ZAKON

O PROSTORNOM PLANIRANU I KORITENJU ZEMLJITA NA NIVOU

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPE ODREDBE
lan 1.
Ovim Zakonom ureuje se: planiranje koritenja zemljita na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) kroz izradu i donoenje planskih dokumenata i
njihovo provoenje, vrsta i sadraj planskih dokumenata, koritenje zemljita na nivou
Federacije, nadzor nad provoenjem planskih dokumenata od znaaja za Federaciju, nadzor nad
provoenjem ovog Zakona, kao i kazne za pravna i fizika lica.
Planiranjem se, u smislu ovog Zakona, smatra plansko upravljanje, koritenje zemljita i zatita
prostora Federacije kao osobito vrijednog i ogranienog dobra.
lan 2.
Plansko upravljanje, koritenje zemljita i zatita prostora (u daljnjem tekstu: plansko ureenje
prostora) osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu
planskom ureenju prostora i na naelima odrivog razvoja.
Cjelovit pristup planskom ureenju prostora obuhvata naroito:
1) istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti zahvata na prostoru Federacije,
2) izradu planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije,
3) provedbu i praenje provedbe planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije.
lan 3.
Planiranje prostora zasniva se na naelima:
1) zatite prostora u skladu sa principima odrivog razvoja;
2) zatite integralnih vrijednosti prostora i zatite i unapreenja stanja okolia;
3) usaglaenosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od znaaja za Federaciju;
4) usaglaenosti planskih dokumenata kantona sa planskim dokumentima Federacije i planskih
dokumenata kantona meusobno;
5) usaglaenosti planskih dokumenata Federacije i Republike Srpske;
6) usaglaenosti planskih dokumenata Bosne i Hercegovine sa planskim dokumentima susjednih
drava;
7) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima znaajnim za planiranje u skladu sa
ovim Zakonom i posebnim propisima;
8) uspostavljanja sistema informacija o prostoru iz nadlenosti Federacije u svrhu planiranja,
koritenja zemljita i zatite prostora Federacije.
lan 4.
Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji mora biti usklaeno sa posebnim propisima iz
oblasti zatite okolia, kulturnohistorijskog, graditeljskog i prirodnog naslijea, tla, zraka, uma,

voda, zdravlja, kao i zatite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih

objekata i objekata veze, te zatite sportskih, turistikih, namjenskih i sigurnosnih objekata i
njihove infrastrukture.
lan 5.
Planiranje u Federaciji osigurava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Parlament) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), zakonodavni i
izvrni organi kantona i slube za upravu jedinica lokalne samouprave donoenjem planskih
dokumenata i drugih dokumenata i propisa odreenih ovim Zakonom.
Strunu zasnovanost dokumenata iz stava 1. ovog lana osiguravaju federalni organi uprave,
kantonalni organi uprave i slube za upravu jedinica lokalne samouprave osnovani za obavljanje
strunih poslova prostornog ureenja, te pravna lica registrirana za izradu tih dokumenata.
II. PLANIRANJE
lan 6.
Planski dokumenti odreuju svrsishodno organiziranje, koritenje i namjenu zemljita, te mjere i
smjernice za zatitu prostora.
Planski dokumenti su:
1) prostorni plan:
- prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Federacije),
- prostorni plan kantona,
- prostorni plan podruja posebnih obiljeja,
- prostorni plan opine (osim za opine koje ulaze u sastav gradova Sarajevo i Mostar);
2) urbanistiki plan;
3) detaljni planski dokumenti:
- regulacioni planovi,
- urbanistiki projekti.
1. Planski dokumenti od znaaja za Federaciju
lan 7.
Obavezno je donoenje sljedeih planskih dokumenata:
1) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije,
2) za teritorij kantona - Prostorni plan kantona,
3) za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanistiki plan grada,
4) za opine na podruju gradova Sarajevo i Mostar - Prostorni plan opine,
5) za podruja od znaaja za Federaciju - Prostorni plan podruja posebnih obiljeja,
6) za urbano podruje opine u kojoj je smjeteno sjedite kantona - urbanistiki plan,
7) za podruja za koja je takva obaveza utvrena planom ireg podruja - regulacioni plan i
urbanistiki projekt.
lan 8.

U pripremi i izradi planskih dokumenata vodi se rauna o: javnom interesu, opim i posebnim
ciljevima prostornog razvoja, vri koordinacija sektorskih politika, usklaivanje pojedinanih
interesa sa javnim interesom, neophodnim mjerama zatite stanovnika i materijalnih dobara od
prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja utvrenim
propisom Vlade, neophodnim mjerama zatite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima
utvrenim Zakonom o zatiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesrea (Slubene novine Federacije BiH, br. 39/03) i propisima donesenim na osnovu tog
zakona, strategijskoj procjeni uticaja na okoli (SEA), te omoguava provjera opravdanosti,
usklaenosti i provodivosti planiranih prostornih rjeenja.
Nain pripreme, izrada i sadraj planskih dokumenata u Federaciji ureuje se propisom o
jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
Propis iz stava 2. ovog lana donosi Vlada na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog
ureenja i okolia (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), uz prethodno pribavljena miljenja kantona.
2. Prostorni plan Federacije
lan 9.
Prostorni plan Federacije odreuje dugorone ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu sa
planiranim ukupnim privrednim, drutvenim i historijskim razvojem od znaaja za Federaciju.
Prostorni plan Federacije sadri politiku koritenja zemljita i usmjerava razvoj funkcija i
djelatnosti na teritoriji Federacije.
Prostornim planom Federacije utvruju se podruja od znaaja za Federaciju a naroito:
1) objekti i trase privredne (magistralne) infrastrukture od meunarodnog, dravnog i federalnog
znaaja, kao i interes dvaju ili vie susjednih kantona (cestovna, vodoprivredna, energetska,
telekomunikacijska i druga infrastruktura sa objektima);
2) prostori i podruja od znaaja za Federaciju iz lana 16. ovog Zakona;
3) objekti i podruja graditeljskog ili prirodnog naslijea koje kao nacionalne spomenike utvrdi
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Opeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini;
4) objekti i prostori od znaaja za odbranu.
Prostorni plan Federacije razrauje planska opredjeljenja iz Prostorne osnove Federacije.
Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti, prostorni plan Federacije
utvruje osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu,
koritenje i namjenu zemljita a naroito:
1) osnovnu namjenu zemljita i pojedinih podruja Federacije;
2) meusobnu povezanost prostora kantona;
3) graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Federaciju
(vodoprivredna, prometna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura);
4) drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport,
uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.);
5) mjere zatite okolia;
6) mjere za obnovu i sanaciju prostora;
7) zatitu graditeljskog i prirodnog naslijea;
8) mjere zatite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih
djelovanja na nivou Federacije;

9) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina.

Prostorna osnova Federacije, Program mjera i odluka o provoenju prostornog plana Federacije
sastavni su dijelovi Prostornog plana Federacije.
Prostorni plan Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade na period od dvadeset godina.
3. Prostorna osnova Federacije
lan 10.
Prostorni plan Federacije radi se na osnovu Prostorne osnove Federacije.
Prostorna osnova Federacije sadri snimak i ocjenu postojeeg stanja u prostoru od znaaja za
Federaciju, kao i osnovne smjernice planiranog prostornog razvoja.
Prostornu osnovu Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade.
4. Izvjetaj o stanju prostora u Federaciji
lan 11.
Organi uprave nadleni za poslove prostornog ureenja na svim nivoima vlasti vode
dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u prostoru, izradu i praenje provedbe planskih
dokumenata.
O stanju prostora na teritoriju Federacije i kantona radi se, po isteku etiri godine od donoenja
Prostornog plana Federacije, Izvjetaj o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvjetaj).
Izvjetaj sadri analizu provoenja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu
provedenih mjera i njihove uinkovitosti u prostoru, na zatiti vrijednosti prostora i okolia, te
druge elemente od znaaja za plansko ureenje prostora.
5. Program mjera prostornog ureenja Federacije
lan 12.
Parlament na osnovu Izvjetaja donosi etverogodinji Program mjera za unapreenje
stanja u prostoru Federacije (u daljnjem tekstu: Program mjera).
Program mjera sadri: procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postojeih
planskih dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i strunih podloga za njihovu izradu, te
druge mjere od znaaja za izradu i donoenje tih dokumenata.
Programom mjera utvruje se ureenje zemljita od znaaja za Federaciju, izvori finansiranja
ureenja, te rokovi ureenja za planiranu namjenu.
Programom mjera u dijelu koji se odnosi na podruja posebnih obiljeja, utvruju se i druge
mjere za provoenje politike planskog ureenja prostora i planskih dokumenata.
lan 13.
Prije utvrivanja prijedloga Prostornog plana Federacije i Programa mjera pribavlja se
miljenje zakonodavnih tijela kantona.
Zakonodavna tijela iz stava 1. ovog lana duni su dostaviti miljenje u roku od 60 dana

