;
o Upute za podmazivanje i odravanje;
o Vodi za otkrivanje smetnji/kvara kod procesa i opreme, ukljuivo one
uzrokovane promjenom kakvoe otpadne vode. Pomona oprema takoer
mora biti obuhvaena;
o Liste dijelova i predvieni rok trajnosti potronih dijelova;
o Osnovne nacrte, presjeke te skice montae; inenjerske podatke i sheme
montae;
o Ispitni podaci i krivulje pogona, gdje je to primjenjivo;
o Upute za izmjenu algoritma rada u PLC-ima i NUS-u.
Radne verzije Prirunika moraju se dostaviti Inenjeru na odobrenje u tiskanom
obliku i digitalnom formatu. Tiskani primjerci moraju biti uvezani u tvrde korice
te odgovarajue oznaeni. Sve ostala upute i drugi podaci, ukljuivo nacrte i
dijagrame, moraju biti otisnute na papiru A4 formata u standardnoj rezoluciji.
Sve radne verzije Prirunika o rukovanju i odravanju e biti dostavljene na
hrvatskom jeziku.
Tiskani primjerak konane verzije Prirunika o rukovanju i odravanju e biti
uvezan i dostavljen u vrstim, trajnim koricama, sa pregledom sadraja i
GV & GB
Stranica 88

odgovarajuim indeksiranjem, kao dio dokumentacije za pokusni rad, te e

takoer biti podloan odobrenju Inenjera.
Konane verzije Prirunika o rukovanju i odravanju e biti dostavljene na
hrvatskom jeziku, u tiskanom primjerku te digitalnom formatu prije poetka
pokusnog rada.
4.11 Zahtjevi za dokazivanje jamenih operativnih trokova

Nakon izdavanja Potvrde o preuzimanju i uspjenog zavretka pokusnog rada,
zapoinje period provjere jamenog specifinog operativnog troka koji iznosi 12
mjeseci, a tijekom trajanja Razdoblja obavjetavanja o nedostacima (DNP).
Tijekom perioda provjere jamenog specifinog operativnog troka Naruitelj je duan
upravljati UPOV-om i provoditi mjerenja i analize hidraulikog i biolokog optereenja,
te voditi evidenciju o potronji kemikalija i elektrine energije na transparentan nain.
Naruitelj je naroito duan
Upravljati UPOV-om na nain kako je Izvoa postavio tehnoloki proces tijekom

Pokusnog rada, te istim uspio dokazati traene funkcionalne parametre.
Upravljati UPOV-om sukladno provedenoj obuci osoblja i Prirunicima o
rukovanju i odravanju
Izvoa moe u bilo kojem trenu za vrijeme provoenja Testova nakon dovretka o
svom troku pristupiti Pogonu i zatraiti od Naruitelja rezultate do tog trena
provedenih Testova nakon dovretka.
Izvoa moe provjeriti dri li se osoblje Naruitelja koje upravlja radom Pogona uputa
Izvoaa danih Prirunicima o rukovanju i odravanju, vezano specifino na opis
tehnolokog procesa s opisom rada te nainom upravljanja i graninim vrijednostima
mjernih veliina.
Ako Izvoa smatra da e pretrpjeti troak uslijed neodgovarajueg upravljanja
Pogonom od strane osoblja Naruitelja, a to moe utvrditi samo ukoliko se osoblje
Naruitelja ne dri danih Prirunika o rukovanju i odravanju, vezano specifino na opis
tehnolokog procesa s opisom rada te nainom upravljanja i graninim vrijednostima
mjernih veliina, Izvoa e o tome obavijestiti Inenjera.
Izvoa je prilikom obavjetavanja Inenjera duan objasniti na koji nain smatra da e
pretrpjeti troak samo i jedino kroz analizu utvrene razlike u nainu upravljanja
Pogonom od strane osoblja Naruitelja u odnosu na upute Izvoaa dane Prirunikom o
rukovanju i odravanju, vezano specifino na opis tehnolokog procesa s opisom rada
te nainom upravljanja i graninim vrijednostima mjernih veliina.
Izvoa ima pravo uspostaviti internetsku vezu na NUS UPOV-a kako bi imao
mogunost on line praenja tehnolokog procesa rada UPOV-a za vrijeme Razdoblja
obavjetavanja o nedostacima. Izvoa ima pravo praenja bez utjecanja na
tehnoloki proces.
Po dovretku trajanja razdoblja dokazivanja jamenih operativnih trokova Naruitelj je
duan sastaviti godinji izvjetaj o praenju i evidenciji rada UPOV-a, a koji minimalno
mora sadravati rezultate prethodno navedenih analiza i mjerenja.
Godinji izvjetaj o praenju i evidenciji rada UPOV-a biti e relevantan dokument za
dokazivanje Izvoaevih jamenih pogonskih trokova.
Naruitelj e dostaviti Godinji izvjetaj o praenju i evidenciji rada UPOV-a Izvoau.
GV & GB
Stranica 89

4.11.1
Period jamenog operativnog troka, mjerenja i analize:
U periodu provjere Naruitelj mjeri za hidrauliko optereenje - dnevni protok otpadne

vode na ureaju za proiavanje otpadnih voda (na ulazu i izlazu). Naruitelj je duan
evidentirati i izraunati ukupni mjereni kumulativni protok otpadne vode na mjesenoj
bazi te iskazati ukupni godinji protok otpadne vode za potrebe provjere.
U periodu provjere naruitelj je duan za bioloko optereenje provoditi analizu
sastava influenta i efluenta na nain propisan Pravilnikom o graninim vrijednostima
emisija otpadnih voda (NN 80/13 i 43/14) i Pravilnikom o posebnim uvjetima za
obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i ispitivanja voda (NN 74/2013). Analize se
moraju provoditi od strane neovisnog akreditiranog laboratorija. Naruitelj je duan
evidentirati analize i izraunati srednje mjesene vrijednosti svih parametara
analiziranog biolokog optereenja influenta za potrebe provjere.
4.11.2
Nain provjere jamenog operativnog troka:
1. Naruitelj je duan voditi evidenciju i u konanici iskazati ukupno potroenu koliinu

kemikalija za:
o koagulant/flokulant (polimer) = kg/mj
o aluminijev (III) sulfat Al2(SO4)3x18H2O = kg/mj
o vapno = kg/mj
2. Naruitelj je duan voditi evidenciju i u konanici iskazati ukupnu potroenu
elektrinu energiju (dokazivo raunima potronje elektrine energije) za:
o Radna energija VT (visoka tarifa) = kWh/mj
o Radna energija NT (niska tarifa) = kWh/mj
o Radna snaga = kW/mj
3. Po dovretku perioda provjere jamenog specifinog operativnog troka Naruitelj

je duan sastaviti Godinji izvjetaj o praenju i evidenciji rada UPOV-a, a koji
minimalno mora sadravati:
3.1.Evidenciju i izraun srednjeg mjesenog biolokog optereenja temeljem toke

3 za period provjere jamenog specifinog operativnog troka od 12 mjeseci.
3.2.Ukoliko srednje mjeseno bioloko optereenje za neki(neke) mjesec(mjesece)
prekorauje zadano ulazno bioloko optereenje definirano Knjigom 3 Zahtjevi
naruitelja, potronja za taj mjesec(mjesece) nee biti predmet jamstva
ponuditelja.
3.3.Evidenciju i izraun ukupnog mjesenog i godinjeg protoka za sve mjesece
temeljem toke 2
3.4.Iskazati izraun ukupnog prihvatljivog godinjeg protoka koji iskljuuje ukupne
mjesene protoke za sluaj iz toke 6.2
3.5.Evidenciju i izraun ukupno potroenih mjesenih i godinjih koliina kemikalija
i elektrine energije temeljem toke 4 i toke 5.
3.6.Iskazati izraun ukupno prihvatljivih godinjih koliina kemikalija i elektrine
energije koji iskljuuje ukupne mjesene koliina kemikalija i elektrine energije
za sluaj iz toke 6.2
3.7.Iskazati izraun ukupnog postignutog prihvatljivog godinjeg operativnog troka
za zadane parametre ovom DZN na nain da ukupno prihvatljive potroene
godinje koliine iz toke 6.6 pomnoi sa pripadnim zadanim jedininim
cijenama prihvaenim od strane ponuditelja ovom Izjavom.
GV & GB
Stranica 90

3.8.Iskazati izraun postignutog specifinog operativnog troka na nain da ukupni

prihvatljivi godinji operativni troak iz toke 6.7 podijeli sa ukupnim godinjim
prihvatljivim protokom otpadne vode iz toke 6.4
4.12 Zahtjevi za uvjete, procedure i odgovornosti provedbe

Ugovora
4.12.1
Projektiranje
Izvoa je duan dostaviti sve proraune procesa sukladno mjerodavnim njemakim

DWA (nekadanji ATV-DVWK) standardima.
Ako Izvoa eli odstupiti od navedenih standarda, mora dati jasnu usporedbu svog
prorauna i prorauna sukladno DWA te osigurati sve potrebne informacije, a sve uz
odobrenje Naruitelja.
4.12.1.1
Odgovornost nad projektnom dokumentacijom
Izvoa e preuzeti potpunu odgovornost i obvezu nad projektnom dokumentacijom

bilo da se radi o projektnoj dokumentaciji Izvoaa ili projektima koje je dostavio
Naruitelj.
4.12.1.2
Odobrenje projektne dokumentacije
Izvoa e biti odgovoran za ishoenje svih potrebnih dozvola za projekte koje je sam
izradio, ako je to zahtijevano od odgovarajuih nadlenih (dravnih ili lokalnih) tijela te
e iste uzeti u obzir pri izradi vremenskog plana izvoenja radova i plana i rasporeda
projektiranja te e snositi vezane trokove.
Dokumentacija ukljuujui nacrte e biti potpisana od strane odgovarajue ovlatenih
projektanata i pripremljena tako da se moe biti pojedinano provjerena (verificirana)
u skladu s Hrvatskim zakonima o gradnji, a posebno sa Zakonom o prostornom
ureenju (NN 153/13) i Zakonu o gradnji (NN 153/13).
4.12.2
Izjave o metodama izgradnje i montae
Izjave o metodama izgradnje i montae e biti pripremljene kao osnovni elementi

radova te e biti predane Inenjeru na odobrenje najmanje 28 dana prije poetka
planiranih aktivnosti.
Izjave o metodama izgradnje i montae e uzeti u obzir sve zahtjeve i restrikcije koje
proizlaze iz ugovora. Svaka izjava o predloenim metodama e sadrati korak po korak
specifinih radova ili aktivnosti s opisima, datumom, vremenom i trajanjem svakog
koraka. Izjave e biti upotpunjene skicama, dijagramima ili drugim informacijama koje
mogu biti neophodne kako bi se osiguralo jasno razumijevanje metoda i vanosti
svakog koraka ili radova ili aktivnosti.
Izjave o metodama graenja i montae e sadrati najmanje:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
Metode rada.
Predloena mehanizacija koja e biti koritena
Mjere kontrole buke i vibracija.
Radne sate.
Raspored skladinih prostora na Gradilitu.
Izvore materijala.
Naine rukovanja i skladitenja rasutih materijala i otpada.
Rute prijevoza.
Organizacija Gradilita.
GV & GB
Stranica 91

j) Mjere kontrole praine.

k) Detalji u svezi privremene rasvjete.
l) Detalji u svezi pripremnih radova.
m) Detalji svih odlagalita.
n) Odravanje i ienje cesta na lokaciji.
o) Procedure sigurnosti i procjena rizika.
p) Pristupi pjeacima, lakima vozilima i vozilima hitnih slubi.
q) Predloene metode ruenja.
Izjave o metodama e sadravati i mjere pri radovima u blizini postojeih vodotoka i s
podzemnom vodom.
4.12.3
Plan izvoenja radova
Izvoa e imenovati koordinatora zatite na radu u fazi izrade projekta te e paralelno

s izradom izvedbenih projekata izraditi plan/planove izvoenja radova za sve Radove u
okviru ovog Ugovora.
Izvoa e, kao sastavni dio svog Glavnog projekta, izraditi Plan izvoenja radova. Plan
izvoenja radova potrebno je izraditi u skladu s Pravilnikom o zatiti na radu na
privremenim ili pokretnim gradilitima (NN 51/08). Sadraj Plana izvoenja radova e
biti u skladu s Dodatkom V. Pravilnika o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim
gradilitima (NN 51/08). Svaka promjena na gradilitu koja moe utjecati na sigurnost i
zdravlje radnika mora biti unesena u Plan izvoenja radova.
4.12.4
Organizacijska struktura
U roku od 14 dana nakon poetka radova, Izvoa e predati inenjeru detalje vezane
uz inenjera Gradilita i ostalo kljuno osoblje ukljuujui opise posla, adrese, 24 sata
raspoloive brojeve telefona i brojeve faksa. Inenjer e biti urno obavijeten o bilo
kakvim izmjenama navedenih podataka.
4.12.5
Vremenski plan
Detaljni vremenski plan Izvoaa e biti pripremljen koristei raunalni programski

paket pogodan za rad s Windows operativnim sustavom, a u dogovoru s Inenjerom te
e plan sadravati:
Detaljni plan radova na ugovoru koji jasno prikazuje aktivnosti i zadatke te prikazuje
razdoblja trajanja projektiranja, ishoenja odobrenja, nabavke i ugradnje opreme,
Privremenih i Stalnih radova, testiranja, pokusnog rada, putanja u pogon i drugih
slinih aktivnosti s navedenim kljunim datumima i kritinim putem.
Dijagram resursa specifino vezan, ali ne i ogranien, aktivnostima prikazanim u
vremenskom planu.
4.12.6
Fotografski i video zapisi
Fotografski i video zapisi e biti napravljeni tijekom izvoenja radova na slijedeoj

osnovi:
a) Prije izvoenja radova, zajedniko snimanje Gradilita e biti dogovoreno i
izvedeno od strane Inenjera i Predstavnika Izvoaa.
b) Fotografije svakog objekta ukljuujui ahtove e biti nainjene po izvoenju
UPOV-a.
c) Fotografije svih spojeva na postojee kanalizacijske cjevovode e biti nainjene
prije i nakon spajanja.
GV & GB
Stranica 92

d) Fotografije svih postojeih objekata koji su predmet modifikacije ili

rekonstrukcije e biti nainjene prije i nakon izvoenja radova.
e) Fotografije montae betonskog elika svakog pojedinog objekta prije
betoniranja. Ove fotografije e initi dio dokumenata izvedenog stanja.
f) Fotografije instalacija u temeljima svakog pojedinog objekta prije betoniranja.
Ove fotografije e initi dio dokumenata izvedenog stanja.
g) Dva kompleta fotografija i video zapisa e biti dostavljena Inenjeru, zajedno s
digitalnim datotekama. Fotografije e biti visoke rezolucije, u boji te minimalne
veliine 150mm x 100mm. Fotografije e biti odgovarajue imenovane, datirane
i kodirane u numerikom nizu.
4.12.7
Administracija i sastanci
Izvoa je duan prisustvovati na tjednim sastancima o napretku Radova, preuzimanju

i putanju u pogon UPOV-a. Sastanci e biti planirani unaprijed.
4.12.8
Osiguranje / kontrola kvalitete
4.12.8.1
Openito
Sustav osiguranja kvalitete koji pokriva sve aspekte ugovora i radova biti e
implementiran, dokumentiran i odravan od strane Izvoaa tijekom ispunjenja
Ugovora. Sustav e biti u skladu s prepoznatim meunarodnim Standardom osiguranja
kvalitete.
Izvoa e predati Plan osiguranja kvalitete (POK) te Planove kontrole (PK) za radove
koji su sadrani u ugovoru, gdje e se navesti sve bitne i kritine aktivnosti za kontrolu,
provjeru i testiranje kako bi se ispunili zahtjevi sustava osiguranja kvalitete.
4.12.8.2
Plan osiguranja kvalitete (POK)
POK e najmanje pokriti slijedea pitanja:
Osoblje Izvoaa i upravljaka organizacija na projektu, plan upravljanja i

organizacija osiguranja kvalitete.
Sustav upravljanja dokumentacijom Izvoaa za izvoenje Radova koji e
takoer ukljuiti njegove podizvoae i dobavljae.
Metode osiguranja da se samo vaei i odobreni dokumenti koriste za izvoenje
Radova.
Metode zapisivanja izmjena i dopuna dokumentacije.
Metoda upravljanja nabavom.
Kontrola materijala i izrade, usklaivanje popravaka i koritenih materijala,
procedure za korektivne mjere, itd.
Osoba zaduena za sustav osiguranja kvalitete Izvoaa e biti ovlatena i

kvalificirana da donosi odluke u svezi pitanja osiguranja kvalitete te e u POK-u biti
jasno naznaena. Osobe koje provode kontrolu i testiranje kvalitete biti e neovisne od
onih koje izvode ili nadgledaju Radove.
4.12.8.3
Planovi kontrole (PK)
Izvoa e predati Inenjeru na odobrenje svoj detaljno izraeni PK za sva nastojanja i

mjere osiguranja kvalitete Radove ili dijelove Radova. Takav PK e biti prezentiran
Inenjeru ne kasnije od jednog tjedna prije poetka Radova ili odobrenog dijela
Radova. PK e ukljuivati kontrolu navedenu u Ugovoru kao i sve druge uobiajene ili
specifine kontrole koji Izvoa smatra neophodnim kako bi se osigurala kvaliteta
GV & GB
Stranica 93

Radova. PK e za svaku kontrolnu aktivnost opisati vrstu, metodu, kriterij za odobrenje,

dokumentaciju te tko je odgovoran za provoenje te aktivnosti. Ukoliko Inenjer ne
odobri PK koji je dostavljen, u tom sluaju e PK biti dopunjen i ponovno predan na
odobrenje. Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete nee
uzrokovati promjene u dogovorenim rokovima ili ugovornoj cijeni.
4.12.8.4
Kontrola i dokumentacija Izvoaa
Tijekom perioda trajanja Ugovora, Izvoa e, na odobrenje Inenjera, dokumentirati

da su Radovi sukladni zahtjevima osiguranja kvalitete koji su predvieni Ugovorom ili
odobreni tijekom perioda trajanja Ugovora. Stoga, na osnovu odobrenog POK i PK,
Izvoa e tijekom izvoenja Radova provesti i dokumentirati kontrolu kvalitete te
sukladnost s dogovorenim zahtjevima. Kontrola kvalitete Izvoaa ne ograniava
njegovu odgovornost za Radove u skladu s Ugovorom. Ukoliko Inenjer, tijekom
trajanja Ugovora, ukae da Izvoa treba produiti aktivnosti na kontroli ili
dokumentiranju istih, Izvoa e potovati pisane instrukcije Inenjera s ovim ciljem o
svom troku te u dogovorenom roku za izvrenje ovih aktivnosti.
4.12.8.5
Metode dokumentiranja i voenja dokumenata tijekom izvoenja
Radova
Sve aktivnosti kontrole navedene u Planu kontrole e biti dokumentirane. KP i svi drugi
problemi koji su vezani uz POK sustav e biti uvani i voeni od strane Izvoaa u
sustavu pohrane POK dokumenata, koji e biti uvan na Gradilitu tijekom trajanja
Ugovora. Na osnovu POK i PK Izvoa e izraditi neophodne obrasce za registraciju,
dnevnike rada, te popise za provjeru, itd. prije poetka Radova. Svi takvi dokumenti e
na sebi imati osnovne informacije, datum i potpis osobe ovlatene za voenje
dokumentacije. Osnovne informacije e najmanje sadrati: ime projekta, broj aktivnosti
kako je to navedeno u PK, vrijeme i mjesto kontrolne aktivnosti. Inenjer e imati
potpuni pristup sustavu pohrane dokumenata te e bez prethodne najave moi
provesti kontrolu kvalitete.
4.12.8.6
Dokumentacija pri dostavi
U vrijeme dostavljanje materijala i opreme, Izvoa e predati slijedeu dokumentaciju

Inenjeru u dva originalna primjerka i dvije ovjerene kopije:
Sve isprave o sukladnosti, certifikate, dokumente o testiranju i sl.;

Sve dokumenti koji potvruju izvoenje kontrole i testiranja a u skladu s
Ugovorom i relevantnom zakonskom regulativom RH;
Identifikacijski popis s poveznicama izmeu dokumenata te materijala i opreme.
4.12.8.7
Osiguranje / kontrola kvalitete nakon dovretka
Tijekom Razdoblja za obavjetavanje o nedostacima otklanjanje nedostataka koje bude

izvodio Izvoa e biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom
regularnog izvoenja Radova.
4.13 Zahtjevi za izvoenje radova

4.13.1
Postojee stanje i potrebni zahvati za pripremu terena
Na predvienoj lokaciji UPOV-a uz rijeku Savu postoji nasip, stoga postrojenje nije
potrebno dodatno tititi. Ovaj dio obale obrastao je drveem i niskim raslinjem, te se iz
tog razloga predvia ienje terena i rijene obale od drvea, grmlja i ostale
vegetacije.
GV & GB
Stranica 94

4.13.2
Zatita od oteenja
Sve neophodne pripremne radnje biti e poduzete kako bi se onemoguilo stvaranje

nepotrebne tete na autocestama, cestama, nekretninama, zemljitu, stablima,
korenju, usjevima, granicama i drugim znaajkama te ureajima u vlasnitvu
komunalnih tvrtki, uprave za ceste i drugih tijela.
Na mjestima gdje je dio radova u blizini, ide preko ili ispod infrastrukture komunalnih
tvrtki, uprave za ceste ili drugih tijela, potrebno je osigurati neophodne oslonce.
Radovi koji se izvode u blizini, preko ili ispod infrastrukture komunalnih tvrtki, uprave
za ceste ili drugih tijela e biti izvedeni na nain koji je predvien tako da se izbjegnu
oteenja , curenje ili druge opasnosti, te kako bi se osigurao neometan rad.
Naruitelj i komunalna tvrtka, uprava za ceste ili drugi vlasnik instalacija e, ukoliko
doe do toga, biti izvjeten ako se otkrije curenje ili oteenje te e bilo koji oteeni
vod trebati popraviti ili zamijeniti.
Izvoa e u potpunosti vratiti u prvobitno stanje o svome troku i na odobrenje
Inenjera bilo koju tetu izazvanu njegovim izvoenjem radova.
tete ukljuuju sve aktivnosti koje mogu dovesti do oteenja okolia poput odlaganja
otpada, goriva ili ulja te oteenja izazvana na postojeim graevinama uzrokovane
Izvoaevim aktivnostima.
Izvoa e zatititi sve podzemne i nadzemne objekte od oteenja, neovisno da li se
iste nalaze unutar obuhvata Gradilita prema odobrenju Naruitelja. Na mjestima gdje
je potrebno ukloniti postojee zidove, ograde, kapije, garaa, objekte, ili bilo koje
druge konstrukcije s ciljem pravilnog izvoenja, iste je potrebno vratiti u prvobitno
stanje na zadovoljstvo vlasnika nekretnine, korisnika i Inenjera. Izvoa e ukloniti i
zamijeniti takve manje strukture poput ograda, potanskih sanduia i znakova bez
dodatne kompenzacije od strane Naruitelja. Ove konstrukcije e biti zamijenjene tako
da je njihovo stanje najmanje jednako dobro kao i njihovo originalno stanje.
Ukoliko postoje graevine koje e onemoguiti izvoenje radova kako su projektirani,
Izvoa e izvijestiti Inenjera o predloenim izmjenama te e izvesti prihvatljive
modifikacije kako bude potrebno na odobrenje Inenjera.
4.13.3
Radovi koji mogu imati utjecaj na vodotoke
Pisana obavijest e biti dostavljena Inenjeru 14 dana unaprijed o bilo kakvim

namjerama poetka bilo kojeg dijela radova koji mogu imati utjecaja na rijeke, kanale,
jezera, rezervoare, bunare, vodonosnike ili vodozahvatna podruja. Vodotoci koji
ukljuuju odvodne kanale s povrina ili cesta u okviru Gradilita e biti odravani u
efektivnom radnom stanju cijelo vrijeme.
Sve praktine mjere e biti poduzete s ciljem sprjeavanja taloenja mulja ili drugog
materijala, na oneienje ili oteenje bilo kojeg postojeeg vodotoka, kanala, jezera,
rezervoara, bunara, vodonosnika ili vodozahvatnog podruja uslijed aktivnosti
Izvoaa ili ina vandalizma. Ovakve mjere ukljuuju koritenje pjeskolova kako bi se
smanjio unos suspendiranih tvari.
Ukoliko nije drugaije navedeno u ugovoru, potrebno je ishoditi odobrenja za sve
privremene ispuste ili krianja s vodotocima od strane nadlenih tijela, te e radovi biti
izvedeni u skladu s zahtjevima iz odobrenja.
Sva graevinska mehanizacija i vozila koja predstavljaju opasnost po vodotoke e biti
uklonjena s Gradilita.
GV & GB
Stranica 95

4.13.4
Instalacije komunalnih tvrtki, uprave za ceste i drugih tijela
Prije projektiranja ili poetka iskopavanja, potrebno je uspostaviti kontakt sa svim

nadlenim institucijama (vidi poglavlje 1.1.7) i svim drugim vlasnicima infrastrukturnih
vodova kako bi se osigurale zadovoljavajue informacije o tonoj poziciji (pravac i
dubina) svih postojeih instalacija koji mogu imati utjecaja ili biti pod utjecajem
aktivnosti Izvoaa.
Naruitelj e biti izvjeten unaprijed o izmjetanju ili uklanjanju komunalnih vodova a
to moe biti neophodno ili posljedica predloenih metoda izvoenja radova.
Izvoa e biti odgovoran za izvoenje izmjetanja ili uklanjanje komunalnih vodova
osim ako vlasnik instalacija izriito ne eli osobno da ih izvede. Izmjetanje ili
uklanjanje komunalnih vodova e biti izvedeno od strane Izvoaa u skladu sa
zahtjevima vlasnika instalacija. Izvoa e pruiti punu podrku vlasniku instalacija
ukoliko isti sam odlui izvesti radove na izmjetanju ili uklanjanju vodova.
Izvoa e pripremiti nacrte svih instalacija i ureaja na koje je naiao. Na nacrtu je
potrebno oznaiti razlike izmeu dostavljenih informacija od strane komunalne tvrtke i
uprave za ceste i stvarne situacije. Ukoliko se pronau instalacije koje nisu oznaene
kao postojee u Ugovoru onda e Izvoa o istome predati pisanu obavijest Inenjeru.
Ne daje se jamstvo na preciznost ili potpunost informacija o postojeim komunalnim
vodovima koje su navedene u ugovoru.
Izvoa e posjedovati adekvatne detektore kablova i cijevi za lociranje podzemnih
vodova te odgovarajue osoblje obueno za koritenje istih. Svaki detektor e biti
koriten u skladu s uputama proizvoaa.
Boja koritena za privremeno oznaavanje infrastrukturnih vodova e biti nepostojana
te e vremenom nestati ili e biti oprana vodom i tvrdom etkom.
4.13.5
Prometni zahtjevi
Izvoa e potivati regulativu Republike Hrvatske te najbolje strune prakse u svezi

mjera sigurnost prometa.
Prije poetka radova na prometnicama ili autocestama, odnosno radova koji e imati
utjecaj na iste, predloene metode rada, ukljuujui posebne prometne zahtjeve, e
biti dogovorene i potvrene u pisanoj formi od strane Naruitelja i uprave za ceste te
policije.
Svi radovi na izgradnje na ili u neposrednoj blizini autocesta ili cesta e biti izvedeni u
suradnji s ovlatenim tijelima za autoceste/ceste te policijom. Naruitelj e biti
informiran o zahtjevima ili dogovorima sa upravom za ceste i policijom.
Gdje je potrebno napraviti privremeni obilazak ili zatvaranje postojee ceste,
nogostupa ili pjeake staze, uslijed izvoenja radova, potrebno je osigurati i odravati
alternativno rjeenje koje e biti u funkciji sve dok ne bude mogue ponovno koritenje
postojeih cesta i staza.
Gdje su potrebne rampe, one e biti osigurane i odravane prema standardu koji u
svakom pogledu odgovara klasi prometnih i pjeakih zahtjeva koritenja.
Sve opravdani koraci e biti poduzeti s ciljem prevencije taloenja blata i slinih
ostatak sa vozila koja ulaze i izlaze s Gradilita na povrine susjednih cesta i pjeakih
staza, te e takvi materijali biti promptno uklonjeni.
Pristup vozilima u izvanrednim situacijama e biti odravan sve vrijeme.
Gdje je nemogue izbjei prometovanje samo jednom kolnom trakom, Izvoa e
osigurati odgovarajui sustav kontrole prometa u dogovoru s Inenjerom.
GV & GB
Stranica 96

Radovi e biti planirani i izvreni na nain da se osigura da su sve odgovarajue

obavijesti predane u predvienom roku, te da se moe uspostaviti odgovarajua
suradnja s upravom za ceste.
U sluaju primjene ogranienih sati rada, svi iskopi na dijelovima autocesta na kojima
se primjenjuju restrikcije e biti zatrpani i formirani u privremeno stanje ili pokriveni s
cestovnom ploom gdje to ovlateno tijelo za ceste dozvoli.
4.13.6
Postupci u izvanrednim situacijama
Izvoa e na odobrenje Inenjera definirati nain postupanja gdje bi radna snaga,

materijali i oprema mogli u kratkom roku biti angairani, izvan normalnih radnih sati,
da izvedu neophodne aktivnosti u izvanrednim situacijama, a koje su vezane uz radove
na izgradnji UPOV-a.
Izvoa e osigurati auriran popis adresa i telefonskih brojeva osoblja koje je trenutno
odgovorno za organiziranje radova u izvanrednim situacijama.
Izvoa e biti svjestan svi relevantnih procedura a koje ukljuuju procedure
poslodavca koje su trenutno na snazi za upravljanje izvanrednim situacijama.
4.13.7
Opasne tvari na Gradilitu
Opasne tvari nee biti prisutne na Gradilitu, niti koritene s bilo kojom svrhom ili
sadrane u radovima bez prethodne pisane suglasnosti Inenjera, ukoliko nije
drugaije definirano ugovorom. Sve neophodne licence e biti ishoene.
Herbicidi ili pesticidi koriteni u svezi izvoenja radova na izgradnji UPOV-a moraju biti
u skladu s vaeim zakonima te smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije te
uputama koje su dane od strane Inenjera.
4.13.8
Odravanje pristupnih putova
Izvoa e odravati sve javne i privatne pristupne putove i rute na Gradilitu za koje
ima dozvolu da koristi tijekom izvoenja ugovora te e ih ostaviti u istom stanju kako
ih je zatekao na poetku ugovora.
Izvoa e poistiti prosutu zemlju, ljunak ili drugi strani materijal koji je nastao kao
rezultat graevinskih aktivnosti na kraju svakog dana.
Izvoa e poduzeti sve razumne korake kako bi se sprijeilo naputanje vozila s
Gradilita i raznoenje blata ili drugih ostataka na povrine susjednih cesta ili pjeakih
staza, te e ukloniti promptno sve takve materijale. ienje e ukljuivati ispiranje s
vodom, etkanje, te koritenje radnika za runo ienje po potrebi kako bi se osigurao
standard usporediv s susjednim ulicama koje nisu pod utjecajem radova.
4.13.9
Pristup pruatelja usluga u izvanrednim situacijama
Izvoa e unaprijed obavijestiti Vatrogasce i Policiju prije zatvaranja bilo koje ulice ili
dijela ulice, te se nee pristupiti zatvaranju prije nego Inenjer da odobrenje.
Vatrogasci i policija e biti obavijeteni kako ulice budu ponovno pohodne za vozila
izvanrednih slubi. Metode usvojene za izvoenje radova e biti odabrane tako da
imaju minimalnu vezu s pristupnim rutama Vatrogasaca i Policije i da ne sprjeava
njihov pristup u bilo koje vrijeme.
Izvoa e ostaviti svoj kontakt telefon tijekom nonih sati lokalnom uredu policije
kada se izvode radovi javnim povrinama.
GV & GB
Stranica 97

4.13.10
Mjere zatite okolia tijekom izgradnje UPOV-a
Izvoa je duan pridravati se svih mjera zatite okolia sukladno Rjeenju o

prihvatljivosti zahvata za okoli te ostalih zakonom propisanih mjera.
4.14 Zahtjevi za ureenje Gradilita

4.14.1
Ploe/natpisi i informativne ploe
Najkasnije 45 dana nakon to se Izvoau omogui pristup podruju UPOV-a, Izvoa

e osigurati, postaviti i odravati ploe/natpise (izraene na nain da su otporni na
utjecaje atmosferilija) na ulazu na podruje UPOV-a i eventualno na drugim prikladnim
lokacijama.
Ploe e biti u sukladnosti sa:
posljednjom dostupnom verzijom Prirunika za komunikaciju i vidljivost za

vanjske
aktivnosti
EU,
a
koji
je
dostupan
na
http://www.strukturnifondovi.hr/kako_do_eu_fondova i
Zakonom o gradnji (NN 153/13) i Pravilnikom o sadraju i izgledu ploe kojom se
oznaava gradilite (NN 42/14).
Informativne ploe ne smiju biti manje od 4 x 3,5 m s natpisom na hrvatskom i

engleskom jeziku.
Najkasnije 25 dana nakon to Izvoa radova dobije pristup lokaciji, Izvoa e
osigurati dizajn Informativne ploe A3 formatu a koji e sadrati sav sadraj i grafike
informacije, prema Inenjeru na odobrenje.
Izvoa e ukloniti informativnu plou sa lokacije po zavretku radova (nakon
dobivanja konanog odobrenja o funkcionalnosti UPOV-a).
Prije uklanjanja informativnih panela Izvoa e osigurati i postaviti dvije
komemorativne ploe na lokalitetu prema nalogu Inenjera. Dizajn ploa, sadraj, i
drugi elementi e biti prethodno prema Inenjeru na odobrenje.
4.14.2
Radno vrijeme za radove
Radno vrijeme tijekom izgradnje UPOV-a je ogranieno na period od ponedjeljka do

nedjelje od 7.00 do 18.00 sati. Ukoliko Izvoa eli raditi izvan zadanog radnog
vremena, prethodno e ishoditi doputenje od Inenjera.
4.14.3
Smjetaj za Izvoaa
Izvoa e postaviti svoj glavni ured na lokaciji izgradnje UPOV-a. Glavni ured na
Gradilitu bit e mjesto na kojem e Izvoa primate instrukcije, upute ili e-mailove od
Inenjera.
Izvoa e postaviti dodatne urede na drugim lokacijama za svoje potrebe.
Izvoa nee dozvoliti da bilo koja osoba stanuje na Gradilitu, osim za sigurnosne
potrebe, ako tako odobri Inenjer.
Izvoa e zaposlenicima koji rade na Gradilitu osigurati sve potrebne sanitarne i
ostale zahtjeve, sukladno vaeoj regulativi, te osigurati potrebnu zatitnu opremu i
odjeu.
GV & GB
Stranica 98

4.14.4
Smjetaj za Inenjera
4.14.4.1
Glavni ured Gradilita
Na lokaciji UPOV-a, Izvoa e osigurati i odravati jedan glavni ured za

Nadzor/Inenjera, koji e biti neto povrine cca. 100 m2, to odgovara potrebama za
smjetaj cca. 5 osoba, ukljuivo sredstva potrebna za sastanke i pohranu
dokumentacije.
Glavni ured e sadravati minimalno:
Prostor za prijam i tajnicu (15 m2 povrine poda)

Ured zastupnika Inenjera (16 m2 povrine poda)
2 ureda za 2 Eksperta/ Nadzorna inenjera (15 m2 povrine poda svaki)
Prostoriju za sastanke (25m2 povrine poda)
Kuhinju potpuno opremljenu mikrovalnom penicom, ajnikom, hladnjakom,
keramikim posuem i priborom za jelo.
WC i kupaonicu
Spremite i ulazni prostor za izuvanje/obuvanje
4.14.4.2
Zahtjevi za ured Gradilita
Pogodnosti Ureda Gradilita e ispuniti slijedee minimalne zahtjeve:
Ured e biti vodonepropustan, zvuno izoliran, s odgovarajuom oblogom,

osunan i dekoriran.
e biti opskrbljen sa grijanjem, ventilacijom i klimatizacijom, strujom, rasvjetom,
vodom i odvodnjom.
e biti opskrbljen namjetajem, ukljuivo stolove, stolice, stolice za goste,
ormare.
Za ured Gradilita Izvoa e osigurati fiksnu telefonsku liniju sa dva paralelna

telefonska prikljuka te fiksni spoj na internet. Trokovi spajanja ureda na javnu
telekomunikacijsku mreu idu na teret Izvoaa. Telefonska linija i internet e biti
spojeni direktno na javnu telekomunikacijsku mreu, odnosno ne smiju biti dio
telefonske linije i internetskog prikljuka Izvoaa.
Izvoa e osigurati 6 setova kompletne sigurnosne opreme za koritenje iskljuivo
inenjerskog osoblja. Oprema e ukljuivati, ali nije ograniena na: reflektirajuu
vodootpornu odjeu, sigurnosne kacige i obuu te titnike za ui.
4.14.4.3
Odravanje ureda Gradilita
Trokovi opskrbe elektrinom energijom, vodom, dnevnog ienja, odravanja i

sanitarne opreme za ured Gradilita idu na teret Izvoaa.
Naknade za koritenje telefonske i internetske linije te uredsku opremu (ukljuivo
raunala, printere, fax ureaje i uredski potroni materijal) platit e Inenjer.
Ured Gradilita potrebno je odravati sve dok radovi ne zadovolje Ispitivanje po
zavretku graenja.
4.14.5
Urednost Gradilita
Izvoa e ograniiti svoje aktivnosti na osiguranom podruju, ili drugim podrujima,

ako je tako dogovoreno izmeu Inenjera i Izvoaa.
GV & GB
Stranica 99

Izvoa e odravati Gradilite istim, urednim i sigurnim tijekom razdoblja izgradnje i

putanja u pogon. Izvoa je duan ukloniti sav materijal koji se ne koristi i druge
ostatke koji nastaju izgradnjom. Primopredaja UPOV-a nee se obaviti dok se takav
materijal ne ukloni.
Izvoa e sprijeiti da vozila koja ulaze i izlaze s Gradilita ostavljaju blato ili druge
ostatke materijala na povrinama prilaznih cesta ili pjeakih staza. Sav takav
materijal e biti uklonjen s prometnih povrina to je mogue prije.
Nikakav otpad, bilo kruti ili tekui ne smije se odlagati u rijeku i druga vodna tijela.
Spaljivanje otpada na Gradilitu nije dozvoljeno.
Izvoa e osigurati i upravljati stanicom koja slui za opskrbu gorivom opreme na
lokaciji UPOV-a. Stanica za punjenje e imati zatvoreni pod s niskim zidovima kako bi
se sprijeilo bilo kakvo otjecanje goriva u okolno tlo. Prosipano gorivo e biti odmah
uklonjeno i zbrinuto na odgovarajui nain.
Oprema na Gradilitu ne smije isputati ulja i maziva na podruju Gradilita. Izmjena
motornog ulja izvodi se na jednom sredinjem mjestu, koje ima odgovarajuu zatitu
od prosipanja. Otpadno motorno ulje e se prikupiti i odloiti na odgovarajui nain.
4.14.6
Sanitarije i zbrinjavanje otpada
Izvoa e osigurati odgovarajue sanitarije i nain zbrinjavanja otpada za svoju radnu

snagu na Gradilitu, a sukladno vaeoj zakonskoj regulativi. Za osoblje ureda
Inenjera bit e osigurane posebne sanitarne prostorije.
4.14.7
Laboratorij za ispitivanje materijala
Izvoa e osigurati potpuno opremljen terenski laboratorij za provoenje ispitivanja

materijala/graevnih proizvoda koji e biti ugraeni u objekte UPOV-a. Za provedbu
testova i pohranu rezultata potrebno je osigurati kvalificirano i iskusno osoblje.
4.14.8
Privremena opskrba vodom i elektrinom energijom
Izvoa e osigurati i odravati privremeni sustav opskrbe pitkom vodom i privremeni

sustav opskrbe elektrinom energijom za potrebe izgradnje i privremenih ureda
Izvoaa i Inenjera. Sve takve sadraje Izvoa e ukloniti prije konane primopredaje
radova.
GV & GB
Stranica 100

5 OPI ZAHTJEVI NARUITELJA

5.1 Projektiranje
5.1.1 Ovlateni projektanti i potvrivanje projekata
Svi projekti (i pratea dokumentacija) koje izrauje Izvoa moraju biti izraeni od
strane ovlatenih inenjera: arhitektonskih, graevinskih, strojarskih, elektro,
geodetskih, koji su lanovi odgovarajue Hrvatske komore inenjera ili su ovlateni
putem registrirane projektne tvrtke u Hrvatskoj (sukladno Zakonu o arhitektonskim i
inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji (NN 152/08,
124/09, 49/11, 25/13), Zakonu o prostornom ureenju (NN 153/13) i Zakonu o gradnji
(NN 153/13) .
U sluaju da projektnu dokumentaciju izrauje strana tvrtka/inenjer, Izvoa je duan
provesti postupak nostrifikacije projekata kako bi se osigurala njihova usklaenost s
hrvatskim propisima, normama i pravilima struke sukladno Zakonu o prostornom
ureenju (NN 153/13) i Zakonu o gradnji (NN 153/13) i Pravilniku o nostrifikaciji
projekata (NN 98/99, 29/03). Postupak nostrifikacije podrazumijeva da je projektna
dokumentacija pripremljena od strane inozemne tvrtke/inenjera predana osobi
ovlatenoj za nostrifikaciju prije podnoenja zahtjeva za izdavanjem dozvola. Izvoa
je, u tom sluaju, duan ishoditi pismeni dokaz o nostrifikaciji projektne dokumentacije
koja se prilae uz zahtjev za izdavanje dozvola.
Ukoliko Izvoa tijekom procesa nostrifikacije projektne dokumentacije zaprimi
komentare od osobe ovlatene za nostrifikaciju, Izvoa je duan uzeti u obzir sve
primjedbe i nainiti odgovarajue preinake u projektnoj dokumentaciji.
5.2 Graevinski radovi

5.2.1 Openito
5.2.1.1Uvod
Neovisno o podjeli specifikacija prema razliitim naslovima, svaki njihov dio e se
smatrati kao dodatak i nadopuna svakom od ostalih dijelova.
Naslovi unutar specifikacija se nee smatrati njihovim dijelom te se nee uzimati u
obzir pri njihovoj interpretaciji ili u sklopu Ugovora.
UPOV e biti projektirano i izgraeno e biti u skladu s odredbama navedenim u ovim
specifikacijama, ukoliko to nije drugaije odreeno. Izvoa e dostaviti Inenjeru ime
proizvoaa i detaljne informacije o materijalima i opremi za koje predlae da budu
koriteni pri izvoenju radova, koji e imati ovlasti da odbije bilo koji dio koji po
njegovom miljenju na zadovoljava, tj. nije u skladu sa specifikacijama.
5.2.1.2Norme i zakoni
UPOV e biti projektirano i izgraeno u skladu s Hrvatskim normama i normama
Europske Unije koji su trenutno na snazi.
Hrvatske norme i norme Europske Unije e biti koritene ili ovisno o potrebama koristit
e se drugi priznati meunarodne norme koje se uobiajeno koriste za graevinske
radove.
GV & GB
Stranica 101

Ukoliko Izvoa ponudi materijale ili opremu koji odgovaraju drugim normama, isti
moraju biti jednaki ili bolji od navedenih te e svi detalji o razlikama izmeu njih biti
dostupni Inenjeru. Koritenje takvih materijala ili opreme je podlono odobrenju
Inenjera.
5.2.1.3Popis primjenjivih normi i zakona RH
U svrhu gore navedenog potrebno je uzeti u obzir zakone RH, norme RH, norme EU i
ostale norme koje su navedene u poglavlju 3.
Svi projekti, materijali i radovi e biti bazirani na primjenjivim hrvatskim normama, a
koje su na snazi s datumom izrade projekta. Ukoliko ne postoje primjenjive relevantne
hrvatske norme, Izvoa e koristiti primjenjive strane norme (EN, DIN, BS, itd.).
5.2.1.4Norme na Gradilitu
Izvoa e nabaviti te uvati na Gradilitu kopiju svake bitne norme, vodie i
prirunike. Dodatno, Izvoa e nabaviti i uvati kopiju na Gradilitu bilo koje druge
norme, vodie ili hrvatske norme koje se odnosi na dostavljene materijale.
Kopije normi e biti stalno raspoloive na pregled u uredu Inenjera. U sluaju da
Inenjer zahtijeva prijevod na hrvatski bilo koje norme ili prirunika, Izvoa je duan
dostaviti kopiju u digitalnom formatu u roku od 7 dana od dana zaprimanja pisanog
zahtijeva.
5.2.1.5Pitanja koja nisu pokrivena normama
Svi materijali ili oprema za izvoenje radova koji nisu definirani ili pokriveni normama,
vodiima ili prirunicima takoer moraju biti vrste i takve kvalitete da osiguraju
izvoenje kvalitetnih radova i u sukladnosti s ovim Zahtjevima Naruitelja. U takvim
sluajevima, Inenjer e odrediti da li su svi materijali ili oprema ili samo neki od
predloenih ili dostavljenih na Gradilitu adekvatni za koritenje pri izvoenju Radova,
te e odluka Inenjera na ovu temu biti konana i neopoziva.
5.2.1.6Visine i kote terena
Izuzev u sluaju gdje je to drugaije definirano, sve visine e biti navedene u metrima
nad Jadranskim morem, s preciznou od minimalno dva decimalna mjesta (nivo mora
prema Referentnom sustavu Trst). Podaci koji se odnose na visinu biti e zasnovani na
visinskim referentnim tokama a koje e biti odobrene od strane Inenjera.
Izvoa e definirati i izvesti dodatne stalne visinske toke potrebne tijekom izvoenja
radova, a koje e periodino biti provjeravane. Izvoa je odgovoran za odreivanje
visina, postavljanje i polaganje svih cijevi i graevina na UPOV-u dok e trokove svih
naknadnih korekcija na projektiranim elementima snositi Izvoa.
Izvoa e biti odgovoran za izvoenje radova u skladu s podacima koji se odnose na
visine. Referentne toke i ostali indikatori u neposrednoj blizini Gradilita e biti
dostavljeni od strane Inenjera Izvoau prije poetka radova.
Izvoa e voditi zapisnik sa svim kotama te e poslati kopiju zapisnika Inenjeru.
Sustav koordinata kota na Gradilitu e biti sustav koordinata koje koristi Naruitelj te
e biti povezane s nivoima koji su odobreni od strane Inenjera.
GV & GB
Stranica 102

5.2.1.7Veliine
Sve veliine, udaljenosti i nivoi koji su sadrani u projektima dobivenim od strane
Naruitelja su navedene u metrikom sustavu. U sluaju da je potrebno izraditi
projekte, Izvoa e pripremiti i predati ove projekte u metrikom sustavu.
5.2.1.8Obiljeavanje radova
Radovi e biti obiljeeni i pozicionirani u odnosu na lokalni koordinatni sustav. Izvoa
e pozicionirati privremene kote na tlu te kontrolne toke na pogodnim lokacijama na
Gradilitu, te e tijekom radova, periodino provjeravati nivoe repera i koordinate
toaka u odnosu na referentne linije i nivoe dostavljene od strane Inenjera.
Privremeni reperi i kontrolne toke e biti locirane izvan Gradilita, osim u sluaju gdje
je drugaije definirano.
Izvoa e dostaviti Inenjeru na odobrenje projekte gdje je su poloaji i nivoi
koordinata oznaeni, ovisno o sluaju, za svaki privremeni visinski reper te kontrolne
toke koje se koriste za obiljeavanje radova, u dva primjerka.
Proje poetka izvoenja bilo kojeg dijela radova, Izvoa e dostaviti Inenjeru na
odobrenje sve detalje vezane za pozicioniranje, zajedno s proraunima i dodatnim
projektima (ukljuujui projekte gdje su definirane pozicije i koordinate koritenih
repera), u dva primjerka.
Izvoa e definirati dimenzije obuhvata svih graevina u odnosu na postojee radove.
Nagib kolektora, sustav cjevovoda i kote slivnika, te nivelete kanala i drugih
hidraulikih graevina e biti naznaeni u projektima, osim u sluajevima gdje je to
drugaije zahtijevano ili odobreno od strane Inenjera.
Lokacije graevina koje e biti izgraene u sklopu UPOV-a biti e definirane u odnosu
na eline repere postavljene u betonu ili bilo koji drugi pogodan nain pozicioniranja,
a koji je usvojen od strane Inenjera, uz to se moraju definirati koordinate
instrumenata za pozicioniranje i njihova udaljenost od postojeih graevina u blizini.
Izvoa e definirati koordinate referentnih toaka u intervalima ne viim od 500 m uz
glavne kolektore i cijevi, te e ove toke biti locirane i jasno oznaene na odobrenim
mjestima, bilo to na postojeim zgradama ili elinim H reperima, sidrenim u betonu.
Izvoa e definirati dionice Radova u sluaju da je na to upuen od strane Inenjera,
a u svrhu olakavanje intervencija od strane nadlenih tijela koje obavljaju usluge s
ciljem postizanja privremenih ili trajnih promjena na opremi ili uslugama.
5.2.1.9Istrani radovi
Oprema za istrane radove koju koristi Izvoa e biti napredna u smislu vrste i izrade,
adekvatna za izvoenje radova te odravana u prema najviim standardima. Alati i
oprema e biti predmet odobrenja od strane Inenjera.
Za sve istrane instrumente koji se korite tijekom radova, Izvoa e predati potvrdu o
kalibraciji koja je nedavno izdana od ovlatenog tijela. Kalibraciju instrumenata
potrebno je provoditi svakih est mjeseci.
Svi podaci zabiljeeni na terenu, izrauni i karte koje su nastale iz prethodno
nainjenih istranih radova e biti dostavljene Inenjeru neposredno nakon provoenja
istranih radova.
GV & GB
Stranica 103

5.2.1.10
Koritenje eksplozivnih i drugih opasnih supstanci
Nije dozvoljeno unoenje ili koritenje eksplozivnih ili drugih opasnih supstanci na
Gradilitu poput nafte, lako zapaljivih tekuina ili ukapljenog naftnog plina, u bilo koju
svrhu osim ukoliko Izvoa nije prethodno ishodio pisanu suglasnost od Inenjera.
Lokalitet svakog skladita gdje e se drati eksplozivne ili druge opasne supstance na
Gradilitu moraju prethodno biti odobrene u pisanoj formi od strane Inenjera.
Skladitenje eksploziva za miniranje e biti u skladu s zahtjevima hrvatskih zakona te
u skladu s uvjetima (ako isti postoje) zakonske licence koju posjeduje Izvoa.
5.2.1.11
Mjere opreza
Nije dozvoljeno koritenje strojeva za iskapanje u neposrednoj blizini kablova i

cjevovoda ukoliko nije drugaije odobreno od strane Inenjera. Posebna panja e biti
posveena da su ovi infrastrukturni sustavi dostupni u sluaju izvanrednog stanja.
Privremeni radovi koje je neophodno izvesti u neposrednoj blizini infrastrukturnih
sustava tijekom izvoenja radova e biti odravani od strane Izvoaa te e biti
uklonjeni im je to praktiki izvedivo. Izvoa e biti odgovoran za odravanje svi
navedenih infrastrukturnih sustava koje su u neposrednoj blizini tijekom izvoenja
radova te e snositi trokove popravka bilo kakve tete nastale direktno uslijed
njegovih aktivnosti.
5.2.2 Opi uvjeti

Ovaj dio Zahtjeva Naruitelja e biti u potpunosti povezan s Opim tehnikim uvjetima
(OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Izgradnja i odravanje vodnogospodarskih
objekata Poglavlje 0, Opi uvjeti. Ovo poglavlje je posebno vezano uz pojanjenje
skraenica koritenih u svim dijelovima ove natjeajne dokumentacije. Ovaj dokument
se moe nai na slijedeoj web adresi: www.voda.hr.
5.2.3 Pripremni radovi

objekata Poglavlje 1, Pripremni radovi. Ovaj dokument se moe nai na slijedeoj web
adresi: www.voda.hr.
5.2.4 Zemljani radovi

Ovaj dio natjeajne dokumentacije e biti u potpunosti povezan s Opim tehnikim
uvjetima (OTU) Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2, Izgradnja i odravanje
vodnogospodarskih objekata Poglavlje 2, Zemljani radovi. Ovaj dokument se moe nai
na slijedeoj web adresi: www.voda.hr.
Sadraj ovog poglavlja koji je vezan uz Zemljane radove je dan u nastavku:
5.2.4.1Postavljanje geotekstila i geomrea
objekata Poglavlje 3, Postavljanje geotekstila i geomrea. Ovaj dokument se moe nai
na slijedeoj web adresi: www.voda.hr.
Sadraj ovog poglavlja koji je vezan uz Postavljanje geotekstila i geomrea je dan u
nastavku:
GV & GB
Stranica 104

5.2.4.2Zatita ravnih povrina i pokosa

objekata Poglavlje 4, Zatita ravnih povrina i pokosa. Ovaj dokument se moe nai na
slijedeoj web adresi: www.voda.hr.
Sadraj ovog poglavlja koji je vezan uz Zatitu ravnih povrina i pokosa je dan u
nastavku:
5.2.5 Tesarski radovi i radovi na skeli

objekata Poglavlje 5, Tesarski radovi i radovi na skeli. Ovaj dokument se moe nai na
slijedeoj web adresi: www.voda.hr.
Sadraj ovog poglavlja koji je vezan uz Tesarske radove i radove na skeli je dan u
nastavku:
5.2.5.1Izrada oplate
Oplata mora biti dovoljno kruta i vrsta kako bi onemoguila gubitak dijelova betona te
kako bi se odrala adekvatna pozicija, oblik i dimenzije konane strukture. Stoga e biti
tako napravljena da se moe lako ukloniti sa izlivenog betona bez udaraca i oteenja.
Oplata e biti takva da omoguava kontinuiran kvalitetu izraenih povrina kako je to
definirano u Ugovoru.
Tamo gdje je potrebno nainiti rupe u oplati s ciljem izbacivanja armature, postavljanje
spojeva za ureaje ili druge ugradbene elemente, potrebno je posvetiti posebnu
panju kako ne bi dolo do otpadanja komada betona.
Oplata mora biti takva da omoguava pristup pripremi poveznih dijelova prije
stvrdnjavanja betona.
Metode Izvoaa za izradu oplate e omoguiti da se postavi potpora tako da
namjeteni oblik ostane kontinuirano u svojoj poziciji tijekom navedenog perioda.
Metalne veze ili sidra unutar oplate e biti konstruirane ili postavljene na nain da
omogue njihovo potpuno vaenje ili vaenje do dubine najmanjeg poklopca od
povrine bez oteenja betona. Svi okovi za uklonjive metalne veze e biti takvog
izgleda da nakon uklanjanja udubine koje ostanu budu najmanjih moguih dimenzija.
Udubljenja koja su rezultat djelominog ili potpunog uklanjanja veza e biti poravnate i
ispunjene materijalom koji e odobriti Inenjer.
Ploe oplate e imati ravne ivice s ciljem preciznog poravnavanja te e biti fiksirane s
vertikalnim ili horizontalnim spojevima. Tamo gdje je potrebno izvesti kosine
neophodno je isjei kutove s ciljem osiguranja ravne linije. Spojevi ne smiju uzrokovati
istjecanje betona, kako ni razlike u nivoima ili izboine na izloenim povrinama.
Odreeno doputeno odstupanja e biti mogue uslijed savijanja oplate tijekom
izlijevanja betona.
Izraena oplata moe biti od elinih ploa, GRP (staklom ojaane plastike), perploe
ili drugog pogodnog materijala kako bi se postigla zahtijevana kvaliteta. Zasebne ploe
e biti posloene u jednoobraznu strukturu.
Gruba oplata e se sastojati od rezanih ploa, metalnih ploa ili bilo kojeg drugog
adekvatnog materijala koji e sprijeiti pretjeran gubitak betona kada izloen vibraciji s
ciljem izrade betonske povrine koja je adekvatna za primjenu bilo kojeg navedenog
zatitnog premaza.
GV & GB
Stranica 105

Ukoliko nije drugaije definirano na nacrtima sve izloena izdizanja oplate e biti s
kosinama 25mm x 25mm.
Izvoa e poduzeti sve mjere opreza pri odabiru i koritenju oplate i uklanjanju oplate
te stvrdnjavanja betona kako ne bi dolo do naglih promjena u temperaturi betona.
5.2.6 Armaturni radovi

objekata Poglavlje 6, Armaturni radovi. Ovaj dokument se moe nai na slijedeoj web
5.2.7 Betonski radovi

objekata Poglavlje 7, Betonski radovi. Ovaj dokument se moe nai na slijedeoj web
Pored navedenog dokumenta neophodno je uzeti u obzir i slijedea poglavlja:
5.2.7.1.1
Vodonepropusni profili
Vodonepropusni profili za sve spojeve e biti postavljeni kontinuirano oko svih novih
dijelova i spojeva. Spojevi e biti napravljeni varenjem u skladu s preporukama
proizvoaa. Oni e biti postavljeni tako da se izbjegne dodir s konstrukcijskim
elikom.
Povrine koje dolaze u direktan dodir s brtvenim materijalima mora biti iste, suhe i
vrste bez tragova ulja ili bilo kojeg drugog pokrovnog sloja. Priprema povrina,
temeljni premaz, obrada i priprema materijala e biti u skladu s naputcima
proizvoaa.
Svi instalirani vodonepropusni profili e biti standardni, te e biti proizvedeni od strane
poznatih proizvoaa.
Detalji vodonepropusnih profila e biti poslani na odobrenje. Vodonepropusni profili s
gumenom ili PVC membranom e biti otporni na trganje, mehaniku abraziju i
djelovanje vode, komunalnog otpada, otpadnih voda, morske vode i prirodnih soli.
Vodonepropusni profili e sadrati pokrivni sloj buke. Minimalna irina e biti 200 mm
za beton debljine do 600 mm te 300 mm za beton debljine vee od 600 mm.
Vodonepropusni profili od PVC-a koji se uglavnom koriste kod retencijskih objekata
imati e debljinu stijenki od najmanje 3,5 mm te irinu od najmanje 240 mm (za manje
od 5 m hidrostatskog pritiska) i 4,5 mm te 320 mm za hidrostatski pritisak od 5-10 m.
Vodonepropusni profili koriteni za kompenzacijske spojeve s ciljem prilagoavanja
uslijed kretanja dvije betonske strukture e biti tipa prema preporuci proizvoaa te e
biti poslani od strane Izvoaa Ugovornom tijelu na odobrenje. Svi spojevi, osim eonih
spojeva izmeu profila e biti istog tipa, te e biti predgotovljeni. Spojevi izmeu
vodonepropusnih profila s gumenim slojem e biti izvedeni koristei odgovarajue
naine stvrdnjavanja i konane obrade. Spojevi PVC profila e biti izvedeni tehnikom
varenja toplim ploama.
5.2.7.1.2
Materijali ispune za dilatacijske spojeve
Svi spojevi e biti projektirani i dimenzionirani od strane Izvoaa u skladu s

odgovarajuim normama. Osnova za raunanje neophodne irine spoja su tehnike
GV & GB
Stranica 106

vrijednosti materijala za brtvljenje i materijala oblinjih konstrukcija, te izloenost

strukture, nain izgradnje te njegova veliina.
Podloni slojevi otvorenih spojeva e biti isti, suhi, homogeni, bez tragova masnoa i
ulja, praine te bez slobodnih dijelova. buka e biti prethodno uklonjena.
5.2.7.1.2.1 Polietilenske nosee letve
U bilo kojoj konstrukciji za dranje pitke vode materijal za brtvljenje spojeva e biti
oslonjen na polietilenske zatvorene letve.
5.2.7.1.2.2 Bitumenski ep za ispunu
Bitumenski ep za ispunu biti e koriten sa spojeve kod spremnika za pitku vodu i
otpadnu vodu, prometne povrine, krovovi i podovi. Materijali ispune mora ne smije
biti upijajui i ekstrudiran materijal, te e biti izraen od granula s bitumenom te
bitumenskog filca u kuitu. Materijal ispune mora podnijeti zbijanje do 50% poetne
debljine te biti u mogunosti brzog povrata u poetno stanje do 80% u kontaktu s
vlagom. Prihvatljivi materijali za ispunu mogu biti i od mreastog polietilena.
5.2.7.1.2.3 ep za ispunu sa smolom
Moe se koristiti u sluajevima kada se ne oekuje prisustvo vlage te se moe koristiti
za armaturu noseih greda.
5.2.7.1.2.4 Materijali ispune za ploe od drvnih vlakana
Materijali ispune za ploe od drvnih vlakana e biti nainjeni od vlakana impregniranih
sa bitumenom, s mogunou zbijanja do 50% i povratom u prvobitno stanje do 80%.
Njihova debljina e biti 6 mm sa spojnim profilom. Oni se nee koristiti za spremnike
vode, ali su adekvatni za prometne povrine, krovove, podove i izvoenje betonskih
temelja.
5.2.7.1.2.5 Materijali ispune na bazi gume (neopren)
Materijali ispune na bazi gume e biti od neupijajueg materijala s otvorenom
strukturom neoprenske gume, s stupnjem povrata u prvobitno stanje do 90% od
originalne debljine nakon najmanje 50% zbijanja te otpornost na zbijanje od 5 N/cm2.
5.2.7.1.3
Materijali za brtvljenje spojeva
Materijali za brtvljenje spojeva e biti preuzeti iz specifikacija Tehnikog projekta te e

biti odobreni od strane poslodavca. Materijal e biti koriten za instalacije s pitkom
vodom ali takoer i za sluajeve gdje se oekuje visoka temperatura na UPOV-u.
Materijali nije razgradiv u kontaktu s otpadnim vodama iz septikih jama.
Koritenje brtveih materijala e biti u skladu s uputama proizvoaa te e se uzeti u
obzir uvjeti okolia.
5.2.7.1.3.1 Elastomerni brtvei materijal
Oni se izrauju od polisulfida te imaju slian sastav uz adekvatne vrijednosti za
primjenu na horizontalne i vertikalne spojeve. Ovakav brtvei materijal ima
procijenjeni vijek trajanja od minimalno 15 godina. Brtvei materijal e imati
sposobnost dobrog prianjanja uz beton u skladu s podacima dostavljenim od strane
proizvoaa. Bit e pogodni za uranjanje u vodu e su otporni na otopljene kiseline i
baze, te na ivotinjske, biljne i mineralne masnoe. Brtvei materijal u direktnom
kontaktu s komunalnom otpadnom vodom, muljem iz odvodnog sustava ili oborinskom
vodom e biti otporan na bioloke reakcije. Svi spojevi spremnika za vodu e imati
GV & GB
Stranica 107

temeljni premaz u skladu s uputama proizvoaa prije primjene materijala za

brtvljenje.
5.2.7.1.3.2 Kit za brtvljenje
Oni dobro prianjaju uz drvo, staklo i beton te ostaju fleksibilni i vodonepropusni u
sluaju pomjeranja, udarca ili vibracije. Materijal e sposobnost rastezanja prije
pucanja vei od 100% ali e takoer imati male vrijednosti povrata u prvobitno stanje
manje od 10%.
5.2.7.1.3.3 Termoplastini brtvei materijali
Oni se izrauju od gume/bitumena ili imaju sastav slinih vrijednosti a koriste se za
horizontalne i vertikalne spojeve. Ovaj brtvei materijal imaju sposobnost dobrog
prianjanja uz beton uz primjeni temeljnog premaza koji se preporua od strane
proizvoaa. Gdje je to definirano, koristit e se kao materijal otporan na goriva.
Koritenje brtveeg materijala od gume/bitumena e normalno biti prihvaen u
kontaktu s otpadnom vodom.
5.2.8 Zidarski radovi

objekata Poglavlje 8, Zidarski poslovi. Ovaj dokument se moe nai na slijedeoj web
5.2.9 Izolacijski radovi

objekata Poglavlje 9, Izolacijski radovi. Ovaj dokument se moe nai na slijedeoj web
5.2.10
Bravarski radovi
objekata Poglavlje 10, Bravarski radovi. Ovaj dokument se moe nai na slijedeoj web
Sadraj ovog poglavlja koji je vezan uz Bravarske radove je dan u nastavku:
5.2.11
Prijevoz sirovih materijala na Gradilitu
objekata Poglavlje 11, Prijevoz sirovih materijala na gradilitu. Ovaj dokument se moe
nai na slijedeoj web adresi: www.voda.hr.
Sadraj ovog poglavlja koji je vezan uz Prijevoz sirovih materijala na gradilitu je dan u
nastavku:
5.2.12
Geotehniki radovi
objekata Poglavlje 12, Geotehniki radovi. Ovaj dokument se moe nai na slijedeoj
web adresi: www.voda.hr.
GV & GB
Stranica 108

5.2.13
Montaerski radovi
5.2.13.1
Montaerski radovi vodoopskrbne cijevi
objekata Poglavlje 13 A, Montaerski radovi vodoopskrbne cijevi. Ovaj dokument se
moe nai na slijedeoj web adresi: www.voda.hr.
Napomena: utroak vode za tlanu probu je troak izvoditelja.
5.2.13.2
Montaerski radovi odvodne cijevi
objekata Poglavlje 13 B, Montaerski radovi odvodne cijevi. Ovaj dokument se moe
nai na slijedeoj web adresi: www.voda.hr.
Napomena: utroak vode za tlanu probu je troak izvoditelja.
5.2.13.3
Cijevi i drugi materijali
5.2.13.3.1 Opi elementi

Cijevi izraene od kovanog eljeza (duktil) e se koristiti na mrei cjevovoda sirove
vode. Ove specifikacije pokrivaju ope uvjete za cijevi, fazonske komade i dodatnu
opremu te ukljuuje tehnike karakteristike materijala, unutarnjih premaza, vanjske
pokrovne slojeve, spojeve, itd. Specifikacije definiraju minimalne prihvatljive uvjete.
Sve dostavljene cijevi moraju biti savreno krunog presjeka, jednake debljine stijenki
te najvee praktino izvedive duljine kako bi se smanjio broj spajanja.
U nedostatku drugih specifikacija, sve cijevi, spojevi i fazonski komadi e udovoljavati
maksimalnom radnom pritisku (normalni radni pritisak + naprezanje pri udaru ili tlana
proba na terenu, ovisno to je vee) te e podnijeti bez oteenja ili veih gubitaka
probu na hidrostatski pritisak kako je to propisano lokalnim zakonima.
DN je nominalna veliina u milimetrima.
Ukoliko ne postoje druge karakteristike navedene u Posebnim specifikacijama, sve
duktilne cijevi e biti klase K9 (K = 9).
Sve cijevi e biti predmet inspekcijske provjere tijekom njihove izrade.
Ime proizvoaa, norma i nominalni promjer (DN), vrsta naglavka, klasa i datum izrade
(mjesec+godina) e biti oznaeni unutar naglavka.
5.2.13.3.2 Spojevi
5.2.13.3.2.1
Fleksibilni spojevi
Fleksibilni spojevi su spojevi s naglavkom gdje se spajanje vri na pritisak s ciljem

omoguavanja kutnog odstupanja u bilo kojem smjeru. Oni omoguavaju osne pomake
s ciljem kompenzacije dilatacije i termalne kontrakcije te pomicanja tla.
Ovakvi spojevi omoguavaju kutne pomake kako bi se kompenzirala pomicanja tla i
kako bi se postigli veliki zaokreti za cijevi. Svi spojevi e biti projektirani da budu u
potpunosti fleksibilni.
Gumeni prstenasti spojevi nee biti oteeni djelovanjem lokalnih uvjeta niti tijekom
skladitenja.
GV & GB
Stranica 109

Tamo gdje je predvieno, predloeno i odobreno koritenje mehanikih spojeva, isti e

biti dostavljeni zajedno sa specijalnim brtvama, naglavke za brtve, pocinani vijci ili
vijci premazani kadmijem, ostali arafi te druga neophodna sitna oprema. U
sluajevima gdje su neophodni naglavci za spremnike, oni e biti dopremljeni s vijcima
i svom drugom potrebnom opremom.
5.2.13.3.2.2
Spojevi s prirubnicama
Cijevi i fazonski komadi s prirubnicama e se koristiti samo za spajanje s zasunima ili

drugim posebni komadima odobrenim od strane Inenjera.
Koristit e se prirubnice s grlom koje e biti lijevane ili varene. Prirubnice s navojima ili
lijepljenje prirubnice nisu doputene. Rotirajue prirubnice mogu biti koritene za cijevi
i fazonske komade s dimenzijama do DN 600.
Dimenzije te otvori sa spajanje prirubnica e biti u skladu sa normom HR EN 1092-2.
Spojevi prirubnica bit e kompletno opremljeni sa brtvama, vijcima, arafima, i
pocinani prsteni ili prsteni premazani kadmijem.
Gumene brtve e biti od elastomernog EPDM ili od ekvivalentnog materijala koji je
pogodan za vodoopskrbni sustav. Brtva e biti minimalne debljine od 3 mm te e biti
uvrena metalnim dijelom za radne pritiske od 16 bara ili vie. Veliine brtvi za
prirubnice e biti u skladu s normom ISO 7483.
Vijci, arafi, prsteni e biti izraeni od elika s minimalnom otpornou na istezanje od
800 N/mm2 te e biti pocinani ili premazani kadmijem. Vijci i arafi e biti pogodni za
definirani radni pritisak. Vijci i arafi e biti u skladu s normom ISO 4014 i 4032 dok e
prsteni biti u skladu s ISO 887.
5.2.13.3.2.3
Limitirani spojevi (vrsti spojevi)
Cijevi i spojevi od lijevanog eljeza (duktil) sa vrstim spojevima e se koristiti gdje se

cijevi kriaju sa cestama kroz postojee kanale ili u podrujima sa ogranienim
pristupom i gdje je koritenje betonski sidrenih blokova zabranjeno ili je naloeno od
strane Inenjera. Izvoa e prezentirati u ponudi vrstu vrstih spojeva koju on
predlae uz detaljne informacije.
U bilo kojem trenutku kada Izvoa eli koristiti vrste spojeve on treba prethodno
pribaviti suglasnost od Inenjera.
Proraun duine cijevi s vrstim spojem e biti u skladu s preporukama proizvoaa te
uz odobrenje Inenjera.
vrsti spojevi e biti projektirani da izdre potisnu osnu silu uz odravanje fleksibilnosti
te savitljivosti. Spoj bi trebao biti u stanju izdrati probni ili radni pritisak + udarni
napon.
Vrsta vrstih spojeva e biti odobrena od strane Inenjera.
Mehanizam otpora trenju e biti odvojen od sustava brtve te nee doi u kontakt s
pitkom vodom iz cijevi.
5.2.13.3.2.4
Pokretni spojevi i adapteri za prirubnice
Pokretni mehaniki spojevi i adapteri za prirubnice e biti odgovarajue za klasu i vrstu

cijevi koje se spajaju. Oni e biti izvedeni od elika ili kovanog eljeza s elinim
vijcima. Spojevi e biti prilagodljivi slijedeim vrijednostima kutnog odstupanja izmeu
spojenih cijevi bez gubitaka.
Promjer (mm)
Do 1200 mm.
1200 - 1800 mm
Kutno odstupanje
+/- 3
+/- 2
GV & GB
Stranica 110

1800 mm i preko
+/- 1
5.2.13.3.3 Gumene brtve i maziva za cijevi

Ukoliko ne postoje druge specifikacije, materijal za spajanje e biti sintetska guma
(EPDM) ili ekvivalentni materijal s otpornou na sumpornu kiselinu i bakterioloko
nagrizanje.
Maziva koritena za gumene brtve e biti u skladu s preporukama proizvoaa. Za
primjenu u oblasti vodoopskrbe, maziva ne smiju putati boju i okus u vodu, moraju
biti otporni na bakterije te ne smiju imati nikakav negativan utjecaj na ljudsko zdravlje.
5.2.13.3.4 Vrpca, kit i pasta za spojeve od crnih metala
Pasta e biti stabilna neutralna smjesa na bazi zasienih ugljikovodika (naftni derivat)
koja sadre sredstvo za sprjeavanje korozije i materijal za ispunu od inertnog silikona
te e imati adhezivna svojstva i nee otvrdnjavati.
Kit e biti slian gore navedenoj pasti ali e dodatno sadrati biljna i mineralna vlakna
koja su vezana ljepljivom masom te e biti neovisna pri primjeni. Vrpca e imati vrlo
upijajui inertnu teksturu, impregnirana i premazana s obije strane s pastom. Svi
materijali e biti dostavljeni od strane pogodnog proizvoaa koji posjeduje sustav
kontrole kvalitete.
5.2.13.3.5 Osiguranje kvalitete
5.2.13.3.5.1
Certifikati
Izvoa e osigurati certifikate za cjevovode, ispunjavajui zahtjeve koji se navode u

specifikacijama:
(a) Certifikat proizvoaa;
(b) Certifikat za laboratorijske testove.
Cjevovodi e biti tvorniki testirani te e biti predmet hidraulikih i udarnih testova.
Sva vanija roba e imati certifikate odobrenja.
Trokovi uzimanja uzoraka, njihov prijevoz do laboratorija i samo testiranje e se
smatrati da su ukljueni u jedinine cijene te se nee posebno plaati.
5.2.13.3.5.2
Izvjea
Izvoa e pokazati dovoljno podataka za sveukupnu evaluaciju predloenog

poslovanja. Ovi podaci e sadrati, najmanje, slijedee specifine informacije:
(a) Detalje o materijalima, specifikacije i dobavljaa cijevi;
(b) Detalje o spojevima, ukljuujui izvedbu
5.2.13.3.5.3
Odobrenje materijala
Prije naruivanja bilo kakvih materijala i bilo kakvom svrhom, a koji su namijenjeni za
graevine, Izvoa e zatraiti odobrenje Inenjera za ime proizvoaa ili dobavljaa,
specifikacije materijala i detalje o porijeklu ili mjestu proizvodnje. Ukoliko je to
zahtijevano od strane Inenjera, Izvoa e dostaviti kopiju za arhivu bilo koje od ovih
narudbi.
Svi materijali koriteni za Radove moraju biti novi, osim u sluajevima kada je
koritenje starih ili obnovljenih materijala urno odobreno od strane Naruitelja.
GV & GB
Stranica 111

5.2.14
Metalni radovi
eline konstrukcije
eline konstrukcije i ploe e biti u skladu s vaeim zakonima Hrvatske.
U sluaju da nisu dane instrukcije od strane poslodavca, sve eline konstrukcije u
kontaktu s:
(a) Pitkom vodom e biti od nehrajueg elika
(b) Otpadnom vodom e biti od nehrajueg elika ili od pocinanog elika ovisno
o uvjetima (utjecaj mora, utjecaj neugodnih mirisa, )
(c) Sirovom vodom e biti od nehrajueg elika ili pocinanog elika
Koriteni materijali moraju imati kemijski sastav i mehanike karakteristike pogodne za
zadovoljavanje tipa i klase navedene u izvedbenom projektu, a to je zasnovano na
odredbama normi za proizvode, kao i drugih propisa koji su na snazi.
Drugi uvjeti koji nisu ukljueni u norme, a koje projektant smatra neophodnim, mogu
biti uneseni o projekt i narudbu, u dogovoru s dobavljaem. Ovi dodatni uvjeti e
imati garanciju dobavljaa.
Tip i klasa kvalitete elika, kao i mehanike karakteristike vijaka, arafa i prstena ne
mogu se mijenjati bez pisanog prethodnog pristanka projektanta.
5.2.14.1
Pomini gredni nosa i nosive konstrukcije
Projekt pominog grednog nosaa uzeti e u obzir sve vane imbenike za efikasnu
noseu konstrukciju za bilo koje uvjete optereenja:
Stropni pomini nosa i poprene grede za podizanje ureaja:
(a) Kombinirano naprezanje tranica prouzrokovano ukupnim optereenjem
savijanja te savijanja lokalnih tranica pod pritiskom kotaa koji stvaraju
optereenje savijanja.
(b) Transverzalna nestabilnost
(c) Ogranienja torzije
(d) Ogranienja savijanja
(e) Spojevi, posebno u tokama akumulacije optereenja prouzrokovano
optereenjem u spojnim tokama.
Pomini kranovi i grede:
(a) Sekundarno optereenje kombinirano s vertikalnim optereenjem prouzrokovano
seizmikim aktivnostima.
(b) Vezano uz prethodnu toku ali u svezi aktivnosti simultanog podizanja,
okretanja, prijenosa a koji vri kran.
Sve potporne konstrukcije kranova e biti projektirane da podnesu:
(a) Projektirana optereenja; ili
(b) Definirani kapacitet krana
5.2.14.2
Maksimalne vrijednosti progiba
Pri provjeri vrijednosti progiba konstrukcije, najnepodobnije realistine kombinacije i

nepredviena optereenja e biti uzeta u obzir. Progib zgrade ili dijela zgrade e biti
ogranien kako bi se izbjeglo oslabljivanje konstrukcije ili dobrih radnih uvjeta zgrade
ili njenih dijelova, ili kako bi se izbjegle posljedice po izgled graevina ili tete na
vanjskoj obradi ili neugodnosti korisnicima. Progib graevina koji su navedeni u tablici
ispod e premaiti navedene granine vrijednosti samo u sluaju da Izvoa moe
GV & GB
Stranica 112

dokazati Inenjeru da ove vrijednosti nee imati negativnog utjecaja na kvalitetu

konstrukcije.
Grede
Zidovi i ploe
Konzolne grede
bukana greda
Krovne grede bez buke
Svi podovi, vrhovi stupova, obloge od
opeke ili buke
5.2.14.3
Progib od pokretnog optereenje

1 - 50 ili 1 - 20
Duljina / 180
Raspon / 360
Raspon / 200
Visina/300
Rukohvati, stube, ljestve, sigurnosni lanci
Izvoa e projektirati i izvesti radove na rukohvatima, stubama, ljestvama, itd. s

poveanom antikorozivnom zatitom u skladu s Hrvatskim vaeim normama.
Sigurnosni lanci e od kratkih komada od pocinanog mekog elika veliine 10 mm.
U podrujima s agresivnom atmosferom potrebno je koristit nehrajui elik.
5.2.14.4
Vijci, matice i podloci
Vijci, matice i podloci moraju imati zavrni sloj koji je otporan na koroziju jednako kao
i materijal za koji se koriste. U sluaju da dolazi do kontakta razliitih metala, potrebno
je podloke i ukoliko potrebno, odgovarajui izolirajui brtvei prsten.
Sidreni vijci za smolu ili dilatacijski vijci za uvrivanje u betonu e imati vrstou
spoja ne manju od vlane vrstoe vijaka.
5.2.14.5
Varenje
Sve aktivnosti varenja izvedene tijekom izrade i montiranja na Gradilitu moraju biti u
skladu s tehnikim uvjetima navedenim u detaljnim nacrtima Izvoaa, koji su
prethodno odobreni. Detalji predloenih procedura varenja e biti poslani na odobrenje
predstavniku poslodavca u isto vrijeme kad i detaljni nacrti. Svi spojevi e biti vareni
na nain da konani spojevi budu isti, ravni te spremni za bojanje. Svi ostatci od
varenja e biti uklonjeni te e bilo kakve otre neravnine biti poravnane. Prije poetka
varenja, bilo u tvornici ili na Gradilitu, procedure varenja e biti testirane u skladu s
Hrvatskim normama.
Kada budu definirani, radovi na varenju e biti predmet testiranja bez razaranja
procesima koji bez ogranienja mogu ukljuivati feromagnetske, ultrazvune,
radiografske metode ili metode prodirajue boje ovisno o vrsti vara i lokaciju unutar
konstrukcije.
Ukoliko se na konstrukciji pojavljuju defekti ili ukoliko rodovi nisu u skladu s nacrtima ili
odobrenim tehnikim specifikacijama iz bilo kojeg razloga, e biti sanirani ili odbijeni
ak ukoliko su radovi izvreni od strane kvalificiranog varioca prema odobrenim
procedurama.
Procedure varenja za pokrovne slojeve od kombinacije bakra i nikla moraju osigurati
da ne doe do formiranja poroznosti varova i bilo kakvog nekontroliranog slabljenja
spoja.
Poduzet e se posebne mjere opreza kako bi se izbjegao rizik lamelarnih pukotina u
sluaju varenja metalnih ploa velikih debljina, koritenjem elektroda s manjim
udjelom vodika (bazne). Varenja klase 1 e biti podvrgnuta rendgenskim zrakama osim
u sluajevima gdje je to drugaije definirano.
GV & GB
Stranica 113

U sluaju loeg vremena, potrebno je primijeniti dodatne mjere tijekom varenja: u

sluaju kie za potrebno je odravati suhe uvjete varenja. Ukoliko su temperature
manje od 5 C, pojas od 100 mm e prethodno biti ugrijana na 50 C, s obije strane
spoja ukoliko se radi o preklopnom varenju te u sluaju kontinuiranog vara.
Tijekom varenja nisu doputeni mrlje, tragovi gorenja, neregularni pojas vara,
predimenzionirane margine ili kutni spojevi, popravci vara te pukotine. Povrine ne
smiju imati tragove udaraca, deformacija i ulegnua.
5.2.14.6
Uobiajene mjere antikorozivne zatite
elini dijelovi e biti oieni od ostataka, hre ili drugih oneiujuih pojava. elini
dijelovi e biti bojani s temeljnom bojom, zatitnim slojem te najmanje dva sloja
zavrne boje.
Povrine koje e biti pocinane ukljuuju ljestve, vodilice za kablove, stepenice ljestvi,
rukohvate, reetke, vijke, arafe i prsteni te druge predmete od ugljinog elika ili lakih
legura. Galvaniziranje e biti izvedeno nakon to se izvre radovi rezanja, buenja,
varenja ili drugih aktivnosti na izradi a koje su vezane uz predmete koji se obrauju.
5.2.14.7
Posebne mjere antikorozivne zatite
Pogledati Ope tehnike specifikacije strojarskih radova.

Svi dijelovi koji ne mogu biti zatieni bojom zbog postojanja radnog mehanizma (radni
dijelovi, luni mehanizmi, vijci, itd.) kao i dijelovi koji nisu lako dostupni za usluge
odravanja te gdje je zamjena dijelova teko izvediva, biti e izraeni od nehrajueg
elika ili bronce.
Na mjestima gdje se koriste razni metali u blizini elinih komponenti ili njihovih
spojeva, kontakt izmeu ovih metala i elika e se izbjegavati osim u sluajevima gdje
Izvoa moe dokazati poslodavcu da kontakt izmeu razliitih metala ne vodi
elektrokemijskoj reakciji koroziji.
Detalji sigurnosnih mjera koje su poduzete od strane Izvoaa e biti poslane na
odobrenje od strane Poslodavca. Gdje je naznaeno koritenje "nehrajueg elika"
smatra se otpornost da je neophodna otpornost atmosferskoj koroziji ne manjoj od one
koja se dobiva s 18% kromiranog elika - 10% nikal elika.
Za instalacije podrumskih prostorija, povrina elinih konstrukcija e biti prekrivena s
dva dodatna sloja epoksidnog katrana (na bazi epoksidne smole), minimalna debljina
ova dva sloja u suhom stanju mora biti 250 mikrona. Kao zamjena za sloj epoksidnog
katrana, moe se koristiti ljepljivi sloj PVC-a sa bitumenom s ciljem antikorozivne
zatite.
5.2.14.8
Zatitni sloj za podvodne dijelove
Svi metalni dijelovi izraeni od mekog elika ili kovano eljeza, poput reetki, letvica,
pregrada, elinih okvira koji su potpuno ili djelomino uronjeni u vodu e biti zatieni
sa adekvatnim zatitnim slojem, u skladu sa specifikacijama danim u vaeim
relevantnim normama kao i sa specifikacijama proizvoaa.
5.2.14.9
Povrinska oteenja i unutarnji defekti
Obloga koritena za elemente elinih konstrukcija mora biti u skladu s tehnikim

uvjetima vezanim uz popravak nepravilnosti (povrinska oteenja i unutarnji defekti)
a koji su utemeljeni vaeim zakonima.
GV & GB
Stranica 114

Postoje doputeni povrinski defekti, ija dubina ne premauje 1/2 graninih vrijednosti
progiba za danu debljinu a kako je to propisano odgovarajuom normom za proizvod.
Defekti koji se nalaze izmeu 1/2 i cijele granine vrijednosti progiba e biti otklonjeni
poliranjem, to se preporua izvesti u smjeru izvoenja i gdje kut prema povrini tog
dijela nee biti vei od 1:10.
U oba sluaja, efektivna minimalna debljina mora biti najmanje jednaka doputenoj
debljini.
Zabranjeno je koritenje dijelova nainjenih od obloge sa preklopima koji nisu potpuno
uklonjeni pri spajanju.
Obloge koje imaju povrinske defekte sa veim dubinama od doputenog odstupanja
prema normi za taj proizvod, sa ne metalnim udjelima, odnosno sumporim sa
dijelovima veim od 5 mm i vee irine od 1 mm mogu biti koriteni uz prethodnu
pisanu suglasnost projektanta, i s moguim mjerama sanacije od njihove strane.
5.2.14.10
Granina odstupanja od oblika i veliine
Granina odstupanja za hladne i tople pravce su izraene u vidu vrijednosti

deformacije koja ne smije biti vea od 1/1000 duine elinog dijela, i bez da ukupno
premauje 10 mm.
Za istezanje elinih ploa, granino odstupanje izmeu njih i elinog ravnala od 1
metar postavljen u bilo kojem smjeru i na bilo kojem mjestu na povrini ploe je
maksimalno 1.5 mm.
Za zakrivljene eline komade, granino odstupanje je izraeno poveanjem veliine
spoja izmeu krajeva i uzorka ija je duina mjerena na luku jednaka duini savinutog
podruja, i bez da ukupno premauje 1.5 m. Veliina spoja ne smije biti vea od 1/500
duine luka na zakrivljenom podruju, a maksimalno 3 mm.
5.2.14.11
Postavljanje elinih konstrukcija
Postavljanje elinih konstrukcija se izvodi na osnovu tehnike dokumentacije koja je

odobrena od tvrtke koja vri montau, uzimajui u obzir specifikacije koje su dane
projektom.
Prije poetka radova montae, potrebno je uraditi inspekciju. Takoer mora biti
provjereno da li postoje neusuglaenosti izmeu elemenata koji dolaze nakon
sastavljanja, te li su potrebni popravci, koji e biti izvedeni u uvjetima navedenim u
vaeim normama.
U sluaju da pojedine aktivnosti moraju biti izvedene na niskim temperaturama, sve
odredbe zakonskih akata na snazi u svezi izvoenja radova na hladnom vremenu e
biti uzete u obzir.
Pri montai, zabranjeno je poveavanje otvora koristei osovine, profilima ili
plamenom (od ega je posljednji doputen samo za prolazne otvore predviene za
sidrene vijke i samo uz pisanu potvrdu Inenjera).
Uklanjanje dodatnih varenih dijelova (spojke, kukice, itd.) se vie ne izvodi udarcima,
nego sjeenjem sa acetilenskim plamenom na dovoljno velikoj udaljenosti od povrine
graevinskih dijelova, da se ne bi pojavila udubljenja. Dijelovi komada i spojeva e u
potpunosti biti uklonjeni poliranjem, kako bi se izbjeglo pregrijavanje. Nakon toga,
obnavljaju se antikorozivni zatitni slojevi, ukoliko postoje i ukoliko su isti oteeni.
5.2.14.12
Pravila i metoda provjeravanja kvalitete
Provjera generalnih tehniki uvjeta kvalitete graevinskih elementa sastoji se od:

GV & GB
Stranica 115

Provjere spojeva koji se izvode tijekom postavljanja

Provjera uvjeta ponaanje nekih elemenata ili njihove eline strukture pod
optereenjem.
Provjera dijelova i elemenata elinih konstrukcija u smislu izgleda i usklaenosti s
doputenim odstupanjima geometrijskih dimenzija, se izvodi dio po dio. Proporcije
provjere vezano uz kvalitetu materijala i spojeva se zasnivaju na tehnikim zakonskim
odredbama koji su na snazi. U posebnim sluajevima, projektanta moe dostaviti
pisano obrazloenje ovih dodatnih aktivnosti.
Provjere kvalitete za koritene materijale pri izradi i montiranju elinih konstrukcija
(elik, dijelovi za sastavljanje, primjese za varanje, materijali koriteni za antikorozivu
zatitu, itd.) su bazirane na proizvodima te ukupnoj ili djelominoj provjeri oni za koje
ne postoje certifikati putem ovlatenih laboratorijskih testova, u skladu s navedenim
normama.
Provjera usklaenosti s tehnologijom izvoenja se provodi posebno za svaku pojedinu
fazu radova (ispravljanje, savijanje, sjeenje, buenje, itd.) na osnovu testova i
mjerenja definiranih u tehnikoj dokumentaciji za izvoenje radova te u vaeoj
zakonskoj regulativi.
Prelazak s jedne faze na drugu je doputeno tek nakon provjere kvalitete izvoenje
prethodne faze, a u svezi definiranih uvjeta kvalitete.
Provjera spojeva izvedeni pri postavljanju se izvodi na osnovu zakonskih tehnikih
odredni na snazi, te takoer na osnovu dodatnih uvjeta koji su navedeni u tehnikoj
dokumentaciji za izvoenje.
Provjera odnosa se izvodi tako da elementi elinih konstrukcija odgovaraju uvjetima
tehnike kvalitete u svezi nepravilnosti pri izvoenju (lokalne oscilacije visina, spojeva,
pukotine, itd.), metodama antikorozivne zatite, koje su definirane za svaki tip
elementa i spoja u tehnikoj dokumentaciji ili drugim pravilnicima, ovisno o vanosti,
zavrnim metodama i uvjetima koritenja elemenata.
Provjera pozicije na nacrtu i visine gornjeg dijela povrine temelja (ukljuujui sidrene
vijke ili otvore za vijke), te dali su podruja oslonca eline konstrukcije izvedena na
nain da odgovaraju podacima iz tehnike dokumentacije za izvoenje. U sluaju
odstupanja premauju dozvoljene vrijednosti, sve neophodni radovi na popravku biti
e izvedeni od strane proizvoaa. Provjere i radovi na popravku e obavezno biti
uneseni u zapisnik.
Provjera kvalitete elinih konstrukcija se izvodi u skladu s vaeom zakonskom
regulativom u svezi ciljevima zaprimanja investicijskih sredstava.
5.2.14.13
Kontrola izvrenja radova
Kontrola izvrenih radova poinje zaprimanjem osnovnih i dodatnih materijala.

Tehnika kontrola kvalitete e biti izvede nakon svake faze izgradnje, s naglaskom na
provjeru nakon rezanja, nakon strojne obrade, nakon sastavljanja u radionici za
metalne radove te nakon varenja s ciljem sprjeavanja dostave gotovog proizvoda i
osiguranja kvalitetnog varenja.
Izvoenje radova propisanih poput: prethodnog zagrijavanja, otputanja (grijanjem ili
ekianjem), zapoinjanja ili zavravanja eonog varenja spojeva na glavama
produenja ploastih dijelova, obijanje varova elektrolunim obijanjem, detaljnih
varova na mjestima gdje se poslije rade spojevi konstruktivnih elementa, itd. e biti
nadgledani od strane ovlatene i kompetentne osobe.
Konstrukcije i konstrukcijski elementi koji su izvedeni moraju odgovarati vrijednostima
i dimenzijama koje su navedene u izvedbenom projektu te biti u granicama
GV & GB
Stranica 116

dozvoljenog odstupanja,
specifikacijama.
te
takoer
onima
koje
su
navedene
tehnikim
Svi izvedeni varovi e biti dostupni za inspekciju, te se u svrhu toga predlae primjena
djelomine kontrole kvalitete zavarivaa obloenih konstrukcija (keson), gdje konana
potpuna kontrola nije mogua zbog oblika konstrukcije strukture ili pojedinih
elemenata.
Svi varovi koji su podvrgnuti kontroli mora biti isti od ljake, prskanih komada te ne
neobojani. Doputeni su eventualni premazi varova prozirnim zatitnim slojem.
5.2.15
Radovi ruenja i ienja
Ovaj odjeljak je vezan uz Pripremne radove.

5.2.15.1
Odobrenje
Izvoa e poslati Inenjeru pisanu obavijest u svezi namjere o poetku radova

krenja, ienja, ruenja te koritenja eksploziva. Radovi nee poeti prije zaprimanja
pisane potvrde od strane Inenjera.
Uz zahtjev priloit e se program izvoenja gore navedenih radova. Bilo kakva
ienja, ruenja i koritenje eksploziva nee zapoeti prije nego se poduzmu mjere
sigurnosti (privremeni radovi ili odstupanja, potrebne evakuacije).
Izvoa e osigurati da krenje, ienje i kontrolirane eksplozije budu izvedeni prije
poetka drugih radova u pojedinim podrujima, kako bi se izbjegla kanjenja.
5.2.15.2
Privremene ograde i barijere
Obuhvat ureda Izvoaa na Gradilitu, radionice i skladita e biti ograena zajedno s

podrujem prema dogovoru s Inenjerom.
Izvoa e osigurati ograde oko Gradilita prije poetka radova, te e ih ukloniti nakon
zavretka radova. Ograda e biti izraena u skladu s prijedlogom i odobrenjem
projekta ureenja Gradilita.
5.2.15.3
Uvjeti vezani za prometovanje na Gradilitu
Prije poetka radova na prometnicama (lokalne, upanijske, dravne), ili prije poetka
radova izvoenja kolnike konstrukcije, Izvoa e poslati Inenjeru, Upravi za ceste i
Policiji, planirane metode rada.
Tijekom radova, Izvoa e uspostaviti suradnju s Upravom za ceste i Policijom.
Sva podruja izvoenja radova e biti adekvatno oznaena, te e isti tijekom nonih
sati ili na podrujima slabe vidljivosti, biti osvijetljeni.
U sluaju privremenih obilazaka ili zatvaranja nekih od cesta ili pjeakih staza Izvoa
e osigurati i odravati alternativne pristupne ceste.
Pristupna rampa e biti postavljena i odravana prema normama u skladu s
kategorijom koritenja.
5.2.15.4
ienje Gradilita
Izvoa e oistiti podruja predviena za rad od vegetacije i drugih prepreka (kolnike

povrine, betonske ploe, opeka, otpad i druge graevine).
GV & GB
Stranica 117

5.2.15.5
Zatite
Drvee i druga vegetacija koja e biti ostavljena u skladu projektima i nalogu

Inenjera, e biti zatiena od oteenja tijekom izvoenja radova.
5.2.15.6
Cestovna oprema
Izvoa e vratiti u funkciju cestovnu opremu (rasvjetne stupove, prometne znakove i

semafore) koji su bili uklonjeni tijekom radova. Njihova rekonstrukcija e biti na
izvrena na originalnim mjestima, do stanja koje je slino originalnom stanju.
5.2.15.7
Skladitenje
Sav materijal koji je rezultat ienja podruja za izvoenje radova e biti transportiran
i skladiten u posebnom skladitu, a koje je odreeno od strane Inenjera.
5.2.15.8
Eksplozivna sredstva
Eksplozivna sredstva koja mogu biti potrebna za izvoenje radova e biti odobrena
pisanim putem od strane Inenjera. Prije koritenja eksploziva, potrebno je poduzeti
mjere zatite ljudi te javne i privatne svojine. Eksplozije e biti izvedene od strane
ovlatenog osoblja, na kontroliran nain, kako ne bi dolo do odbacivanja materijal van
granica Gradilita. Podruje eksplozije e biti oznaeno znacima upozorenja, koje je
odobrio Inenjer i ovlatenih tijela koja su zaduena za javni red i sigurnost.
Eventualna oteenja koja su uzrokovana koritenjem eksploziva od strane Izvoaa
biti e popravljena tako da budu vraena u prvobitno stanje.
Svi materijali koji nastanu kao rezultat eksplozija e biti uklonjeni van Gradilita, na
posebna mjesta definirana od strane Inenjera, osim za sluajeve gdje je to drugaije
navedeno.
5.2.15.9
Nasipavanje terena i ureenje povrina
Sve jame i rovovi e biti ispunjeni zbijenom zemljom iste zbijenosti kao okolni teren, te
e povrine biti poravnane prema nivou postojeeg terena te na odgovarajui nain
prema miljenu Inenjera. Nasipavanje e biti izvedeno uz zbijanje prema zahtjevima
pojedinih lokacija.
5.2.15.10
Zatita postojeih graevina
Izvoa nee unititi ili ukloniti graevine ili druge postojee elemente, ukljuujui
drvee, neovisno da li je to navedeno u projektu ili ne, osim u sluajevima gdje su
dane posebne instrukcije od strane Inenjera. Izvoa e poduzeti sve mjere
predostronosti kako bi se izbjeglo stvaranje tete na ovim graevinama, ukljuujui
kue, zgrade, ograde i drvee, a koji su locirani unutar Gradilita ili u blizini.
Graevine locirane u neposrednoj blizini radova biti e zatieni od tete koja moe biti
prouzrokovana vozilima, odronima, vibracijama, itd.
tete koje su prouzrokovane od strane Izvoaa e bit popravljene na nain da su
graevine vraeni u svoje prvobitno stanje na odgovarajui nain prema miljenju
Inenjera.
5.2.15.11
Zasipavanje i zatvaranje naputenih cijevi
U sluaju da su postojei kolektori prikljueni na novi sustav, dionica prikljuka

nizvodno od ravanja, koja nije ukljuena u novi sustav e biti naputena.
GV & GB
Stranica 118

Cijevi u tlu koje su naputene e biti zatvorene sa epovima od masivnog betona u

duini od minimalno 1 m, na obije strane i izmeu ahtova.
ahtovi locirani na naputenim cijevima e biti porueni do dubine od 0.5 m ispod
nivoa zemlje, te e jama biti ispunjena sa kamenje ili drugim odobrenim materijalom
za ispunu, dok e povrina biti dovedena u stanje slino okolnom podruju. Vidljive
cijevi koje su naputene e biti unitene do dubine od 0.5 m ispod nivoa zemlje.
5.2.16
Radovi osiguranja vodonepropusnosti
5.2.16.1
Vodonepropusnost na temeljima (horizontalna)
Na graevinama bez podruma izvest e se radovi na horizontalnoj vodonepropusnosti,

na vanjskim i unutarnjim zidovima.
Horizontalna izolacija ispod zidova e biti postavljenja na cijeloj irini zida na visini od
minimalno 30 cm od staze uz graevinu te se moe sastojati od sloja bitumenskog
kartona CA 400 nalijepljenog preko dva sloja bitumena IB 70-95C.
5.2.16.2
Vertikalna vodonepropusnost na zidovima
Na graevinama sa podrumom izvest e se radovi na vertikalnoj vodonepropusnosti

svih povrina koje dolaze u kontakt sa zemljom, ukoliko nije nepropusne za vodu.
Struktura izolacije je ista kao i za horizontalnu izolaciju na temeljima. Veza izmeu
gornje strane izolacije zida sa onom na temelju mora osigurati da ne dolazi do prodor
podzemne vode.
5.2.16.3
Posebna vodonepropusnost
Kako bi se izolirale razne podzemne konstrukcije od infiltracije voda, koristit e se

moderne metode izolacije sa specijalnim proizvodima koji se nanose na unutarnje
povrine (dno i bone zidove).
Izolacija sadri aktivne supstance koje dovode do katalitikih reakcija u porama i
kapilarama betona. Proizvod generira kristalne formacije unutar vlaknaste mase
betona, te na taj nain sprjeava prodor vode.
Koritenjem ovih supstanci za izolaciju takoer se postie brtvljenje betona i
nepropusnost koja je neophodna za zatitu konstrukcijskog elika i postojeih armatura
Ureaja na unutranjosti.
5.2.16.4
Vodonepropusnost spremnika i bazena
Izolacija konstrukcija od infiltracije podzemnih i povrinskih voda s ulogom retencije

vode e biti izvedena na unutranjoj strani konstrukcije.
Podzemne konstrukcije e biti izveden, ukoliko primjenjivo as, s izolacijom protiv vlage
iz tla te vode pod pritiskom.
Unutarnja izolacija e biti izvedena ovisno o klasi pucanja konstrukcije, aktivnosti
pohranjene vode te pritisku, kako je navedeno u nastavku:
(a) Za graevine koji sadre stajau vodu I i II klase biti e izvedena izolacija
nepropusne buke u debljini 3 cm, izvedenog u dva sloja bojanog sa dva ili vie
sloja otopine ili emulzije bitumena. Dozvoljeno je nanoenje iste izolacije i za III
klasu pucanja, ukoliko su osigurani godinji pregledi i popravci.
(b) Za graevine koje sadre tekuu vodu (mijeanje vode) neovisno o klasi
pucanja, izolacija e se izvesti od temeljnog sloja emulziji ili otopine bitumena
(minimum 300 g/m2), sloja bitumenskog pokrova ili teksture koja ovisi o
GV & GB
Stranica 119

unutarnjem pritisku vode i sloja bitumenskog kartona CP400 lijepljenog

bitumenskim kitom (minimalno 1,5 kg/m2) on koji se nanosi sloj zatite
armirane cementne buke, minimalno 3 cm debljine.
Na horizontalnoj povrina izravnavajueg betona izvest e se bitumenska izolacija
protiv vlage iz tla.
Na podsvou, vertikalnim i horizontalnim rubovima, izvest e se dodatni sloj pokrova ili
bitumenske teksture u irini od 50-100 cm.
Na mjestima prodora, izvest e se kontinuirana izolacija za prodorne elemente ovisno
o promjeru cijevi i vrsti izolacije.
Za izvoenje radova na vodonepropusnosti podzemnih konstrukcija potrebno je biti u
skladu sa slijedeim:
(a) Smanjenje i odravanje nivoa podzemnih voda najmanje 30 cm ispod najnieg
dijela nivelete tijekom cjelokupnog period izvoenja radova;
(b) Povrine oslonaca moraju biti krute i jednostavnih geometrijskih oblika, te
podsvoa moraju imati zaobljene rubove s radijusom od 5 cm;
(c) Na podsvou i rubovima, izolacija e biti pojaana s ploama od platna ili
listovima bitumena u irini od 50-100 cm;
(d) Za izolaciju konstrukcija zatvorenih prostora, preporua se izvoenje temeljnog
sloja od bitumenske emulzije. U sluaju primjene bitumenske emulzije, potrebno
je primijeniti mjere ventilacije i zatite od poara;
(e) Kit se primjenjuje samo na suhe povrine;
(f) Izolacija vertikalnih zidova e poeti od podsvoa te e biti kompletno izvedena
na svim rubovima konstrukcije do visine od maksimalno 2 m. U sluaju veih
visina, spajanje sa gornjim slojevima e se izvesti postupno s preklopima od
minimalno 10 cm;
(g) Tijekom toplog vremena na povrinama koje su izloene suncu kako bi se
izbjeglo klizanje izolacijskih slojeva, izolacija cijele konstrukcije e se izvesti u
fazama, nakon ega e se odmah prei na izvoenje zatitnog zida;
(h) Zatita vertikalne izolacije na zidovima od pune opeke od 6-13 cm debljine ili od
tipskih betonskih bokova, e biti izvedena s vertikalnim spojevima na
udaljenosti od 5 m;
(i) Na betonskoj zatiti, armatura e biti uvrena s graninicima kako bi se
izbjeglo pribijanje izolacije.
5.2.17
Zgrade
5.2.17.1
Openite odredbe
Izgled graevina e biti uzet u obzir te e biti projektiran u skladu s zahtjevima

prostornog planiranja i drugim dodatnim zahtjevima. Izvoa e projektirati graevine
u skladu s slijedeim zahtjevima:
(a) Sve graevine e imati minimalnu zahtijevanu tehnoloku visinu
(b) Vanjska obrada e biti izdrljiva i otporna na koroziju
(c) Nee se koristiti bilo kakva vrsta nepravilnog bukanja;
(d) Opi oblik, boja i prozori graevina e biti jednostavni
(e) Vanjski zidovi e biti fasade ili konstrukcije od prirodne opeke sline po vrsti i
boji sa okolnim zgradama;
(f) Pristupni put za vozila e biti adekvatne irine kako bi se mogla montirati i
ukloniti sva strojarska i elektrina oprema koja je potrebna na graevini;
(g) Koliko je to mogue, koristiti prirodna svjetlo za unutarnju rasvjetu, koja e biti
upotpunjena s elektrinim svjetlom gdje je to primjenjivo;
GV & GB
Stranica 120

(h) Sve vanjske drvene konstrukcije e biti impregnirane preanjem do stupnja

adekvatnog kvalitete za predmetni lokalitet.
5.2.17.2
Zidarski radovi
Otpornost zidarskih radova e biti projektirana u skladu s odredbama primjenjivih

lokalnih zakona i normi te graevinske dozvole.
5.2.17.3
Krovovi
Krovovi e biti izvedeni u skladu s preporukama ili pogodnim normama u svezi

termalne i akustike izolacije, otpornosti na poar, nosivost i odredbi graevinske
dozvole/potvrde glavnog projekta.
Maksimalna vrijednost termalne vodljivosti od 0.45 W/m C e biti primjenjiva na
krovove.
5.2.17.4
Vanjski zidovi
Svi zidovi e biti izvedeni u skladu s preporukama ili pogodnim normama u svezi
termalne i akustike izolacije, otpornosti na poar i nosivost graevine.
Maksimalna vrijednost termalne vodljivosti od 0.45 W/m C e biti primjenjiva na
vanjske zidove.
Dilatacijske spojnice e biti postavljene s unutranje strane odobrenog materijala za
brtvljenje, kako radovi budu napredovali, sprjeavajui oslobaanje materijala u
upljinama.
5.2.17.5
Unutarnji izgled
Unutranji zidovi e biti izvedeni od betona s obojanom fasadom ili od ravnih opeka ili
blokova. U sluaju bojanja zidova, treba izuzeti one s ugraenim slavinama i
elektrinim instalacijama.
Betonski podovi e bi premazani sredstvom sa uvrivanje u roku od 14 dana od
stvrdnjavanja betona, u sluaju da se ne pokrivaju drugim materijalom.
U sluaju postavljanja industrijskih podova ili linoleuma, isti moraju imat hrapav
zavrni sloj.
Sve komponente UPOV-a e biti podignute iznad nivoa zemlje na betonskim temeljima
na visini od minimalno 100 mm
Unutarnje obrada mora biti jednostavna i postojana.
Stepenice mora imati protuklizni premaz i povrinu.
Izgradnja e se izvoditi na nain da se omogui ienje. Vrata e biti opremljena s
protuprovalnim sustavom.
Metalna vrata are postavljena s vanjske strane. Metalna vrata s termalnom ili
akustikom izolacijom e biti izraena od pocinanog lakog metala ili slinog
odobrenog materijala, gravirana i obojanog prije isporuke.
Vratna krila e biti od pocinanog preanog metala, gravirana i bojana prije isporuke.
Brave i otvori e biti prilagoeni lokaciji. U sluaju da je to mogue, vrata je potrebno
postaviti na nain da se izbjegne projama te da imaju visok stupanj brtvljenja.
U budunost potrebno je imati u vidu bojanje elinih konstrukcija s ciljem njihovog
odravanja.
GV & GB
Stranica 121

5.2.18
Rekonstrukcija ili obnova cjevovoda
5.2.18.1
Izolacija toka
Tokovi e biti ureeni na pogodan nain ili e biti izolirani od trase koja se rekonstruira.
Metode ureenja postojeih tokova, te detalji opreme koja e se koristiti e biti poslane
Inenjeru na odobrenje prije poetka radova.
5.2.18.2
Pripremno snimanje
Izvoa e izvesti snimanje odvodnih cijevi koje e biti rekonstruirane ili obnovljene
kako bi se odredila tona pozicija, veliina ili ugao pod kojim se spajaju sve bone
cijevi, s preciznou koja zadovoljava metode predviene za ponovno spajanje.
Prije naruivanja bilo kakvih materijala Izvoa e potvrditi veliine odvodnih cijevi na
osnovu snimka.
Za sve postojee cjevovode Izvoa e izvesti snimanje koristei kameru u boji s
visokom rezolucijom te e dostaviti Inenjeru kopiju video snimka i izvjee.
U dogovoru s Inenjerom, potrebno je napraviti probne buotine za odreivanje
prepreka te lokalitet i dubinu vodovodnih cijevi, drugih komunalnih instalacija,
povrinske odvodnje i kanalizacijskih cijevi.
Izvoa e fiziki provjeriti pogodnost postojeih pristupnih toaka do odvodnog
sustava koji se rekonstruira kako za sigurno izvoenje radova tako i za koritenje u
sluaju izvanrednih situacija.
5.2.18.3
Priprema cijevi (kolektora)
Kolektori koji se trebaju obnoviti biti e pripremljeni tako da instalacija i izvoenje

radova na obnovi sustava ne budu narueni. Nain instalacije ne smije imati utjecaja
na stabilnost postojeeg sustava odvodnje.
Labave ili nedovoljno vrste strukture od opeke ili zidarski radovi moraju biti
popravljeni prije poetka ovih radova.
Cjelokupna povrina odvodnog cjevovoda koji je potrebno presloiti potrebno je oistiti
ili vodom pod jakim mlazom ili slinom metodom. Metoda rada e biti taka da e
omoguit uklanjanje oslabljene buke, okorjelih nakupina, prljavtine, ulja i organske
tvari. Svi materijali moraju biti uklonjeni iz odvodne cijevi na najnioj toki dionice koja
se preslaguje te odvezeni na povrinu. Ne smije se dopustit zakrivanje odvodnih cijevi
te put nizvodno od lokacije trase koja se preslaguje.
Sve konekcije koje dolaze u kolektor biti e paljivo prespojene na te e ostaci biti
uklonjeni.
5.2.18.4
Openito o spajanju
Povrine i komponente koje se spajaju moraju biti iste i bez prisustva stranih tvari sve
dok se ne izvedu i montiraju spojevi.
5.2.18.5
Spojevi
Svi boni spojevi i ogranci e biti ponovno spojeni.