od dana dostave Prostornog plana Federacije i Programa mjera, a u sluaju da miljenje nije
dostavljeno smatrat e se da je dato pozitivno miljenje.
Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje Prostorne osnove Federacije, Prostornog plana
Federacije, Izvjetaja i Programa mjera osiguravaju se u budetu Federacije.
Prostorni plan Federacije, Izvjetaj i Program mjera objavljuju se u Slubenim novinama
Federacije BiH.
6. Prostorni plan kantona i Prostorni plan opine
lan 14.
Prostorni plan kantona radi se na osnovu Prostornog plana Federacije i Programa mjera za
odnosni prostor.
Uz uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti prostorni plan kantona
utvruje osnovna naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja, zatitu,
koritenje i namjenu zemljita a naroito:
1) osnovnu namjenu zemljita (poljoprivredno, umsko, graevinsko zemljite, vodne i druge
povrine);
2) sistem naselja i urbana podruja;
3) graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture od znaaja za Federaciju i kanton sa
zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobraajna, energetska,
telekomunikaciona i druga infrastruktura);
4) drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju i kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka,
kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.);
5) mjere zatite okolia sa razmjetajem graevina i postrojenja koja mogu znaajnije ugroziti
okoli;
6) zatitu graditeljskog i prirodnog naslijea;
7) mjere zatite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih
djelovanja;
8) nain i obim iskoritavanja mineralnih sirovina;
9) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih prostornih cjelina unutar kantona
(prostorni plan opine, podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan i dr.).
Program mjera i aktivnosti za provedbu plana i Odluka o provoenju prostornog plana
kantona sastavni su dijelovi plana.
Prostorni plan kantona moe sadravati i druge elemente od vanosti za kanton na
osnovu kantonalnog zakona o prostornom ureenju.
lan 15.
Prostorni plan opine radi se na osnovu Prostornog plana kantona i Programa mjera kantona, uz
uvaavanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejzanih vrijednosti prostora opine.
Program mjera i aktivnsoti za provedbu plana u kratkoronom periodu i Odluka o provoenju
prostornog plana opine sastavni su dijelovi plana.
Prostorni plan opine moe sadravati i druge elemente od znaaja za opinu koji nisu u
suprotnosti sa Prostornim planom kantona.

lan 16.
Prostorni plan kantona, odnosno opine je dugoroni plan a donosi ga zakonodavno tijelo
kantona, odnosno opinsko vijee za period utvren kantonalnim zakonom.
Prije donoenja prostornog plana kanton je duan pribaviti misljenje Ministarstva.
Prostorni plan opine je dugoroni plan a donosi ga opinsko vijee za period utvren u zakonu o
prostornom ureenju kantona.
Pribavljanje saglasnosti za Prostorni plan opine, kao i ostala pitanja vezana za donoenje
Prostornog plana opine uredit e se kantonalnim zakonom o prostornom ureenju.
7. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Federacije
lan 17.
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Federacije donosi se za podruja od znaaja za
Federaciju utvrena Prostornim planom Federacije.
Podruje posebnog obiljeja Federacije utvruje se naroito za:
1) podruje izgradnje velikih hidroenergetskih graevina (vie od 30 MW instalirane snage)
utvreno Prostornim planom Federacije;
2) slivno podruje hidroakumulacija za potrebe regionalnog snabdijevanja vodom u uvjetima
kada dva ili vie kantona nisu osigurali mogunost zajednikog snabdijevanja;
3) koridore i graevine meunarodnog saobraaja (meunarodne ceste sa prateim objektima,
meunarodni aerodromi, luke i sl.);
4) hidromelioracione sisteme na povrinama veim od 2000 ha;
5) posebno ugroena podruja (plavna podruja, goleti, klizita i sl.) ukoliko dva ili vie kantona
nisu uredili odnose na zatiti;
6) podruja za potrebe odravanja meunarodnih sportskih manifestacija;
7) podruja koja imaju izrazit prirodni, graditeljski ili kulturno-historijski znaaj i kao takva su
utvrena Prostornim planom Federacije.
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja, s obzirom na zajednika prirodna, kulturna ili druga
obiljeja, utvruje osnovnu organiziranost prostora, mjere koritenja, ureenja i zatite tog
podruja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapreivanje i zatitu okolia, te po
potrebi odreuje obavezu izrade urbanistikih i detaljnih planova ureenja za ua podruja
unutar prostornog plana podruja posebnog obiljeja.
8. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja kantona
lan 18.
Kanton moe donijeti prostorni plan posebnih obiljeja za podruja od znaaja za kanton, ako se
Prostornim planom kantona utvrdi potreba i ako nije utvreno kao podruje od znaaja za
Federaciju.
Dva ili vie kantona mogu donijeti Prostorni plan podruja posebnog obiljeja kao jedinstven
plan kada se to podruje nalazi na prostorima tih kantona, ako nije utvreno kao podruje od
znaaja za Federaciju i ako za njegovo donoenje postoji zajedniki interes dvaju ili vie
kantona.

lan 19.
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja od znaaja za Federaciju donosi Parlament.
Prije utvrivanja prijedloga plana iz stava 1. ovog lana pribavlja se miljenje zakonodavnih
tijela kantona.
Zakonodavno tijelo iz stava 2. ovog lana duni su miljenje dostaviti u roku od 60 dana od dana
dostave prijedloga plana, a u sluaju da miljenje nije dostavljeno smatrat e se da je dato
pozitivno miljenje.
Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za kanton, dvaju ili vie kantona donosi
zakonodavno tijelo kantona, odnosno zakonodavna tijela tih kantona.
Prije donoenja plana iz stava 4. ovog lana kanton je duan pribaviti miljenje Ministarstva.
Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja Prostornog plana podruja posebnih obiljeja
iz stava 1. ovog lana osiguravaju se iz budeta Federacije, a od znaaja za kanton, odnosno
dvaju ili vie kantona iz budeta kantona.
Odluka o donoenju Prostornog plana iz stava 1. ovog lana, zajedno sa tekstualnim dijelom
prostornog plana objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH.
Odluka o donoenju Prostornog plana iz stava 4. ovog lana je javni dokument i zajedno sa
tekstualnim dijelom Prostornog plana objavljuje se u slubenim glasilima kantona.
9. Urbanistiki plan
lan 20.
Urbanistiki plan donosi se na osnovu Prostornog plana kantona, odnosno opine a njime se
razrauju naroito:
1) osnovno organiziranje prostora;
2) koritenje i namjena zemljita sa prijedlogom dinamike njihovog ureenja (granice
graevinskog, poljoprivrednog i umskog zemljita);
3) namjena zemljita za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene;
4) zatita graditeljskog i prirodnog naslijea;
5) mjere za unapreenje i zatitu okolia;
6) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih
nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja;
7) mjere zatite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima;
8) zatitne zone;
9) zone obnove i sanacije, saobraajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura;
10) drugi elementi od vanosti za podruje za koje se urbanistiki plan donosi.
Urbanistikim planom utvruje se obaveza izrade detaljnih planova ureenja prostora za ua
podruja unutar prostornog obuhvata tog plana.
lan 21.
Granice urbanog podruja za koje se donosi urbanistiki plan utvruju se Prostornim planom
kantona, opine, odnosno podruja posebnog obiljeja.
Urbanistiki plan iz lana 21. ovog Zakona donosi zakonodavno tijelo kantona, odnosno
opinsko vijee.