Svaki zavren spoj e biti u istoj ravnini sa oblogom te e se osigurati izravan prijelaz.
Svi boni prikljuci e biti ponovno spojeni odobrenom metodom osim onih koje
Inenjer odredi kao naputene.
GV & GB
Stranica 122

Izvoa e uzeti u obzir utjecaje predloenog sustava obnove odvodne mree na

oblinja podruja, posebno u svezi kemijskog mijeanja smola. Nastanak neugodnih
mirisa, koji mogu izazvat smetnju, mora biti svedeni na najmanju moguu mjeru.
Gdje postoji sumnja da su bone konekcije naputene Izvoa e provesti pregled svih
posjeda u blizini kako bi se utvrdilo da je boni spoj zaista naputen te da moe biti
zatvoren.
5.2.18.6
Komore
Izvoa e osigurati da su rubovi obloge adekvatno zabrtvljeni na lokacijama gdje

postoje komore i gdje je to primjenjivo, te da je posteljica dobro izvedena, odnosno u
skladu s odobrenim projektom.
5.2.18.7
Projekt i postavljanje obloge
Obloga e biti projektirana i postavljenja u skladu s uputama proizvoaa ili lokalnim

odobrenim procedurama.
5.2.18.8
Popravak kontrolnih okana
Duina kontrolnih okana, prema zahtjevu Inenjera s ciljem jamenja popravaka, biti
e rekonstruirana na takav nain i na podruju u bilo koje vrijeme, da stabilnosti
postojeih kolektora nee biti ugroena.
5.2.18.9
Rezanje obloge
Obloga e biti rezana na nain koji je odobren od strane Inenjera. Mjere sigurnosti e
biti poduzete kako bi se izbjeglo odvajanje ili runjenje.
5.2.18.10
Obrada zavretaka i rubova PE i PP obloga
Svi izloeni zavretci i rubovi polietilenskih i polipropilenskih obloga biti e mehaniki

vezani koristei adekvatne naine fiksiranja. Odrezani rubovi staklom ojaanje plastike
GRP e biti adekvatno brtvljeni.
5.2.18.11
Obloge koje stvrdnjavaju pri postavljanju
Obloge koje stvrdnjavaju pri postavljanju e biti Hot-Cure (brzo otvrdnjavajue) vrste
gdje e stvrdnjavanje biti ubrzano koritenjem topline ili ultraljubiastih zraka.
5.2.18.12
Obloge
Sve obloge e biti proizvedene od strane iskusnih tvrtki koje su odobrene od strane
Inenjera.
Inenjer e imati pristup, u bilo koje razumno vrijeme radovima proizvoaa i svim
relevantnim rezultatima testiranja.
Izvoa e dostaviti certifikat da su dostavljene obloge u skladu s zahtjevima
Specifikacija, uz priloene rezultate testiranja.
Komadi obloge biti e postavljeni na odgovarajue pozicije i visine te e biti nasute u
minimalno etiri pozicije kako bi se onemoguilo pomjerane tijekom dodatnih
polaganja ili procesa zalijevanja. Nasipavanje materijala e biti predmet odobrenja
Inenjera. Komadi koji nisu vrsti e biti ponovno pozicionirani i nasuti dok ne zahtjevi
Inenjera ne budu udovoljeni.
GV & GB
Stranica 123

Komadi e biti izraeni na takav nain da deformacije tijekom postavljanja i izlijevanja

nee premaiti vrijednost od 10 mm mjereno u bilo kojoj ravnini na postavljenom
kolektoru pod pravim kutom u odnosu na uzdunu centralnu os kolektora.
Prsten e biti dogovoren s Inenjerom. Kraj dionice koji e biti zaliven e bit zabrtvljen
na odgovarajui nain.
Otvori e privremeno biti brtvljeni po zavretku izlijevanja te konano zapunjeni s
materijalom koji je kompatibilan s oblogom. Viak buke e biti odstranjen s
unutranjosti obloge kako radovi budu napredovali te e ostaci biti uklonjeni s
Gradilita.
Obloga e po potrebi biti podrezana kako bi bila u ravnini s unutarnjom povrinom
okna.
Svi spojevi e biti zabrtvljeni, s brtveim materijalom koji je odobren od strane
Inenjera, prije izlijevanja.
Efikasnost procesa izlijevanja e biti testirana buenjem uzoraka na nasuminim
lokacijama koje odredi Inenjer. Uzorci e biti promjera 50 mm te e se protezati sve
do unutarnje povrine postojee strukture.
5.2.18.13 Postavljanje i performanse obloge od poliestera / epoksidne
smole
Izvoa e runo ili daljinski isjei sve bone prikljuke unutar 24 sata od zavretka
stvrdnjavanja obloge. Izvoa e locirati sve prikljuke tako to e izbuiti male otvore,
otprilike 25 mm promjera kroz oblogu prije nego to isjee puni promjer prikljuka.
Izvoau radova nee biti doputeno da odmah izvede otvor veliine punog promjera
cijevi.
Izvoa e odluiti kada da preveze impregniranu oblogu na Gradilite i kada da pone
s umetanjem iste ovisno o vremenskim uvjetima.
Obloga e biti postavljena od uzvodnog prema nizvodnom dijelu u pripremljenu
kanalizacijsku cijev koristei hladnu vodu ili zrak ovisno o zahtjevima proizvoaa.
Izvoa e osigurati da pritisak u oblozi premauje pritisak uslijed postojanja
podzemne vode koji je definiran od strane Inenjera u projektu obloge i bilo koji
pritisak otpadnih voda u bonim kanalima.
Izvoa e koristiti dostatni pritisak kako bi savladao gore navedene pritiske te mora
osigurati da nee doi do pomicanja struktura u koje se postavlja obloga ili okolnog
terena.
5.2.18.14 Grubo bukanje i
bojanjem i bukanjem
injektiranje
Lokalni
popravci
ponovnim
Ozbiljnije nakupine biti e mehaniki uklonjene i to u sluajevima kad Inenjer odlui

da ovakvi radovi nee dovesti do uruavanja kolektora.
Svi dolazni boni prikljuci e biti paljivo mehaniki spojeni u nivou unutarnje stjenke
kolektora na nain da se izbjegnu pukotine ili pucanje bonih cijevi nakon stjenke
kolektora.
Na mjestima gdje su boni prikljuci nepropisno spojeni na kolektor, odnosno gdje
postoje praznine na spoju i izmaknuta obloga zida, potrebno je popraviti ukoliko
potrebno okolnu oblogu te runo popuniti betonom kako je naloeno od strane
Inenjera.
GV & GB
Stranica 124

Sve povrine, pukotine, lomovi, itd., koje e biti predmet popravaka, e biti isti od
labavih materijala, masnoa, bakteriolokog mulja ili bilo koje druge supstance koja
moe imati utjecaja na vezivne karakteristike materijala za bukanje.
Lokalni popravci na mjestima bonih prikljuaka, zamjena opeka i slino, e biti u
potpunosti stvrdnuti prije primjene buke.
Koloidni ureaj za mijeanje visoke brzine e se koristiti za mijeanje buke te e se
potivati vremena mijeanja prema uputama proizvoaa.
Pravilno izmijeana buka e biti prosijana kako bi se izdvojile grudve te e biti
pohranjena u spremnik za mijeanje sve dok ne bude potrebna na crpki.
Crpka koja e se koristiti za isporuku buke e imati minimalni kapacitet kojim se moe
isporuiti buka do mlaznice u koliini od 0,5 l/s pri pritisku jednakom gubitku pritiska
kroz dostavno crijevo. Ureaji za praenje pritiska e biti instalirani na izlazu cijev
crpke te na izlaznu mlaznicu.
buka e biti kontinuirano injektirana prema shemi koja je definirana tijekom
aktivnosti ispiranja to toke odbijanja, takoer je potrebno kontinuirano nadgledat
koliine koritene buke.
Oprema za crpljenje, cijev za isporuku, spremnik za mijeanje i oprema za mijeanje e
biti detaljno isprana nakon svaka aktivnosti bukanja.
Voda pod visokim pritiskom ili komprimirani zrak za ienje zatopane opreme e biti
osigurana i odravana na Gradilitu tijekom trajanja aktivnosti bukanja.
5.2.18.15
Sanacija cjevovoda drugim metodama osim zamjenom
Zamjena cjevovoda otvorenim kopanjem ima niz loih strana:

(a) Tijekom izvoenja radova, potrebno je izvesti privremenu mreu za odvodnju
otpadnih voda iz postojeih graevina;
(b) Kolektori otpadnih voda polau se na relativno velike dubine, te otvoreno
kopanje zahtjeva posebne mjere osiguranja rova te visoke trokove;
(c) Obzirom da su ulice uske, pristup interventnim vozilima (ambulante, vatrogasci,
itd.) do graevina na ovom podruju je praktiki nemogu.
(d) U gore navedenim uvjetima, u odreenim podrujima, neophodno je primijeniti
rjeenja za sanaciju postojee odvodne ree drugim metodama osim zamjenom
kao na primjer:
(e) Izvoenje radova metodom uvlaenja cjevovoda
(f) Izvoenje radova metodom oblaganja cjevovoda
Ove metode e biti koritene za uske ulice sa starim zgradama, kod kojih su oteene
nosive konstrukcije.
Izvoa is dua predloiti program radova na sanaciji s detaljnim opisom predloene
metode za pojedine lokacije, radni plan s opremom i vremenskim planom, sektore za
sanaciju i definiranje mjera osiguranja funkcionalnosti postojeeg vodoopskrbnog i
odvodnog sustava tijekom perioda sanacije (npr. zatvaranje odvodnog kolektora i
uvoenje privremene crpne stanice kako bi se onemoguio dolazak vode tijekom
izgradnje). Ovaj program mora biti dostavljen Inenjeru najmanje jedan mjesec prije
poetka radova na sanaciji.
Program mora uzeti u obzir specifine situacije izgradnje (period dana s znatnim
prometom, turistika sezona, itd.).
Ovaj program sanacije i radni plan moraju biti odobreni od strane Inenjera i
Poslodavca prije poetka sanacije.
GV & GB
Stranica 125

5.2.18.16
Sanacija prikljuaka
Prikljuci mora biti ponovo spojeni na nove cjevovode. Tona lokacija mora biti
definirana koritenjem TV kamera prije poetka procesa sanacije. Svi postojei i novi
prikljuci moraju biti spojeni na novi cjevovod na nain da se onemogui bilo kakvo
curenje.
5.2.18.17
Pregled nakon radova sanacije i rekonstrukcije
Po zavretku rekonstrukcije Izvoa e izvesti snimanje terena te dostaviti rezultate

snimanja Inenjeru.
Izvoa e uzeti i dostaviti Inenjeru uzorke cijevi kako bi se provjerilo izvoenje
obloge i kako bi se odredila njena debljina. Izvoa napraviti eventualne popravke
nakon uzimanja uzoraka. Monitoring rekonstrukcije e biti uspostavljan s ciljem
odreivanja lokaliteta uzimanja uzoraka
Pregled nakon oblaganja sustava na lokalitetima gdje nije mogu pristup osoblju
(a) Dodatni pregledi putem koritenjem video kamera e se izvesti po zavretku
radova na ponovnom oblaganju s dostavom kopije snimka Inenjeru.
(b) Snimak mora sadrati sliku poetnog stanja za svaki dio cjevovoda, referentni
broj, smjer snimanja, datum, promjer cijevi, koritenje cjevovoda, poetni i
zavrni aht.
(c) Snimak e takoer sadrati kontinuiran zapis datuma koji e se nalazit na snimci
zajedno sa slijedeim informacijama:
(d) Automatski auriran podatak o lokaciji kamere u odvodnom sustavu.
(e) Smjer pregleda.
(f) Dimenzije cijevi.
(g) Oznaka cijevi.
5.2.19
Tuneliranje i radovi na postavljanju okana
Opi zahtjevi za tuneliranje i radove na postavljanju okana su dani u nastavku dok se

posebni zahtjevi moraju utvrditi na lokaciji te biti u skladu s graevinskom dozvolom
kao i svim drugim vezanim zahtjevima relevantnih tijela koja su navedena u ovim
dozvolama. Izvoa mora predati Izvedbeni projekt s detaljnim opisom tehnolokih
elemenata Inenjeru na odobrenje. Izvoa ne smije poeti s radovima prije nego
dobije pisano odobrenje od strane Inenjera.
5.2.19.1
Tuneli
Pri iskopavanju tunela i okana, Izvoa e osigurati dovoljno velik deponij kako bi se
izbjegla potreba za uklanjanjem iskopanog materijala od postavljanja okana,
potkopavanja, buenja tunela izmeu 19:00 sati bilo koji dan te 07:00 sati slijedei
dan.
Izvoa e pokuati osigurati da zapremina iskopanog materijala ne prelazi ukupnu
zapreminu iskopa tunela ili okana.
Odgovornost Izvoa e biti da odlui o potrebi te o samom poduzimanju, ispitivanja
zemljita na lokaciji predvienih tunela, potkopavanja ili okana, pored onih ve
definiranih Ugovorom.
Iskopavanja u svrhu izvoenja potkopavanja i tunela e biti opremljena adekvatnom
potporom itavo vrijeme izvoenja.
GV & GB
Stranica 126

5.2.19.2
Okna
Izvoa e osigurati privremene ljestve u sva okna, na sa odmoritima koji ne prelaze

visinu od 6 m. Potrebno je osigurati zatitu tako da ljestve, odmorita, konstrukcije
oslonca te osoblje ne bude izloeno riziku nastanka tete ili ozlijede tijekom prolaska
koare i materijala u oknu.
Nakon polaganja primarne obloge i prije otvaranja na ili u blizini dna okna potrebno je
izvesti iskop dna okna te izvaditi sav materijal i betonirat dno.
5.2.19.3
Otvori u oknima i tuneli
Izvoa e dostaviti Inenjeru nacrte koji prikazuju njegov prijedlog za izradu otvora u
oknima i tunela. Ovi nacrti e sadrati detalje o privremenom osloncu na oblogu i
teren.
Otvori u oknima i tunelima smiju se izvoditi samo nakon to je taj segment obukan.
5.2.19.4
Okna iz dijelova i obloga tunela
Prije postavljanja svakog prstena obloge koja se sastoji iz vie dijelova, potrebno je
ukloniti bilo kakve materijale ili druge prepreke s bilo kakve izloene povrine.
Dijelovi e biti postavljeni i sastavljeni na Gradilitu dio po dio a dijelovi koji se spajaju
moraju biti isti pri postavljanju. Obloga e se izraditi im prije mogue nakon
zasijecanja u teren.
5.2.19.5
Dijelovi betonskog tunela bez vijaka
Oblik tunela bez vijaka koji se sastavlja iz dijelova e biti odravan unutar tolerantnih
vrijednosti po postavljanju sve dok se dijelovi ne stabiliziraju bukom ili na neki drugi
nain.
Tamo gdje je definirano koritenje dijelova od klinastih blokova, obod iskopanog tunela
e biti podmazan kako bi se smanjilo povrinsko trenje.
Tamo gdje su kljuni dijelovi krai od ostalih dijelova koji ine prsten, ukoliko doe do
stvaranja depova isti e biti ispunjeni betonom.
5.2.19.6
Obloge dijelova betonskog tunela sa vijcima
Spojevi dijelova na betonskom oknu sa vijcima i oblozi tunela e biti poravnati i

uzduno spojeni vijcima prije konanog zatezanja obodnim spojnim vijcima koji
povezuju svaki prsten sa susjednim.
Potrebno e biti primijeniti spojnu traku od bitumena na uzdune spojeve.
Ispuna e biti umetnuta u spoj obloge u vrijeme postavljanja, a prema potrebi, s ciljem
odravanja odgovarajueg oblika, pravca i nivoa.
Dva prstena od kudelje za brtvljenje e biti navrnuta na svaki vijak, u vrijeme
postavljanja svi dijelova koji sadre vijke. Jedan ovakav prsten e biti postavljen ispod
podloka pri glavi vijka a drugi ispod podloke kod matice.
Spojevi izmeu dijelova e biti vodonepropusni sa duplim brtveim slojem od
hidrofilnih neoprenskih brtvi. Brtve e biti postavljene u ljebove koji se nalaze na sve
etiri spojne povrine svakog dijela.
Izvoa e osigurati da brtve i spojne povrine budu iste tijekom instalacije i da nema
drugih materijala unutar povrine za spajanje tijekom izvoenja samog spoja. Ni jedan
drugi materijal osim neoprenske brtve nee biti ugraen u uzdune ili obodne spojeve
GV & GB
Stranica 127

u svrhu ispravljanja strukture, poravnanja ili bilo koje druge svrhe. Umetni prsten e
biti neophodan kako bi se odrala korektna pozicija rotiranjem prstena prema potrebi
te za podeavanje zavoja do zahtijevanog polumjera.
Neoprenske brtve e biti eono spojene ljepilima na povrinu lijeba u skladu s
uputama i preporukama proizvoaa.
Obloge s brtvama e biti ugraene valjanjem prstena tako da uzduni spojevi budu
neprekidni izmeu susjednih prstena te da se spojevi kriaju samo u T-komadu.
Obloge s brtvama e biti osigurane sa ljebovima za brtvljenje. Opseg do kojeg e
ovakvi komadi biti koriteni e biti definiran od strane Inenjera u skladu s uvjetima
koji budu u tunelu.
Tehnike montae dijelova e biti odabrane da osiguraju da se brtve dodiruju i da
zbijene zajedno osiguravaju vodonepropustan spoj.
Obloga betonskih dijelova koji se spajaju vijcima za tunele i okna e biti glatke
strukture te e imati uklopne spojeve na uzdunim i obodnim varijantama.
5.2.19.7
Injektiranje
Obloge dijelova ahtova i tunela e biti injektirane na nain da e potrebni materijal

biti injektiran kroz otvore za injektiranje u dijelovima, tako da e sve praznine oko
vanjske strane dijelova biti ispunjeni. Odgovarajua prozraka e biti osigurana kako bi
se izbjeglo stvaranje zranih depova. Injektiranje e usko pratiti postavljanje prstena
te e biti izvoeno najmanje jednom u svakoj smjeni.
Privremeni epovi od drveta e biti umetnuti u otvore za injektiranje nakon to je isto
zavreno; dok e kasnije oni biti zamijenjeni trajnim epovima od materijala koji je
slian materijalu dijelova koji se injektiraju onda kada je Inenjeru vidljivo da je
injektiranje efikasno provedeno.
Kada primarno injektiranje ne popuni kompletno sve upljine, potrebno je izvesti
sekundarno injektiranje.
Izvoa e osigurati da je pritisak injektiranja odreen na nain da ne dovodi do
oteenja prisutne infrastrukture ili kolektora. Ukoliko je vanjski pritisak previsok,
potrebno je koristiti otvore za injektiranje s navojima te epove sa nepovratnim
ventilom.
5.2.19.8
Brtvljenje
Brtvljenje spojeva dijelova u tunelima i oknima e biti izvedeno to je kasnije mogue

u okviru programa izgradnje; ljebovi e biti oieni prije samog brtvljenja.
Brtvljenje obodnih i uzdunih spojeva e biti izvedeno da ini homogenu i neprekidnu
masu, konsolidiranu da popuni udubljenje sve do unutarnje povrine dijela ili do dubine
kako je to navedeno u Ugovoru.
Za radove sa komprimiranim zrakom, brtvljenje je potrebno izvesti im prije kako bi se
izbjegao gubitak zraka.
5.2.19.9
Fugiranje spojeva
Gdje je spojeve izmeu dijelova potrebno fugirati, oni e biti oieni te ispunjeni
odgovarajuom neskupljajuom smjesom cementne buke i zaglaenim spojem.
GV & GB
Stranica 128

5.2.19.10
Sekundarna obloga dijelova
Prije izvoenja unutarnje sekundarne obloge na tunelu sastavljenom iz dijelova, isti je

potrebno oistiti, brtviti te testirati na vodonepropusnost.
Ukoliko nije drugaije definirano Ugovorom, minimalna debljina obloge preko rebra
segmenta e biti unaprijed definirana s Inenjerom.
5.2.19.11
Vodonepropusnost za okna i tunele
Okna i tuneli e biti izrazito vodonepropusni.

Hidrofilne brtve e biti izraene od ekstrudirane gume odgovarajue veliine kako bi
mogla ui u lijeb u betonskim dijelovima. Profil i veliina brtve te uporaba premaza sa
usporenim djelovanjem e biti predmet odobrenja Inenjera.
Elastomerne brtve sastoje se od smjese na bazi EPDM-a. Formula i karakteristike
predloenog materijala e biti predane Inenjeru na odobrenje. Izvoa e
demonstrirati, putem prorauna ili matematikog modeliranja, da je brtva u
mogunosti podnijeti dugorono optereenje i naprezanje bez utjecaja na navedena
radna svojstva.
Popreni presjek brtve e biti dimenzioniran tako da odgovara lijebu kako to je
precizirano spojne povrine obloge za tunele iz dijelova. Ukupne dimenzije brtve nee
biti vee od 29 mm irine i 16,5 mm debljine. Tolerantna odstupanja u tvornici e biti +
1 mm for irinu i + 0,5 mm za debljinu.
Brtve e biti izraene od ekstrudiranih vrstih (ne celularnih) dijelova s odgovarajuim
razmacima unutar dijela kako bi se omoguilo da brtva bude potpuno stiljiva unutar
formiranog lijeba u betonskim segmentima. Brtva e biti u mogunosti dodatno biti
stisnuta kada gornja povrina bude u nivou s gornjim ribom lijeba.
Izboeni dijelovi e biti spojeni da na nain da ine pravokutnu brtvu koja se
istezanjem uklopi u ljebove betonskih dijelova. Kutni spoj e biti napravljen pomou
kalupa te e kutni dijelovi biti od razliitih dijelova i izboenih duina kako bi se
postigle potrebne karakteristike vodonepropusnosti opisane u ovim specifikacijama te
kako bi se izbjeglo prekomjerno optereenje na kutne dijelove betonski segmenata.
Brtve e biti izraene na mjestu proizvodnje kako bi odgovarale svakom pojedinom
segmentu kako je to detaljno definirano za potrebe izrade oblogu tunela. Unutarnje
dimenzije i tolerancija odstupanja za brtve biti e ispitane na osnovu projekta obloge
tunela koristei izraene prototipa brtvi koje e biti testirani na uklapanje i
karakteristike rastezljivosti.
Ljepilo e biti preporueno od strane proizvoaa brtve.
Povrine brtvi e biti premazane mazivnim sredstvom prije postavljanja odnosno
proizvodom prema preporuci proizvoaa brtvi.
5.2.19.12
Kontrola podzemnih voda
Metode izvoenja radova biti e predviene na nain da podzemne vode budu potpuno
kontrolirane i gdje je to neophodno da budu uklonjene iz kanala. Uklanjanje vode iz
kanala ne smije prouzroit tetu na radovima niti tetu na imovini treih lica.
5.2.19.13
Utiskivanje cijevi
Iskop za utiskivanje cijevi e se izvesti pomou tita opremljenog upravljanim

sustavom za utiskivanje s mogunou podeavanja ravnine. Drvene ploe e biti
dostupne za razupiranje izloenih stranica iskopa.
GV & GB
Stranica 129

Izvoa e ograniiti optereenje utiskivanja na cijevi tako da se onemogui oteenje

cijevi i spojeva, te e takoer odluiti o tome da li je potrebno uspostaviti dodatne
postaje za utiskivanje du trase.
Pritisak garniture za utiskivanje e biti prenesen na cijevi putem potisnog prstena, koji
e biti dovoljno krut da osigura podjednaku raspodjelu optereenja.
Doputeno savijanje odnosno kutno savijanje prema specifikacijama proizvoaa ne
smije prelaziti definirane vrijednosti na bilo kom zasebnom spoju.
Izvoa e odravati i aurirati zapisnik o optereenjima utiskivanja te o izmjerama
pravca i visine. Grafiki prikaz odnosa sile utiskivanja i preenog puta biti e izraen
kako bi se osiguralo da su neophodne mjere poduzete da se izbjegne prelaenje
doputenih vrijednosti sile utiskivanja.
Svi otvori za podizanje te otvori za utiskivanje materijala e biti zatvoreni.
Ukoliko to nije drugaije definirano Ugovorom, materijal za ispunu spojeva koji je
dizajniran da podjednako rasporedi silu utiskivanja e biti postavljen na, i izmeu,
kraja cijevi i na dodatne postaje za utiskivanje du trase.
Prije poetka radova na izvedi rova za utiskivanje, Izvoa e pokazati da je dizajn u
mogunosti podnijeti maksimalne sile utiskivanja a koje garnitura moe proizvesti.
Prije poetka utiskivanja pojedinih cijevi, potrebno je dostaviti dokaz da su neophodne
cijevi za utiskivanje na Gradilitu ili da su dostupne na drugim mjestima. Procijenjen
broj dodatnih postaje za utiskivanje du trase je potrebno dogovorit prije poetka
radova. Najmanje jedna dodatna postaja za utiskivanje biti e dostupna na poetku
dionice za utiskivanje ukoliko nije drugaije dogovoreno.
Cijevi, ukljuujui olovne cijevi, koje su postavljene putem cijevnog utiskivanja ne
smiju se koristiti na drugim lokacijama izvoenja radova. Rezane cijevi se ne smiju
injektirati.
Po zavretku utiskivanja, dodatne postaja za utiskivanje e biti potpuno zatvorene. Sva
garnitura za buenje, rekviziti, potisni prsteni i ispune e biti uklonjeni, krajevi cijevi
oieni, te e se zalijepiti novi prsten ispune na kraj cijevi te e se djelomino
zatvoriti. "O" brtvei prsten e se onda postaviti u umetni spoj te e se kraj cijevi
potpuno zatvoriti. Slijed zatvaranja postaja e biti obrnut smjeru titnog tuneliranja.
Prstenasti prostor izmeu iskopanog tunela i injektiranih cijevi e biti kontinuirano
ispunjavan odobrenim mazivom pod pritiskom koji e podupirati okruujue iskope.
Dnevni zapisnici o koliini koritenih maziva za svaku duinu utisnute cijevi te toka na
kojoj je mazivo injektirano e biti predani Inenjeru. Maziva e biti detaljno
promijeana prije ubrizgavanja ili nanoenja. Po zavretku utiskivanja, prstenasti
prostori e biti ispunjeni tako to e mazivo biti zamijenjeno bukom.
Niveleta jame za utiskivanje e biti betonirana kako bi se osigurala solidna podloga
koja moe podnijeti sile vezane uz opremu za utiskivanje cijevi. Zidovi tunela e biti
adekvatni za postavljanje cijevi te e biti konstruirani okomito na predloeni pravac
buenja.
Iskopi za cijevi moraju biti unutar tita cijevi za buenje kako bi se osiguralo da je
pritisak stalno prisutan na povrini iskopa. Nije poeljno da se u bilo kom trenutku
povrina iskopa nae ispred vodeeg ruba face tita cijevi za buenja. Zapremina
iskopanog materijala mora biti mjerena kontinuirano tijekom izvoenja radova.
(a) Brtve za spojeve cijevi za utiskivanje moraju omoguiti dostatnu izolaciju od
prodiranja podzemne vode tijekom utiskivanja te u uvjetima gotovosti izgradnje.
(b) Materijali za brtve mora biti otporan na kemijske i mikrobioloke utjecaje.
Potpuni tehniki detalji za brtve biti e predani Inenjeru na odobrenje.
(c) Detaljni podaci o mazivima biti e predani Inenjeru na odobrenje.
GV & GB
Stranica 130

(d) Prije poetka izvoenja bilo kakvih radova na utiskivanju cijevi Izvoa e
dostaviti Inenjeru potpune detalje o:
(e) Materijalu za ispunu;
(f) Projektirano optereenje pritiska za svaku cijev i predvieno optereenje pritiska
du cijevi razliite duine;
(g) Predvieni pritisak na zidove.
5.2.19.14
Mikrotuneliranje
Stroj za mikrotuneliranje biti e odabran u skladu s uvjetima zemljita, potrebnoj duini

za mikrotuneliranje i drugim relevantnim faktorima. Izvoa e prije poetka radova na
mikrotuneliranju izbor opreme dostaviti Inenjeru na odobrenje.
5.2.19.15
Ventilacija tunela i okana
Izvoa e osigurati dostatnu ventilaciju putem tunela i okana kako bi se osigurali

sigurni radni uvjeti tijekom trajanja radova.
5.2.19.16
Rad s kompresorima
Svi radovi s kompresorima zraka e biti izvedeni u skladu s Lokalnim zakonima,

najboljoj praksi i smjernicama.
Prije poetka radova s kompresorima Izvoa e pokazati usklaenost vezanu za
obavijesti i slino kako je to zahtijevano prema lokalnim zakonima.
Izvoa e predati Inenjeru na odobrenje potpune detalje vezane za tip, kapacitet i
raspored ureaja kompresora, dodatnu opremu i medicinske sadraje koje predvia
postaviti.
Izvoa e testirati sve ureaje koji su u priuvi na tjednoj bazi na nain da e ih
koristiti za dostavu zraka pri izvoenju radova pri normalnim radnim uvjetima.
Nakon instalacije, ali prije poetka radova s kompresorom, ureaj kompresora e biti
podvrgnut testu kontinuiranog rada tijekom 24 sata pri normalnom radnom tlaku.
5.2.19.17
Biljeenje informacija
Izvoa e biljeiti podatke o pravcu, razini i promjeru mjerenom vertikalno i

horizontalno bilo kakve obloge tunela te e dostaviti kopije ovih informacija Inenjeru
na dnevnoj bazi. Slina evidencija e biti voena i dostavljena u svezi okana i
utiskivanja cijevi.
5.2.19.18
Tolerantna odstupanja za okna i tunele
Lokalitet unutarnje povrine bilo kog okna ili tunela ne smije odstupati od one
definirane Ugovorom vie od nie navedeni tolerantnih vrijednosti odstupanja:
Kategorija radova
Injektiranje cijevi /
mikrotuneliranje
Okna i komore
Okna i tuneli
Tuneli bez sekundarne
obloge
Tuneli sa sekundarnom
oblogom
Okno, tunel i dijelovi obloge
kolektora
Dimenzije ili poravnanje

Pravac
Nivo
Vertikalno
Konani promjer
Pravac
Nivo
Pravac
Nivo
Maksimalni razmak izmeu
rubova spojenih dijelova
Dozvoljena odstupanja
+/- 50 mm
+/- 35 mm
1 na 300
1% ili < +/- 50 mm
+/- 35 mm
+/- 35 mm
+/- 35 mm
+/- 35 mm
10 mm
GV & GB
Stranica 131

Razlika izmeu maksimalnih i minimalnih mjerenih promjera

segmentnom prstenu ne smije biti vea od 2 % promjera prstena.
na
bilo
kojem
Odstupanja za cijevi i za tunele e biti doputena samo do stupnja koji nee rezultirati
obrnutim padom.
Primarno oblaganje tunela koji e imati sekundarnu oblogu e imati maksimalno
doputeno odstupanje od 40mm na pravcu i nivou, te 12mm na promjer.
Ispuna spojeva s ciljem odravanja dimenzija tunela i okana i pravca e biti minimalna,
te ni u kom sluaju nee dovesti od pojave praznina veih od 10mm.
Dozvoljeno odstupanje za posljednje cijevi koje se vezuju na graevine e biti
smanjeno na 10 mm.
5.2.20
Radovi na cestama
Radovi na cestama moraju biti u potpunosti sukladni Opim tehnikim uvjetima za

radove na cestama OTU, Zagreb, prosinac 2001., knjige 1-6.
5.2.21
Ostali elementi
5.2.21.1
Pritisak vode
Principi koriteni pri projektiranju e biti provjereni da li odgovaraju karakteristikama

postojeih podzemnih voda.
Graevine e biti projektirane da podnesu pritisak podzemnih voda koji nastaje kao
rezultat visokog nivoa podzemnih voda. Sile uzgona koje djeluju na graevine,
spremnike i cijevi e biti izraunate za najgore mogue uvjete, odnosno za stanje kada
su prazne (bez prisutne tekuine).
Testovi vodonepropusnosti e biti izvedeni na graevinama (spremnici za vodu) prije
nego se vanjski rub ispuni kako je to projektirano.
Odreivanje projektiranog pritiska vode u graevinama sadre zemljani materijal e
uzeti u obzir nivo vode iznad nivoa zemlje te nivo vode u podzemnom dijelu. U sluaju
da graevine koji sadre zemlju sa srednjim ili niskim stupnjem propusnosti (pijesak ili
glina), pretpostavlja se da pritisak vode djeluje i iza zidova te da odgovara nivou
podzemne vode koji nije manji od gornje granice materijala sa niskim stupnjem
propusnosti osim u sluajevima gdje je postavljen dobar sustav odvodnje ili infiltracije
sprijeene na drugi nain.
U projektu je potrebno predvidjeti balastni beton, uvren za dno spremnika (ukoliko
primjenjivo) za zatitu od pojave plutanja (podizanja graevina spremnika od
podlonog zemljita kada je prazan, zbog pritiska podzemne vode Arhimedov zakon)
te e uzeti u obzir sve predvidive sluajeve koji se mogu desiti tijekom njihovog
ivotnog vijeka, ukljuujui one koji su vezani za koroziju i pucanje. Snaga sidrenja za
oslonac e biti ispitana na osnovu rezultata testova i lokalnog iskustva.
5.2.21.2
Zatita iskopa od prodiranja vode
Izvoa e zatititi iskope od prodiranja vode i infiltracije otpadnih voda, a to bi moglo

biti rezultirat podzemnih voda, poplava, nevremena ili slinih prilika, tako da se radovi
izvode u dobrim uvjetima suhog zemljita, a to e biti utvreno od strane Inenjera.
Izvoa e odravati nivo nakupljene vode na nivou ispod najnie strane stalnih
radova, tijekom perioda odreenog od strane Inenjera. U sluaju da Izvoa zahtjeva
kanale i odvodne cijevi, Inenjer e dopustiti izvoenje ovakvih radova ispod nivoa i
GV & GB
Stranica 132

unutar granica stalnih radova, uz uvjet prihvaanja detalja izvoenja radova koji su
navedeni u prijedlogu Izvoaa.
Podzemne odvodne cijevi ne smiju biti ostavljanje i zakopane, osim u sluaju kako su
ispunjene s obinim betonom ili drugim odobrenim materijalom. U sluaju izvedbe
odvodnje od strane Izvoaa u okviru trajnih radova, ista e u sluaju njihovog
zadravanja osigurati oslonac najmanje jednak sluaju da ovakve strukture uope ne
postoje.
Prikupljena voda se na smije isputati u vodotoke bez prethodnog pribavljanja
odobrenja i dogovora od strane Izvoaa.
5.2.21.3
Metode izvoenja iskopa
Izvoa e pripremiti adekvatne metode izvoenja iskopa za svaku komponentu koja

se izvodi, uz detaljne lokacije, program iskopa, privremene potporne materijale, te
odlaganje i rukovanje s iskopanim materijalom.
Izvoa e poslati Inenjeru na odobrenje prijedlog metoda izvoenja iskopa najmanje
14 dana prije dana predloenog za poetak radova na izvoenju iskopa za svaku
komponentu.
5.2.21.4
Dodatna istraivanja na Gradilitu
Prethodna istraivanja na lokaciji Gradilita su ve izvedena prije objave nadmetanja.

Izvoa e potvrditi stanje na Gradilitu izvoenjem programa dodatnih istranih
radova na lokaciji ukoliko to smatra potrebnim i to o svom troku.
Ovaj program e sadrati adekvatnu kombinaciju rutinskih metoda istraivanja,
ukljuujui in situ testove, buotine, laboratorijske testove i izvjea. Metode e
sadrati uobiajene testove, koji su lako izvedivi, te se izvode pomou ope
prihvaenih ili standardnih procedura.
U sluaju da su neophodne specijalne istrane procedure za izvoenje i interpretaciju
testova isti e biti predmet nabave te e biti pravovremeno dostavljeni.
Laboratorijski testovi e biti izvedeni od strane laboratorija odobrenog od strane
Inenjera.
Geotehniki istrani radovi e dati podatke o stanju zemljita i podzemnih voda na
Gradilitu i u blizini, a koji su potrebni za valjan opis osnovnih karakteristika zemljita i
valjanju procjenu karakteristinih vrijednosti indikatora, koji e se koristiti za projektne
proraune.
Slijedei imbenici e se uzeti u obzir tijekom izvoenja istranih radova s ciljem
koritenja u graevinskim projektima:
(a) Geoloka slojevitost
(b) Stabilnost tla
(c) Karakteristike deformacije tla
(d) Raspodjela pritiska na tlo
(e) Uvjeti vodopropustnosti
(f) Potencijalna nestabilnost podloge
(g) Karakteristike zbijenosti tla
(h) Potencijalna agresivnost tla i podzemnih voda
(i) Mogunost poboljanja kakvoe tla
(j) Osjetljivost na zamrzavanje
(k) Slijeganje tla uslijed novih konstrukcija
GV & GB
Stranica 133

U sluaju da Inenjer smatra da radovi koje je izveo Izvoa nisu dovoljni za detaljno
projektiranje bilo koje komponente radova, Izvoa e nastaviti te e angairati
specijaliziranu tvrtku za izvoenje takvih istranih radova.
Obuhvat istranih radova koje je potrebno izvesti na lokaciji od strane Izvoaa moe
sadrati bez ograniavanja slijedee:
(a) Vertikalne testne buotine
(b) Uzimanje uzoraka i laboratorijske testove
(c) Penetracijske testove (TSP i TPC)
(d) Testiranje otpornosti na vertikalna optereenja
(e) Testovi propusnosti
(f) Nivo podzemnih voda i odreivanje kvalitete podzemnih voda.
5.2.21.5
Izvjee o istranim radovima
Izvoa e poslati Inenjeru izvjee o istranim radovima, koje e sadrati biljeke o

provedenim istraivanjima. Izvjee e sadrati podatke o buotinama, rezultate
testova na lokaciji i laboratorijskih testova, rezultate praenje nivoa vode i preporuke
za nacrt mjerenja karakteristika otpornosti i deformacije tla.
Pet kopija ovog izvjea e biti poslano Inenjeru na odobrenje u roku od mjesec dana
po zavretku ispitivanja na lokaciji.
Laboratorijski testovi e biti izvedeni od strane laboratorija odobrenog od strane
Inenjera.
5.2.21.6
Uklanjanje povrinskog sloja zemlje
Po nalogu Inenjera, povrinski sloj zemlje e biti uklonjen s cijelog podruja Gradilita
do dubine od 25 cm, ili do druge dubine navedene u Ugovoru ili prema uputama
Inenjera, te je isti potrebno zadrati za naknadno koritenje u druge svrhe prije bilo
kakvih drugih potrebnih iskopavanja.
Povrinski sloj zemlje sadri bilo kakav sloj na kojem je mogu rast vegetacije, te u
skladu s koritenjem u poljoprivredne svrhe, koji moe biti zatravljen ili obraivan.
Izvoa ne smije ukloniti viak povrinskog sloja zemlja bez prethodnog pisanog
odobrenja od strane Inenjera.
5.2.21.7
Sondana jama
Izvoa e iskopati sondane jame potrebne za utvrivanje lokaliteta podzemnih

radova ili s bilo kojim drugim ciljem. Izvoa e zatrpati sondane jame i vratiti ih u
prvobitno stanje, im su prikupljene potrebne informacije.
Vraanje u prvobitno stanje sondanih jama e se izvesti u skladu s odobrenjem
izdanim od strane Inenjera.
5.2.21.8
Pregledi od strane Inenjera
Kada se doe do zahtijevanog nivoa i obima iskopa, Inenjer e izvriti pregled

izloene povrine i u sluaju da on smatra da odreeni dio istih po prirodi
neadekvatan, on moe naloiti Izvoau radova da nastavi s iskopavanjem.
5.2.21.9
Krianje s vodotocima
Gdje se iskopi kriaju s vodotocima, cestovnim odvodima, kanalima, Izvoa e morati

poduzeti dodatne mjere za izvoenje radova na ovim lokalitetima, ukljuujui
odravanje neometanog toka vode.
GV & GB
Stranica 134

5.2.21.10
Crpljenje vode
Osim u sluajevima kada je to drugaije definirano, Izvoa e zatititi iskope od

infiltracije vode tijekom izvoenja radova, a u sluaju izvoenja graevina u
podzemnim vodama, bit e poduzete neophodne mjere za izbjegavanje potapanja
betona, u skladu sa specifikacijama.
Potrebno je analizirati da li e sheme crpljenja vode omoguiti da boni dijelovi iskopa
ostanu kontinuirano stabilni te da nee doi do prekomjernog podizanja ili probijanja
podloge. Takoer je potrebno poduzeti mjere opreza kako bi se izbjegli sluajevi
ponovnog pojavljivanja podzemne vode a to bi moglo uzrokovat uruavanje zemlje
uslijed krhke strukture, kao to je na primjer neojaani pijesak. Mjere zatite od vode
te crpljenje vode moraju biti odobrene od strane Inenjera. U sluaju da je mogue da
doe do plutanja graevine, Izvoa e smanjiti pritisak podzemne vode, tako da
graevine budu stabilne tijekom cijelog perioda izvoenja radova. Izvoa e osigurati
kontinuiranu raspoloivost rezervnih strojeva na Gradilitu kako bi se izbjeglo
prekidanje kontinuiranih aktivnosti na crpljenju vode.
5.2.21.11
Iskopi u skladu s pravcima i visinskim kotama
Iskopi e biti izvedeni na nain da njihove dimenzije omoguavaju adekvatno crpljenje

vode, adekvatno stabiliziranje bonih strana, postavljanje oplate, izlijevanje betona,
ukljuujui zbijanje i bilo kakve druge neophodne graevinske aktivnosti. Posebnu
panju potrebno je posvetiti ouvanju visinskih kota izvedenih iskopa.
5.2.21.12
Testovi podzemnih voda
Tijekom radova, Inenjer e zahtijevati uzimanje uzoraka podzemne vode kako bi se

testiralo i potvrdilo nepostojanje tetnih tvari. Testovi e se izvesti u skladu sa
standardnim procedurama i primjenjivim vaeim hrvatskim zakonima i normama.
5.2.21.13
Testovi formiranja visinskih kota
Pri postizanju odgovarajuih visinskih kota za runo izravnavanje kako je ovdje

navedeno, Inenjer moe zahtijevati izvoenje in situ testova ili bilo kojih drugih
testova, kako bi se odredila priroda, kapacitet nosivosti i karakteristike deformacije
zemljinog sloja.
5.2.21.14
Uklanjanje vika iskopanog materijala
Izvoa e biti odgovoran za pregovaranje i osiguravanje adekvatnih podruja za

uklanjanje vika iskopanog materijala te e snositi trokove i druge naknade vezane za
ovo uklanjanje.
U svezi uklanjanja vika iskopanog materijala, Izvoa e biti odgovoran tijekom
izvoenja radova za slijedee:
(a) Poveanje vrstoe i kvalitete postojeih pristupnih cesta (cesta) i njihovog
odravanja u dobrom i konanom stanju.
(b) Odvodnja nakoenih povrina postavljanjem perforiranih betonskih cijevi na
najniim tokama ili kako bude dogovoreno s Inenjerom.
(c) Istresanje, rasprostiranje, niveliranje i odlaganje zemljita u nasipe, ovisno o
sluaju, s ciljem odravanja povrina u sigurnim uvjetima.
(d) ienje vozila pri naputanju nagnutog podruja i poduzimanje mjera kako bi
se osiguralo da isti ne stvaraju oneienje javnih cesta.
GV & GB
Stranica 135

5.2.21.15
Dodatna iskopavanja
Bilo kakva dodatna iskopavanja iznad definiranih ili navedenih vrijednosti e biti
zatrpani od strane Izvoaa o njegovom troku s obinim betonom ili bilo kojim drugim
odobrenim materijalom, uz paljivo zbijanje.
5.2.21.16
Iskopi za cijevi
Iskopi za cijevi e u konanici biti runo zbijeni, ili na bilo koji drugi testiran nain ili
prama nalogu Inenjera, neposredno prije postavljanja cijevi.
Iskopi e biti dodatno prokopavani ili zapunjavani tako da svaki dio cijevi ima
podjednak oslonac cijelom duinom cijevi, osim odgovarajuih iskopa na mjestima
spojeva koji e biti iskopani ispod svake prirubnice ili spoja na dubinu koja e osigurati
da prirubnica ili spoj ne dosee do dna iskopa.
5.2.21.17
Runo zbijanje posteljice
Na mjestima gdje e posteljica biti pokrivena betonom ili bilo kojim drugim zbijenim
materijalom, neophodno je runo zbijanje posljednjih 0,15 m iskopa, ili bilo kojom
drugom metodom koja je odobrena ili naloena od strane Inenjera.
Posteljica e biti paljivo izravnata do zahtijevanog oblika. Izvoa e izvijestiti
Inenjera kada je rov spreman za postavljanje cijevi ili za izlijevanje temelja od betona
te nee poeti s aktivnostima postavljanja cijevi, izlijevanja betona ili bilo kojih drugih
radova dok Inenjer ne da svoje odobrenje.
Radovi na postavljanju cijevi, izlijevanju betona, ili bilo koji drugi radovi koji su izvedeni
bez prethodne suglasnost Inenjera, e biti momentalno uklonjeni na troak Izvoaa.
5.2.21.18
Nasipavanje
Izvoa e utvrditi period i faktor slijeganja za nasipavanje za strukture tako da ni

jedan dio UPOV-a nee biti pod previsokim tlakom, oslabljen, oteen ili ugroen.
Slojevi materijala e biti postavljeni kako bi se uspostavila adekvatna drenaa i kako bi
se sprijeilo zadravanje vode. Posebno, postavljanje materijala ako betonskih
struktura e biti zapoeto tek nakon to se materijal stvrdne i doe u stanje svojih
konanih karakteristika.
Materijal e biti postavljen tako da vri podjednak pritisak oko strukture. Neovisno o
primijenjenim metodama za nasipavanje, Izvoa e osigurati da su rovovi izvedeni u
skladu s zahtjevima Inenjera. Izvoa e poduzeti sve neophodne mjere sigurnosti
kako bi se osiguralo da nema oteenja na stalnim graevinama.
5.2.21.19
Pokrovni materijal i potporne strukture
Izvoa e biti odgovoran za projektiranje, postavljanje i odravanje tijekom izgradnje

svih potpornih struktura potrebnih za rovove i druge iskope.
Izvoa e poslati Inenjeru na odobrenje prijedlog sa detaljima vezanim za potporne
strukture za iskope, te e detalji sadrat planove, proraune i ostale pojanjenja
zahtijevana od strane Inenjera. Ovakvo odobrenje ne oslobaa Izvoaa od njegove
odgovornosti prema Ugovoru. Izvoenje radova na iskapanju nee poeti dok prijedlog
izvoaa ne bude odobren od strane Inenjera.
Izvoa nee ukloniti ove privremene potporne strukture za iskope ukoliko po miljenju
Inenjera, stalni radovi nisu dovoljno uspjeni kako bi se izvelo njihovo uklanjanje, koji
se izvode pod osobnim nadzorom kompetentnog poslovoe.
GV & GB
Stranica 136

Kada Inenjer smatra da e uklanjanje potpornih struktura dovesti u opasnost

postojee graevine, Izvoa e zadrati ove potporne dijelove, te ukloniti samo
minimalno neophodne dijelove kako bi se omoguila rekonstrukcija povrina.
5.2.22
Rekonstrukcija cesta
5.2.22.1
Openito
Procedure i oprema za zbijanje posteljice cestovne konstrukcije e biti provjerene

testiranjem na samom poetku radova na odobrenje Inenjera. Testiranje zbijanja e
biti izvedeno pri razliitim koliinama vlage. Teina, vrsta i broj prolaza opreme za
zbijanje e takoer varirati kako bi se utvrdio optimalan nain zbijanja.
Prije stavljanja narednih konstrukcijskih slojeva, podloga ceste e biti mehaniki
pometena ili oiena s komprimiranim zrakom kako bi se uklonili svi neuvreni
dijelovi i kako bi se osigurala vrsto vezana tekstura povrine.
Konana povrina zgusnutog bitumena ceste nee odstupati vie od 10 mm na ravnoj
dionici duine od 3m.
Promet nee biti dozvoljen na povrini dok ne bude u potpunosti postavljena i
stvrdnuta na odobrenje Inenjera. Prije odobrenja od strane Inenjera nee biti
dozvoljen promet vozila osim za vozila neophodna za postavljanje narednih slojeva
ceste.
5.2.22.2
Rekonstrukcija kolnikog
biciklistikih staza i bankina
sloja,
nogostupa,
pjeakih
staza,
Rekonstrukcija e se izvesti u skladu s zahtjevima Uprave za ceste te e biti iste ili

bolje kvalitete od originalne konstrukcije.
5.2.22.3
Rekonstrukcija ivinjaka, kanala, rubnika i kvadranata
Ivinjaci, kanali, rubnjaci i kvadranti koji su uklonjeni tijekom izvoenja radova e biti
ponovno postavljeni koristei postojee komade ukoliko isti nisu oteeni. Tamo gdje
postojei komadi nisu pogodni za ponovnu uporabu, Izvoa e osigurati zamjenske
komade sline teksture, boje i vrste, kako bi se uklopili u postojee stanje i bili u skladu
s relevantnim odredbama.
Ponovno postavljanje ivinjaka, kanala, rubnika i kvadranata biti e u skladu s dobrom
praksom. Na lokaciji, rubnjaci i kanali e biti rekonstruirani kako bi odgovarali
susjednim rubnjacima i kanalima.
5.2.23
Rekonstrukcija neasfaltiranih povrina
5.2.23.1
Openito
Po zavretku radova na neasfaltiranim povrinama Izvoa e iskopati podruje do

dubine od najmanje 30 cm, prije nego zamijeni humus, te e kultivirati i obnoviti
zemljite na nain da bude to slinije prvobitnom stanju.
Podruja koja e biti zasijana s travom e biti obraena usitnjavanjem zemlje te e biti
oiena od kamenja i stranih materijala veih od 5 cm. Sjeme e biti posijano tijekom
pogodnog perioda, podjednako raspodijeljeno i rasplanirano u koliini ne manjoj od
6g/m2 po ravnoj povrini te 10g/m2 na kosim povrinama.
Povrine koje e biti zatravnjene busenima e biti prethodno pripremljene. Odobreni
buseni trave biti e postavljeni, ugurani, vezani i pritisnuti, te e spojevi biti ispunjeni s
sitnom pjeanom zemljom. Na pokosima gdje je mogue klizanje terena, buseni e
GV & GB
Stranica 137

biti postavljeni dijagonalno. Bilo kakvo klizanje e biti popravljeno na nain da e se

buseni izvaditi, podruje nasuti s prosijanim humusom te e se buseni zamijeniti kako
je to prethodno opisano. Bilo koji busen koji uvene e biti zamijenjen novim.
Restauriranje neasfaltiranih povrina izvest e se od strane Izvoaa kako slijedi:
Humus e biti zamijenjen i isplaniran do zavrne kote terena ukljuujui osiguranje
dodanog humusa prema potrebama.
Kamenje i drugi ostaci e biti uklonjeni i pohranjeni.
Radovi e biti izvedeni tijekom vremenskih uvjeta za koje Inenjer smatra da su
pogodni.
Obina gnojiva e biti primijenjena u skladu s preporukom proizvoaa.
Izvoa e o svome troku ponovno posaditi travu na podrujima na kojima all Inenjer
smatra da trava nije dovoljno uspjela.
Ukoliko nije drugaije navedeno, sve obale i kanali e biti formirani i pokosi izvedeni
prema originalnom profilu. Obale e biti formirane koristei dostatno zbijen podloni
materijal kao osnovu uz minimalno 10 cm dubine povrinskog sloja.
5.2.23.2
Granice podruja, ograde, iva ograda i zidovi
Na mjestima gdje radovi prolaze preko postojeih ograda Izvoa e paljivo ukloniti,
pohraniti tijekom trajanja radova, te ponovno postaviti ove ograde na njihovom
originalnom lokalitetu ili kako bude dogovoreno. Ograde koje budu oteene tijekom
ovih aktivnosti e biti zamijenjene. Na mjestima gdje radovi prolaze preko postojeih
ivih ograda ili zidova isti e biti uklonjeni, te e biljke ili materijali koji se mogu
ponovno iskoristiti skladititi za ponovno koritenje. iva ograda i zidovi e biti
ponovno postavljeni na nain da budu to sliniji originalnom stanju.
Na mjestima gdje Izvoa mora ukloniti dio ograde, ive ograde ili zida, on e osigurati
da je uklonjena irina minimalna neophodna za izvoenja radova.
Nastali prekid e biti osiguran na nain koji e zadovoljiti uvjete Inenjera.
Tamo gdje je duina zida uklonjena, materijal iz zida e biti paljivo stavljan na stranu i
sauvan za ponovnu upotrebu.
5.2.23.3
Bankine
Ponovno postavljanje bankina uz rub ceste e biti izvedeno u skladu s zahtjevima tijela
nadlenog za ceste.
Ukoliko Izvoa ne uspije pohraniti humus odvojeno od drugih iskopanih materijala on
e biti obvezan osigurati i dostaviti odgovarajui zamjenski materijal
5.2.23.4
Drvee
Sadnja, potpora i odravanje stabala na lokacijama rasadnika biti e u skladu s

normom HR EN ISO 14001:2005.
Priprema, sadnja i osiguranje poluzrelih stabala e biti izvedeno u skladu s normom HR
EN ISO 14001:2005, dok e dalje odravanje biti u skladu s HR EN 1991-1-4-2006.
Zahvati na stablima, kalemljenje, vezanje i hranjenje, kako i uklanjanje stabala e biti
izvedeno u skladu s normom HR EN 1991-1-4-2006.
Obaranje ili uklanjanje drvea ne smije se izvoditi na podruju Gradilita bez
prethodne dozvole nadlenog tijela.
GV & GB
Stranica 138

Sva stabla e ostati u vlasnitvu zemljoposjednika te e biti posjeena i odloena u

skladu s njegovim razumnim zahtjevima.
Na mjestima gdje cijevi i kablovski kanali prolaze u blizini korijenja stabala i grana,
smetnje je potrebno smanjiti na minimum. Korijenje stabala i grane se ne bi trebale
sjei ukoliko to nije apsolutno neophodno dok e nasipavanje humusom oko korijenja
biti izvreno u sloju od 150 mm. Korijenje i grane e biti posjeeni runo samo nakon
odobrenja od strane Inenjera. Svi posjeeni krajevi e biti obojani s odobrenim
smjesom koja sadri fungicide kako bi se sprijeilo truljenje korijenja ili grana.
5.2.23.5
Cijevna drenaa
Mjesta gdje se cijevna drenaa kria ili je pod utjecajem radova e biti oznaena.
Izvoa e zabiljeiti ove pozicije, dubine, promjer cijevi i vrstu ovakve konstrukcije, te
e proslijediti kopije ovih zabiljeki Inenjeru. Potrebno je posvetiti panju tijekom
napredovanja radova kako bi se sprijeilo oteenje ovih oznaka.
Prije stalne rekonstrukcije cijevne drenae Izvoa e oistiti krajeve postojeih cijevi
na mjestu gdje se kria s iskopima.
Nasipavanje iskopa na mjestima krianja e biti u zbijenim slojevima od 20 cm, kako bi
se postigla vrsta nosiva podloga odmah nakon postavljanja zamjenskih cijevi te e bit
doveden na kotu donjeg dijela cijevne drenae ili podlonog sloja koji moe biti
neophodan.
Cijevna drenaa koja je pod utjecajem radova biti e postavljena natrag u vrsto tlo te
e u svakom sluaju dionica biti zamijenjena sve do dijela koji nije pod utjecajem
radova.
Zamjenske cijevi ili nosee grede e biti postavljene na netaknuto tlo najmanje u
duini od 500 mm sa svake strane. Zamjenske cijevi e biti istog unutarnjeg promjera
kao i dio cijevi koji je zamijenjen te e biti propisno spojeni sa svake strane.
Potrebo je voditi zabiljeka o radovima na rekonstrukciji cijevne drenae, te poslati
kopiju Inenjeru.
Izuzev u sluaju krianja rova, zamjenske cijevi e biti istog tipa kao i originalne ukoliko
nije drugaije dogovorno s Inenjerom. Cijevna drenaa e biti od lijevanog eljeza na
mjestima krianja s nasipanim rovovima.
Izvoa nee poeti s radovima na zamjeni cijevne drenae sve dok se ne uspostavi
dogovor s Inenjerom u svezi veliine cijevi od lijevanog eljeza koja e se koristiti za
rekonstrukciju. Duina cijevi e biti dostatna kako bi obuhvatila irinu rova te dodatnih
0,5 m oslonca sa svake strane.
Izvoa e predati Inenjeru obavijest 48 sati prije izvoenja rekonstrukcije cijevne
drenae kako bi omoguio Inenjeru da prui vlasniku ili korisniku zemljita uvid u
radove na rekonstrukciji.
Nije dozvoljeno zasipavanja rekonstruiranih cijevnih drenaa dok Inenjer ne izvri
pregled i na odobri popravke.
5.2.23.6
Nasipavanje iznad povrine terena
Nasipi i druga podruja nasipavanja potrebno je formirati od pogodnih materijala koja

je mogue normalno zbiti kako bi se dobio stabilna tlo, to je potrebno nasuti i zbiti im
je to praktiki mogue nakon iskopa, u slojevima prihvatljive debljine prema
koritenom nainu zbijanja.
GV & GB
Stranica 139

Nasipavanje gdje je to mogue, biti izvedeno i zbijano podjednako te e biti odravano

cijelo vrijeme sa dostatnim dvovodnim nagibom i unakrsnim padom te gornjom
povrinom minimalno nagnutom kako bi se osiguralo otjecanje povrinskih voda.
Sav povrinski sloj zemlje, organski materijal i depovi mekog materijala e biti
uklonjeni s podruja koja se trebaju nasipavati.
Materijali za nasipavanje e biti postavljani u slojevima ne debljim od 25 cm.
5.2.23.7
Ruenje
Graevine koje se rue e biti sruene do nivoa od 1m ispod povrine zemlje.

Spremnici, jame i podrumi e imati izbuene rupe kroz njih kako bi se izjednaenje
nivoa vode. Graevine koje se proteu vie od 1m dubine e biti ispunjen s zbijenim
lomljenim graevinskim materijalom. Iznad dubine od 1m, potrebno je odabrati
materijal od ruenja ili drugi materijal s veliinom estica ne veom od 150 mm.
5.2.23.8
Odravanje rekonstruiranih dijelova
Sve do isteka Perioda obavijesti o defektima, Izvoa e redovno i uestalo

provjeravati sve rekonstrukcijske radove koje je izveo tijekom implementacije Ugovora
kako bi se osigurala sigurnosti javnosti u bilo koje vrijeme.
U sluaju da doe do istroenosti ili slijeganja povrina, neovisno da li je to primijetio
Izvoa tijekom rutinske inspekcije ili je obavijeten na neki drugi nain, Izvoa e
smjesta popraviti ova oteenja na nain koji je odobren od strane Inenjera, te ukoliko
primjenjivo od strane relevantne uprave za ceste.
Tamo gdje Izvoa, ili specijalizirani podizvoa angairan s njegove strane, izveo
konanu rekonstrukciju rovova na cestama i pjeakim stazama rovovi e biti predmet
zajednike inspekcije od strane Inenjera, relevantne uprave za ceste te Izvoaa.
5.2.23.9
ienje Gradilita
ienje Gradilita nee zapoeti prije nego to se postavi i zavri ograda.

Izvoa nee paliti prue i drugi zapaljivi otpad na Gradilitu.
5.2.24
Krajobrazno ureenje
Izvoa e osigurati da je krajobrazno ureenje izvedeno tijekom pogodnog perioda

godine te tijekom pogodnih vremenskih uvjeta kako je to odobreno od strane
Inenjera. Aktivnosti na zasijavanju e biti obustavljene u periodima sue, kada je
zemljite zamrznuto ili poplavljeno, ili tijekom perioda trajanja suhih i hladnih vjetrova.
5.2.24.1
Priprema lokacije
5.2.24.1.1 Sijanje trave i busena

Povrina e biti kultivirana do minimalne dubine od 10 cm strojnim kultivatorom ili na
slian odobren nain. Kamenje veliine preko 50 cm u bilo kojem smjeru e biti
uklonjeno. Sav korov e biti uklonjen. Podruje e se lagano prekopati i pograbljati
kako bi se osigurala fina obrada 2,5 cm dubine. Svi zavrni nivo biti e izjednaene
prohodne povrine koje e odgovarati konturama ili kotama definiranim na nacrtima.
Na ovo podruje 3 do 5 dana prije sijanja trave ili busena potrebno je primijeniti
odobreno sredstvo za sprjeavanje rasta korova u skladu s uputama proizvoaa te
odobreno vienamjensko gnojivo u preporuenim koliinama u fino kultiviranu zemlju.
GV & GB
Stranica 140

5.2.24.1.2 Linije ive ograde

Pogodan pojas e biti pripremljen uklanjanjem povrinske vegetacije. Pojas e onda biti
kultiviran do dubine od 20 cm te e tetan korov i korijenje biti uklonjeni. Izvoa e
isplanirati dobavljeni humus kako bi se onemoguilo nagle promjene visine terena.
Prije zasijavanja materijala za ivu ogradu, potrebno je primijeniti adekvatno na
lokaciju zasaivanja u skladu s preporukama proizvoaa.
5.2.24.1.3 Drvee i grmovi
Tako gdje je potrebno zasaditi zasebna drvea ili grmove potrebno je pripremit
povrinu krunog oblika promjera 1,2m te kultivirati ovo podruje do dubine od 100
mm. Potrebno je ukloniti sav tetan korov i korijenje te iskopati pogodnu rupu za
saenje na sredini kultivirane povrine. Tamo gdje je potrebno osigurati grmlje ili
bunje cijelo podruje predvieno za sijanje e biti pripremljeno na slian nain te e
rupe za sijanje biti izvedene za svaku jedinku grma ili stabla.
5.2.24.2
Saenje
5.2.24.2.1 Usijavanje i saenje

Sijanje trave e se izvesti samo tijekom pogodnih vremenskih uvjeta kako je to
odobreno od strane Inenjera. Odobrena kombinacija sjemena e biti primijenjena u
preporuenim koliinama i na odgovarajui nain.
Nakon usijavanja zemlju je potrebno pograbljati i prodrljati te blago zbiti prelaskom
odobrenog ravnog valjka.
Ukoliko sjeme ne uspije proklijati Izvoa ponovo posaditi cijelu ili dio povrine sve dok
se ne dobije podjednak travnjak.
Kada je trava visine 7,5-10 cm i oko dva dana prije koenja, podruje je potrebno blago
prei valjkom. Koenje e biti izvedeno s rotirajuom kosom te e smanjiti visinu nove
trave na visinu od 5 cm.
Teke otkose posjeene trave je potrebno ukloniti za zatravnjene povrine. Drugi prolaz
koenja je potrebno izvesti ne kasnije od mjesec dana nakon prvog, kako bi se
ponovno smanjila visina trave na 5 cm nakon ega dolaze dva koenja cilindrinom
kosilicom u periodima ne kraim od dva tjedna, te je potrebno ukloniti svu posjeenu
travu.
Odmah nakon etvrtog koenja ili u vrijeme kako to bude naloeno od strane
Inenjera, novo zasijana podruja e biti ravnomjerno gnojena s odobrenim gnojivom.
5.2.24.2.2 Sijanje ive ograde
Sijanje ive ograde e biti izvedeno u pogodnim vremenskim uvjetima u
nevegetacijskoj sezoni. iva ograda e biti sainjena od odobrenih lokalnih vrsta. Njih
je potrebno saditi na udaljenosti od 50 cm ili na drugoj udaljenosti u dva ili tri reda ili
na udaljenosti od 60 cm na itavoj duini ive ograde. Zasebne rupe za saenje za
svaku pojedinu biljku e biti pripremljene tako da veliina omoguava korijenje da
bude raireno prije nasipavanja i uvrivanja biljke te njenog zalijevanja. Bilje za ivu
ogradu dostavljene u neodgovarajue vremenske uvjete e biti privremeno zasijane
(ukoliko uvjeti doputaju) te zatiene od mraza ili jake kie koritenjem bala sijena ili
zaklona od cerade (koji e biti to ee i to due uklanjani kako bi se smanjio rizik od
nedostatka svijetla) ili zalijevane za vrijeme sue. Ako bilo koja biljka pokae znakove
nepovratne tete, istu je potrebno ukloniti.
GV & GB
Stranica 141

5.2.24.2.3 Saenje drvea i grmova

Saenje drvea i grmova e biti izvedeno u pogodnim vremenskim uvjetima u
nevegetacijskoj sezoni ukoliko su biljke golih korijena. Alternativno biljke iz kalja ili one
dostavljene spremnicima se mogu saditi i u drugim periodima godine ukoliko su
adekvatno zalijevane od strane Izvoaa.
Rupe za saenje je potrebno iskopati do odgovarajuih dimenzija kako bi se omoguilo
da korijenje, bilo to golo korijenje, korijenje biljke iz kalja ili drugog spremnika, bude na
adekvatan nain raireno u rupi. Dubina svake rupe za saenje e biti takva da drvee
ili grmlje bude zasaeno do jednake dubine kako to je bilo u rasadniku ili posudi. Rupa
za saenje e biti nasuta humusom ukljuujui adekvatno gnojivo primijenjeno u
skladu s preporukama proizvoaa. Biljke je potrebno protresti tijekom nasipavanja
kako bi se osiguralo da korijenje dolaze u kontakt za zemljom i da se ne stvaraju
praznine, te je potrebno zbiti zemlju u slojevima sve do postojee razine zemlje.
Ukoliko, pri dostavi drvea ili grmlja na Gradilite, nepogodni vremenski uvjeti
sprjeavaju neposredno saenje, iste je potrebno privremeno zasaditi, te zatitit
pomoi bala sijena ili cerade od mraza i utjecaja jake kie.
Podruje za saenje e biti pripremljeno koristei pogodan kompost. Zemlja na
podruju saenja e biti zalijevana kako bi se osigurala podjednaka vlanost.
Za svako drvo potrebno je osigurati kolac. Isti je potrebno da bude ravan, 7,5-10 cm
promjera te izraen od pregledano i odobrenog drveta. Svaki e biti 1,2 m dugaak i
zabijen u rupu za saenje s vjetrovite strane drveta, prije zasaivanja, tako da 80 cm
viri iznad konanog nivoa zemlje. Pojedina stabla koja se nalaze dalje od grmovitog
podruja e biti opremljena sa tri kolca koji e ini trokutasti oslonac.
Svako drvo, koje je opremljeno s jednim kolcem e imati gumeni povez sa blokom koji
e drati podjednaku udaljenosti. Isti e biti postavljen 25 mm od vrha kolca i uvren
klinom za kolac, koristei pocinani klin. Tamo gdje je stablo opremljeno sustavom od 3
kolca, horizontalna veza je osigurana putem ianog priveza ili sa visoko otpornim
najlonom. Drvo je potrebno zatitit sa odobrenom gumenom kouljicom te je veza
uvrena za kolce 2,5 cm od vrha kolaca.
Grmlje se sad na slian nain, meutim iste nije potrebno vezati.
5.2.24.3
Odravanje
(a) Bilo koja travnata povrina na kojoj rast nije zadovoljavajui e biti ponovno
zasijana ili e ponovno busenje biti zasaeno prema nalogu Inenjera nakon
odgovarajue pripreme terena.
(b) Kolci za drvee, veze i ice e biti zamijenjene prema potrebi kako bi se osigurao
adekvatan oslonac.
(c) Potrebno je odravati zatitu od zeeva i ogradu tijekom perioda rasta.
(d) Gola zemlja oko drvea, grmova i ive ograde e biti odravana na nain da e
se sprijeiti rast trava i korova.
(e) Izvoa e zalijevati sva podruja pod travom, ivom ogradom, drveem i
grmovima prema potrebama.
(f) Svi osueni dijelovi granja ili nakupine vode na golim dijelovima stabla e biti
uklonjeni.
(g) Bilje za ivu ogradu e biti podsjeeno u adekvatnim periodima kako bi se
poticao grmoviti rast. Isto tako grmovi e biti podsjeeni, kako bi se postigla
dobra forma, u skladu s dobrom hortikulturnom praksom.
GV & GB
Stranica 142

5.2.24.4
Ograivanje i ureenje povrina
5.2.24.4.1 Dokumentacija
Prije poetka radova na ureenju povrina, Izvoa e predati na odobrenje Inenjeru
detaljni prijedlog u svezi ureenja povrina, ukljuujui predloene vrste trave, drvea
i grmlja.
5.2.24.4.2 Materijali
5.2.24.4.2.1
Sloj humusa
Postojei sloj humusa, uklonjen i odloen na hrpe u blizini izvoenja radova, moe biti
ponovno iskoriten, pod uvjetom da ne bude zagaen i da ne sadri ljunak ili druge
ostatke materijala.
Kada humus raspoloiv na Gradilitu nije dovoljan, humus e biti nabavljen iz
pogodnog izvora.
Buotine za ispitivanje zemlje e biti predane Inenjeru te odobrene prije poetka
radova na ureenju okolia.
5.2.24.4.2.2
Trava
Vrsta trave e biti predloena od strane Izvoaa te odobrena od Inenjera.

5.2.24.4.2.3
Drvee i grmovi
Vrste drvea i grmova e biti predloene od strane Izvoaa i odobrene od Inenjera te

e biti navie mogue kvalitete i stanja.
Poeljno je da stabljike budu mlade, ili u sluaju grmova, da budu pomladci ili sadnice.
Svaka stabljika mora biti dovoljno zrela da preivi presaivanje iz staklenika. Korijenje
biljaka mora biti netaknuto u zemlji u kojoj su odrasle te e biti dostavljene u
posudama.
5.2.24.4.2.4
ljunak
ljunak koji e se koristiti na Gradilitu za potrebe ureenja okolia e biti u skladu s

odredbama vaee lokalne zakonske regulative i normi.
4.10.3.Postavljanje ograde i kapija
Ograda e biti izraena na lokaciji definiranoj u planovima i odobrena strane Inenjera.
Na podruju gdje je teren predmet ureenja tijekom zemljanih radova, ograda e biti
postavljena tako da prati postojeu liniju terena.
Manje nepravilnosti e biti otklonjene ili ispunjena sa svake strane ograde.
5.2.25
Ureenje okolia
5.2.25.1
Sjea stabala
Postojea stabla i grmovi biti e posjeeni kada Inenjer odlui odnosno onako kako je
definirano planu, dok e panjevi i korijenje biti izvaeni. Ove biljke e biti ili spaljene
na Gradilitu ili uklonjene s Gradilita.
5.2.25.2
Pregled zadranih stabala
Sva stabla i grmovi koji e se sauvati e biti pregledani od strane Inenjera i Izvoaa
zajedno, na poetku implementacije Ugovora te e se sastaviti popit stabala koja e se
GV & GB
Stranica 143

zadrati. Stabla koja se odrede kao bolesna, uvenula, u loem stanju ili nije mogue
utvrditi stanje e biti posjeena i njihovo korijenje uklonjeno, uz prethodno odobrenje
Inenjera.
5.2.25.3
Zatita zadranih stabala
Sva postojea stabla i grmovi koji se zadravaju biti e adekvatno zatieni od strane
Izvoaa, tijekom perioda trajanja ugovora, od aktivnosti koje se izvode te od ivotinja.
Manja stabla i grmovi e biti ograeni privremenom ogradom, s ciljem zatite stabla i
listova.
Velika stabla s krunim tijelom i niskim granama e biti zatiena s privremenom
ogradom ili s barijerama, kako bi se izbjegla oteenja strojevima i opremom.
Graevinski materijali se nee drati u blizini ili izmeu grana stabala i grmova.
Takoer je potrebno odrati postojeu kotu terena.
5.2.25.4
Odravanje zadranih stabala
Zadrana stabla i grmovi biti e odravani tijekom perioda trajanja Ugovora i oiena
na kraju ovog perioda, uzimajui u obzir adekvatan period godine za ovakvu vrstu
aktivnosti. Odravanje ukljuuje uklanjanje vorova uvenulih grana ili lia,
zaepljivanja upljina i zalijevanje drvea, kako je to prethodno definirano, kako bi se
osiguralo kontinuirano zdravlje postojee vegetacije. U sluaju da se stanje zadranih
stabala i grmova pogorava ili da su uvenuli kao posljedica graevinskih radova, isti e
biti zamijenjeni od strane Izvoaa s zrelim stablima ili grmovima, iste vrste.
5.2.25.5
Priprema zemljita
Ukoliko je to prethodno definirano, ureenje zemljita na Gradilitu e biti izvedeno od

strane Izvoaa, nakon zavretka drugi zemljanih radova, to ne ukljuuje zamjenu
postojee zemlje sa humusom za vegetacijom.
Podruje koje se ureuje e biti poravnato, osim na mjestima humusa za vegetaciju ili
druge sline povrine, te e sav viak materijala biti odvezen s Gradilita.
Sve podruja koja e biti ureena postavljanjem ljunka e biti iskopana u dubini od
150 mm ispod konanog nivoa zemljita.
Nakon to se iskopavanja zavrena, podruje e biti napunjeno od konane kote terena
s zbijenim ljunkom.
Nakon to su iskopavanja zavrena, podruje e biti zapunjeno s lako zbijenim
dezodoriranim pijeskom, do konane kote terena. S ovom ispunom, Izvoa e
kompenzirati slijeganje ili skupljanje koje se moe dogoditi kasnije.
5.2.25.6
Obrada zemljita
Prije poetka radova, Izvoa e iskopati 25 cm dubine ispod postojeeg nivoa terena,
na svim podrujima koja zahtijevaju obnavljanje, kako bi se uklonio povrinski sloj
zemlje.
Povrinski sloj zemlje humus e biti sauvan za kasniju uporabu.
Nakon zavretka izgradnje, odreena podruja e biti nasipana i obnovljena, do nivoa
od 25 cm ispod konane kote terena, s lako zbijenim odobrenim materijalom. S ovom
ispunom, Izvoa e kompenzirati slijeganje ili skupljanje koje se moe dogoditi
kasnije.
GV & GB
Stranica 144

Izvoa e onda nasuti u sloju od 25 cm gornji sloj humusa. Bilo kakve razlike u
povrinskom sloju e biti popravljene s dodatno dobavljenim humusom. Prije
nasipavanja podruja s humusom, koja se pripremaju za saenje trave, vegetacija
zajedno s korijenjem e biti paljivo uklonjena dubokim i unakrsnim kopanje na dubinu
od 45 cm. Sauvani vegetacijski sloj se moe koristiti za nasipavanje do konane kote
terena, uz prethodno ishoenu suglasnost od Inenjera.
5.2.25.7
Vrijeme saenja
Pri planiranju aktivnosti na saenju vegetacije, Izvoa e uzeti u obzir periode

prihvatljive za sadnju. U sluaju zavretka radova kada nije preporuljivo izvoenje
radova na ureenju okolia, tada Izvoa moe zatraiti od Inenjera dozvolu da
odgodi saenje sve do pogodnog period godine za ovakve radove.
Ukoliko ova odgoda rezultira da e se sadnja izvoditi nakon krajnje roka izvoenja
radova, onda e Izvoa ponuditi zadovoljavajuu garanciju da e izvriti preostale
radove tijekom Period obavjetavanja o moguim defektima.
S ciljem uklanjanja soli iz zemljita nakon saenja i po nalogu Inenjera, Izvoa e
navodnjavati podruje koje e biti zasaeno kako bi se uklonili preostali tragovi soli.
Voda za navodnjavanje e biti uniformno primijenjena na zemlju 7 dana neprekidno, u
koliini od najmanje 15 L/m dnevno.
5.2.25.8
Saenje trave
Na podrujima predvienim za sijanje trave e biti zasaena trava na dubini od 5-10

cm, u razmacima od 15 cm u bilo kojem smjeru. Svaka rupa e biti zapunjena travom
ili rizomima trske te zemljanom ispunom, pod uvjetom da samo 4 cm lia bude iznad
nivoa zemlje.
Razliite vrste trave i trske biti e posaene na podruju predvienom prema planu.
Nakon sadnje, povrine e biti zbijene i poravnate.
5.2.25.9
Zalijevanje
Nakon zasijavanja s autohtonim vrstama drvea i grmova, isti e biti zalijevani dva
puta te nakon toga samo kada je to potrebno.
Vrste koje nisu autohtone e biti redovito zalijevane sve do zavretka radova. Podruja
zasaena s travom e biti zalijevana nakon saenja te nakon toga redovno sve do
zavretka radova. Zalijevanje trave najbolje je izvoditi sustavima za navodnjavanje
tijekom noi.
5.2.25.10
Odravanje
Novoposaene biljke i trava e biti odravane nakon saenja. Odravanje e biti

izvedeno u obliku navodnjavanja, postavljanja stupaca, ienje grana, uklanjanja
korova, okopavanjem zemlje, itd., kako bi se osigurali uvjeti za normalan rast biljaka
do zavretka radova.
Jednom kada je posijana trava stabilna, potrebno ju je redovno kositi kako bi se
osigurao podjednak rast.
Rubovi podruja pod travom e biti ograeni prema potrebi.
Podruja s novoposaenim biljkama i travom e biti zatiena kako bi se sprijeilo
njihovo unitavanje, od strane radnika, graevinskih strojeva i opreme, ivotinja, tako
to e se postaviti privremena ograda.
GV & GB
Stranica 145

5.2.25.11
Zamjena
Na podrujima gdje drvee, grmovi i trava ne pokazuju pozitivne znake razvoja

odnosno dolazi do ili uvenua i izumiranja isti e biti zamijenjeni od strane Izvoaa.
Odgovornost u svezi zalijevanja i odravanja ovih biljaka e biti u nadlenosti Izvoaa
sve dok se de ustanovi uspjean rast bilja.
5.2.25.12
Testiranje humusa
U sluaju da Inenjer to zahtjeva, Izvoa e nainiti neophodne uzorke postojeeg i

nabavljeno humusa te dezodoriranog pijeska koji e biti testirani od strane neovisnog
laboratorija, s ciljem procjene nivoa slanosti materijala.
5.3 Strojarski radovi

5.3.1 Podmazivanje, leajevi i metode pogona
5.3.1.1Podmazivanje
Kuglini i cilindrini leajevi unutar mjenjaa moraju biti dizajnirani za minimalni
ivotni vijek od 150,000 sati (osim ako nije drugaije navedeno). Zatieni leajevi
imaju 50.000 sati osnovna radnog trajanja. Mjenjai e imati zajamen ivotni vijek od
30,000 sati i operativni vijek od 30 godina.
Leajevi moraju biti dizajniran za optereenje 25% vee od maksimalno izraunatog
optereenja i moraju biti pogodni za obrnutu rotaciju pri 150% nazivne brzine u
usporedbi s maksimalnom obrnutom brzinom crpke u instaliranim uvjetima kada tok
ide u obrnutom smjeru i ukoliko je vei.
Nosive koljke i njihovi nosai moraju biti izraeni od materijala koji mogu izdrati
protok odgovarajue vrstoe i krutosti da se nosi s optereenjem koje je postavilo rad
opreme u skladu s Inenjerskim odobrenjem preporua se visoka kvaliteta lijevanog
eljeza (po ASTN A48/GG25) ili mekanog elika. Nosive koljke moraju biti zatiene od
vode i praine.
Sustavi podmazivanja i hlaenja leajeva moraju biti izbrani kao bi udovoljili radnim
uvjetima na nain da rade konstantno da temperatura u svakom leaju ne prelazi
70C, dok temperatura okoline ne dosegne 40C. Raspored podmazivanje mora se
predvidjeti na nain da se izbjegne kontaminacija tekuine.
Svi leajevi ugraeni u setove mjenjaa moraju biti bez trenja s minimalnim ivotnim
vijekom od 100,000 sati (na temelju relevantnih ASTM normi).
5.3.1.2Mjenjai
Mjenjai e biti potpuno zatvoreni, robusno izraeni i prikladni za kontinuirani i
naporan rad. Oni e sadrati kugline ili cilindrine leajeve. Konusni valjkasti leajevi
moraju biti ukljueni u mjenja kod kontinuiranog udarnog optereenja. Zupanici
mjenjaa biti e napravljeni od visoko kvalitetne legure eljeza, precizno izraeni,
uvreni i brueni do visoke preciznosti kako bi se osigurao rad bez potekoa i
optimalan ivotni vijek. Dugotrajne brtve na izlazu i ulazu osovine biti e montirane
kako bi se izbjeglo izlijevanje maziva i ulazak praine, pijeska i vlage. Oduak za zrak
ili cijevi e biti zapueni kako bi se sprijeio ulazak oneiujuih tvari u maziva.
Pokaziva nivoa ulja od stakla s kompletnom zatitom e biti postavljen te e nivoi biti
oznaeni koritenje i nadopunu odnosno minimalni i maksimalni nivo. Pokaziva nivoa
e biti smjeten s ciljem jednostavnog pregleda. Potrebno je takoer osigurati epove
za dopunjavanje ulja te za isputanje. Pokazivai nivoa nee biti osigurani za mjenjae
GV & GB
Stranica 146

s manjom snagom od 10 kW. Maziva za leajeve i slino e biti primjenjivana ili

sustavom prskanja ili punjenja silom. Izvoa e osigurati da se koritena maziva za
poetno punjenje te navedena u uputama za odravanje je adekvatna za due periode
rada u ambijentalnim temperaturama od 55C bez pregrijavanja.
Hlaenje se moe izvesti putem konvekcije kroz kuite mjenjaa i to bez pomoi
hladeih pera ili ventilatora. Drugi adekvatni naini hlaenja e biti osigurani gdje je to
primjenjivo. Vanjski dio mjenjaa e biti ist od praine ili mjesta gdje je mogue
nakupljanje vlage.
Pristup u svrhu pregleda kuita mjenjaa mora biti unaprijed projektirano.
Na mjenjau se moraju nalaziti identifikacijske oznake proizvoaa zajedno s nazivnom
brzinom vratila, izlaznom snagom i najviom temperaturom okoline.
Mjenjai moraju biti u skladu s odgovarajuim vaeim nacionalnim normama s
obzirom na sljedee uvjete:
(a) Temperatura okoline u rasponu od -20C do 42C.
(b) Buka od 120% pune izlazne snage i 42C okoline ne smije prelaziti 80 dB(A).
(c) Mjenjai e imati duplo dui ivotni vijek od leajeva pri radu u slinim gore
navedenim uvjetima.
(d) Zupanici e imati dvostruki vijek trajanja leajeva kada su podvrgnuti gore
navedenim uvjetima.
5.3.1.3Brtvljenje
Ako nije drugaije navedeno u Posebnim tehnikim specifikacijama, Izvoa e
odabrati brtvu usklaenu sa strojem, koja e biti najprikladnija u sluaju najgorih
uvjeta u kojima stroj radi.
Materijali za brtvljenje moraju biti u skladu sa i / ili otporni na transport tekuine ili
plina.
5.3.1.4Brtveni pojas
Brtve moraju biti opremljene s izmjenjivim brtvilima. Brtve za abrazivne tekuine ili
negativnim tlakovima moraju imati ugraene prikladne prstene za podmazivanje i
kontinuirani sustav za pranje istom vodom kada je stroj u pokretu.
Matice za reguliranje brtvi moraju biti lako dostupne za redovno odravanje.
5.3.1.5Podmazivanje
Izvoa e definirati sve toke podmazivanja, pogodna maziva i ulja, te preporuiti
servisne intervale u obliku grafikona. Izvoa mora uzeti u obzir sva potrebna ulja i
maziva za prvo punjenje i za prvu godinu rada, tako da se ispitivanje i putanje u
pogon moe provesti bez veih zastoja.
Izvoa mora osigurati da su ureaji za podmazivanje napunjeni uljem, te su
primijenjeni na sve mazalice, prije pokretanja strojeva.
Izvoa e zatraiti odobrenje od Inenjera, uz detaljan popis maziva, u svrhu
odobravanja, te u trenutku putanja u rad, maziva moraju biti provjereni u odnosu na
odobrenu listu.
Isto tako, Izvoa mora osigurati da se koriste maziva ili njihova zamjena koja se moe
dobiti na hrvatskom tritu.
GV & GB
Stranica 147

5.3.2 Podeavanje strojeva

5.3.2.1Izgradnja temelja za strojeve i podeavanje strojeva
Izvoa e osigurati da se lokacije temelja za podnoja za strojeve, temeljnih vijaka i
okvira za strojeve pozicionirane u skladu s odobrenim nacrtima strojeva.
Izvoa e, po primitku neophodnih odobrenih nacrta za strojeve, izvesti radove na
iskopima i izgradnju svih neophodnih temelja i baza za razne dijelove UPOV-a,
ukljuujui izvoenje otvora i udubljenja za cijevi, metalne radove, kablove, kanale,
vijek i gdje je to potrebno, izvoenje ugraivanje temeljnih vijaka i raznih dijelova
UPOV-a, sve u skladu s nacrtima. Prostore je potrebno ostaviti izmeu betona i postolja
itd. za bukanje i ugradnju.
Izvoa e osigurati sve potrebne predloke za uvrivanje pozicije rupa za vijke, itd.
Sidreni vijci ne bi smjeli biti koriteni na udaljenosti manjoj od 100mm od ruba betona.
Isti e biti montirani u skladu s uputama proizvoaa Sidreni vijci e biti od
nehrajueg elika.
Izuzev u posebnim sluajevima - npr. gdje je ureaj montiran na antivibracijskim
nosaima gdje je potrebno izvesti konstrukcije koje osiguravaju vodonepropusnost,
dijelovi UPOV-a e biti sigurno uvreni i poravnati na zajednikoj podlonoj ploi.
Ovakva podlona ploa ili okvir e biti nivelirana, poravnata i uvrena prije bukanja.
Samo jedan sklop za montiranje, odreene debljine, e se koristiti na svakoj lokaciji za
svaki sidreni vijak. Ne vie od dva okova za podeavanje e biti koritena na svakoj
lokaciji i svaki okov ne smije biti tanji od 3 mm.
Strojevi e biti podeeni, nivelirani i povueni dolje pomou matica pritiskujuih vijaka
sa kljuem normalne duljine, te se nee stavljati buka dok se strojevi ne pokrenu i
provjere od strane Inenjera na stabilnosti i vibracije.
U sluaju kada pojedini dijelovi strojeva poput motora, spojnica, mjenjaa i slinih
dijelovi ovise o korektnoj poziciji za uspjean rad, onda je potrebno svaki od njih
korektno postaviti na njegovu radnu poziciju koristei spojke, lokacijske avle, tono
ugoene vijek ili druge odobrene naine s ciljem osiguranja jednostavnog ponovnog
pozicioniranja pri ponovnom sastavljanju dijelova nakon uklanjanja za remont.
Izvoa e oistiti beton i buku i slino nakon konane ugradnje i postavljanja pumpi,
motora, nosaa, itd.
Cementiranje sidrenih vijaka e biti doputeno samo uz pismenu suglasnost Inenjera
te e se vrit prije postavljanja strojeva. Konano cementiranje pribora za podeavanje
e biti izvreno nakon to Inenjer odobri probni rad za ispitivanje vibracija i tek nakon
to podruje koje e biti cementirano bude oieno i pogodno za korektnu primjenu.
5.3.2.2Zatita na strojevima
Strojevi moraju biti pravilno odravani radi sprjeavanja ozljeda osoblja i usklaivanja
sa sigurnosnim mjerama prema HRN EN 953.
Strojevi moraju biti uinkovito odravani radi sprjeavanja ozljeivanja osoblja i
potivanja postojeih Europskih sigurnosnih regulativa.
Pogodna zatita e biti dostavljena i montirana tijekom postavljanja stroja kako bi se
pokrili pokretni mehanizmi. Svi rotirajui dijelovi i radilice, pogonski remeni i slino, biti
e sigurno pokriveni na odobrenje Inenjera kako bi se osigurala potpuna sigurnost
osoblja kako za odravanje tako i rad. Meutim, dok e sva takva zatita biti
adekvatne i vrste konstrukcije takoer je potrebno da bude lako uklonjiva kako bi se
pristupilo ureaju bez potrebe da se uklone ili skinu bilo kakvi drugi bitni dijelovi stroja.
GV & GB
Stranica 148

Zatita na dijelovima strojeva koji zahtijevaju redoviti nadzor i odravanje mora biti u
obliku mree izraene od pocinanog elika ili drugog materijala otpornog na koroziju
koja omoguava lak pristup dijelovima koje je potrebno ispitati, te biti prikljuena na
takav nain da omogui jednostavno uklanjanje i zamjenu. Zatita e biti prikljuen
pomou vijaka ili vijaka s navojima. Samourezni vijci ne smiju se koristiti.
Tamo gdje postoje pristupni poklopci ili vrata sa arkama na zatitnim dijelovima
strojeva, oni e biti povezani s elektronikom sigurnosnom sklopkom kako bi se
onemoguio rad stroja dok su poklopci ili vrata otvoreni.
Upozorenja s oznakom "Opasnost - Ovaj se ureaj moe automatski pokrenuti, moraju
se postaviti na UPOV sukladno vaeim pravilnicima.
5.3.2.3Oprema za podizanje
5.3.2.3.1
Openito
Sustavi za podizanje i pratea oprema mora udovoljavati primjenjivim nacionalnim

normama koje su na snazi, pogodni za rad 2 klase.
Sustav za podizanje biti e pogodan za podizanje najteeg postojeeg dijela opreme
na radnom podruju. Kuka za podizanje, a koja e ukljuivati i okretni zglob, e moi
dosegnuti unutar 1,0 m od najnie radne toke, uz dovoljan prostor iznad kuke kako bi
se omoguilo da najvii dijelovi opreme prou 1,0 m ispod mehanizma dizalice.
5.3.2.3.2
Pokretne dizalice
Pokretne dizalice moraju biti na runi ili na elektrini pogon, a ukljuuju pokretni most,
hvatalicu i vitlo, elektromotor mjenjaa i Ureaja gdje je to mogue, rad i odravanje i
sve druge potrebne stvari poput vijaka, odbojnika, elemenata za uvrivanje, itd.
Ako je dizalica na elektrini pogon mora biti isporuena zajedno s ravnim kabelima na
viseim valjcima, te kontrolom i zupanicima motora horizontalne brzine u oba smjera
od 15/5 m/min. Brzina dizanja biti e oko 2 m/min s prilagodljivom brzinom od 0,2 m /
min.
Elektronske dizalice biti e kontrolirani s tla putem mobilnog upravljaa na gumb koji
e biti pomian zajedno s dizalicom ili s vitlom kako bi se upravljalo pokretima u svim
smjerovima i pri svakoj brzini. Jednostruka ili dupla gredna dizalica e biti viseeg tipa
te e biti izvedena od univerzalnih greda ili visokokvalitetnih sekcijskih greda od
elinih ploa koje zajedno s krajnjim sekcijskim nosaima od valjanog elika, ini
jednu varenu cjelinu adekvatno uvrenu i ojaanu da daje vrstu konstrukciju koja
moe podnijeti potrebna optereenja. Grede duple dizalice e biti opremljene s
tranicama za grabilicu koje e biti vrsto varene za gornje noice elinog nosaa.
Ravna podloga tranica dizalica, mora biti kompletna sa svim privrsnim vijcima,
svornjacima, vezama, na zavrecima, odbojnicima, itd. prema vaeim nacionalnim
normama.
Pokretne dizalice e biti postavljene na elinim nosaima koji e biti spojeni vijcima
na stupove. Potrebno je uzeti u obzir irenje tranica.
Krajnji nosai e biti opremljeni zatitom protiv iskakanja iz tranica i konicama za
kotae, kako bi se sprijeilo padanje vagona vie od 10 mm.
Dugi i unakrsni kotai za kretanje e biti s duplim noicama a koje e biti izraene od
kovanog ili lijevanog eljeza. Obrui kotaa e biti izraeni precizno na istu veliinu i
oblik kako bi se uklapali u tranice. Kotai e biti opremljeni s cilindrinim leajevima
te e imati promjer od najmanje 250 mm.
GV & GB
Stranica 149

Pokretni most e biti opremljen s etiri odbojnika na krajevima a koji su vezani uz

krajnji doseg kretanja. Odbojnici e biti u mogunosti apsorbirati kinetiku energiju
vlastitog optereenja dizalice.
Oprema i vitlo za kretanje elektronski upravljanih dizalica e biti pogonjeni putem
elektromotora koji je opremljen s automatskim elektromehanikim konicama za
motore i automatske granine prekidae za vitlo. Konice e biti robusnog tipa, te e
se ukljuivat automatski pri nestanku elektrine energije ili pri kvarovima.
Motori e biti sposobni raditi kontinuirano pod punim optereenjem tijekom jednog
sata i imati zatite kuita obrasca IP 54.
Sigurnosni ureaji poput osiguraa, releji za preoptereenja s prekidaem, zvona za
uzbunu, itd., kao i glavni prekida za dizalice biti e smjeten u posebnom ormaru.
Ormar e takoer sadravati transformatore za upravljake krugove i osigurae.
Elektrini pogon dizalice mora imati u oba smjera horizontalne brzine 10 m/min. i
brzinom dizanja od 1 m/min. Brzina dizanje ili sputanja biti e normalan 4 m/min. S
prilagodljivom brzinom od 0,4 m / min.
Konop kolotura biti e kao definirani kao to je navedeno u primjenjivim nacionalnim
normama na snazi. Kuka dizalice mora biti dizajnirana za relevantna optereenja i u
skladu s vaeim nacionalnim normama koje su na snazi. Ureaj s kuglom osovine
mora biti ukljuen u kuku kako je gore navedeno.
Zupanici e se kretati kroz uljni medij I biti potpuno zatvoreni u kutiji mjenjaa.
Zupanici kotaa mogu se podmazivati.
Maksimalno optereenje dizalice mora biti obiljeeno hrvatskom jeziku na dizalici s
nacrtanim likovima i to lako prepoznatljivih s podnoja. Kompletna dizalica mora biti
obojena i antikorozivno zatiena. Prije predaje Naruitelju, dizalica se mora ispitati s
optereenjem od 125% od maksimalnog optereenja u skladu s vaeim normama.
5.3.2.3.3
Pokretna dizalica (Runo upravljanje)
Openito, pokretnim dizalicama i nosaima upravljati e se runo s jednim nosaem.

Dizalica e se pokretati izmeu i iznad pomou mehanizma sa zupanicima, biti e
opremljena s automatskom konicom te e biti u mogunosti dizati najtei dio opreme
u pogonu.
5.3.2.3.4
Pokretna dizalica (Elektrino upravljanje)
Pogonski motori za pokretne dizalice moraju biti potpuno uvuene s proirenom

osovinom i disk konicama s podesivim momentom. Pogonski motor napajati e se
pomou mekog startera projektiranog za visoku start frekvenciju.
Pokreti dizalicom moraju biti kontrolirani od strane automatske niskonaponske stanice,
s tipkom za promjenu, odvojena od eljeznikog dijela pomou izolirane fleksibilne
platforme PVC kabel koji omoguuje kontrolu s bilo koje toke u rasponu bez obzira na
poloaj dizala. Moraju biti postavljeni naponski kablovi. Obje tipke i dizalica moraju biti
jasno oznaeni kako bi ukazali na naine kretanja.
5.3.3 Poravnavanje, podizanje, demontiranje, buka i vibracija

5.3.3.1Poravnanje
Konstrukcija donje ploe strojeva mora biti u mogunosti smanjenja izoblienja i
vibracija.
Strojevi moraju biti montiran ili na platformi ili na osnovnoj ploi, osiguravajui pri
tome njihovo uklanjanje i zamjenu. Osnovna ploa mora omoguiti fino vertikalno i
horizontalno podeavanje dijelova stroja.
GV & GB
Stranica 150

5.3.3.2Podizanje
Strojevi moraju biti opremljeni s trajnom opremom za podizanje. Veliki sustavi moraju
biti opremljeni dizalicama ili jednotranom iarom.
Remenica, dizalice, itd. moraju biti proizvedeni i ispitani u skladu s odgovarajuim
hrvatskim ili europskim normama ili drugim odgovarajuim. Testovi na optereenja biti
e izvedeni i kod proizvoaa, a na mjestu instalacije.
Izvoa e ispitati sve utege i kabele.
Remenica i dizalice moraju biti opremljeni sa:
(a) Trane vodilice s vitlom i zaustavljaima na dizalici uz svu neophodnu opremu;
(b) Trane vodilice i rampe, ukljuujui opremu neophodnu za betonske dijelove i
zaustavljae montirane na tranice.
Dizalice mogu biti postavljeni na prizemni nivo. Oni e biti opremljeni sa svim
sigurnosnim ureajima i u sluaju da je dizalica privrena za pomino vitlo; gornje
kuke e biti opremljene s sigurnosnim ureajem.
Postojea oprema za podizanje mora se provjeravati, te ako je potrebno, izmijeniti
kako bi se slagale ove specifikacije.
5.3.3.3Rastavljanje
Izvoa e izraditi i poslati nadzorom Konzultant predloenu tehnologiju za svako
premjetanje stroja, ruenje, odravanje, te zatitne mjere za postojee strojeve koji se
ne treba pomicati.
Cijevi koje e biti uklonjene biti e rastavljene i zatiene s betona na slobodnim
krajevima u duini od 1 m, a ahtovi e biti srueni do 1 m ispod razine tla i napunjeni
pijeskom.
Materijali nastali ruenjem biti e uklonjeni s mjesta na mjesto koje navede korisnik ili
kao to je navedeno u Posebnim tehnikim specifikacijama.
Svi radovi ruenja ili uklanjanja strojeva mora biti u skladu s nacionalnim i lokalnim
propisima za uklanjanje oneienim ili opasnim materijalima.
5.3.3.4Buka
Za materijale otporne na buku, nain rada mora ukljuivati gumene drae ili druge
prikladne materijale kako bi bili sigurni da radom strojevi nakon njihove ugradnje nee
doi do pojave buke i vibracije. Razina buke od strojeva ne smije prelaziti 60 dB (A) u
bilo kojem trenutku na predvienom mjestu.
Razina buke izvan zgrade ne smije prelaziti 80 dBA kada se mjeri u radijusu od 1 m za
svaki pojedini dio stroja, tijekom putanja u rad, za vrijeme rada i mirovanju.
Izvoa mora ukljuiti sve definirane mjere apsorpcije zvuka i obavijestit Inenjera ako
pretpostavlja da e buka na UPOV-u biti via od doputene nakon uvoenja potrebnih
mjera. Mjerenja buke obavlja se nakon zavretka instalacije stroja na predvieno
mjesto, kako bi se provela odredba. Strojevi koji ne odgovara dozvoljenim
ogranienjima u pogledu razine buke prilikom ispitivanja mogu biti odbijeni, osim kada
je izmjena od predvienog datuma putanja na troak Izvoaa.
Mjerenje razine buke, kada je to potrebno, moraju se provoditi sa mjeraem buke
opremljenim s teinskim faktorom to je u skladu sa normom HRN EN 61672. Razina
buke mjeri se u dB (A).
GV & GB
Stranica 151

5.3.3.5Vibracije
Svi dijelovi leaj moraju biti prikladno uravnoteeni, statiki i dinamiki, tako da se, u
radu, u potpuno normalnim operativnim brzinama i pod bilo kakvim teretom, ne postoji
nigdje vibracija u prijenosu sa stroju na strukturu. Uvjeti vibracija su stvarna brzina
vibracija u milimetrima u sekundi
Instrumenti za mjerenje vibracija moraju biti u skladu s normom HRN ISO 2954.
Granice vibracije za rotacijske strojeve moraju biti u skladu sa HRN EN 60034.
Vibracije motora ne smije prelaziti granice navedene u HRN ISO 10816 normi.
5.3.4 Vijci, matice, podlone ploice i spojni materijali

Svi vijci i matice e imati navoje prema ISO 724:1996 Navoji isometrine serije za
generalnu uporabu. Standardne dimenzije. 3 mm debeli podloci e biti postavljani
ispod vijka i matice. Vijci e prolaziti kroz maticu i zavravati najmanje dva ili tri navoja
kasnije. Svi vijci, matice, podlone ploice i zatezai, osim onih s otpornih na visok
stupanj zatezanja, sve se metalne dijelove e biti pocinani u skladu s vaeim
lokalnim normama na snazi, premazani temeljnom bojom i obojani nakon sklapanja i
uvrivanja.
Svi vijci, matice, podloci i zatezai, za privrivanje pocinanih dijelova ili aluminijske
legure moraju biti od nehrajueg elika kvalitete 1.4401, HRN EN 10088 ili e ostati
neobojani. PTFE podloci moraju biti smjeteni ispod inox podloka i za vijak i maticu.
Nehrajui elik (stupnja 1,4432 ili 1,4435, HRN EN 10088) koristiti e se za dijelove
koji su podvrgnuti stalnom ili povremenim uranjanju i onih u korozivnoj atmosferi, te za
one koji zahtijevaju uklanjanje ili namjetanje tijekom odravanja ili popravka Ureaja.
Svi vijci, matice, podloci i spojni materijali koji se koriste u izgradnji crpke moraju biti
od nehrajueg elika 1.4401, HRN EN 10088.
Svi pritisni vijci, matice, podloci i zatezai koji se koriste u vanjskim uvjetima ili u
unutarnjim prostorijama u kojima je mogu kontakt s vodom ili u vlanim podrujima
ali iznad nivoa vode e biti izraeni od nehrajueg elika otpornog na visok stupanj
zatezanja tipa 1.4401, HRN EN 10088.
Svi pritisni vijci, matice, podloci i zatezai za unutarnju uporabu u podrujima u
kojima nema kontakta s vodom ili otpadnom vodom e biti od pocinanog elika te sve
izloene povrine e biti obojane nakon spajanja i zatezanja.
Bueni sidreni oslonci za betonske konstrukcije moraju biti kemijskog tipa odobrene od
strane Inenjera.
Sve izloene glave vijaka i matica moraju biti esterokutni, duljina vijaka mora biti
takva, da kada je opremljena s maticom i izlazi prema dolje, navojni dio mora popuniti
maticu i ne izlazi iz istih za vie od pola promjera vijak.
Nije doputeno na mjestu rada prerade ili rezanje navoja na ipkama.
Precizni vijci, matice i podloci e se koristiti za sastavljanje elektrinih strojeva i
ureaja.
Vijci, matice i podloci (osim onih od nehrajueg elika), nosai cijevi i openito mali
uvrivai bit e vrue galvanizirani prema HRN EN ISO 1461. Navojnica vijka e se
podrezati prije pocinavanje radi sprjeavanja skidanja. Izolacijski podlone ploice i
naglavci, moraju se postaviti gdje je potrebna zatita od galvanske korozije.
Za opu uporabu predlae se koritenje zakovica s konusnom glavom. Zakovice e
noseim povrinama e imati ukopanu glavu. Gdje god je to mogue, zakivanje e biti
izvedeno s hidraulikim ili pneumatskim alatom, te e u potpunosti popuniti otvore
GV & GB
Stranica 152

nakon sklapanja. Ukoliko nisu dovoljno vrste ili ako su krajevi loe izvedeni, puknuti,
savijeni od tijela ili zapravo ne uvruju ploe ili poluge, zakovice e biti uklonjene i
zamijenjene. Sve povrine sa zakovicama e biti u direktnom dodiru du itave
povrine koja se spaja.
Sav brtvei materijal e biti osiguran.
5.3.5 Ventili i zasuni

5.3.5.1Opi zahtjevi
Ventili moraju biti dizajnirani da zadovolje operativne i okoline uvjete kao to je
navedeno u Posebnim tehnikim specifikacijama. Oni koji e se koristiti u vodenim,
plinovitim, zranim ili uljnim sustavima koristiti e se kao to je detaljno navedeno u
primjeni. Osim ako nije drugaije navedeno, ventili moraju odgovarati maksimalnom
radnom tlaku, ukljuujui sve vrijednosti maksimalnog tlaka.
Metalni ventili koji e se ugraivati na UPOV moraju biti u skladu s odredbama HRN EN
558-1.
Ventili i zasuni e biti gotovi s montaom prirubnica, u skladu sa HRN EN ISO 5211.
Ako nije drugaije navedeno, svi ventili moraju imati duple prirubnice te podlijeu PN
16 standardima.
Svi su ventili, ipke i runi kotai moraju biti smjeteni na nain da omoguuju
jednostavan pristup operativnom osoblju. Mora biti omogueno uklanjanje, zamjena ili
popravak sjedala, peata, itd., koji e biti dostupni bez skidanja ventila na cijevi ili u
sluaju elektrinih ventila, bez skidanja servo pogona.
ipke s nastavkom moraju biti dostupne gdje god je potrebno kako bi se zadovoljili
specifini operativni zahtjevi.
Ventili instalirani u podzemnim sobama, gdje nije mogu pristup na runi kota,
moraju se postaviti ipke s nastavkom i/ili specifini kljuevi.
Kontrolni mehanizmi za ventile i zasune e biti izvedeni tako da mogu biti otvoreni i
zatvoreni od strane jedne osobe u sluaju kada je pritisak 15% vei od maksimalno
definiranog radnog pritiska. Svi mehanizmi e biti projektirani na nain da dozvoljavaju
runo pravovremeno otvaranje te da nije potrebno prei navedenu vunu silu od 250
N. Ukoliko je to neophodno, biti e osiguran set alata kako bi se osigurala maksimalna
runa sila od 250 N na rubu kotaa.
Ventili na elektrini pogon moraju ukljuivati opremu za runo upravljanje pomou
runog kotaa ili drugih prikladnih ureaja koji moraju biti meusobno povezani s
elektrinim pogonom jedinice.
U sluaju elektrinih ventila, ureaji moraju biti unaprijed sklopljeni u tvornici i
testirani.
Ventili s runim upravljanjem moraju biti dostupni s runim kotaima od lijevanog
eljeza ili ipkom. Smjer pokretanja na glavi kotaa e biti u smjeru kazaljke na satu za
zatvaranje ventila, te mora biti oznaen.
Ventili moraju biti opremljeni sa indikatorom poloaja zatvoren-otvoren i, ako je
mogue, sa svjetlosnim pokazateljima za takve poloaje.
Izvoa je duan dostaviti certifikat kvalitete koji pokazuje da su ventili u skladu EN
29003, te pokazuju uvjete i atmosferu u kojima je ispitivanje provedeno.
Svaki ventil e imati ugravirano na tijelu: ime proizvoaa, godinu izrade, nominalni
promjer, nazivni tlak, normu po kojem je raen te strelicu koja pokazuje smjer toka
GV & GB
Stranica 153

tekuine. Ventili koji se koriste kao dio procesne opreme e takoer imati utu
identifikacijsku tablicu te kratak opis njihove funkcije.
Ventili moraju biti premazani i obojani u tvornici. Uz njih, potrebno je dostaviti dovoljne
koliine boje i premaza ukoliko ih je potrebno ponovno prebojiti.
Ventili koji se koristi za pitku vode moraju biti odobreni i prihvaeni od strane
nadlenog Ministarstva koje regulira zdravstvo.
Materijali za izradu (tijela, poklopca, unutarnjih dijelova, vijaka, brtvi, itd.) moraju
izdrati normalne i maksimalne uvjete rada Ureaja.
5.3.5.2Klizni ventili
Konstrukcijski elementi na kliznim ventilima moraju biti u skladu sa sljedeim
normama: HRN EN 1074, HRN EN 1171, HRN EN 1984 i HRN EN 12266 ili bilo kojim
drugim relevantnim normama koji najbolje odgovaraju svrsi ventila.
Zasuni moraju biti:
Zasuni s gumenom prirubnicom karakteristini za pitku vodu i plinske instalacije

Zaporni ventili, karakteristini za otpadne vode i mulj.
Zasuni s prirubnicama
Zaporni ventili e biti s prirubnicom te e imati tijelo i poklopac od duktil GGG

lijevanog eljeza, u skladu sa HRN EN 1563, ili od bilo kojeg drugog materijala
odobrenog od strane Inenjera.
Zatvara kliznog ventila e biti od GGG duktil lijevanog eljeza prema HRN EN 1563 i
vulkaniziran s unutarnje i vanjske strane s EPDM gumom ili bilo koji drugim
materijalom odobrenim od strane Inenjera. Zatvara je nainjen od gume kako bi se
onemoguilo nakupljanje stranih tijela i kako bi se osigurao profil bez upljina izmeu
tijela i zatvaraa. Nakoena brtvea povrina onemoguava formiranje nakupina
sedimenata. Zatvara e biti u vodilicama bez ulaska u tijelo, bez mrtvog prostora i
njegovog isputanja.
Izmeu klizaa i vodilica, ne bi trebalo biti kontakta metal na metal.
Prstenasta brtva koju nije potrebno odravati i te stranji brtvei sustav omoguavaju
izmjenu prstenaste brtve pod radnim pritiskom.
Promjer i nazivni tlak ventila koji se koriste na razliitim mjestima e biti navedeni na
nacrtima.
Kad su ventili promjera vie od 350 mm opremljeni s osovinom u horizontalnom
poloaju, njihovo tijelo je potrebno izraditi sa pominim leajevima za zatvara i
pomina ploa od bronce bi trebala posebno biti izraena za smanjenje trenja pri
klizanju.
Svi ventili promjera veeg od 500 mm e biti opremljeni s vijanim vretenima. Ventili
promjera veeg od 350 mm e biti opremljeni s podnojem kada se ugrauju
vertikalno.
Ventili moraju biti zatieni epoksi premazom s unutarnje i vanjske strane.
5.3.5.3Zaporni ventili
Prirubnica zapornog ventila mora biti u skladu sa sljedeim tehnikim uvjetima:
Ventili e biti presvueni sa strana s brtveim elementima od elastomernog materijala
ojaanog elikom U oblika.
GV & GB
Stranica 154

Tijelo i vilica e biti od duktila GGG lijevanog eljeza ili bilo kojeg drugog materijala
odobrenog od Inenjera.
Amortizer moraju biti izraeni od nehrajueg elika ili bilo kojeg drugog materijala
odobrenog od strane nadzor konzultant.
Elementi za brtvljenje moraju biti od elastomernog materijala ojaanog elikom,
Montani elementi od nehrajueg elika,
Vanjska zatita mora se postii s epoksi praha
Ventili koji se otvaraju samo u jednom smjeru biti e opremljeni s zatvaraem i brtvom
za oba smjera toka kroz profil i mogunost zamjene istih bez uklanjanja ventila sa
cijevi. Slino tako, oni e imati dubli leaj na vretenu, kako bi se apsorbirale bone i
uzdune sile.
Oznake signalizacije i limitator osigurati e se na vanjskim pozicijama
Ispitivanje proputanja moraju biti u skladu s ISO 5208, DIN 3230
5.3.5.4Leptirasti ventili
Leptir ventili moraju biti u skladu s normom HRN EN 593 i moraju biti odgovarajui za
montau u bilo kojem poloaju.
Leptir ventili moraju biti s dvostrukim prirubnikim spojem, duktilni od lijevanog
eljeza ili nekog drugog materijala odobrenog od strane Inenjera.
Ventili koji e radili u priguenoj poziciji, imat e metalno sjedite ventila. Koliina
curenja ne smije biti vea od Iznosa D za primjenu kod ventila s malim koeficijentom
curenja, kako je to navedeno u HRN EN 593. Za sve druge primjene, leptirasti ventili
imat e fleksibilno sjedite ventila te e biti nepropustan u zatvorenoj poziciji pri svi
radnim tlakovima. Materijal sjedita e biti pogodan za koritenje u kontaktu s pitkom
vodom ili otpadnom vodom ovisno o potrebi.
Disk e biti izraen od sivog ili lijevanog eljeza sa fleksibilnim sjedinim prstenom od
gume izraene u kalupu, ili drugog materijala prema zahtjevu Inenjera, koji e biti
smjeten u podestu na disku i privren potpornim prstenom od crvenog lijeva sa
vijcima nainjenog od homogenog materijala otpornog na koroziju.
Vratila ventila moraju biti izraena od nehrajueg elika, dok leajevi moraju imati
aktivnu povrinu od PTFE ili drugih materijala koji je odobrio Inenjer.
Pogonska osovina moe biti iz jednog dijela ili spojena iz dva ogranka koji se nalaze na
suprotnim stranama diska. Vijci za privrivanje, avli (klipni ili stoasti) ili spojnice
nee biti prihvatljive.
Pogonska osovina e rotirati u vodilici ventila koja e biti opremljena s ureajem za
podmazivanje.
Gumene brtve e biti dvostrane prstenaste te e biti postavljene na radne nastavke
osovine kako bi se brtvila strana ventila koja je pod pritiskom. Dizajn e biti napravljen
tako da e omoguiti zamjenu prstena bez skidanja ventila s cijevi.
Ventili moraju izvana i iznutra biti premazani epoksi prahom.
5.3.5.5Kuglasti ventili
Kuglasti ventili moraju biti u skladu s relevantnim hrvatskim ili ekvivalentnim normama
te e biti pogodni za traene uvjete rada.
GV & GB
Stranica 155

Kugla i ipka e biti izraeni od nehrajueg elika, klasa 1.4404, HRN EN 1092. Ventil
e biti upravljan putem rune poluge spojene na ipku ukoliko to nije drugaije
navedeno na nacrtima.
Ventili moraju biti osigurani pomou inox vijaka (minimalna razina kvalitete klase
1.4404, HRN EN 1092) dopunjenih peatom kako bi se osigurala nepropusnost zgloba.
Za uporabu u doziranju i skladitenju kemikalija, takoer su doputeni ventili od
plastike (npr. PVC, PEID i sl.).
5.3.5.6Membranski ventili
Membranski ventili moraju biti ventili punog promjera, minimalnog promjerom od 25
mm. Tijelo ventila i prirubnica moraju biti izraeni od lijevanog eljeza A48 ASTM (ili
ekvivalentnog) u skladu sa specifikacijama za sivi lijev namijenjenog za ventile,
prirubnice i cijevne spojeve ili lijevanog eljeza i mora biti s dvostrukim ASTM
prirubnicama (alternativa: plastika). Ventili membrane moraju biti izraeni od
odgovarajueg materijala za medije. Membranski ventili moraju se koristiti u
sustavima plina, doziranja kemikalija ili sustavima za kloriranja.
5.3.5.7Jednosmjerni ventil
Za otpadne vode i mulj, postavljeni e biti samo ventili s mekom sintetikom gumom
za zatvaranje.
Jednosmjerni ventil e biti u skladu s HRN EN 12334 klasa PN 10, osim ako nije
drugaije navedeno, s prirubnicama u skladu sa HRN EN 1092 PN 10, s vanjskim
rukama kako bi se omoguio runi pogon.
Nepovratni ventili s kuglom moraju udovoljavati sljedeim tehnikim uvjetima:
(a) Tijelo e bit izraeno od GGG40 rastezljivog lijevanog eljeza, GG25 lijevanog
eljeza ili bilo kojeg drugog materijala odobrenog od strane Inenjera,
(b) Poklopac mora biti izraen od GGG rastezljivog lijevanog eljeza sukladno normi
HRN EN 1563 ili bilo kojeg drugog materijala odobrenog od strane Inenjera,
(c) Kugla e biti izraena od elika presvuenog elastomernim materijalom ili
aluminija zatienog nitril gumom.
(d) Brtva poklopca e ukljuivati nitril gumu dok e ostali dijelovi biti izraeni od
nehrajueg elika,
(e) Vanjska zatita mora se postii s epoksi prahom.
Jednosmjerni ventili moraju biti opremljeni s poklopcem koji su postavljeni vodoravno
ili okomito
Ispitivanje proputanja mora biti u skladu s DIN 3230 dio 5.
5.3.5.8Usisno / odzrani ventil
Ventili za automatsko odzraivanje moraju biti izraeni od lijevanog eljeza ili
rastezljivog lijevanog eljeza. Kugla, vodilice i plutaa biti e izraeni ulijevanjem /
ubrizgavanjem akrilonitril butadien stirena ili bilo kojeg slinog odobrenog materijala.
Imati e dvostruke rupe, a tijelo e biti izraeno od sivog lijevanog eljeza ili
rastezljivog lijevanog eljeza. Prirubnica e biti profilirane i imati rupe za PN6.
Ventili s dva otvora e biti projektirani da isputaju velike koliine zraka tijekom
punjenja cijevi, da oslobaaju male koliine zraka akumuliranog tijekom rada te da
doputaju usisavanja velikih koliina zraka u sluaju pojavljivanja vakuuma tijekom
pranjenja.
Izolacijski ventil e biti osiguran izmeu cijevi i odzranog ventila. Izolacijski ventil e
biti kompatibilan s vertikalnom aktivacijom sa kljuem T-oblika.
GV & GB
Stranica 156

Ventili moraju biti odgovarajue veliine za isputanje zraka u cjevovodu (ili neke
druge posude) bez smanjenja punjenja ili pranjenja protok zbog suprotnog tlaka. Ulaz
zraka mora biti mogu sa smanjenim tokom kako bi se sprijeio veliki pad tlaka u
cjevovodu tijekom pranjenja.
Ventili e biti projektirani na nain da pokretni dijelovi nee biti u kontaktu s tekuinom
iz cijevi (otpadne vode) da e dodatni plovak biti osiguran i odobren te da e prostorija
biti dovoljno velika da se zabrtve otvor i sjedite tijekom rada u uvjetima rada.
U sluajevima gdje postavljanje pipe moe dovesti do odvajanja vodnog stupca s
mogunou formiranja vodnog udara, potrebno je osigurati nepovratni ventil koji bi
omoguio slobodni dotok zraka u vodni stupac ali tako da kontrolira isputanje
zraka/plina pri ponovnom punjenju stupca.
U sluajevima gdje hidrauliki uvjeti tijekom normalnog rada stvaraju pritisak ispod
atmosferskog i kada ulazak zraka moe dovesti do vodnog udara, potrebno je ugraditi
nepovratni ventil za unos zraka.
Vijci za privrivanje i matice koje su dostavljene od strane proizvoaa e biti u
skladu s tokom "Vijci, matice, podlone ploice, zakovice i spojni materijali " ovog
dokumenta.
Svi ventili za odzraivanje i srodne ventili moraju biti ispitani u radu, te moraju izdrati
ispitni tlak isti kao cjevovodi ili spremnici na koji su ugraeni.
Svi ventili i zglobni mehanizmi moraju biti obojani prema stavki "Zatita i dorada
materijala " ovog dokumenta
Materijali koji se koriste za proizvodnju ventil za propuhivanje moraju biti minimalno u
skladu sa sljedeim normama:
(a) Komora s plovkom: sivo lijevano eljezo u skladu s HRN EN 1561;
(b) Prirubnica i tijelo: Klasa 220 ili nodularni lijev eljeza u skladu s HRN EN 1563;
(c) Plovak: bakar, polikarbonatni ili bilo koji drugi ekvivalentni odobreni materijal;
(d) Plovak i zrani kanal: polikarbonatni ili bilo koji drugi ekvivalentni odobreni
materijal;
(e) Otvori, vodilice i mehanizmi: nehrajui elik u skladu s HRN EN 1092,
(f) Brtvei prsteni: guma izraena u kalupu ili bilo koji drugi ekvivalentni odobreni
materijal.
5.3.5.9Redukcijski ventil
Redukcijski ventili moraju biti izraeni od lijevanog eljeza prema HRN EN 1561
Klasa 220/260 ili ASTM A 126 klasa B. Prikljuna vodilica, leajni prsten i oprema e biti
od crvenog lijeva prema HRN EN 1982 klasa LG2C ili nehrajueg elika prema klasi
1.4305, HRN EN 1092. Ventil e biti u moi raditi u bilo kojem poloaju te e sadrati
samo jedan nazubljeni poklopac na vrhu ventila iz kojeg se svi unutarnji dijelovi mogu
jednostavno zamijeniti.
Ventili moraju imati dvostruke prirubnice. Sustav regulacije i cjevovodi moraju biti od
nekorozivnih materijala.
5.3.5.10
Zasuni, zasuni i runi zasuni
Vrsta i veliina zasuna koji e se koristiti na odreenom mjestu mora biti naznaeno na
Nacrtima priloenim uz ugovor.
Zasuni ili zasuni moraju biti uvreni pod hidrostatskim tlakom a uvjeti smjera
strujanja propisani su na Nacrtima priloenim uz ugovor.
GV & GB
Stranica 157

Ukoliko nije drugaije navedeno, svaki ventil mora biti opremljen odgovarajuom
ruicom odgovarajueg promjera u sluaju potrebe. Mjenjai e biti isporueni gdje je
potrebno, kako bi se osigurala da potrebna operativna sila na obodu kotaa ne prelazi
250 N. Visinu ruice e biti cca. 1,0 m iznad razine operativnog mjesta, osim ako nije
drugaije navedeno.
Bez obzira na dvije operativne metode zatvaranja ventil/zasun, pri odabiru tip visina
vodenog stupca tijekom rada mora se razmotrit na obje strane (iz oba smjera).
Zasuni mogu biti postavljeni kako slijedi:
(a) Montaa na zid,
(b) Montaa na cijevi.
5.3.5.10.1 Montaa na zid
(a) Zasuni koji se postavljaju na zid prema nacrtima koji su priloeni Ugovoru
moraju biti izraene od sljedeih materijala:
Okvir
Osovina
Povrina brtvljenja
Vrata
Klin
Lijevano eljezo
Nehrajui elika s kvalitetom minimalne razine klase
1.4404, HRN EN 1092
Bronca
Lijevano eljezo
Lijevano eljezo
(b) Okviri e biti opremljeni vodilicama kako bi vrata bila uvrena pri otvaranju.
Povrine spojeva koje se brtve e biti izraene od crvenog lijeva, naslonjene na
pluto ili broncu te poloene na brtveu smjesu prije uvrivanja. Brtvee trake
e biti jednostavno zamjenjive bez potrebe uklanjanja zatvaraa sa ureaja.
(c) Klinovi e biti izraeni od lijevanog eljeza te e imati mogunost podeavanja
kako si se osiguralo precizno postavljanje. Zatvarai e imati vretena za
podizanje sa maticama na vretenu od crvenog lijeva ili bronce. Vretena e biti
od 1.4401 HRN EN 1092 nehrajueg elika sa minimalnim optereenjem prije
pucanja od 378 MPa. Vodilice u produetku vretena e biti takvog tipa da se
mogu same podmazivati. Zidne konzole, podlona ploa i glave e biti od
lijevanog eljeza.
(d) Protuprovalni i vodonepropusni cijevni poklopci od prozirnog polikarbonatnog
materijala e biti sigurno privreni kako bi se zatitili navoji vretena koja se
diu.
(e) Vretena e imati mehaniki urezane robusne trapezoidne ili etvrtaste navoje.
Biti e izraene od nehrajueg elika ili elika s manganom ili bronce s
manganom. Naglavak produetka vretena e biti muff tipa te e biti izbuen i
opremljen maticom i vijkom za osiguranje vretena za glavu zatvaraa, koji e
takoer na slian nain biti buen kako bi prihvaao vijak.
(f) Gdje instalacija produetka vretena zahtjeva rad na povienim nivoima, vodilice
vretena ili nosai vodilica e biti osigurane u blizini prizemnog nivoa.
Maksimalna udaljenost izmeu vodilica vretena ne smije prei 2,5 m.
(g) Na mjestima gdje se ventilima upravlja pomou t-kljueva potrebno je postaviti
kape na vretena. Kape je potrebno probuiti i pomou matice i vijeka privrstiti
za vreteno, koje e takoer biti bueno kako bi prihvatilo vijak. Svaka kapa koja
je montirana e biti dostavljena zajedno sa T-kljuem za upravljanje.
(h) Svi runi kotai, glave, nosai podnoja i nosai vodilica e biti od lijevanog
eljeza. Potisne cijevi e biti od lijevanog eljeza.
5.3.5.10.2 Montaa na cijevi
(a) Zasuni koji se postavljaju na cijevi prema nacrtima koji su priloeni Ugovoru
moraju biti izraene od sljedeih materijala:
GV & GB
Stranica 158

Okvir
Osovina
Povrina brtvljenja
Vrata
Nehrajui elik
Nehrajui elik s kvalitetom minimalne klase 1.4404,
HRN EN 1092
Coplastix S uz pomonu traku Coplastix N ili sline,
odobrene od strane Inenjera
Ugljini elik ojaan s Coplastix B i Coplastix D 8 ili
sline, odobrene od strane Inenjera
(b) Runi zasuni koji se postavljaju moraju biti izraene od sljedeih materijala:
Okvir
Nehrajui elik
Elementi zasuna
Coplastix B vezan i zatvoren s Coplastix D ili sline,

odobrene od strane Inenjera
Brtvljenje
Sustav brtvljenja odobrio Inenjer
(c) Runi zasuni imaju okvir (vodi) i plou (vrata) izraenu od nehrajueg elika
(d) Runi zasuni biti e pogodni za postavljanje na zid ili cijevi prema zahtjevima
instalacije
(e) Vrata za runo otvaranje e biti izraena s utorima za ruku kako bi se omoguilo
zatvaranje te je potrebno osigurati lanac koji bi drao vrata u otvorenom
poloaju. Lanac s utorom e biti od nehrajueg elika ili mekog pocinanog
elika.
(f) Na dubokim kanalima ili gdje je to zahtijevano, vrata e biti izraena s rukama.
Ruke e biti identinog materijala kao i vrata te je potrebno osigurati vodilice i
potporne nosae.
(g) Procedure instalacija od strane proizvoaa e biti u potpunosti potivane te e
posebni materijali za uvrivanje poput sirenih vijaka biti koriteni gdje god je
to potrebno. Prije konanog sklapanja sve nosee povrine e biti detaljno
oiene od stranih materijala.
(h) Izvoa je duan dostaviti odgovarajuu opremu za dizanje.
5.3.5.11
Obiljeavanje ventila i cjevovoda
Ventili, cjevovodi i slini elementi moraju biti oznaeni na sljedei nain:

(a) Reljefna ili ugravirana oznaka na tijelu ili na odljevku tijela.
(b) Ime ili jasna oznaka proizvoaa.
(c) Norma prema kojoj je proizvod izraen.
(d) Tlana klasa, gdje je to neophodno.
(e) Nominalna veliina.
(f) Za jednosmjerne ventile, strelica koja pokazuje smjer toka.
Jasan natpis ili oznaka na boji tijela elementa i na vanjskoj strani ambalae:
(a) Teina u tonama ili kilogramima.
(b) Referentni broj naveden u Ugovornim dokumentima ili nacrtima.
(c) Ima poslodavca i ime ili broj projekta ili ugovora.
5.3.5.12
Elektromehaniki pogon ventila
Gdje je to potrebno, zasuni ili ventili e biti upravljani putem elektronskih pogona sa
integriranim reversnim starterima. Svaki pogon e biti dimenzioniran tako da
proizvede najmanje 150% snage u odnosu na ovu zahtijevanu snagu od strane
proizvoaa ventila ili zasuna. Pogoni ventila e imati nazivni indeks zatite IP 67 ili
vie te e imati kompletno zatiene pogonske jedinice i redukcijske sklopke. Svaki
pogon e biti dostavljen sa integriranom kontrolom i pogonskim sustavom koji e
omoguavati lokalno i daljinsko upravljanje, kontrolu te indikaciju. Sustavi kontrole e
sadrati jedinice za upravljanje ventilom koristei 4-20 mA kontrolni signal. Pogon e
GV & GB
Stranica 159

takoer imati opciju za runo operiranje, ije e koritenje automatski iskljuiti

automatsku kontrolu pogona. Runo kontrola ureaja e biti opremljeno s lokotom u
sluaju da se ne koristi. Granine sklopke i ureaji za ogranienje snage e biti
ugraene u pogon kako bi se izbjeglo preoptereenje.
Svaki pogonski ureaj e biti opremljen s integralnim starterom, anti-kondenzacijskim
grijaem te, lokalnim kontrolama za rad, te lokalnim i daljinskim selekcijskim
prekidaima, koji e svi biti smjeteni u IP67 kabinet koji je pogodan za situiranje
mehanikih petlji kablova za napajanje elektrinu energiju i kontrolne kablove. Ureaji
za rad indikacijskih svjetala i kontrolnih signala e takoer biti ugraeni.
Demodulator FM signala i ureaj za nadgledanje prijenosa e takoer biti osigurani.
Ureaj kojim se upravlja ventilom mora imati pokaziva kada je ventil potpuno
otvoren, potpuno zatvoren ili ne radi.
Elektrino napajanje dostupno je na 380 volti, u 3 faze, s 4 ice od 50 Hz, a jedinica e
povezati 380/220 na 110 volti transformatora za upravljake krugove.
Svaki pogon mora biti odgovarajue veliine da odgovara zahtjevima, te kontinuirano
vrednovan da odgovara potrebnoj moduliranu kontrolu. Stupnjevi prijenosa svih
zasuna biti e sposobni za otvaranje ili zatvaranje vrata pri neravnomjernom radu pri
jednakom maksimalnom radnom tlaku.
Kuite mjenjaa e biti ispunjeno s uljem ili mau, te pogodno za instalaciju u bilo
kojoj poziciji. Varijantno runo operiranje biti e mogue, te e volan zajedno s
pogodnim redukcijskim kuitem mjenjaa biti osiguran ukoliko je to potrebno. Bit e
pogodnih dimenzija i jednostavan za uporabu od strane dvije osobe. Motorni pogon e
biti automatski onemoguen ukoliko doe do runog upravljanja. Volan e biti rotiran u
smjeru kazaljke na satu za zatvaranje ventila, te e rijei jasno biti vidljive
OTVORENO i ZATVORENO i strelice u odgovarajuem smjeru. Obru volana e
imati gladak zavrni sloj.
Svi pogoni s izuzetkom podiueg vretena zatvaraa e biti opremljeni s indikatorima
koji pokazuju da li je zatvara potpuno otvoren ili zatvoren. Prozirni PVC poklopac e
biti postavljan da zatiti navoje od izlazeeg vretena. Sva vretena u radu, ureaji i
glave e biti opskrbljeni s pogodnim mjestima za podmazivanje.
5.3.5.13
Nosai cjevovoda i ventila
Sav potreban materijal i radovi, ukljuujui eliane radove, temeljenje, nosae, sedla,
klizne dijelove, nosiljke, komadi za proirenja, vijci za popravak, vijci postolja, vijci za
temeljenje, popravak i uvrivanje sa svim ostalim prikljucima biti e isporueni sa
cjevovodom i njegovom opremom na odobreni nain. Ventili, brojila, hvatai neistoa
i ostali ureaji postavljeni u cjevovodu, moraju biti podrani neovisno o cijevima koje
povezuju.
Gdje god je mogue potrebno je osigurati fleksibilne spojeve s zateznim vijcima ili
drugim nainima prenoenja uzdunog optereenja du cjevovoda u cijelosti tako da
vanjska sidrita na praznim krajevima, komadi i zasuni mogu biti svedeni na minimum.
Izvoa e ukazati na svojim nacrtima koji su potporni elementi neophodni za sidrenje
cjevovoda, a koji e biti dostavljeni s njegove strane.
Svi nosai ili drugi oblici potpore koje se mogu lako izvedeni, moraju biti izraeni od
elinih profila zakivanjem i zavarivanjem, a prednost ima koritenje odljevaka. Toke
prolaza cijevi kroz podove ili zidove koristiti e se kao toke potpore, osim uz
suglasnost Inenjera. Svi dodaci i uvrivai moraju biti vrue pocinani u skladu s
poglavljem "Galvanizacija" u ovom odlomku.
GV & GB
Stranica 160

5.3.6 Spremnici
5.3.6.1Openito
Spremnici moraju biti projektirani, izvedeni i testirani u skladu s EN 14015.
Zavareni elini spremnici moraju biti dizajniran s doputenom korozijom od 1.5

mm.
Debljina elinih ploa ne smije biti manja od 5 mm.
Unutranje krovne strukture moraju biti zatiene od korozije za vijek trajanja
spremnika.
Spremnici moraju biti opremljeni odvodnim tokama koje zavravaju s spojkama
Bauer tipa.
Mora se postaviti izmeu susjednih spremnika prolazna cjevovod sa slavinom za
sline namjene
Na spremnike se mora postaviti preljev na visokoj razini za hitne situacije
Nee biti doputeno buenje ili zavarivanje u cisternama nakon to su obloene
ploama.
Spremnici e biti opremljeni s dohvatnom mreom koja e biti montirana na dizalicu na

boku spremnika za potrebe ienja. Dohvatna mrea e biti jednostavno otvorena i
zatvorena s minimalnim vremenom potrebnim za rastavljanje. Spoj mree nee biti
izloen negativnom djelovanju pri radu te e se moi ponovo koristiti. Spoj e biti
dizajniran tako da zahtjeva zamjenu tak nakon 15 koritenja. Dizajn mree e osigurati
siguran pristup osoblja spremniku za inspekciju i radove na odravanju.
5.3.6.2Manometri
Kuite manometra mora biti napravljeno od bronce, crnog elika ili nehrajueg elika
s jednim staklenim prozorom. Brojanici moraju biti najmanje 150 mm u promjeru,
osim kada su postavljeni na male crpke, kada brojanik mora biti 75 mm u promjeru.
Unutarnji dijelovi moraju biti izraeni od nehrajueg elika ili bilo kojeg drugog
materijala otpornog na koroziju, s tonosti od najmanje +1% pune skale.
Membranski manometri moraju biti opremljeni za mjerenje suspendiranih tekuina.
Skale moraju biti umjerenu u metrima za vodu i u barovima za zrak. Manometri koji su
povezani s crpkama moraju biti u kombinaciji za liniju usisa i liniju za pranjenje.
Ureaj mora biti opremljen s izolacijskim ventilima, te u sluaju mjerenje tlaka vode,
oni moraju biti opremljeni kombiniranim izolacijskim ventilom i zranim ispunim
ventilom.
U sluaju udaljenosti armature u odnosu na toku prikljuka, ventil mora biti instaliran
na mjestu prikljuka.
Na manometre koji imaju prikljuak na crpku mora biti instaliran sigurnosni lanac kada
su podvrgnuti udarima promjenjivog tlaka.
5.3.6.3Spremnici za vodu pod tlakom
Spremnici za vodu pod tlakom imati e izmjenjive membrane u skladu sa sigurnosnim
propisima Direktive 97/23/EC o tlanoj opremi.
Zamjenjive membrane na spremnicima pod tlakom moraju omoguiti spremanje
sanitarne vode / pitke vode za podizanje u UPOV pod tlakom i u zatvorenim
hidraulikih instalacija za grijanje.
GV & GB
Stranica 161

Svi spremnici moraju imati ugraene odgovarajue fleksibilne sintetike gumene

membrane koje odvajaju povrat vode iz zraka u spremniku.
Spremnici koji se koriste za pitku vodu moraju imati unutarnju povrinu koja dolazi u
dodir s vodom prekrivenu posebnom epoksi smjesom.
Tehnike karakteristike spremnika pod tlakom moraju biti napisane na identifikacijskim
oznakama postavljene na svakom proizvodu.
Svaka identifikacijska naljepnica obuhvaat e sljedee:
(a) Volumen posude,
(b) Tlak i maksimalnu radnu temperaturu,
(c) Tlak preoptereenja,
(d) Godina proizvodnje,
(e) Serija proizvodnje.
Identifikacijske naljepnice nalaze se na spremnicima i ne smiju biti uklonjene, a njihov
sadraj se ne smije mijenjati.
UPOV u kojem se nalazi spremnik za vodu pod tlakom mora biti opremljen s ureajem
za ograniavanje tlaka (sigurnosni ventil).
Radi sprjeavanja korozije od iznenadne i galvanske struje, ureaj mora imati
odgovarajue uzemljenje u skladu sa zakonima i normama koji su na snazi, te ako je
potrebno moe biti opremljen izolacijom.
Isto tako, moraju se uzeti u obzir i drugi uzroci koji mogu izazvati koroziju, primjerice
svojstva vode (ukljuujui i temperaturu), prisutnost kisika, otopljenih soli, koritenja
na istom ureaju od raznih vrsta materijala (npr. ugljini elik i nehrajui
elik).Izvoa mora uzeti u obzir sve ove imbenike u suradnji s vaeim propisima za
toplinsku, hidraulikih i elektrinih instalacija.
Spremnik se ne smije koristiti za kemikalije, otapala, naftne derivate, kiseline ili druge
tekuine koje mogu otetiti spremnik.
Posude i ureaj moraju biti zatieni od niskih temperatura, npr. pomou
odgovarajueg antifriza ili smjeteni u odgovarajuim prostorijama. Posuda mora biti
smjetena u zatvorenim i dobro ventiliranim prostorijama, dalje od izvora topline,
elektrinih generatora i svih izvora koji bi je mogli otetiti.
Buenje, otvaranje ili zagrijavanje spremnika s otvorenim plamenom je zabranjeno.
Sve mjere opreza moraju biti osigurane tijekom podizanja i prenoenja te postavljanja i
ugradnje spremnika pod tlakom.
5.3.6.4elini spremnici obloeni staklom
elini spremnici obloeni staklom sastoje se od spremnika koji je uvren za
betonski temelj. Vertikalni cilindrini spremnici koji su izgraeni od povezanih
sekcijskih ploa biti e dostavljeni. Uvrivanje vertikalne povrine spremnika e biti
izvedeno na vanjsku povrinu.
Spremnici se postavljaju na nain da odgovaraju na radne pritiske koji se mogu pojaviti
tijekom rada
Optereenje na spremniku temeljiti e se na: unutarnjem vakuumu; optereenje
snijegom, teini krova, ili 1,2 kN/m2, ovisno to je vee optereenje.
Spoj spremnika i mlaznice s prirubnicom biti e dostavljen zajedno s adekvatnim
ojaavajuim ploama za uvrivanje vijcima za spremnik. Mlaznica spremnika i
ojaavajue ploe e biti izraene od nehrajueg elika.
GV & GB
Stranica 162

Fazonski komadi spremnika koji e biti pocinani e imati izvedene sve radove na
njima, npr. varenje, buenje, savijanje, itd., prije premaza. Nakon pocinavanja
povrine e biti pasivizirane protiv formiranje bijele hre.
Sekcijske ploe koje sainjavaju osnovu spremnika e biti od elika obloenog staklom
(emajl), s premazom primijenjenim na obije strane. Premaz e biti u skladu sa
primjenjivim zahtjevima normi HRN EN 15282 i HRN EN 14483. Struktura koja je
preklopljena i spojena vijcima e biti izvedena koristei brtvei materijal izmeu ploa
kako bi konstrukcija bila vodonepropusna.
elini limovi koji se koriste loe moraju biti kvalitete HRN EN 10029, HRN EN 10131,
HRN EN 10048 razreda HR3 ili elika vie vrstoe, a u svakom sluaju elika
pogodnog za stakleno emajliranje.
Strojna obrada, npr. rezanje ploa na odreenu veliinu i oblik, izrada otvora za vijke,
izrada otvora za prirubnike spojeve, te savijanje do potrebne zaobljenosti, e biti
izvedena prije nanoenja premaza. Buenje ili varenje premazanih ploa nee biti
dozvoljeno.
Prije premaza ako je potrebno ukloniti masnou i prljavtinu, povrine ploa moraju biti
pijeskarene.
Povrina ploa e biti premazana podjednako s tri zatitna sloja minimalne debljine
staklenog sloja od 280 mikrona. Premaz e biti testiran na 1000 voltno nulto oteenje
sa kontroliranim testnim naponom + 1% pri dodiru sa sondom.
Karakteristine fizikalne osobine koje mora ispunjavati su sljedee:
Parametar
Prianjanje
Elastinost
Youngov modul
Postotak produljenja
Poissonov omjer
Tvrdoa
Trenje
Kemijska otpornost
Ljutenje
Lomljenje
Poroznost
Vrijednost
Staklo na elik, u poveanju od 34 MN/m2
Isti za staklo i elik
70 GN/m2
0.3%
0.2
3,5 do 6 (Mohsove skale)
0.0078 gm (tabularni test)
Luine i kiseline, organskih i na projektiranoj temperaturi
anorganske (ne fluorovodina kiselina ili natrijev
hidroksid) izmeu PH5 i pH11 - potpuna otpornost
Nita
Nita
Nita
Dijelovi za privrivanje iz spremnika koji e doi u dodir s proizvodom koji e se

nalaziti u spremniku, ukljuujui plinove koji nastaju, e biti od prikladnog materijala
otpornog na koroziju.
Prstenje za ukruivanje omotaa spremnika i temeljno uvrenja moraju biti od vrue
pocinanog ugljinog elika u skladu sa HRN EN ISO 1461.
Vijci, matice i podlone ploice moraju biti od visoko otpornog karbonskog elika toplo
pocinani i galvanizirani. Podlone ploice e biti predviene na svim mjestima. Vijci e
biti dostatne duine tako da najmanje jedan cijeli navoj prolazi kroz maticu pri
konanom spoju. Optereenje na vijke, koje nastaje uslijed ploa i drugih spojeva na
spremnike, mora biti preneseno na dio vijka gdje je glava a ne na navojni dio.
Glava vijka koja se nalazi u spremniku mora biti kupolastog oblika kako bi se
optereenje rasporedilo na povrinu premazanu staklom. Glava e biti zatvorena sa
polipropilenom, ili sa slinim materijalom, s ciljem kompletnog brtvljenja glave vijka za
tekuine i plinove unutar spremnika, i kako bi se efikasno zabrtvio otvor sa spajanje na
ploi.
GV & GB
Stranica 163

Materijal za zatvaranje glave vijka e biti pogodan za kontakt sa definiranim otpadnim

tekuinama.
Smjesa za ispunjavanje spojnica pune irine od smole e biti nanesena na dijelove
ploa od staklom premazanog. Smjesa e proi kroz otvor za vijak kako bi se
kompletno popunila praznina otvora za vijak i ploe te uzdu rubova ploe. Uzdu ovih
rubova potrebno je izvesti urednu kontinuiranu ispunu koja e se protezati najmanje 4
mm preko ploe kako bi se postigla zatita rubova ploe.
Smjesa za brtvljenje mora biti prikladno za biti u kontaktu s pohranjenim proizvodom
Smjesa za brtvljenje e biti nerazgradiva i otporna na starenje i troenje pri
oekivanim uvjetima. Potrebno je osigurati dobro prianjanje na stakleni premaz.
Primjena smjese za brtvljenje e biti izvedena striktno prema uputama proizvoaa.
Povrine ploa i rubovi e biti detaljni oieni od svih ulja, masti i drugih povrinskih
oneienja prije poetka primjene smjese za brtvljenje.
Provjere i inspekcija osiguranja kvalitete e se vriti tijekom itavog proces izrade,
ukljuujui pakiranje za transport te tijekom postavljanja na Gradilitu. Dokumentirani
dokazi ovakvih provjera i inspekcija ukljuujui Atestne certifikate, e biti uvani i biti
raspoloivi na pregled ukoliko to bude potrebno.
Spremnici instalirani na lokalitetu u konanici e biti visoke kvalitete te e program
provjere i inspekcije osiguranja kvalitete biti izveden uzimajui ovo u obzir. Spremnici
koji se postavljaju na lokaciji biti e visoke kvalitete i programa osiguranja kvalitete i
inspekcije kako bi se provoditi e to uzeti u obzir.
Testiranje e biti izvreno u skladu s relevantnim dijelovima norme ISO 8289 'Emajl i
porculan nisko naponski testovi za detekciju lokalnih oteenja.
Izvoa e osigurati prenosivi detektor kako bi se omoguilo ispitivanje oteenja na
Gradilitu.
Oteene ploe ne smiju se koristiti za izgradnju spremnika. Ploe koje su pretrpjele
oteenje prije preuzimanja instalacije e biti rastavljene i uklonjene.
Samo mala povrinska oteenja na premazu i izolirani sluajevi poroznosti e biti
doputeni za popravak na povrini ploa. Ploe sa intenzivnom poroznou,
pukotinama, kapilarnim pukotinama, duboki urezi, lomljenje ili ljutenje to je oito na
povrini e biti odbijeni. Potrebno je osigurat uniformnost boja izmeu ploa.
Pojedinosti o predloenom nainu popravka i materijala koji e se koristiti za popravak
dostavljaju se Inenjeru za pristanak.
5.3.6.5Sekcijski spremnici od elika obloenog epoksi premazom
Osim za specifikacije premaza sekcijski spremnici od elika obloenog epoksi
premazom e biti u skladu s zahtjevima navedenim za eline spremnike obloene
staklom.
5.3.6.6Poklopci i krovovi
Krovovi i poklopci moraju biti opremljeni za provjeru otvora: sadraja spremnika,
uklanjanje Ureaja i pregledavanje instaliranih Ureaja i materijala, ukljuujui preljeve
i pranje.
Krovovi i poklopci moraju biti predvieni za povremeni pristup krovu Ureaja i provjeru
otvora i za prisilno ienje/ventilaciju.
Za nogostup na definiranim podrujima treba upotrijebiti protuklizne materijale.
Povrine moraju biti protuklizne u mokrim i suhim uvjetima.
GV & GB
Stranica 164

Krovovi i poklopci moraju biti napravljeni u skladu s dizajnom optereenja navedenih u

HRN EN 14015. Dizajn tlak mora biti odabran tako da odgovara operativnim pritiscima
koji mogu nastati u radu.
Stalna optereenja primjenjuju se na samu teinu krovnog materijala.
Optereenja se moraju temeljiti na unutarnjem vakuumu plus optereenje snijegom, ili
1.2kN / m2, ovisno to je vee.
5.3.7 Elektromotori
5.3.7.1Openito
Motori moraju biti napravljeni, obiljeeni i dostavljen u skladu sa sljedeim opim
normama: IEC 34-1, 34-5, 34-6 i 34-8, BS5000.
Motori e biti trofazni, s ugraenim ventilatorima potpuno zatvoreni kratkospojni
motor, indukcijskog tipa za kontinuirani rad u najgorim uvjetima, te pogodan za rad s
navedenom elektrinom energijom.
Motori e imati izlaznu snagu od najmanje 10% veu od zahtijevane prema zadanom
parametru pogona.
Motori e biti visoke uinkovitosti.
Svi motori od 400V e biti kratko spojeni. Motori do 3 kW e biti opremljeni starterima
koji e biti montirani direktno u mreu. Motori sa snagom preko 3 kW e biti opremljeni
sa starterima spojenim u zvijezda-trokut shemu.
Faktor snage na mjestima rada (cos ) mora biti najmanje 0,80 za motore sa snagom
viom od 2,2 kW.
Za motore su doputena dva uzastopna topla paljenja u navedenim radnim uvjetima u
odnosu na sile optereenja i inercije te est paljenja u jednakim intervalima po satu u
slinim uvjetima.
Izgradnja motora mora osigurati stupanj zatite najmanje IP 54, s iznimkom uronjenih
motore, koji e imati najmanje stupanj zatite IP 68.
5.3.7.2Izolacija
Izolacija motora mora biti za "F" klase, u skladu sa zahtjevima iz HRN EN 60034 ili IEC
60034-5:2000. Granica za podizanje temperature tijekom rada ne smije prelaziti onu
za klasu B. S temperaturom okoline od 49oC.
Motor mora biti usklaen s ISO 2373 vibracija klase N.
Razina buke mora ispunjavati najmanje zahtjeve norme IEC 34-9.
5.3.7.3Termorezistori
Motori zavojnice moraju biti opremljeni:
(a) Termorezistorima (PTC) za motore iznad 15 kW;
(b) Termometar rezistora (PT 100) za motore preko 200 kW.
Senzori temperature e biti u izravnom kontaktu sa svakom fazom pokretanja motora.
Svi termorezistori e biti povezani kako bi se osigurao jedan strujni krug za
povezivanje s vanjskim relejom koji e moi djelovati na motor.
GV & GB
Stranica 165

5.3.7.4Leajevi
Leajevi motora moraju biti sposobni izdrati statika i dinamika optereenja te se
dimenzioniraju za 100.000 sati neprestanog rada.
Leajevi e imati mazalica prikladne za osiguranje adekvatne opskrbe mazivom, osim
ako nisu zapeaeni.
To e omoguiti dodatak lubrikanata bez potrebe za demontau.
5.3.7.5Grijai protiv kondenzacije
Motori e biti kontinuirano grijani protiv kondenzacije. Izvoa e odrediti veliinu u
skladu s veliinom motora.
Grijalice moraju biti smjeteni unutar motora, kako toplina ne bi otetila izolaciju
smotanih ili povezanih kabela.
5.3.7.6Razvodne kutije
Razvodne kutije e se nalaziti na odgovarajuim mjestima i biti odgovarajue veliine
kako bi se prilagodili zahtjevima povezivanja.
Kutije moraju biti odvojene od okvira, te biti povratne kako bi kabeli mogli ii na dnu,
odozgo ili na obje strane, ovisno o tome to je povoljnije.
Pratei dijelovi terminala moraju biti ureeni tako da se moe rastaviti opskrba
motora, bez naruavanja njegove unutarnje veze.
Izlaz svake zavojnice treba ii na zaseban terminal, te e veze biti spojene kako bi se
omoguila meusobna konekcija pojedinih terminala.
Grafikon za spajanje e biti postavljen unutar poklopca prikljunog kabineta koji e biti
opremljen brtvama otpornim na ulja.
Isto tako, terminali e biti osigurana protiv kondenzacije grijaem i brtvama na
mjestima ulaza kabela.
Potrebno je postaviti obavijest unutar prikljunog kabineta kako slijedi: Sustav grijanja
je spojen na 220 V mreu Izolirati negdje drugo.
5.3.7.7Oznake
Izvedba motora i podaci moraju biti u skladu s IEC 34 -1 i ugravirane na ploi na
svakom motoru, sa sljedeim podacima:
(a) HRN norme
(b) Proizvoa
(c) Serijski broj
(d) Model / tip
(e) Klasa izolacije
(f) Broj faza
(g) kW
(h) Napon
(i) Frekvencija
(j) Brzina
(k) Vrijednost pod punim optereenjem
(l) Faktor snage
GV & GB
Stranica 166

5.3.8 Zavrna obrada metala

5.3.8.1Specifikacije
Ovi podaci odnose se na zatitu, boje i povrinsku obradu u UPOV-u koje e biti
predmet ovog Ugovora.
5.3.8.2Toksinost
Premazi koji se koriste za sve dijelove ureaja koji dolaze u dodir s pitkom vodom ne
smiju biti otrovni, kancerogeni, utjecati na okus, miris, boju ili mutnou vode, a ne
smije sadravati mikrobne kulture.
Kako bi izbjegli moguu prisutnost kancerogenih ugljikovodika, lakova i premaza
bitumena moraju biti izraeni od nafte ili asfaltnih bitumena umjesto katrana.
5.3.8.3Boja na bazi olova
Uporaba boja na bazi olova nije doputena.
5.3.8.4Sjajne povrine
Polirane ili sjajne povrine, vanjske i unutarnje,
odgovarajuom zatitom od korozije, tete i razgradnje.
moraju
biti
opremljene
5.3.8.5Priprema
Izvoa e osigurati da, prije nego to je poslano od proizvoaa, a nakon zavretka
montanih radova, slijedi sustave zatite ureaja predstavljene u tablicama.
5.3.8.6Zavrno bojanje
Bojanje i zatitni zavrni radovi biti e dovreni prije izdavanja potvrde o zavretku
radova ili privremene potvrde.
5.3.8.7Skladitenje
Boje se skladite i koriste strogo u skladu s uputama proizvoaa
5.3.8.8Nanoenje boje
Boja se nee nanositi u nepovoljnim uvjetima, tj. pri temperaturi elinih konstrukcija
ispod 4 C, vie od 50 C, manje od 3 C iznad toke rosita ili pri relativnoj vlanosti
iznad 80%.
Izvoa za navedene materijale osigurati e primjena u skladu sa specifikacijama i
uputama proizvoaa, a boja se primjenjuje samo na povrinama koje su oiena i
pripremljena u skladu s uputama.
Ukoliko su oteani klimatski uvjeti u skladu s navedenim zahtjevima, Izvoa e
osigurati privremenu zatitu
Ne smije se bojati preko identifikacijske ploice, za punjenje rupa u prijenosniku ili
maziva u mlaznicama.
Debljina suhog sloja boje mjeri se od strane Izvoaa u prisutnosti Inenjera
odgovarajuom opremom.
GV & GB
Stranica 167

5.3.8.9Galvanizirane povrine
Kada su ukljuene galvanizirane povrine, nanoenje boje provoditi e se kroz proces
uranjanja u kadu, s takvom debljinom i koliinom boje koja moe udovoljiti normi HRN
EN ISO 1461. Proces proizvodnje (i zavarivanje) mora biti dovren prije pocinavanja s
potpuno vidljivim oznakama. Povrine se moraju ispravno odmastiti prije primjene
zatitnog sloja, predtretmanom s primjenom premaza za struganje s etkom.
Nije dozvoljeno koritenje elika koji je posta krhak uslijed djelovanja vodika pri
galvaniziranju.
5.3.8.10
Priprema povrina
Povrine od eljeza i elika moraju se oistiti u skladu sa HRN EN ISO 8501 prije
primjene zatitnog sloja. eline povrine moraju se odmastiti i pijeskariti na standard
kvalitete SA 2,5 s povrinom amplitude 50-75 mikrona, kako bi se uklonila hra i ostaci
laminiranja. Praina i neistoa e biti uklonjeni s usisavaem, komprimiranim zrakom
ili kistom. Zavarivanje i susjedna podruja e se oistiti pijeskarenjem. Povrinske
greke e biti uklonjen u skladu s HRN EN 10163.
Komprimiran zrak za pijeskarenje, uklanjanje praine i nanoenje boja ne smije
sadravati ulja ili vodu. Posude za prikupljanje ulja i vode moraju se postaviti to blie
na operativnom kraju zrane linije za pijeskarenje, ienje ili bojanje. Radovi s
rasprskavanjem moraju biti odvojeni od bojanja.
5.3.8.11
Boje
Zavrni zatitni sloj metala provoditi e se u bojama odobrenih od strane Inenjera

5.3.8.12
Dorada cakline za pe
Nakon to je zavrna caklina pripremljena za pe, povrinu treba oistiti, odmastiti,

prekriti slojem zatitne boje, te s tri gornja sloja debljine od najmanje 75 mikrona
Svaki povrinski sloj se sui pojedinano.
5.3.8.13
Premaz epoksijem stapanjem
Cijevi od elika, mekanog eljeza (izloene) i ostale instalacije, ako je navedeno,

moraju imati zatitu koja je najmanje 250 mikrona, sa 100% vrstim epoksi slojem.
Pijeska i praine moraju se ukloniti i nanoenje zatite mora poeti prije pojave jasno
vidljive korozije na povrini. Metala se mora zagrijati na temperaturu koju preporua
proizvoa zatite; epoksi prah e se primjenjivati uranjanjem u fluidan sloj, nakon
ega e se ukloniti viak praha. Prije suenja, prah bit e u potpunosti biti uklonjen
Debljina zatitnog sloja, ukljuujui popravljena podruja, moraju se provjeriti s
kalibriranim testom. Ta mjesta, rupe, pukotine i oteene povrine moraju se ispitati s
iskrom generatora visokog napona.
Popravci zbog loeg premaza ili tete provode se pomou kompatibilne tekue
epoksidne smjese, te se nanose etkom, u dva sloja.
Povrina koja se trebaju popraviti moraju se oistiti od praine, masnoa, raslojavanja i
oteenih dijelova. Rupe ne moraju biti pripremljene, osim uklanjanjem neistoe koje
utjeu na prianjanje materijala za popravke.
Povrinski pokrov primjenjuje se s odobrenim ureajem po BGC PS/CW6 standardu ili
slinim.
GV & GB
Stranica 168

5.3.8.14
GRP obloga i zatite
GRP (stalkom ojaana plastika) obloga i zatite e biti nijansirane kako bi se dobila
odgovarajua boja bez farbanja. Minimalna debljina stijenki e biti 8 mm, te e stjenke
biti ojaane sa GRP unakrsnim gredama.
5.3.8.15
Smetnje
Pogreke su definirane normom HRN EN ISO 4618.

Izvoa mora osigurati da premazi ne sadre greke, te da su prikladni za namjenu.
Sustav za premazivanje smatrati e se neprikladnim ako:
(a) Nakon bojanja, nastaje teta uzrokovana rukovanjem, utjecajima, abrazijom ili
zavarivanjem.
(b) Dio filma boje odvaja od donjeg sloj ili metala.
(c) Nakon lakiranja, ukupna debljina filma boje je manja od navedene.
(d) Gubitak sjaja.
(e) Varijacije u boji.
5.3.8.16
Zatitni sustav
Mora se primjenjivati sljedei zatitni sustavi.

(a) elina konstrukcija, strojevi, itd. iznad zemlje
Obrada
Priprema povrina
Predtretman
Prvi sloj
Drugi sloj
Trei sloj
N/A
Opis
Abrazivnim mlazom SA 2
Epoksi premaz bogat cinkom
vrsti epoksi
vrsti epoksi
Dvokomponentni
poliuretan
(emajl)
UKUPNA DEBLJINA SUHOG FILMA
Debljina suhog
filma
N/A
40 m
100 m
100 m
50 m
290
(b) elina konstrukcija, strojevi, itd. ispod razine vode ili kanalizacije
Obrada
Priprema povrina
Predtretman
Prvi sloj
Drugi sloj
Trei sloj
N/A
Opis
Abrazivnim mlazom SA 2
Nita ili premaz
Dvokomponentni katran epoksi
Debljina suhog
filma
N/A
N/A
100 m
100 m
100 m
300 m
(c) elik izloen curenju i prskanju.

Obrada
Priprema povrina
Predtretman
Prvi sloj
N/A
Opis
Abrazivnim mlazom s ljepljenjem
Epoksi premaz s cink fosfatom
Dvokomponentni
poliuretan
(emajl)
Debljina suhog
filma
N/A
40 m
50 m
90 m
GV & GB
Stranica 169

5.3.9 Crpke
5.3.9.1Openito
Materijali koriteni u izgradnji crpke moraju biti pogodni za rad crpki, koritenje i
okruenje u koje e se instalirati. Ne smiju se koristiti lijevano eljezo na mjestima gdje
se sadraj klorida u mediju dnevno vei od 1500 mg/litri.
Crpke e biti napravljene za premazivanje gravitacijom, putem normalnog usisnog
protoka.
Prolazi kroz crpke moraju biti glatki i bez udubljenja i prepreka
Crpke za otpadnu vode i sirovu vodu moraju imati sposobnost pronosa tvari:
(a) odgovarati veliini usisne cijevi do 100 mm promjera;
(b) od 100 mm promjera za usisni cjevovod izmeu 100 mm i 199 mm;
(c) od 150 mm promjera za usisni cjevovod promjera 200 mm ili vee.
Brzina crpke ne smije prelaziti nominalno 1450 rpm osim za crpke u vodoopskrbnim
buotinama gdje je prihvatljivo nominalno 3000 rpm.
Karakteristike glave/protoka crpke moraju biti stabilni u svim moguim uvjetima,
ukljuujui paralelni rad i uz maksimalno optereenje muljem.
Brzina u usisnim i opskrbnim dijelovima moraju biti dovoljno niski kako bi se sprijeile
hidraulike turbulencije i kavitacije unutar crpke i cjevovod, ali dovoljno visoka kako bi
se sprijeilo taloenje suspendiranih tvari.
Crpka i motorni pogon e biti pogodno dimenzionirani kako bi se omoguila vea
glava, zbog suavanja, itd., okomita dovodna vodovodna cijev, tijekom ivotnog vijeka
crpke.
Cijevi za crpljenje (osim za potopljene crpke postavljenje u komore u mokrim uvjetima)
i isputanje za istu vodu te otpadne vode e biti spojene na 25 mm 12 mm reduktor
te opremljenije T komadima. T komad e biti opremljen izolacijskim slavinom,
pogodnim za koritenje s tlakomjerom zbog 12 mm konekcije i izolacijske slavine koja
moe sluiti za ozraivanje. Spoj e biti lociran izmeu zbroja dva i tri promjera cijevi
od crpke.
Konekcije za crpljenje i isputanje kroz koje prolazi mulj i neprosijan efluent e biti
opremljene s 50 mm prirubnikim spojevima zajedno s prirubnikim komadima. Tkomadi e biti montirani na izolacijske ventile s dvije prirubnicama, od kojih je jedna za
konekciju na tlakomjer s dijafragmom a drugi e sluiti za ozraivanje.
Otvorene krajevi ventila moraju biti na odgovarajui nain opremljeni slijepim
prirubnicama ili epovima.
Sljedei specifini zahtjevi za crpke ne ograniavaju raspon vrsta crpki koje mogu biti
ponuene
Dijelovi crpki, njihova podnoja i ostali dijelovi moraju biti obojana u skladu s
poglavljem "Zavrna zatita metala" iz ovog dokumenta.
5.3.9.2Centrifugalne crpke za otpadne vode
5.3.9.2.1
Openito
Crpke e biti namijenjene za rad u kanalizacijskim sustavima, te za rad bez

intervencija operatera u velikim vremenskim razdobljima. One e biti u mogunosti
obraditi vlaknaste materijale, krpe, papir, plastiku i krute tvari.
Crpke i motor moraju imati stalni nadzor.
GV & GB
Stranica 170

Potreban remont tijekom rada, provoditi e se ovisno o ivotnom vijeku leajeva, koja
e biti najmanje 50.000 sati.
Dijelovi koji se brzo istroe tijekom normalnog rada moraju se lako zamijeniti. Kljuni
kriteriji za odabir crpki su niski trokovi odravanja, pouzdanosti i siguran rada.
Crpke moraju ispuniti u visokoj uinkovitosti kvantitativne/operativne zahtjeve. Krivulja
crpke ne smije pokazivati znaajna preoptereenja (osim ako nije drugaije
dogovoreno s Inenjerom).
Tijekom rada, crpke e raditi buku, bit e bez vibracija, te brzinama vrtnje pri radu
nee prelazi 1450 rpm.
Svi rotirajui dijelovi moraju biti statiki uravnoteeni za vrijeme proizvodnje i
dinamiki uravnoteeni nakon ugradnje.
5.3.9.2.2
Spiralno kuite
Kuita crpki moraju biti izraene od fino zrnatog lijevanog eljeza u skladu sa HRN EN
1561, bez pora i drugih nesavrenosti.
Cijevi moraju biti proizvedeni i ispitani pod tlakom u skladu sa HRN EN ISO 9906.
Kuite crpke mora biti opremljeno sa zamjenjivim prstenjem.
Pristup kuitu mora biti osigurana irokim otvorima za provjeru i ienje
unutranjosti crpke.
Kuite crpke mora ispusni otvor na dnu crpke sa automatskim ventilom za isputanje
zraka na gornje dijelu spiralnog kuita. Ispusni otvor e biti prikljuen na sustav
drenae ureaja. Cijevi s manjim promjerima e biti prekrivene bakrom velikog zrna.
5.3.9.2.3
Rotori
Rotori e biti izraeni iz jednog komada fino zrnatog lijevanog eljeza u skladu s HRN
EN 1561. Radne povrine moraju biti ispravno obraene i glatke, a svaki no mora biti
statiki i dinamiki uravnoteen kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje.
Rotori moraju biti s jednom otricom, otvoreni ili spiralni rotori ili rotori s dva prikljuka,
jednim ulazom i otporni na udarce. Kada se koriste crpke s dva prikljuka, otrice e
imati oslonac na obije strane itavom duinom vanjskog kuita. Rotori e biti
opremljeni s dodatnim otricama vanjskom dijelu kuita kako bi se smanjila
recirkulacija tekuine to u kuitu crpke i kako bi se smanjio pritisak oko brtve osovine.
Rotori e biti vrsto vezani na osovini.
Promjer rotora mora se obraditi kako bi bio u skladu s operativnim zahtjevima i do
maksimalne uinkovitosti.
5.3.9.2.4
Oprema
Svaka crpka mora biti opremljeni sa sljedeim elementi, kao standardnom opremom:
Automatska otpusni zrani ventil i sifon ventil, moraju se postaviti na cijevi isporuene
zajedno s pumpom
Brtva odvodne cijevi sa unutarnjim promjerom od 25 mm koja vodi od dna povratne
linije vrhu poklopca brtve koja se sputa do ispust odvodnog kanala, onemoguava
oneienje kuita crpke ili staze.
5.3.9.2.5
Vratila i osovine
Vratila crpke moraju biti izraena od legiranih elika i opremljena prstenom od

kaljenog elika du cijele duljine brtve na osovini.
GV & GB
Stranica 171

Prijenosnici e koristiti univerzalne spojeve te rebraste kardanske spojeve na spoju s

crpkom. Univerzalni spojevi e biti opremljeni s iglinim leajevima. Teina prijenosnika
e biti noena aksijalnim leajem na leitu motora. Osovina sa lijebom za klin e
osigurati optereenje osovine ne bude preneseno na crpku. Normalna brzina rotacije
osovine e biti mnogo manja od inicijalne brzine. Izvoa e prezentirati proraune
kojima je mogue ovo dokazati.
5.3.9.2.6
Brtve
Crpke moraju biti opremljene s mekim brtvama.

5.3.9.2.7
Spojnice
Izmeu crpke i pogonskog motora, mora se nalaziti fleksibilna spojnica odgovarajue

veliine s gumenom ahurom (elastina spojnica s vijcima i kolutima). Spojnica mora
biti smjetena na crpki i osovini motora putem tipke i ljebova.
5.3.9.2.8
Motor crpke
Brzina motora ne smije prelaziti vie od 1500 rpm.

Leajevi u operativnom i neoperativnom dijelu crpke moraju biti opremljeni s kutijom
za instaliranje senzora termometra.
5.3.9.2.9
Povezanost s manometrom
Svaka crpka biti e opremljena s manometrom na strani unosa i pranjenja, tako da bi

mogli biti postavljeni okomito. Svaka veza biti e izolirana s ventilom manometra te
izraena od crvenog bakra.
5.3.9.2.10 Manometri
U gore navedenim vezama, moraju se postaviti i instalirati manometri. Mjera tlaka
mora biti membrana za uporabu u kanalizaciju.
5.3.9.2.11 Zatita
Izvoa mora ukljuiti zatitu potpunim pokrivanjem pokretnih dijelova ureaja.
5.3.9.2.12 Identifikacijske ploice
Svaka crpka e biti opremljen s otisnutim identifikacijskim ploicama na sljedei nain:
Funkcionalni parametri: Vrsta crpke, promjer rotora, iskoritenje u normalnom radu,
ogranienje normalnog rada, brzina, serijski br. i broj grafikona.
Identifikacija: prema imenu na ploi crpke npr. "Crpka br. 1". Znakovi ne smiju biti
manji od 30 mm.
5.3.9.3Centrifugalne crpke
5.3.9.3.1
Openito
Ove crpke moraju biti dizajnirane za obradu procesnih tekuine i raditi bez intervencije
operatera u velikim vremenskim razdobljima. Oni e raditi pomou elektromotora.
Rad crpke i motor mora se pratiti. Dijelovi koji se brzo istroe tijekom normalnog rada
moraju se lako zamijeniti. Kljuni kriteriji za odabir crpki su niski trokovi odravanja,
pouzdanosti i siguran rada.
Crpke e biti ponuena od proizvoaa standardne opreme, te moraju ispuniti u
visokoj uinkovitosti kvantitativne/operativne zahtjeve. Krivulja crpke ne smije
pokazivati znaajna preoptereenja. (osim ako nije drugaije dogovoreno s Inenjerom)
GV & GB
Stranica 172

Crpka i pogonski motor e predstavljati zasebne dijelove stroja, sa otvorenim

spojevima, i fleksibilnim spojevima tako da ine jednu integralnu montiranu na
podlogu ili vrsti okvir, ovisno o mogunostima. Slina tako, kod prijenosnika se moe
postaviti regulator kako bi se izbjeglo preoptereenje ukoliko je to potrebno. Svaka
komponenta e biti spojena sa golim vijcima kako bi se omoguilo ponovno
sastavljanje.
Tijekom rada, crpke e raditi buku, bit e bez vibracija, te brzinama vrtnje pri radu
nee prelazi 1500 rpm.
Svi rotirajui dijelovi moraju biti statiki uravnoteeni za vrijeme proizvodnje i
dinamiki uravnoteeni nakon ugradnje. Rotirajui dijelovi moraju biti podrane s
odgovarajuim leajevima
5.3.9.3.2
Spiralno kuite
Kuite crpke e biti od izraene od lijevanog eljeza sitnog zrna u skladu s HRN EN
1561, bez pora ili drugih nedostataka. Kuite e biti izraeno i testirano u skladu s
HRN EN ISO 9906.
Kuita e imat dva odjeljke, razdvojena kako bi se osigurao puni pristup do rotora i
drugih rotirajuih dijelova bez utjecaja na cijevne spojeve.
Dijelovi kuita moraju biti osigurani vijcima i maticama od nehrajueg elika. Kako bi
se osiguralo pravilno prestrojavanje sekcija, moraju biti opremljen i iglama od
nehrajueg elika.
Kako bi se omoguilo uklanjanje dijelova kuita, potrebno je osigurati otvore s
navojima u prirubnicama kako bi se omoguilo odvajanje vijanog spoja.
Zamjenjivi habajui prsten e biti postavljen, kao i meufazna bakarna (bez cinka) ili
LG4 bronana izolacijska cijev prema HRN EN 1982.
Svaka crpka e imati uz izlazni ventil na dnu i automatski ventil za isputanje zraka na
vrhu kuita. Linija za odvodnju e se spojiti na glavni sustav odvodnje. Cijevi s manjim
promjerom e biti izraene od mekog elika.
5.3.9.3.3
Rotori
Rotori moraju biti izraeni od cinka bez bronce ili mjedi LG4 po HRN EN 1982, zajedno
s osovinom sa utorom sigurno smjetene na mjesto, a cijeli sklop biti e statiki i
dinamiki uravnoteena. Povrine rotora mora biti ispravno obraena i glatka, a svaki
e no biti statiki i dinamiki uravnoteen kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje.
Promjer rotora mora se obraditi kako bi bio u skladu s operativnim zahtjevima i do
maksimalne uinkovitosti
5.3.9.3.4
Vratila i omotai
Vratila e biti napravljena od mekog elika i zatiena omotaem od nehrajueg

elika gdje prolaze kroz brtve koje mogu uzrokovati oteenja.
5.3.9.3.5
Leajevi
Leajevi e imati izraunati ivotni vijek od 100.000 sati.

5.3.9.3.6
Brtve
Crpke s dvostrukim kuitem moraju biti opremljene s mekim brtvama.
GV & GB
Stranica 173

5.3.9.3.7
Prijenosna spojnica
Izmeu crpke i pogonskog motora, mora se nalaziti fleksibilna spojnica odgovarajue

veliine i gumena ahura (elastina spojka s vijcima i kolutima). Spojka mora biti
smjetena na crpku i osovinu motora putem kljua i ljebova.
5.3.9.3.8
Motor crpke
Motor crpke mora biti odreene veliine kako bi se omoguila ugradnja te sprijeilo
preoptereenja
5.3.9.3.9
Temperatura mjernog pretvaraa
Leajevi u operativnom i ne-operativnom dijelu crpke moraju biti smjeteni kutije za

instaliranje senzore temperature.
5.3.9.4Konane centrifugalne crpke
5.3.9.4.1
Openito
Ove crpke mora biti dizajnirane za obradu otpadnih voda i raditi bez intervencije
operatera na due vrijeme. Oni e raditi pomou elektromotora.
Rad crpke i motor mora se pratiti. Dijelovi koji se brzo istroe tijekom normalnog rada
moraju se lako zamijeniti. Kljuni kriteriji za odabir crpki su niski trokovi odravanja,
pouzdanosti i siguran rada.
Crpke e biti ponuena od proizvoaa standardne opreme, te moraju ispuniti u
visokoj uinkovitosti kvantitativne/operativne zahtjeve. Krivulja crpke ne smije
pokazivati znaajna preoptereenja. (osim ako nije drugaije dogovoreno s Inenjerom)
Otvori s navojima ili drugi slini otvori e biti izraeni na glavnom kuitu i rotoru s
ciljem uvoenja vijaka za odvajanje ili za privrivanje drugih ureaja s ciljem
rastavljanja crpke.
5.3.9.4.2
Kuite crpke
Kuita crpke moraju biti izraene od fino zrnatog lijevanog eljeza u skladu s HRN EN
1561, klasa 14, bez pora i drugih nesavrenosti, odgovarajue za koritenje u
otpadnim vodama.
5.3.9.4.3
Mehanike brtve
Crpke moraju biti opremljene s mehanikim brtvama, i oba rotirajue i stacionarne

povrina moraju biti izraene od volfram-karbida ili bilo kojeg drugog odobrenog
materijala. Mehanike brtve moraju biti dizajnirani tako rad za due vrijeme ne bi
trebalo utjecati na crpku ili mehanike brtve.
5.3.9.4.4
Motor crpke
Brzina motora ne smije prelaziti 1500 rpm.

5.3.9.5Potopljene crpke
5.3.9.5.1
Potopljene crpke u otpadnim vodama
Potopljene crpke moraju biti izraeni od lijevanog eljeza s dijelovima grafita u skladu
s HRN EN 1561.
Motor pumpe mora sadravati zapeaene podmazane kotrljajue leajeve. Crpka
mora biti sposobna za stalni rad bilo u suhim, djelomino ili potpuno potopljenim
GV & GB
Stranica 174

uvjetima. Navoji moraju biti zatieni od pregrijavanja postavljanjem termostata ili

termistora.
Crpke e imati dvije mehanike brtve. Brtve e raditi neovisno jedna od druge, jedna
e brtvit motor, dok e druga brtvit crpljene tekuine. Spremnik za ulje e imati ulogu
zatite izmeu brtvi i hladila za brtve. Testiranje na vlagu e biti povedeno u
spremniku za ulje kako bi se otkrila eventualna oteenje u donjoj brtvi.
Set crpki e biti u stanju podnijeti efekt kratkorone obrnute rotacije u sluaju
prestanka rada crpke.
Crpke instalirane u mokrim uvjetima e biti oslonjene svojom teinom i automatski
spojene na izlazni cjevovod te pravilno navoene tijekom sputanja u komoru. Spoj e
omoguiti da crpka bude podignuta s povrine jame bez potrebe za uklanjanjem
spojnica.
Lanci za podizanje e biti dostavljeni s permanentno ugraeni na crpke. Slobodni
krajevi lanaca e biti dostavljeni s kukama a koje e se nalaziti na vrhu komore.
Certifikat testiranja nosivosti e takoer biti dostavljeni.
U sluaju kada Izvoa osigurava ureaj za podizanje i kada ne postoji dovoljna visina
za uklanjanje crpke odjednom, potrebno je osigurat privremeni oslonac za crpku dok
se kuke za podizanje nanovo pozicioniraju. Privremeni oslonac e biti dimenzioniran za
maksimalno optereenje koje je mogue pri ovakvom zahvatu.
Lanci od lakog metala koji su privreni na vrh crpke na pogodnu geometrijsku toku
e biti koriteni za dizanje i sputanje crpke. Lanci za podizanje e biti pogodni za
dugotrajan kontakt s otpadnim vodama. Pocinani lanci za podizanje nee biti
koriteni.
Dijelovi crpke i drugi elementi kao i lanac biti e obojani u skladu s poglavljem "Zatita
materijala" iz ovog dokumenta.
Svi dijelovi moraju se moi pregledati tijekom remonta, a svi zamjenjivi dijelovi moraju
biti dostupni. Motor i crpka formirati e kompletnu cjelinu, prikladnu za rad u uvjetima
potapanja.
Stator kuita, kuite crpke, rotor i ispusni dio biti e izraeni od lijevanog eljeza.
Umjesto lijevanog eljeza, moe se koristiti nehrajui elik. Vratilo crpke mora biti
izraeno od nehrajueg elika.
Rotor e biti s vie otrica, te e zajedno s kuitem crpke, osigurati minimalnu
efikasnost od 50% procijenjenog kapaciteta. Dizajn crpki za komore e biti u skladu s
preporukama proizvoaa, s ciljem postizanja maksimalne efikasnosti za sve crpke.
Crpke se dostavljaju zajedno sa svim zatitnim sredstvima, kao to je preporueno od
strane proizvoaa za sigurnu i dui rad.
Instalirane potopljene crpke e biti prikljuene u jami na fiksne ispusne cijevi. Vodilice
e biti koritene s debelim zidovima od nehrajueg elika (minimalne debljine od 4
mm), za sputanje i podizanje crpki. Pri sputanju crpke, ona e se automatski pojiti na
ispusne konekcije.
Koljeno e biti dostavljeno s podlogom za crpku. Lanci spojeni na vrh crpke e biti
koriteni za sputanje i podizanje crpki. Potreban sustav za dizanje crpke e biti
dostavljen i instaliran. Motorni pogon e biti direktno vezan za crpku i dimenzioniran za
kontinuiran rad pod vodom. Kablovi e biti vodootporni i spojeni s kouljicama i
varijabilnim naponima.
Elektromotor pogodan za rad pod vodom, sa zatitom IP 68 (IEC 34.5/144), klasa
izolacije F (IEC 85), mora biti opremljen sa cijevima za 3PH, 400V, 50Hz.
GV & GB
Stranica 175

5.3.9.5.2
Potopljene crpke za mulj
Uvrena crpka:
(a) Crpke moraju biti uronjene crpke kapaciteta od oko 3-7,5 l/s, s pranjenjem 5,010,0 MCA. Crpke i motorne jedinice moraju biti kontinuirano umjeravane. Svi
dijelovi moraju se moi zamijeniti tijekom glavnog popravka, te e biti dostupan
u dogledno vrijeme.
(b) Crpke za mulj moraju imati otvorene centrifugalne rotore, smjetene vodoravno
uz potopni elektromotor. Crpke s teinom od preko 50 kg moraju se dizati i
sputati kroz vodilice i biti e spojene na tlanu cijevi prema vlastitoj teini.
(c) Motora i crpke moraju initi jedinstvenu cjelinu, prikladnu za rad u uvjetima
potapanja
(d) Kuite statora, kuite crpke, rotor i ispust moraju biti izraeni od lijevanog
eljeza. Umjesto lijevanog eljeza, takoer se moe koristiti nehrajui elika.
Vratilo crpke mora biti izraeno od nehrajueg elika.
(e) Dijelovi crpke i ostala mjesta moraju biti obojana prema poglavlju "Zatita
metala" ovog dokumenta.
(f) Crpka mora biti opremljena sa sustavom kontrole razine, s automatskim
pokretanjem i gaenjem.
(g) Odvodna cijev, s istim promjerom kao i prikljuak za ispust mora biti izraena od
polietilena ili pocinanog elika, te zatiena s vanjske strane s dva sloja
bitumena
Prijenosne crpke:
(a) Prijenosni odvodne crpke moraju biti opremljene sa potrebnim cijevima,
kablovima, pokretaima i privrenim konopima potrebnim za prijenos i
koritenje na bilo kojem radnom mjestu.
(b) Crpke e biti potopne, prikladno za napajanje od 400V u tri faze, s 50 Hz.
(c) Svaka crpka e biti koritena za mulj i tekuine sa zrnastim materijalom te sa
vrstim sadrajem koji se moe oekivat za otpadne vode koje se dolaze na
crpke, spremnike te openito otpadno optereenje koje dolazi na ureaj.
(d) Crpka mora biti od vrste konstrukcije s otvorenim rotorom izraenog od
materijala otpornog na habanje bez dokaza na karakteristina preoptereenja i
procijenjenog rada na dulje vremensko razdoblje. Crpka e biti prikladni za rad s
tekuinama koje su bile izloene izravnoj sunevoj svjetlosti, te se procjenjuje da
radi kontinuirano u bilo kojem trenutku karakteristine krivulje izmeu
zatvorenog ventila i nula tlaka.
(e) Crpka za distribuciju mora biti prikladna za prikljuak fleksibilnih cijevi pomou
spojnica za brzo otputanje.
(f) Cijevi za pranjenje pojaane s tkaninom ili konopom dugake15 m i 100 mm
biti e isporuene za svaku veliku (ili malu) crpku, a svaka mora biti opremljena
sa metalnim spojevima s brzim otputanjem.
(g) Za velike crpke procjenjuje se protok od 15 - 20 litara u sekundi na ispusnoj
glavi do 20 mCA. Crpka e omoguiti prolazak vrstih tvari s promjerom do 75
mm.
(h) Za male crpke procjenjuje se protok od 3 - 7.5 litara u sekundi na ispusnoj glavi
do 20 mCA. Crpka e omoguiti prolazak vrstih tvari s promjerom do 18mm.
(i) Kako bi se podigla crpka na unutranji ili vanjski dio spremnika, itd., potrebno je
osigurati eline kablove duine 25 m i 15 mm promjera. Veze od nehrajueg
elika s navojima minimalnog promjera 60 mm e biti dostavljene s ciljem
vezivanja kabla na toku podizanja crpke.
(j) Runa kontrola mora biti osigurana za prijenosne crpke. Zatita motor od
pregrijavanja putem zavojnice biti e ukljuena u upravljakom krugu.
GV & GB
Stranica 176

5.3.9.6Progresivne kavitacijske crpke

Progresivne kavitacijske crpke e biti usklaene s HRN EN 1561 i HRN EN 1092
normama.
Crpni element se sastoji od jednog spiralnog rotora koji se okree oko duplog spiralnog
elastinog statora.
Kuite crpke se sadrati komponente rotora i statora koje se mogu zamijeniti. Kuite
crpke pri crpljenju mora biti opremljeno sa inspekcijskim poklopcem. Unutarnja
povrina inspekcijskog poklopca mora imati odgovarajui oblik kako bi se osiguralo da
se ne nakupljaju vrste tvari, koje mogu dovesti do zaepljenja.
Kuite za crpljenje i isputanje mora biti dizajnirano da omogui promjenu smjera
rotacije crpke.
Na kuitu crpke, moraju se osigurati toke za odvod i ventilaciju. Svaka toka za
ventilaciju i odvod mora biti opremljena sa brtvljenom konekcijom.
Statori moraju biti izraeni od visokokvalitetne elastine gume koja je spojena na
vanjsku elinu kouljicu kako bi se osigurala dimenzijska stabilnost statora. Meutim,
za primjenu pri niskim protocima i pritiscima, slobodni lijevani stator je prihvatljiva
opcija. Gdje se nudi ovakva opcija od strane ponuaa, potrebno je dostaviti detalje pri
predaji ponude.
U sluajevima kada je sintetska guma kemijski nekompatibilna s crpljenim medijem,
Izvoa e odabrati pogodnu alternativu i navesti svoj odabir u ponudi.
Rotor crpke e biti izraen od materijala otpornog na koroziju s vrstim ploastim
pokrovom ili vrstim elikom koji je otporan na abraziju. Ponua e odabrati
adekvatan materijal za ovu primjenu i dostaviti detalje u svojoj ponudi. Ekscentrino
kretanje rotora e biti preneseno preko fleksibilne pogonske osovine ili ugradnjom
univerzalnog spoja izmeu motora i pogonske jedinice. Fleksibilna pogonska osovina
e biti od elika otpornog na istezanje sa nepropusnim termoplastinim premazom koji
e osigurati otpornost na abraziju i koroziju. Brtve osovine e biti mehanikog tipa,
pogodne za abrazivne uvjete.
Sustav pogona crpke e biti direktno spojen i pripremljen za fiksnu brzinu redukcije ili
podeen sa koritenje fleksibilnog pogonskog remena za izmjenjivu brzinu.
Za direktno spajanje prijenosni sustav treba sadrati posebno dizajniranu osovinu
vrsto spojenu na rotor crpke i ulaznu pogonsku osovinu ili osovinu spojenu na rotor
crpke i ulaznu pogonsku osovinu putem stalne konekcije, s primjenom maziva na
spojeve klinovima. Pristup pogonskom sustavu e biti omoguen bez potrebe za
rastavljanjem kuita crpke.
Nain brtvljenja crpke e se sastojati od mehanikih brtvi.
Jedinice crpke i motora e biti kontinuirano vrednovani. Sve komponente e biti
mogue obnoviti tijekom remonta i sve zamjenjive komponente e biti lako dostupne.
Crpka e iz standardnog proizvodnog asortimana te e uspjeno obavljati razliite
svrhe.
Velika panja e biti posveena duini rada sustava rotor/stator. Proizvoa e biti
konzultiran vezano za prihvatljive brzine izmeu rotora i statora uzimajui u obzir
tekuinu koja e se crpiti.
Stator crpke mora biti opremljeni zatitnim elementima za zatezanje.
Ventil za zatitu od velikog tlaka e biti dostavljen zajedno s crpkom. Ventil e biti
montiran na izlaznu cijev crpke. Sigurnosni ventil mora biti badaren na adekvatan
pritisak. Crpka takoer mora biti opremljena s sklopkom koja e osigurat zatitu u
sluaju velikog tlaka.
GV & GB
Stranica 177

Ukoliko crpljeni medij sadri abrazivne vrste tvari, maksimalna dozvoljena brzina e
biti smanjena te e tlak za svaku fazu biti ogranien kako je dano u nastavku:
Razina abrazivnih
vrstih tvari
Bez
Slabo
Srednje
Teko
Maksimalni tlak po fazi

(bar)
6
5
4
3
% maksimalne brzine
100
75
50
25
Crpke e biti montirane na jedinstvenu i vrstu podloku. Podloka e onemoguiti

izoblienje u svim uvjetima rada te e ukljuiti lokalno ojaane otvore za temeljne
vijke. Razmak izmeu centra otvora e osigurati da se crpke mogu precizno
pozicionirati.
Podloak e biti dizajniran da onemogui stvaranje zarobljenog zraka tijekom bukanja
te na nain da voda i krhotine ne mogu dospjeti na ureaj tijekom rada. Materijal
kuita crpke e biti pogodan za atmosferske uvjete te tekuinu koja se crpi. Takoer
e biti u mogunosti podnoenja bilo kakvog pritiska koji moe biti generiran pri
normalnom radu crpke i udarna optereenja izazvana vrstim tvarima u crpljenoj
tekuini.
Spojevi usisa i ispusta moraju biti izraeni tako da se mogu zakretati za 90 .
Usisno kuite mora biti dostupno kako bi se omoguilo ienje i kontrola rotora
pogonskih komponenti.
Mjesta za dizanje moraju biti jasno prikazani na opremi, te osiguravati uravnoteen i
siguran prijevoz.
Crpke moraju biti opremljene sa sljedeim prikljucima i ojaanjima:
(a) Cijevi za odvodnju
(b) Manometar.
(c) Ugraviranu plou koja pokazuje rotora i statora materijala, izlaz na normalnu
brzinu i serijski broj.
(d) Mlaznica od 25 mm spojene na usis za runo pranje crpke
(e) Ventil za tlak.
(f) Zatita za rad bez maziva.
(g) Izvoa e poslati predloen detalje o sustavu za odobrenje od strane Inenjera
5.3.9.7Vijane (spiralne) crpke
Spiralne crpke moraju biti Arhimedovog tipa, dizajnirane za rad pod odreenim kutom.
Puna crpka mora imati brzinu vrtnje ne veu od one dane jednadbom 50 = ND0.667
gdje je N u rpm i D vanjski promjer vijka u metrima.
Vijak (svrdlo) i podloge leaja moraju biti napravljene tako da toplinsko irenje
uzrokovano promjenama u temperaturi zbog grijanja od direktne suneve svjetlosti ne
utjeu negativno na slobodne rotacije vijaka, te ne dovedu do pretjeranog optereenja
na zupanike i motor. Cjelokupni sklop biti e nakon instalacije statiki i dinamiki
uravnoteen.
Crpke e biti pogodne za automatski rad, te imati dugi radni vijek bez potrebe za
odravanjem. Oprema e biti izgraen za automatsko pokretanje u svim uvjetima rada,
ukljuujui i tijekom razdoblja neaktivnosti.
Vijak (svrdlo) sastoji se od sredinjeg cilindra i 1 do 3 zavarene spirale, posebno
dizajnirane kako bi se ograniila maksimalna strelicu. Krajevi se zatvaraju s dvije
prirubnice.
GV & GB
Stranica 178

Potrebno je izbjegavati nagle promjene u presjeku strukturnih dijelova.

Sredinja cijev mora biti izraena od nehrajueg elika, barem X5CrNi-18IL -10, ili
vie, ovisno o tekuini koja se provodi. Uzduni i obodni zavari biti e izvedeni na vijku.
Spirale su spojene zavarivanjem, a zavari odsjeenI gdje se sijeku toke du osovine
vijka. Cjelokupni sklop biti e statiki uravnoteen nakon proizvodnje.
Isporuka opreme mora ukljuivati uice za podizanje potrebne prilikom instalacije.
Gornji leaj sastoji se od sferinog aksijalnog kuglinog leaja postavljanog na zid
kuita pogodnog za prijenos aksijalnog i radijalnog optereenja na konstrukciju. On
mora biti opremljen sa brtveim dijelom kako bi se sprijeio ulazak praine, pijeska ili
drugih stranih materijala. Postolje kuita mora biti podesivo te e sadrati adekvatan
sustav privrivanja. U sluaju zamjene postolja, vijci mogu ostati na mjestu.
Nanoenje maziva mora biti automatsko iz sustava za mazivo.
Donji leaj e biti kuglini ili cilindrini leaj koji je projektiran da podnese radijalno
optereenje, ukljuujui plutanje te aksijalne pomake. Mora biti opremljen s duplom
brtvom kako bi se sprijeio ulazak crpljene tekuine, praine, pijeska ili drugih stranih
materijala. Vertikalna i aksijalna rotacija mora biti projektirana da osigura uklanjanje i
zamjenu, u svrhe odravanja, bez utjecaja na rotor crpke. Leajevi e biti zatieni
kuitem te zahtijevaju periodino nanoenje maziva i odravanje, s ivotnim vijekom
od najmanje 5 godina.
Gornja ivica svrdla biti e privrena na izlaznu osovinu reduktora koristei elastine
spojeve koji e kompenzirati bilo kakva odstupanja tijekom sastavljanja.
U potpunosti e biti napravljena od materijala otpornih na koroziju i abraziju.
Izvoa e osigurati detalje vezane za pogon, reduktor i veliine leajeva. Instalacija
e se izvesti pod nadzorom dobavljaa crpke koji e dostaviti sve detalje o kvaliteti,
specifikacijama neophodnih materijala i maksimalnim vrijednostima odstupanja pri
montai.
Crpke e biti opremljene mehanikim smanjenjem brzine (minimalni faktor 1,5) i
pretvaraem frekvencija ili kao to je navedeno u dokumentaciji.
Crpke e biti osigurane zatitnim premazom (ili e biti pokrivene).
5.3.9.8Crpke za doziranje kemikalija
Crpke za doziranje kemikalija moraju biti klipne, klipne s membranom ili mehanike s
dijafragmom. Izvedba crpke e omoguiti pozitivan povratni udar. Maksimalna brzina
udara ne smije prelaziti 100 okretaja u minuti.
Podeavanje doziranja e biti runo, elektronski ili pneumatski kontrolirano sa
mogunou doziranja izmeu nule i maksimalne koliine doziranja. Tako gdje je
potrebno osigurati doziranje proporcionalno s protokom, varijacija izlaza e biti
postignuta ovisno o brzini rada motora crpke a ne na fiksan nain doziranja.
Mora se postaviti Indikator duljine takta i digitalni broja.
5.3.9.9Okovi crpke i pomoni dijelovi
Prikljuci manometra:
Svaka crpka mora biti omoguiti opskrbu i vezu s manometrom uz usisnu vodu
kada su smjeteni vertikalno. Svaka veza mora biti osigurana s izolacijskim
ventilom.
Manometri:
GV & GB
Stranica 179

Indikator tlaka mora biti isporuen i instaliran na prikljucima uz usisne i tlane

vodove. U sluaju otpadnih voda, koristiti e se membranski manometri.
Zatita:
Izvoa mora ukljuiti zatitu pokretnih dijelova stroja.
Ugravirane oznake i brojevi:
Svaka crpka se isporuuje s ugraviranom ploicom, kako slijedi:

Tehniki elementi crpke: vrsta crpke, promjer rotora, protok u normalnim
uvjetima rada, u normalnom crpljenju, brzina, serijski broj i broj krivulja
Identifikacijska ploica: odgovara kontrolnoj ploi crpke za primjer naziv "Crpka
broj 1". Slova ne smiju biti manja od 30 mm.
5.3.10
Hlaenje i ventilacija
5.3.10.1
Sustavi ventilacije sa ventilatorima
Karakteristike ventilatora definiraju se od strane dobavljaa u skladu sa normom HRN

EN ISO 5801
Ventilatori e biti aksijalni ili centrifugalni, kako je to definirano, opremljeni sa
apsorberima udara od protu-toka. Ventilatori e biti ili nemetalne konstrukcije ili e
imati metalne povrine zatiene koritenjem sustava premaza od epoksi smole. Sve
vanjske povrine e biti otporne na oteenja prouzrokovana ultra-ljubiastim
zraenjem.
Ventilatori i motori biti e statiki i dinamiki uravnoteeni, te dizajnirani tako da
kritina brzina moe biti manja od 25% iznad radne brzine.
Izgradnja svih jedinica ventilator mora osiguravati jednostavan pristup do motora,
propelera i svih leajeve u svrhu provjera i odravanja. Osim ako nije drugaije
navedeno, ventilatori e raditi s elektrinim motorima vezanim izravno na vratilo na
koje je montiran propeler opremljen zatitom od vremenskih uvjeta.
Svi leajevi moraju biti kruni ili kuglini leaj, podmazani i zapeaena po njihovoj
cijeloj duini rada, osim ako nije drugaije navedeno. Leajevi e biti predvieni za rad
od 50.000 sati prema ISO.B10
Svi motori ventilatora moraju biti zatieni od kondenzacije pomou radijatora ili
grijaa niskonaponske injekcije. Sustav ubrizgavanja mora biti odobren od strane
Inenjera.
Ispuni motori ventilatora na ureaju moraju biti prikladni za rad na sobnoj
temperaturi zraka od 70C.
Zrani usisni kanal utora mora biti izraen u dogovoru sa sljedeim zahtjevima:
Veliina kanala e biti takva da povrinske brzine ne premauju 0.5 metara u sekundi i,
da pri ovoj brzini, prorezi mogu ukloniti najmanje 85% mjeavine vrstih tvari i praine
iz ulaznog zraka. vrste tvari prikupljene u prorezima e biti kontinuirano pranjene
gravitacijski van zgrade.
Kako bi se sprijeilo prodiranje ptica, tetnika, itd nakon otvora postaviti e se
uvreni aluminijski okvir, opremljen arkama, sa ianom reetkom od nehrajueg
elika sa rasponom od 12 mm.
Sve reetke i ventilacijski otvori moraju biti izraeni od anodiziranog aluminija.
Vrsta i mjesto u reetki i ventilacijskom otvoru mora biti odabrana kako bi se osigurala
pravilna raspodjela zraka.
GV & GB
Stranica 180

Amortizeri kojima su opremljeni svi ventilacijski otvori biti e zapeaeni kada su u

zatvorenom poloaju
Ventilacijski kanali moraju biti izraeni od nehrajueg elika, s razinom kvalitete
1.4401, HRN EN 1092, PAFSIN, PP or PEID.
Ventilacijski kanali biti e dizajniran za rad velikom brzinom, ne uzimajui u obzir
stvarni broj okretaja.
Fleksibilna crijeva mora se postaviti izmeu cijevi i rotirajuih dijelova, te se mora
uzete u obzir i poveanje temperature.
Brzina zraka mora biti manja od 6 m/s.
Vijci i matice u temeljima i prirubnicama, podlocima i elinim ploama biti e u
skladu s poglavljem "Vijci, matice, podlone ploe i spojni materijali" ovog dokumenta
Anti-vibracijski spojevi moraju biti osigurani putem fleksibilnih prirubnica izmeu
kanala i okretnih dijelova strojeva. Podrka e biti osigurana na kanalima fleksibilnih
prikljuaka, a udaljenosti mora biti u skladu s zahtjevima proizvoaa, ali ne smije biti
dulji od 2m na okomitoj i horizontalnoj razini kanala.
Cijevi moraju biti pogodna za razinu radne temperature od -15 do 70 C, te biti
napravljene kako bi se osigurala zatita od oteenja uzrokovanih ultraljubiastim
svjetlom.
5.3.10.2
Klimatizacijski sustav ventilacije
Ako je navedeno, jedinice klime koje su postavljene na krovu moraju se kontrolirati

termostatom iz strojarskih upravljakih soba. Sustav mora biti u mogunosti
recirkuliranja zraka s kontroliranim koliinama svjeeg zraka koji je doveden u jedinici.
Ulazni i izlazni kanali za distribuciju zraka, kao i distributeri zraka montirati e se na
stropovima.
Sustav za dovod zraka mora sadravati pjeani sifon za svjei zraka uz ventilacijski
kanal, mreu za insekte, predfilter, filtar vrea, elektrine baterije za grijanje zraka,
ventilator i sustav distribucije.
Svi elementi ureaja i opreme za graevinske usluge moraju biti projektirane tako da
rade bez problema do maksimalne temperature od 52 C na suhom osjetniku
psihrometra i minimalne temperature od 1 C na suhom osjetniku psihrometra za
relativnu vlanost od 100%.
Rashladni sustav zraka mora biti u stanju zadrati uvjete unutar zgrade izmeu
sljedeih vrijednosti:
(a) 22 +/- 2 C na suhom osjetniku psihrometra
(b) 40 - 55 % relativna vlanost
Klima ureaji moraju biti postavljeni za dodavanje koliina svjeeg zraka u
protuvrijednosti od 10% od ukupnog volumena zraka s najmanje 6 izmjena zraka na
sat. Sustav e zadrati pozitivan unutarnji tlak od 6 mm vodenog stupca. Reetke
moraju biti ureene tako da se jedinstvena rezerva zraka moe odrati u
klimatizacijskim komponentama sustava. Ulazni i izlazni sustav za distribuciju zraka
mora biti u skladu s DW/144 i sva ispitivanja za primjenu u skladu s DW 143 i CIBSE
Izvoa e biti odgovoran za popravke na zgradi gdje su projektirani otvori s ciljem
izvoenja ventilacijskog sustava.
Rashladno sredstvo koje se koristi za klima-ureaje mora biti Freon, R22 stupnjeva
Kondenzirane vode e se prikupljati putem odvodnim cjevovodima iz klimatizacijskih
jedinica. Nee biti doputeno isputanje kondenzata na teren.
GV & GB
Stranica 181

Vanjski cjevovodi moraju biti zatieni s aluminijskom zatitom.