Urbanistiki i detaljni plan za ua podruja unutar podruja posebnih obiljeja Federacije, ija se
obaveza donoenja utvruje Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Federacije donosi
Parlament.
Sredstva za pripremu, izradu i praenje provedbe urbanistikog plana iz stava 2. ovog lana
osiguravaju se u budetu kantona, odnosno opine, a iz stava 3. ovog lana u budetu Federacije.
10. Detaljni planski dokumenti
lan 22.
Detaljni planovi ureenja utvruju:
1) detaljnu namjenu zemljita;
2) gustinu naseljenosti;
3) koeficijent izgraenosti;
4) nivelacione podatke;
5) regulacionu i graevinsku liniju;
6) nain opremanja zemljita komunalnom, saobraajnom, telekomunikacijskom i drugom
infrastrukturom;
7) uvjete za graenje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru;
8) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih
nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja;
9) mjere zatite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima;
10) druge elemente od vanosti za podruje za koje se plan donosi.
Obaveza izrade i donoenja detaljnih planova ureenja utvruje se planskim dokumentima ireg
podruja.
Izmjena detaljnog plana ureenja moe se donijeti najranije pet godina nakon donoenja
detaljnog plana.
Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje provoenja detaljnih planova osiguravaju se iz
budeta Federacije za podruja od znaaja za Federaciju, iz budeta kantona kada je obaveza
njihovog donoenja utvrena planskim dokumentom ireg podruja kojeg donosi kanton, ili kada
je ta obaveza utvrena zakonom o prostornom ureenju kantona, odnosno u budetu opine i iz
drugih izvora.
Odluka o donoenju ili izmjeni detaljnog plana za podruja od znaaja za Federaciju, zajedno sa
tekstualnim dijelom plana, objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH.
III. IZRADA PLANSKIH DOKUMENATA
1. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta
lan 23.
Odluku o pristupanju izradi planskog dokumenta donosi Parlament, zakonodavno tijelo kantona
ili opinsko vijee.
Odluka iz stava 1. ovog lana sadri naroito:
1) vrstu dokumenta ijoj se izradi pristupa;
2) granice podruja za koje se planski dokument izrauje;

3) vremenski period za koji se planski dokument donosi;

4) smjernice za izradu planskog dokumenta;
5) rok izrade;
6) nain osiguranja sredstava za izradu;
7) odredbe o javnoj raspravi;
8) nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta;
9) nosioca izrade planskog dokumenta;
10) druge elemente, zavisno od vrste planskog dokumenta i specifinosti podruja za koje se
donosi.
Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana podruja posebnih obiljeja i detaljnog plana
ureenja, zavisno od namjene zemljita, utvruju se i obavezni elementi plana.
Donoenjem odluke o pristupanju izradi detaljnog plana ureenja zakonodavna tijela iz stava 1.
ovog lana, po potrebi, donose i odluku o zabrani graenja na prostoru ili dijelu prostora za koji
se plan izrauje. Odluka o zabrani graenja primjenjuje se do donoenja detaljnog plana ureenja
a najdue u trajanju od dvije godine.
Izmjena planskog dokumenta vri se po postupku i na nain predvien za izradu i donoenje tog
dokumenta.
Odluka o pristupanju izradi planskih dokumenta od znaaja za Federaciju objavljuje se u
Slubenim novinama Federacije BiH.
2. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta
lan 24.
Za izradu planskog dokumenta imenuje se nosilac pripreme za izradu dokumenta.
Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije je donoenje nadlean Parlament je
Ministarstvo.
Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta za ije su donoenje nadlena dva ili vie
zakonodavnih tijela kantona utvruju ta tijela sporazumno.
Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ije je donoenje nadlean kanton ili opina
utvruje se kantonalnim zakonom.
lan 25.
Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je u toku izrade dokumenta staviti na
raspolaganje nosiocu izrade dokumenta svu raspoloivu dokumentaciju relevantnu za izradu
plana, a naroito dokumentaciju plana ireg podruja, vodoprivredne i umsko-privredne osnove,
strategiju zatite okolia, planove razvoja privrede, poljoprivrede, saobraaja, podatke o
geolokoj podlozi, mineralnim resursima i dr.
Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta duan je osigurati saradnju i usaglaavanje
stavova sa svim vlasnicima nekretnina, korisnicima prostora i relevantnim uesnicima u njegovoj
izgradnji i ureivanju, a naroito sa: nadlenim organima uprave, pravnim licima nadlenim za
vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, saobraaj, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo,
obrazovanje, kulturu, zatitu kuturno-historijskog i prirodnog naslijea, zatitu okolia, organima
nadlenim za odbranu, privrednom komorom, pravnim licima nadlenim za komunalne
djelatnosti, predstavnicima vjerskih zajednica, te pribaviti miljenja i saglasnosti nadlenih
organa i organizacija na koje ih zakon obavezuje.

Organi i organizacije iz stava 2. ovog lana duni su dati raspoloive podatke i druge informacije
nosiocu pripreme planskog dokumenta uz naknadu.
Izuzev naknade trokova umnoavanja materijala, pravo na naknadu iz stava 3. ovog lana
nemaju korisnici sredstava iz budeta.
Za potrebe strunog praenja i usmjeravanja izrade Prostornog plana Federacije i drugih
prostornih planova nosilac pripreme moe formirati savjet plana sastavljen od strunih, naunih,
javnih i drugih lica.
3. Nosilac izrade planskog dokumenta
lan 26.
Izrada planskog dokumenta moe se povjeriti pravnom licu registriranom za obavljanje tih
poslova (u daljnjem tekstu: nosilac izrade dokumenta).
Izbor nosioca izrade planskog dokumenta izvrit e nosilac pripreme za izradu planskog
dokumenta u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik
BiH, br. 9/04).
Vlada na prijedlog Ministarstva propisuje uvjete koje pored opih moraju ispunjavati privredna
drutva i druga pravna lica da bi se mogla registrirati za obavljanje strunih poslova izrade
planskih dokumenata.
4. Obaveze nosioca izrade planskog dokumenta
lan 27.
Nosilac izrade planskog dokumenta duan je dokument izraditi u skladu sa zakonom, Uredbom o
jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenta prostornog ureenja, propisima donesenim na
osnovu zakona, odlukom o pristupanju izradi dokumenta i drugim propisima i podacima koji su
znaajni za podruje za koje se dokument izrauje.
5. Usaglaavanje planskih dokumenata
lan 28.
Planski dokument ueg podruja usaglaava se sa planskim dokumentom ireg podruja, a u
sluaju njihove neusaglaenosti primjenjuje se planski dokument ireg podruja.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, planski dokument ueg podruja primjenjuje se ukoliko se njime
ne mijenja osnovna koncepcija planskog ureenja prostora utvrena planskim dokumentom ireg
podruja, uz prethodno pribavljeno miljenje ministarstva nadlenog za provoenje planskog
dokumenta ireg podruja.
Usaglaavanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu, u postupku izrade dokumenta.
6. Postupak donoenja planskog dokumenta
lan 29.

Postupak usvajanja i donoenja planskog dokumenta iz nadlenosti Federacije istovjetan je

postupku donoenja i usvajanja federalnih zakona.
Postupak donoenja planskog dokumenta iz nadlenosti kantona utvrdit e kanton svojim
propisom.
Nakon usvajanja nacrta svaki dokument prostornog ureenja stavlja se na javnu raspravu pod
uvjetima i u trajanju utvrenom u odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog ureenja a
najdue u trajanju od tri mjeseca.
7. Struni ispit
lan 30.
Strunjaci iz oblasti urbanizma, arhitekture, graevinarstva, mainstva, elektrotehnike i
saobraaja, koji obavljaju strune poslove planiranja prostora i graenja, moraju imati poloen
struni ispit.
Provedbenim propisom federalnog ministra prostornog ureenja i okolia (u daljnjem tekstu:
federalni ministar) utvrdit e se uvjeti, nain polaganja i program strunog ispita.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, od polaganja strunog ispita oslobaaju se doktori nauka i
magistri u oblasti planiranja prostora i graenja i lica koja imaju poloen struni ispit na teritoriji
Bosne i Hercegovine.
Komisiju za polaganje strunih ispita imenuje federalni ministar.
Aktom o imenovanju komisije odreuje se broj lanova, vrijeme na koje se komisija imenuje i
nain finansiranja rada komisije.
IV. DOKUMENTACIJA
1. Jedinstveni informacioni sistem
lan 31.
U svrhu prikupljanja, obrade i koritenja podataka od znaaja za planiranje Ministarstvo zajedno
sa drugim ministarstvima nadlenim za oblast od znaaja za planiranje uspostavlja i odrava
jedinstveni informacioni sistem.
Jedinstveni informacioni sistem obuhvata oblast podataka i informacija za cijeli prostor
Federacije.
Vlada na prijedlog Ministarstva propisuje sadraj i nosioce informacionog sistema, metodologiju
prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija.
2. Evidencija
lan 32.
U okviru jedinstvenog informacionog sistema vodi se i odrava jedinstvena evidencija koja
obuhvata podatke o:
1. Prostornom planu Federacije i drugim planskim dokumentima Federacije;
2. prostornim planovima kantona, odnosno opina;