Konani veze s difuzorom moraju biti izraeni od fleksibilnih cijevi maksimalne duljine
1m
Amortizeri za kontrolu buke mora se nalaziti na lako dostupnim mjestima, u svim
dijelovima, a gdje je to potrebno moraju se prilagoditi struje kako bi se postigla
zadovoljavajua raspodjela.
Kanali za pristup moraju biti najmanje 450 x 300 mm
Sustavi gaenja poara e operirati u periodu od 2 sata u skladu s BS 476.
Reetke za ekstrakciju i difuzori biti e od anodiziranog aluminija kako bi se slagala s
postojeim utinicama.
Kada je potrebna izolacija od staklo-plastike, ona mora imati minimalnu debljinu od 50
mm osigurana na cijevima s nekorozivnim metalnim avlima.
Kad su dijelovi klimatizacijskih ureaja od bakrenih dijelova, oni moraju biti antikorozijski zatieni.
5.3.10.3
Glavni ventilacijski odvodi
Izvoa e biti odgovoran za osiguravanje svih ureaja potrebnih za sigurnu odvodnju

svih materijala koji izlaze iz glavnih ventilacijskih odvoda i kanala.
Svi ventilacijski kanali i glavni odvodi e biti postavljeni tako da imaju jednaku visinu ili
kontinuiran pad, ovisno o potrebi, sve do toke ispusta materijala.
Gdje je mogue kanali za ventilaciju trebaju zavriti 2000 mm iznad krova ili kako
odobri Inenjer.
5.3.11
Staze, stepenice ljestve i ograde
5.3.11.1
Openito
Izvoa e osigurati i uvrstiti sve metalne dijelove, ukljuujui platforme, mostie,

ljestve, rukohvate, perforirani lim protiv klizanja i mreaste podove, okvire i ograde.
Sve ljestve, rukohvati, piste, platforme i stepenice potrebne za normalan rad,
odravanje i pristup dijelovima ureaja i sustavima bit e osiguran prema posebnim
uvjetima.
Svi elini dijelovi biti e izraeni u blagom elika i bit e vrue pocinani nakon
proizvodnje u skladu s HRN EN ISO 1460 i HRN EN ISO 1461, osim ako nije drugaije
navedeno.
Postupak, kao i popravci nakon zavarivanja ili drugih operacija, ne obavlja se na licu
mjesta, ve samo u specijaliziranim radionica za toplo pocinavanje
Potpuno ili djelomino elini radovi podvrgnuti prskanjem vode ili se nalaze u
agresivnoj atmosferi, kao to su reetke, razliite graevine za obradu mulja i sl.,
moraju biti izraeni od nehrajueg elika s minimalnom razinom kvalitete
Sve platforme, galerije i stubita potrebni za pravilan pristup u UPOV za rad i
odravanje, Izvoa mora instalirati i osigurati.
Za sve metalne montane dijelove, ukljuujui i poklopce za kanale, vanjske ljestve,
otvorene podove, oplata uzorka ahovnice, rukohvate, stepenita, konstrukcije u
elinom okviru i slino, Izvoa e prije izrade dostaviti izvedbene crtee za
suglasnost Inenjer.
GV & GB
Stranica 182

Staze, stubita i platforme moraju biti u skladu sa HRN EN ISO 14122. Optereenje e
se definirati kako je navedeno u tablici iz HRN EN ISO 14122, ali ne manje od ope
definiranog od 5,0 kN/m2.
Izvedba ne smije ograniavati pristup za dizanje i dizanje ureaja koji se koristi za
nadzor, odravanje i uklanjanje dijelova.
Fiksna stubite osigurati e se za primarni pristup svakoj radnoj povrini gdje je
potrebno:
uestalosti uporabe je barem jednom tjedno: - ili

Materijali, alati i druga oprema moraju biti koriteni za rad i odravanje: - ili
Postoji mogunost izlaganja opasnim kemikalijama ili materijalima na povienim
radnim povrinama: - ili
za svaku radnu aktivnosti gdje su potrebne dvije ili vie osoba u bilo kojem
trenutku: - ili
Gdje je predvien izlaz za nudu iz povienog kretanja/radna platforma potrebno
je osigurati fiksna stubita.
Sekundarna mjesta za izlazak (koja mogu biti fiksne ljestve ili fiksna stubita)
dostavljaju se za svaku povienu radnu povrinu, ako:
mjesto je 3m ili vie iznad tla, poda ili razine, te ima povrinu 20m2 ili vie: - ili
ako
postoji potencijalna opasnost ili tetna izloenost kemikalijama koje mogu
blokirati pristup izlazu.
Sporedni izlaz ne smije biti udaljen vie od 25 m od mjesta na kojem se odvijaju radovi
ili odravanje, te mora biti postavljen tako da je osiguran alternativni pravac za nudu.
Slijepa mjesta na povienim radnim mjestima ne smije biti dua od 7.5 m.
Minimalni prostor za glavu iznad svih staza i platformi bit e 2,1 m.
5.3.11.2
Rukohvat
Rukohvati e biti od upljih dijelova koji moraju udovoljavati odgovarajuim zahtjevima

u nastavku:
Materijal
Rukohvat
Meki elik
Nehrajui elik
Puni
-
Aluminij
HRN EN 755
Cijevni
ISO 65
HRN EN 515,
HRN EN 573,
HRN EN 754
Ispuna
Puni
HRN EN 1676
Cijevni
ISO 65
HRN EN 515,
HRN EN 573,
HRN EN 754
Rukohvat treba ukljuivati pocinane eline ploe, visine 100 mm s debljinom od 3

mm smjetene 10 mm iznad razine platforme i vrsto fiksirane na rukohvatima.
Visina rukohvat mora biti mjerena okomito od poda do sredita rukohvata.
Rukohvati e biti dupla ograda 1100 mm visine sa srednjom pregradom na visini od
550 mm. Stupovi e biti 38 mm promjera. Rukohvat e biti puni kovani elik 60 mm
promjera. Pune kovane eline kugle e biti na lokacijama rukohvata. Stupovi e bi
privreni na maksimalnoj udaljenosti od 1800 mm od metalnih dijelova i 1500 mm
od betona. Sve komponente e biti toplo cinane.
Rukohvati i elementi privrivanja e biti dizajnirani da podnesu horizontalnu silu na
rukohvatu od 740 N/m. Iskrivljenje ograde ne smije biti vee od 0.8 % od njihovog
opsega izmeu stupova te iskrivljenje stupova ne smije biti vee od 0.8 % njihove
GV & GB
Stranica 183

visine. Rukohvati pod kutom e biti isti kao i horizontalni ali s gornjom ogradom 900
mm vertikalno iznad linije nivoa i vertikalnim stupovima na udaljenosti ne veoj od
1500 mm mjereno paralelno s linijom nivoa. Sve montirani nosai e biti vrste
konstrukcije, s horizontalnim nosaima uvrenim na ne manje od tri mjesta pri emu
su dva vijka paralelna sa stazom a jedna blie stazi dok su vertikalni nosai privreni
sa ne manje od dva vijka koji su postavljeni vertikalno. Uvrenja e biti stegnuta i
privrena s vijcima. Stupovi e biti postavljeni na udaljenosti ne manjoj od 1500 mm.
Ukoliko se rukohvat sastoji iz vie dijelova, potrebno je izvriti spajanje s posebnim
komadima koji e biti uvreni vijcima.
Sve ljestve, stepenice ili drugi otvori e biti osigurani s tri strane rukohvatima koji
odgovaraju gore navedenim zahtjevima. Pristup ljestvama ili otvorima e biti osigurani
s dva pocinana visea lanca, koji e biti privreni na jednom kraju i odvojivi ka
drugom.
Izvoa e osigurati da svi rukohvati imaju jedinstven izgled i proizvodnju osim ukoliko
se ne odredi suprotno.
Nacrte rukohvata izvoa podnosi za suglasnost Inenjera.
5.3.11.3
Stubita i staze
Stubita e biti projektirana, izraena i postavljena prema dimenzijama prikazanim na

nacrtima te u skladu s BS 449 s nosivou od 400 kg/m2. Gazita e biti otvorena
mrea privrena na duge horizontalne grede, i dne direktno na beton.
Stubita e biti izraena na odgovarajuu veliinu i postavljena na lokaciju prema
instrukcijama Inenjera. Ona e biti od toplo cinanog elika nakon izrade te e
sadrati duge grede koje e nositi gazita te e biti dostavljene zajedno s rukohvatima
i stupovima.
Staze e biti na manje efektivne irine od navedene irine u HRN EN 14122. Mreasti
podovi e biti u skladu s BS 4592. titnici gazita e bi ne manji od 150 mm visine te
e biti prisutni na svim stazama. Podne ploe e biti dimenzionirane da ne budu tee
od 25 kg te da ih moe podii jedna osoba, ukoliko postoji adekvatan prostor za
rukovanje u okolini ploe (kako je detaljno definirano u Pravilniku za runo upravljanje
radovima 1992), 35 kg podizanje od strane dvije osobe.
Nagib stubita e biti izmeu 30o i 42o sa krajnjim gazitima na manjim od 250mm te
odmoritima nakon ne vie od 16 stuba u jednom komadu.
Vanjska stubita e imati mreasta gazita.
Koristit e se standardni konstrukcijski meki elik topolo cinani prema HRN EN ISO
1460 ili brodarske aluminijske sekcije.
Potrebno je ostaviti prostor za privrivanje vodie za izjednaavanje potencijala sa
ploicama za varenje ili izbuenim otvorima prije pocinavanja.
Oplata mora biti od neklizajueg materijala, samodrenana vrsto fiksirana na nosivoj
konstrukciji.
5.3.11.4
Ljestve
Ljestve kojima se ostvaruje stalni pristup dimnjacima, silosima, rezervoarima i ostalim

visokim strukturama e biti u skladu s HRN EN ISO 14122, osim za odmorita ili
podeste koji e biti postavljeni najmanje svakih 6 m vertikalne udaljenosti.
Sve ljestve e imati sigurnosne leobrane, koji e se sastojati od tri vertikalne trake
koje su uvrene sa plosnatim obruima, promjera 750 mm. Obrui e biti na
odstojanju od 700 mm dok e prvi obru biti 2400 mm iznad tla ili nivoa platforme.
GV & GB
Stranica 184

Kako bi se poveala sigurnost i jednostavnost koritenja, ljestve bi trebalo tamo gdje je

primjenjivo postaviti koso umjesto vertikalne.
Tamo gdje je potreban pristup rjee od svaka tri mjeseca, bit e osigurani nosai za
ljestve ili vezni vijci za koritenje pominih ljestava s maksimalnom visinom od 6 m.
Ljestve nisu doputene kao osnovno sredstvo za izlaz u nudi.
Tamo gdje visina prelazi 6000 mm potrebno je osigurati prijelazne podeste.
Stepenice e biti 25 mm promjera pune na udaljenosti od 300 mm spojene na
krajevima i sigurno zakovane u uputene otvore. Stepenice e biti na manje od 225
mm od zida.
Ljestve e biti izvedene od mekog elika te toplo cinane nakon izrade. Stepenice e
biti plosnati dijelovi na manji od 65 mm x 13 mm na udaljenosti od 380 mm te e biti
vezani i bueni za privrivanje na zid na oba kraja. Stepenice e imati radijus preko
gornjeg dijela gdje e biti udaljene ne manje od 600 mm. Ukoliko e ljestve biti preko
3000 mm duge potrebno je da imaju dodatna odmorita na ne veoj udaljenosti od
2500 mm. U sluaju koritenja nehrajueg elika potrebno je koristit austenitne vrste.
5.3.11.5
Podovi od otvorene mrea i perforiranog lima
Podovi od otvorene mree i reetke e generalno biti u skladu s primjenjivim lokalnim

normama, ukoliko nije drugaije navedeno. Ovakvi podovi i reetke e biti s
pravokutnim otvorima i protuklizni te e biti izraeni od mekog elika toplo cinani
nakon izrade.
Podovi e biti osigurani tako da obuhvaaju prostor izmeu potpornih stupova. Gdje je
to potrebno dodatni nosei stupovi e biti postavljeni i uvreni.
titnici iznad gazita e biti postavljeni po rubu i na mjestima svih isjeaka osim ako
nije drugaije navedeno od strane Inenjera.
Nosive i poprene preke u podu s pravokutnim otvorima e biti pozicionirane
simetrino oko centralni linija ploa u oba smjera, tako da kad su ploe postavljene na
veim ili dugakim, preke svih ploa budu u jednom pravcu.
Podovi od perforiranog lima e biti protukliznog tipa, debljine ne manje od 6 mm
mjereno bez ispupenih dijelova. Podovi e biti privreni na okvir uputenim vijcima
od nehrajueg elika.
Svi podovi e biti dizajnirani da mogu podnijeti optereenje od 400 kg/m2 i savijanje
nee biti vee od 0.2 % raspona te e biti osigurani rubnici na rubovima staza. Svi
podovi e biti uklonjivi i postavljeni u ravnini u okvire od slinog materijala. Tamo gdje
je potrebno privrstiti okvire preko otvora potrebno je osigurati okvire sa nosaima za
ugradnju.
Podovi e biti dostavljeni u pogodnim veliinama za podizanje i uklanjanje od strane
jedne osobe i sa adekvatnim usjecima kako bi se osiguralo skidanje bez naruavanja ili
demontae vretena, nosaa, kablova ili cijevi. Potrebno je osigurati posredne nosai
kako bi se postigla zahtijevana krutost du rubova pojedinih dijelova poda preko irih
otvora i rovova koje je potrebno zategnuti koristei pogodne ugraene spojnice.
Stupovi e biti uklonjivi kako bi se osigurao slobodan pristup otvorima i rovovima.
Postavljanje ovih stupova i njihovo privrivanje ide na troak Izvoaa.
Kljuevi za podizanje e biti osigurani za svaku lokaciju.
GV & GB
Stranica 185

5.3.12
Zavarivanje
5.3.12.1
Openito
Svi radovi zavarivanja e biti izvedeni pri najpogodnijim radnim uvjetima, koristei
modernu, efikasnu opremu i tehnike te posljednje tehnologije varenja. Svi radovi
zavarivanja e biti izvedeni od strane kvalificiranih varioca za odreenu vrstu
zahtijevanih zavarivanja. Varioci e biti testirani u skladu s HRN EN 287, HRN EN ISO
9606 ili drugim ekvivalentnim normama. Bit e odgovornost Izvoa da osigura da su
svi varioci odgovarajue kvalificirani i kompetentni za izvoenje potrebnih zavarivanja
na terenu.
Svi spojevi e imati rubove ploa pripremljene u skladu s odgovarajuim profilom za
zavarivanje. Dijelovi e onda biti spojeni i odgovarajue provjereni prije poetka
procesa zavarivanja. Procedure zavarivanja i izrade e biti izvedene na nain da se
osigura minimalni zaostali napon, te da se izbjegnu izoblienja. Posebnu panju je
potrebno posvetiti da se osigura da nema izoblienja nakon obrade koje moe imati
utjecaja na poravnanje i koritenje tog dijela.
Svaka jedinica e biti dovren i potpuno zavarena prije zavrne obrade ili bilo kojih
drugih radova. Svi zavari moraju biti neprimjetni.
Zapisnici o postupcima zavarivanja i uspjenosti na Testovima za kvalitete rada moraju
se ispunjavati od strane Izvoaa za pregled od strane Inenjera
Nain i postupak usvojen za zavarivanje u radionicama i na lokaciji biti e odobreno od
strane Inenjera prije pokretanja proizvodnje.
5.3.12.2
Zavarivanje ugljinog elika
Runo, elektrino luno zavarivanje, zavarivanje pod troskom, zavarivanje MIG

postupkom, zavarivanje pod zatitnim prakom, zavarivanje TIG postupkom, i druge
primjenjive procedure i metode varenja mogu se koristiti pri izgradnji i izradi opreme
od varenog ugljinog elika. Prethodna izrada u radionicama e biti maksimalno
koritena.
5.3.12.3
Zavarivanje nehrajueg elika
Metode zavarivanja, koje e biti koritene, e biti zavarivanje TIG (Tungsten inert gas)
ili MIG (metal inert gas)postupkom za radionice i za zavarivanje na Gradilitu. Za
radioniko zavarivanje mogue je koristiti i luno zavarivanje, s plazmom. Neovisno o
odabranoj metodi zavarivanja, unutarnje povrine varova moraju biti zatiene istim
inertnim plinom.
Kako bi se osigurala visoka kvaliteta zavarenih spojeva, cijevi i druge inox opreme
moraju u najveoj moguoj mjeri biti montane u izraene radionici.
Karakteristike:
Radovi e se izvoditi u skladu sa normama i praksom prema gore navedenom. Osim
toga, za zavarivanje nehrajueg elika nuno je i slijedee:
(a) Tijekom izvoenja radova mogue je koritenje samo eonih varova za cijevi
(b) Gdje su koriteni eoni varovi, potrebno je izvesti penetraciju zavara, ukoliko je
to potrebno, ukljuujui osnovni av
(c) Ne smiju se koristiti potporni prsteni.
(d) Nee biti prihvaena povrinska oteenja koja smanjuju otpornost na koroziju ili
gubitka boje na povrini.
(e) Nakon zavarivanja, varovi moraju biti dekapirani i pasivizirani.
(f) Varovi moraju biti temeljito oprani u istoj vodi nakon dekapiranja i pasivizacije.
GV & GB
Stranica 186

Pijeskarenje nije doputeno za nehrajui elik.
5.3.13
Pocinavanje
Kada je potrebno toplo pocinavanje elika ili kovanog eljeza, ono e biti izvedeno u
procesom toplog pocinavanja te e biti u skladu sa svim odredbama sa HRN EN
10684.
Potrebno je posvetiti panju na detalje vezane za profile u skladu sa HRN EN ISO
14713. Svi povrinski defekti na eliku ukljuujui pukotine, povrinske laminacije,
otvore i savinute dijelove je potrebno ukloniti u skladu s HRN EN 10025. Sve buene,
rezane, varene, formirane dijelove te konane proizvode, dijelove profila i ureaja je
potrebno finalizirat prije procesa pocinavanja. Procedura pocinavanja, kao i popravci
nakon zavarivanja ili drugih operacija, ne smije se provoditi na Gradilitu ve u
specijaliziranim radionicama za toplo pocinavanje.
Povrine elinih materijala koje je potrebno pocinati je potrebno oistiti od ostataka
varenja, poje, ulja, masti i slinih oneienja. Dijelove je potrebno oistiti kiselinom,
razrijeenom sumpornom ili klorovodinom kiselinom, te ispiranja vodom i ponovnog
ienja fosfornom kiselinom. Dijelovi e biti temeljito oprani, osueni i uronjeni u
otopljeni cink te oetkani, tako da je itava povrina metala podjednako pokrivena te
da dodatna teina nastala kao rezultat procesa ne bude manja od 610 g/m2 pocinane
povrine, osim u sluajevima cijevi prema HRN EN 10255 kad ta teina e biti 460
g/m2.
Pri vaenju iz kupelji za pocinavanje, rezultirajui premaz e biti gladak, neprekidan,
bez veih nepravilnosti poput golih toaka, izboenja, plikova i mjesta sa prahom,
pepelom ili drugim neistoama. Rubovi e biti isti a povrina sjajna.
Vijci, matice i podlone ploice e biti toplo pocinane i podvrgnuti centrifugi u skladu
sa HRN EN ISO 10684. Matice e biti narezane 0.4 mm dublje prije pocinavanja te e
navoji biti nauljeni kako bi se osiguralo da matice mogu rukom biti zavrnute na vijke
cijelom svojom duinom.
Tijekom istovara i postavljanja potrebno je koristiti najlonske remene. Pocinani dijelovi
koji e biti skladiteni tijekom radova na Gradilitu e biti sloeni tako da osigurana
odgovarajua ventilacija svih povrina kako bi se onemoguilo pojavljivanje mrlja
uslijed vlage.
Ma mjestima gdje e pocinane povrine biti u kontaktu s agresivnim otopinama ili
atmosferama potrebno je osigurati dodatnu zatitu bojanjem u skladu s Poglavljem 8
ove knjige.
5.3.14
Prijenosni vatrogasni aparati
5.3.14.1
Opis
Svi ureaji moraju biti prikladni za rad samo jedne osobe i moraju se lako
nadopunjavati. Pranjenje mora biti nekorozivno i bez utjecaja kemikalija koje isputaju
otrovne plinove kada se zagriju.
U gaenje poara mora se koristiti ugljini dioksid ili prah, te se moraju nabavljati u
skladu sa zahtjevima
Prah za gaenje poara pokriva cijeli spektar vatrogasnih klasa: A (krute tvari), B
(tekuine), C (plin), D (metal) i E (elektroinstalacije). Oni su pod stalnim tlakom i
potisni element koji se koristi je duik koji je stabilan u odnosu na promjene
temperature, te ekoloki prihvatljiv.
GV & GB
Stranica 187

Ugljini dioksid za gaenje poara koriste se gaenje poara za poare u klasama B, C i

E, a oni imaju dvostruko djelovanje na izbijanje: zamjenom atmosferskog kisika i
isputanjem sadraja u obliku suhog leda.
Upute za rad moraju biti jasno ispisane na svakoj jedinici (ili uz svaku jedinicu) na
hrvatskom jeziku
Oznaka o ispitivanjima moraju biti isporueni za svaki aparat za gaenje poara
5.3.14.2
Namotaji protupoarnog crijeva
Protupoarno vatrogasno crijevo nabavljati e se u skladu sa zahtjevima nadlenih

tijela. Crijevo e biti izraeno od duplog metalnog sloja s umetnutim gumenim slojem
izmeu dok e visokouinkovita ispusna mlaznica biti napravljena od specijalnog
izolirajueg plastinog materijala kako bi se onemoguilo pothlaivanje ruku.
5.3.15
Samostojei generatori
5.3.15.1
Openito
Izvoa e dostaviti generator na dizelski motor. Motor i generator e biti u

mogunosti da rade s maksimalnim optereenjem, te maksimalnom temperaturom za
radne uvjete.
Generator e zajedno s pomonim sustavima biti instaliran u pomonoj zgradi za
generator.
Generator zajedno s pomonim sustavima biti e dizajniran, proizveden, testirani i
certificirani u skladu s relevantnim zakonima i HRN, EN ISO normama.
5.3.15.2
Opi raspored
Motor, hladnjak i generator biti e postavljeni na zajedniku temeljnu plou, na antivibracijskim nosaima.
5.3.15.3
Razina buke
Razina buke mjeri se na dva metra u bilo kojem smjeru izvan zgrade, na 1 metar iznad
tla, te ne smije prelaziti 80 dBA, kada motor radi s maksimalnim optereenjem.
Izvoa e obaviti mjerenje buke i dokazati sukladnost s tim zahtjevom.
5.3.15.4
Kontrola generatora
Sustav kontrole generatora biti e instaliran na kontrolnoj ploi. Ploa e biti

instalirana na anti-vibracijskim nosaima.
Kontrolna ploa e ukljuivati sljedee kontrole i mjerne ureaje
Set generator ima tri naina kontrole.
Automatski nain rada - u automatskom nainu rada, generator se pokree automatski
kada se otkrije prekid na automatskom prekidau u Motornom komandnom centru.
Ukoliko prekid na mrei traje due od 5 sekundi, automatski prekidaa mree u
Motornom komandnom centru e biti ukljuen te e poslati signal generatoru el.
energije u priuvi. Generator e se pokrenuti, i onda kada izlazna snaga bude
stabilizirana, automatski prekida priuvnog generatora na kontrolnoj ploi u
Motornom komandnom centru e se ugasiti.
GV & GB
Stranica 188

Generator e isporuivati el. energiju u Motornom komandnom centru sve dok se

ponovno ne uspostavi isporuka energije iz glavnog izvora i bude stabilna 30 sekundi.
Nakon ovog vremena, automatski prekida priuvnog generatora u Motornom
komandnom centru e biti aktiviran i prekida glavnog izvora energije e biti iskljuen.
Generator e ostati upaljen jo 10 minuta nakon automatskog gaenja.
Probni rad - kada odabran probni nain rada runo, automatsko prekidanje u glavnom
sustavu je pokrenuti i generator radi pod optereenjem sat vremena prije nego to se
automatski vraa u stanje ekanja.
Runi nain rada - u runom nainu rada, generator se ukljuuje i iskljuuje
automatski, bez automatsko prebacivanje prekidaa.
Potrebno je osigurati sljedeu kontrolu:
(a) Glavnu odabirna sklopka za etiri naina rada: AUTO OFF MANUAL TEST.
Zatita seta generatora e biti aktivna u svim nainima rada.
(b) START STOP glavna sklopka, aktivna je samo kako Glavnu odabirna sklopka u
MANUAL poziciji.
(c) Gumb za resetiranje.
(d) Gumb STOP u sluaju izvanrednih situacija, s mogunou njegovog
deaktiviranja.
(e) Mjera tlaka motornog ulja za podmazivanje sa svjetlom upozorenja.
Alternativno, mjera tlaka ulja moe se montirati na motor.
(f) Toplomjer za vodu.
(g) Mjera radnih sati.
(h) Indikator za punjenje baterije indikator.
(i) Voltmetar za baterije s gumbom za pokretanje.
(j) upravljanje brojem okretaja motora i broja okretaja
(k) Prekida sa tri elektrode, opremljen termalnom zatitom i zatitom od
magnetskog preoptereenja, podeen na nominalne vrijednosti seta generatora,
te opremljen sa jedinicom za uzemljenje za 300-mA zaostalog napona i
okidaem kola.
(l) Ampermetar i odabirni prekida koji omoguuje prikaz trofazne struje.
(m)
Voltmetar i odabirni prekida koji omoguuje prikaz izmjeninog
jednofaznog i dvofaznog napona iz generatora izmjeninog napona.
(n) Digitalni mjera frekvencija za izlazni napon.
(o) Izlazni napon regulatora.
(p) Kontrolni i instrumentalni prekidai, ukoliko je to potrebno.
(q) Sustav iskljuivanja i alarmne svjetiljke u skladu s specifikacijama.
Instrumenti i kontrole mogu biti oznaene odgovarajuim natpisima. Pored oznaka na
ampermetru, na ploi u blizini ampermetra, potrebno je postaviti oznaku koja e
pokazivati maksimalno optereenje.
5.3.15.5
Generator izmjeninog napona
Generator izmjeninog napona e biti bez kontaktnih etkica, samo aktivirajui sa

izboenim rotirajuim polovima, prigunim namotajima i zatitnim leitem na jednom
kraju. Potrebno je osigurati sustav zatite od radio interferencije prema HRN EN 55014
ili slian. Sustav zatite e biti ugraen u generator kako bi se onemoguila teta u
sluaju dueg koritenja pri mali brzinama odnosno uslijed mogue greke u kontroli
motora. Izolacija namotaja e biti minimalno klase F.
Generator e biti u mogunosti odravanja postavljenog napona s odstupanje 2.5%
pod bilo kojim faktorom napajanja od 0.8 do 1 tijekom optereenja od nule do punog
optereenja.
GV & GB
Stranica 189

Generator e biti opremljen sa zatitom od vlage i praine najmanje IP23. Generator e

biti opremljen anti-kondenzacijskim grijaem, koji e biti opremljen s runom
sklopkom.
Generator e biti u stanju raditi 110% punog optereenja u trajanju od 1 sat svakih 6
sati na maksimalnoj ambijentalnoj temperaturi. Bit e opremljen termorezistorima na
svakoj fazi navoja, okidajui alarm u sluaju kad temperatura pree normalnu radnu
temperaturu pri punom optereenju.
Porast temperature pri punom optereenju na namotajima je ograniena na 80oC.
Relej termorezistora e aktivirati prekida generatora. U tom sluaju generator e
prestati s radom nakon isteka perioda potrebnog za hlaenje.
Izlaz generatora e biti spojen na izlazne konektore preko runog prekida sa lijevanim
kuitem i odgovarajuim nominalnim vrijednostima. Izlazni terminali e biti locirani na
zasebnom kuitu. Ovo kuite e biti opremljeno petljom koja moe biti rastavljena te
ima odgovarajuu veliinu za prikljuivanje u donjem dijelu. Za kontrolne kablove,
posebno kuite e biti osigurano sa zasebno petljom za spajanje.
5.3.15.6
Dizelski motor
Motor mora biti dizel motor s unutarnjim izgaranjem, s neprestanim radom,te s

fleksibilnim prikljukom na alternatoru.
Motor mora imati stalnu brzinu upravljanja u skladu s ISO 3046.
Broj okretaja motora ne smije prelaziti 1800 rpm.
Sustav automatskog gaenja e biti osiguran za sluajeve pada tlaka maziva, vie
temperature vode za hlaenje i velike brzine motora. Pored kuita za motor, potrebno
je osigurati sustav gaenja pomou osiguraa za sluaj poara. Na vanjskom dijelu
kuita, bit e postavljen gumb za izvanredne situacije.
Motor e biti opremljen sa filtrima goriva i ulja, filtrima zraka i odvodnim ispustima.
Motor e biti opskrbljen mazivima odgovarajue kvalitete i u odgovarajuim
koliinama.
5.3.15.7
Spremnik za gorivo
5.3.15.7.1 Openito
Tankovi za goriva e biti izvedeni sa avovima zavara i iznutra i izvana. Zavarivai
trebao biti osposobljen u skladu s relevantnim normama. Prije otpremanja od
proizvoaa tankovi za gorivo se moraju oistiti iznutra i izvana
5.3.15.7.1.1
Servisni spremnik
(a) Kapacitet spremnika goriva mora biti dovoljan za minimum osam sati rada
punog optereenja. Cijevi izmeu spremnika i dizelskog motora e biti izraen
od bakra.
(b) Kod izrauna korisnog kapaciteta spremnika,treba uzeti u obzir i taloenje
neistoa.
(c) Spremnik mora biti opremljen sa sljedeim elementi i spojnim tokama:
(d) Otvor za punjenje
(e) Ispust
(f) Pristupna toka
(g) 100 mm promjera mjeraa razine prazan, pun, pun, pun i pun,
smjeteni u blizini otvora za punjenje
(h) Pokaziva niske razine goriva u spremniku mora pokazivati nisku razinu alarma
na ploi motora. Kada se pokae ta razina, motor prestaje s radom
GV & GB
Stranica 190

Rune crpke e biti osigurane s ciljem transporta goriva iz skladinih prostora to

servisnih spremnika.
5.3.15.7.1.2
Spremnik za uvanje:
(a) Spremnik za uvanje mora biti osiguran za kapacitet u protuvrijednosti od pet

radnih dana pri punom optereenju ili po potencijalnim posebnim
specifikacijama. Spremnici moraju imati osigurane ulazne, izlazne linije, ispuste
za paru, ventile, ventilacijske uica, podupirae, uzemljenje kruga i pokazatelje
razine sa zvunim alarmom za maksimalnu razinu i tipku za potvrdu. Pokazatelji
razine prikazani su na upravljakoj ploi i mogu biti povezani s vanjskim
udaljenim mjernim ureajima. Spremnik mora biti okruen preprekom.
(b) Cijevi iz spremnika za uvanje na spremnik za servis moraju biti izraene od
cijevi od ugljinog elika u skladu s HRN EN 10217 ili slinim, te moraju imati
najmanju debljinu stjenke 2,9 mm. Spojevi u cijevima moraju biti s prirubnicama
u skladu sa specifikacijama PN 10
5.3.15.8
Zatita motora
Motor mora biti opremljen odgovarajuim sustavima zatite koji e automatski iskljuiti
motor u sluaju kvara ili nenormalnih uvjeta rada.
Motor e biti opremljen s prekidaem kako bi se prekinula opskrba gorivom kada
brzina motor dosee vie od 120% od normalne brzine rada.
Ako se motor zaustavi zbog kvara, svijetlei alarm e se ostati upaljen i sprijeiti
ponovo pokretanje dok se ne provedu potrebne operacije pokretanja.
5.3.15.9
Pokretanje
Mora biti osigurano elektrino pokretanje sustava pomou olovnih baterija visoke
snage. Motor alternatora i upravljaka jedinica moraju se osigurati za automatsko
punjenje baterije tijekom rada generatora.
Najmanje tri uzastopna tvrda pokuaja putanja u pogon e biti mogua tijekom
perioda do est minuta, te ukupno 6 paljenja dnevno, bez potrebe dopunjavanja
elektro-sustava. Sustav pokretanja e biti potpuno napunjen u roku od 12 sati
kontinuiranog rada motora nakon najteeg sluaja paljenja.
Ako se motor ne pokrene nakon tri uzastopna pokuaja, sklopka za ukljuivanje e biti
zakljuana, a alarm "Nisam uspio pokrenuti" e se ugasiti.
5.3.15.10
Ispuni sustav
Motor mora biti opremljen ispunim sustavom i priguivaem. Ispuni plinovi se

isputaju na vanjskoj strani zgrade iznad krova.
U zgradi, ispuni sustav moraj biti ispravno zavren elinom oblogom. Ispune cijevi
mora biti podrane valjcima ili ovjesima. Ispuni sustav e biti spojen na motor kroz
prirubnicu na mijeha. Ispuni sustav moraju biti izraeni od nehrajueg elika s
minimalnom debljine 3/16 ", klasa 1.4401, HRN EN 1092.
Svaki dio sustava ispunih plinova koji se moe doi u kontakt s osobljem u blizini
jedinice generatora ili na nekim drugim mjestima moraju biti toplinski izolirani i
zatieni od sluajnog kontakta.
GV & GB
Stranica 191

5.3.15.11
Rashladni sustav
Sustav hlaenja motora sastoji se od ventilatora s motorom za prisilno hlaenje

zrakom. Odvod zraka e se isputati izravno na vanjskoj strani zgrade kroz galeriju.
Zrak koji e biti preuzet s vanjske strane zgrade, prvo e proi kroz alternator i tek
onda kroz motor i radijator.
Izvoa e biti odgovoran za izradu i isporuku odgovarajuih rashladnih sustava za
alternatora, motora i radijator uzimajui u obzir visoke temperature okoline. To
ukljuuje ulazne priguivae buke i ispune odbojnika, te cijevi na unutarnjoj ili
vanjskoj strani kuita otporne na koroziju.
Izvoa e predati izraune kojim dokazuje da set generatora moe postii pravilno
hlaenje u svim uvjetima okoline, do najvie temperature okoline
Dobavlja mora osigurati da se proizvedeni vrui zrak koji nastaje kontinuiranim radom
motora ispravno raspri bez rizika od smanjenja dovoda hladnog zraka.
5.3.16
Ispitivanja
5.3.16.1
Openito
Cijelo UPOV koje pokriva ovaj Ugovor e biti predmet provjere i testiranja od strane
Inenjera tijekom izrade, postavljanja i kompletiranja. Trokovi ispitivanja i inspekcije
snosit e Izvoa. Inenjerske trokove za ponovno testiranje zbog kvara na UPOV-u, ili
neprimjerene priprema od strane Izvoaa s obzirom na poetna ispitivanja, takoer
snosi Izvoa. To ne ukljuuje trokove Inenjeri na poetnim ispitivanjima
Radovi e takoer biti predmet testiranja nakon zavretka i tijekom Razdoblja
obavjetavanja o nedostacima prema odobrenom planu testiranja. Izvoa e osigurati
smjernice Naruitelju vezano uz reim uzimanja uzoraka i testove koje je potrebno
izvesti. Izvoa e biti prisutan pri izvoenju testova te e njegov predstavnik imati
odgovarajue iskustvo s izvoenjem ovakvih testova i interpretacijom dobivenih
rezultata. Trokove vezane uz prisustvo na testiranju e snositi Izvoa.
Testovi za posebne ureaje i opremu koji su navedeni u slijedeim odredbama nee se
smatrati iscrpnim ili konanim u svezi zahtjeva da itavo UPOV bude testirano prema
definiranim fazama Ugovora.
Prije neko ureaj bude pakiran ili isporuen od strane Izvoa ili podizvoaa, svi
navedeni testovi e biti uspjeno izvedeni te e traene rezultata biti dostavljene
Inenjeru.
Izvoa e predati na odobrenje Plan testiranja koji e sadrati sve faze provjera i
testiranja za sve dijelove ureaja. Plan e sadrati potpune detalje provjere i testiranja
zajedno s odgovarajuim vremenskim planom zapisivanja rezultata. Nije mogue
provesti provjere ili testiranja prije nego plan bude odobren. Vremenski plan provjera i
testiranja e biti izvren za svaku fazu uz prikaz svi rezultata svi provjera i testova te
e isti biti potpisani od strane svih uesnika.
Izvoa e biti odgovoran za predaju prema Inenjeru svih ureaja koje je bio duan
dostaviti za provjeru na lokaciji i testiranja prema zahtjevu Inenjera. Tijekom
postavljanja, Inenjer e imati potpuni pristup s ciljem provjere napretka radova i
provjere preciznosti radova ukoliko to bude potrebno. Po zavretku montae, svi
dijelovi pod tlakom e biti predmet odgovarajuih hidraulikih testova te e radnih
testovi biti izvedeni od strane Izvoa a u prisustvu Inenjera kako bi se pokazalo da je
oprema postavljena na lokaciji u cijelosti pogodna za komercijalni rad.
GV & GB
Stranica 192

Izvoa e takoer izvesti testiranje na postojeoj opremi, koja e biti vezana uz

Ureaj koji je predmet ovog ugovora, kako bi se osiguralo da oprema i spojevi pravilno
rade zajedno s novim ureajem.
5.3.16.2
Ispitivanja kod proizvoaa
5.3.16.2.1 Openito
Radna ispitivanja moraju ukljuivati elektrina, mehanika i hidraulika ispitivanja u
skladu s relevantnim normama, a osim toga, sva ispitivanja su odobrena od strane
Inenjera kako bi se osiguralo da oprema koja se isporuuje ispunjava sve zahtjeve
specifikacije. Za ureaje koji nisu obuhvaeni ni jednom normom ili po specifikaciji, sa
ispitivanjima se mora sloiti Inenjer.
Izvoa je odgovoran za ispitivanja ureaja kod proizvoaa i za osiguranje sukladnosti
sa specifikacijom, zadovoljavajuim radovima, strunosti itd. Simulirana ispitivanja
provode se prema potrebi.
Ispitivanja na ureaju provoditi e se u prisutnosti Inenjera.
Postupak ispitivanja sastojati e se od loginog rasporeda pojedinih koraka ispitivanja,
te reakcijama zajedno s rezultatima ispitivanja /mjerenja.
Prije nego se izvede testiranje u okviru pogona proizvoaa, Izvoa e predati na
komentiranje i odobrenje ne kasnije od 28 dana prije dana testiranja predloene
Procedure testiranja i Dokumentaciju vezanu za prihvaanje testova tako da sve strane
mogu biti ukljuene u konverzaciju u svezi metodologije koja e se primijeniti pri
prezentiranju i testiranju Ureaja.
Ako je potrebno osigurati simulirane kontrole kako bi se obavila testiranja na
dijelovima od proizvoaa, on e osigurati takve kontrole kao dio radova. Metode
kontrole podlijeu prethodnom odobrenjem od strane Inenjera
Izvoa e dati Inenjeru 28 dana prije obavijest u pisanom obliku kada je oprema
spremna za testiranje.
Bilo kakvi naini blokiranja u skladu sa automatskim sustavima alarma i otkrivanja
kvarova e biti provjereni. Ovo ukljuuje izazivanje raznih kvarova i uvjeta rada van
mogunosti sustava kako bi se osiguralo da su procesi blokiranja i otkrivanja kvarova
propisno testirani. Slini zahtjevi e biti primjenjivi na provjeru statusnih signala.
Gore navedeni testovi e biti uspjeno provedeni te e potrebna dokumentacija o
testiranju biti predana Inenjeru, prije nego to Izvoau bude doputeno da dostavi i
instalira sustav, to ni na koji nain ne oslobaa Izvoaa njegove odgovornosti od
valjanog rada opreme kada bude instalirana na Gradilitu.
5.3.16.2.2 Mehanika ispitivanja
5.3.16.2.2.1
Crpne jedinice
Crpke, neovisno o primjeni proi e kompletno ispitivanje. Medij koji se koristi za

ispitivanje e, ako je mogue, biti isti kao da je crpka u normalnom radu. Ako to ne
uspije, koristi se voda s odgovarajuim faktorima korekcije koji se koriste u
testovima/izraunima kako bi se osigurala uinkovitost crpke da zadovolji zahtjeve
operativne primjene i sustava.
Crpke e biti ispitane s njihovim motorima. Potrebna je zajamena uinkovitost u
radnim tokama ili na odabranim tokama prema rasporedu ako su dostupne
promjenjive jedinice brzine. Spojene crpke i uinkovitost motora moraju biti postignute
kako je navedeno u ugovoru.
GV & GB
Stranica 193

Izvjee o ispitivanju, ukljuujui stavke navedene u nastavku podnijeti e Inenjer na

kraju svakog ispitivanja:
(a) Mjesto i datum prihvaanja testa;
(b) Naziv proizvoaa, vrsta crpki, serijski broj;
(c) Specifikacija pogona crpki;
(d) Radne toke,
(e) Opis postupka ispitivanja i mjerni aparati ukljuujui i podatci o kalibraciji;
(f) Prikaz rezultata prikazanih u tablicama i grafovima formatu;
(g) Procjena i analiza rezultata, te
(h) Zakljuak.
5.3.16.2.2.2
Bojleri
1
Dijelovi elemenata kotlovnice ispitati e se hidrauliki na 1,5 puta vii radni tlak
u trajanju od 30 minuta. Ovi testovi trebaju pokazati da nema curenja, izvrtanja ili
nestabilnosti tijekom ispitnog razdoblja.
Slina tlana proba provodi se na svim dijelovima kotla pod tlakom u normalnim
uvjetima rada.
Vizualni pregled i ispitivanja funkcionalnosti svih radnih dijelova grijaa ukljuujui
izolacije ventila, ventile za smanjenje tlaka, plamenike i sustave paljenja, loivo ulje i
plin, iskljuivanje dovoda goriva u izvanrednom stanju, rad amortizera, itd
Ovi inspekcijski pregledi i testovi e zadovoljiti minimalno posljednje relevantne HRN
norme na snazi, Pravilnike sigurnosti u svezi plina, dobru praksu i bilo koje druge
kodove i pravilnike koji su primjenjivi na bojlere koji koristi dvije vrste goriva za
primjenu u industriji.
5.3.16.2.2.3
Ventilatori
Ventilatori e proi standardne testove proizvoaa sljedei posebna ispitivanja:

(a) Kuita ventilatora ispitati e se hidrostatiki. Ispitni tlak mora biti najmanje 1,5
puta vei od maksimalno doputenog radnog tlaka. Testirana oprema biti e
neprihvatljiva ako doe do curenja, distorzije ili nestabilnosti tijekom ispitivanja.
Ispitivanje e trajati dovoljno dugo da omogui potpuni pregled svih dijelova pod
tlakom. Minimalni vremenski rok na ispitnom tlaku mora biti 30 minuta;
(b) Ventilatori moraju proi 4-satno radno optereenje pri testiranju. Ispitivanje e
se odvijati pod radnim uvjetima. Ventilatori e se testirati simulacijom
operativnih uvjeta. Tijekom ispitivanja protoka i uzgona, pratiti e se i biljeiti
ulazni tlak. Pomoni sustavi kao to su vode za hlaenje i ulje za podmazivanje
takoer e se pratiti i biljeiti. Faktori korekcije i izrauni moraju biti navedena u
postupaka ispitivanja.
(c) Svi ventilatori biti e dinamiki uravnoteeni i podvrgnuti ispitivanja vibracija.
5.3.16.2.2.4
Sadraji za podizanje
Dizalice i ostali sadraji za podizanje moraju biti testirani na optereenje u skladu s

normativima i zakonskim zahtjevima, te izdanih ispitnih certifikata za svaku stavku
Ureaja.
5.3.16.3
Zavrno testiranje - prije putanja u pogon i putanje u pogon
5.3.16.3.1 Openito
Izvoa e biti odgovoran za sigurno i uinkovito postavljanje u rad cjelokupnog
Ureaja i opreme. Metode moraju biti usvojene uz suglasnost Inenjera, te e biti u
skladu s propisima sigurnosti i dozvolama.
GV & GB
Stranica 194

Prije obavljanja ispitivanja, Izvoa e dostaviti na razmatranje i pristanak ne manje od

28 dana prije datuma ispita Dokumentaciju o postupcima ispitivanja i prihvaanja
ispitivanja, tako da sve Inenjer i Naruitelj mogu biti u potpunosti upoznati sa svim
metodama koje e se koristiti pri demonstraciji i dokazivanju rada opreme.
Izvoa e provoditi ispitivanja u odobrenim slijedom. Plan ispitivanja mora ukljuivati
program za sve inspekcije/ ispitivanjima jasno definirajui kritine toke.
Nakon uspjeno testiranog probnog putanja u rad i putanja u pogon u cijelosti
Izvoa e zapoeti s pokusnim radom.
5.3.16.3.2 Strojarski testovi
5.3.16.3.2.1
Crpke
Izvoa e obavljati ispitivanja na svim crpkama kako bi pokazao da su crpke

sposobne ispuniti potrebne aktivnosti koristei navedene procesne tekuine.
5.3.16.3.2.2
Potopljene mijealice
Izvoa e obavljati ispitivanja na svim potopljenim mijealicama kako bi pokazao da

su mijealice sposobne ispuniti potrebne aktivnosti koristei navedene procesne
tekuine.
5.3.16.3.2.3
Bojanje
Obojani elementi moraju biti pregledani kako bi se osigurala usklaenost sa

specifikacijama obzirom na premaz, debljinu i boje.
5.3.16.3.2.4
Sustav prozraivanja
Sljedea ispitivanja biti e izvedena na ventilacijskoj opremi:

(a) Ispitivanje tlaka u vodovima u skladu sa specifikacijama HVAC
(b) Testiranje ventilator kako bi se pokazala glasnou, generiranje tlaka, brzina,
buka, strujanje u skladu sa normama koje su na snazi RH.
Prikaz cirkulacije i distribucije zraka nakon to je sustav uravnoteen radi dokazivanja
potrebnih koliina zraka. Pilot cijev ili velometar koristi se u svim osnovnim razvodnim
kanalima i na svim reetkama i drugim terminalima. Ispitivanja dima provode se u
osiguranim distribucijskim podrujima. Testovi moraju biti u skladu sa normama koje
su na snazi RH.
5.3.16.3.2.5
Bojleri
Nakon uspjeno zavrene instalacije bojler mora biti hidrauliki testira na 1,5 puta vei
radni tlak u trajanju od 30 minuta. Ovi testovi e pokazati da nema curenja, izvrtanja ili
nestabilnosti tijekom ispitnog razdoblja.
Nakon zadovoljavajue inspekcije i provjere, bojleri podlijeu provjeri izvedbe u
trajanju od 8 sati u ravnotenom stanju rada. Probni rad topline mora sadravati
odgovarajua razdoblja zagrijavanja i razdoblja mirovanja osim 8-satnog ispitivanja
nakon ega e se biljee daljnja ispitivanja.
Tijekom testiranja grijaa i svih povezanih Ureaja i opreme, prate se svi
instrumentima, a oitanja s mjeraa se snimaju. To e ukljuivati tokove, pritisak,
temperaturu, potronju goriva, CO2, CO i temperaturu ispunih plinova, ukupna
uinkovitost i izlaz topline.
GV & GB
Stranica 195

5.3.16.3.2.6
Ureaji za podizanje
Optereenje, preoptereenja i funkcionalno ispitivanje obaviti e podizanjem Ureaja u

skladu s normativima i zakonskim zahtjevima. Izdaje se Potvrda za svaku stavku
Ureaja.
5.4 Elektro radovi

Opa elektrotehnika specifikacija e biti ispunjena sa svim elektrotehnikim
komponentama te svom opremom i instalacijama koje sainjavaju Ugovor.
Openito govorei, svi radovi i dobava opreme biti e detaljno opisani u nastavku.
Kategorije elektrotehnikih radova:
(a) Elektrini paneli za struju srednjeg napona (MP) i niskog napona (LP) distribucija, razmjetaj i zatita;
(b) MP i LP energetski kablovi za opskrbu opreme i instalacija, razmjetaj i
upravljanje kablovima, oznaavanje i automatizacija;
(c) Trase podzemnih kablova, rovovi, ukljuujui sve tipove spojnih elemenata;
(d) Ugradnja unutarnjeg oienja i zavretaka;
(e) Oienje strujnih krugova, regulacijski i upravljaki krugovi, instrumenti,
oznaavanje i signalne svjetiljke;
(f) Instalacija zatite od groma;
(g) Uzemljenje i izjednaenje potencijala glavne sklopke uzemljenja cijelog pogona;
(h) Automatizacija procesa sustava, zasnovana na industrijski standardiziranom
sustavu koji koristi PLC Programmable Logic Controllers;
(i) Instrumenti;
(j) Centralni sustav nadzora - Dispeer - omoguen na standardnom korisnikom
suelju osobnog raunala (PC);
(k) Sustav neprekidnog napajanja zasnovan na neprekidnim napajanjima (UPSovima) za PC-e - PLC-ove.
Slijedei radovi e takoer biti ukljueni:
(a) Izvoenje svih graevinskih radova neophodnih za postavljanje kanala i trasa
elektrotehnikih instalacija, kao i oslonce/pridranja kanala i kablova te ostalih
komponenti i elektrotehnikih instalacija na konstrukciju graevina;
(b) Zemljani radovi za potrebe podzemnih kablova;
(c) Nabava i postavljanje potrebne instrumentacijske opreme;
(d) Osiguranje kvalitete svih radova;
(e) Kalibracija pretvaraa i odailjaa;
(f) Probni rad i putanje u pogon;
(g) Tehnika dokumentacije vezana za sve provedene radove; i
(h) Trening i edukacija radnika.
5.4.1 Norme i pravilnici

Sva elektrotehnika oprema, materijali i izvedeni radovi moraju biti u skladu sa
zahtjevima normi izdanih od Europskih organizacija IEC, EN, CEN, CENELEC i ETSI,
nacionalnim normama kao to su ASRO, DIN, AFNOR, BSI ili ako se niti jedna ne
primjenjuje, onda one koje su u skladu sa najboljom praksom. Sva elektrotehnika
oprema, materijali i izvedeni radovi moraju zadovoljiti minimalno HRN norme i druge
meunarodne norme.
Svaka komponenta e biti u kategoriji proizvoda irokog raspona sa karakteristikama
na meunarodno prepoznatom standardu kvalitete.
Svaka e komponenta imati europsku oznaku sukladnosti EC.
GV & GB
Stranica 196

Ukoliko su neke druge norme, pravilnici ili projektantski naputci vie vaei od gore
spomenutih dokumenata, prioritet imaju te norme.
5.4.2 Radni uvjeti

Za svu opremu, komponente i materijale:
(a) Proizvodi moraju biti iz standardizirane serije, proizvoaa prepoznatog po
proizvodima koji zadovoljavaju radne uvjete i okruenje slino onome iz
Ugovora. Broj proizvoaa elektrotehnike opreme i ureaja e biti minimalan;
(b) Moraju biti projektirani i konstruirani za kontinuirani rad pod punim
optereenjem u klimatskim uvjetima najmanje jednako zahtjevnim kao onim
prikazanim ovim dokumentom; i
(c) Moraju dovesti do smanjivanja trokova odravanja. U sklopu projekta koristit e
se iskljuivo nova oprema, komponente i materijali.
5.4.3 Elektromagnetska kompatibilnost

Elektromagnetska kompatibilnost (CEM) predstavlja mogunost komponenti, krugova,
opreme i sustava da odgovarajue funkcioniraju u elektromagnetskom okruenju, bez
proizvodnje neprihvatljivih smetnji (emisija) u odnosu na drugu opremu i sustave ili da
budu nekompatibilni sa drugim sustavima u radu pod istim elektromagnetskim
okruenjem.
5.4.4 Dokumentacija
Kako na razini projektiranja tako i na razini izvedbe, sva elektrotehnika oprema i
instalaciji biti e oznaena prema slijedeim normama:
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN
EN
EN
EN
EN
EN
EN
60445;
60446;
60654;
60417;
60617;
61082.
Dokumentacija treba sadravati slijedee nacrte::

(a) Plan nacrta;
(b) Plan energetskih i upravljako/signalizacijskih instalacija, plan uzemljenja i
zatite od groma;
(c) Plan unutarnjih i vanjskih trasa kablova;
(d) Plan rasporeda svih elektrotehnikih komponenti i opreme;
(e) Lista svih elektrinih potroaa (ukljuujui instrumente);
(f) Opa jednopolna shema, jednopolna shema, sheme vezivanja i dijagram
ugraenih ureaja, specifikacija aparata, lista prikljuaka, lista oznaka svih
kontrolnih ploa, ormari i kutije, proraun dimenzija transformatora, kablova,
prikljuaka, gromobrana;
(g) Oznake i osvjetljenje struje energetskih i komandnih kablova, I/O ploe PLC-ova;
i
(h) Specifikacija sve nabavljene elektrotehnike opreme i komponenti.
Naruitelj e kod odabira materijala i opreme voditi rauna o klimatskim uvjetima
podruja izvoenja. Oprema postavljena vani mora biti otporna na promjene
temperature te onemoguiti skupljanje vlage u bilo kojem svom dijelu.
Pokretanje narudbe za proizvodnju opreme i materijala nee biti provedeno dok se ne
ishodi pismeno odobrenje Inenjera za odgovarajue nacrte.
GV & GB
Stranica 197

5.4.5 Okruenje
Elektrotehnika oprema i instalacije moraju funkcionirati pod optimalnim uvjetima na
razliitim lokacijama u sklopu ovog Ugovora, ovisno o sluaju, unutra ili vani.
5.4.6 Transformatori
5.4.6.1Openito
Transformatori koriteni u transformatorskim stanicama biti e suhog tipa te prirodno
ili prisilno hlaeni. Transformatori e biti smjeteni u zasebnim objektima odvojeni od
ostalih prostorija. Biti e izgraeni i ispitani sukladno posljednjim normama.
Transformatori moraju biti projektirana i konstruiran za kontinuiran rad pod punim
optereenjem, u specificiranom okruenju. Ispitni faktor transformatora e biti 70-80%
snage od normalnih radnih uvjeta.
Transformatori moraju zadovoljavajue funkcionirati spojeni na izvor slijedeih
karakteristika:
(a) Varijacija napona od nominalnog 6%; i
(b) Varijacija frekvencije od nominalne frekvencije sustava 2.5%.
Transformatori e biti dogovorenog tipa i postavljeni za koritenje na energetski sustav
lokalnog distributera.
Transformatori moraju biti iz standardizirane serije proizvoda nekog proizvoaa te
trebaju moi osiguravati nominalnu izlaznu snagu pod ekstremnim klimatskim
uvjetima predmetnog podruja.
Transformatori moraju imati ugraenu zatitu od temperaturnog optereenja i imati
sekundarne pomone kontakte za spajanje na PLC.
5.4.6.2Izolatori
Porculanski izolatori moraju ispuniti zahtjeve posljednjih odgovarajuih normi.
Svaki porculanski izolator mora imati oznaku proizvoaa i oznaku serije koji e se
staviti prije paljenja. Ugaena povrina elektrinog luka izolatora e se zbrinuti bez
ostavljanja neistoa.
5.4.6.3Dodatni zahtjevi
Transformatori e biti opremljeni sa najmanje slijedeim:
(a) Dijagramom i natpisnom ploom;
(b) Uzemljenje, minimalni promjer 12mm opremljen mesingovanim maticama i
podlokama;
(c) VN i NN kutije terminala, prikladno dimenzionirane za koritene kablove. Za
jednojezgrene kablove treba osigurati magnetno otporne prirubne ploe.
Prikljune stezaljke treba osigurati unutar terminalnih kutija ili u posebnim
kuitima kako bi se moglo testirati kablove bez njihovog iskljuivanja.
Transformatori e biti oznaeni tipom ispitnih certifikata.
GV & GB
Stranica 198

5.4.7 VN razvodne ploe

5.4.7.1Openito
Ovo poglavlje ukljuuje openite zahtjeve za unutarnje VN razvodne ploe u radu sa
naponom do, i ukljuujui, 24 kV. Ovo ukljuuje razvodne ploe za opskrbu, pokretae
motora i pomone sustave. Posebne razvodne ploe trebaju sadravati standardne
ormare opisane ovim poglavljem i odabranim za odreenu primjenu.
5.4.7.2Norme
Razvodne ploe i pokretai opisani ovom Specifikacijom trebaju bit proizvedeni i
ispitani sukladno trenutno vaeim normama HRN EN 62271 i HRN EN 60470.
Potrebno ih je uskladiti sa lokalnim distributerom elektrine energije.
5.4.7.3Izvedba
5.4.7.3.1
Openito
Ormari e biti samostojei, postavljeni na pod, s metalnim omotaem te potpuno

zatvorenog tipa sa otvorom za kablove na dnu. Pristup za upravljanje i odravanje e
biti osiguran sprijeda. Stranji otvor slui iskljuivo kod postavljanja, instalacije kablova
i veih popravaka. Ormari e biti proirivi u svim smjerovima. Kada se ormari spoje u
jedinstvenu razvodnu plou, biti e od istog proizvoaa, istog izgleda i jednake visine.
Zavrna boja e biti prema standardnu proizvoaa.
5.4.7.3.2
Norme za kuita
Norme za kuita svih razvodnih ploa e biti najmanje IP4X definirani HRN EN 60529
(CEI 529) i IP3X za unutarnje odjeljke.
5.4.7.3.3
Zatitni prekidai
Automatski, opremljeni zatitnim okidaem, metalne sklopke trebaju konstantno

osigurati praenje VN sabirnice u sluaju da se izvue osigura, transformator napona
ili kontakt. Prekidai e biti oznaeni oznakom koja pokazuje jesu li prekidai sabirnice
ili strujnog kruga.
5.4.7.3.4
Sabirnice i spojevi sabirnica
Sabirnice i spojevi e biti izvedeni od elektrolitskog bakra sa konstantnim poprenim

presjekom kroz cijelu razvodnu plou te da izdre bez oteenja projektirana
naprezanja u kratkom spoju.
Sabirnice i spojevi e biti omotani smolom te smjeteni u zrakom izolirani odjeljak.
Pristup odjeljku e biti preko uarafljenog eljeznog poklopca oznaim oznakom
SREDNJI NAPON.
Sabirniki spojevi e biti konzervirani, privreni i izolirani odgovarajuim profiliranim
i smolom ispunjenim omotaem ili pred-profiliranom obujmicom spojeva.
5.4.7.4Sklopke
5.4.7.4.1
Openito
Svaka se sklopka treba sastojati od prekidaa, upravljakog mehanizma, pomonih

kontakta i SN konektora. Kompletan sklop e biti privren na pominu ladicu.
Sklopke iste snaga smjetene na istu razvodnu plou e biti meusobno direktno
zamjenjivi.
GV & GB
Stranica 199

Prekidai e biti SF6 tipa ili vakumski osim ako je drugaije definirano u Zahtjevima
Naruitelja. Sva oprema treba zadovoljiti zahtjeve posljednjih normi te biti prilagoena
specifinom okruenju predmetnog podruja. Sklopke treba moi aktivirati pod bilo
kojim nepovoljnim uvjetima koji se pojave u sustavu bez stvaranja potekoa za
radnike i opremu. Sklope istog modela i karakteristika e biti meusobno zamjenjive.
SN sklopke moraju imati pomone kontakte za signalizaciju prema PLC-u.
Sve sklopke trebaju doi za privrivaima kako bi se sprijeilo da:
(a) Sklopa ne moe biti maknuta iz radne pozicije ili uzemljenja dokle god je
zatvorena. Pokuaj iskljuenja zatvorene sklopke nee moi aktivirati operaciju;
(b) Sklopke e biti postavljenje u poziciju: operacija, uzemljenje ili izolacija;
(c) Sklopke ne mogu biti zatvorene u poziciji operacije bez zatvaranja pomonih
krugova izmeu fiksnih i pominih dijelova; i
(d) Kada su sklopke zatvorene u poziciji uzemljenje, aktiviranje moe biti potaknuta
runim ureajima upravljakog mehanizma.
Kada je pokrenut blokirajui mehanizam, aktiviranje zatvorene sklopke nee moi biti
provedeno dok god blokirajui mehanizam ne bude maknut.
Odabiri bilo kojeg strujnog kruga ili transportne trake jedino e se moi izvriti nakon
to sklopka bude potpuno izolirana.
Blokirajui mehanizmi stavljaju operacije u mirovanje kada su sklopke u bilo kojoj
poziciji uzemljenja.
Oprema za uzemljenje krugova postavit e se na svaku sklopku. Najmanje na jednu
sklopnu plou, svakog odjeljka transportne trake, treba postaviti sredstva uzemljenja.
Odvodnik prenapona transportne trake biti e crven sa oznakom bijelih slova
Transportna traka.
Osigurai e biti sa okidaem, odgovarajui za pokretanje motora i usuglaeni sa
normama HRN EN 60282 i HRN EN 60644. Okida e biti izbaen kada je osigura u
funkciji te treba upravljati prekidaem unutar sklopnikog kontrolnog strujnog kruga
kako bi otvorio sklopnik. Funkcioniranje bilo kojeg osiguraa unutar pokretaa e biti
vizualno oznaen na prednjici odjeljka te osigurati beznaponski signal za daljinsku
indikaciju.
Sklopnici e biti odgovarajui za direktno pokretanje kaveznih indukcijskih motora te ih
treba odabrati kako bi zadovoljili slijedee operacijske uvjete:
(a) Nominalno koritenje bez prekida;
(b) ivotni vijek - vei od 500,000 operacija;
(c) Kategorija koritenja - AC4.
Sklopnici e biti opremljeni sa separatorima od distribucije. Kao osiguranje
funkcioniranja separatora, osim kada su bez napona, postavit e se mehaniki i
elektrini blokatori. Separatori e biti opremljeni sustavom zakljuavanja postavljenim
u otvorenu poziciju.
5.4.8 Oienje
5.4.8.1Openito
Kablovi i vodii e obavezno biti bakreni te e biti dobavljeni od odobrenog
proizvoaa i to, po mogunosti, jedan proizvoa za sve kablove i vodie. Svaki kolut
ili snop kablova biti e popraen certifikatom sa oznaenim imenom proizvoaa.
Klasom kablova te rezultatima i datumom ispitivanja. Kablovi proizvedeni 12 mjeseci i
vie od dana dobave, nee biti prihvaeni. Kompletno oienje mora imati stegnute
zavretke. U sluaja kada se kabl ree sa bubnja, kraj kabla se mora odmah stegnuti
GV & GB
Stranica 200

kako ne bi dolo do ulaska vlage. Kablovi se nee prevoziti do mjesta ugradnje u

izdvojenim snopovima, ali dio kablova manje duljine se moe prevoziti na istom kolutu.
Naruitelj e biti u potpunosti odgovoran za nabavu i troak svih kablovskih koluta.
Naruitelj e predati plan kablova koji sadrava: odobrenje, detaljizirane dimenzije,
dimenzije, duljine te instalacijske i upravljake metode svakih pojedinih kablova.
Kablovi i vodii trebaju odgovarati transportnoj klasi struje pod normalnim uvjetima i
uvjetima kratkog spoja specifine snage. Kod prorauna klase i poprenog presjeka
kablova i vodia, treba uzeti u obzir slijedee faktore:
(a) Maksimalno dozvoljeni proboj kod pokretanja i trajnih operacija;
(b) Gustoa struje kod ocjenjivanja i pokretanja;
(c) Vrsta i veliina preoptereenja;
(d) Nivo i trajanje kratkog spoja u ovisnosti o zatitnim relejima strujnih krugova i
osiguraa;
(e) Podeavanje prenapona na relejima; i
(f) Duljina trase, vrsta polaganja, broj kablova, temperatura okolia.
Kablovi koji ispunjavaju zahtjeve BS, IEC normi ili odobrenih ekvivalentnih normi, biti
e prihvaeni, s dokazom da su svi dobavljeni kablovi za potrebe provoenja struje
svake operacije, usuglaeni sa nacionalnim normama. Svaki kabl e biti usuglaen sa
normom u ovisnosti o namjeni. Norme opisane u daljnjem tekstu oznaavaju vrstu
kabla koji se koristi u projektiranju. U sluaju da Naruitelj eli koristiti kablove na
osnovu drugih normi, potrebno je Inenjeru dostaviti podatke o transportnim
kapacitetima, podreimski faktor, itd.
5.4.8.2Srednje naponski i nisko naponski kablovi
Srednjenaponski Kablovi e biti usuglaeni sa posljednjim normama: : HRN HD 620 S2
dio 10C, IEC60 502-2, za napon U0/U 12/20/24 kV. Opis konstrukcije je vodi od bakra,
zatim ekran vodia od poluvodljivog materijala, izolacija XLPE masa, ekran izolacije
takoer od poluvodljivog materijala, separator od poluvodljive vrpce, elektrina zatita
od bakrene ice ili trake, ispuna od PVC-a i vanjski plat od PVC-a. Posjeduje elektrinu
zatitu oko svake ile i uzdunu vodonepropusnost kabela. Moe se polagati u zemlju
na konzole bez mehanikih naprezanja
Energetski kabeli do napona od 1 kV e biti ispitani po normama: HRN HD 603 S1 dio
5g, IEC60 502-1, Opis konstrukcije je vodi od bakra, izolacija od XLPE masa, ispuna od
termoplastine vrpce i plat od PE mase. Moe se polagati u zemlju ili vlane prostore
gdje se ne oekuju mehanika naprezanja, radna temperatura vodia je 90 C.
5.4.8.3Savitljivi kablovi
Koristit e se kod spajanja mobilne opreme i strojeva. Kablovi moraju imati PVC
omota, vodi od finoinog vieilnog bakra, PVC izolirane vodie, prema normama za
napon 300/500V usuglaene sa posljednjim normama.
5.4.8.4Kablovi za mjerne i kontrolne mehanizme
Signalni kablovi biti e izolirani polietilenom ili PVC-om, postavljenim u paricu sa
individualnom i kolektivnom ekranizacijom, finoini vieilni vodi od bakra s opletom
od pokositrenih bakrenih ica i folijom od umjetnih vlakana. Signalni kablovi e se
koristiti u signalno upravljakim krugovima (oienje PLC-a, strujne petlje 4-20 mA i
drugo).
Kablovi e biti standardizirani za napon od 300/500V te e ispuniti zahtjeve posljednjih
normi. Kablovi sa kolektivnom ekranizacijom e se smjeti koristiti u sluajevima kada
provode signal visokog nivoa (npr.: 4-20mA) i trasa nije dulja od 30m. U sluajevima
GV & GB
Stranica 201

trasa duljih od 30 m ili signala niskog nivoa, koristit e se kablovi individualne i

kolektivne ekranizacije ili specijalizirani kablove za instrumente.
Analogni kablovi za provoenje analogno signala, mogu se koristiti u sluajevima kada
signal nema napon vei od 24V d.c. i maksimalna snaga struje koja prolazi snopom
iznosi 20mA.
5.4.8.5Izvedba
5.4.8.5.1
Openito
Srednje naponski Kabeliovi se mogu polagati direktno u zemlju. Ostali energetski i

signalno upravljaki kabeli se polau kroz zatitne podzemne cijevi ili postavljeni na PK
kanale ili PVC kanalice.
U uvjetima kada je vie kablova postavljeno u istom kanalu, cijevi ili rovu, treba uzeti u
obzir njihovo zagrijavanje. Krianja treba izbjegavati gdje je god mogue. Kabeli za
srednji napon moraju biti odvojeni od signalnih kabela.
Ulaz kablova unutar opreme e biti na istome mjestu po mogunosti na jednaki nain.
Nije dozvoljeno provoditi ulazne i izlazne kablove na istoj ploi u razliitim pozicijama
(gore-dolje) ve iskljuivo kroz jedno mjesto.
Kod polaganja, kablovi e imati sve potrebne dodatke, potpore, zatezae, spojnice,
kanale, stube, vijke, matice, ogrlice, kuita, proturne dijelove, pijesak, betonske kape,
zatitnu traku te oznake trase.
Za oznaavanje podzemnih trasa koristit e se traka postavljena u zemlji iznad
kablova. Traka je irine 150 mm i postavlja se na dubini od 30 cm od povrine i na njoj
je ispisano POZOR! ENERGETSKI KABEL.
Produivanje kablova treba izbjegavati no ukoliko je neophodno, ugradit e se spojnice
uz odobrenje Inenjera.
U sluajevima kada su trase kablova izloene sunevom svjetlu, postavit e se kablovi
sa zatitom od vremenskih prilika.
Kada se postavljanje kablova, na mjestima izloenim suncu, ne moe izbjei, izvrit e
se zatita kablova prekrivanjem kako bi se izbjeglo zagrijavanje. Metoda zatite
kablova e biti odobrena od Inenjera prije nego se krene u izradu.
Kablovi provedeni unutarnjim trasama biti e bakreni kablovi izolirani PVC oblogom,
postavljeni direktno ili kroz kanale privrene na zidove ili metalne konstrukcije.
5.4.8.5.2
Kanali i vodilice
Vodilice e biti perforirane, vrste i pocinane sa dvostruko presavijenim rubovima,

dimenzionirane da omogue ugradnju 25% vie kablova od koliine predviene
Ugovorom.
Vodilice e biti poduprte odgovarajuim pocinanim kanalom ili tvornikim nosaima.
Minimalna irina iza kablova do vodilica e biti 25 mm i odgovarajua za uvrenje
kabla PVC vezicama.
Kod strukturnih dilatacija treba prekinuti vodilice i ugraditi spojnicu za elektrine
vodie.
Kanali e biti od lakog elika ili plastike, te usuglaeni sa normama HRN EN 50085 i
HRN EN 61537. Vodilice e biti proizvedene od mekog elika. Vodilice i kanali od
mekog elika e biti pocinani. Na mjestima gdje su vodilice ili kanali presjeeni,
bueni ili imaju bilo kakva oteenja, treba provesti mjere sanacije i dovesti pocinanje
GV & GB
Stranica 202

u poetno stanje. Broj kablova u vodilicama ne smije prijei broj preporuen u normi
IEC 60364, a rezultirajui prostorni faktor ne smije prijei 45%.
Uvrenje vodilica i kanala te smjetanje kablova unutar njih, treba provesti koristei
iskljuivo alate i spojeve odobrene od proizvoaa. Pomagala i spojevi e biti
proizvedeni kao nehrajui ili imati nehrajuu zatitu.
5.4.8.5.3
Sustavi vodova
Ugradnja cjevovoda e biti provedena tako da se u potpunosti sprijei ulazak vode ili
skupljanje kondenzata unutar njih. U odreenim uvjetima ugraivat e se sa nagibom
od 0.5 ... 1 % izmeu dvije mlaznice.
Cijevi e se postavljati na horizontalnim ili vertikalnim trasama. Odstupanja su mogua
ukoliko to nije mogue.
Vodovi unutar graevina e biti ili od visoko otpornih PVC cijevi, ugraenih sa
spojevima zavarenih otapalom, ili od vrue valjanog pocinanog elika do klase 4
prema HRN EN 60439, spojenog vijanim spojnicama. Vodovi izvan graevina e biti
od pocinanog elika. Na mjestima gdje su pocinane cijevi presjeene ili imaju bilo
kakva oteenja, treba provesti mjere sanacije i dovesti pocinanje u poetno stanje
Sustavi vodova e biti usklaeni sa normama HRN EN 61386 i HRN EN 50086 dok broj
kablova unutar cijevi e biti u skladu sa preporukama iz IEC 60364.
Pomagala i spojevi, vezani za vodove, e biti proizvedeni kao nehrajui ili imati
nehrajuu zatitu. Niti jedna cijev ne smije biti promjera manjeg od 20 mm.
Kablovi e biti kontinuirani cijelom trasom. Nije dozvoljeno vriti spajanje kablova
unutar cijevi ili na spojnim tokama. Produne spojnice e biti smjetene tako da ne
dolazi do dva uzastopna kruta luka odnosno da se osigura 9 m ravne trase izmeu
dvije produene spojnice.
Kod postavljanja vodova treba osigurati spojne elemente. Savitljivi metalni vodovi e
biti izraeni od jednoslojnog nehrajueg elika presvuenim PVC oblogom s
odgovarajuim presvuenim spojnicama i finalne PVC obloge. Zasebna konzervirana
bakrena ica za uzemljene e biti provedene kroz vodove i spojena na terminal
uzemljena na svakom kraju.
Na mjestima gdje se vodovi spajaju sa opremom koja nema navoje ili otvore, kao to
su razvodne ploe, razvodne kutije i dr., biti e potrebno izraditi zavretak sa
estokutnom unutarnjom glatkom mukom maticom koja e se povezati sa spojnicom
koritenjem zranog pitolja.
Vodovi koji se kriaju sa izvuenim spojevima e biti povezani produenom spojnicom
unutar revizijskih kutija sa svake strane i sa icom za uzemljenje provedenom izmeu
kutija. Na mjestima gdje su krune kutije premazane zatitnim slojem, treba osigurati
spojne brtve za zatvaranje spojeva.
Na mjestima gdje je razmak izmeu povrine kutije i zida ili stropa premauje 6.5 mm,
potrebno je ugraditi produni prsten.
Kutije vodova, standardne ili prilagoene, e biti uvrene za konstrukciju sa
najmanje 2 vijka neovisno o sustavu vodova. Treba koristiti vijke od mesinga.
Sustav vodova e biti poduprt unutar 300 mm od kutija i u intervalima od 1 m na
ravnim trasama.
Prodori vodova kroz zidove e biti izvedeni tako da dozvole ugradnju najmanje 6 mm
gipsa ili drugog materijala izmeu.
Kablovi e biti ugraeni unutar vodova ili kanala samo ako je temperatura prostora bila
iznad 5C vie od 24 sata.
GV & GB
Stranica 203

Oienje zavrnih pod-krugova u vie toaka treba izvriti eonim petljama sa svim
spojevima unutar glavnih sklopki, razvodnih ploa, rasvjetnim kutijama ili drugim
kutijama.
Naponske i neutralne kablove istih strujnih krugova treba provoditi kroz iste vodove.
Nije dozvoljeno koritenje krutih tipova laktova, koljena i drugih fazonskih komada.
Za potrebe spojnih i rasvjetnih toaka koristit e se standardne krune kutije od
kovanog eljeza.
Krajevi vodova e biti pokriveni poklopcem.
Vodovi e biti tako postavljeni da omogue uvlaenje oienja i nakon zavrne obrade
zidova, stropova i podova. Sustav vodova e biti elektrino i mehaniki neprekinut.
Trase vodova e biti postavljene uredno i simetrino tako da su vodovi postavljeni
horizontalno ili vertikalno. Koso postavljanje je prihvaeno samo u sluajevima kada su
vodovi paralelni sa nekim dijelom graevine. Vodovi e biti postavljeni na udaljenosti
od 150 mm od vodovodnih i kanalizacijskih cjevovoda ili neke druge infrastrukture.
Vodovodi e biti postavljeni tako da se sva skupljena vlaga unutar njih moe ispustiti u
najnioj toki gdje e se izvesti ispusni ventil.
Savijanje vodova treba izvesti na strojevima za savijanja koristei pravilno formiranje
profila. Niti jedan luk ili koljeno ne smije biti manjeg promjera od 3 puta vanjskog
promjera voda.
Na mjestima oteenja pocinanja u procesu postavljanja ili formiranja voda, treba
izvriti sanaciju jednim bogatim primarnim premazom cinka i premazom od
aluminijske boje. Svi izloeni spojevi e biti obraeni na isti nain osiguravajui
vodonepropusni spoj.
Vod ne smije biti koriten kao povrat uzemljenja.
Masti, praci ili druga mazala ne smiju biti koritena prilikom postavljanja kablova, radi
olakanja procesa, bez pismenog odobrenja Inenjera.
Na mjestima gdje se vodovi povezuju sa opremom koja vibrira prilikom standardnog
funkcioniranja, treba koristiti fleksibilne vodove.
5.4.8.5.4
Podzemna elektrina mrea - ugraeni kablovi
Kablovi e se u zemlju postaviti na sloj zemlje ili pijeska te prekriti rasutom zemljom
(maksimalna granulacija 2 mm) ili pijeskom (prema projektu) sa ukupnom visinom od
dna rova do trake upozorenja ili zatitne ploe (prema projektu) od najmanje 20 cm.
Rov e se zatrpati materijalom iz iskopa.
Dubina rova biti e 0.8 m, ali moe varirati u ovisnosti o drugim podzemnim
instalacijama. Preduboko postavljanje kablova nije prihvatljivo, osim ako nije mogue
drugaije, te se kablovi takoer nee postavljati ispod nivelete vodova.
Prije postavljanja kablova, rov e se oistiti od otrog kamenja i drugog materijala te
e se dno rova prekriti zbijenim pijeskom ili finim zemljanim materijalom u sloju
debljine 50 mm.
Kablovi e se postavljati direktno sa koluta kako bi se izbjeglo uvijanje kabla i stvaranje
petlji te e se kod prolaska ispod temelja, graevina, kutova ili kamenja voditi rauna o
sigurnosnim mjerama takvog prolaska. Kablovi, povlaeni automobilom ili runo,
povlait e se sa kolutova kako bi se izbjegao kontakt kabla sa povrinom tla. Kablovi
e se postavljati u rov vijugavo kako bi se stvaranje naprezanja unutar kablova
prilikom zatrpavanja rova ili kod budueg namjetanja. Nakon postavljanja, kablovi e
se zatrpati pijeskom ili prosijanom zemljom, te zbiti do sloja debljine 100 m. Na visini
od 0.3 m iznad kabla postavit e se traka upozorenja.
GV & GB
Stranica 204

Na mjestima gdje se postavljaju kablovi razliite napregnutosti u isti rov na istu visinu,
potrebno je postaviti vertikalne ploe kako bi se kablovi razdvojili.
Signalno upravljaki kabeli se nee postavljati blie od 1000 mm od SN kabela.
5.4.8.5.5
Kabelski kanali
Kabelski kanali dobavljeni prema Ugovoru e biti od PVC cijevi sa gumenim

prstenastim spojnicama i promjera ne manjeg od 100 mm. Kanali e biti opremljeni za
najlonskom povlanom icom (minimalno 1 kN). Povlana ica e biti zadrana u cijevi
nakon postavljanja kabla.
Nakon postavljanja, kabelski kanali e biti zatvoreni sa oba kraja na mjestima ulaska u
zgradu ili zdenac ili gdje je kraj kanala vidljiv, koritenjem ekspandirajueg poliuretana
nepropusnog za vodu, plin i tetoine. Duljina pjenastog epa e biti najmanje 300
mm.
Krajevi cijevi e se na oba kraja zaliti betonom u duljini od 150 mm.
5.4.8.5.6
Prodori kablova
Na mjestima koritenja kabelskih prodora, Izvoa e postavit pomine poklopce

neophodne za ugradnju kablova. Nakon zavretka provlaenja kablova, prodori e se
zatvoriti ekspandirajuom poliuretanskom pjenom.
Kablovi e se na mjestima ulaska u zgradu zabrtviti.
Na mjestima gdje kablovi ulaze u zgradu ili prolaze kroz dijelove unutar zgrade, izvrit
e se brtvljenje svih prolaza i prodora dovoljno dobro da se postigne otpornost na
ulazak vlage. Odabrana metoda brtvljenja e imati protupoarnu otpornost od 30
minuta.
5.4.8.5.7
Oznaavanje kablova
Na kraju svakog kabla treba na jedinstvenu i vidljivu poziciju postaviti oznaku,

definiranu u shemi oienja, koja e specificirati broj i evidenciju kabela te broj i
oznaku strujnog kruga iz sheme elektro projekta. Oznake e se izvesti od mesinganih,
aluminijskih, olovnih ili bakrenih prstena, ojaanim nehrajuim navojem provuenim
kroz dvije fiksne rupe, svaka na jednom kraju kabla. Ukoliko krajevi kablova nisu
vidljivi, oznaka e se vijcima privrstiti unutar ploa.
Tri faze kabla oznait e se sa L1, L2 i L3 ili obojiti crveno, plavo i smee te e se iste
oznake koristiti
Upravljaki kablovi e se oznaiti individualno, na svakom kraju prstenom sa istom
brojanom oznakom.
5.4.9 Uzemljenje
5.4.9.1Openito
Uzemljenje treba odgovarati zahtjevima posljednjih norma HRN EN 61140, HRN HD
60364, HRN EN 50164-2. Naruitelj je odgovoran za dobavu i ispunjenje svih zahtjeva
lokalnog distributera elektrine energije vezanih za uzemljenje.
Sve metalne konstrukcije graevina, nul toke elektrinog sustava, ekrani upravljakih
i naponskih kablova, vanjski metalni dijelovi pogona ukljuujui strukturne metalne
konstrukcije, vodovi, ograde i vrata, spojit e se na sustav uzemljenja.
Kontinuitet uzemljenja na podrujima izvan elektrinog sustava, osigurat e se preko
metalnih povrina, prirubnica vodova, metalnih spojnica i prikljunih metalnih dijelova.
Na dijelovima vodova gdje postoji vei otpor uzemljenju ili opasnost od korozije ili
GV & GB
Stranica 205

slino, to bi moglo dovesti do veeg otpora uzemljenju i utjecati na kontinuitet

uzemljena, postavit e se stezaljke za uzemljenje.
Izvoa treba ishoditi sva potrebna odobrenja prije spojna na energetsku mreu.
5.4.9.2Uzemljivai
Uzemljivai e biti tipa Ol-Zn ili Fe-Zn te postavljeni u zemlju na dubinu najmanje 2400
mm koristei metodu odobrenu od proizvoaa uzemljivaa.
Uzemljivai e se proizvesti od odgovarajueg materijala koji granatira nisku vrijednost
otpora i dugi ivotni vijek.
Ukoliko sastav terene ne dozvoljava postavljanje vertikalnih uzemljivaa, koristiti e se
mreasti (horizontalni) uzemljivai nainjeni od Fe-Zn traka minimalnih dimenzija 20
mm x 3 mm. Trake e se postaviti u rov na dubini od najmanje 600 mm.
5.4.9.3Vodii uzemljenja
Mrea uzemljena prostirat e se kroz cijelu konstrukciju u prstenastoj formi sa
granatim meuspojevima do svakog dijela opreme ili strukture koji se uzemljuju.
Uzemljene e se vriti preko kablova od isprepletenog bakra presvuenim
zeleno/utom PVC zatitom.
Zatita dijelova instalacija izvesti e se uzemljenjem.
Svi goli dijelovi podzemnih vodia uzemljena trebaju se odgovarajue zatiti od
direktnog kontakta sa tlom kako bi se izbjeglo elektrolitika korozija dijelova Ureaja.
Zavretci uzemljenja e biti izvedeni stisnutim kabelskim stopicama. Meuspojevi e
biti direktno povezani stisnutim stopicama ili zalemljeni.
Glavni vodi uzemljenja e imati povrinu poprenog presjeka toliku da moe posluiti
kao zatitni vodi strujnog kruga svih dijelova i opreme Ureaja spojenih na njega. Na
toki spoja sa distributivnom mreom, uzemljenje treba zavareno spojiti sa glavnim
vodiem uzemljenja ili terminalom uzemljenja na terenu.
U sklopu razvodnih ploa i kontrolnih sova treba uspostaviti ekvipotencijalne zone koje
obuhvaaju sve metalne strukture u zgradi i UPOV-u.
Osim razvodnih ploa i kontrolnih soba, sva elektrotehnika Ureaja i oprema trebaju
bit spojeni na glavni vodi uzemljenja. Poveznica ostalih metalnih konstrukcija i
struktura Ureaja i opreme trebaju takoer biti spojeni na vodi glavnog terminala
uzemljenja.
Vodii sa elektrotehnikih Ureaja i opreme do glavnog vodia uzemljenja treba
tretirati kao zatitne vodie strujnog kruga kako je opisano u IEC 60364 tamo gdje je
primjenjivo.
Armirani i omotani kablovi nisu prihvaeni kao zatitni vodii strujnog kruga (CPC).
Na mjestima gdje e se koristiti bakreni spojevi za odranje kontinuiteta uzemljenja,
treba primijeniti slijedee:
(a) Sve trake e biti od mekanog visoko provodljivog bakra;
(b) Na mjestima privrenja za graevinske konstrukcije treba koristiti mesingane
stezaljke ili sedla. Za potrebe privrenja traka ne smiju se buiti rupe u
trakama. Izbuene rupe za potrebe privrenja na dijelove UPOV ne smije
smanjiti ukupnu povrinu poprenog presjeka spoja;
(c) Na mjestima gdje trake ulaze u zemlju ili su izloene koroziji, treba ih omotati
PVC trakom ili PVC platem;
(d) Spojevi e biti konzervirani prije sastavljanja, zakovani i zavarane; i
GV & GB
Stranica 206

(e) Uvrenje spojeva e biti izvedeno maticama i vijcima od bakra ili bronce
visoke vrstoe.
5.4.9.4Spojevi
Zatitni vodii strujnih krugova (CPC) i spojni vodii, e biti kontinuirani cijelom
duljinom gdje god je mogue. Spojevi zatitnih vodia pod krugova treba spojiti na
glavno uzemljenje/CPC stegnutim spojnicama. Svaki spoj e imati ploicu sa oznakom
Sigurnosni vodi uzemljenja i zatite strujnog kruga. Ne uklanjati.
Vodii uzemljenja i oni za spoj na uzemljenje, trebali bi, ukoliko je mogue, biti
kontinuirani cijelom duljinom.
Povrine opreme na koju e se povezati uzemljenje e biti oiene od boje ili bilo kojih
drugih ne provodljivih materijala te premazani vazelinom.
Svi spojevi uzemljenja e biti privreni koristei konzervirane pritisnute kabelske
stopice te nakon postavljanja premazani vazelinom kako bi se sprijeio utjecaj
atmosferilija.
Spojevi e biti pristupani radi kontrole.
Kod podzemnog postavljanja kablova i CPC-a, spojevi CPC-a e biti izvreni u
nadzemnim linijskim kutijama.
Sustavi uzemljenja na ureajima sa elektrino upravljanim vanjskim pogonskim
mehanizmima, opskrbljivani kolektorskim prstenima i etkicama u njihovoj sredinjoj
koloni, e biti sa slijedeim svojstvima:
(a) Spoj uzemljenja sa rotirajueg sklopa na sabirnicu uzemljenja e biti preko
diskretnog kolektorskog prstena i etkice na isti nain kao i svi drugi elektrini
spojevi; i
(b) Kao dodatak prikljuku rotirajueg sklopa, treba ugraditi i sklop sa
diferencijalnom strujom, gdje snaga diferencijalne struje ne prelazi 30 mA, a
vrijeme iskljuenje iznosi 0.4 sekunde.
5.4.9.5Vanjske metalne konstrukcije
Metalne konstrukcije smjetene unutar 2.5 m od drugih metalnih konstrukcija koje se
mogu naelektrizirati, trebaju takoer biti spojene na sustav uzemljenja/CPC te imati
privrenu oznaku upozorenja.
5.4.10
Vanjska oprema
5.4.11
Utinice
Utinice smjetene vani, u radionici, UPOV-u ili industrijskim pogonima e biti

usklaeni sa CEE17, IEC 309, HRN EN 60309 te biti opremljene kuitem za ugradnju
na povrine, i to:
(a) 400V e biti 3P+N+E te opremljeni on/off prekidaem i etveropolnom
sklopkom uzemljenja diferencijalne struje 30 mA;
(b) 230V e biti 2P+E te opremljeni sa on/off prekidaem i ureajem za
diferencijalnu struju 30 mA;
(c) 24V e biti 2P+E.
Svaka utinica e imati odgovarajui utika.
Strujni krugovi 24V AC utikaa, za opskrbu mobilne rasvjete, opskrbljivat e se preko
zasebnog 230/ 24 V AC transformatora. Spojevi na sekundarne prikljunice
transformatora biti e opremljeni osiguraima.
GV & GB
Stranica 207

5.4.12
Razvodne ploe
Elektronike ploe e se dobavljati od specijaliziranih i autoriziranih dobavljaa i biti e

usklaene sa normama HRN EN 60439. Elementi od kojih su ploe sastavljene biti e
prema najnovijim verzijama odgovarajuih normi (npr. Razdjelnici sa osiguraima biti
e prema normi HRN EN 60947, magnetno metriki prekidai prema HRN EN 60898,
itd.). Drai osiguraa se trebaju lako otkaiti kako bi se provelo oienje. Trena
osigurati minimalno dva rezervna strujna kruga.
Metalne konstrukcije u sklopu razvodnih ploa e biti potpuno izolirane od kuita.
Neutralna traka e imati najmanje jednu toku spoja za svaki distributivni put jedinice
(npr. trostruka TP&N jedinica e imati 9 neutralnih spojnih toaka).
Razvodne ploe e biti opremljene sa kompletom HRC osiguraa ili MCB jedinica.
Plan strujnih krugova e biti tiskan na negorivom materijalu i privreni na unutarnju
stranu vrata svake razvodne ploe.
Razvodne ploe e biti opremljene odgovarajuim izolatorskim prekidaem. Ureaj
povratne struje od 30 mA treba postaviti na svaki utika ili na strujni krug za utikae.
5.4.13
Zatita i zavrna obrada
Materijali i oprema unutar instalacije e biti propisano zatieni od korozije. Osim kod
opreme sa jedinstvenim svojstvima gdje pocinavanje ne bi odgovaralo, metalne
dijelove treba zatiti vruim pocinavanjem. Svaku tetu na zatiti treba sanirati. Vijci,
matice i ostala spojna sredstva e biti proizvedena od nehrajueg materijala ili
propisano zatiena protiv korozije.
5.4.14
Rasvjeta
5.4.14.1
Openito
Izvoa treba projektirati i ugraditi rasvjetu na cijelom Gradilitu prema slijedeim

zahtjevima. Instalacije e biti odgovarajue projektirane za svaku zoni kako bi
osigurale odgovarajuu rasvjetu za siguran pristup, odravanje, upravljanje i
funkcioniranje Ureaja i sve opreme.
Sva instalacija e se projektirati prema hrvatskim normama.
Svjetiljke e biti odabrane da odgovaraju lokaciji. No, gdje god je mogue treba
osigurati svjetiljke sa niskom potronjom energije i sustavom ouvanja energije.
5.4.14.2
Svjetiljke
5.4.14.2.1 Unutarnja rasvjetna tijela

Svjetiljke e biti u potpunosti opremljene sa svim draima, potpornjima, fleksibilnim
kablovima, aruljama i prekidaima. Spojit e se na glavni strujni krug preko toplinski
otpornih fleksibilnih kablova. Klasa zatite biti e minimalno IP42.
Sve svjetiljke e se spojiti na uzemljenje preko odvojenog fleksibilnog vodia. Na
mjestima gdje se okolne lampe spajaju na razliite faze, treba s unutarnje strane
postaviti oznaku upozorenja snage faze.
U sluajevima kada se instalacija privruje na nosae stropa, spoj izmeu ojaanja i
fiksnih kablova strujnog kruga vrit e se preko utikaa i podloja.
GV & GB
Stranica 208

Nosai svjetiljki, spojne kutije i ostali dijelovi rasvjetnih tijela, e biti ugraeni prije
tehnikog pregleda konstrukcije zgrade. Stakleni dijelovi, reflektirajua ogledala,
sjenila, lampe i cijevi ugradit e se nakon zavretka svih graevinskih radova.
5.4.14.2.2 Svjetiljke u sluaju nude
Svjetiljke u sluaju nude biti e autonomne. arulje e se paliti automatski,
osiguravajui trenutno osvjetljenje u sluaju kvara glavnog sustava. Kapacitet
akumulatora biti e takav da osigura rad svih svjetiljki, prikljuenih na sustav svjetiljki
u sluaju nude, u trajanju od 3 sata.
5.4.14.2.3 Vanjska rasvjetna tijela
Vanjska rasvjetna tijela sastojat e se od vodootpornih svjetiljki sa polikarbonatnom
zatitom u sluaju vandalizma te e biti u skladu sa minimalnim stupnjem zatite IP55.
Vanjske svjetiljke e biti izvedena tako da im se ne moe neovlateno pristupiti.
5.4.14.3
Nivo osvjetljenja
5.4.14.3.1 Openito
Podruja kojima se pristupa iz bilo kojeg razloga e biti osvijetljena sa 30 lux prosjeno
/ 6 lux minimalno na razini tla.
Rasvjeta e biti runo upravljanja preko prekidaa postavljenim na odgovarajua
mjesta kod ulaza u podruje. Fotosenzibilno upravljani prekidai, sa runom
premosnicom, postavljeni unutar razvodnog ormara rasvjete, trebaju sprijeiti rad
rasvjete tokom perioda sa dnevnim svjetlom.
5.4.14.3.2 Osvjetljenje Ureaja
Podruja kojima se pristupa radi upravljanja ili odravanja Ureaja i opreme e biti
osvijetljena sa 100 lux prosjeno / 50 lux minimalno na razini tla.
mjesta kod ulaza u podruje.
Rasvjeta putova
Putovi na podruju u sklopu ovog Ugovara e biti osvijetljeni sa 50 lux prosjeno.
Rasvjeta
e
imati
slijedee
RUNO/ISKLJUENO/AUTOMATSKI:
kontrolne
opcije,
preko
prekidaa
(a) Automatski preko fotosenzibilnog senzora, pali rasvjetu u sumrak, a gasi u

postavljeno vrijeme sa mogunou namjetanja 0-24 sata.
(b) Runo upravljano preko premosnog prekidaa za svaki strujni krug,
postavljenim unutar glavnog razvodnog ormara rasvjete putova i kod
sigurnosnog ulaza.
5.4.14.3.3 Procesna podruja
Podruja kojima se pristupa radi upravljanja ili odravanja Ureaja i opreme e biti
osvijetljena sa 150 lux prosjeno / 50 lux minimalno na razini tla ili staze.
mjesta kod ulaza u podruje.
Kontrolne sobe, podstanice i prostorije sa elektronikom opremom:
(a) Kontrolne sobe, podstanice i prostorije sa elektronikom opremom e biti
osvijetljena sa 500 lux prosjeno / 150 lux minimalno na razini tla i minimalno
150 lux na vertikalnim licima ploa. Nivo osvjetljenja i indeks odbljeska u
GV & GB
Stranica 209

prostorijama koje sadravaju VDU, e biti u skladu sa normama za projektiranje i

rad sustava umjetne rasvjete zgrada.
(b) Rasvjeta e biti runo upravljanja na odgovarajuim mjestima kod ulaza u
prostorije.
Radionice:
(a) Radionice e biti osvijetljena sa 200 lux prosjeno / 50 lux minimalno na razini
tla. Nivo osvjetljenja i indeks odbljeska u prostorijama koje sadravaju VDU, e
biti u skladu sa normama za projektiranje i rad sustava umjetne rasvjete zgrada.
Za obavljanje posebnih poslova osigurat e se odgovarajua dodatna rasvjeta.
(b) Rasvjeta e biti runo upravljanja na odgovarajuim mjestima kod svakog ulaza
u radionicu.
Uredi:
(a) Uredi e biti osvijetljeni sa 300 lux prosjeno / 100 lux minimalno na razini tla.
Nivo osvjetljenja i indeks odbljeska u prostorijama koje sadravaju VDU, e biti u
skladu sa normama za projektiranje i rad sustava umjetne rasvjete zgrada.
(b) Rasvjeta e biti runo upravljanja na odgovarajuim mjestima kod svakog ulaza
u radionicu.
5.4.14.3.4 Rasvjeta u sluaju nude
Svjetiljke u sluaju nude biti e u skladu sa zahtjevima normi HRN EN 60598 i imat e
ulogu osiguranja sigurne evakuacije iz zgrade u sluaju nestanka struje. Tamo gdje
mogue, svjetiljke u sluaju nude e imati normalne arulje opremljene pomonim
baterijskim sustavom i sustavom neprekidnog napajanja.
Rasvjeta u sluaju nude, koja se ne treba odravati, treba osigurati sigurnosni prolaz,
evakuaciju i izlaz iz zgrade, graevina i stubita u sluajevima prestanka
funkcioniranja elektrinog sustava.
Minimalno 10% ugraenih rasvjetnih tijela u procesnim podrujima i UPOV-u e biti u
funkciji rasvjete u sluaju nude. Ta tijela e biti jednako rasporeena cijelim
podrujem.
U prekidakim i kontrolnim sobama, 30% rasvjetnih tijela e biti rasvjeta u sluaju
nude koja se ne treba odravati, sa sigurnosnim vremenom od 3 sata.
Prekida za ispitivanje rasvjete u sluaju nude treba postaviti na mjesto dohvatljivo sa
razine tla, za svaku svjetiljku u sluaju nude.
5.4.14.4
Vanjska rasvjeta
Rasvjeta podruja treba se sastojati od rasvjetnih stupova, konzola, svjetiljki sa

integralnom kontrolnom opremom, arulja, foto elektrinim kontrolnim jedinicama te
ostalih povezanih radova.
Stupovi e biti cijevnog profila izraeni od elika prema normama HRN EN 10210 i HRN
EN 10067. Stupovi e biti visoki 5 m za pristupne ceste i 10 m kod rasvjete za potrebe
odravanja. Stupovi e imati mogunost podizanja i sputanja.
Konzole e imati jednostruku projekciju od 0.5m. Inklinacija konzola e biti 5 stupnjeva.
Stupovi i konzole e biti zatieni protiv korozije vruim pocinavanjem normi HRN EN
ISO 1461.
Dno stupa do visine 250 mm iznad tla treba obraditi nanoenjem neporoznog,
elektriki izolirajueg bitumena BS3416. Konani suhi film e biti debeo minimalno
0.125 mm.
GV & GB
Stranica 210

Konane lokacije definirat e se u suglasnosti sa Inenjerom prije postavljanja.