3. izvodima iz katastra zemljita, prirodnih resursa sa kvalitativnim i kvantitativnim obiljejima i

sl.;
4. infrastrukturnim sistemima;
5. graevinskom zemljitu;
6. graditeljskom i prirodnom naslijeu;
7. ugroavanju okolia (bespravno graenje, zagaenje tla, vode, zraka i sl.);
8. podrujima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih
nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izraena (seizmike karakteristike terena,
poremeaji u stabilnosti tla, plavna podruja, podruja ugroena mogunou izbijanja poara,
podruja izloena moguem uticaju tehnikih katastrofa i prekomjernom zagaenju zbog
havarije u pogonima i sl.);
9. kadrovima i pravnim licima koja se bave poslovima u oblasti planskog ureenja prostora;
10. druge podatke koji su od znaaja za planiranje i odravanje jedinstvenog informacionog
sistema, a koji su kompatibilni podacima Zavoda za statistiku.
lan 33.
Kantonalni organi nadleni za prostorno ureenje vode jedinstvenu evidenciju na jedinstvenim
obrascima i svake godine, u saradnji sa kantonalnim organima nadlenim za oblast od znaaja za
planiranje ureenja prostora, do 31. januara tekue godine dostavljaju Ministarstvu godinji
izvjetaj o stanju prostora, kao i o provoenju prostornog plana kantona za proteklu godinu.
V. KORITENJE ZEMLJITA RADI GRAENJA
lan 34.
Koritenje zemljita na nivou Federacije vri se u skladu sa planskim dokumentima Federacije.
Pod koritenjem zemljita u smislu ovog Zakona podrazumijeva se izgradnja graevina i
izvoenje drugih zahvata u prostoru iz nadlenosti Federacije.
Graenjem graevine (u daljnjem tekstu: graenje), u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se:
izgradnja nove graevine, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, sanacija, izvoenje drugih
zahvata u prostoru, uklanjanje graevine, pripremni radovi, promjena namjene graevine ili
zemljita i graenje privremenih graevina, osim radova tekueg odravanja, radova sanacije
koji se mogu smatrati tekuim odravanjem i konzervacije graevine.
Graenje i drugi zahvati u prostoru iz stava 2. ovog lana mogu se odobriti samo u urbanim
podrujima i na graevinskom zemljitu.
Izuzetno, izvan granica urbanog podruja, odnosno graevinskog zemljita moe se, ako je
prostornim planom predvieno, odobriti graenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima
prostor izvan urbanih podruja a naroito:
1) magistralne infrastrukture (saobraajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.);
2) zdravstvene, rekreacione i sportske graevine;
3) graevine za potrebe odbrane i Vojske Federacije Bosne i Hercegovine;
4) stambene i privredne graevine poljoprivrednog proizvoaa za potrebe poljoprivredne
proizvodnje ili seoskog turizma;
5) istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, ume,

vode, poljoprivredno zemljite i dr.);

6) komunalne i druge graevine (deponije, groblja, spomen-obiljeja i sl.).
lan 35.
Graevinom se smatra graevinski objekt trajno povezan sa tlom koji se sastoji od graevinskog
sklopa i ugraene opreme, koji u okviru tehnolokog procesa zajedno ine tehnoloku cjelinu,
kao i samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom.
Graevinskim sklopom smatra se skup svrhovito povezanih graevinskih proizvoda, ukljuujui
instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnolokim procesom.
Opremom se smatraju ugraena postrojenja, ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi u
graevinu ugraeni proizvodi.
Radovi na zamjeni i dopuni opreme, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvreni kao radovi
na odravanju graevine, ako je to u skladu sa namjenom graevine u smislu ovog Zakona, ne
smatraju se rekonstrukcijom.
Privremenom graevinom smatra se graevinski objekt izgraen ili privremeno postavljen na
odreenoj lokaciji za potrebe gradilita, za primjenu odgovarajue tehnologije graenja, vrenje
istranih radova i sl.
Pripremnim radovima smatra se izvoenje radova na ureenju zemljita, kao i izvoenje drugih
radova za potrebe organiziranja gradilita i primjenu odgovarajue tehologije graenja.
Odravanjem graevine smatra se praenje stanja graevine i poduzimanje graevinskih i drugih
radova na odravanju graevine, kao i poduzimanje mjera nunih za sigurnost, pouzdanost i
izgled graevine, te ivot i zdravlje ljudi.
Sanacijom se smatraju graevinski i drugi radovi na oteenim graevinama kojima se graevina
dovodi u stanje prije oteenja.
Radovi redovnog odravanja i sanacije oteene graevine, koji se mogu smatrati radovima
tekueg odravanja, podrazumijevaju radove koji ne utiu na konstrukciju graevine, zatitu
okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje
fasada i njihovo dovoenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje graevinske stolarije,
zastakljivanje postojeih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje
pregradnih zidova, zamjena i opravka oteenih instalacija, zidanje poruenih dimnjaka i sl.),
odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvreni urbanistikom saglasnosti i odobrenjem za
graenje.
Rekonstrukcijom graevine smatra se izvoenje graevinskih i drugih radova na postojeoj
graevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost
graevine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije i ugrauje nova oprema u graevinu; mijenja
namjena, tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine; mijenjaju uvjeti pod kojima je, na
osnovu odobrenja za graenje, izgraena graevina. Zamjena instalacija i opreme koja se izvodi
prema uvjetima utvrenim u odobrenju za graenje ne smatra se rekonstrukcijom.
Rekonstrukcijom graevine smatraju se i radovi kojima se oteena graevina, ije oteenje
prelazi 70%, dovodi u stanje prije oteenja, ako je oteenje nastalo kao posljedica starosti
graevine, ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i
ratnih djelovanja.
Rehabilitacija podrazumijeva vraanje oteenog ili unitenog dobra graditeljskog naslijea u
stanje u kojem je to dobro bilo prije unitenja, kao i ponovna izgradnja (obnova) nacionalnog
spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao

to je bio prije ruenja uz, u mjeri u kojoj je to mogue, koritenje iste tehnologije graenja.
Zatita podijeljena prema vrsti i karakteru, s obzirom na to da su potpuno drugaiji principi
tretiranja, ako se radi o pojedinanom spomeniku arhitekture ili prirodnom fenomenu, urbanoj ili
ruralnoj cjelini ili arheolokom lokalitetu, podrazumijeva sljedee postupke:
- konzervacija podrazumijeva ouvanje fizikih ostataka spomenika i njegovog okruenja, uz
sistem stalne fizike brige koja zabranjuje bilo kakvu mogunost izgradnje novog na istom
lokalitetu, te zatitu od unitenja nalaza i preureenja koje bi ugrozilo autentinost spomenika;
- restauracija podrazumijeva precizno ouvanje raritetne, autentine vrijednosti spomenika sa
svim njegovima estetskim, umjetnikim i historijskim vrijednostima, uz potivanje upotrebe
tradicionalnih vjetina i graevinskih materijala (mogua samo kada postoji dokumentacija za
sve vrste intervencija);
- reprodukcija (replika) podrazumijeva kopiranje izravnog izgleda originala, strukture i
estetinosti spomenika u cilju prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena;
- iluminacija podrazumijeva poduzimanje intervencija na spomeniku, ili u njegovom
neposrednom okruenju radi ugradnje sistema elektrine rasvjete u cilju prezentiranja
spomenikih vrijednosti podrazumijevajui takve zahvate koji ni na koji nain ne smiju otetiti
dobro, ili ugroziti njegovu ukupnu vrijednost.
Dogradnjom se smatra svako proirenje postojeeg objekta kojim se zauzima zemljite ili prostor
i ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dograuje, a
kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanistike saglasnosti i odobrenja za graenje.
Uklanjanjem graevine smatraju se graevinski i drugi radovi kojima se rui i demontira
graevina ili njen dio ukljuujui i zbrinjavanje graevinskog i drugog otpada i dovoenje
graevinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje graevine vri se zbog fizike dotrajalosti, ili
veih oteenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda,
katastrofa i ratnih djelovanja.
Uklanjanjem graevine smatra se i ruenje graevine radi privoenja zemljita konanoj
namjeni.
lan 36.
U smislu ovog Zakona pod graevinom se podrazumijevaju:
1) graevine trajno povezane sa tlom koje se sastoje od graevinskog sklopa ili od graevinskog
sklopa i ugraene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom;
2) saobraajne, vodoprivredne i energetske graevine i povrine sa pripadajuim instalacijama,
telekomunikacijske graevine i instalacije, graevine i instalacije komunalne infrastrukture;
3) proizvodne i druge privredne graevine i postrojenja, skladita, sajmita i sline graevine;
4) objekti na vodnim povrinama (ribogojilita, plutajue platforme i sl.);
5) trgovi, javne povrine, javne zelene povrine, igralita, sportske graevine, groblja, deponije
otpadaka, javne pijace, sklonita i sline graevine.
1. Urbanistika saglasnost
lan 37.