Svjetiljke trebaju odgovarati razini zatiti minimalno IP54 za odjeljke sa aruljama.
5.4.14.5
Unutarnja podruja Ureaja
Izvoa treba osigurati visoko kvalitetnu rasvjetu unutar Ureaja. Rasvjeta se treba
sastojati od fluorescentnih arulja, bulkhead svjetala i reflektora, prekidaa i oienja.
Svjetiljke e biti postavljene na lako dostupnim mjestima na zidovima ili na dostupnim
postoljima kod meu prolaza. Pristup svjetiljkama za potrebe odravanja i zamjena
arulja e biti omoguen bez koritenja skela ili privremenih staza. Ukoliko su potrebne
dodatne staze za pristup svjetiljkama, one e biti dio Radova i ukljueni u Ugovor.
Svjetiljke e biti pogodne za koritenje u vlanim uvjetima i povremenim kratkim
periodima potapanja bez da se otete.
Treba postaviti najekonominije rjeenje rasvjete, ovisno o visini zgrade. Prekidai
rasvjete e biti postavljeni unutar prostorija uz ulazna vrata. Prekidae treba ugraditi
na visinu od 1400 mm od razine gotovog poda.
Iznad svih vrata treba postaviti vodonepropusne svjetiljke otporne na udarce. Svjetiljke
e biti opremljene infracrvenim detektorima pokreta i fotosenzibilnim senzorima za
paljenje svjetiljki kod pristupa tokom mraka.
5.4.15
Tvorniki izraeni sklopovi (FBA) za nisko naponske
razvodne kutije, kontrolne centre motora i upravljake ploe
5.4.15.1
Opi zahtjevi
Ovi se zahtjevi odnose na izgradnju svih elektronikih ploa, ukljuujui, ali ne

ograniavajui se: upravljake ploe, kontrolne centre motora, sklopke, kontrolne
ploe, nadzorne ploe, kontrolno-razdjelne ploe, ploe kliznih vodova, suelja, lokalne
kontrolne ploe, lokalne upravljake kutije.
Ukoliko nije drugaije navedeno, sklopna oprema e biti prema posljednjoj verziji normi
HRN EN 60947 i HRN EN 60439. Obrazac razdvajanja biti e Obrazac 2 te e biti
dimenzionirani na veliine specificirane u Ugovoru za rad sa strujom do 600V, 50 Hz,
dijagram uzemljenja TN-C i TN-S.
FBA treba izraditi tako da se normalno odravane odvija sprijeda. Vrata e biti na
arkama sa bravom za kljuanje standardnim kljuem za svaki odjeljak.
Ulaz kablova je detaljno opisan u svakom odreenom dijelu elektrinih Specifikacija.
FBA za vanjsko koritenje treba opremiti nehrajuim kuitem. Vodonepropusno
kuite treba osigurati minimalnu zatitu IP55 i minimalno 1000 mm ispred opreme.
5.4.15.2
Izvedba
Ploe sa samo prednjim ulazom e biti opremljene sa privrenim vratima s

predvienim prolazom za kablove. Nije prihvatljivo koritenje vijaka i privrenja
vidljivih izvana. Voenje kablova direktno izmeu ili iza odjeljaka nije prihvatljivo.
FBA e biti modularnog tipa, tako da se svaki etvrtasti odjeljak u sklopu ploe moe
odvojiti i opremiti samostalnim pristupnim vratima koje se mogu otvoriti do
minimalnog kuta od 90.
Kuite FBA e biti izraeno od elinih ploa debljine minimalno 2.0 mm, jednake
visine te krute konstrukcije, a sve prema IP54 kako je definirano normom HRN EN
60529 i detaljno opisano u svakom odreenom dijelu elektrinih Specifikacija. Zavrna
GV & GB
Stranica 211

boja ploa e biti prema standardu proizvoaa osim ako nije drugaije definirano
Zahtjevima Naruitelja.
Treba postaviti vrste pregrade kako bi se odvojilo optereenje svakog odjeljka od
sabirnike komore te sprijeilo propadanje graevina u nie odjeljke odnosno sprijeio
prodor oteenja do drugih odjeljaka. Ukupna visina FBA, ukljuujui postolja, ne smije
biti vea od 2300 mm. Izolirane ruke, kontrolni prekidai, dugmad, indikatorska
svjetla i instrumentacija ne smiju biti postavljeni manje od 500 mm i vie od 1750 mm
od razine gotovog poda.
FBA treba postaviti na specijalizirana postolja visine 100-125mm, izraene od elinih
limova ili cijevi, tvorniki zatienih od korozije. Postolje e biti uvueno 10 12 mm od
vertikalnog lica ploe kako bi se postigla kontinuirana ravna povrina prednjice.
Postolja treba propisano postaviti i poravnati na konstrukciju poda prije montae i
uvrenja FBA na njih.
Minimalni razmak baze FBA i poklopca e biti 200 mm, a minimalni razmak izmeu
poklopca i prikljunog terminala treba takoer biti minimalno 200 mm. Interne
komponente e biti privrene za montane ploe.
Broj kablova, postavljenih kroz
koeficijentom veim od 45 %.
5.4.15.3
interni
kanal,
ne
smije
rezultirati
prostornim
Sabirnice
Sabirnice trebaju bit izraene od bakra i imati zatitu od dodira. Mehaniki i

dielektrini kapacitet sabirnica i spojnih elemenata mora biti takav da bez ikakvog
oteenja provode struju pod najteim uvjetima koji se mogu pojaviti unutar
elektrinih instalacija.
Dimenzije bakrenih elemenata sabirnica e biti jednake kroz cijelu plou te sabirnice
e biti jednakog nivoa kao i ulazni distributivni prekida, osim ako nije drugaije
definiramo Zahtjevima Naruitelja.
Sabirnice e biti smjetene u zasebne komore, prema normi IEC 60439 te kontinuirane
u svim sekcijama.
Naponski vodovi e biti iste konstrukcije i iste razine zatite kao i glavne sabirnice.
Spojevi do i iz sabirnica e biti ili potpuno izolirani ili sa odgovarajuim ekranima te
svaki poklopac ekrana sabirnice i spoja treba oznaiti oznakom upozorenja.
Treba osigurati jednostavan pristup sabirnicama radi naknadnog spajanja.
Vrijednost, potporanj i veze glavnih spojeva sabirnice i glavnog strujnog kruga e biti
projektirane za rad da izdre isto kratkotrajno optereenje kao i sabirnica.
Odjeljci sabirnica e biti takvi da rade u okruenju bez prisilne ventilacije.
Transformatori struje e biti ipkastog tipa, preciznosti do HRN EN 60044 i postavljeni
na izlazu kod kablova od ACB ili MCCB.
5.4.15.4
Grijai i rashladni ventilatori
Svaki FBA odjeljak pune visine e imati protukondenzacijski grija upravljan

termostatom i on/off prekidaem. Protukondenzacijski grijai e biti opskrbljivani preko
MCB razvodne ploe koja se opet napaja preko FBA pomonih ureaja ili razvodne
ploe graevine.
Iskljuujui odjeljke sa sabirnicama, odjeljke koji sadre opremu osjetljivu na toplinu
koja moe nastati tokom normalnog rada, treba opremiti prisilnim rashladnim
ventilatorima. Ventilatori e biti opremljeni filtrima kako bi se zadrao propisani nivo
GV & GB
Stranica 212

praine i vlage FBA. Tamo gdje su postavljeni ventilatori treba osigurati njihovo
automatsko paljenje kada kod se aktivira ureaj koji generira toplinu. Na vrata odjeljka
treba postaviti indikator kvara ventilatora ili pregrijavanja odjeljka.
5.4.16
Unutarnje oienje ploa
Unutarnje oienje ploa e biti preko kablova izoliranim PVC-om, usklaenim sa HRN
HD 603.
Kablovi e biti u slijedeim bojama:
(a) Faze:
(b) Nula:
(c) Kontrola:
(d) Uzemljenje:
crvena, plava, smea;

svijetlo plava;
sivo/crna;
zeleno/uta.
Sukladno sa dijagramima, kablovi strujnih krugova e biti numeriki ili slovno oznaeni
na oba kraja ukazujui spoj strujnog kruga. Prihvatljivo je oznaavanje kablova
strojevima za direktno oznaavanje. Naljepnice nisu prihvatljive.
Svi terminali koji mogu biti pod naponom, kada je odjeljak izoliran vlastitom izolacijom,
e biti prekriveni prozirnom plastikom sa oznakom upozorenja Opasnost, terminal pod
naponom te sa oznakom napona jasno naznaenom na plastici. Plastino prekrivalo
e biti uvreno vijcima i dovoljno veliko da prekrije sabirnice terminala.
Kontrolno oienje e imati izolirane zakrivljene zavretke. Za svaku prekinutu jezgru
treba osigurati terminal. Razliite napone treba zavriti na odvojenim sabirnicama
terminala.
Na Postrojenjima gdje ima vie od jednog FBA, svaki FBA treba jedinstveno oznaiti.
Strujne krugove treba odvojiti od nisko naponskih i signalno upravljakih kablova.
5.4.16.1
Zavreci kablova
Kablovi e biti zavreni na internim nosaima stezaljki koji trebaju osigurati prostor od
minimalno 300 mm od kablovskih lukova te e biti odgovarajuih dimenzija kako bi
osigurali da se svaki kabl moe izvaditi bez micanja ostalih kablova.
Potrebno je osigurati minimalno 150 mm prostora ispod i iznad nosaa stezaljki kako bi
se moglo pristupiti stezaljkama. Tamo gdje je potrebno, osigurat e se kabelska staza
za privrenje kablova.
Kontrolno oienje e imati izolirane zakrivljene zavretke. Svaka ica e biti spojena
na jedan terminal. Na mjestima gdje su razliite voltae zavrene na istoj vodilici,
treba osigurati razdvojene i izolirane particije te oznaiti razliite voltae.
Zavreci e biti takvi da ne doe do mehanikog naprezanja u kablovima tokom
normalnog zatezanja i postavljanja. Kablovi i jezgre kablova treba identificirati
omotavanjem krajeva sa plastinom ljepljivom trakom.
Rezervne vodie treba zavriti na odgovarajuim terminalima sa ostavljanjem dovoljne
duljine da dohvate bilo koji drugi kontrolni terminal unutar istog odjeljka.
5.4.16.2
Sabirnice
Sabirnice e biti onog tipa koji sadre pozitivne mehanike stezaljke na spoju, potpuno
omotani te odgovarajui za ugradnju na standardne DIN vodilice.
Instrumenti koji koriste ravne kabelske prikljuke, D-sub prikljuke ili DIN prikljune
trake za svoje spajanje, e biti zavreni na DIN suelju vodilica koje se sastoje od
elektrinog prikljuka i spojnog terminalnog bloka sa identifikacijom terminala.
GV & GB
Stranica 213

Tamo gdje je to potrebno, dva vodie e se spojiti na jednu stezaljku koritenjem

dvostrukog zavretka. Za instrumente koji trebaju odvojeni izvor, moraju se osigurati
mobilni terminali sa osiguraima.
Glavne sabirnice i sabirnice koritene za napone od i iznad 110 V AC, e biti opremljeni
odgovarajuim oznakama upozorenja.
Sabirnice e biti oznaene i u skladu sa odgovarajuim shemama ili dijagramima
oienja. Svaki odjeljak e imati minimalno 10 15% (najvie mogue) dodatnih
sabirnica za naknadno koritenje.
5.4.16.3
Uzemljenje
FBA e biti opremljeni sa vrstom bakrenom ipkom za uzemljenje, udaljenom od svih

nosaa i ulaza kablova. ipke za uzemljenje e biti povrine poprenog presjeka od
120mm2 ili 50% od provodne sabirnice, to god je vee.
ipka za uzemljenje e biti pune duljine kao i FBA te razdvojena samo na dijelovima
koritenim za potrebe transporta i ugradnje. Na mjestima razdvajanja, ipka e biti
spojena sa minimalno dva vijana spoja. Bakreni spojevi e biti oieni i konzervirani.
Na svakom kraju ipke treba omoguiti spajanje ipke uzemljenja na glavni sustav
uzemljenja.
Dijelovi kuita i metalne konstrukcije, koji ne provode struju, e biti spojeni na ipku
uzemljenja kod svakog FBA. Vrata treba takoer spojiti na ipku uzemljenja
koritenjem odgovarajue dimenzioniranog fleksibilnog vodia uzemljenja.
Glavni terminali uzemljenja ne smiju biti manji od M8 ili slino. Povrine opreme, koja
se spaja na uzemljenje, e biti oiene od boje ili drugog nevodljivog materijala.
5.4.16.4
Izolacija
5.4.16.4.1 Opi zahtjevi

Ukoliko nije drugaije navedeno, sredstva za izolaciju sastoje se od zrakonepropusnih
prekidaa ili MCCB smjetenih u metalna kuita.
Poklopac kuita e biti takav da onemogui otvaranje kada je prekida zatvoren
odnosno da ne bude mogue zaklopiti prekida ukoliko poklopac nije dobro zatvoren.
Treba osigurati indikator pozicije prekidaa (npr. ON ili OFF). Indikator e biti jasno
vidljiv sa normalne upravljake pozicije. Prekidai osiguraa zakaeni na vrata i gotova
kuita sklopki, e biti tako montirani da za upravljanje sklopkom prekidaa nije
potrebno produljenje. Prekidae treba moi zakljuati samo ako su u OFF poziciji.
Pomine kontakte treba moi ukloniti radi odravanja. Fiksni kontakti e biti potpuno
obloeni.
Mora postojati mogunost spoja pomonih kontakta te treba osigurati minimalno dva
rezervna pomona kontakta za svaku jedinicu.
5.4.16.4.2 Prekidai
Ugraeni prekidai moraju moi kontinuirano provoditi maksimalnu struju. Prekidai e
biti u skladu sa normom HRN EN 60927 i trebaju moi izdrati nivo kvara sustava
prema specifikaciji. Prekidai e biti opremljeni odgovarajuim zatitnim sustavom.
Profilirana kuita prekidaa e biti opremljena rotirajuim rukama. Prekidai e biti
opremljeni odgovarajuim zatitnim sustavom.
Kompaktni prekidai u lijevanom kuitu MCCB, kod kojih nazivna jakost prelazi 100 A,
opremit e se sa prenaponskim termalnim ureajem koji predstavlja obrnuto svojstvo
GV & GB
Stranica 214

struja-vrijeme i podesivim elektromagnetnim ureajem za razdvajanje. Kompaktni

prekidai u lijevanom kuitu MCCB ukljuivat e barem slijedea svojstva:
(a) Mehaniko i elektrino blokiranje;
(a) Mehaniki pokazatelj otvoreno, zatvoreno i status okidaa;
(b) Uvrenim mehanizmom;
(c) Barem jedan pomoni bez naponski kontakt, povezan sa izlaznom stezaljkom, za
daljinsku indikaciju; i
(d) Jezgra vodia i vodi minimalne snage - gdje je potrebno.
Za zrane prekidae treba osigurati transportne vodilice, u skladu sa zahtjevima, kako
bi se osiguralo postavljanje i uklanjanje prekidaa kod odravanja.
5.4.16.4.3 Sklopke osiguraa
Razdjelnici i razdjelnici sa osiguraima, biti e u skladu sa posljednjim verzijama normi
HRN EN 60947 i HRN EN 60129 i moi e podnijeti prekid struje, ali ne i greku u
sustavu. Izolatori e omoguiti zatvaranje strujnog kruga u uvjetima kvara strujne
mree.
Razdjelnici i razdjelnici sa osiguraima trebaju omoguiti spoj pomonih kontakta. Za
svaki razdjelnik ili automatski prekida, treba osigurati dva rezervna pomona
kontakta.
Ulazno napajanje i sabirnice, postavljeni za struju jakosti 800 A i vie, e biti
opremljeni sa odgovarajuim tropolnim zranim prekidaem sa namotanom
zatvarajuom oprugom. Za jakost ispod 800 A, koristi e se osigurai ili MCCB.
Prekidai trebaju odgovarati za lokalni ili daljinski rad. Daljinski signali otvaranja ili
zatvaranja prekidaa dolazit e iz PLC-a.
Prekidai e biti opremljeni sa pomonim kontaktima povezanim sa sabirnom sekcijom
za indikaciju statusa.
Zrani prekidai ulaznog napajanja e biti kompletirani sa samonapajajuom
elektronikom prenaponskom zatitom te zatitom pogreke faza i uzemljenja. Kao
dodatak, tamo gdje je odgovarajue, zatita od greke kod uzemljenja biti e
opremljena sa ureajem za interno slanje i primanje kako bi se omoguio paralelni
rad sa VN razvodnom ploom.
5.4.16.5
Zahtjevi za mjerenje ulaznog napajanja
Svako ulazno napajanje u razvodni elektro ormar mora imati kontrolu napona u sve tri
faze. Ureaj treba imati pomoni kontakt koji e biti spojen na PLC. Osim ureaja
potrebno je imati voltmetarsku preklopku s odabirom pregleda prisutnosti napona na
instrumentu koji se nalazi na vratima elektro ormara.
5.4.17
Pokretai motora i sklopnici
5.4.17.1
Opi zahtjevi
Sklopnici i pokretai motora predstavljaju sekciju posebnog TE tipa, zvanu Upravljaki

centar za motore (CCM). Pokretai e biti usklaeni sa normom HRN EN 60947 i biti e,
ukoliko nije drugaije navedeno, klase 12, kategorije radnih uvjeta AC3.
Tamo gdje postoje posebni zahtjevi za pokretae, specificirat e se u Zahtjevima
Naruitelja.
Raspored komponenti, terminala, itd., e biti isti za svaki tip ili snagu pokretaa.
Sklopnici pokretaa motora za rad u natrag, zvijezda/trokut, autotransformatore, itd.,
trebaju se moi runo i automatski zakljuati.
GV & GB
Stranica 215

Upravljaka sekcija FBA e biti opremljena vremenskim sustavom kako bi se osiguralo

da se u niti jednom trenutku ne mogu pokrenuti dva motora u isto vrijeme u periodima
normalnog funkcioniranja, a pogotovo u periodima sa grekom u napajanju. Vremenski
sustav treba dozvoliti pokretanje obaveznih motora, odgovarajuim redoslijedom, prije
pokretanja drugih motora. Vremenski period izmeu paljenja dva motora mora uzeti u
obzir i metodu paljenja motora. Za pokretae koji dolaze sa programibilnim lokalnim
PLC-om, ova e se funkcija implementirati u PLC.
Sve komponente, npr. releje, sklopnike, tajmere, kontrolere, itd., treba oznaiti na
samoj ploi neizbrisivim oznakama, postavljenim pokraj komponente, a u skladu sa
shemama i dijagramima.
Pokretaka sekcija bi trebala biti odvojena od upravljake sekcije gdje god je to
mogue. Sklopnici motora trebaju sadravati minimalno slijedee:
(a) Odgovarajui TP&N prekida, sa magnetnim ili termalnim prenaponskim ili
osigurakim prekidaem, spojenim na vrata zatvorena u obje pozicije, ON ili
OFF;
(b) Nadzorni i upravljaki signali potrebni za povezivanje sa PLC/NUS sustavom.;
(c) Grija protiv kondenzacije, termostat, osigura i spona, upravljani pomonim
kontaktima glavnog kontaktora;
(d) Relej za termiku zatitu;
(e) Set glavnih i pomonih terminala te 15% rezervnog prostora;
(f) Pokazivae struje ampermetre dimenzija 72 mm x 72 mm, sa skalom od 120
ugraeni na vrata odjeljka motora snage 1.5 kW ili vee; kod pokretaa sa
frekventnom regulacijom ili soft-startom, monitor e pokazivati i rezultate
ampermetra.
(g) Broja ukupnih radnih sati, ugraen na vrata, bez mogunou resetiranja, do
99 999.9 sati;
(h) Tipkala za stop, start i reset preoptereenja, ugraena na vrata;
(i) Indikacijska svjetla za greka, radi, ne radi i dostupan, ugraena na vrata;
(j) Sklopka za odabir runo/iskljuen/automatski; ugraena na vrata;
(k) Osigurai za zatitu od pregrijavanja motora, gdje je potrebno;
(l) Magnetnometriki prekidai ili osigurai na upravljakim krugovima.
(m)
Svaki odjeljak pokretaa e imati zakljuano stop tipkalo. Upravljako
napajanje e biti sprovedeno kroz to tipkalo. Kada se tipkalo runo oslobodi,
treba pustiti struju samo u strujni krug odjeljka zadravajui glavni izolator
otvoren. Zatvaranjem vrata e se tipkalo automatski resetirati. Tipkalo mora biti
operativno u svim reimima upravljanja; i
(n) Prekidai u sluaju nude, preoptereenja i signala kvara trebaju odmah
zaustaviti pogon i zadrati pogon u stanju kvara dok se ne pritisne tipkalo za
resetiranje.
5.4.17.2
Vrste pokretanja motora
Mogu se koristiti slijedee vrste pokretanja motora (za napon do, i ukljuujui, 600V):
(a) Direktno pokretanje
Direktno pokretanje treba udovoljiti normi HRN EN 60947 i, ukoliko nije drugaije
navedemo, biti klase 12.
(b) Zvijezda trokut pokretanje
Zvijezda trokut pokretai trebaju udovoljiti normi HRN EN 60947 i, ukoliko nije
drugaije navedemo, biti klase 12. Kategorije radnih uvjeta AC3.
(c) Frekvencijski pretvarai
GV & GB
Stranica 216

Pogoni sa regulacijom brzine biti e zasnovani na principu izmjene irine radnog

pulsa, sposobni za upravljanje brzinom, zakretnim momentom i jakosti struje
standardnih AC kaveznih motora. Odabrani inverteri trebaju generirati
sekundarne frekvencije unutar ogranienja kako ne bi dolo do smetnji kod
Ureaja ili opreme prikljuene na sustav. Gdje god je mogue, oprema i
instalacije e biti projektirani da izbjegnu ili smanje sekundarne frekvencije,
umjesto da se primjenjuju filtri frekvencija. Kuite pogona treba takoer
sadravati:
Svjetlo za oznaavanje kvara frekvencijskog pretvaraa; i
Mjera frekvencije.
(d) Soft-start pokretai.

5.4.17.3
Upravljake sklopke
Svaki strujni krug treba opremiti sa Lokalno/Iskljuen/Daljinsko/Automatsko sklopkom

za upravljanje. Primijenit e se slijedea terminologija:
LOKALNO
Lokalno runo upravljanje;
DALJINSKO
upravljanje pomou pripadajueg ureaja za nadzor i upravljanje; i
AUTOMATSKO
upravljanje automatskim kontrolama pomou PLC-a.
Runo upravljanje treba premostiti sve automatske kontrole osim onih vezanih za
sigurnost pogona.
Stop/Start tipkala trebaju posluiti za upravljanje ureajem u runom modu.
5.4.17.4
Broja radnih sati
Broja e biti bez mogunou resetiranja prilikom kvara, sa pokazivaem do 99.999,9

sat, ugraen na proelje.
5.4.17.5
Tipkala
Start tipkala e imati efekt samo na odabrani strujni krug, primarno na runo
upravljane krugove.
Stop (iskljui) tipkalo e imati efekt neovisno o poziciju upravljake sklope.
Reset tipka e biti u funkciji samo kada je stanje kvara uklonjeno.
Boje tipkala e biti prema zadnjim verzijama normi i to:
(a) Crveno:
(b) Zeleno:
stop, iskljui ili hitan sluaj;

start ili pogonske tipke.
Tipkala za zaustavljanje u hitnim sluajevima imat e odvojen kontakt. Ona e biti

spojena na upravljaki strujni krug te e tako prekidati krug u svim uvjetima. Takoer
e biti opremljena sa zatitnom sponom i blokirajuom pozicijom.
5.4.18
Osigurai
Razvodne ploe i ploe s osiguraima e biti opremljene sa nosaima osiguraa

pripremljenim za prihvat HRC tipa osiguraa prema normi HRN EN 60947.
Osigurai zatite strujnog kruga motora e biti kategorije radnih uvjeta 415 AC 80
(jakost do loma od 80 kA pri naponu od 415 V).
Treba se oznaiti identifikacija kruga i snaga osiguraa.
GV & GB
Stranica 217

Treba osigurati tri osiguraa svake snage koritenih u sklopu, kao rezervnu. Rezervni
osigurai e biti privreni s unutarnje strane vrata razvodne kutije ili pokretakog
odjeljka.
5.4.19
Upravljaki krugovi i oprema
5.4.19.1
Napon upravljakih krugova i napajanje
Napon upravljakih strujnih krugova e biti 24 VDC napajanje iz nieg transformatora u

skladu sa normama HRN EN 60742 i HRN EN 61558. Jedan krak sekundarnog e biti
spojen na uzemljenje preko pominog vijanog spoja.
Transformatori e biti predviene snage za napajanje strujnih krugova sa 50%
rezervom kapaciteta. I primarni i sekundarni e biti zatieni odgovarajuim HRC
osiguraima.
Izolacija upravljakog kruga napajanja pokretaa ili grupe pokretaa, ne smije omesti
napajanje drugih pokretaa.
Treba osigurati rezervni transformator, propisano zapakiran kako bi izdrao dugi period
stajanje
5.4.19.2
Programibilni logiki kontroleri - PLC
Programibilni logiki kontroleri e se kompletirati sa ulazno/izlaznim modulima,

komunikacijom s drugim PLC-ovima ili nekim drugim ureajima.
Svaka RAM memorija e biti opremljena sigurnosnom baterijom kako bi se osigurala
24-satna sigurnost u sluaju prekida napajanja. Treba osigurati indikatorsku lampicu
Baterija prazna.
Pokazatelj statusa I/O e biti preko LED svjetala na proelju modula, te bi trebao biti
vidljiv i izvan ploe.
Tiskana shema na nezapaljivom materijalu treba pokazivati detalje svakog I/O te e
biti trajno uvrena na ureaj ili vrata ploe. Shema e biti vidljiva i izvan ploe.
Treba osigurati minimalno 50% slobodnih ulaza na 1 modulu od svih postavljenih u
pripadajuem PLC-u.
Treba osigurati DIN vodilice za montau terminala ulaznih i izlaznih signala. Tamo gdje
se zahtijevaju izlazni releji, montirat e ih se na neki od terminala DIN vodilica.
Programibilni kontroler treba koristiti za upravljanje Ureaja samo u automatskom
modu. Runi krugovi i zatitni prikljuci e biti vrsto povezani kako bi se osiguralo
ogranieno funkcioniranje Ureaja ukoliko doe do kvara PLC-a.
Reset se treba izvriti jednom tipkom ugraenom na proelje pokretaa.
5.4.19.3
Kvar napajanja, automatsko ponovno pokretanje
Upravljaki krugovi e biti tako podeeni da e se, pri povratu napajanja nakon kvara,
oprema pod automatskim upravljanjem i oprema pod runim upravljanjem, koja treba
raditi neprekidno, automatski ponovno pokrenuti. Ponovno pokretanje pogona e biti u
fazama kako zahtjev za strujom ne bi nadmaio trenutno dostupne kapacitete.
5.4.19.4
Zatita od groma
Zatitu od groma treba primijeniti na upravljakoj opremi i instrumentima gdje bi se

krugovi i komponente mogle otetiti prilikom elektrinog udara unutar signalnog ili
naponskog kruga.
GV & GB
Stranica 218

Jedinica za zatitu od groma e biti ugraena izvan glavnih ploa osim ako se ne
omogui zaseban odjeljak koji sadrava odvojenu sabirnicu uzemljenja koja je spojena
na odvojeno uzemljenje za zatitu od groma.
5.4.19.5
Indikacijski instrumenti
Signalne svjetiljke e biti uniformne koliko je to god mogue kako bi se smanjila

potreba za rezervnim dijelovima. Objektivi i arulje e biti lako zamjenjivi bez potrebe
za specijaliziranim radnjama.
Signalne svjetiljke ne smije biti manjeg promjera od 20 mm te e biti predviena da se
mogu promatrati i s prednjice i sa bone strane elektrine ploe. Svjetiljke e biti
vidljive i pod jakim suncem. Boja svjetiljki e biti prema posljednjim normama.
Sve pomine komponente, vrata i poklopci, biti e oznaeni. Tijelo osiguraa biti e
oznaeno specifikacijom vrijednosti osiguraa. Svaka vrata ploa biti e oznaena
(veliina slova ne manja od 8 mm) te e svaka upravljaka ploa i stanica takoer
imati oznaku sa svim informacijama (veliina slova minimalno 12 mm).
Omoguit e se jedna (ili vie) testnih tipka za ispitivanje arulja.
5.4.19.6
Oznake
Sve oznake previdjet e se od troslojne folije ili slinog materijala, bijele boje sa crnim
slovima i brojevima. Oznake e biti privrene kadmijskim vijcima da ne doe do
hranja. Oznake upozorenja i opasnosti biti e od slinog materijala, ute boje sa
crvenim slovima i brojevima. Kutovi oznaka biti e zaobljeni, a tekst e biti najmanje 4
mm visok.
5.4.19.7
Stop Iskljui/ Izolacija
Tipka stop iskljui ili prekida greka/preoptereenje e biti u sklopu svakog elektro
motora za izolaciju. Stop prekida treba moi prekinuti preoptereenje i zatvoriti strujni
krug kod nastanka greke.
Treba osigurati oznaku upozorenja da se oprema moe pokrenuti automatski. UPOV se
ne smije ponovno pokrenuti dok se ne resetira na udaljenoj poziciji.
5.5 Ope tehnike specifikacije za radove na implementaciji

mjerne opreme, automatizacije i NUS-a
5.5.1 Automatizacija i NUS
U ovom poglavlju dani su tehniki uvjeti vezani za mjernu opremu, automatizaciju i
NUS neophodnog za funkcioniranje UPOV-a. Zahtjevi dani ovim poglavljem shvatiti e
se kao minimalni tehniki uvjeti.
NUS e biti integriran u postojei sustav (ako postoji) ili e funkcionirati neovisno o
istom.
5.5.2 Svrha opreme

Ukupni NUS je podreen automatskoj koncepciji upravljanja procesom, daljinsko
praenje i komunikacija osigurani internetskom i/ili GSM vezom do jednog ili vie
odgovornih imbenika koji nisu nuno u krugu UPOV-a. Ovlatena osoba za daljinsko
upravljanje, izvan kruga UPOV-a, mora biti u mogunosti uiniti "on line" promjene
uporabom daljinskih komandi, kako bi ispravila tetu ili uinila procesne manevre
neophodne za funkcioniranje pod pravilnim uvjetima automatskog procesa.
GV & GB
Stranica 219

Svrha opreme je prikupljanje podataka, kontrola i nadzor procesa koji e se razviti u

predvienim instalacijama.
5.5.2.1Opskrba elektrinom energijom, kablovi
Lokalni programibilni kontroleri bit e napajani iz odvojenog izvora energije. U sluaju
pada sustava opskrbe elektrinom energijom lokalni programibilni kontroleri i
komunikacijski sustav bit e opskrbljeni energijom putem neprekidnog izvora
napajanja (NIN).
Automatski sustav bit e opremljen svim naponskim i signalnim kablovima. Signalni
kablovi bit e provjereni parovima odvojenih vodikih ili optikih kablova.
5.5.3 Mjerni instrumenti, kontrola i automatizacija

5.5.3.1Kratice
Slijedee kratice koriste se u ovom dokumentu i imaju slijedee znaenje.
Kratica
A
AC
CD
CPU
DC
DO
EEPROM
VN
Hz
ICA
IP
LED
NN
mA
MB
MCC
mg/l
MLSS
mV
P&ID
PH
PC
PLC
RFI
ROM
SCADA/NUS
UPS
VDU
V
Znaenje
Amper
Izmjenina struja
Kompaktni disk
Centralna Procesorska jedinica
Istosmjerna struja
Otopljeni kisik
Elektrino izbrisiva programibilna memorija samo za itanje
Visoki napon
Hertz
Instrumentacija, kontrola i automatizacija
STupanj zatite
SVjetlo emitirajua dioda
Niski napon
Miliamper
Megabajt
Centar za kontrolu motora
Miligrama u litri
Suspendirana tvar u mijeanoj tekuini
Milivolt
Procesni i instrumentacijski dijagram
Potencijalni vodik
Osobno raunalo
Programibilni logiki kontroler
Radio frekvencijsko suelje
Memorija samo za itanje
Nadzorno upravljaki sustav
Neprekidni izvor napajanja (NIN)
Vizualna jedinica
Volt
5.5.4 Hardver dispeerskog sustava

5.5.4.1Openito
Oprema e ispunjavati uvjete visokog standarda, bit e posljednje tehnoloke
generacije, imati mogunost nadogradnje novih komponenti.
GV & GB
Stranica 220

Gdje je to mogue oprema e raditi neovisno, iskazujui fleksibilnost otvorenog NUS-a

kako bi se omoguilo opremi drugih proizvoaa (na primjer dodatnih PLC-a) da budu
dodani ili promijenjeni.
5.5.4.2Openito o dostupnosti sustava
Od strateke vanosti za NUS-a je pretpostavka visokog stupnja pouzdanosti.
Navedeno zahtijeva da je sustav funkcionalan najmanje 99,9% svake kalendarske
godine.
NUS e biti opremljen glavnim i rezervnim raunalom koja e raditi u reduntantnom
nainu rada.
Sinkronizacija baza podataka, koja slijedi nakon popravka sustava, bit e automatska i
nee zahtijevati dodatnu intervenciju operatera.
5.5.4.3Neprekidni izvor napajanja (NIN)
Udaljeni sustav preuzimanja podataka bit e opremljen neprekidnim izvorom napajanja
sposobnim odravati cjelokupnu opremu glavnog raunala (jedinice centralnog
procesora, diskove, komunikacijske procesore i slino), operacijske konzole i alarm
printer u razdoblju ne manjem od 60 minuta. NIN e bit u mogunosti isporuiti 50%
veu snagu od traene bez potrebe za dodatnom nadogradnjom.
5.5.4.4Odravanje
Oprema dispeera podlijee ugovoru o usluzi odravanja prema kojem e kvalificirani
Inenjer biti prisutan u tvornici u roku 8 sati od trenutka kada je kvar prijavljen, 24 sata
dnevno, 365 dana godinje.
5.5.4.5Komunikacijska oprema
DIspeerova oprema bit e isporuena sa svom komunikacijskom opremom potrebno
za podrku:
(a) ovim operativnim radnim stanicama,
(b) svi ureajima za tisak i
(c) komunikacijskoj mrei sa svim PLC-ima Ureaja.
5.5.4.6Pohrana podataka
Svako glavno raunalo dispeera bit e opremljeno slijedeim mogunostima pohrane:
(a) radnom memorijom - kako b bilo u mogunosti pohranjivati podatke baze
podataka u realnom vremenu,
(b) vrste diskove - za pohranu konfiguracije sustav, simulacije i pohranu povijesnih
baza podataka u razdoblju od 1 godine sa zapisom od 5 minuta za svaki traeni
podatak.
5.5.4.7Operativna radna mjesta
Operativna radna mjesta (2), smjetena su u upravljakom centru UPOV-a, bit e
glavna suelja mehanizma a ukljuivat e dva osobna raunala.
Svako radno mjesto bit e opremljeno standardnom alfanumerikom tipkovnicom
opremljenom numerikim i posebnim operacijskim tipkama te miem.
GV & GB
Stranica 221

5.5.4.8Prijenos podataka
NUS e biti u stanju obraditi podatke koje je primio od operativnih dijelova UPOV-a (na
primjer minimalne, maksimalne i srednje dnevne vrijednosti), te ih uputiti na
procesiranje programima unutar sustava (primjerice: Excel).
5.5.5 Dijelovi sustava daljinskog upravljanja

5.5.5.1Openito
Izvoa e opremiti sustav naprednim softverom koji e biti u mogunosti osigurati
funkcionalnost bez veih intervencija operatera.
5.5.5.2Pristup unutar sustava
Korisnici daljinskog sustava upravljanja dobit e individualne lozinke, omoguujui
svakom korisniku odgovarajuu razinu pristupa sukladno njegovim zadacima,
obvezama, opsegu znanja i interesu.
Tri ope kategorije pristupa su identificirane: pristup informacijama,
informacijama i kontrola, pristup informacijama i upravljanje sustavima.
pristup
Pristup informacijama bit e dostupan za sve korisnike sustava. Pristup informacijama i

kontrola bit e ograniena samo na osoblje sa znanjem i odgovornou za preuzimanje
kontrole nad akcijama, a pristup sustavu za upravljanje bit e dostupan samo za
osoblje ovlastima za donoenje odluka.
5.5.5.3Grafikoni u boji
Sljedee kategorije izloenosti bit e dostupne u svim bojama grafikih terminala:
(a) simulacijski dijagrami;
(b) stranice "pomoi";
(c) dijagrami;
(d) horizontalnim grafom;
(e) liste alarma i dogaaja koji su se dogodili; i
(f) konfiguracija sustava.
5.5.5.4Prikaz varijabli
Varijablama se moe smatrati digitalne, analogne ili zbirne parametre.
Digitalne varijable mogu biti stanja sustava (upaljeno/ugaeno), alarm i bit e
prikazane sa:
(a) promjenom teksta;
(b) promjenom boje simbola;
(c) promjenom oblika simbola;
(d) treptanjem simbola ili teksta; i
(e) zvunim alarmom.
Biti e mogue povezati vie od jedne digitalne toke sa simbolom, tako da vie od
dvije boje/oblika mogu imati operativna znaenja. Na primjer, pumpa moe biti
prikazana u etiri boje koje ukazuju na njen rad/prekid/greka/van funkcije.
Dodatno e biti mogue povezati bilo koji broj simbola u razliitim simulacijama sa
odreenom digitalnom tokom.
Analogne i sumarne vrijednosti biti e prikazane:
GV & GB
Stranica 222

(a) numerikim vrijednostima;

(b) horizontalnim grafom;
(c) dijagramom;
(d) zvunim alarmom.
Bit e mogue dati sva tri navedena tipa indikatora u simulacijskim dijagramima.
Promjene boja koristit e se u svrhu davanja dodatnih informacija o pojedinoj toki (na
primjer, ako su granice alarma prekoraene).
5.5.5.5Prikaz stanja
Koristei prethodno navedeno simulacijski dijagrami prikazivat e slijedea svojstva
analognih, digitalnih i zbirnih parametara na pojedinim pozicijama kontrole:
Stanje
Stanje ukljueno/iskljueno
Alarm/normalno
Prvi stupanj uzbunjivanja (nisko, visoko)
Komunikacijske greke
Tip toke
Digitalna stanja
Digitalni alarm
Digitalna stanja / zvuni alarm
Digitalni alarm
5.5.5.6Stvaranje prikaza
Potrebno je osigurati mogunost definiranja simbola te njihove baze, a koje e biti
mogue koristit u bilo kojoj orijentaciji, veliini i boji (na primjer, dio dijagrama koji se
onda naknadno moe koristiti viekratno). Potrebno je osigurati mogunost daljinskog
informiranja unutar cijelog sustava mjerenja, u svakom simulacijskom dijagramu.
5.5.5.7Stranice pomoi
Stranice pomoi bit e dostupne kao potpora operatorima unutar sustava, u
upravljanju primljenim stanjima alarma. Ove stranice bit e sroene od strane ljudi
zaduenih za upravljanje UPOV-om i sadravat e informacije o osoblju koje treba
obavijestiti u sluaju alarma.
Stranice pomoi mogu biti izraene kao zasebne stranice kojima se moe pristupiti
unutar simulacije ili kao zasebni prozor u okviru simulacije.
5.5.5.8Dijagrami
Grafike prezentacije povijesnih podataka su zahtijevane, s mogunou definiranja
vremenske baze i raspona kako bi se istodobno mogla prikazati etiri pokazatelja
uporabom razliitih boja.
Sustav e biti jednostavan za uporabu, sa svojstvima otklanjanja pogreke te sa to
manje naredbi koje je potrebno dati sustavu kako bi se dobila bilo koja shema.
Zahtijevana svojstva su:
(a) Unaprijed definirane prezentacije s mogunou trenutne orijentacije;
(b) Mogunost usporedbe dijagrama iz razliitih vremenskih razdoblja (na primjer,
trenutni protoci usporeeni s jueranjim);
(c) Zapisivanje trenutne vrijednosti dijagrama u danom trenutku;
(d) Mogunost pomicanja skale vremena unaprijed i unazad na dijagramu;
(e) Mogunost definiranja razmjera dijagrama;
(f) Orijentacija dijagrama kroz distribuciju odabranih varijabli;
(g) Mogunost ugradnje orijentacijskog dijagrama kao budueg u simulacijskom
dijagramu;
GV & GB
Stranica 223

(h) Grafiki izlazi za analogne i digitalne signale (stvarne i obraene). Digitalni

signali davati e dijagrame uglatog oblika ukazujui na primjer stanje rada crpke
(ukljueno/iskljueno).
(i) Podjela i klasificiranje nije automatsko; i
(j) Sposobnost prikazivanja informacija za razliite situacije unutar istog prikaza.
5.5.5.9Popis alarma i dogaaja koji su se dogodili
Svi alarmi i promjene situacija (na primjer, digitalni dogaaji) unutar sustava
automatski e se zapisivati na disk. Osigurat e se mogunost povrata tih informacija
na ekran preko odabranog programa. Ovaj program sortirat e i prezentirati
informacije najmanje temeljem slijedeih kriterija:
(a) procesnom obuhvatu;
(b) tipu situacije;
(c) vrsti situacije;
(d) vremenskom razdoblju;
(e) identifikacijskim brojevima situacija;
(f) stanju signala (ukljueno/iskljueno);
(g) stanju alarma (to jest obrisan, prihvaen i ne prihvaen); i
(h) zahtijevanom alarmu i stanju u sluaju akcidenta.
Bilo koji od odabranih ne poznatih parametara nee se odnositi na "sve".
5.5.5.10
Konfiguracija sustava
Odgovarajua prezentacija informacija bit e osigurana kako bi dala sve organizacijske

znaajke daljinskog sustava mjerenja. Ove prezentacije bit e paljivo povezane s
organizacijskim znaajkama NUS-a.
5.5.5.11
Pokretanje/Zaustavljanje
Svaki korisnik NUS-a imat e mogunost spajanja putem terminala u sustav kada eli
djelovati unutar njega. Sustav e dozvoliti spajanje temeljem pristupnih prava
korisnika te e na taj terminal slati odreene informacije.
5.5.6 Upravljanje alarmima

5.5.6.1Openito
Digitalni vorovi unutar sustava daljinskog prikupljanja podataka moraju biti u
mogunosti funkcionirati u dva operativna reima, reima stanja (ukljueno/iskljueno)
te reimu alarmni toki (normalna funkcija/greka).
Analogni vorovi bit e programirani sa dva stupnja alarma u visokom podruju (visoko
i vie-visoko) i dva stupnja u niskom podruju (nisko i nie nisko). Analogne vrijednosti
rast e(ili padati) do prvog podruja to e rezultirati ukljuivanjem prvog stupnja
alarma. Ako nakon toga vrijednosti nastave rasti (ili padati) doi e do vieg-visokog (ili
nieg-niskog) stupnja to e rezultirati ukljuenjem drugog stupnja alarma.
5.5.6.2Prioriteti alarma
Kako bi se indicirao stupanj vanosti alarma, svaka alarmna situacija unutar sustava
daljinskog prikupljanja podataka imat e pripadajui prioritetni stupanj. Svaki digitalni
vor imat e jedan alarmni prioritet dok e analogni vor imati tri. Ovakva postavka
dozvoljava odreivanje relativnog prioriteta obzirom na prvi i drugi stupanj alarma
(visoki i vii-visoki ili niski i nii-niski). Prioritet alarma koristi se obzirom na podruje
GV & GB
Stranica 224

interesa odnosno kada i gdje se oglasio alarm. Prioriteti alarma mijenjat e se po

potrebi obzirom na vrijeme i datum.
5.5.6.3Obavijesti o alarmu
Obavijesti o alarmu dojavljivat e se operateru na radnoj stanici vizualnim i zvunim
signalom. Alarmi s viim stupnjem prioriteta bit e signalizirani prije alarma s niim
stupnjem prioriteta.
5.5.6.4Selektiranje alarma
NUS e imat definirani "radni set" koji e biti primjenjiv na pojedine vorove sustava
kako ni se sprijeilo nepotrebno alarmiranje. Oni e tipino ukljuivati:
(a) Analogni - nemjerljivo podruje (dead band);
(b) Odgode prije inicijalnog alarma;
(c) Minimalni interval do ponavljanja alarma;
(d) Logika blokada novog alarma ako su drugi parametri unutar trenutnih vaeih
vrijednosti sa PLC-a;
(e) Digitalni - odgode prije inicijalnog alarma;
(f) Minimalni interval do ponavljanja alarma; i
(g) Logika blokada novog alarma ako su drugi parametri uredni.
Operatori moraju imati mogunost otkazivanja alarma manualno. Svako otkazivanje
obavezno se zapisuje u listu dogaaja.
5.5.6.5Sekundarni alarmi
Logiki, kombinacije ili sekvencijalni paketi poslani unutar NUS-a mogu biti kombinirani
kako bi se inicirali sekundarni alarmi. Paketi mogu biti kombinacije analognih i
digitalnih signala dobiveni za razne situacije (na primjer, pumpa moe raditi unutar
crpne stanice no ulazni dotok je nula to bi rezultiralo potencijalnim kvarom crpke).
5.5.7 Povijesne informacije

5.5.7.1PLC-i
PLC-i trebaju biljeiti
intervalima kako bi se
biljeiti u 15 minutnim
korisnika za vremenske
vrijednosti logikih parametara u unaprijed definiranim

sprijeio gubitak informacija. Normalno informacije bi trebalo
intervalima, ali bi intervali trebali biti programibilni od strane
intervale od 1 minute do 24 sata.
5.5.7.2Glavna stanica
Kompletiranje neprocesuiranih radnih informacija trebalo bi osigurati kroz dugoronu
pohranu u arhivi analognih vrijednosti: maksimalne/minimalne/srednje, vrijeme rada,
vrijeme rada crpki i slino. Vrijednosti koje je potrebno arhivirati bit e dane posebnim
uvjetima za NUS.
5.5.7.3Kontrole
5.5.7.3.1
Runa kontrola
Potrebno
je
osigurati
mogunost
daljinske
kontrole
rada
(na
primjer,
ukljuenje/iskljuenje crpke) s bilo kojeg operaterovog terminala. Pristup pojedinim
kontrolama ogranieno je kroz prva dana primjenom dozvola i odgovarajuih lozinki
danih operaterima.
GV & GB
Stranica 225

Izdavanje kontrolnih naredbi imat e prioritet nakon procjene alarma.

Zahtijevana je dobra organizacija, provjera i provedba sustava.
5.5.7.3.2
Automatska kontrola
Mogunosti automatske kontrole bit e dostupna unutar NUS-a i podijeljena u dvije

kategorije.
Shema kada je tip kontrole zasnovan na radnom modelu (na primjer, nivo u
spremniku) uitava se u PLC kako bi se model koristio kao lokalni sustav kontrole. Ako
je to potrebno novi kontrolni profil moe se uitavati svakoga dana ili tjedna.
5.5.7.4Zapisivanje stanja sustava
Zapis sa svim vani informacijama unesenim u sustav (kao zapis alarma kontrolne
akcije nainjene u sustavu uvat e se odvojeno na disku unutar sustava biljeenja bez
mogunosti intervencije od strane operatera. Zapis e ukljuivati: sat i dan, akciju i
operatera.
Ovakav zapis bit e mogue povratiti iz sustava koristei odreenu slinu rutinu i
rijeen onom specifinom za normalno funkcioniranje.
5.5.7.5Generiranje izvjea
Daljinski sustav prikupljanja podataka mora biti sposoban generirati individualna i
opa izvjea. Izvjea bi trebala biti laka za izradu i itanje kako bi bila relevantna.
(a) Primjer uobiajenog izvjea kojeg bi izradio sustav je slijedei:
(b) Spremnik je u funkciji: nivo (%);
(c) Aktivnost obrade: izlazni rezultati prethodnog dana;
(d) Protoci: u vorovima u kojima protoci moraju biti odravani na odreenom
stupnju kako bi se provela mjerenja; i
(e) Alarmi koji su se dogodili tijekom noi.
5.5.7.6Konfiguriranje baze podataka sustava daljinskog mjerenja
Daljinsko prikupljanje i prijenos podataka bit e ugraeni u tajnu i sigurnu bazu
podatak koja e osiguravati rad i u sluaju nekih lokalnih alarma. Nee biti promjena u
aktivnoj bazi podataka dok nisu u cijelosti zavrene, provjerene i autorizirane od strane
operatera. Stroga procedura provjere bit e zahtijevana kako bi se sprijeilo
generiranje nepravilnih datoteka ili brisanje sistemskih datoteka.
Rad sustava omoguavat e:
(a) Identifikaciju i opis vorova bez smisla;
(b) Dodjeljivanje vorova grupama/lokacijama;
(c) Klasificiranje analognih vrijednosti u pojedinim jedinicama;
(d) Definiranje granica/kategorija alarma;
(e) Kontrolu/uestalost provjera;
(f) Izradu Kontrolnog izvjea;
(g) Spremanje kontrole; i
(h) MIS kontrolu (ak i ako se vrijednosti mogu proslijediti drugim sustavima).
5.5.7.7Vrijeme reakcije sustava
Sustav isporuen prema ovom ugovoru bit e sukladna slijedeim kriterijima:
GV & GB
Stranica 226

Opis
Od trenutka promjene stanja detektiranog na PLC-u
Od trenutka promjene stanja detektiranog od dispeera nakon
auriranog stanja baze podataka NUS-a
Od aurirane baze podataka NUS-a do auriranja liste alarma
Od aurirane baze podataka NUS-a do auriranja aktivne
simulacije
Svi zahtjevi za prezentiranje simulacija, alarmnih lista i stanica
pomoi
Svi zahtjevi za prezentiranje simulacija i lista dogaaja od
trenutka slanja zahtjeva operatera
Vrijeme zadravanja slike na ekranu nakon posljednje
komande operatera
Vrijeme
reakcije
(u sekundama)
0,5
0,5
0,5
0,5
3
10
30
5.5.8 PLC oprema

5.5.8.1Openito
Gdje je to specificirano , PLC sheme e se koristiti kako bi se pratilo i kontroliralo
ureaj i procese.
Svaki PLC mora raditi neovisno o drugome PLC. U svakom PLC e se nalaziti
pripadajui algoritam rada za dani ureaj. Svi PLC e biti meusobno povezani i svi e
biti povezani s SCADA-om.
Svi PLC-ovi u UPOV-u moraju biti od istog proizvoaa. Svaki postavljeni PLC mora
imati mogunost nadogradnje pripadajuih dodatnih modula.
Digitalni ulazi na modulima u PLC e koristiti napon 24 VDC napona kao stanje 1
(ureaj radi). Digitalni izlazi trebaju biti relejni za napon 230 VAC, dok analogni moduli
trebaju posjedovati strujnu petlju od 4-20 mA ili naponsku petlju od 0-10 VDC.
Napajanje PLC treba izvesti pomou UPS.
Svaki postavljen PLC mora imati procesor i pripadajui memorijsko-vremenski modul
PLC e podravati komponente neovisno dali su iz proizvodnje ili zbog buduih
proirenja i podravat e sve ulazno/izlazne procese:
(a) osiguranje elektrine energije;
(b) centralni procesor;
(c) digitalni ulaz;
(d) digitalni izlaz;
(e) analogni ulaz;
(f) analogni izlaz;
(g) komunikaciju; i
(h) brzi mjera impulsa.
5.5.8.2Zahtjevi za izvor napajanja
Oprema e biti projektirana da radi na jednom od slijedeih izvora napajanja:
(a) izvor napajanja bit e struja napona 230 V i frekvencije 50 Hz. Radni napon bit
e mogue selektirati od strane korisnika;
(b) pomoni izvod je neprekidni izvor napajanja (NIN/UPS).
5.5.8.3Zahtjevi za digitalne ulaze
Dvije kategorije ulaza su prihvatljive:
GV & GB
Stranica 227

(a) ulaz nazivne snage 24 V, zatien od promjene pola,

(b) ulaz nazivne snage 230 V.
Kombiniranje ulaznih portova od 230 V i 24 V u bilo kojem sluaju nee biti prihvaen.
Ako uvjeti kontakta traju najmanje 25 milisekundi kontaktno polje ulaza bit e
preusmjereno.
5.5.8.4Zahtjevi za digitalne izlaze
Svaki izlaz bit e izoliran od drugih izlaza ostatka strujnog kruga i uzemljenja. Imat e
otpornost izolacije u odnosu na ostatak strujnog kruga i uzemljenja veu od 2 mega
oma prilikom testiranja s 500 V izolacijskim testerom.
Funkcionalnost sustava bit e ouvana kada je svaki izlazni terminal uzemljen.
5.5.8.5Zahtjevi za analogne ulaze
Preferirana snaga ulaznog signala je 4-20 mA; kontinuirano, linearno podrava
maksimalnu ravnoteu od 250 ohm impedancijskog optereenja od ulaza.
Analogno/digitalna pretvorba mora imati minimalnu rezoluciju od 8 bajtova, linearno
izmeu 1% prijemnog signala u klasi 0-10 mA i 0-20 mA i napona 1-5V, 0-1 V 0-100
mV.
5.5.8.6Zahtjevi za analogne izlaze
Analogni izlaz bit e u rasponu od 4 do 20 mA s linearnim poveanjem izlaznog signala
za mjerljivu veliinu poveanja.
Kada je otpor na optereenju ulaza s druge strane izlaznog terminala izvan raspona od
0 do 1000 oma trenutni izlazni signal nee se mijenjati za vie od 0.1%.
5.5.8.7Komunikacijski portovi
Komunikacijski portovi traeni su kada je uporaba PLC-a specificirana kao dio ukupnog
mrenog sustava. Na zahtjev e se osigurati komunikacija izmeu PLC ureaja unutar
sustava bazirano na PC arhitekturi.
5.5.8.8Protokoli
Zahtijevano je osiguranje komunikacije te e se specificirati svi protokoli neophodni za
ove aktivnosti.
Serijski (RS232) port bit e raspoloiv kako bi se omoguila komunikacija s lokalnim
osobnim raunalima u MMI namjeni kako bi se osigurala primjena lokalnih baza
podataka i uitavanja kontrolnih sekvenci, ispitivanja i modifikacija. Port e zadovoljiti
komunikaciju s prikladnim sustavom kodiranja.
5.5.8.9Brzi mjera impulsa
Ulazni modul prihvaat e ulazne signale voltae 5, 12 ili 24 V s frekvencijom od 50
kHz. Bidirekcijski, 16 ili 32 bitno kodirani, signal moi e se odabrati i bit e isporueno
minimalno 2 izlazna izvora neovisno konfigurabilna.
GV & GB
Stranica 228

5.5.9 Komunikacije
5.5.9.1Openito
Izvoa e isporuiti, postaviti i pustiti u rad kompletnu komunikacijsku opremu. Jedna
komunikacijska mrea e povezivati sve PLC, druga e biti za povezivanje lokalih
raunala i trea za povezivanje mjerne opreme. Za povezivanje izmeu objekata
komunikacijska mrea mora koristiti DTK zdence, a kabeli moraju prolaziti kroz
proturne cijeve minimalno promjera DN50.
5.5.9.2Veza s Naruiteljem
Naruitelj e biti odgovoran za proces ishoenja potrebnih dozvola zahtijevanih
sukladno hrvatskim zakonima (npr. koncesija za frekvenciju za radijsku komunikaciju),
a sukladno projektu koji e isporuiti Izvoa.
Izvoa e isporuiti sve detalje prorauna, mogunosti i specifikaciju opreme,
certifikate o sukladnosti opreme te ispunjene aplikacijske obrasce kako je to potrebno
Naruitelju.
Ponuditelj e u ponudi dozvoliti sve traene testove kako bi dokazao kompatibilnost
ponuene opreme sa standardima nacionalne agencije za izdavanje komunikacijskih
dozvola.
5.5.9.3Prijenos i protokoli
Kada god je mogue Izvoa e koristiti industrijske norme za protokole prijenosa.
Izvoa e, prilikom izrade ponude, isporuiti detalje protokola koje namjerava koristiti.
5.5.9.4Komunikacijska oprema
Sva komunikacijska oprema koritena u komunikacijskom sustavu imat e visok
stupanj sigurnosti i odgovarat e s najnovijim izdanjima nacionalnih i meunarodnih
normi na snazi.
5.5.9.5Gromobranska instalacija
Izvoa e isporuiti zatitne ureaje za zatitu od groma i prenapona za sve ureaje u
komunikacijskom krugu.
5.5.9.6Postavke baze podataka NUS-a
Ove postavke definirat e naredbe baze podataka sustava daljinskog upravljanja:
(a) Lozinke i stupnjeve pristupa odravanja;
(b) Uspostavu i modifikacije PLC-a;
(c) Odravanje komunikacijskih parametara PLC-a;
(d) Granice ukljuivanja alarma;
(e) Zapisivanje povijesnih podatka i karakteristika;
5.5.10
Dokumentacija za odravanje
5.5.10.1
Openito
Dokumentacija e biti sainjena na jasan i precizan nain te e pruiti neophodne

podatke za rad i odravanje sustava. Dokumentacija e biti izraena i predana na
odobrenje Inenjeru.
GV & GB
Stranica 229

Ukupna dokumentacija bit e kopiran i isporuena na elektronskom mediju. Naruitelj

e uvati primjerke ovih dokumenata.
Svi nacrti osim tekstualnih dokumenata bit e u AutoCAD formatu, ili nekom drugom
obliku dogovorenom s Naruiteljem. Dokumentaciju e odobriti Inenjer i obuhvaat
e, ali nee biti ograniena na:
(a) Radne procedure cijelog sustava (6 primjeraka);
(b) Izvoa e osigurati cjelokupne radne procedure s detaljima na koji e se nain
upravljati s NUS-om;
(c) Naini ispitivanja NUS-a - popisi alarma, logika zapisivanja dogaaja i davanja
uputa i slino;
(d) Potvrda alarma prihvaanje/brisanje;
(e) Kontrolne akcije (na primjer, pokretanje crpke, zatvaranje ventila);
(f) Kontrola programa/zadataka izvedenih od strane operatera;
(g) Kontrola diskovnih arhiva od strane operatera;
(h) Zadaci transfera datoteka - arhiviranje, ponovna uspostava;
(i) Ukupna dokumentacija raunalnog programskog paketa - algoritmi svih PLC-a i
slike SCADA-e (6 primjeraka);
(j) Cjelokupna specifikacija raunalne aplikacije bit e osigurana i sadravat e
specifikacije dizajna sustava, blok dijagrame, logike dijagrame definicije
programskog sustava, indeks programa, definiciju konstrukcije sustava
informacije o sustavu i modulima sustava. Informacije nee bit dostupne treoj
osobi bez pisanog pristanka Naruitelja.
(k) Upute o koritenju hardvera (2 primjerka);
(l) Izvoa e osigurati dokumentaciju za cjelokupnu opremu isporuenu po
ugovoru;
(m)
PLC programsku dokumentaciju (1 primjerak); i
(n) Izvoa e osigurati cjelokupnu dokumentaciju o PLC programiranju kako je
isporuena od strane proizvoaa PLC-a.
5.5.11
Isporuka i ugradnja
5.5.11.1
Namjena
Izvoa je odgovoran za sve trokove koje ukljuuju isporuka i ugradnja opreme.

5.5.11.2
Isporuka
Izvoa e osigurati ukupno osoblje i opremu kako bi isporuio, transportirao i

instalirao opremu na njenu konanu lokaciju.
5.5.11.3
Ugradnja
Izvoa je upozoren na potrebu za kontinuiranim radom, bez prekida, predvienog

NUS-a
Izvoa e uvaiti da moe biti razdoblja ili razloga kada se Izvoau nee dozvoliti rad
na sustavu ili dijelovima sustava ili PLC-a, u odreenom razdoblju.
Trokove programiranja i putanja u rad u cijelosti snosi Izvoa.
5.5.12
Povrat podataka sustava
Izvoa e osigurati cjelokupnu rezervnu kopiju isporuene programske podrke na

prikladnom elektronskom mediju i jednu koju e predati Naruitelju. Izvoa e
jednako tako uvati cjelokupnu rezervnu kopiju programske podrke kroz cijeli ivotni
vijek isporuene opreme.
GV & GB
Stranica 230

5.5.13
Potroni materijal
Izvoa e osigurati potroni materijal za opremu NUS-a rijekom pokusnog rada, bez
ogranienja na:
(a) papir za pisae;
(b) spremnike s tintom/tonerom;
(c) medije za pohranu podataka;
(d) materijal za odravanje/ienje.
5.5.14
Rezerve i oprema za testiranje
Izvoa e osigurati popis preporuenih rezervi i testne opreme zahtijevane za NUS.

Kako bi se minimaliziralo odravanje spremnika Izvoa e razmotriti primjenu
standardizacije.
5.6 Instrumentacija (AMC)

5.6.1 Openito
Sva mjerna oprema e biti u skladu s vaeim zakonima Hrvatske te normom BS 6739.
Pri putanju u rad i testiranju, instrumenti e biti prezentirani zajedno s uputama
proizvoaa. Oprema namijenjena koritenju u opasnim podrujima e biti odabrana i
ugraena u skladu s relevantnim normama i procedurama.
Izvoa e biti siguran da su dobavljai opreme svjesni uvjeta u kojima e njihova
oprema raditi, posebno u sluaju da postoje supstance s visokim stupnjem rizika (npr.
klor).
Sva oprema (AMC) e biti ugraena na lako dostupnim mjestima za rad, odravanje i
kalibraciju. Ureaji e biti dostavljeni s dijelovima za uvrivanje (konzole) posebno
izraenim za tu svrhu kako bi se osigurao prikladan pristup ureaju bez izlaganja
radnika riziku.
Svi mjerni instrumenti i ureaji bi trebali biti ucrtani na preglednoj situaciji.
5.6.2 Mjerenje protoka

5.6.2.1Openito
Sva oprema za mjerenje protoka mora biti u skladu s:
HRN EN ISO 6416;

HRN EN ISO 6817;
HRN EN ISO 4375;
HRN ISO 9826;
ISO/TR 9823.
5.6.2.2Magnetni mjerai protoka

Magnetni mjerai protoka e raditi na principu elektromagnetne indukcije te e biti u
skladu sa zahtjevima Norme HRN EN ISO 6817. Senzori e imati mjernu cijev od
nehrajueg elika i nevodljivu oblogu pogodnu za koritenje s sirovom otpadnom
vodom. Zavrni spojevi e biti prirubnice PN16. Mjera e biti opremljen s prstenom za
uzemljenje koji je otporan na koroziju. Za protoke izmeu 10-100% opsega, preciznost
e biti bolja ili jednaka +/- 1% maksimalne vrijednosti. Ureaji e posjedovati aktivne
GV & GB
Stranica 231

strujne izlazne petlje 420mA za tok od nule do maksimalnog iznosa ili prikljuak za
koritenje odabranog protokola svih mjernih ureaja.
Ravni dio cijevi uzvodno i nizvodno od mjeraa toka e biti osigurani, u skladu s
zahtjevima mjeraa toka, kako bi se osigurali sigurni uvjeti mjerenja toka.
Za lokacije gdje e uklanjanje mjeraa toka imati utjecaj na glavni tok, potrebno je
osigurati obilazni tok s cijevima ukoliko je to potrebno.
5.6.2.3Mjerai protoka u otvorenim kanalima
Izvoa treba postaviti mjerenje protoka u otvorenim kanalima pri emu treba imati
kao i kod prethodno spomenutih mjeraa strujnu petlju ili isto odabrani protokol
Stvarne lokacije senzora e ovisiti o vrsti preljeva ili otvorenog kanala za koji se koristi.
Lokacije e biti u skladu s HRN EN ISO 4375. Senzori e biti lako dostupni za
odravanje i provjere preciznosti.
5.6.3 Mjerenje razine

5.6.3.1Ultrazvuno mjerenje razine
Mjerenje e biti bazirano na odnosu puta i vremena ili na Dopplerovom principu. Dizajn
kuita e zadovoljiti potrebe primjene i zahtijevanih karakteristika emitiranog i
reflektiranog zvunog snopa. Mjerni ureaj e biti montiran na vlastiti nosa koji e
osigurati jednostavan pristup za odravanje.
Ukupna preciznost svakog ureaja e biti unutar 1.5% na cijelome radnom opsegu
5.6.3.2Prekida s plovkom
Prekida s plovkom e biti koriteni za jednostavna mjerenja visokih ili niskih nivoa i za
zatitu crpki od rada na suho. Kabel e zavravati u lokalnoj razvodnoj kutiji i biti
dostatne duljine.
Ugradnja prekidaa s plovkom e biti u skladu sa slijedeim:
(a) Prekidai s plovkom za mjerenje razine biti e postavljeni vertikalno u tekuinu;
(b) Koristit e se plovci izraeni od polipropilena otpornog na udarce;
(c) Optereen prekida s plovkom e se koristiti za primjenu kod niskih nivoa;
(d) Olovni ili ivini utezi nee biti doputeni; i
(e) Prekida s plovkom za niske nivoe e biti instalirani zajedno s perforiranim
cijevima za mjerenje razine.
5.6.3.3Perforirane cijevima za mjerenje razine
Perforirane cijevima za mjerenje razine e biti:
(a) Izraene od PVC s minimalnim otvorima od 50 mm; i
(b) Adekvatno privrena du cijele duine, na dovoljno mjesta kako bi se izbjegla
oteenja u sluaju loeg vremena, procesnih tokova, akcidentnih oteenja ili
vandalizma.
5.6.4 Otopljeni kisik

Sustav za otopljeni kisik biti e izveden koristei sustav plovka. Koritenje uronjenih
sondi bez plovka e biti smatrano podobnim samo u sluaju da je dokazano da
plutajui komadi ne stvaraju problem na lokaciji. Oprema e biti ugraena na takav
nain da e biti mogu jednostavan pristup za odravanje i kalibraciju. Pribor za
GV & GB
Stranica 232

uvrivanje e biti dostavljen od strane proizvoaa te e se koristit gdje to bude

potrebno a to e uiniti uklanjanje opreme s ciljem odravanja i pozicioniranja lakim.
Pretvara signala e biti montiran u blizini senzora kako bi se mogla uzeti lokalna
oitanja s ciljem kalibracije i procedura odravanja. Uzimajui u obzir da postoji
generalni smjer toka u aeracijskoj liniji, potrebno je osigurati da senzor na plovku bude
montiran tako da gleda nizvodno kako bi se omoguio ienje. Pozicioniranje senzora
otopljenog kisika u aeracijskoj liniji je vrlo vano za kontrolu procesa i detaljne analize
biti e provedene prije postavljanja senzora.
Sustav za otopljeni kisik e biti u skladu s slijedeim:
(a) Posjedovati e strujnu petlju 4-20 mA ili komunikacijski protokola kao i ostala
mjerna oprema;
(b) Imat e mogunost odabira raspona mjerenja (0-2.5 ppm, 0-10 ppm, 0-200%
zasienja, itd);
(c) Preciznost e biti +/-1% ukupnog opsega;
(d) Vrit e automatsku kompenzaciju uslijed razlike u temperaturi;
(e) IP65 zatita;
(f) Bit e ga mogue montirati u kabinet, na prednju plou te na zid; i
(g) Sadrat e lokalni zaslon s 4 digitalna mjesta.
5.6.5 Suspendirane tvari u mijeanoj tekuini (MLSS)

Koliina suspendiranih tvari e biti mjerena putem fiksirane sonde u definiranom
opsegu. Sonda e radit na ultrazvunom principu. Strujna e biti 4-20mA ili
komunikacijski protokol signala koji e biti proporcionalan gustoi tvari u definiranom
opsegu. Alarmni prekida na jako male i velike vrijednosti biti e osiguran kako bi se
prespojilo na odgovarajui opseg gustoe unutar cjelokupnog mjernog opsega. Lokalni
indikator e biti ugraen i postavljen od 0 do 100% takoer za definirani opseg.
Oprema e biti dostavljena u kuitima koja e biti otporna na vremenske uvjete
prema IP65 zatiti. Lokalni indikator e biti vidljiv kroz prozirni prozori na kuitu.
5.6.6 Temperatura
Temperatura e biti mjerena putem PT100 senzorskih elemenata koji e biti prikljueni
putem jedinice za prilagodbu signala na jedinicu za primanje i odailjanje signala.
Instrumenti za mjerenje temperature e biti u skladu s slijedeim:
(a) Posjedovati e strujnu petlju 4-20 mA ili komunikacijski protokola kao i ostala
mjerna oprema;
(b) Imat e automatski raspon od 0 do 1000C;
(c) Imat e preciznost od +/-0.5C;
(d) Imat e odvojene tone visokih i niskih vrijednosti koje se mogu podesiti unutar
mjernog opsega. Ove toke e imati indikatorska svjetla na prednjoj ploi
jedinice;
(e) Nalazit e se u IP65 kabinetu;
(f) Bit e ga mogue montirati u kabinet, na prednju plou te na zid; i
(g) Sadrat e lokalni zaslon s 4 digitalna mjesta.
5.6.7 Mjerenje mutnoe

Mjera mutnoe bit e robusne konstrukcije te e biti montiran na vrste pocinane
nosae. Zamuenost e biti mjerena na nefelometrikom principu (u skladu s HRN EN
ISO 7027) te e sadrati jedinicu za obradu uzoraka i za uklanjanje mjehuria, ukoliko
je to potrebno, kako bi se dobili pouzdani rezultati.
GV & GB
Stranica 233

Izvoa e osigurati neophodne crpke za uzorke, ventile za smanjenje tlaka, izolacijske

i kontrolne ventile za cijevi kroz koje e prolazit uzorci od dolaznog ogranka kroz
instrument do dogovorene toke krajnjeg ispusta. Sve visokotlane konekcije unutar
procesa, izolirajui ventili te ventili za smanjenje tlake e biti od bronce. Cijevi e biti
od plastike s bakarnim ovojnicama. Cijevi za niski tlak i fazonski komadi e biti od PVC.
Cijevi i konekcije e biti postavljene na nosae koji su dio ovog ugovora.
Svaki odailja signala e imati lokalni zaslon (bilo analogni ili digitalni) s prikazom
vrijednosti zamuenosti u NTU jedinicama te e imati strujne petlje 4-20mA ili
komunikacijske protokole u skladu s ostalom mjernom opremom s ciljem povezivanja
na PLC i NUS sustavima.
5.6.8 Ureaj za praenje pokrovnog mulja

Ureaj za praenje pokrovnog mulja e raditi na ultrazvunom principu. Mjerai e biti
montirani na vlastitim nosaima na mjestu koje je odreeno tako da daje optimalne
rezultate. Mjerai e biti e biti dostavljeni s dovoljno dugim kablom kako bi se
osiguralo mijenjanje poloaja i podeavanje radne dubine senzora tijekom testiranja.
Kalibracija ili runo ienje mjernog osjetila e biti vreno najmanje svakih 30 dana.
Nije mogue koritenje sustava za samo-proiavanje ili automatskog sustava za
ienje.
Sve oprema e biti smjetena u vodonepropusnim GRP kabinetima sa vratima na
zakljuavanje na arkama i zatitom IP65. Oprema ne smije smetati na stazama ali
mora biti lako dostupna zbog odravanja.
Svaki ureaj za praenje pokrovnog mulja e imati strujnu petlju 4-20mA ili
komunikacijski protokol kao i ostala mjerna oprema koji e slati podatke na daljinski
zapisiva i PLC.
5.6.9 Mjerai tlaka i pH vrijednosti

Mjera tlaka e biti u skladu sa normom HRN EN 837. Mjerai pH vrijednosti e biti u
skladu s slijedeim minimalnim zahtjevima:
(a) Tip ureaja e biti potopni, umetni ili protoni;
(b) Posjedovati e strujnu petlju 4-20 mA ili komunikacijski protokola kao i ostala
mjerna oprema;
(c) Imat e mjerne opseg 0-14 pH;
(d) Vrit e automatsku kompenzaciju uslijed razlike u temperaturi;
(e) Imat e preciznost +/-0.1pH;
(f) Imat e odvojene tone visokih i niskih vrijednosti koje se mogu podesiti unutar
mjernog opsega. Ove toke e imati indikatorska svjetla na prednjoj ploi
jedinice;
(g) Nalazit e se u IP65 zatiti;
(h) Bit e ga mogue montirati u kabinet, na prednju plou te na zid; i
(i) Sadrat e lokalni zaslon s 4 digitalna mjesta.
5.6.10
Zatita od groma
Izvoa e montirati sustav zatite od gromova za sve vodove koji idu vanjskom
stranom graevina ili na bilo koji drugi nain mogu biti izloeni udaru groma.
5.6.11
Jedinice
Opis mjerenja
Lunatost
Jedinica
mg/litri
Oznaka
mg/l
GV & GB
Stranica 234

Opis mjerenja
Aluminij
Amonijak
BPK
Preostali klor
KPK
Boja
Vodljivost
Koncentracija
Jaina struje
Gustoa
Otopljeni kisik
Udaljenost
Gustoa flokulacije
Protok
Tlak plina
Gubitak energije
Vlanost
eljezo
Nivo
MLSS
Nitrati
PH
Fosfati
Potronja energije
Tlak
Padaline
Redoks potencijal
Gustoa mulja
Brzina linearna
Brzina kutna
Doziranje sumpor dioksida
Napon
Temperatura
Zamuenost
Intenzitet UV zraenja
Pozicija ventila
Teina
Brzina vjetra
5.6.12
Jedinica
mg/litri
mg/litri
mg/litri
mg/litri
mg/litri
Hazen
S/cm
mg/litri
Amper
kg/m3
Promila, % zasienost
Metri
kg/m3
Mega litara/dnevno, litara/sekundi
bar
metre
%
mg/litri
metri
mg/litre
mg/litre
pH jedinice
mg/litri
kilovat/sat
metre visine
milimetar
volt
kg/m3
metri/sekundi
Obrtaja u minuti
mg/litre
volt
Stupnjeva celzija
Nefelometar - jedinice zamuenosti
%
% otvoren
Kilograma, tona
Metara/sekundi
Oznaka
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
Hazen
S/cm
mg/l
Amp
kg/m3
ppm, % sat
m
kg/m3
ML/D, l/s
bar
m
%
mg/l
m
mg/l
mg/l
pH
mg/l
kWh
m
mm
V
kg/m3
m/s
o/min, rpm
mg/l
Volt
0
C
NTU
%
% otvoren
kg, tona
m/s
Provjere opi zahtjevi
Cjelokupni UPOV kojeg pokriva ovaj Ugovor e biti predmet provjere i testiranja od
strane Inenjera tijekom izrade, postavljanja i kompletiranja. Trokove ispitivanja i
inspekcije snosit e Izvoa. Inenjerske trokove za ponovno testiranje zbog kvara na
UPOV-u, ili neprimjerene priprema od strane Izvoaa s obzirom na prethodna
ispitivanja, takoer snosi Izvoa. To ne ukljuuje trokove Inenjera prethodnog
ispitivanja.
Radovi e takoer biti predmet testiranja nakon zavretka i tijekom Razdoblja
obavjetavanja o nedostacima prema odobrenom planu testiranja. Izvoa e osigurati
smjernice Naruitelju vezano uz reim uzimanja uzoraka i testove koje je potrebno
izvesti. Izvoa e biti prisutan pri izvoenju testova te e njegov predstavnik imati
odgovarajue iskustvo s izvoenjem ovakvih testova i interpretacijom dobivenih
rezultata. Trokove vezane uz prisustvo na testiranju e snositi Izvoa.
GV & GB
Stranica 235

Testovi za posebne ureaje i opremu koji su navedeni u slijedeim odredbama nee se

smatrati iscrpnim ili konanim u svezi zahtjeva da itavo UPOV bude testirano prema
definiranim fazama Ugovora.
Prije nego ureaj bude pakiran ili isporuen od strane Izvoaa ili podizvoaa, svi
navedeni testovi e biti uspjeno izvedeni te e traene kopije rezultata biti
dostavljene Inenjeru.
Izvoa e predati na odobrenje Plan testiranja koji e sadrati sve faze provjera i
testiranja za sve dijelove ureaja. Plan e sadrati potpune detalje provjere i metode
testiranja zajedno s odgovarajuim vremenskim planom zapisivanja rezultata. Nije
mogue provesti provjere ili testiranja prije nego plan bude odobren. Vremenski plan
provjera i testiranja e biti izvren za svaku fazu uz prikaz svih rezultata svih provjera i
testova te e isti biti potpisani od strane svih uesnika.
Izvoa e biti odgovoran za predaju prema Inenjeru svih ureaja koje je bio duan
dostaviti za provjeru na lokaciji i testiranja prema zahtjevu Inenjera. Tijekom
postavljanja, Inenjer e imati potpuni pristup s ciljem provjere napretka radova i
provjere preciznosti radova ukoliko to bude potrebno. Po zavretku montae, svi
dijelovi pod tlakom e biti predmet odgovarajuih hidraulikih testova te e radnih
testovi biti izvedeni od strane Izvoa a u prisustvu Inenjera kako bi se pokazalo da je
oprema postavljena na lokaciji u cijelosti pogodna za komercijalni rad.
Izvoa e takoer izvesti testiranje na postojeoj opremi, koja e biti vezana uz
Ureaj koji je predmet ovog ugovora, kako bi se osiguralo da oprema i spojevi pravilno
rade zajedno s novim ureajem.
GV & GB
Stranica 236

5.6.13
Openito o nadzoru i testiranjima
Izvoa e provesti nadzor i testiranja na i izvan podruja UPOV-a, sukladno

procedurama definiranim u Planu osiguranja kakvoe i Programu kontrole i ispitivanja
tijekom gradnje i Testova po dovretku. Izvoa se mora uskladiti s vaeom
hrvatskom regulativom i standardima koji se odnose na ispitivanje. U sluaju da ne
postoji hrvatska regulativa za bilo koje testiranje koji se moe pojaviti tijekom
izvoenja radova, mjerenja i sustav kontrole e se provesti sukladno EN i ISO
standardima ili vaeim hrvatskim tehnikim direktivama, tim redoslijedom. U sluaju
nedostatka standarda ili njihovog ponitenja, pogotovo ako je vezano uz tehniki
napredak, Izvoa e predloiti vlastite naputke i kataloge, ili, ako iste ne posjeduje,
kataloge dobavljaa.
Izvoa e dostaviti Inenjeru detaljan opis nadzora i testiranja koje e provesti
najmanje 21 dan unaprijed. Prisutnost te prihvaanje ispitivanja i nadzor radova ne
utjee na pravo Inenjera da ne prizna odreeni dio radova, ako e posljedica toga biti
nezadovoljenje uvjeta ugovora.
Izvoa e sauvati rezultate svih testiranja i nadzora, neovisno o tome jesu li u skladu
s uvjetima ugovora ili ne. Te rezultate Izvoa e dostaviti Inenjeru nakon svakog
ispitivanja i nadzora.
5.6.14
Nadzor i testiranje izvan podruja Ureaja
Sve glavne stavke Ureaja i opreme (npr. aeratori, puhala, crpke, oprema za
dehidriranje mulja, NUS, itd.) e zadovoljiti tvornika testiranja kako bi bili funkcionalni
u danom radnom okruenju. Izvoa e definirati postupke i testiranja kako bi osigurao
da je oprema Ureaja u sukladnosti sa specifikacijom proizvoaa. Izvoa e pruiti
mogunost Inenjeru da prisustvuje i svjedoi izvoenju takvih testiranja izvan
podruja ureaja, na nain da mu poalje obavijest o izvoenju testiranja u razumnom
roku kako bi se Inenjer mogao organizirati i prisustvovati istom.
Niti jedan materijal ili stavka Ureaja i opreme ne smije biti dostavljena na podruje
Ureaja bez odgovarajue inspekcije, testiranja i certificiranja (potvrivanja
sukladnosti), gdje je to primjenjivo, uz izuzetak stavki za koje Inenjer pismeno potvrdi
da nije potrebna inspekcija, testiranje i(ili) certificiranje.
Izvoa e provesti sva potrebna testiranja kako bi dokazao sukladnost radova sa
specifikacijama, zahtjevima izvedbe i garancijama.
5.7 Provjere radova Izvoaa

5.7.1 Openito
Ispitivanja radova moraju ukljuivati elektrina, mehanika i hidraulika ispitivanja u
skladu s relevantnim normama, a osim toga, sva ispitivanja su odobrena od strane
Inenjera kako bi se osiguralo da oprema koja se isporuuje ispunjava sve zahtjeve
specifikacije. Za ureaje koji nisu obuhvaeni ni jednom normom ili po specifikaciji, sa
ispitivanjima se mora sloiti Inenjer.
Izvoa je odgovoran za ispitivanja Radova i za osiguranje sukladnosti sa
specifikacijom, zadovoljavajuim radovima, strunosti itd. Simulirana ispitivanja
provode se prema potrebi.
Ispitivanja na UPOV-u provoditi e se u prisutnosti Inenjera.
Postupak ispitivanja sastojati e se od loginog rasporeda pojedinih koraka ispitivanja,
te reakcijama zajedno s rezultatima ispitivanja /mjerenja. Na primjer:
GV & GB
Stranica 237

Korak
Test
Reakcija
Rad EEPI putem

Primarnog uvoenja
signala
Indikacije
zastavicom & VFC
zatvaranje
Rezultati
Prihvatljivi
Stvarni
opseg
rezultati
24A do 26A
Manje od 10mS
25A/ 8mS
Prije nego se izvede testiranje u okviru pogona proizvoaa, Izvoa e predati na

komentiranje i odobrenje ne kasnije od 28 dana prije dana testiranja predloene
Procedure testiranja i Dokumentaciju vezanu za prihvaanje testova tako da sve strane
mogu biti ukljuene u konverzaciju u svezi metodologije koja e se primijeniti pri
prezentiranju i testiranju Ureaja.
Ako je potrebno osigurati simulirane kontrole kako bi se obavila testiranja na
dijelovima od proizvoaa, on e osigurati takve kontrole kao dio radova. Metode
kontrole podlijeu prethodnom odobrenjem od strane Inenjera.
Izvoa e dati Inenjeru 28 dana prije obavijest u pisanom obliku kada je oprema
spremna za testiranje.
Bilo kakvi naini blokiranja u skladu sa automatskim sustavima alarma i otkrivanja
kvarova e biti provjereni. Ovo ukljuuje izazivanje raznih kvarova i uvjeta rada van
mogunosti sustava kako bi se osiguralo da su procesi blokiranja i otkrivanja kvarova
propisno testirani. Slini zahtjevi e biti primjenjivi na provjeru statusnih signala.
Gore navedeni testovi e biti uspjeno provedeni te e potrebna dokumentacija o
testiranju biti predana Inenjeru, prije nego to Izvoau bude doputeno da dostavi i
instalira sustav, to ni na koji nain ne oslobaa Izvoaa njegove odgovornosti od
valjanog rada opreme kada bude instalirana na lokaciji.
5.7.2 Certifikati testiranja i dokumentacija

Tri kopije svih certifikata testiranja, zapisnika, grafova performansi, itd, u svezi
izvedenih testova na radovima izvoaa e biti poslane Inenjeru po zavretku svakog
testa.
5.7.3 Elektrina oprema

5.7.3.1Preciznost mjerne opreme
Preciznost instrumenata za mjerenje navedenih parametara e biti kako slijedi:
(a) Napon 1.5%;
(b) Stvarna snaga 1.5%;
(c) Reaktivna snaga 1.5%;
(d) Faktor snage 3%;
(e) Frekvencija 0.5%; i
(f) Brzina 1.5%.
5.7.3.2Vrsta testova
Ukoliko su raspoloivi certifikati testiranja ureaja izdani od strane proizvoaa
identini onima koji su navedeni u ovim specifikacijama onda se testovi pokriveni
takvim certifikatima ne trebaju ponavljati. Gdje nisu definirane vrste certifikata
testiranja izvest e se odgovarajui testovi navedeni u relevantnim RH i EU normama
za svaki prvi dio ureaja i za svaku veliinu u skladu s ovim specifikacijama.
GV & GB
Stranica 238

5.7.3.3Testovi - Generatori
Slijedei testovi e biti izvedeni na generatorima proizvedenim u skladu s ovim
specifikacijama:
(a) Funkcionalni testovi koji ukljuuju dodatnu opremu.
Svaka generator naizmjenine struje e biti individualno testiran prema BS4999:
dio 141, pri radnim ambijentalnim temperaturama pri nominalnoj izlaznoj snazi
stroja prije primjene faktora za smanjenje izlazne snage.
Generator naizmjenine struje e biti testirani na podnoenje struje kratkog
spoja 2,5 vee od nominalne izlazne struje.
(b) Mjerenje otpornosti izolacije.
Mjerenje e biti izvedeno izmeu zavojnica te izmeu svake zavojnice i
uzemljenja koristei 1000V izolacijski tester.
(c) Puno optereenje
Potrebno je provesti slijedea mjerenja koja e se izvoditi pri punom
optereenju:
Frekvencija;
Napon; i
Snaga.
(d) Test temperature
Potrebno je testirati radni set pri punom optereenju te uzimati odgovarajua
mjerenja temperature u intervalima od 30 minuta.
Kada se oitanja temperature stabiliziraju u odnosu na ambijentalnu
temperaturu tijekom 3 oitanja, ta oitanja e se koristiti za odreivanje radnih
karakteristika set generatora pod uvjetima ambijentalne temperature.
(e) Testovi prijelaznog optereenja
Potrebno je izvriti test pri 100% punog optereenja iz hladnog pokretanja
(temperatura hladnog pokretanja je definirana kao temperatura pri kojoj se
ureaj odrava zbog vlastitog integriranog sustava grijanja) u koracima od 25%
punog optereenja.
5.7.3.4Testiranja - razvodne i kontrolne ploe
Potrebno je predati certifikate Inenjeru s ciljem dokazivanja da su sline razvodne ili
kontrolne ploe uspjeno testirane na zahtjeve tipskih testova prema HRN EN 60439 ili
zahtjeve normalnog tipskog testa prema IEC 60298, ovisno o primjenjivom radnom
naponu, od strane Priznatog neovisnog tijela za testiranje. Slina certifikacije e biti
osigurana u svezi prekidaa na zahtjeve tipskih testova prema HRN EN 60947 ili HRN
EN 62271 ovisno o primjenjivom radnom naponu.
Svaka razvodna i kontrolna ploa mora biti zasebno testirana van ureaja u skladu sa
HRN EN 60439 ili HRN EN 60298.
Primarni testovi uvoenja signala e se izvesti kako bi se osigurao pravilan rad
zatitnih ureaja na struju kratkog spoja pri postavkama njihovog punog radnog
opsega.
GV & GB
Stranica 239

5.7.3.5Osnovna testiranja kontrolnih ploa

5.7.3.5.1 Popis testova za distribucijske ploe i komandne ploe motornih
ureaja
Tvorniki testovi e biti izvedeni za distribucijske ploe i komandne ploe motornih
ureaja u skladu s HRN EN 61439, ukljuujui slijedee:
Na poetku testiranja otpornosti izolacije (500 volti) izmeu faza i uzemljenja,

Test napona pri dvostruko veem naponu od nominalnog plus 1,000 volti tijekom
perioda od 30 sekundi izmeu faza, izmeu faza i neutralnog voda te izmeu
faza i uzemljenja;
Testovi uvoenja struje kratkog spoja kako bi se dokazala uinkovitost
iskljuenja od strane zatitnih releja i ureaja ;
Po zavretku testiranja potrebno je ponoviti testove izolacije navedene pod
tokom (a);
Testovi potpune funkcionalnosti ureaja za automatsku promjenu naina
napajanja ili slinih ureaja;
Testovi efikasnosti pogona s razliitim brzinama u raznim uvjetima koritenja
motornog pogona;
Provjera polova za svaki strujni krug;
Provjera rada svih mehanikih i elektrinih spojeva;
Provjera rada svakog nerastavljivog sustava, npr. za nerastavljive prekidae.
Prekidai koji ine razvodne ili kontrolne ploe e biti predmet testova u skladu s
HRN EN 60947 ili HRN EN 62271, ovisno o radnoj snazi;
Provjera rada paljenja svakog prekidaa te svih ostalih posebnih ureaja
dostavljenih uz ureaj.
5.7.3.6Instrumentacija i kontrola
Svaki programibilni logiki kontroler (PLC), operativna suelja i SCADA sustavi e biti
testirani u tvornici, u korelaciji s odgovarajuim distribucijskim i komandnim ploama.
Gdje je to mogue, provesti testiranje cijelog sustava u tvornici, gdje e nedostajue
komponente biti simulirane.
Gdje je to dio radova, potrebno je poboljati postojei sustav kontrole i koristiti dijelove
postojeih komponenti, te je potrebno testirati u tvornici poboljani sustav, ukljuujui
postojee komponente. Testiranje e potvrditi da postojee komponente nisu oteene.
Funkcionalni problemi programske aplikacije pripadajueg algoritma praenja i
kontrole e biti otklonjeni pri radu Ureaja.
Izvest e se test reagiranja sustava programske kontrole na prekid napajanja
kontrolnog sustava el. energijom. Ukoliko je izvor energije sustava programske
kontrole kontinuirani izvor napajanja, potrebno je testirati rad svih izvora.
Svaki instrument praenja kvalitete vode, nivoa toka, tlaka, teine i drugih slinih
parametara e biti testiran i kalibriran u tvornici.
5.7.3.7Transformatori el. energije
Svaki transformator el. energije koji je nabavljan po ovom Ugovoru e biti testiran u
skladu s HRN EN 60076.
Test rasta temperature e biti izveden za radovima izvoaa za svaki transformator
osim tamo gdje su transformatori iste vrste i snage u kom sluaju e se testirati samo
jedan ureaj.
GV & GB
Stranica 240

Slijedea testiranja e biti izvedena za svaki transformator el. energije:

Potpuno testiranje e biti izvedeno na svoj dostavljenoj opremi. Testiranje e biti u
skladu s relevantnim normama te e se sastojati ali nee biti limitirana na slijedee:
(a) Vizualna provjera i oznaavanje;
(b) Testovi efikasnosti rada;
(c) Mjerenje otpora zavojnica;
(d) Napon otpora;
(e) Gubitak pri optereenju;
(f) Omjer, polaritet i odnos faza;
(g) Gubici pri nultom optereenju;
(h) Otpor izolacije;
(i) Otpornost na inducirani prenapon;
(j) CT omjer, polaritet i test karakteristika magnetinosti;
(k) Jednominutni test otpornosti na frekvenciju el. energije;
(l) Rad zatitnih ureaja;
(m)
Temperatura zavojnica, indikatorskih ureaja, oprema za mijenjanje
spojeva i ureaje za smanjenje tlaka e biti testirani u skladu s relevantnim EU
specifikacijama.
5.8 Zavrna ispitivanja

5.8.1 Openito
Izvoa e biti odgovoran za sigurno i uinkovito postavljanje u rad cjelokupnog
Ureaja i opreme. Metode moraju biti usvojene uz suglasnost Inenjera, te e biti u
skladu s propisima sigurnosti i dozvolama.
Prije obavljanja ispitivanja, Izvoa e dostaviti na razmatranje i odobrenje ne manje
od 28 dana prije datuma ispita Dokumentaciju o postupcima ispitivanja i prihvaanja
ispitivanja, tako da sve stranke mogu biti u potpunosti upoznate sa svim metodama
koje e se koristiti pri demonstraciji i dokazivanju rada opreme.
Izvoa e provoditi ispitivanja u odobrenim slijedom (na primjer ispitivanja na
glavnom dolaznom UPOV-u biti e dovreni prije zapoetih testiranja na MCC- u i
slino). Plan ispitivanja mora ukljuivati program za sve inspekcije/ ispitivanjima jasno
definirajui kritine toke.
Nakon uspjeno testiranog probnog putanja u rad i putanja u pogon u cijelosti
Izvoa e zapoeti s pokusnim radom.
5.8.2 Elektro ispitivanje

5.8.2.1Openito
Svi novi elektrini ureaji podlijeu na licu mjesta ispitivanjima u skladu s IEC 60364,
te prema preporukama proizvoaa.
Izvoa na zavretku svakog dijela radova provodi ispitivanje, u skladu s IEC 60364
Ispitivanja na licu mjesta nakon instalacije, koji e se provesti prije Ispitivanja za
putanje u rad, mora sadravati sljedee:
5.8.2.2Postavljanje kabela
Izvoa biti e odgovoran za obavljanje svih ispitivanja na mjestu postavljanja kabela
te pruanje potrebne opreme za ispitivanje. Kompletna instalacija se ispituje, u skladu
GV & GB
Stranica 241

s IEC 60364 u koji su ukljueni mreni materijal i uzemljenje, za kontrolu i kabelske

povezanosti i uzemljenje.
Izvoa treba obavijestiti Inenjera prije ispitivanja kablova te e biti odgovoran za
osiguravanje svih zainteresiranih strana za predstojea ispitivanja, jamiti sigurnost
osoblja i da je zavrena izoliranost svih ureaja. Potrebno je provesti ispitivanje svake
posebne izolacije prije ispitivanja kabela od strane Izvoaa koji je odgovoran za tu
opremu.
Nakon ispravno zavrenih, potpisanih primjeraka i inspekcijskog certifikata, kako je
propisano podnosi se Inenjeru:
(a) NN kabeli
Ispitivanje tlaka provesti e se na svim NN kablovima koji imaju vodie veliine
vee od 95mm2. Ispitivanje napon mora biti kako je navedeno u nastavku, i ne
smije se dogoditi kvar.
15 minutno ispitivanje DC napona primjenjuje se na kabele tipa PVC/SWAT/PVC
na BS 6346 s nazivnog napona od 600/1000V
Izmeu vodia: 3,500V; i
Izmeu svih vodia i omotaa/plata: 3.500 V
Ispitivanje izolacijskog otpora provesti e se na svim kabelima, prije i nakon
tlane probe.
(b) VN kabeli
Svi VN kabeli moraju biti ispitani na tlak prije putanja u pogon i nakon
popravaka ili preinaka.
Ispitivanje tlaka mora se provoditi u skladu s vaeim propisima Elektrine
sigurnosti. Posebna panja posvetiti e se Pravilniku koji se odnose na VN
kuita i dozvola za ispitivanje
Ispitivanje VN tlaka treba se provesti nakon ispitivanja izolacije (1000V) izmeu
vodia i uzemljenja za razdoblje ne manje od jedne minute.
5.8.2.3Upravljaka ploa za kontrolu i upravljanje
Elektrina upravljaka ploa za kontrolu i upravljanje mora biti namjetena za ispravno
koritenje na odgovarajuem ureaju. Prikaz rada svih zatita, nadzora, alarma i
nadzornih krugova provoditi e se, a mora sadravati sljedee:
(c) Kontrola/razvodna ploe podlijee ispitivanju otpornosti izolacije izmeu svih
energetskih vodia spoja izmeu faze i zemlje na 500 volti. Slini testovi
provode se na pomonim elektroinstalacijskim razvodima. Primarna ispitivanja
provoditi e se sa svim sklopkama, prekidaima i sklopkama u zatvorenom
poloaju.
(d) Ispitivanja za dokazivanje ispravnog rada; zaustavljanja, zatita od struje i
napona; kontrola i nadzora;
(e) Operacija svih tipki, kontrolnih sklopki, opreme sustava upravljakih lampica i
instrumenata;
(f) Rad svih alarma i iskljuivanja;
(g) Zatita i signalno-upravljaki ureaji moraju se dokazati za pravilan rad svakog
strujnog kruga
(h) Za svaki ulaz i izlaz spojen na PLC mora se dokazati da radi ispravno i dati tone
informacije na prikazu opreme od operatera.
GV & GB
Stranica 242

5.8.2.4Rotirajui dijelovi ureaja

Ispitivanje izolacijskog otpora biti e dovrena na svim motornim pogonima i
generatorima.
5.8.2.5Transformator
Nakon postavljanja trafostanice provjeravati e se:
Nepostojanje transporta i teta na montai;

Postoji li oteenje VN i NN spojeva;
Izolacijski otpor izmeu jezgre i spremnika, VN prema NN, VN na zemlju, NN na
Zemlju, pomoni spoj oienja na zemlju;
Simulacija rada mjerenja temperature zavojnica i alarmni kontakti;
Sva provedena ispitivanja na mjestu proizvodnje moraju se ponovno provjeriti
kako bi se osigurao zadovoljavajui rad u zavrnoj fazi.
5.8.2.6Rezervni generatori
Generator mora dokazati da radi uspjeno pod runim i automatskim nainom
upravljanja. Sveobuhvatna ispitivanja provode se kako bi se dokazala fukncionalnost
iskljuivanja generatora u svim elektrinim i mehanikim uvjetima kvara.
Tijekom putanja u pogon sustava generatora treba pokazati svoju sposobnost da radi
pod punim optereenjem u neprekidnom trajanju od 24 sata
Ispitivanja generatora i elektroenergetskog sustava moraju ukljuivati
(a) Mjerenje pada napona i fluktuacije na sinkronizaciji kako bi se potvrdio
zadovoljavajui rad automatske sinkronizacije opreme;
(b) Harmonijske analize kako bi se osigurala usklaenost s harmonijskim
granicama;
(c) Ispitivanje automatske regulacije napona mjerenjem napona na raznim
optereenjima do 110% punog optereenja kako bi se osigurala usklaenost sa
specifikacijama.
(d) Svi sustavi za detekciju poara i plinova moraju se ispitati u skladu s uputama
proizvoaa i relevantnim hrvatskim ili drugim priznatim meunarodnim
normama ili nainima postupanja;
(e) Sva provedena ispitivanja na mjestu proizvodnje moraju se ponovno provjeriti
kako bi se osigurao zadovoljavajui rad u zavrnoj fazi.
5.9 Ispitivanja i dokazi kvalitete i funkcionalnosti

U vremenu provedbe ugovora Izvoa je duan provoditi ispitivanja koja e ukljuivati,
ali nisu ograniena na:
1. Ispitivanja i dokazi kvalitete tijekom gradnje do roka dovretka:
1.1.Ispitivanja i dokazi kvalitete na lokaciji gradilita
1.2.Ispitivanja i dokazi kvalitete izvan lokacije gradilita, na lokaciji proizvoaa
opreme
2. Testiranja po dovretku (vrijeme od roka dovretka do izdavanja potvrde o
preuzimanju)
2.1.Ispitivanja i dokazi kvalitete ugraene opreme prije putanja u rad
2.2.Pokusni rad
2.2.1. Ispitivanja funkcionalnosti opreme pri putanju u rad
2.2.2. Probni rad UPOV-om u svrhu dokazivanja Ugovorom zahtijevanih
parametara
GV & GB
Stranica 243

3. Testiranja nakon dovretka
5.9.1 Ispitivanja i dokazi kvalitete tijekom gradnje do roka dovretka

Niti jedan materijal ili oprema ne smije biti ugraena bez odgovarajueg ispitivanja
inspekcije i certificiranja dokaza kvalitete proizvoaa opreme (potvrivanja
sukladnosti), gdje je to primjenjivo, uz izuzetak stavki za koje Inenjer pismeno potvrdi
da nije potrebna inspekcija, ispitivanje i(ili) certificiranje.
5.9.2 Ispitivanja i dokazi kvalitete na lokaciji gradilita

Izvoa je duan tijekom izvoenja radova vriti tekua ispitivanja i dostavljati dokaze
o kvaliteti temeljem Programa kontrole i osiguranja kvalitete definiranog Glavnim
projektom.
Programa kontrole i osiguranja kvalitete mora biti usklaen sa Tehnikim propisima za
vrstu radova na koju se odnosi.
5.9.3 Ispitivanja i dokazi kvalitete izvan lokacije gradilita, na lokaciji

proizvoaa opreme
Sva oprema koja se ugrauje u UPOV mora zadovoljiti tvornika ispitivanja (FAT
factory acceptance test) temeljem kojih se izdaje dokaz kvalitete.
U sluaju da se radi o nestandardnom tipu opreme kojeg Proizvoa izrauje prema
specifinom zahtjevu Izvoaa, te se za takav tip opreme ne provode standardna
tvornika ispitivanja ve se provode pojedinano, Izvoa e pruiti mogunost
Inenjeru da prisustvuje i svjedoi izvoenju takvih testiranja izvan podruja ureaja,
na nain da mu poalje obavijest o izvoenju testiranja u razumnom roku kako bi se
Inenjer mogao organizirati i prisustvovati istom.
GV & GB
Stranica 244

6 ZAKONI I NORME
6.1 Zakoni
6.1.1 Openito
Tijekom izvrenja Ugovora, Izvoa e uvaavati sve aktualne Zakone u Republici
Hrvatskoj. Izvoa je obvezan i odgovoran primjenjivati sve Zakone koji su na snazi u
vrijeme ispunjenja Ugovora neovisno o tome da li su navedeni ili ne u Zahtjevima
Naruitelja. Napominje se da u ovom Ugovoru pojam Izvoa ukljuuje i Projektanta.
6.1.2 Popis Zakona

6.1.2.1Podruje obavljanja samostalne djelatnosti u prostornom ureenju i
gradnji
Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija

(NN 124/09, 45/11)
Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom
ureenju i gradnji (NN 152/08, 49/11, 25/13)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za obavljanje strunih
poslova prostornog ureenja (NN 118/09)
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati zavodi za prostorno ureenje za
obavljanje djelatnosti prostornog ureenja (NN 24/08, 19/10)
Pravilnik o strunom ispitu i upotpunjavanju i usavravanju znanja osoba koje
obavljaju poslove prostornog ureenja i graditeljstva (NN 24/08, 141/09, 23/11,
129/11)
Pravilnik o produenju razdoblja strunog usavravanja znanja osoba koje
obavljaju poslove prostornog ureenja i graditeljstva (NN 87/10, 23/11)
Pravilnik o potrebnim znanjima iz podruja upravljanja projektima (NN 45/09)
Zakon o trgovakim drutvima (NN 111/93, 34/99, 52/00-Odluka i Rjeenje
Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-646/1999, U-I-945/1999 od 10.
svibnja 2000., 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12)
Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11)
Pravilnik o nainu upisa u sudski registar (NN 22/12)
Zakon o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN 98/94)
Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007-NKD 2007 (NN 58/07, 72/07 ispravak)
Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti 2007.-NKD 2007 (NN 80/07, 45/09, 16/12)
Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 26/13)
Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih strunih kvalifikacija (NN 89/13)
6.1.2.2Podruje prostornog ureenja
Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)

Odluka o donoenju Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske (NN
50/99, 84/13)
Pravilnik o sadraju i obveznim prostornim pokazateljima izvjea o stanju u
prostoru (NN 117/12)
GV & GB
Stranica 245

Izvjee o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. - 2012. (NN 61/13)

Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i ureivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86)
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04,
45/04-ispravak, 163/04)
Pravilnik o prestanku vaenja Pravilnika o sadraju, mjerilima kartografskih
prikaza, obveznim prostornim pokazateljima, standardu elaborata i obveznih
priloga prostornih planova (NN 90/11)
Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/13)
Pravilnik o opinama koje mogu donijeti prostorni plan ureenja opine
smanjenog sadraja i sadraju, mjerilima kartografskih prikaza i obveznim
prilozima toga plana (NN 135/10)
Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaku urbanistikog inspektora (NN 47/12)
Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06,
125/06- ispravak, 16/07-ispravak, 95/08-Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske broj: U-I- 3226/2006 od 9.srpnja 2008, 46/10-ispravak, 145/10, 44/13,
45/13)
Zakon o naseljima (NN 54/88)
Pravilnik o nainu oznaavanja imena naselja, ulica i trgova te o obiljeavanju
zgrada brojevima (NN 4/90, 91/11)
Odluka o karti regionalnih potpora (NN 19/13)
Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (proieni tekst) (NN
19/13)
Pravilnik o registru koncesija (NN 26/13)
Zakon o obnovi (NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09,45/11, 51A/13)
6.1.2.3Podruje gradnje
Zakon o gradnji (NN 153/13)

Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09,
128/10, 136/12, 76/13)
Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku
dozvolu (NN 116/07, 56/11)
Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10,
48/11, 81/12, 68/13)
Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti (NN 78/13)
Pravilnik o nainu obrauna povrine i obujma u projektima zgrada (NN 90/10,
111/10, 55/12)
Pravilnik o vrsti i sadraju projekta za javne ceste (NN 53/02)
Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/99 i 29/03)
Pravilnik o kontroli projekata (NN 89/00)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlatenja za kontrolu projekata (NN
2/00 i 89/00)
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10, 135/11) Pravilnik
prestaje vaiti danom primjene Pravilnika o energetskim pregledima zgrada i
energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12)
Pravilnik o energetskim pregledima zgrada i energetskom certificiranju zgrada
(NN 81/12, 78/13)
GV & GB
Stranica 246

Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskim

pregledima graevina (NN 81/12, 79/13)
Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN 69/12)
Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede
graevina i energetsko certificiranje zgrada (NN 81/12, 64/13)
Pravilnik o uvjetima i nainu voenja graevnog dnevnika (NN 6/00)
Pravilnik o tehnikom pregledu graevine (NN 108/04)
Pravilnik o nainu zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita (NN 47/12)
Pravilnik o nainu peaenja orua, strojeva i drugih sredstava za rad izvoaa
na gradilitu (NN 47/12)
Pravilnik o nainu obavljanja inspekcijskog nadzora graevne inspekcije (NN
9/00, 99/02)
Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaku graevinskog inspektora (NN 47/12)
Pravilnik o materijalno-tehnikim uvjetima za rad graevnih inspektora i
nadzornika (NN 2/00)
Pravilnik o suglasnosti za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja (NN
43/09)
Klasifikacija vrsta graevina-KGV i metodoloke upute za mjeseni i tromjeseni
izvjetaj graevinarstva (GRA-21/M7OBRT, GRA-2173M) (NN 11/98)
Zakon o postupanju sa nezakonito izgraenim zgradama (NN 86/12)
Uredba o naknadi za zadravanje nezakonito izgraene zgrade u prostoru (NN
98/12)
Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51A/13)
Pravilnik o nainu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju
obiteljskih kua dodjelom graevnog materijala i viestambenih objekata na
podrujima posebne dravne skrbi (NN 144/11)
Pravilnik o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na dodjelu graevnog materijala
izvan podruja posebne dravne skrbi (NN 144/11)
Zakon o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja (NN 111/12,
28/13)
6.1.2.4Podruje zatite okolia
Nacionalni plan djelovanja na okoli (NN 46/02)

Zakon o zatiti okolia (NN 80/13)
Nacionalna strategija zatite okolia (NN 46/02)
Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
Uredba o uspostavi okvira za djelovanje Republike Hrvatske u zatiti morskog
okolia (NN 136/11)
Uredba o osnivanju Agencije za zatitu okolia (NN 75/02)
Pravilnik o znaku zatite okolia (NN 70/08, 81/11)
Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 64/08, 67/09)
Uredba o stratekoj procjeni utjecaja plana i programa na okoli (NN 64/08)
Pravilnik o povjerenstvu za strateku procjenu (NN 70/08)
Popis osoba koje se mogu imenovati za lanove i zamjenike povjerenstva u
postupcima strateke procjene, procjene utjecaja zahvata na okoli i utvrivanja
objedinjenih uvjeta zatite okolia (NN 126/09)
Uredba o postupku utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia (NN 114/08)
Pravilnik o Oevidniku uporabnih dozvola kojima su utvreni objedinjeni uvjeti
zatite okolia i rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia za postojea
ureaja (NN 113/08)
GV & GB
Stranica 247

Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u

pitanjima zatite okolia (NN 64/08)
Uredba o informacijskom sustavu zatite okolia (NN 68/08)
Odluka o objavljivanju Pravila o dravnim potporama za zatitu okolia (NN
154/08)
Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje
strunih poslova zatite okolia (NN 57/10)
Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje strunih poslova zatite
okolia (NN 34/07)
Pravilnik o priznanjima i nagradama za dostignua na podruju zatite okolia
(NN 31/10)
Pravilnik o registru oneiavanja okolia (NN 35/08)
Pravilnik o dostupnosti podataka o ekonominosti potronje goriva i emisiji CO2
novih osobnih automobila (NN 120/07)
Uredba o tehnikim standardima zatite okolia od emisija hlapivih organskih
spojeva koje nastaju skladitenjem i distribucijom benzina (NN 135/06)
Uredba o tehnikim standardima zatite okolia za smanjenje emisija hlapivih
spojeva koje nastaju tijekom punjenja motornih vozila benzinom na benzinskim
postajama (NN 5/11)
Uredba o kakvoi mora za kupanje (NN 73/08)
Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (NN 114/08)
Uredba o nainu utvrivanja teta u okoliu (NN 139/08)
Pravilnik o mjerama otklanjanja tete u okoliu i sanacijskim programima (NN
145/08)
Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora (NN 92/08)
Pravilnik o registru ureaja u kojima je utvrena prisutnost opasnih tvari i o
Oevidniku prijavljenih velikih nesrea (NN 113/08)
Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaku inspektora zatite okolia (NN 126/10)
Pravilnik o nainu peaenja prostorija, prostora i sredstava za rad nadziranih
osoba prema propisima o zatiti okolia (NN 126/10)
Naputak o obrascu, sadraju i nainu uvoenja oevidnika o obavljenim
inspekcijskim pregledima inspektora zatite okolia (NN 79/95)
Uredba o ukljuivanju organizacija u sustav upravljanja okoliem i neovisnog
ocjenjivanja (NN 114/08)
Zakon o Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (NN 107/03)
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati korisnici sredstava Fonda za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost (NN 183/04)
Pravilnik o postupku objavljivanja natjeaja i o odluivanju o odabiru korisnika
sredstava Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (NN 153/11)
Pravilnik o nainu praenja namjenskog koritenja sredstava Fonda za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost i ugovorenih prava i obaveza (NN 183/04)
Pravilnik o uvjetima i nainu dodjeljivanja sredstava Fonda za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za
dodjeljivanje sredstava Fonda (NN 18/09, 42/12)
Uredba o jedininim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobliim
kriterijima i mjerilima za utvrivanje posebne naknade za okoli na vozila na
motorni pogon (NN 2/04)
Pravilnik o nainu i rokovima obraunavanja i plaanja posebne naknade za
okoli na vozila na motorni pogon (NN 20/04)
Pravilnik o obliku, sadraju i nainu voenja oevidnika obveznika plaanja
posebne naknade za okoli na vozila na motorni pogon (NN 44/04)
GV & GB
Stranica 248


kriterijima i mjerilima za utvrivanje naknade na emisiju u okoli oksida
sumpora izraenih kao sumporov dioksid i oksida duika izraenih kao duikov
dioksid (NN 71/04)
Pravilnik o nainu i rokovima obraunavanja i plaanja naknada za emisiju u
okoli oksida sumpora izraenih kao sumporov oksid i oksida duika izraenih
kao duikov dioksid (NN 95/04)
naknade na emisiju u okoli oksida sumpora izraenih kao sumporov dioksid (NN
120/04)
naknade na emisiju u okoli oksida duika izraenih kao duikov dioksid (NN
120/04)
kriterijima i mjerilima za utvrivanje naknade na emisiju u okoli ugljikovog
dioksida (NN 73/07, 48/09)
Pravilnik o nainu i rokovima obraunavanja i plaanja naknade na emisiju u
okoli ugljikovog dioksida (NN 77/07)
kriterijima i mjerilima za utvrivanje naknada na optereivanje okolia otpadom
(NN 71/04)
Pravilnik o nainu i rokovima obraunavanja i plaanja naknada na
optereivanje okolia otpadom (NN 95/04)
naknade na optereivanje okolia otpadom (NN 120/04)
Zakon o zatiti zraka (NN 130/11)
Uredba o utvrivanju lokacija postaja u dravnoj mrei za trajno praenje
kakvoe zraka (NN 4/02)
Program mjerenja kakvoe zraka u dravnoj mrei za trajno praenje kakvoe
zraka (NN 43/02)
Pravilnik o praenju kvalitete zraka (NN 3/12)
Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mrea za trajno praenje kakvoe
zraka (NN 135/06)
Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05)
Uredba o tvarima koje oteuju ozonski sloj i floriranim staklenikim plinovima
(NN 92/12)
Uredba o graninim vrijednostima oneiujuih tvari u zraku (NN 133/05)
Uredba o kritinim razinama oneiujuih tvari u zraku (NN 133/05)
Pravilnik o praenju emisija oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN
01/06)
Uredba o graninim vrijednostima emisija oneiujuih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08)
Uredba o tehnikim standardima zatite okolia od emisija hlapivih organskih
spojeva koje nastaju skladitenjem i distribucijom benzina (NN 135/06)
Uredba o kakvoi biogoriva (NN 141/05, 33/11)
Uredba o kakvoi tekuih naftnih goriva (NN 33/11)
Pravilnik o praenju emisija oneiujuih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN
129/12, 97/13)
Uredba o graninim vrijednostima sadraja hlapivih organskih spojeva u
odreenim bojama i lakovima i proizvodima za zavrnu obradu vozila (NN 94/07)
Uredba o praenju emisija staklenikih plinova, politike i mjera za njihovo
smanjenje u Republici Hrvatskoj (NN 87/12)
GV & GB
Stranica 249

Plan raspodjele emisijskih kvota staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj (NN

76/09)
Uredba o emisijskim kvotama za odreene oneiujue tvari u Republici
Hrvatskoj (NN 141/08)
Program postupnog smanjivanja emisija za odreene oneiene tvari u
Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za
razdoblje od 2010. do 2020. Godine (NN 152/09)
Odluka o prihvaanju Plana smanjivanja emisija sumporovog dioksida, duikovih
oksida i krutih estica kod velikih ureaja za loenje i plinskih turbina na
podruju Republike Hrvatske (NN 151/08)
Plan zatite i poboljanja kakvoe zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
2008. do 2011. Godine (NN 61/08)
Uredba o odreivanju podruja i naseljenih podruja prema kategorijama
kakvoe zraka (NN 68/08)
Uredba o provedbi fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola (NN 142/08)
Odluka o prihvaanju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije
o postojanim organskim oneiujuim tvarima (NN 145/08)
Odluka o prihvaanju Petog nacionalnog izvjea Republike Hrvatske prema
Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 24/10)
Pravilnik o praenju emisija staklenikih plinova u Republici Hrvatskoj NN
(134/12)
Pravilnik o praenju, izvjeivanju i verifikaciji izvjea o emisijama staklenikih
plinova iz ureaja i zrakoplova (NN 8/13)
Pravilnik o uzajamnoj razmjeni informacija i izvjeivanju o kvaliteti zraka (NN
57/13)
Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015.
Godine (NN 85/07, 126/10, 31/11)
Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96)
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01)
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)
Pravilnik o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada
za odlagalita otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13)
Pravilnik o nainima i uvjetima termike obrade otpada (NN 45/07)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07)
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
Pravilnik o gospodarenju graevnim otpadom (NN 38/08)
Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda kada
se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)
Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07)
Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 70/08)
Pravilnik o nainu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadri azbest (NN
42/07)
Naputak o postupanju s otpadom koji sadri azbest (NN 89/08)
Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN
105/08)
Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraivanja i eksploatacije mineralnih
sirovina (NN 128/08)
GV & GB
Stranica 250

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09,

91/11, 45/12, 86/13)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06,
31/09, 156/09, 45/12, 86/13)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09, 53/12,
86/13)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11,
86/13)
Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i
opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 86/13)
Pravilnik o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09,
156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13)
Odluka o uvjetima oznaavanja ambalae (NN 155/05, 24/06-ispravak, 28/06ispravak)
Pravilnik o oevidniku pravnih i fizikih osoba koje se bave djelatnou
posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizikih
osoba koje se bave djelatnou izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)
Pravilnik o mjerilima, postupku i nainu odreivanja iznosa naknade vlasnicima
nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06)
Odluka o davanju ovlatenja za donoenje Odluke o raspisivanju javnog
natjeaja za dodjelu koncesije i odluke o dodjeli koncesije (NN 147/05)
Odluka o postupanju Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost za
provedbu mjera radi unaprjeenja sustava gospodarenja otpadom koji sadri
azbest (NN 58/11)
Naputak o nainu izrauna naknade gospodarenja komunalnim otpadom (NN
129/11, 137/11)
Zakon o zatiti od svjetlosnog oneienja (NN 114/11)
6.1.2.5Podruje zatite prirode
Uredba o osnivanju Dravnog zavoda za zatitu prirode (NN 126/02)

Zakon o zatiti prirode (NN 80/13)
Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske (NN 143/08)
Pravilnik o znaku zatite prirode (NN 178/03)
Uredba o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07)
Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu
(NN 118/09)
Uredba o postupku javnog uvida kod proglaenja zatienog podruja (NN
44/05)
Pravilnik o sadraju i nainu voenja Upisnika zatienih prirodnih vrijednosti
(NN 130/06)
Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaki inspektora/ice zatite prirode (NN 45/12)
Pravilnik o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim
staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (NN 7/06 ,
119/09)
Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 99/09)
Pravilnik o uvjetima dranja, nainu oznaavanja i evidenciji zatienih ivotinja
u zatoenitvu (NN 70/09)
Pravilnik o zatiti vodozemaca (Amphibia) (NN 80/99 )
Pravilnik o zatiti kopnenih pueva (Gastropoda terrestria) (NN 29/99 )
Pravilnik o zatiti gljiva (Fungi) (NN 34/02)
GV & GB
Stranica 251

Pravilnik o nainu izrade i provoenju studije o procjeni rizika uvoenja,

ponovnog uvoenja i uzgoja divljih svojti (NN 35/08)
Pravilnik o sakupljanju zatienih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i
drugog prometa (NN 154/08)
Pravilnik o prekograninom prometu i trgovini zatienim vrstama (NN 72/09,
143/10)
Pravilnik o prijelazima za divlje ivotinje (NN 5/07)
6.1.2.6Podruje zatite kulturnih dobara
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12)
Pravilnik o obliku, sadraju i nainu voenja Registra kulturnih dobara Republike
Hrvatske (NN 89/11)
Pravilnik o uvjetima za fizike i pravne osobe radi dobivanja doputenja za
obavljanje poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 74/03, 44/10,
57/13)
Pravilnik o strunim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te
uvjetima i nainu njihova stjecanja (NN 59/09, 117/12)
Pravilnik o oznaavanju nepokretnih kulturnih dobara i objekata u kojima su
smjetene zbirke kulturnih dobara (NN 12/06)
Pravilnik o iskaznici inspektora zatite kulturnih dobara te obrascu i nainu
voenja oevidnika o obavljenim nadzorima (NN 129/99)
Zakon o obnovi ugroene spomenike cjeline Dubrovnika (NN 21/86, 33/89,
128/99)
Pravilnik o odreivanju kulturnih predmeta koji se smatraju nacionalnim blagom
drava lanica Europske unije (NN 38/04)
Pravilnik o uvjetima za davanje odobrenja radi izvoza i iznoenja kulturnih
dobara iz Republike Hrvatske (NN 141/06)
Pravilnik o arheolokim istraivanjima (NN 102/10)
Pravilnik o postupku i nainu izdavanja doputenja za obavljanje podvodnih
aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike
Hrvatskeu podrujima gdje se nalaze kulturna dobra (NN 22/09, 36/11)
Uredba o osnivanju Meunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (NN
33/08)
6.1.2.7Podruje vodnog gospodarstva
Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13)

Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
Pravilnik o postupku i obavljanju obveznog informiranja javnosti i sudjelovanja
korisnika voda u izradi planskih osnova upravljanja vodama (NN 70/08)
Pravilnik o sadraju, postupku i metodologiji donoenja Strategije upravljanja
vodama i Plana upravljanja vodnim podrujima, nainu konzultiranja i
informiranja javnosti i sastavu Savjeta vodnog podruja (NN 3/11)
Pravilnik o izradi Vodnogospodarske osnove Hrvatske (NN 120/03)
Pravilnik o sadraju, obliku i nainu voenja vodne dokumentacije (NN 120/10)
Uredba o uvjetima davanja koncesija na gospodarsko koritenje voda (NN 89/10)
Pravilnik o visini naknade najma, zakupa, slunosti i graenja na javnom
vodnom dobru (NN 89/10, 88/11)
Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13)
Odluka o odreivanju ranjivih podruja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12)
GV & GB
Stranica 252

Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 153/09)

Uredba o visini vodnog doprinosa (NN 78/10, 76/11, 19/12)
Pravilnik o obraunu i naplati vodnog doprinosa (NN 79/10, 134/12)
Uredba o visini naknade za zatitu voda (NN 82/10, 83/12)
Pravilnik o obraunavanju i plaanju naknade za zatitu voda (NN 83/10)
Uredba o visini naknade za koritenje voda (NN 82/10, 83/12)
Pravilnik o obraunu i naplati naknade za koritenje voda (NN 84/10, 146/12)
Uredba o visini naknade za ureenje voda (NN 82/10, 108/13)
Pravilnik o obraunu i naplati naknade za ureenje voda (NN 83/10)
Uredba o najviem iznosu naknade za prikljuenje graevina i drugih nekretnina
na komunalne vodne graevine (NN 109/11)
Odluka o Popisu voda 1. Reda (NN 79/10)
Odluka o granicama vodnih podruja (NN 79/10)
Odluka o granici izmeu kopnenih voda i voda mora (NN 89/10)
Pravilnik o granicama podruja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10,
31/13)
Dravni plan za zatitu voda (NN 8/99)
Uredba o standardu kakvoe voda (NN 89/10)
Pravilnik uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita (NN 66/11,
47/13)
Odluka o odreivanju osjetljivih podruja (NN 81/10)
Uredba o kakvoi voda za kupanje (NN 51/10)
Pravilnik o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13)
Pravilnik o tehnikim zahtjevima za graevine odvodnje otpadnih voda, kao i
rokovima obvezne kontrole ispravnosti graevina odvodnje i proiavanja
otpadnih voda (NN 3/11)
Zakon o vodi za ljudsku potronju (NN 56/13)
Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti uzimanja uzoraka i
ispitivanja voda (NN 20/11)
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN 47/08)
Dravni plan obrane od poplava (NN 84/10)
Dravni plan obrane od poplava (NN 8/97, 32/97-ispravak, 14/03, 152/05, 28/06)
6.1.2.8Podruje komunalnog gospodarstva
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03-proieni tekst, 82/04, 178/04,

38/09,79/09, 49/11, 144/12)
Podatak o prosjenim trokovima gradnje m3 etalonske graevine u Republici
Hrvatskoj (NN 59/10)
Pravilnik o nainu utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog
doprinosa (NN 136/06, 135/10, 55/12)
Podatak o etalonskoj cijeni graenja (NN 100/12)
6.1.2.9Podruje graevnih proizvoda i ocjenjivanja sukladnosti
Zakon o graevnim proizvodima (NN 76/13)

Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju
graevnih proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11)
Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode (NN 103/08)
Pravilnik o nadzoru graevnih proizvoda (NN 113/08)
GV & GB
Stranica 253

Tehniki propis o graevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10,

81/11,100/11-ispravak, 130/12, 81/13)
Uredba o usklaivanju podruja graevnih proizvoda s Uredbom (EU) br.
305/2011 u prijelaznom razdoblju (NN 46/13)
Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13)
Uredba o postupcima slubenog obavjeivanja u podruju norma, tehnikih
propisa, te propisa o uslugama informacijskog drutva (NN 28/09, 154/09)
Pravilnik o stavljanju na trite osobne zatitne opreme (NN 89/10)
Pravilnik o tehnikim zahtjevima za drvene ploe (NN 24/11)
Pravilnik o sigurnosti dizala (NN 58/10)
Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 28/11)
Pravilnik za plinske aparate (NN 55/10)
Pravilnik o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom (NN 138/08)
Pravilnik o jednostavnim tlanim posudama (NN 58/10)
Pravilnik o tlanoj opremi (NN 58/10)
Pravilnik o pokretnoj tlanoj opremi (NN 126/08)
Pravilnik o aerosolnim rasprivaima (NN 83/10)
Pravilnik o postupku ocjene sukladnosti opreme pod tlakom na temelju isprava o
sukladnosti izdanih u inozemstvu (NN 126/08)
Pravilnik o zahtjevima za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova za
tekue i plinovito gorivo (NN 135/05)
Pravilnik o opremi i zatitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno
eksplozivnim atmosferama (NN 34/10)
Popis Hrvatskih normi za primjenu Pravilnika o opremi i zatitnim sustavima
namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 32/11)
Pravilnik o elektrinoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odreenih
naponskih granica (NN 41/10)
Pravilnik o tehnikim zahtjevima za elektroenergetska ureaja nazivnih
izmjeninih napona iznad 1 kV (NN 105/10)
Pravilnik o elektromagnetskoj kompatibilnosti (NN 23/11)
Popis hrvatskih normi iz podruja elektromagnetske kompatibilnosti (NN 83/11)
Pravilnik o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi (NN 25/12)
Popis hrvatskih norma iz podruja radijske opreme i telekomunikacijske
terminalne opreme (NN 36/12)
Pravilnik o zahtjevima za energetsku uinkovitost kuanskih elektrinih
hladnjaka, ledenica i njihovih kombinacija (NN 135/05)
Pravilnik o zahtjevima za energetsku uinkovitost prigunica za fluorescentnu
rasvjetu (NN 32/09)
6.1.2.10
Podruje elektrotehnike
Zakon o energiji (NN 120/12)

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09)
Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih ureaja (NN 133/05;
130/07)
Pravilnika o iskazivanju potronje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih
energijom, pomou oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu(NN
101/11)
Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih perilica posua (NN
101/11)
GV & GB
Stranica 254

Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih perilica rublja (NN

101/11)
Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih rashladnih ureaja
(NN 101/11)
Pravilnik o oznaavanju energetske uinkovitosti televizora (NN 101/11)
Pravilnik o strunom osposobljavanju i provjeri znanja za upravljanje i rukovanje
energetskim postrojenjima (NN 70/10, 50/11)
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04; 76/07)
Opi uvjeti za opskrbu elektrinom energijom (NN 14/06)
Pravilnik o naknadi za prikljuenje na elektroenergetsku mreu i za poveanje
prikljune snage (NN 28/06)
Odluka o iznosu naknade za prikljuenje na elektroenergetsku mreu i za
poveanje prikljune snage (NN 52/06)
Zakon o tritu elektrine energije (NN 177/04; 76/07; 152/08; 14/11, 59/12)
Mrena pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/06, 14/08-Odluka Ustavnog
suda Republike Hrvatske broj: U-II-2807/2006 od 16 sijenja 2008.)
Pravila djelovanja trita elektrine energije (NN 135/06, 146/10, 90/12)
Uredba o minimalnom udjelu elektrine energije proizvedene iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja potie (NN 33/07, 8/11)
Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN
88/12)
Popis hrvatskih norma u podruju niskonaponske opreme (NN 17/13)
Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 88/12)
Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora energije i kogeneracije (NN 33/07, 133/07, 155/08, 155/09, 8/11, 144/11)
Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 63/12)
Odluka o visini naknade za poticanje proizvodnje biogoriva u 2013. godini NN
(134/12)
Opi uvjeti za opskrbu toplinskom energijom (NN 129/06)
Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05,
20/10)
Pravilnik o nainu raspodjele i obraunu trokova za isporuenu toplinsku
energiju (NN 139/08, 18/09-ispravak, 136/11, 145/11)
Opi uvjeti za opskrbu prirodnim plinom (NN 43/09, 87/12)
Zakon o tritu plina (NN 28/13)
Mrena pravila plinskog distribucijskog sustava (NN 50/09)
Pravilnik o organizaciji trita prirodnog plina (NN 126/10, 128/11, 88/12)
Pravila koritenja sustava skladita plina (NN 50/09)
Pravilnik o naknadi za prikljuenje na plinski distribucijski ili transportni sustav i
za poveanje prikljunog kapaciteta (NN 137/11, 12/12-ispravak, 15/12ispravak)
Zakon o tritu nafte i naftnih derivata (NN 57/06, 18/11)
Zakon o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima (Sl. list
64/73)
Pravilnik o tehnikim uvjetima i normativima za siguran transport tekuih i
plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima
i plinovodima za meunarodni transport (Sl. list 26/85)Ispravak pravila
djelovanja trita elektrine energije (NN 198/03; 135/06; 146/10)
Uredba o izmjeni Zakona o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj
potronji (101/13)
GV & GB
Stranica 255

Zakon o uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08,

55/12)
Pravilnik o metodologiji za izraun i odreivanje okvirnog cilja uteda energije u
neposrednoj potronji (NN 40/10)
Pravilnik o metodologiji za praenje, mjerenje i verifikaciju utede energije u
neposrednoj potronji (NN 77/12)
6.1.2.11
Podruje zatite na radu
Zakon o dravnom inspektoratu (NN 116/08, 123/08 - ispravak)

Zakon o zatiti na radu (NN 59/96, 94/96 - ispravak, 114/03, 86/08, 75/09,
143/12)
Pravilnik o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02, 126/03, 144/09)
Pravilnik o vrsti objekata namijenjenih za rad kod kojih inspekcija rada sudjeluje
u postupku izdavanja graevnih dozvola i u tehnikim pregledima izgraenih
objekata (NN 48/97)
Pravilnik o uvjetima i strunim znanjima za imenovanje koordinatora za zatitu
na radu te polaganje strunog ispita (NN 101/09, 40/10)
Pravilnik o priznanjima i nagradi za promicanje zatite na radu (NN 1/11)
Pravilnik o zatiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)
Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05)
Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu (Sl. list 42/68, 45/68 - ispravak)
Pravilnik o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima (NN 51/08)
Pravilnik o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86)
Pravilnik o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta (NN 42/05)
Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN 39/06)
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08)
Pravilnik o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom (NN 69/05)
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84)
Pravilnik o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (NN 47/02)
Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08)
Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti vibracijama na radu (NN
155/08)
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektrinom energijom (NN 88/12)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika te
tehnikom nadgledanju ureaja , opreme, instalacija i ureaja u prostorima
ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06, 106/07)
Pravilnik o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o
biolokim graninim vrijednostima (NN 13/09)
Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izloenosti biolokim agensima pri radu
(NN 155/08)
Pravilnik o zatiti radnika od rizika izloenosti kemijskim tvarima na radu (NN
155/08)
Pravilnik o zatiti radnika zbog izloenosti kancerogenim i/ili mutagenim tvarima
(NN 40/07)
Pravilnik o zatiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu (NN 40/07)
Pravilnik o zatiti na radu pri preradi nemetalnih sirovina (NN 10/86)
Pravilnik o zatiti na radu pri mehanikoj preradi i obradi drveta i slinih
materijala (NN 49/86)
Pravilnik o zatiti na radu pri proizvodnji i preradi tekih i lakih obojenih metala i
njihovih legura (NN 10/86)
GV & GB
Stranica 256

Pravilnik o zatiti na radu s tvarima koje sadre poliklorirane bifenile,

poliklorirane naftalene i poliklorirane terfenile (NN 7/89)
Pravilnik o zatiti na radu na eljeznicama (NN 11/84, 7/89)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima za unapreenje sigurnosti i zatite zdravlja
radnika zaposlenih u naftnom rudarstvu (NN 40/07)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima za unapreenje sigurnosti i zatite zdravlja
radnika zaposlenih u rudarstvu i kod povrinskih i podzemnih rudarskih radova
(NN 40/07)
Pravilnik o pruanju prve pomoi radnicima na radu (NN 56/83)
6.1.2.12
Zakon o zatiti od buke (NN 30/09, 55/13)

Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (NN 145/04)
Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zatitu
od buke (NN 91/07)
Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje
obavljaju strune poslove zatite od buke (NN 91/07)
Pravilnik o mjerama zatite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)
Pravilnik o nainu izrade i sadraju karata buke i akcijskih planova te o nainu
izrauna doputenih indikatora buke (NN 75/09)
6.1.2.13
Podruje zatite od buke
Podruje zatite od poara
Zakon o zatiti od poara (NN 92/10)

Pravilnik o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke eksplozije (NN
35/94, 110/05, 28/10)
Pravilnik o planu zatite od poara (NN 51/12)
Pravilnik o zahvatima u prostoru u postupcima donoenja procjene utjecaja
zahvata na okoli i utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia u kojima
Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadlena policijska uprava ne
sudjeluje u dijelu koji se odnosi na zatitu od poara (NN 88/11)
Pravilnik o zahvatima u prostoru u kojima tijelo nadleno za zatitu od poara ne
sudjeluje u postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja, odnosno lokacijske
dozvole (NN 115/11)
Pravilnik o razvrstavanju graevina, graevinskih dijelova i prostora u kategoriji
ugroenosti o poara (NN 62/94, 32/97)
Pravilnik o razvrstavanju graevina u skupine po zahtjevnosti mjera zatite od
poara (NN 56/12)
Pravilnik o sadraju opeg akta iz podruja zatite od poara (NN 116/11)
Pravilnik o sadraju elaborata zatite od poara (NN 51/12)
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94-ispravak, 142/03)
Pravilnik o zatiti od poara u skladitima (NN 93/08)
Pravilnik o zatiti od poara ugostiteljskih objekata (NN 100/99)
Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zatitu od poara elektroenergetskih
ureaja i ureaja (NN 146/05)
Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)
Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara (NN 8/06)
Pravilnik o sustavima za dojavu poara (NN 56/99)
Pravilnik o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zatite od poara (NN 44/12)
Pravilnik o ovlatenjima za izradu elaborata zatite od poara (NN 141/11)
GV & GB
Stranica 257

Pravilnik o provjeri tehnikih rjeenja iz zatite od poara predvienih u glavnom

projektu (NN 88/11)
Pravilnik o revidentima iz zatite od poara (NN 141/11)
Rjeenje o visini naknade za trokove postupka ovlaivanja revidenata iz
zatite od poara (NN 56/12)
Pravilnik o mjerama zatite od poara kod graenja (NN 141/11)
Pravilnik o postupku peaenja, obliku, sadraju i nainu uporabe peata u
provedbi mjera zabrane u podruju zatite od poara (NN 50/11)
Pravilnik o slubenoj iskaznici i slubenoj znaki inspektora zatite od poara
(NN 88/11)
Pravilnik o iskaznici osoba ovlatenih za obavljanje kontrole provedbe propisanih
mjera zatite od poara (NN 88/11)
Pravilnik o otpornosti na poar i drugim zahtjevima koje graevine moraju
zadovoljiti u sluaju poara (NN 29/13)
Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima (NN 108/95, 56/10)
Pravilnik o zapaljivim tekuinama (NN 54/99)
Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (NN 117/07)
Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN
93/98,116/07, 141/08)
Pravilnik o sustavima za opskrbu motornih vozila stlaenim prirodnim plinom
(SPP-om) (NN 134/09)
Zakon o eksplozivnim tvarima (NN 178/04, 109/07, 67/08, 144/10)
Pravilnik o nainu oznaavanja eksplozivnih tvari (NN 121/05, 139/10, 51/13)
Pravilnik o tehnikim zahtjevima za eksplozivne tvari (NN 146/05, 119/07,
55/13)
Popis Hrvatskih normi za primjenu Pravilnika o tehnikim zahtjevima za
eksplozivne tvari (NN 42/08)
Pravilnik o uvjetima i nainu provedbe sigurnosnih mjera kod skladitenja
eksplozivnih tvari (NN 26/09, 41/09-ispravak, 66/10)
Pravilnik o uvjetima i nainu proizvodnje eksplozivnih tvari (NN 55/09)
Pravilnik o dozvoli za miniranje (NN 57/06, 21/07, 119/07)
Rjeenje o utvrivanju cijene obrasca dozvole za miniranje (NN 21/07)
Pravilnik o prostornim, tehnikim i sigurnosnim zahtjevima koje moraju
zadovoljiti prodavaonice pirotehnikim sredstvima (NN 141/08, 65/10)
Pravilnik o sigurnosnim zahtjevima za pirotehnika sredstva te uvjetima za
njihovu podjelu (NN 34/10)
Pravilnik o izvoenju javnih vatrometa (NN 131/08, 69/12)
Pravilnik o strunom osposobljavanju osoba za rukovanje eksplozivnim tvarima
(NN 134/08, 97/10)
Uredba o osnivanju Agencije za prostore ugroene eksplozivnom atmosferom
(NN 62/02, 98/06, 91/11)
6.1.2.14
Podruje sanitarne inspekcije
Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08, 88/10)

Pravilnik o sadraju i nainu davanja potvrde o usklaenosti glavnog projekta sa
sanitarno-tehnikim uvjetima gradnje i vrstama graevina koje podlijeu
sanitarnom nadzoru (NN 93/99)
Pravilnik o graevinama koje podlijeu sanitarnom nadzoru te nainu obavljanja
sanitarnog nadzora tijekom njihove gradnje (NN 48/00, 42/08)
Pravilnik o iskaznici i znaki sanitarnog inspektora (NN 28/11, 120/12)
GV & GB
Stranica 258

Pravilnik o sanitarno-tehnikim i higijenskim uvjetima bazenskih kupalita te o

zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda (NN 107/12)
6.1.2.15
Podruje katastra i geodezije
Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 124/10)

Pravilnik o registru prostornih jedinica (NN 37/08)
Pravilnik o katastru zemljita (NN 84/07, 148/09)
Pravilnik o katastru vodova (NN 71/08, 148/09)
Pravilnik o sadraju i nainu voenja evidencije dravne granice (NN 109/08)
Pravilnik o sadraju i obliku katastarskog operata katastra nekretnina (NN
142/08, 148/09)
Pravilnik o nainu uvanja dokumentacije i podataka dravne izmjere i katastra
nekretnina (NN 73/10)
Pravilnik o odreivanju visine stvarnih trokova uporabe podataka
dokumentacije dravne izmjere i katastra nekretnina (NN 148/08, 75/09, 51/13)
Odluka o utvrivanju slubenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih
projekcija Republike Hrvatske (NN 110/04, 117/04 - ispravak)
Pravilnik o kartografskim znakovima (104/11)
Pravilnik o topografskoj izmjeri i izradbi dravnih karata (NN 109/08)
Uputa o nainu prikazivanja i provoenja zatite vojnih i drugih objekata
posebno vanih za obranu na kartografskim proizvodima (NN 29/12)
Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (NN 86/07, 25/09,
148/09)
Pravilnik o katastarskoj izmjeri i tehnikoj reambulaciji (NN 147/08)
Pravilnik o nainu izvoenja osnovnih geodetski radova (NN 87/09)
Odluka o utvrivanju kriterija i normi razmjene podataka (NN 102/10)
Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08, 61/11, 56/13)
Uredba o snimanju iz zraka (NN 130/12)
6.1.2.16
Podruje akreditacije, ope sigurnosti proizvoda, normizacije i
mjeriteljstva
Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09, 139/10)

Pravilnik o obavjeivanju o proizvodu koji je opasan za potroae (NN 55/10)
Popis Hrvatskih norma u podruju ope sigurnosti proizvoda (NN 133/10)
Popis Hrvatskih norma u podruju ope sigurnosti proizvoda (NN 56/12)
Zakon o normizaciji (NN 80/13)
Zakon o akreditaciji (NN 158/03, 75/09, 56/13)
Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 194/03-ispravak, 111/07)
Pravilnik o mjernim jedinicama (NN 2/07)
Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za pretpakovine stalnih nazivnih koliina
punjenja oznaenih masom ili obujmom (NN 57/13)
Pravilnik o tehnikim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN
85/13)
6.1.2.17
Podruje prometa
Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13)

Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12)
Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 44/12, 130/12, 66/13)
GV & GB
Stranica 259

Odluka o cestama na podruju velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u

javne ceste (NN 44/12)
Pravilnik o koritenju cestovnog zemljita i obavljanju prateih djelatnosti (NN
119/07, 39/11)
Pravilnik o mjerilima za izraun naknade za koritenje cestovnog zemljita i
naknade za obavljanje prateih djelatnosti (NN 119/07, 91/08, 39/11)
Odluka o visini naknade za osiguranje prava slunosti i prava graenja na javnoj
cesti (NN 52/11)
Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu
cestu (NN 119/07)
Pravilnik o autobusnim stajalitima (NN 119/07)
Pravilnik o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele (NN 93/13)
Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05-ispravak, 111/06,
63/08, 124/09, 91/10, 112/10-ispravak)
Pravilnik o kategorizaciji autobusnih kolodvora (NN 117/05, 111/07)
Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje vozila (NN 104/05)
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10-Odluka Ustavnog
suda Republike Hrvatske broj: U-I-3084/2008, U-I-3419/2009 od 7. travnja 2010.,
74/11)
Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa (NN 110/01)
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05,
64/05-ispravak, 155/05, 14/11)
Pravilnik o oznaavanju autocesta, njihove stacionae, brojeva izlaza i
prometnih vorita te naziva izlaza, prometnih vorita i odmorita (NN 73/03)
Pravilnik o turistikoj i ostaloj signalizaciji na cestama (NN 87/02)
Pravilnik o znaku pristupanosti (NN 78/08)
Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati stanica za tehniki pregled vozila (NN
33/09)
Pravilnik o utvrivanju mree i kriterija o dovoljnom broju stanica za tehniki
pregled vozila (NN 67/08, 48/10, 74/11, 22/13)
Odluka o razvrstavanju eljeznikih pruga (NN 81/06, 13/07)
Zakon o eljeznici (NN 94/13)
Pravilnik o eljeznikoj infrastrukturi (NN 127/05, 16/08)
Odluka o oduzimanju statusa javnog dobra u opoj uporabi dijelu eljeznike
infrastrukture (NN 16/07)
Nacionalni program eljeznike infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012.
godine (NN 31/08)
Zakon o sigurnosti u eljeznikom prometu (NN 40/07, 61/11)
Pravilnik o opim uvjetima za graenje u zatitnom prunom pojasu (NN 93/10)
Pravilnik o unutarnjem redu u eljeznikom prometu (NN 124/10)
Pravilnik o nainu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka eljeznikog prometa
(NN 133/09, 14/10, 56/12)
Pravilnik o tehnikim uvjetima za sigurnost eljeznikog prometa kojima moraju
udovoljavati eljeznike pruge (NN 128/08)
Pravilnik o tehnikim uvjetima za sigurnost eljeznikog prometa kojima moraju
udovoljavati industrijski i drugi kolosijeci koji nisu javno dobro u opoj uporabi
(NN 99/11)
Pravilnik o uvjetima za odreivanje krianja eljeznike pruge i drugih
prometnica i za svoenje i odreivanje zajednikog mjesta i naina krianja
eljeznike pruge i ceste (NN 121/09)
GV & GB
Stranica 260

Pravilnik o nainu osiguravanja prometa na eljezniko-cestovnim prijelazima i

pjeakim prijelazima preko pruge (NN 121/09)
Pravilnik o znaenju i uporabi signala, signalnih znakova i signalnih oznaka u
eljeznikom prometu (NN 126/09, 128/10, 81/11)
Pravilnik
o
tehnikim
uvjetima
kojima
mora
udovoljiti
eljezniki
elektroenergetski infrastrukturni podsustav (NN 129/10, 23/11)
Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (NN 109/07, 132/07-ispravak, 51A/13)
Strategija razvitka rijenog prometa u Republici Hrvatskoj (2008.-2018.) (NN
65/08)
Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama (NN
77/11)
Uredba o odreivanju mjerila plovnih putova za utvrivanje plovnosti na
dravnim vodnim putovima (NN 28/09)
Pravilnik o tehnikom odravanju vodnih putova (NN 62/09)
Pravilnik o plovidbi na unutarnjim vodama (NN 138/08, 8/10, 74/10, 8/11, 39/12)
Uredba o tehniko-tehnolokim uvjetima za luke i uvjetima sigurnosti plovidbe u
lukama i pristanitima unutarnjih voda (NN 32/09)
Uredba o pristanitima unutarnjih voda (NN 134/08)
Pravilnik o plutajuim objektima (NN 80/00)
Pravilnik o amcima (NN 38/06, 91/06)
6.1.2.18
Tehniki propis za zidane konstrukcije (NN 01/07)

Tehniki propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, 58/09, 125/10, 136/12)
Tehniki propis za eline konstrukcije (NN 112/08, 125/10, 73/12, 136/12)
Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona (NN 119/09, 125/10,
136/12)
Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10, 136/12)
Tehniki propis za aluminijske konstrukcije (NN 80/13)
Tehniki propis za prozore i vrata (NN 69/06)
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN
110/08, 89/09, 79/13)
Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije
zgrada (NN 3/07)
Tehniki propis za dimnjake u graevinama (NN 3/07)
Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada (NN 110/08)
Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (NN
87/08, 33/10)
Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije (NN 5/10)
6.1.2.19
Tehniki propisi
Priznata tehnika pravila
Pravilnik o Tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih

konstrukcija (Sl. list 26/88)
Pravilnik o Tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u
seizmikim podrujima (Sl. list 31/81, 49/82, 29/83, 20/88, 52/90)
Pravilnik o Privremenim Tehnikim propisima za graenje u seizmikim
podrujima (Sl. list 39/64)
Pravilnik o Tehnikim normativima za temeljenje graevinskih objekata (Sl. list
15/90)
Tehniki propisi za djelovanje vjetra na nosive eline konstrukcije (Sl. list 41/64)
GV & GB
Stranica 261

Pravilnik o Tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije (Sl. list 61/86)

Pravilnik o Tehnikim propisima za jednostavne konstrukcije zgrada kod noseih
elinih konstrukcija (Sl. list 6/65)
Pravilnik o Tehnikim propisima za lake eline graevine kod noseih elinih
Pravilnik o Tehnikom normativima za odreivanje veliine optereenja mostova
(Sl. list 1/91)
Pravilnik o Tehnikim propisima za odravanje elinih konstrukcija za vrijeme
eksploatacije kod noseih elinih konstrukcija (Sl. list 6/65)
Pravilnik o Tehnikim propisima za pregled i ispitivanja noseih elinih
Pravilnik o tehnikim normativima i uvjetima za projektiranje i gradnju tunela na
cestama (Sl. list 59/73)
Pravilnik o tehnikim normativima i uvjetima za projektiranje i graenje
eljeznikih tunela (Sl. list 55/73)
HRN U.B9.012/81 - Projektiranje i graenje putova. Procjena osjetljivosti
kolovozne konstrukcije na djelovanje mraza i tehnike mjere za spreavanje
oteenja.
HRN U.S4.064/90 - Tipovi osiguranja kosina nasipa i usjeka i noica nasipa.
HRN U.S4.104/84 - Tehnika oprema javnih putova. Zatitne ograde. Termini i
definicije. Klasifikacija.
HRN U.C4.012/81 - Projektiranje i graenje cesta. Dimenzioniranje novih
asfaltnih kolovoznih konstrukcija.
HRN U.C4.016/81 - Projektiranje i graenje cesta. Klimatski i hidroloki uvjeti.
HRN U.E1.010/87 - Projektiranje i graenje cesta. Zemljani radovi na izgradnji
putova. Tehniki uvjeti za izvoenje.
HRN U.E4.010/64 - Tehniki uvjeti za izradu povrinskih zastora.
HRN U.E4.014/90 - Projektiranje i graenje putova. Izrada habajuih slojeva od
asfaltnih betona vruim postupkom. Tehniki uvjeti.
HRN U.E8.010/81 - Projektiranje i graenje cesta. Nosivost i ravnost na nivou
posteljice.
HRN U.E8.016/81 - Projektiranje i graenje cesta. Mjerenje deflaksije fleksibilnog
kolnika. Oprema i metode.
HRN U.E9.021/86 - Projektiranje i graenje cesta. Izrada gornjih nosivih slojeva
od bitumenziranog materijala po vruem postupku. Tehniki uvjeti.
HRN U.E9.022/70 - Nosivi slojevi podloga za ceste od mehaniki stabiliziranog
tla. Tehniki uvjeti za izradu.
HRN U.E9.024/80 - Projektiranje i graenje cesta. Izrada nosivih slojeva kolnike
konstrukcije putova od materijala stabiliziranih cementom i slinim hidraulikim
vezivom. Tehniki uvjeti.
HRN E9.026/82 - Projektiranje i graenje cesta. Izrada stabiliziranog tla vapnom
i izrada nosivih slojeva za putove od materijala stabiliziranih vapnom.
HRN E9.028/82 - Projektiranje i graenje cesta. Izrada donjih nosivih slojeva od
bitumeniziranog materijala po vruem postupku. Tehniki uvjeti.
HRN U.M3.010/75 - Bitumen za kolovoze. Uvjeti kvalitete.
HRN U.M3.090/61 - Uzimanje uzoraka asfaltnih mjeavina za kolovoze i mase za
zalijevanje sastavaka.
HRN U.M8.090/66 - Asfaltne mjeavine za kolovoze. Ispitivanje po Marchal-u.
HRN U.C1.025/88 - Projektiranje i graenje gradskih prometnica. Elementi
poprenog profila. Biciklistike staze.
poprenog profila. Slobodni profili za vozila javnog gradskog prometa.
GV & GB
Stranica 262

HRN U.C1.030/88 - Projektiranje i graenje gradskih prometnica. Produni profil

kolnika.
poprenog profila kolnika, slobodni profili.
HRN U.C1.020/88 - Projektiranje i graenje gradskih prometnica. Klasifikacija
prometnica. Vrijednosti raunskih brzina.
HRNB U.C.023/88 - Projektiranje i graenje gradskih prometnica. Elementi
poprenog profila pjeake staze.
Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje zavrnih radova u
graevinarstvu (Sl. list 21/90)
Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za ugljikovodine hidroizolacije
krovova i terasa (Sl. list 26/69)
Naredba o obaveznom atestiranju ploa iverica za opu uporabu i
graevinarstvo (Sl.list 61/83)
HRN U.F2.010/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje
fasaderskih radova
keramiarskih radova.
liilakih radova.
parketarskih radova.
HRN U.FS.017/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje
radova pri polaganju podnih podloga.
HRN U.F2.024/80 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti izvoenja
izolacijskih radova na ravnim krovovima.
teracerskih radova.
HRN U.F7.010/68 - Prirodni kamen. Tehniki uvjeti za oblaganje kamenim
ploama.
Pravilnik o tehnikim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave (Sl.
list 38/89, NN 69/97)
HRN U.C2.200/71 Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora kroz
vertikalne i horizontalne kanale prirodnim putem. Sistem pojedinanih kanala.
HRN U.C2.201/71 Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora kroz
vertikalne i horizontalne kanale prirodnim putem. Sistem sabirnih kanala.
HRN U.C2.201/71 Provjetravanje prostorija bez vanjskih prozora pomou
ventilatora
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadnih
transformatorskih stanica (Sl. list 13/78)
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta (Sl. list
63/73)
HRN U.J6.001/82 - Akustika u graevinarstvu. Termini i definicije.
HRN U.J6.151/82 - Akustika u graevinarstvu. Standardne vrijednosti za ocjenu
zvune izolacije.
HRN U.J6.201/89 - Akustika u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za projektiranje i
graenje zgrada.
fasaderskih radova
GV & GB
Stranica 263

6.2 Norme
6.2.1 Openito
Tijekom izvrenja Ugovora, Izvoa e uvaavati norme izriito navedene u Zahtjevima
Naruitelja ili bilo gdje u Ugovoru. Takoer, Izvoa je nuan uvaavati norme na koje
upuuju Zakoni i u sluaju da nisu navedene u ovoj DZN. Upotreba drugaijih normi od
onih navedenih ovdje moe biti odobrena od Inenjera samo u sluaju da Izvoa
dokae da e primjena tih drugaijih normi rezultirati sigurnijom i/ili kvalitetnijom
Graevinom bez utjecaja na cijene i rokove graenja. Ukoliko tijekom ispunjenja
Ugovora na snagu stupe nove norme koji dozvoljavaju manje stroge tehnike kriterije
i/ili uvjete Ugovora, Izvoa e se pridravati onih navedenih u Zahtjevima Naruitelja,
osim ako Inenjer ne odredi drugaije.
Svi proizvodi, procesi ili usluge koji ovim Ugovorom nisu u potpunosti i jednoznano
odreeni normama , ili koje ne pokrivaju norme, moraju biti takvog tipa i kvalitete koje
odredi Inenjer.
Kada Zakon zahtijeva davanje potvrde kupcu, na njegov zahtjev, navodei sukladnost
sa normama po pitanju isporuenog proizvoda ili usluge, Izvoa e pribaviti takvu
potvrdu i proslijediti je Inenjeru.
Smatra se da ugovorna cijena ukljuuje sve trokove i izdatke potrebne za udovoljenje
Zakonu i normama kako je odreeno Ugovorom.
6.2.2 Popis normi

Oznaka norme
HRN EN 54-1:2012
HRN EN 671-1:2012
HRN EN 671-2:2012
HRN ISO 6309:2000
HRN EN 12416-1:2008
HRN EN 12416-2:2008
HRN EN 12845:2009
HRN EN 135652:2009/Ispr.2:2011
HRN DIN 14493-4:1998
HRN DIN 14494:1998
HRS CEN/TS 14972:2011
HRN EN 15004-1:2008
HRN EN 2:1997
HRN EN 2:1997/A1:2008
HRN EN 1866-1:2008
HRN DIN VDE 0833-1:2005
HRN DIN VDE 0833-2:2005
HRN EN 14604:2008
HRN DIN 14675:2005
Opis norme
Sustavi za otkrivanje i dojavu poara -- 1. dio: Uvod (EN 54-1:2011)
Stabilni protupoarni sustavi -- Hidrantski sustavi -- 1. dio: Hidrantska
cijevna vitla s poluvrstim cijevima (EN 671-1:2012)
Stabilni protupoarni sustavi -- Hidrantski sustavi -- 2. dio: Hidrantski
sustavi s plosnatim cijevima (EN 671-2:2012)
Zatita od poara -- Sigurnosni znakovi (ISO 6309:1987)
Stabilni protupoarni sustavi -- Sustavi za gaenje prahom -- 1. dio:
Zahtjevi i ispitne metode za dijelove (EN 12416-1:2001+A2:2007)
Stabilni protupoarni sustavi -- Sustavi za gaenje prahom -- 2. dio:
Projektiranje, konstrukcija i odravanje (EN 12416-2:2001+A1:2007)
Stabilni sustavi za gaenje poara -- Sustavi automatskih sprinklera -Projektiranje, ugradnja i odravanje (EN 12845:2004+A2:2009)
Stabilni protupoarni sustavi -- Sustavi s pjenom -- 2. dio: Projektiranje,
izvedba i odravanje (EN 13565-2:2009/AC:2010)
Stabilni ureaji za gaenje pjenom -- Ureaji za gaenje laganom pjenom
(DIN 14493-4:1977)
Ureaji za gaenje rasprenom vodom -- Stabilni, s otvorenim sapnicama
(DIN 14494:1979)
Stabilni protupoarni sustavi -- Sustavi vodene magle -- Projektiranje i
ugradnja (CEN/TS 14972:2011)
Stabilni protupoarni sustavi -- Sustavi za gaenje plinom -- 1. dio: Opi
zahtjevi za planiranje i ugradnju (ISO 14520-1:2006, MOD; EN 150041:2008)
Razredba poara (EN 2:1992)
Razredba poara (EN 2:1992/A1:2004)
Mobilni vatrogasni aparati -- 1. dio: Znaajke, svojstva i ispitne metode
(EN 1866-1:2007)
Sustavi za uzbunjivanje zbog poara, provale i prepada -- 1. dio: Opi
zahtjevi (DIN VDE 0833-1:2003)
Sustavi za uzbunjivanje zbog poara, provale i prepada -- 2. dio: Zahtjevi
za sustave za poarno uzbunjivanje (DIN VDE 0833-2:2004)
Ureaji za javljanje dimnog alarma (EN 14604:2005+AC:2008)
Sustavi za otkrivanje i dojavu poara -- Ugradba i djelovanje (DIN
GV & GB
Stranica 264

Oznaka norme
HRN EN 12094-1:2008
HRN EN 12101-1:2008
HRN EN 12101-2:2008
HRN EN 12259-1:2007
HRN EN 12259-2:2007
HRN EN 122592:2007/A2:2007
HRN EN 12259-3:2007
HRN EN 122593:2007/A2:2007
HRN EN 12259-4:2007
HRN EN 12259-5:2007
HRN EN 14339:2007
HRN EN 14384:2007
HRN EN 206-1:2006
HRN EN 934-1:2008
HRN EN 934-2:2012
HRN EN 934-3:2012
HRN EN 934-3:2012
HRN EN 934-4:2010
HRN EN 934-5:2008
HRN EN 934-6:2004
HRN EN 9346:2004/A1:2008
HRN EN 1008:2002
HRN 1128:2007
HRN EN 1504-1:2005
HRN EN 1504-2:2004
Opis norme
14675:2003)
Stabilni protupoarni sustavi -- Dijelovi sustava za gaenje plinom -- 1.
dio: Zahtjevi i ispitne metode za elektrine ureaje za automatsko
upravljanje i odgodu (EN 12094-1:2003)
Sustavi za upravljanje dimom i toplinom -- 1. dio: Specifikacija dimnih
zastora (EN 12101-1:2005+A1:2006)
Sustavi za upravljanje dimom i toplinom -- 2. dio: Specifikacija ureaja za
prirodno odvoenje dima i topline (EN 12101-2:2003)
Stabilni protupoarni sustavi -- Dijelovi sustava za prskanje (sprinkler
sustava) i sustava rasprene vode -- 1. dio: Prskalice (sprinkleri) (EN
12259-1:1999+A1:2001+A2:2004+A3:2006)
sustava) i sustava rasprene vode -- 2. dio: Sklopovi mokrih alarmnih
ventila (EN 12259-2:1999+A1:2001+AC:2002)
sustava) i sustava rasprene vode -- 2. dio: Sklopovi mokrih alarmnih
ventila (EN 12259-2:1999/A2:2005)
sustava) i sustava rasprene vode -- 3. dio: Sklopovi suhih alarmnih
ventila (EN 12259-3:2000+A1:2001)
sustava) i sustava rasprene vode -- 3. dio: Sklopovi suhih alarmnih
ventila (EN 12259-3:2000/A2:2005)
sustava) i sustava rasprene vode -- 4. dio: Alarmna zvona s vodnim
pogonom (EN 12259-4:2000+A1:2001)
sustava) i sustava rasprene vode -- 5. dio: Detektori protoka vode (EN
12259-5:2002)
Podzemni protupoarni hidranti (EN 14339:2005)
Nadzemni protupoarni hidranti (EN 14384:2005)
Beton -- 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (ukljuuje
amandmane A1:2004 i A2:2005) (EN 206-1:2000+A1:2004+A2:2005)
Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -- 1. dio: Opi zahtjevi (EN
934-1:2008)
Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje -- 2. dio: Dodaci betonu -Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznaivanje i obiljeavanje (EN 9342:2009+A1:2012)
Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje -- 3. dio: Dodaci mortu za
zidanje -- Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznaivanje i obiljeavanje (EN
934-3:2009+A1:2012)
zidanje -- Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznaivanje i obiljeavanje (EN
934-3:2009+A1:2012)
injektiranje prednapetih kabela -- Definicije, zahtjevi, sukladnost,
oznaivanje i obiljeavanje (EN 934-4:2009)
Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -- 5. dio: Dodaci mlaznom
betonu -- Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznaivanje i obiljeavanje (EN
934-5:2007)
Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -- 6. dio: Uzorkovanje,
kontrola sukladnosti i vrednovanje sukladnosti (EN 934-6:2001)
Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -- 6. dio: Uzorkovanje,
kontrola sukladnosti i vrednovanje sukladnost (EN 934-6:2001/A1:2005)
Voda za pripremu betona -- Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i
potvrivanje prikladnosti vode, ukljuujui vodu za pranje iz instalacija za
otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN
1008:2002)
Beton -- Smjernice za primjenu norme HRN EN 206-1
Proizvodi i sustavi za zatitu i popravak betonskih konstrukcija -Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti -- 1. dio:
Definicije (EN 1504-1:2005)
GV & GB
Stranica 265

Oznaka norme
HRN EN 1504-3:2005
HRN EN 1504-4:2004
HRN EN 1504-5:2005
HRN EN 1504-6:2007
HRN EN 1504-7:2007
HRN EN 1504-8:2005
HRN EN 1504-9:2008
HRN EN 1504-10:2004
HRN EN 1504-10/AC:2007
HRN EN 12350-1:2009
HRN EN 12350-2:2009
HRN EN 12350-3:2009
HRN EN 12350-4:2009
HRN EN 12350-5:2009
HRN EN 12350-6:2009
HRN EN 12350-7:2009
HRN EN 12350-8:2010
HRN EN 12350-9:2010
HRN EN 12350-10:2010
HRN EN 12350-11:2010
HRN EN 12350-12:2010
HRN EN 12390-1:2012
HRN EN 12390-2:2009
HRN EN 12390-3:2009
HRN EN 123903:2009/Ispr.1:2012
HRN EN 12390-4:2000
HRN EN 12390-5:2009
HRN EN 12390-6:2010
Opis norme
Sustavi povrinske zatite (EN 1504-2:2004)
Konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak (EN 1504-3:2005)
Konstrukcijsko lijepljenje (EN 1504-4:2004)
Injektiranje betona (EN 1504-5:2004)
Sidrenje eline armature (EN 1504-6:2006)
Zatita armature od korozije (EN 1504-7:2006)
Kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti (EN 1504-8:2004)
Opa naela za uporabu proizvoda i sustava (EN 1504-9:2008)
Primjena proizvoda i sustava na gradilitu i kontrola kvalitete radova (EN
1504-10:2003)
Primjena proizvoda i sustava na gradilitu i kontrola kvalitete radova (EN
1504-10:2003/AC:2005)
Ispitivanje svjeega betona -- 1. dio: Uzorkovanje (EN 12350-1:2009)
Ispitivanje svjeega betona -- 2. dio: Ispitivanje slijeganjem (EN 123502:2009)
Ispitivanje svjeega betona -- 3. dio: Vebe ispitivanje (EN 12350-3:2009)
Ispitivanje svjeega betona -- 4. dio: Stupanj zbijenosti (EN 12350-4:2009)
Ispitivanje svjeega betona -- 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem (EN
12350-5:2009)
Ispitivanje svjeega betona -- 6. dio: Gustoa (EN 12350-6:2009)
Ispitivanje svjeega betona -- 7. dio: Sadraj pora -- Tlane metode (EN
12350-7:2009)
Ispitivanje svjeega betona -- 8. dio: Samozbijajui beton -- Ispitivanje
rasprostiranja slijeganjem (EN 12350-8:2010)
Ispitivanje svjeega betona -- 9. dio: Samozbijajui beton -- Ispitivanje Vlijevkom (EN 12350-9:2010)
Ispitivanje svjeega betona -- 10. dio: Samozbijajui beton -- Ispitivanje Lposudom (EN 12350-10:2010)
Ispitivanje svjeega betona -- 11. dio: Samozbijajui beton -- Ispitivanje
segregacije sijanjem (EN 12350-11:2010)
Ispitivanje svjeega betona -- 12. dio: Samozbijajui beton -- Ispitivanje Jprstenom (EN 12350-12:2010)
Ispitivanje ovrsloga betona -- 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za
uzorke i kalupe (EN 12390-1:2012)
Ispitivanje ovrsnuloga betona -- 2. dio: Izrada i njega ispitnih uzoraka za
ispitivanje vrstoa (EN 12390-2:2009)
Ispitivanje ovrsnuloga betona -- 3. dio: Tlana vrstoa ispitnih uzoraka
(EN 12390-3:2009)
Ispitivanje ovrsnuloga betona -- 3. dio: Tlana vrstoa ispitnih uzoraka
(EN 12390-3:2009/AC:2011)
Ispitivanje ovrsloga betona -- 4. dio: Tlana vrstoa -- Specifikacija
ureaja za ispitivanje (EN 12390-4:2000)
Ispitivanje ovrsnuloga betona -- 5. dio: vrstoa ispitnih uzoraka na
savijanje (EN 12390-5:2009)
Ispitivanje ovrsloga betona -- 6. dio: Vlana vrstoa cijepanjem ispitnih
uzoraka (EN 12390-6:2009)
GV & GB
Stranica 266

Oznaka norme
HRN EN 12390-7:2009
HRN EN 12390-8:2009
HRS CEN/TS 1239010:2008
HRN EN 12504-1:2009
HRN EN 12504-2:2012
HRN EN 12504-3:2005
HRN EN 12504-4:2004
HRN EN 13670:2010
HRN EN 13791:2007
HRN EN 197-1:2012
HRN EN 197-2:2004
HRN EN 197-4:2006
HRN EN 413-1:2011
HRN EN 459-1:2010
HRN CEN/TS 12390-9:2006
HRN ENV 13282:2004
HRN CR 14245:2004
HRN EN 13162:2012
HRN EN 13163:2012
HRN EN 13164:2012
HRN EN 13165:2012
HRN EN 13166:2012
HRN EN 13167:2012
HRN EN 13168:2012
HRN EN 13169:2012
HRN EN 13170:2012
HRN EN 13171:2012
HRN EN 14064-1:2010
HRN EN 14064-1:2010
HRN EN 14064-2:2010
HRN EN 14303:2010
Opis norme
Ispitivanje ovrsnuloga betona -- 7. dio: Gustoa ovrsnuloga betona (EN
12390-7:2009)
Ispitivanje ovrsnuloga betona -- 8. dio: Dubina prodora vode pod tlakom
(EN 12390-8:2009)
Ispitivanje ovrsnuloga betona -- 10. dio: Odreivanje relativne otpornosti
betona na karbonizaciju (CEN/TS 12390-10:2007)
Ispitivanje betona u konstrukcijama -- 1. dio: Izvaeni ispitni uzorci -Uzimanje, pregled i ispitivanje tlane vrstoe (EN 12504-1:2009)
Ispitivanje betona u konstrukcijama -- 2. dio: Nerazorno ispitivanje -Odreivanje indeksa sklerometra (EN 12504-2:2012)
Ispitivanje betona u konstrukcijama -- 3. dio: Odreivanje sile upanja
(pull-out) (EN 12504-3:2005)
Ispitivanje betona -- 4. dio: Odreivanje brzine ultrazvunog impulsa (EN
12504-4:2004)
Izvedba betonskih konstrukcija (EN 13670:2009)
Ocjena in-situ tlane vrstoe u konstrukcijama i predgotovljenim
betonskim dijelovima (EN 13791:2007)
Cement -- 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa ope
namjene (EN 197-1:2011)
Cement -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 197-2:2000)
Cement -- 4. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti metalurkog
cementa niske rane vrstoe (EN 197-4:2004)
Zidarski cement -- 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN
413-1:2011)
Graevno vapno -- 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN
459-1:2010)
Ispitivanje ovrsloga betona -- 9. dio: Otpornost na smrzavanje i
odmrzavanje -- Ljutenje (CEN/TS 12390-9:2006)
Hidraulino vezivo za ceste -- Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti
(ENV 13282:2000)
Smjernice za primjenu EN 197-2 "Vrednovanje sukladnosti" (CR
14245:2001)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvorniki izraeni proizvodi od
mineralne vune (MW) -- Specifikacija (EN 13162:2012)
ekspandiranog polistirena (EPS) -- Specifikacija (EN 13163:2012)
ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) -- Specifikacija (EN 13164:2012)
tvrde poliuretanske pjene (PUR) -- Specifikacija (EN 13165:2012)
Toplinsko izolacijski proizvodi za zgrade -- Tvorniki izraeni proizvodi od
fenolne pjene (PF) -- Specifikacija (EN 13166:2012)
elijastog (pjenastog) stakla (CG) -- Specifikacija (EN 13167:2012)
drvene vune (WW) -- Specifikacija (EN 13168:2012)
ekspandiranog perlita (EPB) -- Specifikacija (EN 13169:2012)
ekspandiranog pluta (ICB) -- Specifikacija (EN 13170:2012)
drvenih vlakana (WF) -- Specifikacija (EN 13171:2012)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za zgrade -- Nevezani proizvodi od
mineralne vune (MW) oblikovani na mjestu primjene -- 1. dio:
Specifikacija za nevezane proizvode prije ugradnje (EN 14064-1:2010)
Specifikacija za nevezane proizvode prije ugradnje (EN 14064-1:2010)
Specifikacija za ugraene proizvode (EN 14064-2:2010)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za instalacije u zgradama i industriji -Tvorniki izraeni proizvodi od mineralne (MW) vune -- Specifikacija (EN
14303:2009)
GV & GB
Stranica 267

Oznaka norme
HRN EN 14304:2010
HRN EN 14305:2010
HRN EN 14306:2010
HRN EN 14307:2010
HRN EN 14308:2010
HRN EN 14309:2010
HRN EN 14313:2010
HRN EN 14314:2010
HRN EN 14933:2008
HRN EN 14934:2008
HRN EN 15599-1:2010
HRN EN 15599-2:2010
HRN EN 15600-1:2010
HRN EN 15600-2:2010
HRN EN 15715:2010
HRN EN 16069:2012
HRN EN ISO 7345:1998
HRN EN ISO 10456:2008
HRN EN 12524:2002
HRN EN ISO 13793:2002
HRN EN 14114:2004
HRN EN 1090-1:2012
Opis norme
Toplinsko-izolacijski proizvodi za instalacije u zgradama i industriji -Tvorniki izraeni proizvodi od savitljive elastomerne pjene (FEF) -Specifikacija (EN 14304:2009)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za instalacije u zgradama i industriji -Tvorniki izraeni proizvodi od elijastog (pjenastog) stakla (CG) -Specifikacija (EN 14305:2009)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za instalacije u zgradama i industriji -Tvorniki izraeni proizvodi od kalcijevog silikata (CS) -- Specifikacija (EN
14306:2009)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za instalacije u zgradama i industriji -Tvorniki izraeni proizvodi od ekstrudirane polistirenske pjene (XPS) -Specifikacija (EN 14307:2009)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za instalacije u zgradama i industriji -Tvorniki izraeni proizvodi od tvrde poliuretanske pjene (PUR) i
poliizocijanuratne pjene -- Specifikacija (EN 14308:2009)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za instalacije u zgradama i industriji -Tvorniki izraeni proizvodi od ekspandiranog polistirena (EPS) -Specifikacija (EN 14309:2009)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za instalacije u zgradama i industriji -Tvorniki izraeni proizvodi od polietilenske pjene (PEF) -- Specifikacija
(EN 14313:2009)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za instalacije u zgradama i industriji -Tvorniki izraeni proizvodi od fenolne pjene (PF) -- Specifikacija (EN
14314:2009)
Toplinsko-izolacijski proizvodi i proizvodi ispunjeni laganim punjenjem za
primjenu u graevinarstvu -- Tvorniki izraeni proizvodi od
ekspandiranog polistirena (EPS) -- Specifikacija (EN 14933:2007)
Toplinsko-izolacijski proizvodi i proizvodi ispunjeni laganim punjenjem za
primjenu u graevinarstvu -- Tvorniki izraeni proizvodi od ekstrudirane
polistirenske pjene (XPS) -- Specifikacija (EN 14934:2007)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu zgrada i industrijske instalacije -Toplinska izolacija od ekspandirano-perlitnih (EP) proizvoda oblikovana na
mjestu primjene -- 1. dio: Specifikacija za vezane i nevezane proizvode
prije ugradnje (EN 15599-1:2010)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu zgrada i industrijske instalacije -Toplinska izolacija od ekspandirano-perlitnih (EP) proizvoda oblikovana na
mjestu primjene -- 2. dio: Specifikacija za ugraene proizvode (EN 155992:2010)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu zgrada i industrijske instalacije -Toplinska izolacija od ljuskasto-vermikulitnih (EV) proizvoda oblikovana na
mjestu primjene -- 1. dio: Specifikacija za vezane i nevezane proizvode
prije ugradnje (EN 15600-1:2010)
Toplinsko-izolacijski proizvodi za opremu zgrada i industrijske instalacije -Toplinska izolacija od ljuskasto-vermikulitnih (EV) proizvoda oblikovana na
mjestu primjene -- 2. dio: Specifikacija za ugraene proizvode (EN 156002:2010)
Toplinsko-izolacijski proizvodi -- Upute za ugradnju i uvrenje za
ispitivanje reakcije na poar -- Tvorniki izraeni proizvodi (EN
15715:2009)
polietilenske pjene (PEF) -- Specifikacija (EN 16069:2012)
Toplinska izolacija -- Fizikalne veliine i definicije (ISO 7345:1987; EN ISO
7345:1995)
Graevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i vlagu -Tabline projektne vrijednosti i postupci odreivanja nazivnih i projektnih
toplinskih vrijednosti (ISO 10456:2007; EN ISO 10456:2007)
Graevni materijali i proizvodi -- Svojstva s obzirom na toplinu i vlagu -Tablice projektnih vrijednosti (EN 12524:2000)
Toplinske znaajke zgrada -- Projektiranje temelja radi spreavanja
podizanja uslijed smrzavanja (ISO 13793:2001; EN ISO 13793:2001)
Znaajke opreme zgrada i industrijskih instalacija s obzirom na toplinu i
vlagu -- Proraun difuzije vodene pare -- Izolacijski sustavi za hladne cijevi
(EN 14114:2002)
Izvedba elinih i aluminijskih konstrukcija -- 1. dio: Zahtjevi za
GV & GB
Stranica 268

Oznaka norme
HRN EN 1090-2:2011
HRN EN 1090-3:2008
HRN EN 771-1:2011
HRN EN 771-2:2011
HRN EN 771-3:2011
HRN EN 771-4:2011
HRN EN 771-5:2011
HRN EN 771-6:2011
HRN EN 845-1:2008
HRN EN 845-2:2003
HRN EN 845-3:2008
HRN EN 998-1:2010
HRN EN 998-2:2010
HRN EN 13914-1:2005
HRN EN 13914-2:2005
HRN CEN/TR 15123:2005
HRN CEN/TR 15124:2005
HRN CEN/TR 15125:2005
HRN EN 15824:2009
HRN EN 15824:2009
HRN EN ISO 22282-1:2012
HRN EN ISO 22282-2:2012
HRN EN ISO 22282-3:2012
HRN EN ISO 22282-4:2012
HRN EN ISO 22282-5:2012
HRN EN ISO 22282-6:2012
HRS CEN ISO/TS 224752:2012
HRN EN ISO 22476-1:2012
Opis norme
ocjenjivanje sukladnosti konstrukcijskih komponenata (EN 10901:2009+A1:2011)
Izvedba elinih i aluminijskih konstrukcija -- 2. dio: Tehniki zahtjevi za
eline konstrukcije (EN 1090-2:2008+A1:2011)
Izvedba elinih i aluminijskih konstrukcija -- 3. dio: Tehniki zahtjevi za
aluminijske konstrukcije (EN 1090-3:2008)
Specifikacije za zidne elemente -- 1. dio: Openi zidni elementi (EN 7711:2011)
Specifikacije za zidne elemente -- 2. dio: Vapnenosilikatni zidni elementi
(EN 771-2:2011)
Specifikacije za zidne elemente -- 3. dio: Betonski zidni elementi (gusti i
lagani agregat) (EN 771-3:2011)
Specifikacije za zidne elemente -- 4. dio: Zidni elementi od porastoga
betona (EN 771-4:2011)
Specifikacije za zidne elemente -- 5. dio: Zidni elementi od umjetnoga
kamena (EN 771-5:2011)
Specifikacije za zidne elemente -- 6. dio: Zidni elementi od prirodnog
kamena (EN 771-6:2011)
Specifikacije za pomone dijelove zia -- 1. dio: Spone, vlane vezice,
papue za grede i konzole (EN 845-1:2003+A1:2008)
Specifikacija za pomone dijelove zia -- 2. dio: Nadvoji (EN 845-2:2003)
Specifikacije za pomone dijelove zia -- 3. dio: Armatura horizontalnih
sljubnica od elinih mrea (EN 845-3:2003+A1:2008)
Specifikacija morta za zie -- 1. dio: Vanjska i unutarnja buka (EN 9981:2010)
Specifikacija morta za zie -- 2. dio: Mort za zie (EN 998-2:2010)
Projektiranje, priprema i primjena vanjskih i unutarnjih buka -- 1. dio:
Vanjske buke (EN 13914-1:2005)
Projektiranje, priprema i primjena vanjskih i unutarnjih buka -- 2. dio:
Razmatranje projektiranja i bitnih naela za unutarnje buke (EN 139142:2005)
Projektiranje, priprema i primjena sustava unutarnjih polimernih buka
(CEN/TR 15123:2005)
Projektiranje, priprema i primjena sustava unutarnjih buka na osnovi
gipsa (CEN/TR 15124:2005)
Projektiranje, priprema i primjena sustava unutarnjih cementnih i/ili
vapnenih buka (CEN/TR 15125:2005)
Specifikacije za vanjske i unutranje buke na osnovi organskih veziva
(EN 15824:2009)
Specifikacije za vanjske i unutranje buke na osnovi organskih veziva
(EN 15824:2009)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Geohidrauliko ispitivanje -- 1. dio:
Opa pravila (ISO 22282-1:2012; EN ISO 22282-1:2012)
Ispitivanje vodopropusnosti u buotini otvorenim sustavom (ISO 222822:2012; EN ISO 22282-2:2012)
Ispitivanje vodopropusnosti stijenske mase tlakom vode u buotini (ISO
22282-3:2012; EN ISO 22282-3:2012)
Ispitivanje crpenjem vode (ISO 22282-4:2012; EN ISO 22282-4:2012)
Infiltrometarsko ispitivanje (ISO 22282-5:2012; EN ISO 22282-5:2012)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje Geohidrauliko ispitivanje -- 6. dio:
Ispitivanje vodopropusnosti u buotini zatvorenim sustavom (ISO 222826:2012; EN ISO 22282-6:2012)
Geotechnical investigation and testing Sampling methods and
groundwater measurements Part 2: Qualification criteria for enterprises
and personnel (ISO/TS 22475-2:2006; CEN ISO/TS 22475-2:2006)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Metode uzorkovanja i mjerenja
razine podzemne vode -- 3. dio: Neovisna ocjena sukladnosti organizacije
i osoblja (ISO/TS 22475-3:2007; CEN ISO/TS 22475-3:2007)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Terensko ispitivanje -- 1. dio:
Ispitivanje elektrinim statikim prodiranjem bez mjerenja pornoga tlaka i
GV & GB
Stranica 269

Oznaka norme
HRN EN ISO 224762:2008/A1:2012
HRN EN ISO 224763:2008/A1:2012
HRN EN ISO 22476-4:2012
HRN EN ISO 22476-5:2012
HRN EN ISO 22476-7:2012
HRN EN ISO 14688-1:2008
HRN EN ISO 14688-2:2008
HRN EN ISO 14689-1:2008
HRS CEN ISO/TS 17892-
Opis norme
s mjerenjem pornoga tlaka (ISO 22476-1:2012; EN ISO 22476-1:2012)
Dinamika penetracija (ISO 22476-2:2005/Amd 1:2011; EN ISO 224762:2005/A1:2011)
Standardno penetracijsko ispitivanje (ISO 22476-3:2005/Amd 1:2011; EN
ISO 22476-3:2005/A1:2011)
Ispitivanje Mnardovim presiometrom (ISO 22476-4:2012; EN ISO 224764:2012)
Ispitivanje savitljivim dilatometrom (ISO 22476-5:2012; EN ISO 224765:2012)
Ispitivanje hidraulikom preom u buotini (ISO 22476-7:2012; EN ISO
22476-7:2012)
Ispitivanje s pomou prodiranja utega (WST) (ISO/TS 22476-10:2005; CEN
ISO/TS 22476-10:2005)
Ispitivanje plosnatim dilatometrom (DMT) (ISO 22476-11:2005; CEN
ISO/TS 22476-11:2005)
Ispitivanje plosnatim dilatometrom (DMT) (ISO 22476-11:2005; CEN
ISO/TS 22476-11:2005)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Identifikacija i klasifikacija tla -- 1.
dio: Identifikacija i opis (ISO 14688-1:2002; EN ISO 14688-1:2002)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Identifikacija i klasifikacija tla -- 2.
dio: Naela klasifikacije (ISO 14688-2:2004; EN ISO 14688-2:2004)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Identifikacija i klasifikacija stijene
-- 1. dio: Identifikacija i opis (ISO 14689-1:2003; EN ISO 14689-1:2003)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Laboratorijsko ispitivanje tla -- 1.
dio: Odreivanje vlanosti (ISO/TS 17892-1:2004; CEN ISO/TS 178921:2004)
dio: Odreivanje gustoe sitnozrnoga tla (ISO/TS 17892-2:2004; CEN
ISO/TS 17892-2:2004)
dio: Odreivanje gustoe vrstih estica -- Metoda piknometra (ISO/TS
17892-3:2004; CEN ISO/TS 17892-3:2004)
dio: Odreivanje granulometrijskog sastava (ISO/TS 17892-4:2004; CEN
ISO/TS 17892-4:2004)
dio: Edometarsko ispitivanje s inkrementalnim optereenjem (ISO/TS
17892-5:2004; CEN ISO/TS 17892-5:2004)
dio: Pokus s padajuim iljkom (ISO/TS 17892-6:2004; CEN ISO/TS 178926:2004)
dio: Ispitivanje jednoosne tlane vrstoe sitnozrnoga tla (ISO/TS 178927:2004; CEN ISO/TS 17892-7:2004)
dio: Nekonsolidirano nedrenirano troosno ispitivanje (ISO/TS 178928:2004; CEN ISO/TS 17892-8:2004)
dio: Konsolidirana troosna tlana ispitivanja tla zasienog vodom (ISO/TS
17892-9:2004; CEN ISO/TS 17892-9:2004)
dio: Izravni posmik (ISO/TS 17892-10:2004; CEN ISO/TS 17892-10:2004)
dio: Odreivanje propusnosti metodom stalnog i promjenjivog potencijala
(ISO/TS 17892-11:2004; CEN ISO/TS 17892-11:2004)
GV & GB
Stranica 270

Oznaka norme
12:2008
HRN EN ISO 22475-1:2008
HRN EN ISO 22476-2:2008
HRN EN ISO 22476-3:2008
HRN EN 1536:2010
HRN EN 1537:2008
HRN EN 1538:2010
HRN EN 12063:2008
HRN EN 12699:2008
HRN EN 12715:2008
HRN EN 12716:2008
HRN EN 14199:2008
HRN EN 14475:2008
HRN EN 14490:2010
HRN EN 14679:2008
HRN EN 14731:2008
HRN EN 15237:2008
HRN EN 1467:2012
HRN EN 1468:2012
HRN EN 1469:2005
HRN EN 12057:2005
HRN EN 12058:2005
HRN EN 12059:2012
HRN EN 12440:2008
HRN EN 12670:2003
HRN EN ISO 10318:2008
HRN EN ISO 10320:2001
HRN EN 13249:2002
HRN EN 13249/A1:2005
HRN EN 13251:2002
HRN EN 13251/A1:2005
HRN EN 13252:2002
HRN EN 13252/A1:2005
HRN EN 13253:2002
Opis norme
dio: Odreivanje Atterbergovih granica (ISO/TS 17892-12:2004; CEN
ISO/TS 17892-12:2004)
Geotehniko istraivanje i ispitivanje -- Metode uzorkovanja i mjerenja
podzemne vode -- 1. dio: Tehnika naela izvedbe (ISO 22475-1:2006; EN
ISO 22475-1:2006)
Dinamika penetracija (ISO 22476-2:2005; EN ISO 22476-2:2005)
Standardno penetracijsko ispitivanje (ISO 22476-3:2005; EN ISO 224763:2005)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Bueni piloti (EN 1536:2010)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Sidra u tlu i stijeni (EN
1537:1999)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Dijafragme (EN 1538:2010)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Zagatne stijene od murja (EN
12063:1999)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Piloti s razmicanjem tla (EN
12699:2000)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Injektiranje (EN 12715:2000)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Mlazno injektiranje (EN
12716:2001)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Mikropiloti (EN 14199:2005)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Ojaani nasip (EN
14475:2006+AC:2006)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- avlano tlo (EN 14490:2010)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Dubinsko mijeanje (EN
14679:2005+AC:2006)
Izvedba posebnih geotehnikih radova -- Poboljanje tla dubinskim
vibriranjem (EN 14731:2005)
Izvoenje posebnih geotehnikih radova -- Uspravne drenae (EN
15237:2007)
Prirodni kamen -- Sirovi blokovi -- Zahtjevi (EN 1467:2012)
Prirodni kamen -- Sirove ploe -- Zahtjevi (EN 1468:2012)
Proizvodi od prirodnog kamena -- Ploe za oblaganje -- Zahtjevi (EN
1469:2004)
Proizvodi od prirodnog kamena -- Modularne ploe -- Zahtjevi (EN
12057:2004)
Proizvodi od prirodnog kamena -- Ploe za podove i stube -- Zahtjevi (EN
12058:2004)
Proizvodi od prirodnog kamena -- Dimenzionirani obraeni kamen -Zahtjevi (EN 12059:2008+A1:2011)
Prirodni kamen -- Kriteriji za utvrivanje nazivlja (EN 12440:2008)
Prirodni kamen -- Nazivlje (EN 12670:2001)
Geosintetici -- Nazivi i definicije (ISO 10318:2005; EN ISO 10318:2005)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Identifikacija na gradilitu
(ISO 10320:1999; EN ISO 10320:1999)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Zahtijevana svojstva za
uporabu pri izgradnji cesta i ostalih prometnih povrina (izuzimaju se
eljeznice i asfaltni sojevi) (EN 13249:2000)
uporabu pri izgradnji cesta i ostalih prometnih povrina (EN
13249:2000/A1:2005)
uporabu pri izvoenju zemljanih radova, temelja i potpornih konstrukcija
(EN 13251:2000)
uporabu pri izvoenju zemljanih radova, temelja i potpornih konstrukcija
(EN 13251:2000/A1:2005)
uporabu u drenanim sustavima (EN 13252:2000)
uporabu u drenanim sustavima (EN 13252:2000/A1:2005)
uporabu u zatiti od erozije (zatita obale, obaloutvrde) (EN 13253:2000)
GV & GB
Stranica 271

Oznaka norme
HRN EN 13253/A1:2005
HRN EN 13255:2002
HRN EN 13255/A1:2005
HRN EN 13255/AC:2004
HRN EN 13256:2002
HRN EN 13256/A1:2005
HRN EN 13256/AC:2004
HRN EN 13362:2005
HRN EN 13491:2005
HRN EN
13491:2005/A1:2008
HRN CEN/TR 15019:2005
HRN EN 15381:2008
HRN EN 15382:2008
HRN EN 233:2008
HRN EN 234:2008
HRN EN 259-1:2008
HRN EN 266:2008
HRN EN 520:2010
HRN DIN 4103-1:2010
HRN EN 12781:2008
HRN EN 12825:2001
HRN EN 12859:2011
HRN EN 12860:2002
HRN EN 12860/AC:2003
HRN EN 12956:2008
HRN EN 13085:2008
HRN EN 13213:2002
HRN EN 13279-1:2008
HRN EN 13318:2001
HRN EN 13454-1:2006
HRN EN 13658-1:2006
HRN EN 13658-2:2006
HRN EN 13813:2003
Opis norme
uporabu u sustavima kontrole vanjske erozije (EN 13253:2000/A1:2005)
uporabu pri izgradnji kanala (EN 13255:2000)
uporabu pri izgradnji kanala (EN 13255:2000/A1:2005)
uporabu pri izgradnji kanala (EN 13255:2000/AC:2003)
uporabu pri izgradnji tunela i podzemnih graevina (EN 13256:2000)
uporabu pri izgradnji tunela i podzemnih graevina (EN
13256:2000/A1:2005)
uporabu pri izgradnji tunela i podzemnih graevina (EN
13256:2000/AC:2003)
Geosintetike barijere -- Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji
kanala (EN 13362:2005)
tunela i podzemnih graevina (EN 13491:2004)
Geosintetike barijere -- Zahtijevana svojstva za uporabu kao barijere za
tekuine pri izgradnji tunela i podzemnih graevina (EN
13491:2004/A1:2006)
Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom -- Kontrola kvalitete na
gradilitu (CEN/TR 15019:2005)
uporabu u kolnicima i asfaltnim presvlakama (EN 15381:2008)
objekata prometne infrastrukture (EN 15382:2008)
Zidni pokrovi u rolama -- Specifikacija za zavrne zidne pokrove od
papira, vinila i plastike (EN 233:1999)
Zidni pokrovi u rolama -- Specifikacije za zidne pokrove za naknadnu
dekoraciju (EN 234:1989+A1:1996+AC:1997)
Zidni pokrovi u rolama -- Zidni pokrovi za teke radne uvjete -- 1. dio:
Specifikacije (EN 259-1:2001)
Zidni pokrovi u rolama -- Specifikacije za tekstilne zidne pokrove (EN
266:1991)
Gipsane ploe -- Definicije, zahtjevi i metode ispitivanja (EN
520:2004+A1:2009)
Nenosivi unutarnji pregradni zidovi -- Zahtjevi i ispitivanje (DIN 41031:1984)
Zidni pokrovi -- Specifikacija za ploe od pluta (EN 12781:2001)
Podignuti podovi (EN 12825:2001)
Gipsani blokovi -- Definicije, zahtjevi i metode ispitivanja (EN 12859:2011)
Ljepila na osnovi gipsa za gipsane blokove -- Definicije, zahtjevi i ispitne
metode (EN 12860:2001)
Ljepila na osnovi gipsa za gipsane blokove -- Definicije, zahtjevi i ispitne
metode (EN 12860:2001/AC:2002)
Zidni pokrovi u rolama -- Odreivanje dimenzija, ravnosti, upijanja vode i
perivosti (EN 12956:1999+A1:2001)
Zidni pokrovi -- Specifikacija za pluto u rolama (EN 13085:2001)
uplji podovi (EN 13213:2001)
Veziva i buke na osnovi gipsa -- 1. dio: Definicije i zahtjevi (EN 132791:2008)
Materijali za in situ podove (estrihe) i in situ podovi (estrisi) -- Definicije
(EN 13318:2000)
Veziva, sastavljena veziva i tvorniki pripremljene mjeavine za in situ
podove (estrihe) na osnovi kalcijevog sulfata -- 1.dio: Definicije i zahtjevi
(EN 13454-1:2004)
Metalni profili i nosai za buku -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode -- 1.
dio: Unutarnje buke (EN 13658-1:2005)
Metalni profili i nosai za buku -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode -- 2.
dio: Vanjske buke (EN 13658-2:2005)
Materijal za in situ podove (estrihe) i in situ podovi (estrisi) -- Materijal za
GV & GB
Stranica 272

Oznaka norme
HRN EN 13815:2008
HRN EN 13915:2008
HRN EN 13950:2008
HRN EN 13963:2007
HRN EN 13964:2007
HRN EN 14190:2008
HRN EN 14195:2007
HRN EN 14209:2008
HRN EN 14246:2006
HRN EN
14246:2006/Ispr.1:2008
HRN EN 14353:2010
HRN EN 14496:2008
HRN EN 14566:2010
HRN EN 15102:2011
HRN EN 15283-1:2010
HRN EN 15283-2:2010
HRN EN 15318:2008
HRN EN 15319:2008
HRN DIN 18181:2010
HRN DIN 18183-1:2010
HRN EN 490:2012
HRN EN 492:2012
HRN EN 494:2012
HRN EN 495-5:2003
HRN EN 501:2008
HRN EN 502:2008
HRN EN 504:2008
HRN EN 505:2008
HRN EN 506:2008
HRN EN 507:2008
HRN EN 508-1:2008
HRN EN 508-2:2008
Opis norme
in situ podove (estrihe) -- Svojstva i zahtjevi (EN 13813:2002)
Oblikovni elementi od vlaknom ojaanog gipsa -- Definicije, zahtjevi i
ispitne metode (EN 13815:2006)
Predgotovljeni zidni paneli od gipsanih ploa s jezgrom iz kartonskog saa
-- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 13915:2007)
Gipsane kompozitne ploe za toplinsku i zvunu izolaciju -- Definicije,
zahtjevi i ispitne metode (EN 13950:2005)
Materijal za obradbu i zaglaivanje spojeva gipsanih ploa -- Definicije,
zahtjevi i ispitne metode (EN 13963:2005+AC:2006)
Ovjeeni stropovi -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 13964:2004+A1:2006)
Dodatno obraene gipsane ploe -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode
(EN 14190:2005)
Metalni profili potkonstrukcija za sustave s gipsanim ploama -- Definicije,
zahtjevi i ispitne metode (EN 14195:2005+AC:2006)
Predgotovljeni gipsani elementi -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN
14209:2005)
Gipsani elementi za sputene stropove -- Definicije, zahtjevi i postupci
ispitivanja (EN 14246:2006)
Gipsani elementi za sputene stropove -- Definicije, zahtjevi i postupci
ispitivanja (EN 14246:2006/AC:2007)
Pomoni i dodatni metalni profili za uporabu s gipsanim ploama -Definicije, zahtjevi i metode ispitivanja (EN 14353:2007+A1:2010)
Ljepila na osnovi gipsa za toplinsko/zvuno izolacijske kompozitne panele
i gipsane ploe -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN 14496:2005)
Mehanika spajala za sustave s gipsanim ploama -- Definicije, zahtjevi i
metode ispitivanja (EN 14566:2008+A1:2009)
Dekorativni zidni pokrovi -- Role i ploe (EN 15102:2007+A1:2011)
Gipsane ploe s vlaknastim ojaanjem -- Definicije, zahtjevi i metode
ispitivanja -- 1. dio: Gipsane ploe s ojaanjem iz armaturnog voala (EN
15283-1:2008+A1:2009)
Gipsane ploe s vlaknastim ojaanjem -- Definicije, zahtjevi i metode
ispitivanja -- 2. dio: Gipsanovlaknaste ploe (EN 15283-2:2008+A1:2009)
Projektiranje i primjena graevnih dijelova od gipsanih zidnih ploa (EN
15318:2007)
Opa naela projektiranja gipsanim ploama ojaanim staklenim i
polimernim vlaknima (EN 15319:2007)
Gipsane ploe u zgradarstvu -- Primjena (DIN 18181:2008)
Pregradni zidovi i zidne obloge iz gipsanih ploa s metalnim
podkonstrukcijama -- 1. dio: Obloga iz gipsanih ploa (DIN 18183-1:2009)
Betonski crijep i pomoni dijelovi za pokrivanje krovova i oblaganje zidova
-- Specifikacije proizvoda (EN 490:2011)
Ploe i pomoni dijelovi od cementa ojaanog vlaknima -- Specifikacija
proizvoda i metode ispitivanja (EN 492:2012)
Valovite ploe i pomoni dijelovi od cementa ojaanog vlaknima -Specifikacija proizvoda i metode ispitivanja (EN 494:2012)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Odreivanje pregibljivosti pri niskoj
temperaturi -- 5. dio: Plastine i elastomerne hidroizolacijske trake za
krovove (EN 495-5:2000)
Krovopokrivaki proizvodi od lima -- Specifikacija za nenosive
krovopokrivake proizvode od pocinanog lima (EN 501:1994)
krovopokrivake proizvode od nehrajueg elinog lima (EN 502:1999)
krovopokrivake proizvode od bakrenog lima (EN 504:1999)
krovopokrivake proizvode od elinog lima (EN 505:1999)
Krovopokrivaki proizvodi od lima -- Specifikacija za samonosive
proizvode od bakrenog ili pocinanog lima (EN 506:2008)
krovopokrivake proizvode od aluminijskog lima (EN 507:1999)
proizvode od elinog, aluminijskog ili nehrajueg elinog lima -- 1. dio:
elik (EN 508-1:2008)
GV & GB
Stranica 273

Oznaka norme
HRN EN 508-3:2008
HRN EN 534:2010
HRN EN 544:2011
HRN EN 612:2008
HRN EN 1013:2012
HRN EN 1304:2005
HRN EN 12467:2012
HRN EN 12970:2003
HRN EN 13707:2009
HRN EN 13859-1:2010
HRN EN 13859-2:2010
HRN EN 13956:2012
HRN EN 13967:2012
HRN EN 13969:2005
HRN EN
13969:2005/A1:2008
HRN EN 13970:2005
HRN EN
13970:2005/A1:2008
HRN EN 13984:2005
HRN EN
13984:2005/A1:2008
HRN EN 14509:2008
HRN EN
14509:2008/Ispr.1:2008
HRN EN 14782:2008
HRN EN 14783:2008
HRN EN 14909:2012
HRN EN 14967:2008
HRN EN 15814:2012
HRN EN 12620:2008
HRN EN 13043:2003
HRN EN
13043:2003/AC:2006
HRN EN 13055-1:2003
Opis norme
Aluminij (EN 508-2:2008)
Nehrajui elik (EN 508-3:2008)
Valovite bitumenske ploe -- Specifikacija proizvoda i ispitne metode (EN
534:2006+A1:2010)
Bitumenske indre s mineralnim i/ili sintetikim ulocima -- Specifikacija
proizvoda i metode ispitivanja (EN 544:2011)
Limeni oluci i odvodne cijevi za kinicu s preklopnim spojem (EN
612:2005)
Prozirne jednoslojne profilirane plastine trake za unutranje i vanjske
krovove, zidove i stropove -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 1013:2012)
Glineni crijep i pomoni dijelovi -- Definicije i specifikacije proizvoda (EN
1304:2005)
Ravne ploe od cementa ojaanog vlaknima -- Specifikacija proizvoda i
metode ispitivanja (EN 12467:2012)
Hidroizolacijski asfaltni mastiks -- Definicije, zahtjevi i ispitne metode (EN
12970:2000)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske hidroizolacijske krovne trake
s ulokom -- Definicije i znaajke (EN 13707:2004+A2:2009)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Definicije i znaajke podlonih traka -- 1.
dio: Podlone trake za prijeklopno pokrivanje krovova (EN 13859-1:2010)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Definicije i znaajke podlonih traka -- 2.
dio: Podlone trake za zidove (EN 13859-2:2010)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i elastomerne hidroizolacijske
trake za krovove -- Definicije i znaajke (EN 13956:2012)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i elastomerne trake za zatitu
od vlage i vode iz tla -- Definicije i znaajke (EN 13967:2012)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske trake za zatitu od vlage i
vode iz tla -- Definicije i znaajke (EN 13969:2004)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske trake za zatitu od vlage i
vode iz tla -- Definicije i znaajke (EN 13969:2004/A1:2006)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske paronepropusne trake -Definicije i znaajke (EN 13970:2004)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske paronepropusne trake -Definicije i znaajke (EN 13970:2004/A1:2006)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i elastomerne paronepropusne
trake -- Definicije i znaajke (EN 13984:2004)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i elastomerne paronepropusne
trake -- Definicije i znaajke (EN 13984:2004/A1:2006)
Samonosivi izolacijski paneli obostrano obloeni limom -- Tvorniki
izraeni proizvodi -- Specifikacije (EN 14509:2006)
Samonosivi izolacijski paneli obostrano obloeni limom -- Tvorniki
izraeni proizvodi -- Specifikacije (EN 14509:2006/AC:2008)
Samonosivi limovi za pokrivanje krovova, vanjska i unutarnja oblaganja -Specifikacija proizvoda i zahtjevi (EN 14782:2006)
Nenosivi limovi i trake za pokrivanje krovova, vanjsko i unutranje
oblaganje -- Specifikacija proizvoda i zahtjevi (EN 14783:2006)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Plastine i elastomerne trake za
spreavanje kapilarnog podizanja vode -- Definicije i znaajke (EN
14909:2012)
Savitljive hidroizolacijske trake -- Bitumenske trake za spreavanje
kapilarnog podizanja vode -- Definicije i znaajke (EN 14967:2006)
Polimerom modificirani bitumenski debeloslojni premazi za hidroizolaciju
-- Definicije i zahtjevi (EN 15814:2011+A1:2012)
Agregati za beton (EN 12620:2002+A1:2008)
Agregati za bitumenske mjeavine i povrinsku obradu cesta,
aerodromskih pista i drugih prometnih povrina (EN 13043:2002)
Agregati za bitumenske mjeavine i povrinsku obradu cesta,
aerodromskih pista i drugih prometnih povrina (EN
13043:2002/AC:2004)
Lagani agregati -- 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za
zalijevanje (EN 13055-1:2002)
GV & GB
Stranica 274

Oznaka norme
HRN EN 130551:2003/AC:2006
HRN EN 13055-2:2007
HRN EN 13139:2003
HRN EN
13139:2003/AC:2006
HRN EN 13242:2008
HRN EN 13383-1:2003
HRN EN 133831:2003/AC:2006
HRN EN 179:2008
HRN EN 572-1:2012
HRN EN 572-2:2012
HRN EN 572-3:2012
HRN EN 572-4:2012
HRN EN 572-5:2012
HRN EN 572-6:2012
HRN EN 572-7:2012
HRN EN 572-8:2012
HRN EN 572-9:2005
HRN EN 1051-1:2003
HRN EN 1096-1:2012
HRN EN 1125:2008
HRN EN 1154:2008
HRN EN 1155:2008
HRN EN 1158:2008
HRN EN 1192:2001
HRN EN 1279-1:2005
HRN EN 12791:2005/Ispr.1:2008
HRN EN 1303:2008
HRN EN 1527:2008
HRN EN 1748-1-1:2008
HRN EN 1748-2-1:2008
Opis norme
Lagani agregati -- 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za
zalijevanje (EN 13055-1:2002/AC:2004)
Lagani agregati -- 2. dio: Lagani agregati za bitumenske mjeavine i
povrinske obrade i za primjenu u nevezanim i vezanim mjeavinama (EN
13055-2:2004)
Agregati za mort (EN 13139:2002)
Agregati za mort (EN 13139:2002/AC:2004)
Agregati za nevezane i hidrauliki vezane materijale za uporabu u
graevinarstvu i cestogradnji (EN 13242:2002+A1:2007)
Kamenozatite -- 1. dio: Specifikacije (EN 13383-1:2002)
Kamenozatite -- 1. dio: Specifikacije (EN 13383-1:2002/AC:2004)
Graevni okovi -- Naprave izlaza za nudu s kvakom ili pritisnom ploom
za upotrebu na evakuacijskim putovima -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
179:2008)
Staklo u graditeljstvu -- Proizvodi od osnovnog natrij-kalcij-silikatnog
stakla -- 1. dio: Definicije i opa fizikalna i mehanika svojstva (EN 5721:2012)
stakla -- 2. dio: "Float" staklo (EN 572-2:2012)
stakla -- 3. dio: Polirano iano staklo (EN 572-3:2012)
stakla -- 4. dio: Vueno staklo (EN 572-4:2012)
stakla -- 5. dio: Ornamentno staklo (EN 572-5:2012)
stakla -- 6. dio: Ornamentno iano staklo (EN 572-6:2012)
stakla -- 7. dio: Profilno iano i neiano staklo (EN 572-7:2012)
stakla -- 8. dio: Isporuive i konano rezane mjere (EN 572-8:2012)
stakla -- 9. dio: Vrednovanje sukladnosti/Norma za proizvod (EN 5729:2004)
Staklo u graditeljstvu -- Staklene prizme za zidove i podove -- 1. dio:
Definicije i opis (EN 1051-1:2003)
Staklo u graditeljstvu -- Staklo s premazom -- 1. dio: Definicija i razredba
(EN 1096-1:2012)
Graevni okovi -- Dijelovi izlaza za nudu s pritisnom ipkom za upotrebu
na evakuacijskim putovima -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 1125:2008)
Graevni okovi -- Naprave za kontrolirano zatvaranje vrata -- Zahtjevi i
ispitne metode (EN 1154:1996+A1:2002+AC:2006)
Graevni okovi -- Elektriki pogonjene naprave koje zadravaju okretna
vrata u otvorenome poloaju -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
1155:1997+A1:2002+AC:2006)
Graevni okovi -- Naprave za upravljanje vratima -- Zahtjevi i ispitne
metode (EN 1158:1997+A1:2002+AC:2006)
Vrata -- Razredba zahtjeva vrstoe (EN 1192:1999)
Staklo u graditeljstvu -- Izolacijsko staklo -- 1. dio: Opa naela,
doputena odstupanja izmjera i pravila za opisivanje sustava (EN 12791:2004)
Staklo u graditeljstvu -- Izolacijsko staklo -- 1. dio: Opa naela,
doputena odstupanja izmjera i pravila za opisivanje sustava (EN 12791:2004/AC:2006)
Graevni okovi -- Cilindri za brave -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
1303:2005+AC:2008)
Graevni okovi -- Okovi za klizna i sloiva vrata -- Zahtjevi i ispitne
metode
Staklo u graditeljstvu -- Specijalni osnovni proizvodi -- Borosilikatna stakla
-- Dio 1-1: Definicija i opa fizikalna i mehanika svojstva (EN 1748-11:2004)
Staklo u graditeljstvu -- Specijalni osnovni proizvodi -- Staklo-keramika -GV & GB
Stranica 275

Oznaka norme
HRN EN 1863-1:2012
HRN EN 1906:2012
HRN EN 1935:2003
HRN EN 1935/AC:2005
HRN EN 12051:2003
HRN EN 12150-1:2005
HRN EN 12152:2002
HRN EN 12154:2001
HRN EN 12207:2001
HRN EN 12208:2001
HRN EN 12209:2008
HRN EN 12216:2003
HRN EN 12320:2012
HRN EN 12337-1:2006
HRN EN 12365-1:2006
HRN EN 12400:2006
HRN EN 12424:2008
HRN EN 12425:2008
HRN EN 12426:2008
HRN EN 12428:2008
HRN EN 12433-1:2008
HRN EN 12433-2:2008
HRN EN 12453:2008
HRN EN 12519:2008
HRN EN ISO 12543-1:2012
HRN EN ISO 12543-2:2012
HRN EN ISO 12543-3:2012
HRN EN 12604:2008
HRN EN 12608:2003
HRN EN 12635:2008
HRN EN 12758:2011
Opis norme
Dio 2-1: Definicije i opa fizikalna i mehanika svojstva (EN 1748-21:2004)
Staklo u graditeljstvu -- Toplinski ojaano natrij-kalcijevo silikatno staklo -1. dio: Definicija i opis (EN 1863-1:2011)
Graevni okovi -- Prihvatnici i kvake -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN
1906:2012)
Graevni okovi -- Jednoosovinske arke -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
1935:2002)
Graevni okovi -- Jednoosovinske arke -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
1935:2002/AC:2003)
Graevni okovi -- Zasuni za prozore i vrata -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
12051:1999)
Staklo u graditeljstvu -- Termiki kaljeno natrij-kalci-silikatno sigurnosno
staklo -- 1. dio: Definicija i opis (EN 12150-1:2000)
Ovjeene fasade -- Propusnost zraka -- Zahtjevi za svojstva i razredba (EN
12152:2002)
Ovjeene fasade -- Vodonepropusnost -- Zahtjevi za svojstva i razredba
(EN 12154:1999)
Prozori i vrata -- Propusnost zraka -- Razredba (EN 12207:1999)
Prozori i vrata -- Vodonepropusnost -- Razredba (EN 12208:1999)
Graevni okovi -- Brave i zasuni -- Mehanike brave, zasuni i ploice za
zakljuavanje -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 12209:2003+AC:2005)
Zasloni, vanjska sjenila, unutarnja sjenila -- Nazivlje, glosarij i definicije
(EN 12216:2002)
Graevni okovi -- Lokoti i pribor -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN
12320:2012)
Staklo u graditeljstvu -- Kemijski ojaano natrijkalcijevo silikatno staklo -1. dio: Definicija i opis (EN 12337-1:2000)
Graevni dijelovi -- Brtve i profilirane brtve za vrata, prozore, zaslone i
ovjeene fasade -- 1. dio: Zahtjevi za svojstva i razredba (EN 123651:2003)
Prozori i pjeaka vrata -- Mehanika trajnost -- Zahtjevi i razredba (EN
12400:2002)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -- Otpornost na
optereenje vjetrom -- Razredba (EN 12424:2000)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -- Otpornost na
prodor vode -- Razredba (EN 12425:2000)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -Zrakopropusnost -- Razredba (EN 12426:2000)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata --Prolazak topline
-- Zahtjevi za proraun (EN 12428:2000)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -- Nazivlje -- 1.
dio: Tipovi vrata (EN 12433-1:1999)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -- Nazivlje -- 2.
dio: Dijelovi vrata (EN 12433-2:1999)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -- Sigurnost pri
upotrebi strojno pogonjenih vrata -- Zahtjevi (EN 12453:2000)
Prozori i pjeaka vrata -- Nazivlje (EN 12519:2004)
Staklo u graditeljstvu -- Vieslojno staklo i vieslojno sigurnosno staklo -1. dio: Definicija i opis sastavnih dijelova (ISO 12543-1:2011; EN ISO
12543-1:2011)
Staklo u graditeljstvu -- Vieslojno staklo i vieslojno sigurnosno staklo -2. dio: Vieslojno sigurnosno staklo (ISO 12543-2:2011; EN ISO 125432:2011)
Staklo u graditeljstvu -- Vieslojno staklo i vieslojno sigurnosno staklo -3. dio: Vieslojno staklo (ISO 12543-3:2011; EN ISO 12543-3:2011)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -- Mehanika
gledita -- Zahtjevi (EN 12604:2000)
Profili od neomekanog poli(vinil-klorida) (PVC-U) za proizvodnju prozora i
vrata -- Razredba, zahtjevi i ispitne metode (EN 12608:2003)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -- Ugradnja i
upotreba (EN 12635:2002+A1:2008)
Staklo u graditeljstvu -- Ostakljenje i izolacija od zvuka prenoenog
zrakom -- Opisi proizvoda i odreivanje svojstava (EN 12758:2011)
GV & GB
Stranica 276