Graenje se moe odobriti ako se prethodno utvrdi da je odnosno graenje u skladu sa planskim
dokumentima i drugim uvjetima utvrenim za taj prostor, posebnim zakonima i propisima
donesenim na osnovu tih zakona, izdavanjem urbanistike saglasnosti.
lan 38.
Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti za graevine i zahvate iz lana 40. stav 1. ta. od 1)
do 5) ovog Zakona podnosi investitor Ministarstvu.
Za graenje na zemljitu koje se stie putem licitacije ili neposrednom pogodbom, prije sticanja
prava na zemljite, Ministarstvo izdaje naelnu urbanistiku saglasnost ako se na odnosnom
zemljitu namjerava graditi graevina iz nadlenosti Federacije.
Urbanistikom saglasnou iz stava 2. ovog lana utvruju se osnovni uvjeti za graenje na
odnosnom zemljitu.
Investitor, koji je postao vlasnik zemljita putem licitacije ili neposrednom pogodbom, podnosi
zahtjev za izdavanje urbanisticke saglasnosti radi utvrivanja urbanistiko tehnikih uvjeta za
graenje.
lan 39.
Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti sadri:
1) podatke o parceli;
2) idejni projekt koji sadri:
- tehniki opis,
- situaciono rjeenje,
- sve osnove graevine,
- presjek,
- fasade;
3) okolinsku dozvolu (za graevine za koje je to propisano posebnim zakonom);
4) obrazloenje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvrivanje urbanistiko-tehnikih i drugih
uvjeta.
Ministarstvo moe zahtijevati i druge priloge u zavisnosti od sloenosti graenja.
lan 40.
Na osnovu prethodno pribavljenog miljenja kantonalnog ministarstva prostornog ureenja
Ministarstvo izdaje urbanistiku saglasnost za izgradnju:
1) graevina i zahvata koji se odvijaju na teritoriju dvaju ili vie kantona;
2) graevina i zahvata od znaaja za Federaciju na prostorima i podrujima od znaaja za
Federaciju;
3) na meudravnoj granici;
4) slobodnih zona;
5) graevina i vrenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i
zdravlje ljudi Federacije i ire.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, za graevinu koja se namjerava graditi u prostoru za
koji su doneseni detaljni planski dokumenti (regulacioni plan ili urbanistiki projekt) ne izdaje se

urbanistika saglasnost nego Ministarstvo utvruje urbanistiko-tehnike uvjete.

Miljenje iz stava 1. ovog lana daje kantonalno ministarstvo prostornog ureenja na osnovu
planskog dokumenta odnosnog podruja propisanog kao osnov za odobravanje graenja.
Izuzetno od stava 3. ovog lana, za podruja za koja nije donesen planski dokument kantonalni
organ daje miljenje na osnovu strune ocjene komisije koju imenuje zakonodavno tijelo kantona
ili strune ocjene organizacije koju taj organ ovlasti za davanje strune ocjene.
Graevine i zahvate iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana, na prijedlog Ministarstva, utvruje Vlada
provedbenim propisom.
lan 41.
Urbanistika saglasnost sadri:
1) podatke o namjeni, poloaju i oblikovanju graevine, odnosno drugih radova;
2) izvod iz planskog dokumenta na osnovu kojeg se izdaje urbanistika saglasnost sa granicama
pripadajueg zemljita - graevinska parcela;
3) propisane saglasnosti, odnosno uvjete za graenje nadlenih organa i slubi;
4) urbanistiko-tehnike uvjete;
5) nalaz o geotehnikom ispitivanju tla (gdje je to potrebno);
6) okolinsku dozvolu (za graevine za koje je to predvieno posebnim zakonom);
7) posebne uvjete propisane zakonom ili na osnovu zakona;
8) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica posebno u odnosu na prava lica sa umanjenim
tjelesnim sposobnostima;
9) iznos trokova ureenja graevinskog zemljita, odnosno uvjete za ureenje graevinskog
zemljita, ako se graenje vri na neureenom graevinskom zemljitu, kao i druge obaveze
korisnika koje su proistekle iz koritenja odnosnog zemljita;
10) druge podatke i uvjete od znaaja za graenje.
Saglasnosti i uvjete za graenje iz stava 1. ta. od 2) do 9) ovog lana pribavlja investitor i
jednom pribavljeni u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti smatraju se pribavljenim i za
postupak odobravanja graenja, osim za sluajeve kada je to posebnim zakonom drugaije
utvreno.
Urbanistika saglasnost izdaje se za cijelu graevinsku parcelu koja je planom namijenjena za
graenje odnosne graevine.
a) Urbanistiko-tehniki uvjeti
lan 42.
Urbanistiko-tehnikim uvjetima u zavisnosti od vrste graenja utvruje se:
1) oblik i veliina parcele;
2) regulaciona i graevinska linija;
3) koeficijent izgraenosti parcele;
4) nivelacione kote;
5) tehniki pokazatelji graevine;
6) prostorno organiziranje graevinske parcele, ukljuujui rjeenje internog i saobraaja u
mirovanju;
7) ureenje parcele;

8) nain i uvjeti prikljuenja parcele, odnosno graevine na javnu saobraajnu povrinu i

komunalnu infrastrukturu;
9) primjena materijala i arhitektonskih smjernica;
10) uvjeti za otklanjanje urbanistiko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica;
11) uvjeti za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih
djelovanja.
lan 43.
U postupku izdavanja urbanistike saglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku
ukoliko ovim Zakonom nije drugaije utvreno.
Na rjeenje Ministarstva o urbanistikoj saglasnosti ne moe se izjaviti alba, ali se moe
pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenog kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana
prijema rjeenja.
b) Urbanistika saglasnost za privremene graevine
lan 44.
Urbanistika saglasnost za privremene graevine izdaje se samo izuzetno i sa ogranienim
rokom vaenja.
Privremenom graevinom, u smislu ovog Zakona, smatra se graevina izgraena, ili postavljena
na privremeno odreenoj lokaciji za potrebe gradilita i/ili za primjenu odgovarajue tehnologije
graenja, vrenja istranih radova i sl.
Urbanistika saglasnost za privremene graevine moe se izdati samo na graevinskom zemljitu
koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskom dokumentu.
Izuzetno, privremene graevine (gradilina naselja koja se podiu prilikom gradnje velikih i
kompleksnih graevina) mogu se zadrati ako se uklapaju u budue koritenje prostora, posebno
izgraena infrastruktura, o emu Ministarstvo, na zahtjev, zakonodavnog tijela kantona, donosi
posebno rjeenje.
lan 45.
Zahtjev za izdavanje urbanistike saglasnosti Ministarstvo je duno rijeiti u roku od 30 dana od
dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje urbanistike saglasnosti, te pribavljene
dokumentacije i akata iz lana 38. ovog Zakona.
Nadleni organi od kojih su zatraena miljenja iz lana 40. stav 3. ovog Zakona duni su ih
dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva Ministarstva.
lan 46.
Urbanistika saglasnost vai godinu od dana njene pravomonosti u kom roku se mora podnijeti
zahtjev za odobrenje za graenje.
Izuzetno, vaenje urbanistike saglasnosti moe se, iz opravdanih razloga, produiti za jo jednu
godinu.
Parcelacija se vri na aurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadlenog

organa, odnosno slube, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje graenja
na odnosnom zemljitu.
c) Ureenje graevinskog zemljita
lan 47.
Koritenje zemljita mogue je samo na ureenom graevinskom zemljitu.
Ureenim graevinskim zemljitem smatra se zemljite na kome su izvreni radovi pripreme
zemljita za graenje i opremanje zemljita na nain kako je to propisano Zakonom o
graevinskom zemljitu (Slubene novine Federacije BiH, br. 25/03).
Za pripremu i opremanje graevinskog zemljita po potrebi se izdaje odobrenje za graenje za
pripremne radove.
lan 48.
Priprema zemljita za graenje obuhvata:
1. ureenje imovinsko-pravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina;
2. donoenje dokumenta prostornog ureenja koji je osnova za odobravanje graenja na
odnosnom prostoru;
3. izradu plana parcelacije;
4. uklanjanje postojeih graevina, premjetanje postojeih nadzemnih i podzemnih instalacija u
skladu sa planom prostornog ureenja i odvoz materijala;
5. sanaciju zemljita (osiguranje klizita, drenaa, regulacija vodotoka, ravnanje zemljita i sl.);
6. izradu dokumentacije i vrenje radova na zatiti kulturno-historijskog i prirodnog naslijea
koje bi moglo biti ugroeno radovima na pripremi zemljita za graenje.
lan 49.
Opremanje graevinskog zemljita obuhvata:
1. graenje cesta i ulica ukljuujui plonike i pjeake prijelaze, trgove i javna parkiralita;
2. podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne saobraajne signalizacije (semafori);
3. ureenje zelenih povrina, parkova, pjeakih staza, nasada, travnjaka, terena za djeija
igralita, objekata javne higijene;
4. izgradnju ureaja za odvod povrinskih i otpadnih voda, te za njihovo preiavanje;
5. izgradnju graevina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektrine, plinske i druge
energije, telekomunikacijske objekte i ureaje;
6. ureenje deponija i graenje graevina za preradu i unitavanje otpadaka;
7. regulaciju vodotoka i ureenje obala voda i vodnih povrina;
8. Minimum ureenja graevinskog zemljita osigurava:
- snabdijevanje vodom i rjeenje otpadnih voda,
- kolski prilaz graevinskoj parceli,
- snabdijevanje elektrinom energijom.
d) Parcelacija graevinskog zemljita

lan 50.
Parcelacija se vri na aurnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadlenog
organa, odnosno slube, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje graenja
na odnosnom zemljitu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, za podruja za koja nije donesen odgovarajui detaljni
planski dokument parcelacija se vri na osnovu namjene povrine iz plana ireg podruja i
strune ocjene.
Plan parcelacije za podruja od znaaja za Federaciju donosi organ kojeg svojim propisom
odredi Vlada.
Plan parcelacije, po pravilu, donosi se istovremeno za prostornu cjelinu. Ako se plan parcelacije
ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvriti tako da se na preostalom dijelu
omogui obrazovanje druge parcele.
Plan parcelacije, odnosno graevinska parcela sadri regulacionu liniju i podatke o vlasnicima
graevinskog zemljita po graevinskim parcelama.
Za graenje izvan graevinskog zemljita, u smislu ovog Zakona, graevinska parcela utvruje
se urbanistikom saglasnou.
Plan parcelacije donesen na osnovu prikaza parcela i lokacija iz detaljnog plana ureenja smatra
se sastavnim dijelom detaljnog plana ureenja.
lan 51.
Akt o parcelaciji graevinskog zemljita provodi se u katastru zemljita u skladu sa postojeim
propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa, odnosno slube uprave nadlene za vrenje
parcelacije da je parcelacija izvrena u skladu sa detaljnim planom ureenja, odnosno sa
urbanistikom saglasnou.
e) Regulaciona i graevinska linija
lan 52.
Regulacionom linijom utvruju se pojedinane graevinske parcele.
Graevinskom linijom utvruje se granina linija graevine u odnosu na javnu povrinu, ulicu,
vodotok i druge graevine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih, ili
zatitnih razloga.
Graevinska linija oznaava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolava graevina, ili liniju koju
graevina, odnosno gabarit graevine ne smije prei.
Graevinska linija utvruje se detaljnim planom ureenja. Na podrujima za koja nije donesen
detaljni plan ureenja graevinska linija utvruje se urbanistikom saglasnou.
Ako graevinska linija prelazi preko postojee graevine, za tu graevinu ne moe se odobriti
nikakvo graenje.
2. Odobrenje za graenje
lan 53.

Graenju graevine moe se pristupiti samo na osnovu izdatog odobrenja za graenje.

Odobrenje za graenje nije potrebno pribaviti za radove redovnog odravanja graevina i
sanaciju oteenih graevina koji se mogu svrstati u radove tekueg odravanja.
Odobrenje za graenje izdaje se za graenje graevine u cjelini.
lan 54.
Odobrenje za graenje graevina iz lana 40. stav 1. ovog Zakona, na zahtjev lica na ije ime
glasi urbanistika saglasnost, izdaje Ministarstvo.
Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje bez prethodnog izdavanja urbanistike saglasnosti za
rehabilitaciju, ili sanaciju ratnim djelovanjem oteenih i poruenih graevina graditeljskog
naslijea, koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika u
skladu sa Aneksom 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, ili se one nalaze
na privremenoj listi nacionalnih spomenika.
U sluaju graenja graevine na meudravnoj granici nadlenost za izdavanje odobrenja za
graenje utvruje se sporazumom izmeu dviju ili vie drava.
lan 55.
Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje prilae se:
1) urbanistika saglasnost;
2) izvod iz katastra - katastarska estica;
3) izvod iz zemljine knjige, ugovor ili odluka nadlenog organa na osnovu koje je investitor
stekao pravo koritenja radi graenja, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemljita, i/ili
nekretnine, ugovor o koncesiji kojim se stie pravo graenja;
4) tri primjerka glavnog projekta;
5) pisani izvjetaj o obavljenoj kontroli glavnog projekta u skladu sa lanom 81. stav 3. ovog
Zakona;
6) pisani izvjetaj i potvrdu o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lana 81. stav 3. ovog
Zakona;
7) elaborati o istranim radovima, ako su podaci iz njih posluili za izradu glavnog projekta, te
tehnoloki elaborat ako je potreban;
8) saglasnosti i dozvole pribavljene u postupku izdavanja urbanistike saglasnosti za predmetnu
graevinu;
9) drugi prilozi odreeni posebnim zakonom.
Izuzetno od odredbe stava 1. taka 1. ovog lana, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje
ne prilae se urbanistika saglasnost u sluajevima iz lana 40. stav 2. ovog Zakona, ali se
prilikom izrade glavnog projekta moraju ispotovati dati urbanistiko-tehniki uvjeti.
lan 56.
Ministarstvo je duno u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrditi da li je glavni projekt
izraen u skladu sa uvjetima datim u urbanistikoj saglasnosti ili urbanistiko-tehnikim
uvjetima za graevine i zahvate iz lana 40. stav 2. ovog Zakona.
Ako Ministarstvo prilikom provjere tehnike dokumentacije, odnosno glavnog projekta utvrdi da
pojedini uvjeti u urbanistikoj saglasnosti nisu realni, ili su suprotni vaeoj planskoj

dokumentaciji, investitoru e dopuniti ili izmijeniti urbanistiku saglasnost.

Prije izdavanja odobrenja za graenje Ministarstvo je duno strankama u postupku omoguiti
uvid u glavni projekt.
Strankama u postupku iz stava 3. ovog lana smatraju se: pravno i/ili fiziko lice na iji zahtjev
se vodi postupak izdavanja odobrenja za graenje, vlasnik nekretnine i nosilac drugih stvarnih
prava na nekretnini za koju se izdaje dozvola, kao i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na
nekretnini koja neposredno granii sa nekretninom za koju se izdaje odobrenje za graenje.
Strankom u postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave, ako ispunjava neki od uvjeta iz
stava 4. ovog lana.
Ministarstvo je duno stranke u postupku pozvati na uvid u glavni projekt javnim pozivom koji
sadri mjesto i vrijeme uvida u projekt, naziv investitora, vrstu i lokaciju graevine.
Javni poziv na uvid u projekt objavljuje se najmanje osam dana prije uvida u projekt, a stranke su
dune da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije u roku od 15 dana od dana
objavljivanja poziva.
Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekt
moe se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana objavljivanja poziva.
lan 57.
Ministarstvo je duno donijeti rjeenje najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja
urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje.
Zahtjev za odobrenje za graenje odbit e se rjeenjem ako:
1) u postupku izdavanja odobrenja za graenje utvrdi se da glavni (izvedbeni) projekt nije
usklaen sa uvjetima iz urbanistike saglasnosti,
2) glavnim projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani provedbenim propisom donesenim na
osnovu ovog Zakona i/ili posebnih propisa,
3) uviajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na graevinskoj parceli ne podudara sa glavnim
projektom.
U postupku izdavanja odobrenja za graenje primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ukoliko
odredbama ovog Zakona nije drugaije utvreno.
Protiv rjeenja Ministarstva ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod
nadlenog suda u roku od 30 dana od prijema rjeenja.
lan 58.
Odobrenje za graenje prestaje da vai ako radovi na graevini za koju je izdato odobrenje za
graenje ne ponu u roku od jedne godine od dana pravomonosti odobrenja za graenje.
Izuzetno, vaenje odobrenja za graenje moe se, na zahtjev investitora, produiti za jo godinu
ako za to postoje opravdani razlozi i ako se nisu promijenili uvjeti na osnovu kojih je izdato
odobrenje za graenje.
lan 59.
Investitor je duan podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje ako tokom
graenja namjerava na graevini uiniti bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rjeenja datog
glavnim (izvedbenim) projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za graenje.