Oznaka norme
HRN EN 12978:2010
HRN EN 13022-1:2010
HRN EN 13022-2:2010
HRN EN 13024-1:2012
HRN EN 13031-1:2008
HRN EN 13116:2001
HRN EN 13119:2008
HRN EN 13120:2009
HRN EN 13126-1:2012
HRN EN 13126-2:2012
HRN EN 13126-3:2012
HRN EN 13126-4:2008
HRN EN 13126-5:2012
HRN EN 13126-6:2009
HRN EN 13126-7:2008
HRN EN 13126-8:2008
HRN CEN/TS 13126-9:2005
HRN EN 13126-10:2008
HRN EN 13126-11:2008
HRN EN 13126-12:2008
HRN EN 13126-13:2012
HRN EN 13126-14:2012
HRN EN 13126-15:2008
HRN EN 13126-16:2008
HRN EN 13126-17:2008
HRN EN 13126-19:2012
HRN EN 13241-1:2011
Opis norme
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -- Sigurnosne
naprave za strojno pogonjena vrata i kolne ulaze -- Zahtjevi i metode
ispitivanja (EN 12978:2003+A1:2009)
Staklo u graditeljstvu -- Konstrukcijska brtvila -- 1. dio: Stakleni proizvodi
za sustave konstrukcijskih brtvila za jednostruka i vieslojna stakla s
osloncem i bez njega (EN 13022-1:2006+A1:2010)
Staklo u graditeljstvu -- Konstrukcijska brtvila -- 2. dio: Pravila ugradnje
(EN 13022-2:2006+A1:2010)
Staklo u graditeljstvu -- Kaljeno borosilikatno sigurnosno staklo -- 1. dio:
Definicija i opis (EN 13024-1:2011)
Staklenici -- Projektiranje i izgradnja -- 1. dio: Staklenici za komercijalnu
proizvodnju (EN 13031-1:2001)
Ovjeene fasade -- Otpornost na optereenje vjetrom -- Zahtjevi za
svojstva (EN 13116:2001)
Ovjeene fasade -- Nazivlje (EN 13119:2007)
Unutranji zasloni -- Zahtjevi izvedbe ukljuujui sigurnost (EN
13120:2009)
Graevni okovi -- Okovi za prozore i prozorska vrata -- Zahtjevi i metode
ispitivanja -- 1. dio: Zahtjevi za sve vrste okova (EN 13126-1:2011)
Graevni okovi -- Zahtjevi i metode ispitivanja za prozore i prozorska
vrata -- 2. dio: Ruke za zatvaranje prozora (EN 13126-2:2011)
ispitivanja -- 3. dio: Ruke, prvenstveno za otklopne i zaokretne, prvo
otklopne i samo zaokretne okove (EN 13126-3:2011)
Graevni okovi -- Zahtjevi i ispitne metode za prozore i prozorska vrata -4. dio: Mehanizmi zasuna (EN 13126-4:2008)
ispitivanja -- 5. dio: Naprave za ograniavanje otvaranja prozora i
prozorskih vrata (EN 13126-5:2011)
Graevni okovi -- Zahtjevi i ispitne metode za prozore i prozorska vrata -6. dio: arke s promjenjivom geometrijom zadravanja (s konim
sustavom ili bez njega) (EN 13126-6:2008)
Graevni okovi -- Zahtjevi i ispitne metode za prozore i prozorska vrata -7. dio: Zasuni na oprugu (otponci) (EN 13126-7:2007)
Graevni okovi -- Zahtjevi i ispitne metode za prozore i prozorska vrata -8. dio: Zaokretno-otklopni, otklopno-zaokretni i zaokretni okovi (EN
13126-8:2006)
Graevni okovi, pribor za prozore i prozorska vrata -- Zahtjevi i ispitne
metode -- 9. dio: Prevrtne arke (CEN/TS 13126-9:2004)
Graevni okovi -- Zahtjevi i ispitne metode za prozore i prozorska vrata -10. dio: Otklopni sustavi s rukom (EN 13126-10:2008)
Graevni okovi -- Zahtjevi i ispitne metode za prozore i prozorska vrata -11. dio: Okretni okovi za izboeno krilo (EN 13126-11:2008)
Graevni okovi -- Specifikacija pribora za prozore i prozorska vrata -- 12.
dio: Specifikacija za klizno-zaokretni sustav okova s potpunim izvlaenjem
krila u vertikalnom poloaju (EN 13126-12:2008)
Graevni okovi -- Okovi za prozore i balkonska vrata -- Zahtjevi i metode
ispitivanja -- 13. dio: Ravnoteni utezi krila (EN 13126-13:2012)
Graevni okovi -- Okovi za prozore i balkonska vrata -- Zahtjevi i metode
ispitivanja -- 14. dio: Okretni zatvarai krila (EN 13126-14:2012)
vrata -- 15. dio: Koturaljke za klizne i sklopivo-klizne prozore i vrata (EN
13126-15:2008)
vrata -- 16. dio: Okovi za podizno-klizne prozore i vrata (EN 1312616:2008)
vrata -- 17. dio: Okovi za otklopno-klizne prozore i vrata (EN 1312617:2008)
vrata -- 19. dio: Ureaji za zatvaranje kliznih vrata (EN 13126-19:2011)
Industrijska, komercijalna, garana i ostala ulazna vrata -- Norma za
proizvod -- 1. dio: Proizvodi bez otpornosti na vatru ili svojstva kontrole
dima (EN 13241-1:2003+A1:2011)
GV & GB
Stranica 277

Oznaka norme
HRN EN 13541:2012
HRN EN 13561:2008
HRN EN 13659:2008
HRN EN 13830:2008
HRN EN 14024:2008
HRN EN 14178-1:2008
HRN EN 14179-1:2008
HRN EN 14321-1:2008
HRN EN 14351-1:2010
HRN EN 14600:2008
HRN EN 14637:2008
HRN EN 14648:2008
HRN EN 14759:2008
HRN EN 14846:2008
HRN EN 15684:2012
HRN EN 1990:2011
HRN EN
1990:2011/NA:2011
HRN EN 1991-1-1:2012
HRN EN 1991-11:2012/NA:2012
HRN EN 1991-1-2:2012
HRN EN 1991-12:2012/NA:2012
HRN EN 1991-1-3:2012
HRN EN 1991-13:2012/NA:2012
HRN EN 1991-1-4:2012
HRN EN 1991-14:2012/NA:2012
HRN EN 1991-1-5:2012
HRN EN 1991-15:2012/NA:2012
HRN EN 1991-1-6:2012
HRN EN 1991-16:2012/NA:2012
HRN EN 1991-1-7:2012
HRN EN 1991-1Knjiga 3: Zahtjevi Naruitelja
Opis norme
Staklo u graditeljstvu -- Sigurnosno staklo -- Ispitivanje i razredba
otpornosti na tlak eksplozije (EN 13541:2012)
Vanjska sjenila -- Izvedbeni zahtjevi ukljuujui sigurnost (EN
13561:2004+A1:2008)
Zasloni -- Izvedbeni zahtjevi ukljuujui sigurnost (EN
13659:2004+A1:2008)
Ovjeene fasade -- Norma za proizvod (EN 13830:2003)
Metalni profili s prekinutim toplinskim mostom -- Mehanika svojstva -Zahtjevi, dokazivanja i ispitivanja za procjenu (EN 14024:2004)
Staklo u graditeljstvu -- Osnovni zemnoalkalijski, silikatni, stakleni
proizvodi -- 1. dio: Float staklo (EN 14178-1:2004)
Staklo u graditeljstvu -- Toplinski proeto, termiki kaljeno, natrij kalcij
silikatno, sigurnosno staklo -- 1. dio: Definicija i opis (EN 14179-1:2005)
Staklo u graditeljstvu -- Termiki kaljeno, zemnoalkalijsko, silikatno,
sigurnosno staklo -- 1. dio: Definicija i opis (EN 14321-1:2005)
Prozori i vrata -- Norma za proizvod, izvedbene znaajke -- 1. dio: Prozori i
vanjska pjeaka vrata bez otpornosti na poar i/ili proputanje dima (EN
14351-1:2006+A1:2010)
Vrata i otvarajui prozori s otpornou na poar i/ili kontrolom propusnosti
dima -- Zahtjevi i razredba (EN 14600:2005)
Graevni okovi -- Sustavi za elektrino zadravanje krila u otvorenom
poloaju na protupoarnim/protudimnim vratima -- Zahtjevi, ispitne
metode, primjena i odravanje (EN 14637:2007)
Graevni okovi -- Okovi za zaslone -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
14648:2007)
Zasloni -- Zvuna izolacija od zranog zvuka -- Nain izvoenja (EN
14759:2005)
Graevni okovi -- Brave i zasuni -- Elektromehanike brave i otputajue
ploice -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 14846:2008)
Graevni okovi -- Mehatroniki cilindri -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN
15684:2012)
Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija (EN
1990:2002+A1:2005+A1:2005/AC:2010)
Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija -- Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opa djelovanja -Obujamske teine, vlastite teine i uporabna optereenja zgrada (EN
1991-1-1:2002+AC:2009)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opa djelovanja -Obujamske teine, vlastite teine i uporabna optereenja za zgrade -Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2: Opa djelovanja -Djelovanja na konstrukcije izloene poaru (EN 1991-1-2:2002+AC:2009)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2: Opa djelovanja -Djelovanja na konstrukcije izloene poaru -- Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opa djelovanja -Optereenja snijegom (EN 1991-1-3:2003+AC:2009)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opa djelovanja -Optereenja snijegom -- Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opa djelovanja -Djelovanja vjetra (EN 1991-1-4:2005+AC:2010+A1:2010)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opa djelovanja -Djelovanja vjetra -- Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-5: Opa djelovanja -Toplinska djelovanja (EN 1991-1-5:2003+AC:2009)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-5: Opa djelovanja -Toplinska djelovanja -- Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-6: Opa djelovanja -Djelovanja tijekom izvedbe (EN 1991-1-6:2005+AC:2008)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-6: Opa djelovanja -Djelovanja tijekom izvedbe -- Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-7: Opa djelovanja -Izvanredna djelovanja (EN 1991-1-7:2006+AC:2010)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-7: Opa djelovanja -GV & GB
Stranica 278

Oznaka norme
7:2012/NA:2012
HRN EN 1991-2:2012
HRN EN 19912:2012/NA:2012
HRN EN 1991-3:2012
HRN EN 19913:2012/NA:2012
HRN EN 1991-4:2012
HRN EN 19914:2012/NA:2012
HRN EN 1992-1-1:2008
HRN EN 1992-11:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1992-1-2:2008
HRN EN 1992-2:2008
HRN EN 1992-3:2008
HRN EN 1993-1-10:2008
HRN EN 1993-110:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-1-11:2008
HRN EN 1993-1-11:2008
HRN EN 1993-111:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-1-1:2008
HRN EN 1993-11:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-1-12:2008
HRN EN 1993-112:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-1-2:2008
HRN EN 1993-12:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-1-3:2008
HRN EN 1993-13:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-1-4:2008
HRN EN 1993-1-5:2008
HRN EN 1993-15:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-1-6:2008
HRN EN 1993-16:2008/Ispr.1:2011
Opis norme
Izvanredna djelovanja -- Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 2. dio: Prometna optereenja
mostova (EN 1991-2:2003+AC:2010)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 2. dio: Prometna optereenja
mostova -- Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 3. dio: Djelovanja prouzroena
kranovima i strojevima (EN 1991-3:2006)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 3. dio: Djelovanja prouzroena
kranovima i strojevima -- Nacionalni dodatak
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 4. dio: Silosi i spremnici tekuina
(EN 1991-4:2006)
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 4. dio: Silosi i spremnici tekuina
-- Nacionalni dodatak
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i
pravila za zgrade (EN 1992-1-1:2004+AC:2008)
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i
pravila za zgrade (EN 1992-1-1:2004/AC:2010)
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -Projektiranje konstrukcija na djelovanje poara (EN 1992-12:2004+AC:2008)
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- 2. dio: Betonski mostovi
-- Proraun i pravila oblikovanja pojedinosti (EN 1992-2:2005+AC:2008)
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- 3. dio: Spremnici
tekuina i rastresitih materijala (EN 1992-3:2006)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-10: ilavost
materijala i svojstva po debljini (EN 1993-1-10:2005+AC:2005)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-10: ilavost
materijala i svojstva po debljini (EN 1993-1-10:2005/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-11: Projektiranje
konstrukcija s vlanim komponentama (EN 1993-1-11:2006)
konstrukcija s vlanim komponentama (EN 1993-1-11:2006)
konstrukcija s vlanim komponentama (EN 1993-1-11:2006/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i
pravila za zgrade (EN 1993-1-1:2005+AC:2006)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila i
pravila za zgrade (EN 1993-1-1:2005/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-12: Dodatna pravila
za proirenje norme EN 1993 na elike do kvalitete S700 (EN 1993-112:2007)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-12: Dodatna pravila
za proirenje norme EN 1993 na elike do kvalitete S700 (EN 1993-112:2007/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -Proraun konstrukcija na djelovanje poara (EN 1993-1-2:2005+AC:2005)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -Proraun konstrukcija na djelovanje poara (EN 1993-1-2:2005/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-3: Opa pravila -Dodatna pravila za hladno oblikovane elemente i limove (EN 1993-13:2006)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-3: Opa pravila -Dodatna pravila za hladno oblikovane elemente i limove (EN 1993-13:2006/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-4: Opa pravila -Dodatna pravila za nehrajue elike (EN 1993-1-4:2006)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-5: Ploasti
konstrukcijski elementi (EN 1993-1-5:2006)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-5: Ploasti
konstrukcijski elementi (EN 1993-1-5:2006/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-6: vrstoa i
stabilnost ljuskastih konstrukcija (EN 1993-1-6:2007)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-6: vrstoa i
stabilnost ljuskastih konstrukcija (EN 1993-1-6:2007/AC:2009)
GV & GB
Stranica 279

Oznaka norme
HRN EN 1993-1-7:2008
HRN EN 1993-17:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-1-8:2008
HRN EN 1993-18:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-1-9:2008
HRN EN 1993-19:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-2:2008
HRN EN 19932:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-3-1:2008
HRN EN 1993-31:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-3-2:2008
HRN EN 1993-4-1:2008
HRN EN 1993-41:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-4-2:2008
HRN EN 1993-42:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-42:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-4-3:2008
HRN EN 1993-43:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-5:2008
HRN EN 19935:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1993-6:2008
HRN EN 19936:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1994-1-1:2012
HRN EN 1994-11:2012/NA:2012
HRN EN 1994-1-2:2012
HRN EN 1994-12:2012/NA:2012
HRN EN 1994-2:2012
HRN EN 19942:2012/NA:2012
HRN EN 1995-1-1:2008
HRN EN 1995-1-2:2008
Opis norme
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-7: Ploaste
konstrukcije izloene optereenju izvan ravnine (EN 1993-1-7:2007)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-7: Ploaste
konstrukcije izloene optereenju izvan ravnine (EN 1993-17:2007/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-8: Proraun
prikljuaka (EN 1993-1-8:2005+AC:2005)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-8: Proraun
prikljuaka (EN 1993-1-8:2005/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-9: Zamor (EN 19931-9:2005+AC:2005)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 1-9: Zamor (EN 19931-9:2005/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 2. dio: elini mostovi (EN
1993-2:2006)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 2. dio: elini mostovi (EN
1993-2:2006/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 3-1: Tornjevi, jarboli i
dimnjaci -- Tornjevi i jarboli (EN 1993-3-1:2006)
dimnjaci -- Tornjevi i jarboli (EN 1993-3-1:2006/AC:2009)
dimnjaci -- Dimnjaci (EN 1993-3-2:2006)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-1: Silosi (EN 1993-41:2007)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-1: Silosi (EN 1993-41:2007/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-2: Spremnici (EN
1993-4-2:2007)
1993-4-2:2007/AC:2009)
1993-4-2:2007/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-3: Cjevovodi (EN
1993-4-3:2007)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- Dio 4-3: Cjevovodi (EN
1993-4-3:2007/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 5. dio: Piloti i murje (EN
1993-5:2007)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 5. dio: Piloti i murje (EN
1993-5:2007/AC:2009)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 6. dio: Konstrukcije
kranskih staza (EN 1993-6:2007)
Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija -- 6. dio: Konstrukcije
kranskih staza (EN 1993-6:2007/AC:2009)
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija -- Dio
1-1: Opa pravila i pravila za zgrade (EN 1994-1-1:2004+AC:2009)
1-1: Opa pravila i pravila za zgrade -- Nacionalni dodatak
1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara (EN 19941-2:2005+AC:2008)
1-2: Opa pravila -- Proraun konstrukcija na djelovanje poara -Nacionalni dodatak
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija -- 2.
dio: Opa pravila i pravila za mostove (EN 1994-2:2005+AC:2008)
Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija -- 2.
dio: Opa pravila i pravila za mostove -- Nacionalni dodatak
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-1: Openito -- Opa
pravila i pravila za zgrade (EN 1995-1-1:2004+AC:2006+A1:2008)
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-2: Openito -Projektiranje konstrukcija na djelovanje poara (EN 1995-12:2004+AC:2006)
GV & GB
Stranica 280

Oznaka norme
HRN EN 1995-12:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1995-2:2008
HRN EN 1996-1-1:2012
HRN EN 1996-11:2012/NA:2012
HRN EN 1996-1-2:2012
HRN EN 1996-12:2012/NA:2012
HRN EN 1996-2:2012
HRN EN 19962:2012/NA:2012
HRN EN 1996-3:2012
HRN EN 19963:2012/NA:2012
HRN EN 1997-1:2012
HRN EN 19971:2012/NA:2012
HRN EN 1997-2:2012
HRN EN 1998-1:2011
HRN EN 19981:2011/NA:2011
HRN EN 19981:2011/NA:2011
HRN EN 1998-2:2011
HRN EN 19982:2011/NA:2011
HRN EN 1998-3:2011
HRN EN 19983:2011/NA:2011
HRN EN 1998-4:2011
HRN EN 19984:2011/NA:2011
HRN EN 1998-5:2011
HRN EN 19985:2011/NA:2011
HRN EN 1998-6:2011
HRN EN 19986:2011/NA:2011
HRN EN 1999-1-1:2008
HRN EN 1999-11:2008/A1:2011
HRN EN 1999-1-2:2008
HRN EN 1999-12:2008/Ispr.1:2011
Opis norme
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-2: Openito -Projektiranje konstrukcija na djelovanje poara (EN 1995-12:2004/AC:2009)
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- 2. dio: Mostovi (EN 19952:2004)
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila za
armirane i nearmirane zidane konstrukcije (EN 1996-1-1:2005+A1:2012)
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila za
armirane i nearmirane zidane konstrukcije -- Nacionalni dodatak
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -Proraun konstrukcija na djelovanje poara (EN 1996-1-2:2005+AC:2010)
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-2: Opa pravila -Proraun konstrukcija na djelovanje poara -- Nacionalni dodatak
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 2. dio: Konstruiranje,
odabir materijala i izvedba zia (EN 1996-2:2006+AC:2009)
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 2. dio: Konstruiranje,
odabir materijala i izvedba zia -- Nacionalni dodatak
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 3. dio: Pojednostavnjene
proraunske metode za nearmirane zidane konstrukcije (EN 19963:2006+AC:2009)
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 3. dio: Pojednostavnjene
proraunske metode za nearmirane zidane konstrukcije -- Nacionalni
dodatak
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje -- 1. dio: Opa pravila (EN 19971:2004+AC:2009)
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje -- 1. dio: Opa pravila -- Nacionalni
dodatak
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje -- 2. dio: Istraivanje i ispitivanje
temeljnoga tla (EN 1997-2:2007+AC:2010)
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 1. dio: Opa
pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade (EN 19981:2004+AC:2009)
pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade -- Nacionalni dodatak
pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade -- Nacionalni dodatak
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 2. dio: Mostovi
(EN 1998-2:2005+AC:2010+A1:2009+A2:2011)
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 2. dio: Mostovi
-- Nacionalni dodatak
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 3. dio:
Ocjenjivanje i obnova zgrada (EN 1998-3:2005+AC:2010)
Ocjenjivanje i obnova zgrada -- Nacionalni dodatak
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 4. dio: Silosi,
spremnici i cjevovodi (EN 1998-4:2006)
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 4. dio: Silosi,
spremnici i cjevovodi -- Nacionalni dodatak
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 5. dio: Temelji,
potporne konstrukcije i geotehnika pitanja (EN 1998-5:2004)
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 5. dio: Temelji,
potporne konstrukcije i geotehnika pitanja -- Nacionalni dodatak
Tornjevi, jarboli i dimnjaci (EN 1998-6:2005)
Tornjevi, jarboli i dimnjaci -- Nacionalni dodatak
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila
(EN 1999-1-1:2007)
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opa pravila
(EN 1999-1-1:2007/A1:2009)
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-2: Proraun
konstrukcija na djelovanje poara (EN 1999-1-2:2007)
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-2: Proraun
konstrukcija na djelovanje poara (EN 1999-1-2:2007/AC:2009)
GV & GB
Stranica 281

Oznaka norme
HRN EN 1999-1-3:2008
HRN EN 1999-13:2008/A1:2012
HRN EN 1999-1-4:2008
HRN EN 1999-14:2008/A1:2012
HRN EN 1999-14:2008/Ispr.1:2011
HRN EN 1999-1-5:2008
HRN EN 1999-15:2008/Ispr.1:2011
HRN ISO 2394:2002
HRN ISO 3898:2002
HRN ISO 4356:2002
HRN ISO 7162:2002
HRN ISO 8930:2008
HRN ISO 9836:2011
HRN ISO 10137:2008
HRN ISO 13822:2008
HRN ISO 13823:2009
HRN ISO 13824:2011
HRN
HRN
HRN
HRN
ISO 21650:2008
EN 31:2012
EN 32:2003
EN 33:2012
HRN EN 33/AC:2007
HRN EN 34:2003
HRN EN 35:2003
HRN EN 36:2003
HRN EN 37:2003
HRN EN 38:2003
HRN EN 80:2008
HRN EN 101:2001
HRN EN 111:2003
HRN EN 121:2001
HRN EN 159:2001
HRN EN 198:2008
HRN EN 232:2012
HRN EN 249:2010
HRN EN 251:2012
HRN EN 263:2008
Opis norme
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-3: Konstrukcije
osjetljive na zamor (EN 1999-1-3:2007)
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-3: Konstrukcije
osjetljive na zamor (EN 1999-1-3:2007/A1:2011)
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-4: Hladno
oblikovani konstrukcijski limovi (EN 1999-1-4:2007)
oblikovani konstrukcijski limovi (EN 1999-1-4:2007/A1:2011)
oblikovani konstrukcijski limovi (EN 1999-1-4:2007/AC:2009)
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-5: Ljuskaste
konstrukcije (EN 1999-1-5:2007)
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -- Dio 1-5: Ljuskaste
konstrukcije (EN 1999-1-5:2007/AC:2009)
Opa naela pouzdanosti konstrukcija (ISO 2394:1998)
Osnove prorauna konstrukcija -- Obiljeavanje -- Ope oznake (ISO
3898:1997)
Osnove projektiranja konstrukcija -- Deformiranje zgrada za granino
stanje uporabljivosti (ISO 4356:1977)
Standardi za svojstva zgrada -- Sadraj i oblik norma za vrednovanje
svojstava (ISO 7162:1992)
Opa naela pouzdanosti konstrukcija -- Popis istovrijednih naziva (ISO
8930:1987)
Standardi za svojstva zgrada -- Definiranje i proraun povrina i prostora
(ISO 9836:2011)
Osnove projektiranja konstrukcija -- Upotrebljivost zgrada i pjeakih
staza s obzirom na vibracije (ISO 10137:2007)
Osnove projektiranja konstrukcija -- Ocjenjivanje postojeih konstrukcija
(ISO 13822:2001)
Opa naela projektiranja trajnosti konstrukcija (ISO 13823:2008)
Osnove projektiranja konstrukcija -- Opa naela ocjenjivanja rizika
konstrukcija koje ukljuuju sustave (ISO 13824:2009)
Djelovanja valova i struja na obalne konstrukcije (ISO 21650:2007)
Umivaonici -- Prikljune dimenzije (EN 31:2011)
Zidni umivaonici -- Prikljune dimenzije (EN 32:1998)
WC koljke i WC garniture -- Prikljune dimenzije (EN 33:2011)
Stojee WC koljke s montiranim vodokotliem (WC monoblok) -Prikljune dimenzije (EN 33:2003/AC:2005)
Visea WC koljka s montiranim vodokotiliem (WC visei monoblok) -Prikljune dimenzije (EN 34:1992)
Stojei bidei s dotokom vode iznad ruba -- Prikljune dimenzije (EN
35:2000)
Visei bidei s dotokom vode iznad ruba -- Prikljune dimenzije (EN
36:1998)
Stojee WC koljke s neovisnim dotokom vode -- Prikljune dimenzije (EN
37:1998)
Visea WC koljka s neovisnim dotokom vode -- Prikljune dimenzije (EN
38:1992)
Zidni pisoari -- Prikljune dimenzije (EN 80:2001)
Keramike ploice -- Odreivanje povrinske tvrdoe prema Mohs-u (EN
101:1991)
Zidni umivaonici za pranje ruku -- Prikljune dimenzije (EN 111:2003)
Vuene keramike ploice s koeficijentom vodoupojnosti E 3% -- Skupina
AI (EN 121:1991)
Preane keramike ploice s koeficijentom vodoupojnosti E>10% -Skupina BIII (EN 159:1991)
Sanitarni ureaji -- Kade izraene od umreenoga lijevanog akrila -Zahtjevi i ispitne metode (EN 198:2008)
Kade -- Prikljune dimenzije (EN 232:2012)
Sanitarni ureaji -- Tu kade izraene od ploa lijevanog akrila mreaste
strukture -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 249:2010)
Tu-kade -- Prikljune dimenzije (EN 251:2012)
Sanitarni ureaji -- Ploe od lijevanog akrila mreaste strukture za kade i
tu kade za upotrebu u kuanstvu (EN 263:2008)
GV & GB
Stranica 282

Oznaka norme
HRN EN 695:2008
HRN EN 997:2012
HRN EN
997:2012/Ispr.1:2012
HRN EN 1168:2012
HRN EN 1169:2004
HRN EN 1338:2004
HRN EN
1338:2004/AC:2007
HRN EN 1339:2004
HRN EN
1339:2004/AC:2007
HRN EN 1340:2004
HRN EN
1340:2004/AC:2007
HRN EN 1341:2012
HRN EN 1342:2012
HRN EN 1343:2012
HRN EN 1344:2004
HRN EN 12794:2008
HRN EN 12839:2012
HRN EN 12843:2004
HRN EN 13198:2004
HRN EN 13224:2011
HRN EN 13225:2005
HRN EN
13225:2005/Ispr.1:2008
HRN EN 13310:2008
HRN EN 13369:2004
HRN EN
13369:2004/A1:2008
HRN EN
13369:2004/Ispr.1:2008
HRN EN 13407:2008
HRN CEN/TR 13548:2004
HRN EN 13693:2010
HRN EN 13747:2010
HRN EN 13748-1:2004
HRN EN 137481:2004/A1:2008
HRN EN 137481:2004/AC:2007
HRN EN 13748-2:2004
HRN EN 13888:2010
HRN EN 14055:2011
HRN EN 14411:2012
Opis norme
Sudoperi -- Prikljune dimenzije (EN 695:2005)
WC koljke i WC garniture s ugraenim sifonom (EN 997:2012)
WC koljke i WC garniture s ugraenim sifonom (EN 997:2012/AC:2012)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Ploe sa upljinama (EN
1168:2005+A3:2011)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Opa pravila za tvorniku kontrolu
proizvodnje cementa armiranog staklenim vlaknima (EN 1169:1999)
Betonski blokovi za poploivanje -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
1338:2003)
Betonski blokovi za poploivanje -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
1338:2003/AC:2006)
Betonske ploe za poploivanje -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
1339:2003)
Betonske ploe za poploivanje -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
1339:2003/AC:2006)
Betonski rubnjaci -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 1340:2003)
Betonski rubnjaci -- Zahtjevi i ispitne metode (EN 1340:2003/AC:2006)
Ploe od prirodnog kamena za vanjsko poploivanje -- Zahtjevi i metode
Prizme od prirodnog kamena za vanjsko poploivanje -- Zahtjevi i metode
Rubnjaci od prirodnog kamena za vanjsko poploivanje -- Zahtjevi i
metode ispitivanja (EN 1343:2012)
Glineni elementi za poploivanje -- Zahtjevi i ispitne metode (EN
1344:2002)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Piloti za temelje (EN
12794:2005+A1:2007+AC:2008)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Elementi za ograde (EN 12839:2012)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Stupovi i motke (EN 12843:2004)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Namjetaj za ulice i vrtove (EN
13198:2003)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Rebrasti stropni elementi (EN
13224:2011)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Linijski konstrukcijski elementi (EN
13225:2004)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Linijski konstrukcijski elementi (EN
13225:2004/AC:2006)
Sudoperi -- Funkcionalni zahtjevi i ispitne metode (EN 13310:2003)
Opa pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004)
Opa pravila za predgotovljene betonske elemente (EN
13369:2004/A1:2006)
Opa pravila za predgotovljene betonske elemente (EN
13369:2004/AC:2007)
Zidni pisoari -- Funkcionalni zahtjevi i ispitne metode (EN 13407:2006)
Opa pravila za planiranje i ugradbu keramikih ploica (CEN/TR
13548:2004)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Posebni krovni elementi (EN
13693:2004+A1:2009)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Podne ploice za podne sustave (EN
13747:2005+A2:2010)
Teraco ploice -- 1. dio: Teraco ploice za unutranju uporabu (EN 137481:2004)
Teraco ploice -- 1. dio: Teraco ploice za unutranju uporabu (EN 137481:2004/A1:2005)
Teraco ploice -- 1. dio: Teraco ploice za unutranju uporabu (EN 137481:2004/AC:2005)
Teraco ploice -- 2. dio: Teraco ploice za vanjsku uporabu (EN 137482:2004)
Mase za fugiranje keramikih ploica i ploa -- Zahtjevi, vrednovanje
sukladnosti, razredba i oznaivanje (EN 13888:2009)
Spremnici za ispiranje WC-a i pisoara (EN 14055:2010)
Keramike ploice -- Definicije, razredba, znaajke, ocjena sukladnosti i
GV & GB
Stranica 283

Oznaka norme
HRN EN 14428:2008
HRN EN 14516:2010
HRN EN 14527:2010
HRN EN 14528:2008
HRN EN 14688:2008
HRN EN 14843:2008
HRN EN 14844:2011
HRN EN 14891:2012
HRN EN 14991:2008
HRN EN 14992:2012
HRN EN 15037-1:2008
HRN EN 15037-2:2011
HRN EN 15037-3:2011
HRN EN 15037-4:2010
HRN EN 15191:2010
HRN EN 15200:2008
HRN EN
15200:2008/Ispr.1:2010
HRN EN 15258:2008
HRN EN 15422:2008
HRN EN 15435:2008
HRN EN 15498:2008
HRN EN 15564:2008
HRN EN 287-1:2012
HRN EN ISO 544:2011
HRN EN 730-1:2008
HRN EN 730-2:2008
HRN EN 1011-1:2009
HRN EN 1011-2:2002
HRN EN 10112:2002/A1:2008
HRN EN 1011-3:2001
HRN EN 10113:2001/A1:2008
HRN EN 1011-4:2001
HRN EN 10114:2001/A1:2008
Opis norme
oznaivanje (EN 14411:2012)
Stijenke tu kabine -- Funkcionalni zahtjevi i ispitne metode (EN
14428:2004+A1:2008)
Kade za upotrebu u kuanstvu (EN 14516:2006+A1:2010)
Tu-kade za upotrebu u kuanstvu (EN 14527:2006+A1:2010)
Bidei -- Funkcionalni zahtjevi i ispitne metode (EN 14528:2007)
Sanitarni ureaji -- Umivaonici -- Funkcionalni zahtjevi i ispitne metode
(EN 14688:2006)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Stube (EN 14843:2007)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Okvirni propusti (EN
14844:2006+A2:2011)
Vodonepropusni proizvodi u tekuem obliku za primjenu ispod keramikih
ploica povezanih ljepilom -- Zahtjevi, ispitne metode, vrednovanje
sukladnosti, razredba i oznaivanje (EN 14891:2012)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Elementi za temelje (EN 14991:2007)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Elementi za zidove (EN
14992:2007+A1:2012)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Stropni sustavi sastavljeni od nosaa i
blokova (ispune) -- 1. dio: Nosai (EN 15037-1:2008)
blokova (ispune) -- 2. dio: Betonski blokovi (EN 15037-2:2009+A1:2011)
blokova (ispune) -- 3. dio: Glineni blokovi (EN 15037-3:2009+A1:2011)
blokova (ispune) -- 4. dio: Blokovi od ekspandiranog polistirena (EN
15037-4:2010)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Razredba svojstava betona ojaanog
staklenim vlaknima (EN 15191:2009)
Sanitarni ureaji -- Vienamjenske kabine za tuiranje (EN 15200:2007)
Sanitarni ureaji -- Vienamjenske kabine za tuiranje (EN
15200:2007/AC:2009)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Elementi za potporne zidove (EN
15258:2008)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Specifikacija staklenih vlakana za
ojaanje mortova i betona (EN 15422:2008)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Betonske blok oplate od obinih i
laganih agregata -- Svojstva proizvoda i izvedba (EN 15435:2008)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Oplatni blokovi od betona s drvenim
strugotinama -- Svojstva proizvoda i izvedba (EN 15498:2008)
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Beton vezan smolama -- Zahtjevi i
ispitne metode (EN 15564:2008)
Provjera osposobljenosti zavarivaa -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio:
elici (EN 287-1:2011)
Dodatni i potroni materijali za zavarivanje -- Tehniki uvjeti isporuke za
dodatne materijale za zavarivanje -- Vrsta proizvoda, dimenzije,
doputena odstupanja i oznaivanje (ISO 544:2011; EN ISO 544:2011)
Oprema za plinsko zavarivanje -- Sigurnosni ureaji -- 1. dio: Ureaji s
osiguraem protiv povratka plamena (EN 730-1:2002)
Oprema za plinsko zavarivanje -- Sigurnosni ureaji -- 2. dio: Ureaji bez
osiguraa protiv povratka plamena (EN 730-2:2002)
Zavarivanje -- Preporuke za zavarivanje metalnih materijala -- 1. dio:
Ope smjernice za elektroluno zavarivanje (EN 1011-1:2009)
Elektroluno zavarivanje feritnih elika (EN 1011-2:2001)
Elektroluno zavarivanje feritnih elika (EN 1011-2:2001/A1:2003)
Elektroluno zavarivanje nehrajuih elika (EN 1011-3:2000)
Elektroluno zavarivanje nehrajuih elika (EN 1011-3:2000/A1:2003)
Elektroluno zavarivanje aluminija i aluminijskih legura (EN 1011-4:2000)
Elektroluno zavarivanje aluminija i aluminijevih legura (EN 1011GV & GB
Stranica 284

Oznaka norme
HRN EN 1011-5:2004
HRN EN 1011-6:2008
HRN EN 1011-7:2008
HRN EN 1418:1999
HRN EN 1708-1:2010
HRN EN 1708-2:2001
HRN EN ISO 6520-1:2008

HRN EN ISO 6520-2:2002
HRN EN ISO 9606-2:2007
HRN EN ISO 9606-3:2001
HRN EN ISO 9606-4:2001
HRN EN ISO 9606-4:2001
HRN EN ISO 9606-5:2001
HRN EN ISO 9692-1:2004

HRN EN ISO 9692-2:1999
HRN EN ISO 9692-3:2002
HRN EN ISO 96923:2002/A1:2008
HRN EN ISO 9692-4:2004
HRN EN ISO 13916:1999
HRN EN ISO 13918:2008
HRN EN ISO 13919-1:1999
Opis norme
4:2000/A1:2003)
Zavarivanje platiranog elika (EN 1011-5:2003)
Zavarivanje -- Preporuka za zavarivanje metalnih materijala -- 6. dio:
Zavarivanje laserom (EN 1011-6:2005)
Zavarivanje -- Preporuka za zavarivanje metalnih materijala -- 7. dio:
Zavarivanje elektronskim snopom (EN 1011-7:2004)
Zavarivako osoblje -- Provjera osposobljenosti rukovatelja za
elektroluno zavarivanje i elektrootporno zavarivanje pri potpuno
mehaniziranom i automatiziranom zavarivanju metalnih materijala (EN
1418:1997)
Zavarivanje -- Pojedinosti o osnovnim oblicima zavarenih spojeva na
eliku -- 1. dio: Dijelovi pod tlakom (EN 1708-1:2010)
Zavarivanje -- Pojedinosti o osnovnim oblicima zavarenih spojeva na
eliku -- 2. dio: Dijelovi koji nisu pod unutranjim tlakom (EN 17082:2000)
Zavarivanje i srodni postupci -- Nomenklatura postupaka i referentni
brojevi (ISO 4063:2009, Ispravljena verzija 2010-03-01; EN ISO
4063:2010)
Zavarivanje -- Zavareni spojevi nastali taljenjem u eliku, niklu, titanu i
njihovim legurama (osim zavarivanja elektronskim snopom i laserom) -Razine kvalitete s obzirom na nepravilnosti (ISO 5817:2003+Cor 1:2006;
EN ISO 5817:2007)
Zavarivanje i srodni procesi -- Razredba geometrijskih nepravilnosti u
metalnim materijalima -- 1. dio: Zavarivanje spajanjem (ISO 6520-1:2007;
EN ISO 6520-1:2007)
Zavarivanje i srodni procesi -- Razredba geometrijskih nepravilnosti u
metalnim materijalima -- 2. dio: Zavarivanje uz tlak (ISO 6520-2:2001; EN
ISO 6520-2:2001)
Zavarivanje i srodni postupci -- Poloaji pri zavarivanju (ISO 6947:2011;
EN ISO 6947:2011)
Aluminij i aluminijske legure (ISO 9606-2:2004; EN ISO 9606-2:2004)
Bakar i bakrene legure (ISO 9606-3:1999; EN ISO 9606-3:1999)
Nikal i niklene legure (ISO 9606-4:1999; EN ISO 9606-4:1999)
Nikal i niklene legure (ISO 9606-4:1999; EN ISO 9606-4:1999)
Titan i titanove legure, cirkonij i cirkonijeve legure (ISO 9606-5:2000; EN
ISO 9606-5:2000)
Zavarivanje i srodni postupci -- Preporuke za pripremu spoja -- 1. dio:
Runo elektroluno zavarivanje, MIG/ MAG zavarivanje, plinsko
zavarivanje, TIG zavarivanje i zavarivanje elektronskim snopom (ISO
9692-1:2003; EN ISO 9692-1:2003)
Zavarivanje i srodni procesi -- Priprema spoja -- 2. dio: Zavarivanje elika
pod prakom (ISO 9692-2:1998; EN ISO 9692-2:1998 + Ispravak:1999)
Zavarivanje i srodni procesi -- Preporuke za pripremu spoja -- 3. dio: MIG i
TIG zavarivanje aluminija i aluminijskih legura (ISO 9692-3:2000; EN ISO
9692-3:2001)
Zavarivanje i srodni procesi -- Preporuke za pripremu spoja -- 3. dio: MIG i
TIG zavarivanje aluminija i aluminijskih legura (EN ISO 96923:2001/A1:2003)
Zavarivanje i srodni postupci -- Preporuke za pripremu spoja -- 4. dio:
Platirani elici (ISO 9692-4:2003; EN ISO 9692-4:2003)
Zavarivanje -- Upute za mjerenje temperature predgrijavanja, meuslojne
temperature i odravanje temperature predgrijavanja (ISO 13916:1996;
EN ISO 13916:1996)
Zavarivanje -- Svornjaci i keramiki prstenovi za elektroluno zavarivanje
svornjaka (ISO 13918:2008; EN ISO 13918:2008)
Zavarivanje -- Elektronskim snopom i laserom izvedeni zavari -- Upute za
razine kakvoe s obzirom na greke -- 1. dio: elik (ISO 13919-1:1996; EN
ISO 13919-1:1996)
GV & GB
Stranica 285

Oznaka norme
HRN EN ISO 13919-2:2002
HRN EN ISO 139192:2002/A1:2008
HRN EN ISO 13920:1999
HRN EN ISO 14554-1:2001
HRN EN ISO 14554-2:2001
HRN EN ISO 14555:2008
HRI CEN/TR 14599:2008
HRN EN 14610:2008
HRN CEN/TR 14633:2004
HRN EN 14717:2008
HRI CEN/TR 15135:2008
HRI CEN/TR 15235:2008
HRI CEN/TR 15481:2008
HRN EN ISO 15607:2004
HRI CEN ISO/TR
15608:2008
HRN EN ISO 15609-1:2008
HRN EN ISO 15609-2:2002
HRN EN ISO 156092:2002/A1:2008
HRN EN ISO 15609-3:2007
HRN EN ISO 15609-3:2007
HRN EN ISO 15609-4:2010
HRN EN ISO 15609-5:2011
HRN EN ISO 15610:2004
HRN EN ISO 15611:2004
HRN EN ISO 15612:2004
Opis norme
Zavarivanje -- Zavari izvedeni elektronskim snopom i laserom -- Upute za
razine kakvoe s obzirom na nepravilnosti -- 1. dio: Aluminij i njegove
zavarive legure (ISO 13919-2:2001; EN ISO 13919-2:2001)
Zavarivanje -- Zavari izvedeni elektronskim snopom i laserom -- Upute za
razine kvalitete s obzirom na nepravilnosti -- 2. dio: Aluminij i njegove
zavarljive legure (EN ISO 13919-2:2001/A1:2003)
Zavarivanje -- Opa doputena odstupanja za zavarene konstrukcije -Dimenzije za duine i kutove -- Oblik i poloaj (ISO 13920:1996; EN ISO
13920:1996)
Zahtjevi za kakvou zavarivanja -- Elektrootporno zavarivanje metalnih
materijala -- 1. dio: Sveobuhvatni zahtjevi za kakvou (ISO 14554-1:2000;
EN ISO 14554-1:2000)
Zahtjevi za kakvou zavarivanja -- Elektrootporno zavarivanje metalnih
materijala -- 2. dio: Osnovni zahtjevi za kakvou (ISO 14554-2:2000; EN
ISO 14554-2:2000)
Zavarivanje -- Elektroluno zavarivanje svornjaka za metalne materijale
(ISO 14555:2006; EN ISO 14555:2006)
Nazivi i definicije za primjenu u zavarivanju u odnosu na EN 1792 (CEN/TR
14599:2005)
Zavarivanje i srodni postupci -- Definicije postupaka zavarivanja metala
(EN 14610:2004)
Zavarivanje -- Radni poloaji -- Usporedba postojeih meunarodnih,
europskih i amerikih oznaka (CEN/TR 14633:2003)
Zavarivanje i srodni postupci -- Kontrolni popis utjecaja na okoli (EN
14717:2005)
Zavarivanje -- Oblikovanje i nerazorno ispitivanje zavara (CEN/TR
15135:2005)
Zavarivanje -- Metode za procjenu nepravilnosti u metalnim
konstrukcijama (CEN/TR 15235:2005)
Zavarivanje elika za armiranje -- Zavarljivost pripoja -- Metode ispitivanja
i izvedbeni zahtjevi (CEN/TR 15481:2006)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Opa pravila (ISO 15607:2003; EN ISO 15607:2003)
Zavarivanje -- Upute za sustav razvrstavanja metalnih materijala (ISO/TR
15608:2005; CEN ISO/TR 15608:2005)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Specifikacija postupka zavarivanja -- 1. dio: Elektroluno zavarivanje (ISO
15609-1:2004; EN ISO 15609-1:2004)
Specifikacija i odobravanje postupaka zavarivanja za metalne materijale
-- Specifikacija postupka zavarivanja -- 2. dio: Plinsko zavarivanje (ISO
15609-2:2001; EN ISO 15609-2:2001)
Specifikacija i odobravanje postupaka zavarivanja za metalne materijale
-- Specifikacija postupka zavarivanja -- 2. dio: Plinsko zavarivanje (EN ISO
15609-2:2001/A1:2003)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Specifikacija postupka zavarivanja -- 3. dio: Zavarivanje elektronskim
snopom (ISO 15609-3:2004; EN ISO 15609-3:2004)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Specifikacija postupka zavarivanja -- 3. dio: Zavarivanje elektronskim
snopom (ISO 15609-3:2004; EN ISO 15609-3:2004)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Specifikacija postupka zavarivanja -- 4. dio: Zavarivanje laserom (ISO
15609-4:2009; EN ISO 15609-4:2009)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Specifikacija postupka zavarivanja -- 5. dio: Elektrootporno zavarivanje
(ISO 15609-5:2011; EN ISO 15609-5:2011)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Kvalifikacija na osnovi ispitanih dodatnih i potronih materijala za
zavarivanje (ISO 15610:2003; EN ISO 15610:2003)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Kvalifikacija na osnovi prethodnog zavarivakog iskustva (ISO
15611:2003; EN ISO 15611:2003)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Kvalifikacija prihvaenjem normiranoga zavarivakog postupka (ISO
GV & GB
Stranica 286

Oznaka norme
HRN EN ISO 15613:2008
HRN EN ISO 15614-1:2007
HRN EN ISO 156141:2007/A1:2008
HRN EN ISO 156141:2007/A2:2012

HRN EN ISO 15614-2:2007
HRN EN ISO 15614-3:2008
HRN EN ISO 15614-4:2007

HRN EN ISO 156144:2007/Ispr.1:2008
HRN EN ISO 15614-5:2007
HRN EN ISO 15614-6:2008
HRN EN ISO 15614-7:2008

HRN EN ISO 15614-8:2003
HRN EN ISO 1561410:2007
HRN EN ISO 1561411:2003
HRN EN ISO 1561412:2007
HRN EN ISO 1561413:2007
HRN EN ISO 15620:2002
HRN EN ISO 15620:2002
HRN EN ISO 17652-1:2004
HRN EN ISO 17652-2:2004
Opis norme
15612:2004; EN ISO 15612:2004)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Kvalifikacija pri pokusnome zavarivanju (ISO 15613:2004; EN ISO
15613:2004)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 1. dio: Elektroluno i plinsko
zavarivanje elika te elektroluno zavarivanje nikla i legura nikla (ISO
15614-1:2004; EN ISO 15614-1:2004)
zavarivanje elika te elektroluno zavarivanje nikla i legura nikla -Amandman 1 (ISO 156141:2004/Amd 1:2008; EN ISO 156141:2004/A1:2008)
zavarivanje elika te elektroluno zavarivanje nikla i legura nikla (ISO
15614-1:2004/Amd 2:2012; EN ISO 15614-1:2004/A2:2012)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 2. dio: Elektroluno zavarivanje
aluminija i njegovih legura (ISO 15614-2:2005; EN ISO 15614-2:2005)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 3. dio: Zavarivanje taljenjem
nelegiranog i niskolegiranog lijevanog eljeza (ISO 15614-3:2008; EN ISO
15614-3:2008)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 4. dio: Zavrno zavarivanje
aluminijskih odljevaka (ISO 15614-4:2005; EN ISO 15614-4:2005)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 4. dio: Zavrno zavarivanje
aluminijskih odljevaka (ISO 15614-4:2005/Cor 1:2007; EN ISO 156144:2005/AC:2007)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 5. dio: Elektroluno zavarivanje titana,
cirkonija i njihovih legura (ISO 15614-5:2004; EN ISO 15614-5:2004)
zavarivanje bakra i njegovih legura (ISO 15614-6:2006; EN ISO 156146:2006)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 7. dio: Navarivanje (ISO 15614-7:2007;
EN ISO 15614-7:2007)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 8. dio: Zavarivanje cijevi na cijevnu
stijenu (ISO 15614-8:2002; EN ISO 15614-8:2002)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 10. dio: Podvodno suho zavarivanje pri
povienome tlaku (ISO 15614-10:2005; EN ISO 15614-10:2005)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 11. dio: Zavarivanje elektronskim
snopom i laserom (ISO 15614-11:2002; EN ISO 15614-11:2002)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 12. dio: Elektrootporno tokasto, avno
i bradaviasto zavarivanje (ISO 15614-12:2004; EN ISO 15614-12:2004)
Specifikacija i kvalifikacija postupaka zavarivanja za metalne materijale -Ispitivanje postupka zavarivanja -- 13. dio: Elektrootporno sueljeno
zavarivanje i zavarivanje iskrenjem (ISO 15614-13:2005; EN ISO 1561413:2005)
Zavarivanje -- Zavarivanje metalnih materijala trenjem (ISO 15620:2000;
EN ISO 15620:2000)
Zavarivanje -- Zavarivanje metalnih materijala trenjem (ISO 15620:2000;
EN ISO 15620:2000)
Zavarivanje -- Ispitivanje radionikih temeljnih premaza u odnosu na
zavarivanje i srodne postupke -- 1. dio: Opi zahtjevi (ISO 17652-1:2003;
EN ISO 17652-1:2003)
GV & GB
Stranica 287

Oznaka norme
HRN EN ISO 17652-3:2004

HRN EN ISO 17652-4:2004
HRN EN ISO 17659:2007
HRN EN ISO 17660-1:2008
HRN EN ISO 17660-2:2008
HRN EN ISO 17662:2008
HRN EN ISO 17663:2010
HRI CEN ISO/TR
17844:2008
HRS CEN ISO/TS
17845:2008
HRI CEN ISO/TR
20172:2010
HRN EN 39:2001
HRN EN ISO 228-1:2008
HRN EN 988:2008
HRN EN 1057:2011
HRN 1130-1:2008
HRN 1130-2:2008
HRN 1130-3:2008
HRN 1130-4:2008
HRN 1130-5:2008
HRN EN 1172:2012
HRN EN 1173:2008
HRN EN ISO 1179-1:2008
HRN EN ISO 1179-2:2008
HRN EN ISO 1179-3:2008
Opis norme
zavarivanje i srodne postupke -- 2. dio: Zavarivaka svojstva radionikih
temeljnih premaza (ISO 17652-2:2003; EN ISO 17652-2:2003)
zavarivanje i srodne postupke -- 3. dio: Toplinsko rezanje (ISO 176523:2003; EN ISO 17652-3:2003)
zavarivanje i srodne postupke -- 4. dio: Emisija dimova i plinova (ISO
17652-4:2003; EN ISO 17652-4:2003)
Zavarivanje -- Viejezini nazivi zavarenih spojeva sa slikama (ISO
17659:2002; EN ISO 17659:2004)
Zavarivanje -- Zavarivanje elika za armiranje -- 1. dio: Nosivi zavareni
spojevi (ISO 17660-1:2006; EN ISO 17660-1:2006)
Zavarivanje -- Zavarivanje elika za armiranje -- 2. dio: Nenosivi zavareni
spojevi (ISO 17660-2:2006; EN ISO 17660-2:2006)
Zavarivanje -- Umjeravanje, provjeravanje i vrednovanje opreme za
zavarivanje ukljuujui pomone aktivnosti (ISO 17662:2005; EN ISO
17662:2005)
Zavarivanje -- Zahtjevi za kvalitetu toplinske obrade u vezi sa
zavarivanjem i srodnim postupcima (ISO 17663:2009; EN ISO
17663:2009)
Zavarivanje -- Usporedba normiranih metoda za izbjegavanje hladnih
pukotina (ISO/TR 17844:2004; CEN ISO/TR 17844:2004)
Zavarivanje i srodni procesi -- Sustav oznaivanja nepravilnosti (ISO/TS
17845:2004; CEN ISO/TS 17845:2004)
Zavarivanje -- Sustavi razvrstavanja materijala -- Europski materijali
(ISO/TR 20172:2009; CEN ISO/TR 20172:2009)
eline cijevi neovisne o sustavu za nosive i radne skele -- Tehniki uvjeti
isporuke (EN 39:2001)
Cijevi s navojima bez tlano brtvljenih spojnica na navojima -- 1. dio:
Dimenzije, doputena odstupanja i oznake (ISO 228-1:2000; EN ISO 2281:2003)
Cink i cinkove legure -- Specifikacije za valjane plosnate proizvode za
graevinarstvo (EN 988:1996)
Bakar i legure bakra -- Beavne, okrugle bakrene cijevi za vodu i plin za
sanitarnu primjenu i grijanje (EN 1057:2006+A1:2010)
Cijevi od nehrajueg elika -- Mjere, doputena odstupanja i dogovorene
mase po jedininoj duini (ISO 1127:1992; EN ISO 1127:1996)
elik za armiranje betona -- Zavarljivi elik za armiranje -- 1. dio: Tehniki
uvjeti isporuke elika razreda A
uvjeti isporuke elika razreda B
uvjeti isporuke elika razreda C
uvjeti isporuke zavarenih mrea
uvjeti isporuke reetkastih nosaa
Bakar i legure bakra -- Limovi i trake za primjenu u graevinarstvu (EN
1172:2011)
Bakar i legure bakra -- Uvjeti oznaivanja materijala (EN 1173:2008)
Prikljuci za opu namjenu i uporabu u tehnologiji fluida pod pritiskom -Navojni otvori i epovi s ISO 228-1 navojima i s elastomernim brtvljenjem
ili brtvljenjem metal na metal -- 1. dio: Navojni otvori (ISO 1179-1:2007;
EN ISO 1179-1:2008)
Prikljuci za opu namjenu i upotrebu u tehnologiji fluida pod pritiskom -Navojni otvori i epovi s ISO 228-1 navojima i s elastomernim brtvljenjem
ili brtvljenjem metal na metal -- 2. dio: Navojni epovi za teke uvjete
rada (S niz) i lake uvjete rada (L niz) s elastomernim brtvljenjem (tip E)
(ISO 1179-2:2007; EN ISO 1179-2:2008)
Prikljuci za opu namjenu i uporabu u tehnologiji fluida pod pritiskom -Navojni otvori i epovi s ISO-228-1 navojima i s elastomernim brtvljenjem
ili brtvljenjem metal na metal -- 3. dio: Navojni epovi za lake uvjete rada
(L niz) s brtvljenjem pomou O-prstena i s pridrnim prstenom (tip G i H)
(ISO 1179-3:2007; EN ISO 1179-3:2008)
GV & GB
Stranica 288

Oznaka norme
HRN EN ISO 1179-4:2008
HRN EN ISO 8434-1:2008
HRN EN ISO 84341:2008/Ispr.1:2009
HRN EN ISO 8434-4:2008
HRN ISO 9329-1:2000
HRN ISO 9330-2:2000
HRN EN ISO 9444-2:2011

HRN EN ISO 9445-1:2011
HRN EN ISO 9445-2:2011
HRN EN 10017:2007
HRN EN 10020:2008
HRN EN 10021:2008
HRN EN 10025-1:2006
HRN EN 10025-2:2007
HRN EN 10025-3:2007
HRN EN 10025-4:2007
HRN EN 10025-5:2007
HRN EN 10025-6:2010
Opis norme
Prikljuci za opu namjenu i uporabu u tehnologiji fluida pod pritiskom -Navojni otvori i epovi s ISO-228-1 navojima i s elastomernim brtvljenjem
ili brtvljenjem metal na metal -- 4. dio: Navojni epovi za opu uporabu sa
samo metal na metal brtvljenjem (tip B) (ISO 1179-4:2007; EN ISO 11794:2008)
Alatni elici (ISO 4957:1999; EN ISO 4957:1999)
Metalni cijevni prikljuci za uporabu u tehnologiji fluida pod pritiskom i
opu namjenu -- 1. dio: 24 stoasti prikljuci (ISO 8434-1:2007; EN ISO
8434-1:2007)
opu namjenu -- 1. dio: 24 stoasti prikljuci (EN ISO 84341:2007/AC:2009)
opu namjenu -- 4. dio: 24 stoasti prikljuci s navarenim O-prstenom na
izdancima (ISO 8434-4:1995; EN ISO 8434-4:2000)
Metalni materijali -- Cijev (u punom presjeku) -- Ispitivanje savijanjem (ISO
8491:1998; EN ISO 8491:2004)
Metalni materijali -- Cijev -- Ispitivanje splotavanjem (ISO 8492:1998; EN
ISO 8492:2004)
Metalni materijali -- Cijev -- Ispitivanje proirivanjem (ISO 8493:1998; EN
ISO 8493:2004)
Metalni materijali -- Cijev -- Ispitivanje zarubljivanjem (ISO 8494:1998; EN
ISO 8494:2004)
Metalni materijali -- Cijev -- Ispitivanje proirivanjem s trnom (ISO
8495:1998; EN ISO 8495:2004)
Metalni materijali -- Cijev -- Ispitivanje razvlaenjem prstena (ISO
8496:1998; EN ISO 8496:2004)
Beavne okrugle cijevi od nelegiranih elika za tlane namjene -- Tehniki
uvjeti isporuke -- 1. dio: Nelegirani elici s utvrenim svojstvima pri
sobnoj temperaturi (ISO 9329-1:1989)
Zavarene eline cijevi za tlane namjene -- Tehniki uvjeti isporuke -- 2.
dio: Elektrootporno i indukcijski zavarene cijevi od nelegiranih i legiranih
elika s utvrenim svojstvima pri povienim temperaturama (ISO 93302:1997)
Kontinuirano, toplo valjani nehrajui elik -- Doputena odstupanja
dimenzija i oblika -- 2. dio: iroke trake i limovi/ploe (ISO 9444-2:2009;
EN ISO 9444-2:2010)
Kontinuirano, hladno valjani nehrajui elik -- Doputena odstupanja
dimenzija i oblika -- 1. dio: Uske trake i odresci (ISO 9445-1:2009; EN ISO
9445-1:2010)
Kontinuirano, hladno valjani nehrajui elik -- Doputena odstupanja
dimenzija i oblika -- 2. dio: iroke trake i ploe/limovi (ISO 9445-2:2009;
EN ISO 9445-2:2010)
Valjana elina ica za vuenje i/ili hladno valjanje -- Mjere i doputena
odstupanja (EN 10017:2004)
Definicija i razredba vrsta elika (EN 10020:2000)
Opi tehniki uvjeti isporuke za eline proizvode (EN 10021:2006)
Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih elika -- 1. dio: Opi tehniki
uvjeti isporuke (EN 10025-1:2004)
Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih elika -- 2. dio: Tehniki uvjeti
isporuke za nelegirane konstrukcijske elike (EN 10025-2:2004)
isporuke za normalizacijski arene/normalizacijski valjane zavarljive
sitnozrnate konstrukcijske elike (EN 10025-3:2004)
isporuke za termomehaniki valjane zavarljive sitnozrnate konstrukcijske
elike (EN 10025-4:2004)
isporuke za konstrukcijske elike otporne na atmosfersku koroziju (EN
10025-5:2004)
isporuke za plosnate proizvode od konstrukcijskih elika s visokom
granicom razvlaenja u poboljanome stanju (EN 100256:2004+A1:2009)
GV & GB
Stranica 289

Oznaka norme
HRN EN 10027-1:2007
HRN EN 10027-2:1999
HRN EN 10028-1:2010
HRN EN 10028-2:2010
HRN EN 10028-3:2010
HRN EN 10028-4:2010
HRN EN 10028-5:2010
HRN EN 10028-6:2010
HRN EN 10028-7:2008
HRN EN 10034:2003
HRN EN 10056-1:2005
HRN EN 10056-2:2005
HRN EN 10058:2007
HRN EN 10059:2005
HRN EN 10060:2005
HRN EN 10061:2005
HRN EN 10067:2005
HRN EN 10079:2008
HRN EN 10080:2012
HRN EN 10083-1:2009
HRN EN 10083-2:2009
HRN EN 10083-3:2009
HRN EN 10088-1:2007
HRN EN 10088-2:2007
HRN EN 10088-3:2007
HRN EN 10088-4:2010
HRN EN 10088-5:2010
HRN EN 10111:2009
HRN EN 10113-1:2000
HRN EN 10113-2:2000
HRN EN 10113-3:2000
HRN EN 10120:2009
HRN EN 10155:2000
Opis norme
Sustavi oznaivanja za elike -- 1. dio: Nazivi elika (EN 10027-1:2005)
Sustavi oznaivanja elika -- 2. dio: Brojani sustav (EN 10027-2:1992)
Plosnati proizvodi od elika za tlane namjene -- 1. dio: Opi zahtjevi (EN
10028-1:2007+A1:2009+AC:2009)
Plosnati proizvodi od elika za tlane namjene -- 2. dio: Nelegirani i
legirani elici s utvrenim svojstvima pri povienoj temperaturi (EN
10028-2:2009)
Plosnati proizvodi od elika za tlane namjene -- 3. dio: Zavarljivi
sitnozrnati elici, normalizacijski areni (EN 10028-3:2009)
Plosnati proizvodi od elika za tlane namjene -- 4. dio: elici legirani
niklom s utvrenim svojstvima pri niskim temperaturama (EN 100284:2009)
Plosnati proizvodi od elika za tlane namjene -- 5. dio: Zavarljivi,
sitnozrnati elici, termomehaniki valjani (EN 10028-5:2009)
Plosnati proizvodi od elika za tlane namjene -- 6. dio: Zavarljivi,
poboljani, sitnozrnati elici (EN 10028-6:2009)
Plosnati proizvodi od elika za tlane namjene -- 7. dio: Nehrajui elici
(EN 10028-7:2007)
I-profili i H-profili od konstrukcijskih elika -- Doputena odstupanja mjera
i oblika (EN 10034:1993)
elini kutnici s jednakim i nejednakim krakovima -- 1. dio: Mjere (EN
10056-1:1998)
elini kutnici s jednakim i nejednakim krakovima -- 2. dio: Doputena
odstupanja oblika i mjera (EN 10056-2:1993)
Toplo valjane plosnate eline ipke za opu namjenu -- Mjere i doputena
odstupanja oblika i mjera (EN 10058:2003)
Toplo valjane etverokutne eline ipke za opu namjenu -- Mjere i
doputena odstupanja oblika i mjera (EN 10059:2003)
Toplo valjane okrugle eline ipke za opu namjenu -- Mjere i doputena
odstupanja oblika i mjera (EN 10060:2003)
Toplo valjane esterokutne eline ipke za opu namjenu -- Mjere i
doputena odstupanja oblika i mjera (EN 10061:2003)
Toplo valjani plosnati elik s jednostranim zadebljanjem -- Mjere i
doputena odstupanja oblika, mjera i mase (EN 10067:1996)
Definicija elinih proizvoda (EN 10079:2007)
elik za armiranje betona -- Zavarljivi elik za armiranje -- Openito (EN
10080:2005)
elici za poboljavanje -- 1. dio: Opi tehniki uvjeti za isporuku (EN
10083-1:2006)
elici za poboljavanje -- 2. dio: Tehniki uvjeti isporuke nelegiranih elika
(EN 10083-2:2006)
elici za poboljavanje -- 3. dio: Tehniki uvjeti isporuke legiranih elika
(EN 10083-3:2006+AC:2008)
Nehrajui elici -- 1. dio: Popis nehrajuih elika (EN 10088-1:2005)
Nehrajui elici -- 2. dio: Tehniki uvjeti isporuke za limove/ploe i trake
od korozijski postojanih elika za opu namjenu (EN 10088-2:2005)
Nehrajui elici -- 3. dio: Tehniki uvjeti isporuke za poluproizvode, ipke,
icu, profile i svijetlo vuene proizvode od korozijski postojanih elika za
opu namjenu (EN 10088-3:2005)
Nehrajui elici -- 4. dio: Tehniki uvjeti isporuke limova i traka od
korozijski postojanih elika za graevinarstvo (EN 10088-4:2009)
Nehrajui elici -- 5. dio: Tehniki uvjeti isporuke za ipke, motke, icu,
profile i svijetlo vuene proizvode od elika otpornih na koroziju za
graevinarstvo (EN 10088-5:2009)
Kontinuirano vrue valjani limovi i trake od niskougljinih elika za hladno
oblikovanje -- Tehniki uvjeti isporuke (EN 10111:2008)
Toplo valjani proizvodi od zavarljivih sitnozrnatih elika -- 1. dio: Opi
uvjeti isporuke (EN 10113-1:1993)
Toplo valjani proizvodi od zavarljivih sitnozrnatih elika -- 2. dio: Uvjeti
isporuke za normalizacijski arene valjane elike (EN 10113-2:1993)
Toplo valjani proizvodi od zavarljivih sitnozrnatih elika -- 3. dio: Uvjeti
isporuke za termomehaniki valjane elike (EN 10113-3:1993)
elini limovi i trake za zavarene plinske cilindre (EN 10120:2008)
Konstrukcijski elici otporni na atmosfersku koroziju -- Tehniki uvjeti
GV & GB
Stranica 290

Oznaka norme
HRN EN 10162:2008
HRN EN 10163-1:2007
HRN EN 101631:2007/Ispr.1:2008
HRN EN 10163-2:2007
HRN EN 10163-3:2007
HRN EN 10164:2008
HRN EN 10207:2008
HRN EN 10210-1:2008
HRN EN 10210-2:2008
HRN EN 10216-1:2003
HRN EN 102161:2003/A1:2008
HRN EN 10216-2:2008
HRN EN 10216-3:2003
HRN EN 102163:2003/A1:2008
HRN EN 10216-4:2003
HRN EN 102164:2003/A1:2008
HRN EN 102164:2003/A1:2008
HRN EN 10216-5:2004
HRN EN 102165:2004/Ispr.1:2008
HRN EN 10217-1:2003
HRN EN 10217-1/A1:2007
HRN EN 10217-2:2003
HRN EN 10217-2/A1:2007
HRN EN 10217-3:2003
HRN EN 10217-3/A1:2007
HRN EN 10217-4:2003
Opis norme
isporuke (EN 10155:1993)
Hladno valjani elini profili -- Tehniki uvjeti isporuke -- Mjere i doputena
odstupanja poprenog presjeka (EN 10162:2003)
Uvjeti isporuke za stanje povrine toplo valjanih elinih ploa, irokih
traka i profila -- 1. dio: Opi uvjeti (EN 10163-1:2004)
traka i profila -- 1. dio: Opi uvjeti (EN 10163-1:2004/AC:2007)
traka i profila -- 2. dio: Ploa i iroke trake (EN 10163-2:2004)
traka i profila -- 3. dio: Profili (EN 10163-3:2004)
elini proizvodi s poboljanim svojstvima na deformaciju okomito na
povrinu proizvoda -- Tehniki uvjeti isporuke (EN 10164:2004)
elici za jednostavne tlane posude -- Tehniki zahtjevi za isporuku
limova, traka i ipki (EN 10207:2005)
Toplo oblikovani uplji profili od nelegiranih i sitnozrnatih konstrukcijskih
elika -- 1. dio: Tehniki uvjeti isporuke (EN 10210-1:2006)
elika -- 2. dio: Doputena odstupanja, dimenzije i statike vrijednosti
presjeka (EN 10210-2:2006+AC:2007)
Beavne eline cijevi za tlane namjene -- Tehniki uvjeti isporuke -- 1.
dio: Cijevi od nelegiranih elika s utvrenim svojstvima pri sobnoj
temperaturi (EN 10216-1:2002)
temperaturi (EN 10216-1:2002/A1:2004)
dio: Cijevi od nelegiranih i legiranih elika s utvrenim svojstvima pri
povienim temperaturama (EN 10216-2:2002+A2:2007)
dio: Cijevi od legiranih sitnozrnatih elika (EN 10216-3:2002)
dio: Cijevi od legiranih sitnozrnatih elika (EN 10216-3:2002/A1:2004)
niskim temperaturama (EN 10216-4:2002)
niskim temperaturama (EN 10216-4:2002/A1:2004)
niskim temperaturama (EN 10216-4:2002/A1:2004)
dio: Cijevi od nehrajuih elika (EN 10216-5:2004)
dio: Cijevi od nehrajuih elika (EN 10216-5:2004/AC:2008)
temperaturi (EN 10217-1:2002)
temperaturi (EN 10217-1:2002/A1:2005)
dio: Elektro-zavarene cijevi od nelegiranih i legiranih elika s utvrenim
svojstvima pri povienim temperaturama (EN 10217-2:2002)
dio: Elektro-zavarene cijevi od nelegiranih i legiranih elika s utvrenim
svojstvima pri povienim temperaturama (EN 10217-2:2002/A1:2005)
dio: Cijevi od legiranih sitnozrnatih elika (EN 10217-3:2002)
dio: Cijevi od legiranih sitnozrnatih elika (EN 10217-3:2002/A1:2005)
dio: Elektro-zavarene cijevi od nelegiranih elika s utvrenim svojstvima
GV & GB
Stranica 291

Oznaka norme
HRN EN 10217-4/A1:2007
HRN EN 10217-5:2003
HRN EN 10217-5/A1:2007
HRN EN 10217-6:2003
HRN EN 10217-6/A1:2007
HRN EN 10217-7:2006
HRN EN 10218-1:2012
HRN EN 10218-2:2012
HRN EN 10219-1:2008
HRN EN 10219-2:2008
HRN EN 10220:2003
HRN EN 10223-1:2002
HRN EN 10223-2:2002
HRN EN 10223-2:2002
HRN EN 102232:2002/A1:2008
HRN EN 10223-3:2002
HRN EN 10223-4:2002
HRN EN 10223-5:2002
HRN EN 10223-6:2002
HRN EN 10223-7:2002
HRN EN 10224:2003
HRN EN
10224:2003/A1:2008
HRN EN 10230-1:2008
HRN EN 10241:2008
HRN EN 10244-1:2010
HRN EN 10244-2:2010
HRN EN 10244-3:2001
Opis norme
pri niskim temperaturama (EN 10217-4:2002)
dio: Elektro-zavarene cijevi od nelegiranih elika s utvrenim svojstvima
pri niskim temperaturama (EN 10217-4:2002/A1:2005)
dio: Cijevi zavarene pod prakom od nelegiranih i legiranih elika s
utvrenim svojstvima pri povienim temperaturama (EN 10217-5:2002)
dio: Cijevi zavarene pod prakom od nelegiranih i legiranih elika s
utvrenim svojstvima pri povienim temperaturama (EN 102175:2002/A1:2005)
dio: Cijevi zavarene pod prakom od nelegiranih elika s utvrenim
svojstvima pri niskim temperaturama (EN 10217-6:2002)
dio: Cijevi zavarene pod prakom od nelegiranih elika s utvrenim
svojstvima pri niskim temperaturama (EN 10217-6:2002/A1:2005)
dio: Cijevi od nehrajuih elika (EN 10217-7:2005)
elina ica i iani proizvodi -- Openito -- 1. dio: Metode ispitivanja (EN
10218-1:2012)
elina ica i iani proizvodi -- Openito -- 2. dio: Mjere i doputena
odstupanja za icu (EN 10218-2:2012)
Hladno oblikovani uplji profili za eline konstrukcije od nelegiranih i
sitnozrnatih elika -- 1. dio: Tehniki uvjeti isporuke (EN 10219-1:2006)
Hladno oblikovani uplji profili za eline konstrukcije od nelegiranih i
sitnozrnatih elika -- 2. dio: Doputena odstupanja, dimenzije i statike
vrijednosti presjeka (EN 10219-2:2006)
Beavne i zavarene eline cijevi -- Mjere i duljinske mase (EN
10220:2002)
elina ica i proizvodi od ice za ograde -- 1. dio: elina bodljikava ica
prevuena cinkom i cinkovim legurama (EN 10223-1:1997)
elina ica i proizvodi od ice za ograde -- 2. dio: eline mree sa
esterokutnim otvorima za uporabu u poljoprivredi, izolaciju i ograivanje
(EN 10223-2:1997)
(EN 10223-2:1997)
(EN 10223-2:1997/A1:2004)
esterokutnim otvorima za inenjersku uporabu (EN 10223-3:1997)
elina ica i proizvodi od ice za ograde -- 4. dio: Zavarene eline
mree za ograivanje (EN 10223-4:1998)
elina ica i proizvodi od ice za ograde -- 5. dio: Zglobne i vorne
pletene eline mree za ograivanje (EN 10223-5:1998)
elina ica i proizvodi od ice za ograde -- 6. dio: Lanano vezane
eline mree za ograivanje (EN 10223-6:1998)
elina ica i proizvodi od ice za ograde -- 7. dio: Zavareni elini paneli
za ograivanje (EN 10223-7:2002)
Nelegirane eline cijevi i spojnice za cjevovode vodenastih tekuina
ukljuujui pitku vodu -- Tehniki uvjeti isporuke (EN 10224:2002)
Nelegirane eline cijevi i spojnice za prijenos vode i drugih vodenastih
tekuina -- Tehniki uvjeti isporuke (EN 10224:2002/A1:2005)
avli od eline ice -- 1. dio: Obini avli za opu uporabu (EN 102301:1999)
eline cijevne spojnice s navojem (EN 10241:2000)
elina ica i iani proizvodi -- Neeljezne metalne prevlake na elinim
icama -- 1. dio: Osnovna naela (EN 10244-1:2009)
icama -- 2. dio: Prevlake od cinka i cinkovih legura (EN 10244-2:2009)
icama -- 3. dio: Aluminijske prevlake (EN 10244-3:2001)
GV & GB
Stranica 292

Oznaka norme
HRN EN 10244-4:2001
HRN EN 10244-5:2001
HRN EN 10244-6:2001
HRN EN 10245-1:2012
HRN EN 10245-2:2012
HRN EN 10245-3:2012
HRN EN 10245-3:2012
HRN EN 10245-4:2012
HRN EN 10245-5:2012
HRN EN 10248-1:2000
HRN EN 10248-2:2008
HRN EN 10249-1:2000
HRN EN 10249-2:2008
HRN EN 10272:2008
HRN EN 10273:2008
HRN EN 10275:2001
HRN EN 10279:2007
HRN EN 10288:2007
HRN EN 10289:2003
HRN EN 10290:2003
HRN EN 10296-1:2007
HRN EN 10296-2:2007
HRN EN 102962:2007/Ispr.1:2008
HRN EN 10297-1:2007
HRN EN 10297-2:2007
HRN EN 102972:2007/Ispr.1:2008
HRN EN 10298:2007
HRN EN 10300:2007
HRN EN 10301:2007
Opis norme
icama -- 4. dio: Kositrene prevlake (EN 10244-4:2001)
icama -- 5. dio: Niklene prevlake (EN 10244-5:2001)
icama -- 6. dio: Bakrene, bronane i mjedene prevlake (EN 102446:2001)
elina ica i iani proizvodi -- Organske prevlake na elinoj ici -- 1.
dio: Opa pravila (EN 10245-1:2011)
dio: PVC zavrna prevlaka na ici (EN 10245-2:2011)
dio: ica prevuena polietilenom (PE) (EN 10245-3:2011)
dio: ica prevuena polietilenom (PE) (EN 10245-3:2011)
dio: ica prevuena poliesterom (EN 10245-4:2011)
dio: ica prevuena poliamidom (EN 10245-5:2011)
Toplo valjano murje od nelegiranih elika -- 1. dio: Tehniki uvjeti
isporuke (EN 10248-1:1995)
Toplo valjano murje od nelegiranih elika -- 2. dio: Doputena odstupanja
oblika i mjera (EN 10248-2:1995)
Hladno valjano murje od nelegiranih elika -- 1. dio: Tehniki uvjeti
isporuke (EN 10249-1:1995)
Hladno oblikovano murje od nelegiranih elika -- 2. dio: Doputena
odstupanja oblika i mjera (EN 10249-2:1995)
ipke od nehrajueg elika za tlane namjene (EN 10272:2007)
Toplo valjane zavarive eline ipke za tlane namjene s utvrenim
svojstvima pri povienim temperaturama (EN 10273:2007)
Nehrajue eline ipke za tlane namjene (EN 10275:1999)
Toplo valjani elini U profili -- Dozvoljena odstupanja oblika, mjera i mase
(EN 10279:2000)
eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne cjevovode -- Vanjska dva
sloja ekstrudiranih prevlaka na bazi polietilena (EN 10288:2002)
eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne cjevovode -- Vanjske
prevlake od epoksida i modificiranog epoksida nanesene u tekuem
stanju (EN 10289:2002)
eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne cjevovode -- Vanjske
prevlake od poliuretana i modificiranog poliuretana nanesene u tekuem
stanju (EN 10290:2002)
Zavarene okrugle eline cijevi za strojarsku i inenjersku namjenu -Tehniki uvjeti isporuke -- 1. dio: Nelegirane i legirane eline cijevi (EN
10296-1:2003)
Zavarene okrugle eline cijevi za strojarsku i inenjersku namjenu -Tehniki uvjeti isporuke -- 2. dio: Nehrajui elik (EN 10296-2:2005)
Zavarene okrugle eline cijevi za strojarsku i inenjersku namjenu -Tehniki uvjeti isporuke -- 2. dio: Nehrajui elik (EN 102962:2005/AC:2007)
Beavne okrugle eline cijevi za strojarsku i inenjersku namjenu -Tehniki uvjeti isporuke -- 1. dio: Nelegirane i legirane eline cijevi (EN
10297-1:2003)
Beavne okrugle eline cijevi za strojarsku i inenjersku namjenu -Tehniki uvjeti isporuke -- 2. dio: Nehrajui elik (EN 10297-2:2005)
Beavne okrugle eline cijevi za strojarsku i inenjersku namjenu -Tehniki uvjeti isporuke -- 2. dio: Nehrajui elik (EN 102972:2005/AC:2007)
eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne cjevovode -- Unutranja
obloga na osnovi cementa (EN 10298:2005)
eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne cjevovode -- Bituminozni,
vrue naneseni materijali za vanjsku prevlaku (EN 10300:2005)
eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne cjevovode -- Unutranja
prevlaka za smanjenje trenja pri prijenosu nekorozivnog plina (EN
10301:2003)
GV & GB
Stranica 293

Oznaka norme
HRN EN 10310:2007
HRN EN 10310:2007
HRN EN 10311:2007
HRN EN 10312:2003
HRN EN 10312/A1:2007
HRN CR 10313:2007
HRN EN 10329:2008
HRN EN 10339:2008
HRN EN 10343:2009
HRN EN ISO 15630-1:2010
HRN EN ISO 15630-2:2010
HRN EN ISO 15630-3:2010
HRN EN ISO 16120-1:2012
HRN EN ISO 16120-2:2012
HRN EN ISO 16120-3:2012
HRN EN ISO 16120-4:2012
HRN EN ISO 18286:2011
HRN EN 300:2008
HRN EN 309:2008
HRN EN 310:1999
HRN EN 312:2010
HRN EN 313-1:2008
HRN EN 313-2:2008
HRN EN 314-2:1999
HRN EN 316:2009
HRN EN 622-1:2008
HRN EN 622-2:2008
HRN EN 622-2:2008
HRN EN 622-3:2008
HRN EN 622-4:2010
HRN EN 622-5:2010
HRN EN 633:2002
HRN EN 634-1:2002
Opis norme
eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne cjevovode -- Unutranje i
vanjske prevlake na osnovi poliamidnog praha (EN 10310:2003)
eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne cjevovode -- Unutranje i
vanjske prevlake na osnovi poliamidnog praha (EN 10310:2003)
Spojevi za spajanje elinih cijevi i spojnica za prijenos vode i drugih
vodenastih otopina (EN 10311:2005)
Zavarene cijevi od nehrajuih elika za cjevovode vodenastih tekuina
ukljuujui pitku vodu -- Tehniki uvjeti isporuke (EN 10312:2002)
Zavarene cijevi od nehrajueg elika za prijenos vode i ostalih
vodenastih otopina -- Tehniki uvjeti isporuke (EN 10312:2002/A1:2005)
Razredba vrsta elika -- Primjeri razredbe prema europskim normama (CR
10313:2000)
eline cijevi i prirubnice za podmorske i kopnene cjevovode -Prevlaenje spojeva na vanjskom radilitu (EN 10329:2006)
eline cijevi za kopnene i morske vodne cjevovode -- Unutranje tekue
epoksidne obloge za zatitu od korozije (EN 10339:2007)
Poboljani elici za graevinarstvo -- Tehniki uvjeti isporuke (EN
10343:2009)
elik za armiranje i prednapinjanje betona -- Metode ispitivanja -- 1. dio:
Armaturne ipke, valjana ica i ica (ISO 15630-1:2010; EN ISO 156301:2010)
Zavarene mree (ISO 15630-2:2010; EN ISO 15630-2:2010)
elik za prednapinjanje (ISO 15630-3:2010; EN ISO 15630-3:2010)
Valjana ica od nelegiranog elika za vuenje u icu -- 1. dio: Opi zahtjevi
(ISO 16120-1:2011; EN ISO 16120-1:2011)
Valjana ica od nelegiranog elika za vuenje u icu -- 2. dio: Posebni
zahtjevi za valjanu icu za opu namjenu (ISO 16120-2:2011; EN ISO
16120-2:2011)
zahtjevi za valjanu icu od neumirenog i neumirenom eliku zamjenskog
niskougljinog elika (ISO 16120-3:2011; EN ISO 16120-3:2011)
zahtjevi za valjanu icu za posebnu primjenu (ISO 16120-4:2011; EN ISO
16120-4:2011)
Toplo valjane ploe od nehrajueg elika -- Doputena odstupanja
dimenzija i oblika (ISO 18286:2008; EN ISO 18286:2010)
Ploe s usmjerenim iverjem -- Definicije, razredba i specifikacije (EN
300:2006)
Particleboards -- Definition and classification (EN 309:2005)
Ploe na osnovi drva -- Odreivanje savojne vrstoe i modula elastinosti
savojne vrstoe (EN 310:1993)
Ploe iverice -- Specifikacije (EN 312:2010)
Uslojeno drvo -- Razredba i nazivlje -- 1. dio: Razredba (EN 313-1:1996)
Uslojeno drvo -- Razredba i nazivlje -- 2. dio: Nazivlje (EN 313-2:1999)
Uslojeno drvo -- Kakvoa vrstoe vezanja -- 2. dio: Zahtjevi (EN 3142:1993)
Ploe vlaknatice -- Definicija, razredba i oznake (EN 316:2009)
Ploe vlaknatice -- Specifikacije -- 1. dio: Opi zahtjevi (EN 622-1:2003)
Ploe vlaknatice -- Specifikacije -- 2. dio: Zahtjevi za tvrde ploe (EN 6222:2004+AC:2005)
Ploe vlaknatice -- Specifikacije -- 2. dio: Zahtjevi za tvrde ploe (EN 6222:2004+AC:2005)
Ploe vlaknatice -- Specifikacije -- 3. dio: Zahtjevi za srednje ploe (EN
622-3:2004)
Ploe vlaknatice -- Specifikacije -- 4. dio: Zahtjevi za lake ploe (EN 6224:2009)
Ploe vlaknatice -- Specifikacije -- 5. dio: Zahtjevi za ploe proizvedene
suhim postupkom (MDF) (EN 622-5:2009)
Ploe s esticama povezanim cementom -- Definicija i razredba (EN
633:1993)
Ploe s esticama povezanim cementom -- Specifikacija -- 1. dio: Opi
zahtjevi (EN 634-1:1995)
GV & GB
Stranica 294

Oznaka norme
HRN EN 634-2:2008
HRN EN 635-1:1999
HRN EN 635-2:1999
HRN EN 635-3:1999
HRS CEN/TS 635-4:2011
HRN EN 635-5:2002
HRN EN 636:2012
HRN EN 12369-1:2002
HRN EN 12369-2:2011
HRN EN 12369-3:2009
HRN EN 12775:2002
HRN EN 12871:2010
HRS CEN/TS 12872:2011
HRN EN 13017-1:2002
HRN EN 13017-2:2002
HRN EN 13353:2011
HRN EN 13810-1:2008
HRN EN 14322:2008
HRN EN 14354:2008
HRN EN 14755:2008
HRN EN 15197:2008
HRN EN 681-1:2003
HRN EN 6811:2003/A3:2007
HRN EN 681-2:2003
HRN EN 6812:2003/A2:2007
HRN EN 681-3:2003
HRN EN 6813:2003/A2:2007
HRN EN 681-4:2003
HRN EN 6814:2003/A2:2007
HRN EN 682:2007
Opis norme
Ploe s esticama povezanim cementom -- Specifikacija -- 2. dio: Zahtjevi
za ploe s esticama povezanim OPC-om za uporabu u suhim, vlanim i
vanjskim uvjetima (EN 634-2:2007)
Uslojeno drvo -- Razredba prema vanjskomu izgledu povrine -- 1. dio:
Openito (EN 635-1:1994)
Uslojeno drvo -- Razredba prema vanjskomu izgledu povrine -- 2. dio:
Listae (EN 635-2:1995)
Uslojeno drvo -- Razredba prema izgledu povrine -- 3. dio: etinjae (EN
635-3:1995)
Uslojeno drvo -- Razredba prema vanjskome izgledu povrine -- 4. dio:
Parametri utvrivanja prikladnosti za zavrnu obradbu, smjernica (CEN/TS
635-4:2007)
Uslojeno drvo -- Razredba prema izgledu povrine -- 5. dio: Metode
mjerenja i izraavanja svojstava i greaka (EN 635-5:1999)
Uslojeno drvo -- Specifikacije (EN 636:2012)
Ploe na osnovi drva -- Svojstvene vrijednosti za projektiranje konstrukcija
-- 1. dio: OSB, iverice i vlaknatice (EN 12369-1:2001)
Ploe na osnovi drva -- Svojstvene vrijednosti za projektiranje konstrukcija
-- 2. dio: Uslojeno drvo (EN 12369-2:2011)
Wood-based panels -- Characteristic values for structural design -- Part 3:
Solid-wood panels (EN 12369-3:2008)
Ploe iz masivnog drva -- Razredba i nazivlje (EN 12775:2001)
Ploe na osnovi drva -- Uporabne specifikacije i zahtjevi za nosive ploe
za podove, zidove i krovove (EN 12871:2010)
Ploe na osnovi drva -- Smjernice za uporabu nosivih ploa za podove,
zidove i krovove (CEN/TS 12872:2007)
Ploe iz masivnog drva -- Razredba prema izgledu povrine -- 1. dio:
etinjae (EN 13017-1:2000)
Ploe iz masivnog drva -- Razredba prema izgledu povrine -- 2. dio:
Listae (EN 13017-2:2000)
Ploe iz masivnog drva (SWP) -- Zahtjevi (EN 13353:2008+A1:2011)
Wood-based panels -- Floating floors -- Part 1: Performance specifications
and requirements (EN 13810-1:2002)
Wood-based panels -- Melamine faced boards for interior uses -Definition, requirements and classification (EN 14322:2004)
Ploe na osnovi drva -- Podne obloge obloene furnirom (EN
14354:2004+AC:2006)
Extruded particleboards -- Specifications (EN 14755:2005)
Wood-based panels -- Flaxboards -- Specifications (EN 15197:2007)
Elastomerne brtve -- Zahtjevi za materijal brtva za cjevovode namijenjene
za transport vode i odvodnju -- 1. dio: Vulkanizirana guma (EN 6811:1996+A1:1998+A2:2002+AC:2002)
za transport vode i odvodnju -- 1. dio: Vulkanizirana guma (EN 6811:1996/A3:2005)
za transport vode i odvodnju -- 2. dio: Plastomerni elastomeri (EN 6812:2000+A1:2002)
za transport vode i odvodnju -- 2. dio: Plastomerni elastomeri (EN 6812:2000/A2:2005)
za transport vode i odvodnju -- 3. dio: Pjenasti materijali od vulkanizirane
gume (EN 681-3:2000+A1:2002)
za transport vode i odvodnju -- 3. dio: Pjenasti materijali od vulkanizirane
gume (EN 681-3:2000/A2:2005)
za transport vode i odvodnju -- 4. dio: Lijevani poliuretanski brtveni
elementi (EN 681-4:2000+A1:2002)
za transport vode i odvodnju -- 4. dio: Lijevani poliuretanski brtveni
elementi (EN 681-4:2000/A2:2005)
Elastomerne brtve -- Zahtjevi za materijal brtva namijenjenih za cijevi i
GV & GB
Stranica 295

Oznaka norme
HRN EN 705:2003
HRN EN
705:2003/Ispr.1:2008
HRN EN 712:2003
HRN EN 713:2003
HRN EN 714:2003
HRN EN 715:2003
HRN EN 744:2000
HRN EN 761:2003
HRN EN
761:2003/Ispr.1:2008
HRN EN 802:2003
HRN EN 803:2003
HRN EN 804:2003
HRN EN 911:2003
HRN EN 911:2003
HRN EN 917:2003
HRN ENV 1046:2004
HRN EN 1053:2000
HRN EN 1054:2000
HRN EN 1055:2002
HRN EN 1119:2009
HRN EN 1120:2002
Opis norme
spojnice za transport plina i tekuih ugljikovodika (EN
682:2002+A1:2005)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi i
spojnice -- Metode za regresijsku analizu i njihova primjena (EN 705:1994)
spojnice -- Metode za regresijsku analizu i njihova primjena (EN
705:1994/AC:1995)
Plastomerni cijevni sustavi -- Spojevi tlanih cijevi i spojnica izloenih
vunom optereenju -- Ispitna metoda za odreivanje otpora izvlaenju uz
konstantno optereenje (EN 712:1993)
Plastini cijevni sustavi -- Mehaniki spojevi spojnica i poliolefinskih
tlanih cijevi -- Ispitna metoda za nepropusnost sklopova pod unutarnjim
tlakom pri savijanju (EN 713:1993)
Plastomerni cijevni sustavi -- Spojevi izmeu tlanih cijevi i spojnica s
elastomernom prstenastom brtvom bez djelovanja uzdunog optereenja
-- Ispitna metoda za nepropusnost pri unutarnjem hidrostatskom tlaku bez
uzdunog optereenja (EN 714:1994)
Plastomerni cijevni sustavi -- Spojevi tlanih cijevi malog promjera i
spojnica izloenih uzdunom optereenju -- Ispitna metoda za
nepropusnost pod unutarnjim tlakom vode i s uzdunim optereenjem (EN
715:1994)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Plastomerne cijevi -- Ispitna metoda za
otpornost na vanjske udarce obodnom metodom (EN 744:1995)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -Odreivanje faktora puzanja u suhim uvjetima (EN 761:1994)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -Odreivanje faktora puzanja u suhim uvjetima (EN 761:1994/AC:1995)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Injekcijski preane plastomerne
spojnice za tlane cijevne sustave -- Ispitna metoda za maksimalnu
deformaciju gnjeenjem (EN 802:1994)
Plastini cijevni sustavi -- Injekcijski preane plastomerne spojnice za
spojeve s elastinom prstenastom brtvom za tlane cjevovode -- Ispitna
metoda za otpornost prema kratkotrajnom unutranjem tlaku bez osnog
naprezanja (EN 803:1994)
Plastini cijevni sustavi -- Injekcijski preane plastomerne spojnice za
spojeve slijepljene otapalom u tlanom cjevovodu -- Ispitna metoda za
otpornost prema kratkotrajnom unutarnjem hidrostatskom tlaku (EN
804:1994)
Plastini cijevni sustavi -- Spojevi s elastomernom prstenastom brtvom i
mehaniki spojevi za plastomerne tlane cjevovode -- Ispitna metoda za
nepropusnost pri vanjskom hidrostatskom tlaku (EN 911:1995)
Plastini cijevni sustavi -- Spojevi s elastomernom prstenastom brtvom i
mehaniki spojevi za plastomerne tlane cjevovode -- Ispitna metoda za
nepropusnost pri vanjskom hidrostatskom tlaku (EN 911:1995)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerni ventili -- Ispitne metode za
otpornost na unutarnji tlak i nepropusnost (EN 917:1997)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Sustav za transport vode ili otpadne
vode izvan graevinske konstrukcije -- Postupci za nadzemno i podzemno
polaganje (ENV 1046:2001)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerni cijevni sustavi za netlanu uporabu
-- Ispitna metoda za vodonepropusnost (EN 1053:1995)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerni cijevni sustavi za odvodnju
oneienih i otpadnih voda -- Ispitna metoda za zrakonepropusnost
spojeva (EN 1054:1995)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerni cijevni sustavi za odvodnju
oneienih i otpadnih voda unutar zgrada -- Ispitna metoda za
odreivanje otpornost pri ciklikim promjenama temperature (EN
1055:1996)
Plastini cijevni sustavi -- Spojevi za staklom ojaane duromerne (GRP)
cijevi i spojnice -- Ispitne metode za odreivanje nepropusnosti i
postojanosti na oteenja potiskivanih savitljivih spojeva, s elastomernim
elementima za brtvljenje (EN 1119:2009)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne plastine (GRP)
cijevi i spojnice -- Odreivanje kemijske postojanosti s unutarnje strane
GV & GB
Stranica 296

Oznaka norme
HRN EN ISO 1167-1:2006
HRN EN ISO 1167-2:2006
HRN EN ISO 1167-3:2007
HRN EN ISO 1167-4:2007
HRN EN 1226:2003
HRN EN 1228:2003
HRN EN 1229:2003
HRN EN 1277:2007
HRN EN 1329-1:2000
HRS CEN/TS 1329-2:2012
HRN EN 1393:2003
HRN EN 1394:2003
HRN EN 1401-1:2009
HRS CEN/TS 1401-2:2012
HRN ENV 1401-3:2001
HRN EN 1411:2000
HRN EN 1437:2007
HRN EN 1447:2010
HRN EN 1451-1:2000
HRS CEN/TS 1451-2:2012
HRN EN ISO 1452-1:2010
Opis norme
odsjeka u uvjetima promjene oblika (EN 1120:1996)
Plastomerne cijevi, spojnice i oprema za transport tekuina -- Odreivanje
otpornosti prema unutarnjem tlaku -- 1. dio: Opa metoda (ISO 11671:2006; EN ISO 1167-1:2006)
Plastomerne cijevi, spojnice i oprema za transport tekuina -- Odreivanje
otpornosti prema unutarnjem tlaku -- 2. dio: Priprema ispitaka cijevi (ISO
1167-2:2006; EN ISO 1167-2:2006)
Plastomerne cijevi, spojnice i sklopovi za transport tekuina -Odreivanje otpornosti prema unutarnjem tlaku -- 3. dio: Priprema
sastavnica (ISO 1167-3:2007; EN ISO 1167-3:2007)
Plastomerne cijevi, spojnice i sklopovi za transport tekuina -Odreivanje otpornosti prema unutarnjem tlaku -- 4. dio: Priprema
sklopova (ISO 1167-4:2007; EN ISO 1167-4:2007)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -Ispitna metoda za provjeru otpornosti prema poetnom obodnom progibu
(EN 1226:1996)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -Odreivanje poetne specifine obodne krutosti (EN 1228:1996)
spojnice -- Ispitne metode za provjeru nepropusnosti stjenke pri
kratkotrajnom unutarnjem tlaku (EN 1229:1996)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerni cijevni sustavi za podzemnu
netlanu uporabu -- Ispitne metode za nepropusnost spojeva s
elastomernom prstenastom brtvom (EN 1277:2003)
Plastini cijevni sustavi za odvodnju oneienih i otpadnih voda (niske i
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Neomekani
poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav
(EN 1329-1:1999)
poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 2. dio: Upute za ocjenu sukladnosti (CEN/TS
1329-2:2012)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -Odreivanje poetnih uzdunih vlanih svojstava (EN
1393:1996+AC:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -Odreivanje prividne poetne obodne vlane vrstoe (EN
1394:1996+AC:1997)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi,
spojnice i sustav (EN 1401-1:2009)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 2. dio: Upute za ocjenu
sukladnosti (CEN/TS 1401-2:2012)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 3. dio: Uputa za ugradbu (ENV
1401-3:2001)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Plastomerne cijevi -- Odreivanje
otpornosti na vanjske udarce stepeniastom metodom (EN 1411:1996)
Plastini cijevni sustavi -- Cijevni sustavi za podzemnu odvodnju i
kanalizaciju -- Ispitna metoda za otpornost prema istodobnoj ciklikoj
promjeni temperature i vanjskog optereenja (EN 1437:2002)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -Odreivanje dugotrajne otpornosti na unutranji tlak (EN
1447:2009+A1:2010)
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Polipropilen (PP)
-- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1451-1:1998)
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Polipropilen (PP)
-- 2. dio: Upute za ocjenjivanje sukladnosti (CEN/TS 1451-2:2012)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom i podzemnu i nadzemnu tlanu
odvodnju i kanalizaciju -- Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio:
Openito (ISO 1452-1:2009; EN ISO 1452-1:2009)
GV & GB
Stranica 297

Oznaka norme
HRN EN ISO 1452-1:2010
HRN EN ISO 1452-2:2010
HRN EN ISO 1452-3:2011
HRN EN ISO 1452-4:2010
HRN EN ISO 1452-5:2011

HRN ENV 1452-6:2001
HRN ENV 1452-7:2001
HRN EN 1453-1:2003
HRN ENV 1453-2:2003
HRN EN 1455-1:2003
HRS CEN/TS 1455-2:2012
HRN EN 1456-1:2003
HRN CEN/TS 1456-2:2004
HRN EN 1519-1:2004
HRS CEN/TS 1519-2:2012
HRN EN 1555-1:2010
HRN EN 1555-2:2010
HRN EN 1555-3:2010
HRN EN 1555-4:2011
HRN EN 1555-5:2010
HRN CEN/TS 1555-7:2003
HRN EN 1565-1:2003
Opis norme
Openito (ISO 1452-1:2009; EN ISO 1452-1:2009)
Cijevi (ISO 1452-2:2009; EN ISO 1452-2:2009)
Plastini tlani cijevni sustavi za opskrbu vodom te za podzemnu i
nadzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U)
-- 3. dio: Spojnice (ISO 1452-3:2009, ispravljena verzija 2010-03-01; EN
ISO 1452-3:2010)
Ventili (ISO 1452-4:2009; EN ISO 1452-4:2009)
-- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu (ISO 1452-5:2009, ispravljena
verzija 2010-03-01; EN ISO 1452-5:2010)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom -- Neomekani poli(vinil-klorid)
(PVC-U) -- 6. dio: Uputa za ugradbu (ENV 1452-6:2001)
(PVC-U) -- 7. dio: Uputa za ocjenu sukladnosti (ENV 1452-7:2000)
Plastini cijevni sustavi s cijevima sa strukturiranom stjenkom za
odvodnju oneienih i otpadnih voda (niske i visoke temperature) unutar
zgrada -- Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za
cijevi i sustav (EN 1453-1:2000)
Plastini cijevni sustavi s cijevima sa strukturiranom stijenkom za
zgrada -- Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 2. dio: Upute za ocjenu
sukladnosti (ENV 1453-2:2000)
Plastini cijevni sustavi za odvodnju oneienih i otpadnih voda (niska i
visoka temperatura) unutar graevinskih konstrukcija -Akrilonitril/butadien/stiren (ABS) -- 1. dio: Zahtjevi za cijevi, spojnice i
sustav (EN 1455-1:1999)
Plastini cijevni sustavi za odvodnju oneienih i otpadnih voda (niska i
visoka temperatura) unutar graevinskih konstrukcija -Akrilonitril/butadien/stiren (ABS) -- 2. dio: Upute za ocjenu sukladnosti
(CEN/TS 1455-2:2012)
Plastini cijevni sustavi za nadzemnu i podzemnu tlanu odvodnju i
kanalizaciju -- Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije
za komponente cjevovoda i sustav
Plastini cijevni sustavi za nadzemnu i podzemnu tlanu odvodnju i
kanalizaciju -- Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 2. dio: Upute za
ocjenu sukladnosti (CEN/TS 1456-2:2003)
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Polietilen (PE) -1. dio: Specifikacija za cijevi, spojnice i sustav (EN 1519-1:1999)
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Polietilen (PE) -2. dio: Upute za ocjenjivanje sukladnosti (CEN/TS 1519-2:2012)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu plinovitim gorivima -- Polietilen (PE) -1. dio: Openito (EN 1555-1:2010)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu plinovitim gorivima -- Polietilen (PE) -2. dio: Cijevi (EN 1555-2:2010)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu plinovitim gorivima -- Polietilen (PE) -3. dio: Spojnice (EN 1555-3:2010)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu plinovitim gorivima -- Polietilen (PE) -4. dio: Ventili (EN 1555-4:2011)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu plinovitim gorivima -- Polietilen (PE) -5. dio: Prikladnost sustava za uporabu (EN 1555-5:2010)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu plinovitim gorivima -- Polietilen (PE) -7 dio: Ocjena sukladnosti (CEN/TS 1555-7:2003)
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Mjeavine
kopolimera stirena (SAN+PVC) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i
GV & GB
Stranica 298

Oznaka norme
HRS CEN/TS 1565-2:2012
HRN EN 1566-1:2003
HRS CEN/TS 1566-2:2012
HRN EN 1638:2003
HRN EN 1680:2004
HRN EN 1704:2004
HRN EN 1705:2004
HRN EN 1716:2004
HRN EN 1716:2004
HRN EN 1796:2009
HRN EN 1852-1:2009
HRS CEN/TS 1852-2:2010
HRN CEN/TS 1852-3:2003
HRN CEN/TS 18523/A1:2007
HRN EN 1862:2003
HRN EN 1905:2007
HRN EN 1979:2003
HRN ISO 4427-1:2012
HRN ISO 4427-2:2012
HRN ISO 4427-3:2012
HRN ISO 4427-5:2012
Opis norme
sustave (EN 1565-1:1998)
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Mjeavine
kopolimera stirena (SAN+PVC) -- 2. dio: Upute za ocjenu sukladnosti
(CEN/TS 1565-2:2012)
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Klorirani
poli(vinil-klorid) (PVC-C) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustave
(EN 1566-1:1998)
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Klorirani
poli(vinil-klorid) (PVC-C) -- 2. dio: Upute za ocjenu sukladnosti (CEN/TS
1566-2:2012)
Plastini cijevni sustavi za netlanu odvodnju i kanalizaciju -- Staklom
ojaane duromerne (GRP) cijevi -- Ispitna metoda za odreivanje uinka
ciklikoga unutarnjeg tlaka (EN 1638:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Ventili za cijevne sustave od polietilena (PE) -Ispitna metoda za nepropusnost vretena ventila tijekom savijanja i poslije
njegovog savijanja (EN 1680:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerni ventili -- Ispitna metoda za
ouvanje funkcije ventila pri savijanju nakon ciklike promjene
temperature (EN 1704:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerni ventili -- Ispitna metoda za
ouvanje funkcije ventila nakon vanjskog udarnog optereenja (EN
1705:1996)
Plastini cijevni sustavi -- Polietilenski (PE) T nastavci za nabuivanje -Ispitna metoda za otpornost na udar montiranog T nastavka za
nabuivanje (EN 1716:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Polietilenski (PE) T nastavci za nabuivanje -Ispitna metoda za otpornost na udar montiranog T nastavka za
nabuivanje (EN 1716:1997)
Plastini cijevni sustavi za tlanu i netlanu opskrbu vodom -- Staklom
ojaani duromeri (GRP) na osnovi nezasienih poliestera (UP) (EN
1796:2006+A1:2008)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Polipropilen (PP) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN
1852-1:2009)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Polipropilen (PP) -- 2. dio: Upute za ocjenu sukladnosti (CEN/TS 18522:2009)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Polipropilen (PP) -- 3. dio: Upute za ugradnju (CEN/TS 1852-3:2003)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Polipropilen (PP) -- 3. dio: Upute za ugradnju (CEN/TS 18523:2003/A1:2005)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -Odreivanje relativnog faktora puzanja pri savijanju nakon izlaganja
kemijskom utjecaju (EN 1862:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Cijevi, spojnice i materijal od neomekanoga
poli(vinil-klorida) (PVC- U) -- Metoda za procjenu sadraja PVC-a na osnovi
ukupnog sadraja klora (EN 1905:1998)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Plastomerne cijevi sa spiralno
profiliranom stijenkom -- Odreivanje vlane vrstoe ava
Plastomerne cijevi -- Uzduni povrat -- Ispitne metode i parametri (ISO
2505:2005; EN ISO 2505:2005)
Plastini cijevni sustavi -- Plastine sastavnice -- Odreivanje dimenzija
(ISO 3126:2005; EN ISO 3126:2005)
Plastini cijevni sustavi -- Polietilenske (PE) cijevi i spojnice za opskrbu
vodom -- 1. dio: Openito (ISO 4427-1:2007)
vodom -- 2. dio: Cijevi (ISO 4427-2:2007)
vodom -- 3. dio: Spojnice (ISO 4427-3:2007)
GV & GB
Stranica 299

Oznaka norme
HRN ISO 4437:2008
HRN EN ISO 6259-1:2004
HRN ISO 8085-1:2008
HRN ISO 8085-2:2008
HRN ISO 8085-3:2008

HRN ISO/TR 10358:2004
HRN ISO 10468:2008
HRN ISO 10471:2008
HRN EN ISO 10931:2007
HRN EN ISO 11295:2010
HRN EN ISO 11295:2010
HRN EN ISO 11296-1:2011
HRN EN ISO 11296-3:2011
HRN EN ISO 11296-4:2011
HRN EN ISO 11298-1:2011