U sluaju iz stava 1. ovog lana izmjena i/ili dopuna odobrenja za graenje vri se na osnovu
izmijenjene i/ili dopunjene urbanistike saglasnosti.
Izmjene i/ili dopune odobrenja za graenje vre se po postupku izdavanja odobrenja za graenje.
Izuzetno od odredbe lana 55. ovog Zakona, zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za
graenje prilae se samo ona dokumentacija i saglasnosti koje se odnose na namjeravanu
izmjenu.
Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje podnesen radi prilagoavanja graevine
licima sa tekoama u kretanju rjeava se po hitnom postupku.
lan 60.
Ako u toku graenja doe do promjene investitora, Ministarstvo e u roku od 20 dana od dana
prijema pisanog zahtjeva izvriti izmjenu odobrenja za graenje.
Novi investitor duan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje priloiti:
1) vaee odobrenje za graenje,
2) dokaz da je na odreenoj nekretnini stekao pravo vlasnitva nad graevinom u skladu sa
odredbom lana 55. stav 1. taka 3. ovog Zakona.
Promjena investitora u sluaju iz stava 1. ovog lana moe se zatraiti do izdavanja upotrebne
dozvole.
3. Posebni sluajevi graenja
a) Naelno odobrenje za graenje za sloene graevine
lan 61.
Odobrenje za graenje za sloenu graevinu moe se izdati za jednu ili vie graevina koje su
sastavni dio sloene graevine.
Prije podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za graenje iz stava 1. ovog lana investitor je
duan pribaviti naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu.
Naelnim odobrenjem za graenje, na zahtjev investitora, odreuju se dijelovi sloene graevine,
funkcionalne i/ili tehnoloke veze izmeu dijelova sloene graevine, te redoslijed izdavanja
pojedinanih odobrenja za graenje.
Glavni projekt dijela sloene graevine za koji se izdaje odobrenje za graenje mora biti izraen
u skladu sa idejnim projektom cijele sloene graevine, urbanistikom saglasnou, odredbama
ovog Zakona i posebnih zakona.
Na osnovu naelnog odobrenja za graenje moe se pristupiti izvoenju pripremnih radova.
Uz zahtjev za izdavanje naelnog odobrenja za graenje za sloenu graevinu prilae se:
1) urbanistika saglasnost za cijelu sloenu graevinu;
2) izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele sloene graevine i susjednih
objekata (za graevine koje se grade na veem podruju situacija se moe prikazati na
geodetskoj podlozi odgovarajueg mjerila);
3) tri primjerka idejnog projekta cijele sloene graevine;
4) popis dijelova sloene graevine sa redoslijedom kako e se izdavati pojedinana odobrenja
za graenje;
5) popis pripremnih radova koje treba izvesti;

6) okolinska dozvola;
7) drugi nacrti i podaci, zavisno od sloenosti graevine, ako su oni znaajni za izradu glavnog
projekta.
Uz zahtjev iz stava 6. ovog lana moe se, umjesto idejnog, priloiti glavni projekt cijele sloene
graevine.
Naelno odobrenje za graenje moe se izdati i za izvoenje radova i gradnju dijelova
energetskih, vodoprivrednih, saobraajnih i infrastrukturnih graevina, pod uvjetom da takvi
radovi, odnosno dijelovi graevine imaju odgovarajuu tehniku dokumentaciju, idejni projekt i
urbanistiku saglasnost za cijelu graevinu, te da predstavljaju graevinsku i tehniku cjelinu, a
da izgradnja cijele graevine traje vie godina.
Izdavanje naelnog odobrenja za graenje vri se po postupku izdavanja odobrenja za graenje.
Naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu, na osnovu kojeg se izdaju pojedinana
odobrenja za graenje, prestaje vaiti u roku od pet godina od dana pravomonosti.
Vaenje naelnog odobrenja za graenje za sloenu graevinu moe se produiti za jo dvije
godine ako se nisu promijenili urbanistiki uvjeti i ako je za najmanje jedan dio sloene
graevine izdato odobrenje za upotrebu.
b) Odobrenje za graenje za pripremne radove
lan 62.
Pripremni radovi za potrebe gradilita izvode se na osnovu odobrenja za graenje graevine.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, odobrenje za graenje potrebno je za pripremne radove
za koje je potrebno rjeavanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za graevine i radove koji mogu
biti opasni po ivot i zdravlje ljudi, saobraaj, okoli i to za:
1) asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koji e se koristiti za graenje vie
graevina kroz dui vremenski period,
2) dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilita
elektrinom energijom,
3) sloenije radove koji mogu uticati na ivot i zdravlje ljudi, ili na stabilnost.
Odobrenjem za graenje iz stava 2. ovog lana mora se odrediti rok u kom se graevine
izgraene na osnovu odobrenja za graenje za pripremne radove moraju ukloniti.
Obavljanje prethodnih radova istranog karaktera (prethodne studije, istraivanja i ispitivanja
terena, izrada idejnih rjeenja, izrada investicionog programa, prikupljanje podataka za
projektiranje i drugi radovi koji slue za izradu tehnike dokumentacije i za donoenje odluke o
izgradnji investicionog objekta) izvodi se na osnovu urbanistike saglasnosti i dokaza o pravu
vlasnitva iz lana 55. stav 1. taka 3. ovog Zakona ili saglasnosti vlasnika.
c) Odobrenje za graenje privremenih objekata
lan 63.
Za graevine izgraene ili postavljene na privremeno odreenoj lokaciji za potrebe gradilita i/ili
za primjenu odgovarajue tehnologije graenja izdaje se odobrenje za graenje privremenih
graevina.
Odobrenjem za graenje iz stava 1. ovog lana odreuje se rok u kom se privremena graevina

mora ukloniti, a najdue u roku od tri godine.

Ukoliko investitor ne izvri obavezu iz stava 2. ovog lana, nadleni nadzorni organ naredit e
uklanjanje privremene graevine i dovoenje zemljita u prvobitno stanje na teret investitora.
d) Rekonstrukcija postojee graevine
lan 64.
Investitor je duan pribaviti odobrenje za graenje, ako namjerava rekonstruisati postojeu
graevinu.
U postupku izdavanja odobrenja za rekonstrukciju postojee graevine primjenjuju se odredbe
ovog Zakona koje se odnose na odobrenje za graenje.
Izuzetno od odredbi lana 55. stav 1. ovog Zakona, uz zahtjev za rekonstrukciju postojee
graevine prilae se:
1) projekt izvedenog stanja;
2) izvod iz katastra - katastarska estica;
3) dokaz prava graenja iz lana 55. stav 1. taka 3) ovog Zakona;
4) tri primjerka glavnog projekta za graevinu, odnosno dio graevine na koji se rekonstrukcija
odnosi;
5) pisani izvjetaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta prema lanu 81. stav 2. ovog Zakona;
6) pisani izvjetaj i potvrda o izvrenoj nostrifikaciji u sluajevima iz lana 81. stav 3. ovog
Zakona;
7) saglasnosti, odnosno miljenja potrebna, s obzirom na prirodu namjeravane rekonstrukcije.
Projekt izvedenog stanja mora sadravati:
1. snimak postojeeg stanja (sve osnove, presjek, krovite, fasade itd.),
2. glavni projekt za graevinu, odnosno dio graevine na koji se rekonstrukcija odnosi.
Projekt izvedenog stanja radi se prema lanu 81.stav 3.ovog Zakona.
d) Prijava graenja
lan 65.
Investitor je duan Ministarstvu pisano prijaviti poetak graevinskih radova najkasnije u roku
od osam dana prije poetka radova.
Ukoliko je dolo do prekida radova na period dui od tri mjeseca investitor je duan pisano
prijaviti nastavak radova.
4. Odobrenje za upotrebu
lan 66.
Izgraena graevina iz lana 40. stav 1. ovog Zakona, ili njen dio koji predstavlja ekonomskotehniku cjelinu, koja se kao takva moe samostalno koristiti, moe se poeti koristiti, odnosno
staviti u pogon, te izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu tek nakon to
Ministarstvo izda odobrenje za upotrebu.
Odobrenje za upotrebu izdaje se nakon izvrenog tehnikog pregleda.