HRN EN ISO 11298-3:2011
HRN EN 12061:2002
HRN ISO 12091:2008
HRN EN 12095:2002
Opis norme
vodom -- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu (ISO 4427-5:2007)
Ukopane polietilenske (PE) cijevi za opskrbu plinovitim gorivima -Metriki nizovi -- Specifikacije (ISO 4437:2007)
Plastomerne cijevi -- Odreivanje rasteznih svojstava -- 1. dio: Opa
ispitna metoda (ISO 6259-1:1997; EN ISO 6259-1:2001)
Plastine cijevi i spojnice -- Odreivanje neprozirnosti (ISO 7686:2005; EN
ISO 7686:2005)
Polietilenske spojnice za polietilenske cijevi za opskrbu plinovitim
gorivima -- Metriki nizovi -- Specifikacije -- 1. dio: Spojnice za spajanje s
naglavkom pomou grijaih alata (ISO 8085-1:2001+Cor 1:2008)
gorivima -- Metriki nizovi -- Specifikacije -- 2. dio: Spojnice s cijevnim
nastavkom za sueljeno spajanje, za spajanje s naglavkom pomou
grijaih alata te za uporabu s elektrofuzijskim spojnicama (ISO 80852:2001+Cor 1:2001+Cor 2:2008)
gorivima -- Metriki nizovi -- Specifikacije -- 3. dio: Elektrofuzijske spojnice
(ISO 8085-3:2001+Cor 1:2007+Cor 2:2008)
Plastini cijevni sustavi za transport vode namijenjene za ljudsku uporabu
-- Procjena migracije -- Odreivanje vrijednosti migracija plastinih cijevi i
spojnica i njihovih spojeva (ISO 8795:2001; EN ISO 8795:2001)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Odreivanje dugotrajne hidrostatske
vrstoe plastomernih materijala u obliku cijevi ekstrapolacijom (ISO
9080:2012; EN ISO 9080:2012)
Plastomerne cijevi -- Odreivanje omjera puzanja (ISO 9967:2007; EN ISO
9967:2007)
Plastomerne cijevi -- Odreivanje obodne krutosti (ISO 9969:2007; EN ISO
9969:2007)
Plastine cijevi i spojenice -- Razredbena tablica kemijske postojanosti
(ISO/TR 10358:1993)
Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -- Odreivanje dugotrajne
specifine obodne puzne krutosti i proraun faktora puzanja pri vlanim
uvjetima (ISO 10468:2003)
Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -- Odreivanje konane
dugotrajne savojne deformacije i konanoga dugotrajnog relativnog
obodnog progiba pri vlanim uvjetima (ISO 10471:2003)
Plastini cijevni sustavi za industrijske primjene -- Poli(viniliden-fluorid)
(PVDF) -- Specifikacije za sastavnice i sustav (ISO 10931:2005; EN ISO
10931:2005)
Razredba i obavijesti o oblikovanju plastinih cijevnih sustava
namijenjenih za obnavljanje (ISO 11295:2010; EN ISO 11295:2010)
Razredba i obavijesti o oblikovanju plastinih cijevnih sustava
namijenjenih za obnavljanje (ISO 11295:2010; EN ISO 11295:2010)
Plastini cijevni sustavi za obnavljanje podzemnih netlanih mrea za
odvodnju i kanalizaciju -- 1. dio: Openito (ISO 11296-1:2009; EN ISO
11296-1:2011)
odvodnju i kanalizaciju -- 3. dio: Oblaganje prianjajuim cijevima (ISO
11296-3:2009+Cor 1:2011; EN ISO 11296-3:2011)
odvodnju i kanalizaciju -- 4. dio: Oblaganje nanoenjem strukturiranih
duromernih slojeva na terenu (ISO 11296-4:2009, ispravljena verzija
2010-06-01; EN ISO 11296-4:2011)
Plastini cijevni sustavi za obnavljanje podzemnih vodovodnih
distribucijskih mrea -- 1. dio: Openito (ISO 11298-1:2010; EN ISO
11298-1:2011)
distribucijskih mrea -- 3. dio: Oblaganje prianjajuim cijevima (ISO
11298-3:2010; EN ISO 11298-3:2011)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerne spojnice -- Ispitna metoda za
otpornost na udar (EN 12061:1999)
Plastomerne cijevi sa strukturiranom stijenkom -- Ispitivanje u pei (ISO
12091:1995)
Plastini cijevni sustavi -- Nosai za cijevne sustave oborinskih voda --
GV & GB
Stranica 300

Oznaka norme
HRN EN 12099:2002
HRN EN 12100:2002
HRN EN 12106:2002
HRI CEN/TR 12108:2012
HRN EN 12117:2002
HRN EN 12118:2002
HRN EN 12119:2003
HRN EN ISO 12162:2010
HRN ISO 12176-1:2008
HRN ISO 12176-2:2008
HRN ISO 12176-3:2011
HRN ISO 12176-4:2008
HRN EN 12200-1:2002
HRN CEN/TS 12200-2:2004
HRN EN 12201-1:2011
HRN EN 12201-2:2011
HRN EN 12201-3:2012
HRN EN 12201-4:2012
HRN EN 12201-5:2011
HRN CEN/TS 12201-7:2004
HRN EN 12256:2003
HRN EN 12256:2003
HRN EN 12293:2003
HRN EN 12294:2003
HRN EN 12295:2003
HRN EN 12666-1:2011
HRS CEN/TS 12666-2:2012
HRN EN ISO 13229:2011
Opis norme
Ispitna metoda za vrstou nosaa (EN 12095:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Polietilenski cijevni materijali i sastavnice -Odreivanje hlapljivog sadraja (EN 12099:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Polietilenski (PE) ventili -- Ispitna metoda za
otpornost prema savijanju izmeu oslonaca (EN 12100:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Polietilenske (PE) cijevi -- Ispitna metoda za
otpornost prema unutarnjem tlaku nakon stiskanja (EN 12106:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Smjernice za instalacije tlanih cijevnih sustava
unutar zgrada za toplu i hladnu vodu namijenjenu ljudskoj potronji
(CEN/TR 12108:2012)
Plastini cijevni sustavi -- Spojnice, ventili i pribor -- Odreivanje odnosa
izmeu brzine protoka plina i pada tlaka (EN 12117:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Kulometrijsko odreivanje sadraja vlage u
plastomerima (EN 12118:1997)
Plastini cijevni sustavi -- Polietilenski (PE) ventili -- Ispitna metoda za
postojanost prema ciklikim promjenama temperature (EN 12119:1997)
Plastomerni materijali za cijevi i spojnice za tlane primjene -- Razredba,
oznaivanje i proraunski koeficijent (ISO 12162:2009; EN ISO
12162:2009)
Plastine cijevi i spojnice -- Oprema za spajanje polietilenskih sustava
zavarivanjem -- 1. dio: Sueljeno zavarivanje (ISO 12176-1:2006)
zavarivanjem -- 2. dio: Elektrofuzijsko zavarivanje (ISO 12176-2:2008)
zavarivanjem -- 3. dio: Identifikacija izvoaa (ISO 12176-3:2011)
zavarivanjem -- 4. dio: Oznaivanje sljedivosti (ISO 12176-4:2003)
Plastini cijevni sustavi oborinskih voda za nadzemnu uporabu -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi,
spojnice i sustav (EN 12200-1:2000)
Plastini cijevni sustavi oborinskih voda za nadzemnu uporabu -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 2. dio: Upute za ocjenu
sukladnosti (CEN/TS 12200-2:2003)
Plastini tlani cijevni sustavi za opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju -Polietilen (PE) -- 1. dio: Openito (EN 12201-1:2011)
Plastini tlani cijevni sustavi za opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju -Polietilen (PE) -- 2. dio: Cijevi (EN 12201-2:2011)
Plastini tlani cijevni sustavi za opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju -Polietilen (PE) -- 3. dio: Spojnice (EN 12201-3:2011+A1:2012)
Plastini tlani cijevni sustavi za opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju -Polietilen (PE) -- 4. dio: Ventili (EN 12201-4:2012)
Plastini tlani cijevni sustavi za opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju -Polietilen (PE) -- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu (EN 12201-5:2011)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom -- Polietilen (PE) -- 7. dio: Uputa
za ocjenu sukladnosti (CEN/TS 12201-7:2003)
mehaniku vrstou ili savitljivost izraenih spojnica (EN 12256:1998)
mehaniku vrstou ili savitljivost izraenih spojnica (EN 12256:1998)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerne cijevi i spojnice za toplu i hladnu
vodu -- Ispitna metoda za postojanost montiranih sklopova prema
ciklikim promjenama temperature (EN 12293:1999)
Plastini cijevni sustavi -- Sustavi za toplu i hladnu vodu -- Ispitna metoda
za nepropusnost pod vakuumom (EN 12294:1999)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerne cijevi i pripadne spojnice za toplu i
hladnu vodu -- Ispitna metoda za otpornost spojeva prema ciklikim
promjenama tlaka (EN 12295:1999)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Polietilen (PE) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 126661:2005+A1:2011)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Polietilen (PE) -- 2. dio: Smjernice za ocjenjivanje sukladnosti (CEN/TS
12666-2:2012)
Plastomerni cijevni sustavi za netlanu primjenu -- Cijevi i spojnice od
GV & GB
Stranica 301

Oznaka norme
HRN CEN/TS 13244-7:2004
HRN EN ISO 13260:2011
HRN EN 13476-1:2007
HRN EN 13476-2:2007
HRN EN 13476-3:2009
HRS CEN/TS 13476-4:2008
HRN EN ISO 13477:2008

HRN EN ISO 13478:2007
HRN EN 13566-1:2003
HRN EN 13566-2:2005
HRN EN 13566-3:2003
HRN EN 13566-4:2003
HRN EN 13566-7:2007
HRN EN 13598-1:2010
HRN EN 13598-2:2009
HRN EN 135982:2009/Ispr.1:2010
HRS CEN/TS 13598-3:2012
HRN EN 13689:2007
HRN EN ISO 13760:2007
Opis norme
neomekanog poli(vinil-klorida)(PVC-U) -- Odreivanje viskoznog broja i Kvrijednosti (ISO 13229:2010; EN ISO 13229:2011)
Plastini cijevni sustavi za podzemne i nadzemne tlane sustave za vodu
za opu namjenu, odvodnju i kanalizaciju -- Polietilen (PE) -- 7. dio: Upute
Plastomerni cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju
-- Metoda ispitivanja za otpornost na istodobnu cikliku promjenu
temperature i vanjskog optereenja (ISO 13260:2010; EN ISO
13260:2011)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekanog poli(vinilklorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) -- 1. dio: Opi zahtjevi
i svojstva (EN 13476-1:2007)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekanog poli(vinilklorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) -- 2. dio: Specifikacije
za cijevi i spojnice s glatkom unutarnjom i vanjskom povrinom i sustav,
tip A (EN 13476-2:2007)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekanog poli(vinilklorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) -- 3. dio: Specifikacije
za cijevi i spojnice s glatkom unutranjom i profiliranom vanjskom
povrinom i sustav, tip B (EN 13476-3:2007+A1:2009)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekanog poli(vinilklorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) -- 4. dio: Upute za
ocjenu sukladnosti (CEN/TS 13476-4:2008)
Plastomerne cijevi za transport tekuina -- Odreivanje otpornosti na brzo
irenje pukotine (RCP) -- Ispitivanje u laboratorijskim uvjetima (S4 test)
(ISO 13477:2008; EN ISO 13477:2008)
Plastomerne cijevi za transport tekuina -- Odreivanje otpornosti na brzo
irenje pukotine (RCP) -- Ispitivanje u uvjetima primjene (FST) (ISO
13478:2007; EN ISO 13478:2007)
odvodnju i kanalizaciju -- 1. dio: Openito
odvodnju i kanalizaciju -- 2. dio: Obnavljanje s kontinuiranim cijevima (EN
13566-2:2005)
odvodnju i kanalizaciju -- 3. dio: Obnavljanje s prianjajuim cijevima (EN
13566-3:2002)
odvodnju i kanalizaciju -- 4. dio: Obnavljanje nanoenjem strukturiranih
duromernih slojeva na terenu
odvodnju i kanalizaciju -- 7. dio: Obnavljanje sa zavojno oblikovanim
cijevima (EN 13566-7:2007)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -1. dio: Specifikacije za pomone spojnice ukljuujui plitke kontrolne
komore (EN 13598-1:2010)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -2. dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u podruju
prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598-2:2009)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -2. dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u podruju
prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598-2:2009/AC:2009)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -3. dio: Upute za ocjenjivanje sukladnosti (CEN/TS 13598-3:2012)
Smjernice za razredbu i projektiranje plastinih cijevnih sustava koji se
upotrebljavaju za obnovu (EN 13689:2002)
Plastine cijevi za transport tekuina pod tlakom -- Rudarsko pravilo -GV & GB
Stranica 302

Oznaka norme
HRN EN ISO 13783:2007
HRN ENV 13801:2004
HRN EN ISO 13844:2007
HRN EN ISO 13844:2007
HRN EN ISO 13845:2007
HRN EN ISO 13846:2003

HRN ISO 13966:2008
HRN EN ISO 13967:2010
HRN EN ISO 13968:2008
HRN EN 14364:2008
HRN EN 14408-1:2004
HRN EN 14408-3:2004
HRN EN 14409-1:2004
HRN EN 14409-3:2004
HRN CEN/TS 14541:2007
HRN CEN/TS 14578:2007
HRS CEN/TS 14632:2012
HRN EN 14636-1:2010
HRN EN 14636-2:2010
HRN EN 14741:2007
HRN EN 14758-1:2012
Opis norme
Metoda izrauna ukupnog oteenja (ISO 13760:1998; EN ISO
13760:1998)
Plastini cijevni sustavi -- Spojevi s dvostrukim naglavkom s djelovanjem
uzdunog optereenja od neomekanoga poli(vinil-klorida) (PVC-U) -Ispitna metoda za nepropusnost i vrstou pri savijanju i djelovanju
unutarnjega tlaka (ISO 13783:1997; EN ISO 13783:1997)
visoke temperature) unutar graevinskih konstrukcija -- Plastomeri -Preporuke za ugradnju (ENV 13801:2000)
Plastini cijevni sustavi -- Spojni naglavci od neomekanoga poli(vinilklorida) (PVC-U) s elastomernom prstenastom brtvom za cijevi od PVC-U
-- Ispitna metoda za nepropusnost pri podtlaku (ISO 13844:2000; EN ISO
13844:2000)
-- Ispitna metoda za nepropusnost pri podtlaku (ISO 13844:2000; EN ISO
13844:2000)
-- Ispitna metoda za nepropusnost pri unutarnjemu tlaku i s kutnim
otklonom (ISO 13845:2000; EN ISO 13845:2000)
Plastini cijevni sustavi -- Sklopovi i spojevi za plastomerne tlane
cjevovode sa i bez djelovanja uzdunog optereenja -- Ispitna metoda za
dugotrajnu nepropusnost pod unutarnjim tlakom vode (ISO 13846:2000;
EN ISO 13846:2000)
Plastomerne cijevi i spojnice -- Nominalna obodna krutost (ISO
13966:1998)
Plastomerne spojnice -- Odreivanje obodne krutosti (ISO 13967:2009; EN
ISO 13967:2009)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Plastomerne cijevi -- Odreivanje
obodne savitljivosti (ISO 13968:2008; EN ISO 13968:2008)
Plastini cijevni sustavi za tlanu i netlanu odvodnju i kanalizaciju -Staklom ojaani duromeri (GRP) na osnovu nezasienih poliesterskih
smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN
14364:2006+A1:2008)
Plastini cijevni sustavi za obnavljanje podzemnih plinskih distribucijskih
mrea -- 1. dio: Openito (EN 14408-1:2004)
Plastini cijevni sustavi za obnavljanje podzemnih plinskih distribucijskih
mrea -- 3. dio: Obnavljanje s prianjajuim cijevima (EN 14408-3:2004)
distribucijskih mrea -- 1. dio: Openito (EN 14409-1:2004)
distribucijskih mrea -- 3. dio: Obnavljanje s prijanjajuim cijevima (EN
14409-3:2004)
Plastine cijevi i spojnice za netlane primjene -- Uporaba PVC-U, PP i PE
materijala koji nije primarnog podrijetla (CEN/TS 14541:2007)
Plastini cijevni sustavi za opskrbu vodom ili odvodnju i kanalizaciju -Staklom ojaani duromeri (GRP) na osnovi nezasienih poliesterskih
smola (UP) -- Preporuke za ugradnju (CEN/TS 14578:2003)
Plastini cijevni sustavi za tlanu i netlanu odvodnju, kanalizaciju i
opskrbu vodom -- Staklom ojaani duromeri (GRP) na osnovi nezasienih
poliestera (UP) -- Upute za ocjenjivanje sukladnosti (CEN/TS 14632:2012)
Plastini cijevni sustavi za netlanu odvodnju i kanalizaciju -- Poliesterski
betoni (PRC) -- 1. dio: Cijevi i spojnice sa savitljivim brtvama (EN 146361:2009)
Plastini cijevni sustavi za netlanu odvodnju i kanalizaciju -- Poliesterski
betoni (PRC) -- 2. dio: Kontrolna okna i kontrolne komore (EN 146362:2009)
Plastomerne cijevi i kanalni sustavi -- Spojevi za netlanu podzemnu
primjenu -- Ispitna metoda za dugotrajno brtvljenje spojeva s
elastomernim brtvama odreivanjem tlaka brtvljenja (EN 14741:2006)
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Polipropilen s mineralnim modifikatorima (PP-MD) -- 1. dio: Specifikacije
za cijevi, spojnice i sustav (EN 14758-1:2012)
GV & GB
Stranica 303

Oznaka norme
HRN CEN/TS 14758-2:2007
HRN CEN/TS 14758-3:2007
HRN EN 14802:2007
HRN CEN/TS 14807:2007
HRN ISO 14828:2008
HRN EN 14830:2007
HRN EN 14982:2010
HRN EN 15012:2007
HRN EN 15014:2007
HRN EN 15015:2007
HRS CEN/TS 15223:2008
HRN CEN/TR 15438:2007
HRN CEN/TR 15438:2007
HRN EN ISO 15493:2004
HRN EN ISO 15494:2004

HRI CEN/TR 15729:2010
HRN EN ISO 15874-1:2004
HRN EN ISO 158741:2004/A1:2007
HRN EN ISO 15874-2:2004
HRN EN ISO 158742:2004/A1:2007
HRN EN ISO 15874-3:2004
HRN EN ISO 15874-5:2004
HRN CEN ISO/TS 15874-
Opis norme
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Polipropilen s mineralnim modifikatorom(ima) (PP-MD) -- 2. dio: Smjernice
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Polipropilen s mineralnim modifikatorom(ima) (PP-MD) -- 3. dio: Smjernice
za ugradnju (CEN/TS 14758-3:2006)
Plastini cijevni sustavi -- Plastomerna tijela ili sastavnice za kontrolne
komore i kontrolna okna -- Odreivanje otpornosti na povrinsko i
prometno optereenje (EN 14802:2005)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaani duromeri (GRP) na osnovi
nezasienih poliesterskih smola (UP) -- Smjernice za strukturnu analizu
podzemnih GRP-UP cjevovoda (CEN/TS 14807:2004)
Staklom ojaane duromerne (GRP) cijevi -- Odreivanje dugotrajne
specifine relaksacijske obodne krutosti i proraun faktora relaksacije pri
vlanim uvjetima (ISO 14828:2003)
Plastomerna podnoja kontrolnih komora i kontrolnih okana -- Ispitna
metoda otpornosti na izvijanje (EN 14830:2006)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Plastomerna tijela ili sastavnice za
kontrolne komore i kontrolna okna -- Odreivanja obodne krutosti (EN
14982:2006+A1:2010)
Plastini cijevni sustavi -- Sustavi za odvodnju oneienih i otpadnih
voda unutar graevinske konstrukcije -- Radne znaajke cijevi, spojnica i
njihovih spojeva (EN 15012:2007)
Plastini cijevni sustavi -- Podzemni i nadzemni tlani sustavi za vodu i
ostale tekuine -- Radne znaajke za cijevi, spojnice i njihove spojeve (EN
15014:2007)
Plastini cijevni sustavi -- Sustavi za toplu i hladnu vodu koja nije
namijenjena za ljudsku potronju -- Radne znaajke za cijevi, spojnice i
njihove spojeve (EN 15015:2007)
Plastini cijevni sustavi -- Vrednovani projektni parametri ukopanih
plastomernih cijevnih sustava (CEN/TS 15223:2008)
Plastini cijevni sustavi -- Smjernice za oznaivanje proizvoda i njihova
primjena (CEN/TR 15438:2007)
Plastini cijevni sustavi -- Smjernice za oznaivanje proizvoda i njihova
primjena (CEN/TR 15438:2007)
Plastini cijevni sustavi za industrijske primjene -- Akrilonitril-butadienstiren (ABS) neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) i klorirani pol(vinilklorid) (PVC-C) -- Specifikacije za sastavnice i sustav -- Metriki nizovi
( ISO 15493:2003; EN ISO 15493:2003)
Plastini cijevni sustavi za industrijske primjene -- Polibuten (PB),
polietilen (PE) i polipropilen (PP) -- Specifikacije za sastavnice i sustav -Metriki nizovi (ISO 15494:2003; EN ISO 15494:2003)
Plastini cijevni sustavi -- Staklom ojaani duromeri (GRP) na osnovi
nezasienih poliesterskih smola (UP) -- Izvjee o odreivanju prosjenog
troenja nakon odreenog broja ispitnih ciklusa (CEN/TR 15729:2010)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polipropilen (PP) -- 1. dio: Openito (ISO 15874-1:2003; EN ISO 158741:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polipropilen (PP) -- 1. dio: Openito (ISO 15874-1:2003/Amd 1:2007; EN
ISO 15874-1:2003/A1:2007)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polipropilen (PP) -- 2. dio: Cijevi (ISO 15874-2:2003; EN ISO 158742:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polipropilen (PP) -- 2. dio: Cijevi (ISO 15874-2:2003/Amd 1:2007; EN ISO
15874-2:2003/A1:2007)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polipropilen (PP) -- 3. dio: Spojnice (ISO 15874-3:2003; EN ISO 158743:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polipropilen (PP) -- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu (ISO 158745:2003; EN ISO 15874-5:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom --
GV & GB
Stranica 304

Oznaka norme
7:2004
HRN EN ISO 15875-1:2004
HRN EN ISO 158751:2004/A1:2007
HRN EN ISO 15875-2:2004
HRN EN ISO 158752:2004/A1:2007
HRN EN ISO 15875-3:2004
HRN EN ISO 15875-5:2004
HRN CEN ISO/TS 158757:2004
HRN EN ISO 15876-1:2004
HRN EN ISO 158761:2004/A1:2007
HRN EN ISO 15876-2:2004
HRN EN ISO 158762:2004/A1:2007
HRN EN ISO 15876-3:2004
HRN EN ISO 15876-5:2004
HRN CEN ISO/TS 158767:2004
HRN EN ISO 15877-1:2009
HRN EN ISO 158771:2009/A1:2011
HRN EN ISO 15877-2:2009
HRN EN ISO 158772:2009/A1:2011
HRN EN ISO 15877-3:2009
HRN EN ISO 15877-3:2009
HRN EN ISO 158773:2009/A1:2011
Opis norme
Polipropilen (PP) -- 7. dio: Upute za ocjenu sukladnosti (ISO/TS 158747:2003; CEN ISO/TS 15874-7:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Umreeni polietilen (PE-X) -- 1. dio: Openito (ISO 15875-1:2003; EN ISO
15875-1:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Umreeni polietilen (PE-X) -- 1. dio: Openito (ISO 15875-1:2003/Amd
1:2007; EN ISO 15875-1:2003/A1:2007)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Umreeni polietilen (PE-X) -- 2. dio: Cijevi (ISO 15875-2:2003; EN ISO
15875-2:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Umreeni polietilen (PE-X) -- 2. dio: Cijevi (ISO 15875-2:2003/Amd 1:2007;
EN ISO 15875-2:2003/A1:2007)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Umreeni polietilen (PE-X) -- 3. dio: Spojnice (ISO 15875-3:2003; EN ISO
15875-3:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Umreeni polietilen (PE-X) -- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu (ISO
15875-5:2003; EN ISO 15875-5:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Umreeni polietilen (PE-X) -- 7. dio: Upute za ocjenu sukladnosti (ISO/TS
15875-7:2003; CEN ISO/TS 15875-7:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polibuten (PB) -- 1. dio: Openito (ISO 15876-1:2003; EN ISO 158761:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polibuten (PB) -- 1. dio: Openito (ISO 15876-1:2003/Amd 1:2007; EN ISO
15876-1:2003/A1:2007)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polibuten (PB) -- 2. dio: Cijevi (ISO 15876-2:2003; EN ISO 15876-2:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polibuten (PB) -- 2. dio: Cijevi (ISO 15876-2:2003/Amd 1:2007; EN ISO
15876-2:2003/A1:2007)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polibuten (PB) -- 3. dio: Spojnice (ISO 15876-3:2003; EN ISO 158763:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polibuten (PB) -- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu (ISO 158765:2003; EN ISO 15876-5:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polibuten (PB) -- 7. dio: Upute za ocjenu sukladnosti (ISO/TS 158767:2003; CEN ISO/TS 15876-7:2003)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinilklorid) (PVC-C) -- 1. dio: Openito (ISO 15877-1:2009; EN
ISO 15877-1:2009)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinilklorid) (PVC-C) -- 1. dio: Openito -- Amandman 1 (ISO
15877-1:2009/Amd 1:2010; EN ISO 15877-1:2009/A1:2010)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinilklorid) (PVC-C) -- 2. dio: Cijevi (ISO 15877-2:2009; EN
ISO 15877-2:2009)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinilklorid) (PVC-C) -- 2. dio: Cijevi -- Amandman 1 (ISO
15877-2:2009/Amd 1:2010; EN ISO 15877-2:2009/A1:2010)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinilklorid) (PVC-C) -- 3. dio: Spojnice (ISO 15877-3:2009; EN
ISO 15877-3:2009)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinilklorid) (PVC-C) -- 3. dio: Spojnice (ISO 15877-3:2009; EN
ISO 15877-3:2009)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinilklorid) (PVC-C) -- 3. dio: Spojnice -- Amandman 1 (ISO
15877-3:2009/Amd 1:2010; EN ISO 15877-3:2009/A1:2010)
GV & GB
Stranica 305

Oznaka norme
HRN EN ISO 15877-5:2009
HRN EN ISO 158775:2009/A1:2011
HRN EN 16000:2010
HRN EN ISO 16871:2004
HRN ISO 17455:2008
HRN EN ISO 21003-1:2008
HRN EN ISO 21003-2:2008
HRN EN ISO 210032:2008/A1:2011
HRN EN ISO 21003-3:2008
HRN EN ISO 21003-5:2008
HRS CEN ISO/TS 210037:2008/A1:2011
HRN EN ISO 22391-1:2010
HRN EN ISO 22391-2:2010
HRN EN ISO 22391-3:2010
HRN EN ISO 22391-5:2010
HRI CEN ISO/TR
27165:2012
HRN EN 834:2003
HRN EN 835:2003
HRN EN 837-1:2003
HRN EN 837-2:2003
HRN EN 837-3:2003
Opis norme
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinilklorid) (PVC-C) -- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu
(ISO 15877-5:2009; EN ISO 15877-5:2009)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinilklorid) (PVC-C) -- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu
-- Amandman 1 (ISO 15877-5:2009/Amd 1:2010; EN ISO 158775:2009/A1:2010)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Klorirani poli(vinil-klorid) (PVC-C) -- 7. dio: Upute za ocjenu sukladnosti
(ISO/TS 15877-7:2009; CEN ISO/TS 15877-7:2009)
Plastini cijevni sustavi -- Sustavi unutar graevinskih konstrukcija -Ugradnja i privrivanje sastavnica u ispitnom ureaju za toplinsko
razaranje pojedinanim izgaranjem predmeta (EN 16000:2010)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Plastine cijevi i spojnice -- Metoda
prirodnog starenja izravnim izlaganjem vremenskim prilikama (ISO
16871:2003; EN ISO 16871:2003)
Plastini cijevni sustavi -- Vieslojne cijevi -- Odreivanje propusnosti
kisika barijerne cijevi (ISO 17455:2005+Cor 1:2007)
Vieslojni cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom u
zgradama -- 1. dio: Openito (ISO 21003-1:2008; EN ISO 21003-1:2008)
zgradama -- 2. dio: Cijevi (ISO 21003-2:2008; EN ISO 21003-2:2008)
zgradama -- 2. dio: Cijevi -- Amandman 1 (ISO 21003-2:2008/Amd 1:2011;
EN ISO 21003-2:2008/A1:2011)
zgradama -- 3. dio: Spojnice (ISO 21003-3:2008; EN ISO 21003-3:2008)
zgradama -- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu (ISO 21003-5:2008;
EN ISO 21003-5:2008)
zgradama -- 7. dio: Uputa za ocjenu sukladnosti (ISO/TS 21003-7:2008;
CEN ISO/TS 21003-7:2008)
zgradama -- 7. dio: Uputa za ocjenu sukladnosti -- Amandman 1 (ISO/TS
21003-7:2008/Amd 1:2010; CEN ISO/TS 21003-7:2008/A1:2010)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polietileni postojani pri povienoj temperaturi (PE-RT) -- 1. dio: Openito
(ISO 22391-1:2009; EN ISO 22391-1:2009)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polietileni postojani pri povienoj temperaturi (PE-RT) -- 2. dio: Cijevi (ISO
22391-2:2009; EN ISO 22391-2:2009)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polietileni postojani pri povienoj temperaturi (PE-RT) -- 3. dio: Spojnice
(ISO 22391-3:2009; EN ISO 22391-3:2009)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polietileni postojani pri povienoj temperaturi (PE-RT) -- 5. dio: Prikladnost
sustava za uporabu (ISO 22391-5:2009; EN ISO 22391-5:2009)
Plastini cijevni sustavi za instalacije s toplom i hladnom vodom -Polietileni postojani pri povienoj temperaturi (PE-RT) -- 7. dio: Upute za
ocjenjivanje sukladnosti (ISO/TS 22391-7:2011; CEN ISO/TS 223917:2011)
Plastomerni cijevni sustavi -- Uputa za definiranje izvedbe stjenke cijevi
(ISO/TR 27165:2012; CEN ISO/TR 27165:2012)
Razdjeljnici trokova za utvrivanje potronje radijatora za grijanje
prostorija -- Ureaji s napajanjem elektrinom energijom (EN 834:1994)
Razdjeljnici trokova za utvrivanje potronje radijatora za grijanje
prostorija -- Ureaji bez napajanja elektrinom energijom utemeljeni na
naelu isparivanja (EN 835:1994)
Mjerila tlaka -- 1. dio: Manometri s Bourdonovom cijevi -- Dimenzije,
mjerenje, zahtjevi i ispitivanje
Mjerila tlaka -- 2. dio: Odabir i preporuke za postavljanje mjerila tlaka (EN
837-2:1997)
Mjerila tlaka -- 3. dio: Mjerila tlaka s membranom i mjerila tlaka s
GV & GB
Stranica 306

Oznaka norme
HRN ISO 1070:2007

HRN EN 1359:2000
HRN EN 1359/A1:2007
HRN EN 1434-1:2007
HRN EN 1434-2:2007
HRN EN 14342:2007/Ispr.1:2008
HRN EN 1434-3:2009
HRN EN 1434-4:2007
HRN EN 14344:2007/Ispr.1:2008
HRN EN 1434-5:2007
HRN EN 1434-6:2007
HRN ISO 1438:2009
HRN ISO 2186:2007
HRN ISO/TR 3313:2005
HRN ISO 3454:2009
HRN ISO 3846:2009
HRN ISO 3847:2005
HRN ISO 4064-1:2007
HRN ISO 4064-2:2007
HRN ISO 4064-3:2007
HRN ISO 4359:2005
HRN ISO 4360:2009
HRN ISO 4362:2007
HRN ISO 4366:2008
HRN ISO 4371:2009
HRN ISO 4374:2009
HRN ISO 4377:2005
HRN EN ISO 5167-1:2005
Opis norme
(valovitom) komorom -- Dimenzije, mjerenje, zahtjevi i ispitivanje (EN
837-3:1996)
Mjerenje protoka tekuine u otvorenim kanalima -- Metoda pada vodnog
lica (ISO 1070:1992+Amd 1:1997)
Plinomjeri -- Membranski plinomjeri (EN 1359:1998)
Plinomjeri -- Membranski plinomjeri (EN 1359:1998/A1:2006)
Mjerila toplinske energije -- 1. dio: Opi zahtjevi (EN 1434-1:2007)
Mjerila toplinske energije -- 2. dio: Konstrukcijski zahtjevi (EN 14342:2007)
Mjerila toplinske energije -- 2. dio: Konstrukcijski zahtjevi (EN 14342:2007/AC:2007)
Mjerila toplinske energije -- 3. dio: Razmjena podataka i suelja (EN 14343:2008)
Mjerila toplinske energije -- 4. dio: Ispitivanja prilikom odobravanja tipa
(EN 1434-4:2007)
Mjerila toplinske energije -- 4. dio: Ispitivanja prilikom odobravanja tipa
(EN 1434-4:2007/AC:2007)
Mjerila toplinske energije -- 5. dio: Ispitivanja prilikom prvog ovjeravanja
(EN 1434-5:2007)
Mjerila toplinske energije -- 6. dio: Ugradnja, preuzimanje, nadzor u radu i
odravanje mjerila toplinske energije (EN 1434-6:2007)
Hidrometrija -- Mjerenje protoka u otvorenim kanalima primjenom
tankostjenih preljeva (ISO 1438:2008+Cor 1:2008)
Protok tekuine u zatvorenim cjevovodima -- Prikljuci za prijenos signala
tlaka izmeu primarnih i sekundarnih elemenata (ISO 2186:2007)
Mjerenje protoka fluida pomou mjernih elemenata na kojima nastaje
razlika tlaka -- Uinci pulsiranja protoka na instrumente (ISO/TR
3313:1998)
Hidrometrija -- Oprema za izravno mjerenje dubine kanala (sondiranje)
(ISO 3454:2008)
Hidrometrija -- Mjerenje protoka u otvorenim kanalima pomou
pravokutnih mjernih pragova (ISO 3846:2008)
Mjerenje protoka tekuina u otvorenim kanalima pomou preljeva i
suenja -- Metoda krajnje dubine za procjenu protoka u pravokutnim
kanalima sa slobodnim prelijevanjem (ISO 3847:1977)
Mjerenje protoka vode u tlanim zatvorenim cjevovodnim sustavima -Mjerila za hladnu pitku vodu i vruu vodu -- 1. dio: Specifikacije (ISO
4064-1:2005)
Mjerenje protoka vode u tlanim zatvorenim cjevovodnim sustavima -Mjerila za hladnu pitku vodu i vruu vodu -- 2. dio: Uvjeti ugradnje (ISO
4064-2:2005)
Mjerenje protoka vode u tlanim zatvorenim cjevovodnim sustavima -Mjerila za hladnu pitku vodu i vruu vodu -- 3. dio: Metode i oprema za
ispitivanje (ISO 4064-3:2005)
Mjerenje protoka tekuine u otvorenim kanalima -- Pravokutna, trapezna i
U -- oblikovana suenja toka (ISO 4359:1983+Cor 1:1999)
Hidrometrija -- Mjerenje protoka u otvorenim kanalima primjenom
trokutastih mjernih pragova (ISO 4360:2008)
Hidrometrija -- Mjerene protoka u otvorenim kanalima primjenom mjernih
objekata -- Trapezni preljevni prag (ISO 4362:1999)
Hidrometrija -- Akustiki dubinomjeri (ISO 4366:2007)
Mjerenje protoka u otvorenim kanalima primjenom mjernih preljeva i
kanala -- Procjena iznosa protoka mjerenjem izlazne (krajnje) dubine pri
istjecanju tekuine iz kanala nepravokutnoga poprenog presjeka sa
slobodnim, ventiliranim slapitem (ISO 4371:1984)
Hidrometrija -- Ureaji za mjerenje razine vode (ISO 4373:2008; EN ISO
4373:2008)
Mjerenje protoka u otvorenim kanalima -- Pravokutni mjerni prag
zaobljenih bridova (ISO 4374:1990)
Hidrometrijska odreivanja -- Mjerenje protoka u otvorenim kanalima
uporabom graevinskih objekata -- Poloeni -- V preljevi (ISO 4377:2002)
Mjerenje protoka fluida u tlanim cjevovodima krunoga poprenog
presjeka ugradnjom elemenata na kojima nastaje razlika tlaka -- 1. dio:
Opa naela i zahtjevi (ISO 5167-1:2003; EN ISO 5167-1:2003)
GV & GB
Stranica 307

Oznaka norme
HRN EN ISO 5167-2:2005
HRN EN ISO 5167-3:2005
HRN EN ISO 5167-4:2005
HRN ISO 8333:2009
HRN ISO 8368:2004
HRN ISO 9123:2009
HRN ISO 9213:2009
HRN ISO 9368-1:2005
HRI ISO/TR 9823:2009
HRN ISO 9826:2008
HRN ISO 9827:2009
HRN ISO 9951:2008
HRN ISO 10790:2005
HRN ISO 10790/Amd
1:2005
HRN ISO 11655:2009
HRN EN 12261:2003
HRN EN 12261/A1:2007
HRN EN 12261/AC:2007
HRN EN 12405-1:2011
HRN EN 12480:2003
HRN EN 12480/A1:2007
HRN ISO/TR 12764:2005
HRI ISO/TR 12767:2008
HRN EN 13190:2007
HRN CR 13582:2007
Opis norme
Prigunice (ISO 5167-2:2003; EN ISO 5167-2:2003)
Sapnice i Venturijeve sapnice (ISO 5167-3:2003; EN ISO 5167-3:2003)
Venturijeve cijevi (ISO 5167-4:2003; EN ISO 5167-4:2003)
Hidrometrija -- Mjerenje istjecanja ultrazvunom (akustikom) metodom
(ISO 6416:2004; EN ISO 6416:2005)
Mjerenje protoka vodljivih tekuina u zatvorenim cjevovodima -- Metoda s
upotrebom magnetno-induktivnih mjerila protoka (ISO 6817:1992; EN ISO
6817:1995)
Mjerenje protoka u otvorenim kanalima primjenom mjernih pragova i
kanala -- Mjerni prag V oblika sa zaobljenim ulaznim bridom (ISO
8333:1985)
Mjerenje protoka tekuine u otvorenim kanalima -- Ope smjernice za
odabir metode (ISO/TR 8363:1997)
Hidrometrijska odreivanja -- Mjerenje protoka u otvorenim kanalima
uporabom struktura -- Upute za odabir strukture (ISO 8368:1999)
Mjerenje protoka u otvorenim kanalima -- Protona krivulja odreena na
temelju pada vodnog lica (ISO 9123:2001)
Mjerenje ukupnog protoka u otvorenim kanalima -- Elektromagnetska
metoda sa zavojnicom postavljenom preko irine kanala (ISO 9213:2004)
Mjerenje protoka plina pomou Venturijevih sapnica (ISO 9300:2005; EN
ISO 9300:2005)
Mjerenje protoka tekuine u zatvorenim cjevovodnim sustavima metodom
vaganja -- Postupci za provjeru instalacija -- 1. dio: Statiki sustavi za
vaganje (ISO 9368-1:1990)
Mjerenje protoka u otvorenim kanalima -- Metoda brzina-povrina sa
smanjenim brojem mjernih vertikala (ISO/TR 9823:1990)
Hidrometrija -- Mjerenje protoka u djelomino ispunjenim zatvorenim
cijevnim sustavima (ISO/TR 9824:2007)
Mjerenje protoka tekuine u otvorenim kanalima -- Parshall i SANIIRI
kanali (ISO 9826:1992)
Mjerenje protoka u otvorenim kanalima primjenom mjernih preljeva i
kanala -- Strujno profilirani trokutasti mjerni prag (ISO 9827:1994)
Mjerenje protoka plinova u zatvorenim cjevovodima -- Turbinski plinomjeri
(ISO 9951:1993+Cor 1:1994)
Mjerenje protoka fluida u zatvorenim cjevovodnim sustavima -- Upute za
odabir, ugradnju i uporabu Coriolis mjerila (mjerenje masenog protoka,
gustoe i obujamskog protoka) (ISO 10790:1999)
Mjerenje protoka fluida u zatvorenim cjevovodnim sustavima -- Upute za
odabir, ugradnju i uporabu Coriolis mjerila (mjerenje masenog protoka,
gustoe i obujamskog protoka) (ISO 10790:1999/Amd 1:2003)
Mjerenje protoka u otvorenim kanalima -- Postupak odreivanja
operativnih znaajki hidrometrijske opreme (ISO 11655:1995)
Plinomjeri -- Turbinski plinomjeri (EN 12261:2002)
Plinomjeri -- Turbinski plinomjeri (EN 12261:2002/A1:2006)
Plinomjeri -- Turbinski plinomjeri (EN 12261:2002/AC:2003)
Plinomjeri -- Ureaji za pretvorbu/korekciju -- 1. dio: Pretvorba/korekcija
obujma (EN 12405-1:2005+A2:2010)
Plinomjeri -- Plinomjeri s rotacijskim klipovima (EN 12480:2002)
Plinomjeri -- Plinomjeri s rotacijskim klipovima (EN 12480:2002/A1:2006)
Mjerenje protoka fluida u zatvorenim cjevovodnim sustavima - Mjerenje
protoka pomou vrtlonih mjerila umetnutih u tlane cijevi krunoga
poprenog presjeka (ISO/TR 12764:1997)
Mjerenje protoka fluida uz pomo ureaja za mjerenje razlike tlaka -Smjernice o utjecaju odstupanja u odnosu na specifikaciju i radne uvjete
koji su navedeni u normi ISO 5167 (ISO/TR 12767:2007)
Termometri s pokazivaem (EN 13190:2001)
Ugradnja mjerila toplinske energije -- Neke smjernice za odabir, ugradnju i
uporabu mjerila toplinske energije (CR 13582:1999)
GV & GB
Stranica 308

Oznaka norme
HRN EN 13757-1:2003
HRN EN 13757-2:2005
HRN EN 13757-3:2005
HRN EN 13757-3:2005
HRN EN 13757-4:2007
HRN EN 13757-5:2009
HRN EN 13757-6:2009
HRN EN 14154-1:2012
HRN EN 14154-2:2012
HRN EN 14154-3:2012
HRN EN 14236:2007
HRN ISO 14511:2008
HRN ISO 14686:2005
HRI ISO/TR 15377:2008
HRI CEN/TR 15760:2011
HRN ISO/TS 15768:2004
HRS ISO/TS 15769:2009
HRN ISO 21413:2007
HRN EN 24006:2005
HRS ISO/TS 24155:2008
HRN EN 24185:2005
HRN EN 24185/AC:2007
HRN EN 29104:2005
HRN ISO 80000-1:2010
HRN ISO 80000-2:2010
HRN
HRN
HRN
HRN
ISO
ISO
ISO
ISO
80000-3:2007
80000-4:2007
80000-5:2008
80000-7:2010
HRN ISO 80000-9:2011

HRN ISO 80000-10:2010
HRN
HRN
HRN
HRN
ISO
ISO
ISO
ISO
80000-11:2010
80000-12:2010
80000-12:2010
830:2002
Opis norme
Sustavi komunikacije kod mjerila i daljinsko oitavanje mjerila -- 1. dio:
Razmjena podataka (EN 13757-1:2002)
Fizika razina i razina veza, parica (mjerna sabirnica/M-bus) (EN 137572:2004)
Sustavi komunikacije kod mjerila i daljinsko oitavanje mjerila -- 3. Dio:
Opseg primjene (mjerna sabirnica/M-bus) (EN 13757-3:2004)
Sustavi komunikacije kod mjerila i daljinsko oitavanje mjerila -- 3. Dio:
Opseg primjene (mjerna sabirnica/M-bus) (EN 13757-3:2004)
Beino oitavanje mjerila (Oitavanje mjerila radiovezom u SRD pojasu
od 868 MHz do 870 MHz) (EN 13757-4:2005)
Komunikacijski sustavi za mjerila i daljinsko oitavanje mjerila -- 5. dio:
Beini prijenos (EN 13757-5:2008)
Komunikacijski sustavi za mjerila i daljinsko oitavanje mjerila -- 6. dio:
Lokalna sabirnica (EN 13757-6:2008)
Vodomjeri -- 1. dio: Opi zahtjevi (EN 14154-1:2005+A2:2011)
Vodomjeri -- 2. dio: Ugradnja i uvjeti uporabe (EN 141542:2005+A2:2011)
Vodomjeri -- 3. dio: Ispitne metode i oprema (EN 14154-3:2005+A2:2011)
Ultrazvuni plinomjeri za domainstva (EN 14236:2007)
Mjerenje protoka fluida u zatvorenim cjevovodima -- Termomasena mjerila
protoka (ISO 14511:2001)
Hidrometrijska odreivanja -- Probno crpljenje iz bunara -- Razmatranja i
upute za oblikovanje, izvedba i upotreba (ISO 14686:2003)
Mjerenje protoka fluida pomou ureaja za mjerenje razlike tlaka -Smjernice za specifikaciju mjernih prigunica, sapnica i Venturijevih cijevi
izvan podruja primjene iz norme ISO 5167 (ISO/TR 15377:2007)
Mjerila toplinske energije -- Kontrolni popis pomou kojeg se utvruje
odnos izmeu Direktive 2004/22/EC i norme EN 1434:2007 (CEN/TR
15760:2010)
Mjerenje brzine tekuine u otvorenim kanalima -- Izvedba, odabir i
uporaba elektromagnetskih strujomjera (ISO/TS 15768:2000)
Hidrometrijska odreivanja -- Strujanje u otvorenim kanalima i djelomino
ispunjenim cjevovodima -- Smjernice za primjenu mjerenja toka na
Dopplerovu principu (ISO/TS 15769:2000)
Runi postupci mjerenja razine podzemnih voda u zdencu (ISO
21413:2005)
Mjerenje protoka fluida u zatvorenim cjevovodnim sustavima -- Rjenik i
simboli (ISO 4006:1991; EN 24006:1993)
Hidrometrija -- Sustav za prijenos hidrometrijskih podataka -- Specifikacija
zahtjeva za sustav (ISO/TS 24155:2007)
Mjerenje protoka tekuine u zatvorenim cjevovodnim sustavima -- Metoda
vaganja (ISO 4185:1980; EN 24185:1993)
Mjerenje protoka tekuine u zatvorenim cjevovodnim sustavima -- Metoda
vaganja (ISO 4185:1980/Cor 1:1993; EN 24185:1993/AC:1993)
Mjerenje protoka fluida u zatvorenim cjevovodnim sustavima -- Postupci
za procjenu radnih znaajka elektromagnetskih mjerila protoka tekuina
(ISO 9104:1991; EN 29104:1993)
Veliine i jedinice -- 1. dio: Openito (ISO 80000-1:2009)
Veliine i jedinice -- 2. dio: Matematiki znakovi i simboli za koritenje u
prirodnim znanostima i tehnologiji (ISO 80000-2:2009)
Veliine i jedinice -- 3. dio: Prostor i vrijeme (ISO 80000-3:2006)
Veliine i jedinice -- 4. dio: Mehanika (ISO 80000-4:2006)
Veliine i jedinice -- 5. dio: Termodinamika (ISO 80000-5:2007)
Veliine i jedinice -- 7. dio: Svjetlost (ISO 80000-7:2008)
Veliine i jedinice -- 9. dio: Fizikalna kemija i molekularna fizika (ISO
80000-9:2009)
Veliine i jedinice -- 10. dio: Atomska i nuklearna fizika (ISO 8000010:2009)
Veliine i jedinice -- 11. dio: Karakteristini brojevi (ISO 80000-11:2008)
Veliine i jedinice -- 12. dio: Fizika vrstog stanja (ISO 80000-12:2009)
Veliine i jedinice -- 12. dio: Fizika vrstog stanja (ISO 80000-12:2009)
Kontejneri za teret-- Terminoloki rjenik (ISO 830:1999)
GV & GB
Stranica 309

Oznaka norme
HRN EN 976-1:2008
HRN EN 976-2:2008
HRN EN 977:2008
HRN EN 978:2008
HRN EN ISO 10374:2008
HRN EN 12079-1:2008
HRN EN 12079-2:2008
HRN EN 12079-3:2008
HRN EN 12285-1:2004
HRN EN 12285-2:2008
HRN EN 12573-1:2008
HRN EN 12573-2:2008
HRN EN 12573-3:2008
HRN EN 12573-4:2008
HRN EN 13121-1:2008
HRN EN 13121-2:2008
HRN EN 13121-3:2010
HRN EN 131213:2010/Ispr.1:2011
HRN EN 13121-4:2008
HRN EN 13341:2011
HRN EN 13575:2012
HRN EN 13923:2008
Opis norme
Podzemni spremnici iz plastike ojaane staklenim vlaknima (GRP) -Horizontalni cilindrini atmosferski spremnici za skladitenje tekuih
goriva na bazi nafte -- 1. dio: Zahtjevi i metode ispitivanja jednostijenih
spremnika (EN 976-1:1997)
Podzemni spremnici iz plastike ojaane staklenim vlaknima (GRP) -Horizontalni cilindrini atmosferski spremnici za skladitenje tekuih
goriva na bazi nafte -- 2. dio: Prijevoz, rukovanje, skladitenje i
postavljanje jednostijenih spremnika (EN 976-2:1997)
Podzemni spremnici iz plastike ojaane staklenim vlaknima (GRP) -Metoda jednostrane izloenosti tekuinama (EN 977:1997)
Podzemni spremnici iz plastike ojaana staklenim vlaknima (GRP) -Odreivanje alfa faktora i beta faktora (EN 978:1997)
Kontejneri za teret Kodiranje, identifikacija i oznaivanje ((ISO
6346:1995; EN ISO 6346:1995)
Kontejneri za teret Automatska identifikacija (ISO 10374:1991+Amd
1:1995; EN ISO 10374:1997)
Odobalni kontejneri i pripadajuci pribor za dizanje -- 1. dio: Odobalni
kontejner -- Projektiranje, proizvodnja i oznaivanje (EN 12079-1:2006)
Odobalni kontejneri i pripadajuci pribor za dizanje 2. dio: Pribor za
dizanje -- Projektiranje, proizvodnja i oznaivanje (EN 12079-2:2006)
Odobalni kontejneri i pripadajuci pribor za dizanje -- 3. dio: Periodika
inspekcija, provjera i ispitivanje (EN 12079-3:2006)
elini spremnici izraeni u radionici -- 1. dio: Horizontalni valjkasti
spremnici s jednostrukom i dvostrukom stijenkom za podzemno
skladitenje zapaljivih i nezapaljivih tekuina oneienih vodom (EN
12285-1:2003)
elini spremnici izraeni u radionici -- 2. dio: Horizontalni valjkasti
spremnici s jednostrukom i dvostrukom stijenkom za nadzemno
skladitenje zapaljivih i nezapaljivih tekuina oneienih vodom (EN
12285-2:2005)
Zavareni nepomini atmosferski termoplastini spremnici -- 1. dio: Opa
naela (EN 12573-1:2000)
Zavareni nepomini atmosferski termoplastini spremnici -- 2. dio:
Proraun okomitih cilindrinih spremnika (EN 12573-2:2000)
Zavareni nepomini atmosferski termoplastini spremnici -- 3. dio:
Projektiranje i proraun jednostijenih etvrtastih spremnika (EN 125733:2000)
Zavareni nepomini atmosferski termoplastini spremnici - 4. dio:
Projektiranje i proraun prirubnikih spojeva (EN 12573-4:2000)
Spremnici iz plastike ojaane staklenim vlaknima (GRP) i posude za
nadzemnu upotrebu -- 1. dio: Sirovi materijali -- Specifikacija uvjeta i
uvjeti prihvaanja (EN 13121-1:2003)
nadzemnu upotrebu -- 2. dio: Kompozitni materijali -- Kemijska otpornost
(EN 13121-2:2003)
nadzemnu upotrebu -- 3. dio: Projektiranje i izrada (EN 131213:2008+A1:2010)
nadzemnu upotrebu -- 3. dio: Projektiranje i izrada (EN 131213:2008+A1:2010/AC:2011)
nadzemnu upotrebu -- 4. dio: Isporuka, ugradnja i odravanje (EN 131214:2005+AC:2007)
Nepomini termoplastini spremnici za nadzemno skladitenje lo ulja za
domainstvo, kerozinskog i dizelskog goriva -- Polietilenski spremnici
proizvedeni upuhivanjem u kalupe i centrifugalnim lijevanjem te
spremnici dobiveni centrifugalnim lijevanjem anionskog polimerizacijskog
poliamida 6 -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 13341:2005+A1:2011)
Nepomini termoplastini spremnici za nadzemno skladitenje kemikalija
-- Polietilenski spremnici proizvedeni upuhivanjem u kalupe ili
centrifugalnim lijevanjem -- Zahtjevi i metode ispitivanja (EN 13575:2012)
Posude pod tlakom s FRP otvorom za prikljuak -- Materijali, projektiranje,
proizvodnja i ispitivanje (EN 13923:2005)
GV & GB
Stranica 310

Oznaka norme
HRN EN 14015:2005
HRN EN 840-1:2007
HRN EN 840-2:2007
HRN EN 840-3:2007
HRN EN 840-4:2007
HRN EN 840-5:2007
HRN EN 840-6:2008
HRN EN 12574-1:2008
HRN EN 12574-2:2008
HRN EN 12574-3:2008
HRN EN 13071-1:2008
HRN EN 13071-2:2008
HRN EN 13071-3:2011
HRN EN 200:2008
HRN EN 246:2008
HRN EN 248:2008
HRN EN 512:2005
HRN EN 639:2005
HRN EN 640:2005
HRN EN 641:2005
HRN EN 642:2005
HRN EN 805:2005
HRN EN 806-1:2005
HRN EN 806-2:2007
HRN EN 806-3:2007
HRN EN 806-4:2011
HRN EN 806-5:2012
Opis norme
Specifikacija za projektiranje i izradu vertikalnih, valjkastih, s ravnim
dnom, nadzemnih, zavarenih, metalnih spremnika za skladitenje
tekuina na temperaturi okoline ili vioj, koji se izvode na gradilitu (EN
14015:2004)
Pokretni spremnici za otpad -- 1. dio: Spremnici s 2 kotaa obujma do 400
l za uporabu pomou naprava za podizanje, dimenzije i dizajn (EN 8401:2004)
Pokretni spremnici za otpad -- 2. dio: Spremnici s 4 kotaa obujma do
1300 l s ravnim poklopcem za podizanje pomou rukavaca i/ili naprava za
podizanje -- Dimenzije i dizajn (EN 840-2:2004)
1300 l s kliznim poklopcem za podizanje pomou rukavaca i/ili naprava za
podizanje -- Dimenzije i dizajn (EN 840-3:2004)
1700 l s ravnim poklopcem za utovar sustavom iroki rukavac ili BG- i/ili
utovar napravama za podizanje -- Dimenzije i dizajn (EN 840-4:2004)
Pokretni spremnici za otpad -- 5. dio: Zahtjevi izvedbe i ispitne metode
(EN 840-5:2004)
Pokretni spremnici za otpad -- 6. dio: Sigurnosni i zdravstveni zahtjevi (EN
840-6:2004+A1:2008)
Stalni spremnici za otpad -- 1. dio: Spremnici obujma do 10000 l s ravnim
ili kupolastim poklopcem za podizne ureaje s klinom, dvostrukim klinom
ili s utorom -- Dimenzije i konstrukcija (EN 12574-1:2006)
Stalni spremnici za otpad -- 2. dio: Zahtjevi izvedbe i ispitne metode (EN
12574-2:2006)
Stalni spremnici za otpad -- 3. dio: Sigurnosni i zdravstveni zahtjevi (EN
12574-3:2006)
Stalni spremnici za otpad do 5.000 l koji se podiu i prazne kroz dno -- 1.
dio: Opi zahtjevi (EN 13071-1:2008)
Stalni spremnici za otpad do 5.000 l koji se podiu i prazne kroz dno -- 2.
dio: Dodatni zahtjevi za podzemne i djelomice podzemne sustave (EN
13071-2:2008)
Stalni spremnici za otpad do 5000 l koji se podiu i prazne kroz dno -- 3.
dio: Preporuena spojna oprema za podizanje (EN 13071-3:2011)
Sanitarne armature -- Pojedinane i kombinirane slavine za vodoopskrbne
sustave tip 1 i tip 2 -- Opa tehnika specifikacija (EN 200:2008)
Sanitarne armature -- Ope specifikacije za regulatore protoka (EN
246:2003)
Sanitarne armature -- Opa specifikacija za elektrotalone obloge od Ni-Cr
(EN 248:2002)
Vlakneno-cementni proizvodi -- Tlane cijevi i spojevi
Opi zahtjevi za betonske tlane cijevi, ukljuujui spojeve i fitinge (EN
639:1994)
Armiranobetonske tlane cijevi i betonske tlane cijevi s jednoliko
rasporeenom armaturom (bez unutarnje cijevi), ukljuujui spojeve i
fitinge (EN 640:1994)
Armiranobetonske tlane cijevi s elinom unutarnjom cijevi, ukljuujui
spojeve i fitinge (EN 641:1994)
Prednapete betonske tlane cijevi s elinom unutarnjom cijevi ili bez nje,
ukljuujui spojeve, fitinge i posebne zahtjeve za prednapeti elik za
cijevi (EN 642:1994)
Opskrba vodom -- Zahtjevi za sustave i dijelove izvan zgrada (EN
805:2000)
Specifikacije za instalacije u zgradama za dovod vode za ljudsku uporabu
-- 1. dio: Openito (EN 806-1:2000+A1:2001)
-- 2. dio: Projektiranje (EN 806-2:2005)
Specifikacije za instalacije unutar zgrada za dovod vode za ljudsku
uporabu -- 3. dio: Odreivanje veliine cijevi -- Pojednostavljena metoda
(EN 806-3:2006)
-- 4. dio: Ugradnja (EN 806-4:2010)
-- 5. dio: Rukovanje i odravanje (EN 806-5:2012)
GV & GB
Stranica 311

Oznaka norme
HRN EN 816:2008
HRN EN 817:2009
HRN EN 1111:2008
HRN EN 1112:2008
HRN EN 1113:2011
HRN EN 1213:2005
HRN EN 1286:2005
HRN EN 1287:2005
HRN EN 1444:2005
HRN EN 1487:2005
HRN EN 1488:2005
HRN EN 1489:2005
HRN EN 1490:2005
HRN EN 1491:2005
HRN EN 1508:2007
HRN EN 1567:2008
HRN EN 1717:2007
HRN EN 12541:2008
HRN EN 12729:2008
HRN EN 12897:2008
HRN EN 13828:2008
HRN EN 14124:2008
HRN EN 14367:2008
HRN EN 15091:2008
HRN EN 15092:2008
HRN EN 124:2005
HRN EN 274-1:2008
HRN EN 274-2:2008
HRN EN 274-3:2008
HRN EN 295-1:2005
Opis norme
Sanitarne armature -- Ventili s automatskim iskljuivanjem PN 10 (EN
816:1996)
Sanitarne armature -- Mehanike mijealice (PN 10) -- Ope tehnike
specifikacije (EN 817:2008)
Sanitarne armature -- Termostatske mijealice (PN 10) -- Opa tehnika
specifikacija (EN 1111:1998)
Sanitarne armature -- Prikljuci za tu za sanitarne armature za
vodoopskrbne sustave tip 1 i tip 2 -- Opa tehnika specifikacija (EN
1112:2008)
Sanitarne armature -- Crijeva za tu za sanitarne armature za
vodoopskrbne sustave tipa 1 i tipa 2 -- Opa tehnika specifikacija (EN
1113:2008+A1:2011)
Ventili u zgradama -- Zaporni ventili od legure bakra za opskrbu pitkom
vodom u zgradama -- Ispitivanja i zahtjevi (EN 1213:1999)
Sanitarne armature -- Niskotlani mehaniki mijeajui ventili -- Opa
tehnika specifikacija (EN 1286:1999)
Sanitarne armature -- Niskotlani termostatski mijeajui ventili -- Opa
tehnika specifikacija (EN 1287:1999)
Vlakneno-cementni cjevovodi -- Smjernice za polaganje cjevovoda i
radove na gradilitu (EN 1444:2000)
Ventili u zgradama -- Hidrauline sigurnosne skupine -- Ispitivanja i
zahtjevi (EN 1487:2000)
Ventili u zgradama -- Ekspanzijske skupine -- Ispitivanja i zahtjevi (EN
1488:2000)
Ventili u zgradama -- Sigurnosni ventili -- Ispitivanja i zahtjevi (EN
1489:2000)
Ventili u zgradama -- Kombinirani temperaturnotlani otpusni ventili -Ispitivanja i zahtjevi (EN 1490:2000)
Ventili u zgradama -- Ekspanzijski ventili -- Ispitivanja i zahtjevi (EN
1491:2000)
Opskrba vodom -- Zahtjevi za sustave i dijelove sustava za pohranu vode
(EN 1508:1998)
Ventili u zgradama -- Ventili za redukciju tlaka vode i kombinirani ventili
za redukciju tlaka vode -- Zahtjevi i ispitivanja (EN 1567:1999)
Zatita od oneienja vode za pie u vodovodnim instalacijama i opi
zahtjevi za ureaje za spreavanje oneienja uslijed povratnoga toka
(EN 1717:2000)
Sanitarne armature -- Ventili za tlano ispiranje i ventili s automatskim
iskljuivanjem PN 10 za pisoare (EN 12541:2002)
Ureaji za spreavanje oneienja vode za pie zbog povratnog toka -Regulirajui zapornik povratnog toka sa zonom smanjenog tlaka -Skupina B -- Tip A (EN 12729:2002)
Opskrba vodom -- Specifikacija za neizravno grijane, neventilirane
(zatvorene) akumulacijske grijalice za vodu (EN 12897:2006)
Ventili u zgradama -- Runi kuglini ventili od legure bakra i nehrajueg
elika za opskrbu pitkom vodom u zgradama -- Ispitivanja i zahtjevi (EN
13828:2003)
Ulazni ventili vodokotlia s unutarnjim prelijevanjem (EN 14124:2004)
Neregulirajui zapornik povratnog toka s razliitim zonama tlaka -Skupina C, tip A (EN 14367:2005)
Sanitarne armature -- Elektroniko otvaranje i zatvaranje sanitarnih
armatura (EN 15091:2006+AC:2007)
Ventili u zgradama -- Unutarnji ventili za reduciranje temperature tople
vode -- Ispitivanja i zahtjevi (EN 15092:2008)
Poklopci za slivnike i kontrolna okna za prometne i pjeake povrine -Konstrukcijski zahtjevi, nain ispitivanja, oznaivanje, upravljanje
kakvoom (EN 124:1994)
Spojni dijelovi za odvodnu instalaciju za higijenske ureaje -- 1. dio:
Zahtjevi (EN 274-1:2002)
Metode ispitivanja (EN 274-2:2002)
Kontrola kvalitete (EN 274-3:2002)
Keramike cijevi, oblikovni komadi i cijevni prikljuci za odvodne i
GV & GB
Stranica 312

Oznaka norme
HRN EN 295-2:2005
HRN EN 295-3:2012
HRN EN 295-4:2005
HRN EN 295-5:2005
HRN EN 295-6:2005
HRN EN 295-7:2005
HRN EN 295-10:2005
HRN EN 476:2011
HRN EN 588-1:2005
HRN EN 588-2:2005
HRN EN 752:2008
HRN EN 858-1:2002
HRN EN 8581:2002/A1:2008
HRN EN 858-2:2003
HRN EN 1085:2008
HRN EN 1091:2008
HRN EN 1123-1:2008
HRN EN 1123-2:2008
HRN EN 1123-3:2008
HRN EN 1124-1:2007
HRN EN 1124-2:2008
HRN EN 1124-3:2008
HRN EN 1124-4:2007
HRN EN 1253-1:2008
Opis norme
kanalizacijske sustave -- 1. dio: Zahtjevi (EN 2951:1991+A1:1996+A2:1996+A3:1999)
kanalizacijske sustave -- 2. dio: Kontrola kvalitete i uzorkovanje (EN 2952:1991+A1:1999)
Keramiki cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 3. dio: Metode
ispitivanja (EN 295-3:2012)
kanalizacijske sustave -- 4. dio: Zahtjevi za posebne oblikovne komade,
prilagoivae i sukladne dijelove (EN 295-4:1995+AC:1998)
kanalizacijske sustave -- 5. dio: Zahtjevi za perforirane keramike cijevi i
oblikovne komade (EN 295-5:1994+A1:1999)
kanalizacijske sustave -- 6. dio: Zahtjevi za keramika kontrolna okna (EN
295-6:1995)
kanalizacijske sustave -- 7. dio: Zahtjevi za keramike cijevi i spojnice za
prikljuke na cijevi (EN 295-7:1995)
kanalizacijske sustave -- 10. dio: Izvedbeni zahtjevi (EN 295-10:2005)
Opi zahtjevi za dijelove koji se upotrebljavaju u odvodnji i kanalizaciji (EN
476:2011)
Vlakneno-cementne cijevi za kanalizacijske sustave i odvodnju -- 1. dio:
Cijevi, spojnice i oblikovni komadi za gravitacijske sustave (EN 5881:1996)
Vlakneno-cementne cijevi za odvodnju i kanalizaciju -- 2. dio: Kontrolna
okna i inspekcijske komore (EN 588-2:2001)
Odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada (EN 752:2008)
Sustavi za odvajanje lakih tekuina - separatori (primjerice za ulja i
benzin) -- 1. dio: Pravila projektiranja, izvedbe i ispitivanja, oznaivanje i
kontrola kakvoe (EN 858-1:2002)
Sustavi za odvajanje lakih tekuina -- separatori (primjerice za ulja i
benzin) -- 1. dio: Pravila projektiranja, izvedbe i ispitivanja, oznaivanje i
kontrola kakvoe (EN 858-1:2002/A1:2004)
Sustavi za odvajanje lakih tekuina - separatori (primjerice za ulja i
benzin) -- 2. dio: Odabir nazivne veliine, ugradba, uporaba i odravanje
(EN 858-2:2003)
Obrada otpadnih voda -- Terminoloki rjenik (EN 1085:2007)
Vakumski kanalizacijski sustavi izvan zgrada (EN 1091:1996)
Cijevi i spojni dijelovi od uzduno zavarenih, vrue pocinanih elinih
cijevi s ravnim krajem i naglavkom za sustave otpadnih voda -- 1. dio:
Zahtjevi, ispitivanje i kontrola kvalitete (EN 1123-1:1999+A1:2004)
Cijevi i spojni dijelovi od uzduno zavarenih, vrue pocinanih elinih
Dimenzije (EN 1123-2:2006+A1:2007)
Cijevi i spojni dijelovi od uzduno zavarenih vrue pocinanih elinih
Dimenzije i posebni zahtjevi za sustave odvodnje pod vakuumom i
sustave odvodnje u brodogradnji (EN 1123-3:2004)
Cijevi i oblikovni komadi uzduno zavarenih cijevi od nehrajueg elika s
ravnim krajem i naglavkom za sustave otpadnih voda -- 1. dio: Zahtjevi,
ispitivanje, kontrola kvalitete (EN 1124-1:1999+A1:2004)
Cijevi i spojni dijelovi od uzduno zavarenih cijevi od nehrajueg elika s
ravnim krajevima i naglavkom za sustave otpadnih voda -- 2. dio: Sustav
S; dimenzije (EN 1124-2:2007)
Cijevi i oblikovani komadi uzduno zavarenih cijevi od nehrajueg elika
s ravnim krajevima i naglavkom za sustave otpadnih voda -- 3. dio:
Sustav X -- Dimenzije (EN 1124-3:2008)
ravnim krajevima i naglavkom za sustave otpadnih voda -- 4. dio:
Sastavnice za sustave odvodnje pod vakuumom i sustave odvodnje na
brodovima (EN 1124-4:2005)
Odvodi za zgrade -- 1. dio: Zahtjevi (EN 1253-1:2003)
GV & GB
Stranica 313

Oznaka norme
HRN EN 1253-2:2008
HRN EN 1253-2:2008
HRN EN 1253-3:2002
HRN EN 1253-4:2002
HRN EN 1253-5:2008
HRN EN 1295-1:2006
HRN CEN/TR 1295-2:2006
HRN CEN/TR 1295-3:2007
HRN EN 1433:2005
HRN EN
1433:2005/A1:2008
HRN EN 1610:2002
HRN EN 1671:2002
HRN EN 1825-1:2005
HRN EN 18251:2005/AC:2007
HRN EN 1825-2:2002
HRN EN 1916:2005
HRN EN
1916:2005/Ispr.1:2008
HRN EN 1917:2005
HRN EN
1917:2005/Ispr.1:2008
HRN EN 12050-1:2008
HRN EN 12050-2:2007
HRN EN 12050-3:2008
HRN EN 12050-4:2008
HRN EN 12056-1:2005
HRN EN 12056-2:2005
HRN EN 12056-3:2005
HRN EN 12056-4:2005
HRN EN 12056-5:2005
HRN EN 12109:2008
HRN EN 12255-1:2002
HRN EN 12255-3:2002
HRN EN 12255-3:2002
Opis norme
Odvodi za zgrade -- 2. dio: Metode ispitivanja (EN 1253-2:2003)
Odvodi za zgrade -- 2. dio: Metode ispitivanja (EN 1253-2:2003)
Odvodi za graevine -- 3. dio: Kontrola kakvoe (EN 1253-3:1999)
Odvodi za graevine -- 4. dio: Kontrolni otvori za prilaz sifonu (EN 12534:1999)
Odvodi za zgrade -- 5. dio: Slivnici sa zaporom za lake tekuine (EN 12535:2003)
Statiki proraun podzemnih cjevovoda pod razliitim uvjetima
optereenja -- 1. dio: Opi zahtjevi (EN 1295-1:1997)
optereenja -- 2. dio: Saetak nacionalno prihvaenih metoda prorauna
(CEN/TR 1295-2:2005)
optereenja -- 3. dio: Jedinstvena metoda (CEN/TR 1295-3:2007)
Odvodni kanali za prometna i pjeaka podruja -- Razredba, projektiranje
i ispitni zahtjevi, oznaivanje i ocjena uporabivosti (EN
1433:2002+AC:2004)
Odvodni kanali za prometna i pjeaka podruja -- Razredba, projektiranje
i ispitni zahtjevi, oznaivanje i vrednovanje upotrebljivosti (EN
1433:2002/A1:2005)
Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala (EN 1610:1997)
Tlani kanalizacijski sustavi izvan graevina (EN 1671:1997)
Separatori masnoa -- 1. dio: Naela projektiranja, izvedbe i ispitivanja,
oznaivanje i kontrola kakvoe (EN 1825-1:2004)
Separatori masnoa -- 1. dio: Naela projektiranja, izvedbe i ispitivanja,
oznaivanje i kontrola kakvoe (EN 1825-1:2004/AC:2006)
Separatori masnoa -- 2. dio: Odabir nazivne veliine, ugradba, uporaba i
odravanje (EN 1825-2:2002)
Betonske cijevi i oblikovni komadi, nearmirani, s elinim vlaknima i
armirani (EN 1916:2002+AC:2003)
Betonske cijevi i oblikovni komadi, nearmirani, s elinim vlaknima i
armirani (EN 1916:2002/AC:2008)
Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s elinim vlaknima i
armirana (EN 1917:2002+AC:2003)
Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s elinim vlaknima i
armirana (EN 1917:2002/AC:2008)
UPOV za podizanje otpadne vode za zgrade i terene -- Naela konstrukcije
i ispitivanja -- 1. dio: UPOV za podizanje otpadne vode koja sadri fekalne
tvari (EN 12050-1:2001)
Ureaja za podizanje otpadnih voda za zgrade i terene -- Naela
konstrukcije i ispitivanja -- 2. dio: UPOV za podizanje otpadnih voda bez
fekalija (EN 12050-2:2000)
UPOV za podizanje otpadnih voda za zgrade i terene -- Naela
konstrukcije i ispitivanja -- 3. dio: UPOV za podizanje otpadnih voda koje
sadre fekalije za ogranienu primjenu (EN 12050-3:2000)
UPOV za podizanje otpadne vode za zgrade i terene -- Naela konstrukcije
i ispitivanja -- 4. dio: Nepovratni zaporni ureaji za otpadnu vodu bez
fekalija i otpadnu vodu koja sadri fekalne tvari (EN 12050-4:2000)
Gravitacijski odvodni sustavi u zgradama -- 1. dio: Opi i izvedbeni
zahtjevi (EN 12056-1:2000)
Gravitacijski odvodni sustavi u zgradama -- 2. dio: Sanitarni cjevovod,
nacrt i proraun (EN 12056-2:2000)
Gravitacijski odvodni sustavi u zgradama -- 3. dio: Krovna odvodnja, nacrt
i proraun (EN 12056-3:2000)
Gravitacijski odvodni sustavi u zgradama -- 4. dio: Ureaja za dizanje
otpadne vode -- Nacrt i proraun (EN 12056-4:2000)
Gravitacijski odvodni sustavi u zgradama -- 5. dio: Postavljanje i
ispitivanje, upute za rad, odravanje i uporabu (EN 12056-5:2000)
Vakuumski odvodni sustavi unutar zgrada (EN 12109:1999)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 1. dio: Opa naela izvedbe (EN
12255-1:2002)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 3. dio: Prethodna obrada (EN
12255-3:2000+AC:2000)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 3. dio: Prethodna obrada (EN
GV & GB
Stranica 314

Oznaka norme
HRN EN 12255-4:2002
HRN EN 12255-5:2002
HRN EN 12255-6:2002
HRN EN 12255-7:2002
HRN EN 12255-8:2002
HRN EN 12255-9:2005
HRN EN 12255-10:2002
HRN EN 12255-11:2002
HRN EN 12255-12:2005
HRN EN 12255-13:2005
HRN EN 12255-14:2005
HRN EN 12255-15:2006
HRN EN 12255-16:2005
HRN EN 12380:2005
HRN EN 12566-1:2002
HRN EN 125661:2002/A1:2008
HRI CEN/TR 12566-2:2008
HRN EN 12566-3:2011
HRN EN 12566-4:2008
HRN EN 12763:2006
HRN EN 12889:2005
HRN EN 13101:2007
HRN EN 13380:2007
HRN EN 13508-1:2006
HRN EN 13564-1:2008
HRN EN 13564-2:2008
HRN EN 13564-3:2008
HRN EN 14396:2008
HRN EN 14457:2006
HRN EN 14654-1:2008
HRN EN 14801:2006
Opis norme
12255-3:2000+AC:2000)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 4. dio: Primarno taloenje (EN
12255-4:2002)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 5. dio: Primjena laguna (EN
12255-5:1999)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 6. dio: Postupak s aktivnim
muljem (EN 12255-6:2002)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 7. dio: Reaktori s biolokim
filmom (EN 12255-7:2002)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 8. dio: Obrada i odlaganje mulja
(EN 12255-8:2001)
Ureaji za proiavanje otpadnih voda -- 9. dio: Kontrola mirisa i
ventilacija (EN 12255-9:2002)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 10. dio: Naela sigurnosti (EN
12255-10:2000)
Ureaji za proiivanje otpadnih voda -- 11. dio: Opi podaci (EN 1225511:2001)
Ureaji za proiavanje otpadnih voda -- 12. dio: Kontrola i
automatizacija (EN 12255-12:2003)
Ureaji za proiavanje otpadnih voda -- 13. dio: Kemijska obrada -Obrada otpadnih voda precipitacijom/flokulacijom (EN 12255-13:2002)
Ureaji za proiavanje otpadnih voda -- 14. dio: Dezinfekcija (EN 1225514:2003)
Ureaji za proiavanje otpadnih voda -- 15. dio: Mjerenje prolaza kisika
kroz istu vodu u aeriranim bazenima pri proiavanju postupkom
aktivnog mulja (EN 12255-15:2003)
Ureaji za proiavanje otpadnih voda -- 16. dio: Fizikalna (mehanika)
filtracija (EN 12255-16:2005)
Odzrani ventili za odvodne sustave -- Zahtjevi, ispitne metode i ocjena
sukladnosti (EN 12380:2002)
Mali ureaji za obradu otpadnih voda, za optereenje do 50 ES -- 1. dio:
Tvorniki izraene septike jame (EN 12566-1:2000)
Tvorniki izraene septike jame (EN 12566-1:2000/A1:2003)
Infiltracijski sustavi u tlu (CEN/TR 12566-2:2005)
Tvorniki izraen i/ili na objektu sastavljen ureaj za obradu sanitarnih
otpadnih voda (EN 12566-3:2005+A1:2009)
Septiki spremnici iz predgotovljenih elemenata sklopivi in situ (EN
12566-4:2007)
Vlakneno-cementne cijevi i oblikovani komadi za odvodne sustave zgrada
-- Dimenzije i tehniki uvjeti isporuke (EN 12763:2000)
Izgradnja i ispitivanje odvodnih i kanalizacijskih sustava bez iskopa rova
(EN 12889:2000)
Stepenice za pristup ovjeka u podzemne komore -- Zahtjevi,
oznaivanje, ispitivanje i procjena sukladnosti (EN 13101:2002)
Opi zahtjevi za sastavnice upotrijebljene pri obnovi i popravku kanala i
kanalizacijskih sustava izvan zgrada (EN 13380:2001)
Uvjeti za sustave odvodnje izvan zgrada -- 1. dio: Opi zahtjevi (EN
13508-1:2003)
Ureaji protiv poplave za zgrade -- 1. dio: Zahtjevi (EN 13564-1:2002)
Ureaji protiv poplave za zgrade -- 2. dio: Metode ispitivanja (EN 135642:2002)
Ureaji protiv poplave za zgrade -- 3. dio: Osiguranje kvalitete (EN 135643:2003)
Uvrene ljestve za okna (EN 14396:2004)
Opi zahtjevi za dijelove posebno konstruirane za uporabu kod izvedbe
odvodnje bez iskopa rovova (EN 14457:2004)
Upravljanje i kontrola postupka ienja ispusta i odvodnih kanala -- 1.
dio: ienje odvodnih kanala (EN 14654-1:2005)
Uvjeti za razvrstavanje proizvoda za cjevovode za vodu i otpadnu vodu
prema tlaku (EN 14801:2006)
GV & GB
Stranica 315

Oznaka norme
HRI CEN/TR 14920:2008
HRN EN 10243-2
HRN EN 10243-1
HRN EN 10243-2
HRN EN 10250-4
HRN EN 10250-3
HRN EN 10250-2
HRN EN 10250-1
HRN EN 29104
HRN EN ISO 748
ISO 1190-1
HRN EN 13835
HRN EN 586-3
HRN EN 586-2
HRN EN 586-1
HRN EN 601
HRN EN 604-1
HRN EN 1706
HRN EN 1559-4
ISO 10049
HRN EN 604-2
HRN EN 62271-107
HRN EN ISO 6603-2
HRN EN ISO 6603-1
HRN EN ISO 179-1
HRN EN ISO 4589-3
HRN EN 12680-3
HRN EN 1564
HRN EN 1172
HRN EN 13347
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN
HRN
EN
EN
EN
EN
EN
EN
EN
EN
12164
13601
12167
12163
12420
10293
13157
607
Opis norme
Otpor odvoda i kanalizacijskih cijevi pri ispiranju mlaznicama -- Metoda
ispitivanja pominom mlaznicom (CEN/TR 14920:2005)
elini otkovci iz ukovnja -- Dozvoljena odstupanja mjera -- 2. dio:
Oblikovanje sabijanjem otkovka na horizontalnim kovakim strojevima
Kovanje batom i na okomitim preama
Oblikovanje sabijanjem otkovka na horizontalnim kovakim strojevima
elini otkivci za Inenjersku uporabu dobiveni slobodnim kovanjem -- 4.
dio: Nehrajui elici
elini otkovci za Inenjersku namjenu dobiveni slobodnim kovanjem -- 3.
dio: Legirani specijalni elici
dio: Nelegirani i specijalni elici
dio: Opi zahtjevi
Mjerenje protoka fluida u zatvorenim cjevovodnim sustavima -- Postupci
za procjenu radnih znaajka elektromagnetskih mjerila protoka tekuina
Hidrometrija -- Mjerenje protoka u otvorenim kanalima uporabom
hidrometrijskih krila ili plovaka
Copper and copper alloys -- Code of designation -- Part 1: Designation of
materials
Ljevarstvo -- Austenitni eljezni lijevovi
Aluminij i aluminijeve legure -- Otkovci -- 3. dio: Doputena odstupanja
dimenzija i oblika
Aluminij i aluminijeve legure -- Otkovci -- 2. dio: Mehanika svojstva i
dodatni zahtjevi za svojstva
Aluminij i aluminijeve legure -- Otkovci -- 1. dio: Tehniki uvjeti za
preuzimanje i isporuku
Aluminij i aluminijeve legure -- Odljevci -- Kemijski sastav odljevaka koji se
upotrebljavaju u dodiru s hranom
Aluminij i aluminijeve legure -- Lijevani materijal namijenjen kovanju -- 1.
dio: Tehniki uvjeti za preuzimanje i isporuku
Aluminij i aluminijeve legure -- Odljevci -- Kemijski sastav i mehanika
svojstva
Ljevarstvo -- Tehniki uvjeti isporuke -- 4. dio: Dodatni zahtjevi za odljevke
od aluminijevih legura
Aluminium alloy castings -- Visual method for assessing the porosity
Aluminij i aluminijeve legure -- Lijevani materijal namijenjen kovanju -- 2.
dio: Doputena odstupanja dimenzija i oblika
Visokonaponska sklopna aparatura -- 107. dio: Osigura-sklopke
izmjenine struje za nazivne napone iznad 1 kV do ukljuujui 52 kV
Plastika -- Odreivanje tokaste ilavosti krute plastike -- 2. dio:
Odreivanje tokaste ilavosti s instrumentom
Plastika -- Odreivanje tokaste ilavosti krute plastike -- 1. dio:
Odreivanje tokaste ilavosti bez instrumenta
Plastika -- Odreivanje svojstava ilavosti po Charpyju -- 1. dio: Ispitivanje
ilavosti bez instrumenata.
Plastika -- Ponaanje pri gorenju odreivanjem indeksa kisika -- 3. dio:
Ispitivanje pri povienoj temperaturi
Ljevarstvo -- Ultrazvuno ispitivanje -- 3. dio: Odljevci od nodularnog
lijeva
Ljevarstvo -- Izotermiki poboljani nodularni lijevovi
Bakar i legure bakra -- Limovi i trake za primjenu u graevinarstvu
Bakar i bakrene legure -- ipke i ice za zavarivanje i lemljenje
zavarivanjem
Bakar i legure bakra -- ipke namijenjene obradi odvajanjem estica
Bakar i bakrene legure -- Bakrene ipke i ica za primjenu u elektrotehnici
Bakar i legure bakra -- Profili i ipke za ope namjene
Bakar i legure bakra -- ipke za ope namjene
Bakar i bakrene legure -- Otkovci
elini odljevci za opu Inenjersku uporabu
Granici -- Sigurnost -- Dizalice na runi pogon
Eaves gutters and fittings made of PVC-U -- Definitions, requirements and
GV & GB
Stranica 316

Oznaka norme
HRN EN 13245-1
HRN EN ISO 15493
HRN EN 13598-1
HRN EN 13566-3
HRN EN 12842
HRN EN 580
HRN EN 607:2006
HRN EN 1905
HRN EN 1452-5
HRN EN 1452-4
HRN EN 1452-3
HRN EN 1452-2
HRN EN 1452-1
HRN EN 1401-1
HRN ENV 1401-3
HRS CEN/TS 1329-2
HRN EN ISO 13783
HRS CEN/TS 1401-2

HRN ENV 1452-7
HRN EN 1453-1
HRN EN 12200-1
HRN ENV 1453-2
Opis norme
testing
Plastika -- Profili od neomekanog poli(vinil-klorida) (PVC-U) za primjenu u
graevinarstvu -- 1. dio: Oznaivanje PVC-U profila
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -1. dio: Specifikacije za pomone spojnice ukljuujui plitke kontrolne
komore
odvodnju i kanalizaciju -- 3. dio: Obnavljanje s prianjajuim cijevima
Ductile iron fittings for PVC-U or PE piping systems -- Requirements and
test methods
Plastini cijevni sustavi -- Neomekane poli(vinil-kloridne) (PVC-U) cijevi -Ispitna metoda za odreivanje postojanosti prema diklormetanu pri
odreenoj temperaturi (DCMT)
Eaves gutters and fittings made of PVC-U -- Definitions, requirements and
testing
Plastini cijevni sustavi -- Cijevi, spojnice i materijal od neomekanoga
poli(vinil-klorida) (PVC- U) -- Metoda za procjenu sadraja PVC-a na osnovi
ukupnog sadraja klora
-- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu
Ventili
-- 3. dio: Spojnice
Cijevi
Openito
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi,
spojnice i sustav
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 3. dio: Uputa za ugradbu
poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 2. dio: Upute za ocjenu sukladnosti
Plastini cijevni sustavi -- Spojevi s dvostrukim naglavkom s djelovanjem
uzdunog optereenja od neomekanoga poli(vinil-klorida) (PVC-U) -Ispitna metoda za nepropusnost i vrstou pri savijanju i djelovanju
unutarnjega tlaka
Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 2. dio: Upute za ocjenu
sukladnosti
(PVC-U) -- 7. dio: Uputa za ocjenu sukladnosti
Plastini cijevni sustavi s cijevima sa strukturiranom stjenkom za
zgrada -- Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za
cijevi i sustav
Plastini cijevni sustavi oborinskih voda za nadzemnu uporabu -Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi,
spojnice i sustav
Plastini cijevni sustavi s cijevima sa strukturiranom stijenkom za
zgrada -- Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 2. dio: Upute za ocjenu
GV & GB
Stranica 317

Oznaka norme
HRN EN ISO 13844
HRN EN 580
HRN EN 922
HRN EN ISO 1452-2
HRN EN ISO 1452-5
HRN EN ISO 1452-3
HRN EN ISO 1452-1
HRN EN ISO 1452-4
ISO 2902
ISO 2903
ISO 2904
ISO 2901
ISO 724
HRN EN 61058-1
HRN EN ISO 4375
HRN ISO 9826
HRN ISO/TR 9823
HRN EN 1759-1
HRN EN ISO 2361
HRN EN ISO 15493
HRN EN 62305 - 1
HRN EN 62305 - 3
HRN EN 14525
HRN EN 877
HRN EN 598
HRN EN 10029
HRN EN 10025-1
HRN EN 10025-3
Opis norme
sukladnosti.
-- Ispitna metoda za nepropusnost pri podtlaku
Plastini cijevni sustavi -- Neomekane poli(vinil-kloridne) (PVC-U) cijevi -Ispitna metoda za odreivanje postojanosti prema diklormetanu pri
odreenoj temperaturi (DCMT)
Plastini cijevni i kanalni sustavi -- Cijevi i spojnice od neomekanog
poli(vinil-klorida) (PVC-U) -- Priprema ispitka za odreivanje viskoznog
broja i proraun K-vrijednosti
Cijevi
-- 5. dio: Prikladnost sustava za uporabu
-- 3. dio: Spojnice
Openito
Ventili
ISO metric trapezoidal screw threads -- General plan
ISO metric trapezoidal screw threads -- Tolerances
ISO metric trapezoidal screw threads -- Basic dimensions
ISO metric trapezoidal screw threads -- Basic profile and maximum
material profiles
ISO general-purpose metric screw threads -- Basic dimensions
Sklopke za aparate -- 1. dio: Opi zahtjevi
Hidrometrijska odreivanja -- iare koje se upotrebljavaju prilikom
mjerenja protoka na vodotocima
kanali
smanjenim brojem mjernih vertikala
Prirubnice i njihovi spojevi -- Krune prirubnice za cijevi, ventile, spojne
dijelove i opremu, oznaene po razredima -- 1. dio: eline prirubnice NPS
1/2 do 24
Elektronanesene nikalne prevlake na magnetskim i nemagnetskim
podlogama -- Mjerenje debljine prevlake -- Magnetska metoda
Zatita od munje -- 1. dio: Opa naela
Zatita od munje -- 3. dio: Materijalne tete na graevinama i opasnost za
ivo
Ductile iron wide tolerance couplings and flange adaptors for use with
pipes of different materials: ductile iron, grey iron, steel, PVC-U PE, fibrecement
Lijevano-eljezne cijevi i spojni dijelovi, njihovi spojevi i pribor za
kanalizaciju (odvodnju vode iz zgrada) -- Zahtjevi, metode ispitivanja i
osiguranje kvalitete
Duktilne eljezne cijevi, spojni dijelovi, pribor i njihovi spojevi za odvodnju
otpadnih voda -- Zahtjevi i postupci ispitivanja
Toplo valjani elini limovi debljine 3 mm ili vie -- Doputena odstupanja
dimenzija i oblika
Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih elika -- 1. dio: Opi tehniki
uvjeti isporuke
isporuke za normalizacijski arene/normalizacijski valjane zavarljive
sitnozrnate konstrukcijske elike
GV & GB
Stranica 318

Oznaka norme
HRN EN 10025-5
HRN EN 10210-2
HRN EN 10210-1
HRN EN 10210-2
ISO 898-6
HRN EN ISO 898-5
HRN EN ISO 898-1
HRN EN ISO 1461
HRN EN 10220
HRN EN 10300
HRN EN 1011-3
HRN EN ISO 1127
HRN EN 1124-2
ISO 1127
HRN EN 10020
HRN EN 10312
HRN EN 10216-5
HRN EN 1124-1
HRN EN 10217-7
HRN EN 10088-1
HRN CEI 60364
HRN HD 384
HRN EN 61557-1
HRN CEI 60502-2
HRN EN 50262
HRN EN 61537
HRN EN 50085-1
HRN EN 50086
HRN EN 60352-2
HRN EN 60352-5
HRN EN 60947-6-2
HRN HD 60364-4-14
Opis norme
isporuke za konstrukcijske elike otporne na atmosfersku koroziju
presjeka
elika -- 1. dio: Tehniki uvjeti isporuke
presjeka
Mechanical properties of fasteners -- Part 6: Nuts with specified proof load
values -- Fine pitch thread
Mehanika svojstva spojnih elemenata izraenih od ugljinih i legiranih
elika -- 5. dio: Zatini vijci i slini spojni elementi specificiranog razreda
vrstoe -- Grubi i fini navoj
Mehanika svojstva spojnih elemenata izraenih od ugljinih i legiranih
elika -- 1. dio: Vijci i svorni vijci propisanog razreda vrstoe -- Grubi i fini
navoj
Vrue pocinane prevlake na eljeznim i elinim predmetima -Specifikacije i ispitne metode
Beavne i zavarene eline cijevi -- Mjere i duljinske mase
eline cijevi i spojnice za ukopane i podvodne cjevovode -- Bituminozni,
vrue naneseni materijali za vanjsku prevlaku
Elektroluno zavarivanje nehrajuih elika
Cijevi od nehrajueg elika -- Mjere, doputena odstupanja i dogovorene
mase po jedininoj duini
Cijevi i spojni dijelovi od uzduno zavarenih cijevi od nehrajueg elika s
ravnim krajevima i naglavkom za sustave otpadnih voda -- 2. dio: Sustav
S; dimenzije
Stainless steel tubes -- Dimensions, tolerances and conventional masses
per unit length
Definicija i razredba vrsta elika
Zavarene cijevi od nehrajuih elika za cjevovode vodenastih tekuina
ukljuujui pitku vodu -- Tehniki uvjeti isporuke
dio: Cijevi od nehrajuih elika
ravnim krajem i naglavkom za sustave otpadnih voda -- 1. dio: Zahtjevi,
ispitivanje, kontrola kvalitete
dio: Cijevi od nehrajuih elika
Nehrajui elici -- 1. dio: Popis nehrajuih elika
Elektrine instalacije zgrada
Elektrine instalacije zgrada
Elektrina sigurnost u niskonaponskim distribucijskim sustavima do 1000
V izmjenine struje i 1500 V istosmjerne struje -- Oprema za ispitivanje,
mjerenje ili nadzor zatite -- 1. dio: Opi zahtjevi
Energetski kabeli s ekstrudiranom izolacijom i njihov pribor za nazivne
napone od 1 kV (Um = 1,2 kV) do 30 kV (Um = 36 kV) -- 1. dio: Kabeli za
nazivne napone 1 kV (Um = 1,2 kV) i 3 kV (Um = 3,6 Kv)
Kabelske uvodnice s metrikim navojem za elektrine instalacije
Voenje kabela -- Sustavi kabelskih polica i kabelskih ljestava
Sustavi za noenje i sustavi za voenje kabela (instalacijski kanali) za
elektrine instalacije
Sustavi cijevi za elektrine instalacije
Solderless connections-- Part 2: Crimped connections - General
requirements, test methods and practical guidance
Solderless connections-- Part 5: Press-in connections - General
requirements, test methods and practical guidance
Niskonaponska sklopna aparatura Dio 6-2: Viefunkcijska oprema
Upravljaki i zatitni sklopni aparati (ili oprema) (CPS)
Elektrine instalacije zgrada 4. dio: Sigurnosna zatita 41. poglavlje:
Zatita od elektrinog udara
GV & GB
Stranica 319

Oznaka norme
HRN HD 60364-5-54
HRN EN 61140
HRN EN 60204-1
HRN EN 50164-2
HRN EN 60439-1
HRN EN 60439-2
HRN EN 60439-3
HRN EN 60439-4
HRN EN 60529
HRN EN 60269-1
HRN EN 60309-4
HRN EN 60898
HRN EN 60947-1
HRN EN 60947-2
HRN EN 60947-3
HRN EN 60445
HRN EN 60446
HRN EN 60044-1
HRN EN 60129
HRN EN 60947-4-1
HRN EN 60947-4-2
HRN EN 10210-1
HRN EN 10067
HRN EN ISO 1461
HRN EN 61558-2-9
HRN EN 60051
HRN EN 61921
HRN EN 60931-1
HRN EN 60044-1
HRN EN 60073
HRN EN 60076-1
HRN HD 538.1
HRN HD 538.2
Opis norme
Elektrine instalacije zgrada 5. dio: Odabir i ugradba elektrine opreme
54. poglavlje: Uzemljenje i zatitni vodii
Zatita od elektrinog udara Zajednika gledita na instalaciju i
opremu
Sigurnost strojeva Elektrina oprema strojeva 1. dio: Opi zahtjevi
Sastavnice sustava zatite od munje (LPC) 2. dio: Zahtjevi za vodie i
uzemljivae
Niskonaponski sklopni blokovi 1. dio: Tipski ispitani i djelomino tipski
ispitani sklopni blokovi
Niskonaponski sklopni blokovi -- 2. dio: Posebni zahtjevi za sabirnike
kanalne razvode
Niskonaponski sklopni blokovi 3. dio: Posebni zahtjevi za
niskonaponske sklopne blokove namjenjene za ugradnju na mjestima
kojima imaju pristup nestrune osobe Razvodni blokovi
Niskonaponski sklopni blokovi 4. dio: Posebni zahtjevi za sklopne
blokove za gradilita (ACS)
Stupnjevi zatite osigurani kuitima (IP-Code)
Niskonaponski osigurai 1. dio: Opi zahtjevi
Utini pribor za industrijske svrhe Dio 4: zahtjevi za utinice sa sklopkama
sa i bez zakljuavanja
Sklopke za prenaponsku zatitu za kuanstvo i sline upotrebe
Niskonaponska sklopna aparatura 1. dio: Opa pravila
Niskonaponska sklopna aparatura 2. dio: Prekidai
Niskonaponska sklopna aparatura 3. dio: Sklopke, rastavljai, rastavne
sklopke i kombinacije s osiguraima
Basic and safety principles for man-machine interface, marking and
identification - Identification of equipment terminals and conductor
terminations
Osnovna i sigurnosna naela za suelje ovjek-stroj, oznaivanje i
identifikacija -- Identifikacija vodia po bojama ili alfanumerikim
oznakama
Mjerni transformatori 1. dio: Strujni transformatori
Rastavljai i zemljospojnici izmjenine struje
Niskonaponska sklopna aparatura Dio 4-1: Sklopnici i motorski
pokretai Elektromehaniki sklopnici i motorski pokretai
pokretai Poluvodiki motorski kontroleri i pokretai za izmjeninu
struju
elika 1. dio: Tehniki uvjeti isporuke
Toplo valjani plosnati elik s jednostranim zadebljanjem Mjere i
doputena odstupanja oblika, mjera i mase
Vrue pocinane prevlake na eljeznim i elinim predmetima
Specifikacije i metode ispitivanja (ISO 1461:1999)
Sigurnost energetskih transformatora, jedinica za napajanje i slinih
proizvoda -- Dio 2-9: Posebni zahtjevi za transformatore za rune svjetiljke
razreda III za arulje s nitima od volframa
Pokazni analogni elektrini mjerni instrumenti s izravnim djelovanjem i
njihov pribor
Energetski kondenzatori -- Slogovi za korekciju faktora snage niskog
napona
Paralelni energetski kondenzatori neobnovljivog tipa za sustave
izmjenine struje nazivnog napona do i ukljuivo 1 kV -- 1. dio: Openito -Znaajke, ispitivanja i ocjenjivanje -- Zahtjevi za sigurnost -- Vodi za
instaliranje i rad
Mjerni transformatori 1. dio: Strujni transformatori
Basic and safety principles for man-machine interface, marking and
identification - Coding principles for indicators and actuators
Energetski transformatori -- 1. dio: Openito
Trofazni suhi distributivni transformatori 50 Hz, od 100 kVA do 2500 kVA
za najvii napon opreme koji ne prelazi 36 kV -- 1. dio: Opi zahtjevi i
zahtjevi za transformatore za najvii napon opreme koji ne prelazi 24 kV
za najvii napon opreme koji ne prelazi 36 kV -- 2. dio: Dopunski zahtjevi
GV & GB
Stranica 320

Oznaka norme
SR HD 538.3
HRN EN 61558-2
HRN EN 62271-200
HRN EN 60470
HRN EN 60947-4-1
HRN EN 60282-1
HRN EN 60644
HRN EN ISO 6416
HRN EN ISO 6817
HRN EN ISO 4375
HRN ISO 9826
HRN ISO/TR 9823
HRN EN ISO 7027
HRN EN 50131
HRN EN 50132
HRN HD 22.12
HRN HD 22.13
HRN EN 60099-4
Opis norme
za transformatore za najvii napon opreme 36 kV
za najvii napon opreme koji ne prelazi 36 kV -- 3. dio: Odreivanje
nazivne snage transformatora optereenog s nesinusoidalnom strujom
Sigurnost energetskih transformatora, izvora napajanja, prigunica i
slinih proizvoda
Visokonaponska sklopna aparatura 200. dio: Sklopna aparatura
izmjenine struje s metalnim platem za nazivne napone iznad 1 kV do
ukljuujui 52 kV
Visokonaponski sklopnici izmjenine struje i motorski pokretai zasnovani
na sklopnicima
pokretai Elektromehaniki sklopnici i motorski pokretai
Visokonaponski osigurai 1. dio: Osigurai za ograniavanje struje
Specifikacija za visokonaponske rastalne uloke za primjene u motornom
krugu
Hidrometrija -- Mjerenje istjecanja ultrazvunom (akustikom) metodom
Mjerenje protoka vodljivih tekuina u zatvorenim cjevovodima -- Metoda s
upotrebom magnetno-induktivnih mjerila protoka
Hidrometrijska odreivanja iare koje se upotrebljavaju prilikom
mjerenja protoka na vodotocima
kanali
smanjenim brojem mjernih vertikala
Kakvoa vode Odreivanje mutnoe
Alarmni sustavi Protuprovalni sustavi i sustavi zadravanja
Alarmni sustavi Sustavi nadzora s pomou TV zatvorenog kruga za
uporabu u primjenama zatite
Gumom izolirani kabeli nazivnog napona do 450/750 V 12. dio:
Toplinsko postojani EPR vodovi i savitljivi kabeli
Kabeli nazivnog napona do i ukljuivo 450/750 V s umreenom izolacijom
-- 13. dio: Bezhalogeni savitljivi kabeli s niskim odavanjem dima
Odvodnici prenapona -- 4. dio: Metaloksidni odvodnici prenapona bez
iskrita za sustave izmjenine struje
GV & GB
Stranica 321

Knjiga 3-UPOV Zupanja 18 07 2014 FINAL-2014-07-20T14-41

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Knjiga 3-UPOV Zupanja 18 07 2014 FINAL-2014-07-20T14-41

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga 3-UPOV Zupanja 18 07 2014 FINAL-2014-07-20T14-41

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KOMUNALAC d.o.o.

Veliki kraj 132, 32.270 upanja, Hrvatska

Izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

1 O PROJEKTU - POBOLJANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

3.1 IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE I ISTRANI RADOVI....................................31

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

5.2.7 BETONSKI RADOVI.................................................................................................... 91

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

5.4.19 UPRAVLJAKI KRUGOVI I OPREMA............................................................................. 193

Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

1 O PROJEKTU - POBOLJANJE VODNO-KOMUNALNE

Provedba, odnosno kontrola provedbe mjera vidljivosti i informiranja,

Ugovor o izgradnji Ureaja za proiavanje otpadnih voda aglomeracije

Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

rekonstrukcija i izgradnja sustava javne

Tablica 1: Ugovori o radovima u okviru projekta Poboljanja vodno-komunalne infrastrukture

Predmetni Ugovor i Ugovor 1 realizirat e se paralelno. Postoji poveznica izmeu ovog

1.2 Lokacija Projekta openito

Slika 1: Poloaj Vukovarsko-srijemske upanije te grada upanje i naselja titar

1.3 Kratak opis Projekta

Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

vodoopskrbe naselja titar te rekonstrukcija i izgradnja sustava javne odvodnje

Slika 2: Pregledni prikaz obuhvata Projekta upanja

Projekt poboljanja vodno-komunalne infrastrukture Aglomeracije upanja ukljuuje

UPOV upanja, 17.000 ES, trei stupanj proiavanja s pristupnom

1.3.1 Postojee stanje sustava odvodnje i proiavanja

Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

na ostalom podruju izveden razdjelni sustav. U istonom dijelu u funkciji je

Tablica 2: Osnovni parametri sustava odvodnje na podruju upanje

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

stanice (OCS). Na slijedeoj slici dan je prikaz postojeih crpnih stanica te su

Sustav javne odvodnje grada upanje sastoji se od tri podsustava:

Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

Promjer tlanog cjevovoda

CS VI Brae Radi 24a Vakuumska kanalizacija

Tablica 3: Crpne stanice na sustavu javne odvodnje u upanji

Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

1.3.2 Rezultati mjerenja sastava otpadnih voda

Knjiga 3: Zahtjevi Naruiteljapower by GV & GB

PROJEKT POBOLJANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE UPANJA

Vrijednosti svih parametara pokazuju jaku promjenljivost tijekom godine te se kreu u

1.3.3 Tehnoloke otpadne vode

Novi Domil d.o.o.

Same Deutz Fahr

Upravna zgrada, laboratorij i

Tablica 6: Najvee tvrtke i njihova prikljuenost na sustav javne odvodnje