lan 67.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor podnosi Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana prilae se:
1) kopija odobrenja za graenje,
2) kopija katastarskog plana sa ucrtanim poloajem graevine,
3) pisana izjava izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima za odravanje graevine,
4) pisani izvjetaj o izvrenom nadzoru nad graenjem.
a) Tehniki pregled
lan 68.
Ministarstvo je duno u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje
odobrenja za upotrebu izvriti tehniki pregled graevine.
Tehnikim pregledom utvruje se da je graevina izgraena u skladu sa tehnikom
dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrenje za graenje, tehnikim propisima i
normativima, kao i uvjetima za odnosnu graevinu utvrenim posebnim propisima.
Ministarstvo rjeenjem imenuje strunu komisiju za tehniki pregled (u daljnjem tekstu:
komisija) i to predsjednika i lanove komisije.
Ministarstvo donosi rjeenje o imenovanju komisije za tehniki pregled u roku od osam dana od
dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu.
Za predsjednika i lanove komisije mogu se imenovati diplomirani ininjeri sa pet godina radnog
iskustva i poloenim strunim ispitom.
Broj lanova komisije zavisi od vrste i sloenosti objekta.
U komisiju se imenuje po jedan struni lan za svaku vrstu radova koje komisija pregleda
(arhitektonski/graevinski, mainski radovi, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.) i
ovlateni predstavnici nadlenih tijela i pravnih lica koji prema odredbama posebnih zakona
treba da uestvuju u radu komisije.
U radu komisije ne mogu uestvovati slubena lica koja su donosila rjeenja u postupku
izdavanja odobrenja za graenje.
O mjestu, danu i satu vrenja tehnikog pregleda Ministarstvo obavjetava investitora,
predsjednika i lanove komisije najkasnije 10 dana prije dana za koji je zakazan tehniki pregled.
lan 69.
Investitor je duan osigurati na tehnikom pregledu prisustvo sudionika u graenju.
Investitor je duan, najkasnije osam dana od dana imenovanja komisije, komisiji dati na uvid
tehniku dokumentaciju sa svim izmjenama i dopunama, na osnovu koje je izgraena graevina,
odnosno izvedeni radovi.
Komisija sastavlja zapisnik o izvrenom tehnikom pregledu.
Zapisnik i izvjetaj o izvrenom tehnikom pregledu komisija dostavlja Ministarstvu u roku od
osam dana od obavljenog tehnikog pregleda.
Izvjetaj o izvrenom tehnikom pregledu sadri struno miljenje komisije da li se izgraena
graevina moe koristiti, odnosno staviti u pogon, ili su utvreni nedostaci na graevini.

lan 70.
Ako su izvjetajem komisije utvreni nedostaci na graevini koje treba otkloniti, Ministarstvo
zakljukom utvruje rok za otklanjanje nedostataka koji ne moe biti dui od 90 dana.
lan 71.
Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu:
1) ako je graevina izgraena bez odobrenja za graenje,
2) ako su u toku graenja izvrene izmjene i dopune na graevini za koje nije izmjenjeno, ili
dopunjeno odobrenje za graenje,
3) ako se u roku utvrenom zakljukom ne otklone nedostaci na graevini,
4) ako je donesen zakljuak kojim se doputa obnova postupka izdavanja odobrenja za graenje.
lan 72.
Ako se prilikom tehnikog pregleda utvrdi da se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti, ili da
postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, po ivot ili zdravlje ljudi, okoli, saobraaj
ili susjedne objekte, Ministarstvo e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu i donijeti
rjeenje o uklanjaju, odnosno ruenju graevine.
lan 73.
Ukoliko je izvjetajem komisije utvreno da se izgraena graevina moe koristiti, odnosno
staviti u pogon, Ministarstvo u roku od 10 dana od prijema izvjetaja o izvrenom tehnikom
pregledu izdaje odobrenje za upotrebu.
lan 74.
Ministarstvo moe, na prijedlog komisije, izdati odobrenje za probni rad za graevinu koja po
svom tehnolokom procesu treba odreeno vrijeme da bude u probnom radu kako bi se utvrdila
potpuna tehnika ispravnost graevine.
Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod uvjetom da probni rad ne ugroava ivot i
zdravlje ljudi, okoli i susjedne graevine.
Probni rad graevine moe trajati najdue 12 mjeseci, a, izuzetno, u posebno sloenim
tehnolokim procesima probni rad se moe produiti za jo 12 mjeseci.
lan 75.
Na zahtjev investitora, ako je predvieno glavnim projektom, odobrenje za upotrebu moe se
izdati prije zavretka cijele graevine i za dio graevine:
1) kada je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (most za pristup gradilitu, trafostanica,
dalekovod i sl.),
2) kada je u pitanju sloena graevina iz lana 61. ovog Zakona,
3) kada se odreeni dio moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine.

lan 76.
Trokove vrenja tehnikog pregleda snosi investitor.
Nain imenovanja lanova komisije, vrenje tehnikog pregleda, sadraj pisane izjave izvoaa o
izvedenim radovima i uvjetima koritenja graevine, sadraj zapisnika o izvrenom tehnikom
pregledu, sadraj izvjetaja, te naknada za rad lanova komisije uredit e se pravilnikom koji
donosi federalni ministar.
lan 77.
Odobrenje za upotrebu je upravni akt koji se donosi u skladu sa Zakonom o upravnom postupku,
ako ovim Zakonom nije drugaije utvreno.
Graevina za koju nije izdato dobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu ne moe se upisati u
zemljine knjige.
VI. UKLANJANJE GRAEVINE
1. Odobrenje za uklanjanje graevine
lan 78.
Uklanjanju graevine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog
rjeenja, moe se pristupiti samo na osnovu odobrenja za uklanjanje.
lan 79.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje graevine podnosi vlasnik graevine.
Uz zahtjev iz stava 1. ovog lana prilau se:
1) tri primjerka projekta za uklanjanje graevine,
2) dokaz o vlasnitvu nad graevinom (izuzetno od lana 55. stav 1. taka 3. ovog Zakona,
dokazom vlasnitva smatra se izvod iz zemljine knjige),
3) saglasnosti nadlenih organa ili pravnih lica, ako se uklanjanjem graevine moe ugroziti
javni interes (zatita i spasavanje ljudi, zatita okolia, zatita kulturno-historijskog naslijea, te
zatita komunalnih i drugih instalacija),
4) procjena uticaja na okoli u skladu sa posebnim zakonom.
Uklanjanje graevine ili njenog dijela vrsi se uz struni nadzor.
Stranka u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje je i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava
na nekretnini koja neposredno granii sa nekretninom za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje,
ako se tim uklanjanjem utie na njegova stvarna prava.
lan 80.
Projekt uklanjanja graevine sadri:
1) nacrte, proraune i/ili druge ininjerske dokaze da tokom uklanjanja nee doi do gubitka
stabilnosti konstrukcije ime bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli,

2) tehniki opis uklanjanja graevine i nain zbrinjavanja graevinskog otpada i ureenja

graevinske parcele nakon uklanjanja graevine,
3) proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina, ako uklanjanje
graevine ili nain njena uklanjanja utie na stabilnost tog zemljita i/ili udovoljavanje bitnim
zahtjevima tih graevina.
Projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekta u pogledu mehanike otpornosti i
stabilnosti za sluaj da nain uklanjanja graevine utie na stabilnost okolnog i drugog zemljita
i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih graevina.
lan 81.
Izuzetno od odredaba Zakona o graevinskom zemljitu (Slubene novine Federacije BiH, br.
25/03), za graenje graevina iz odredbe lana 40. stav 1. ovog Zakona, nain i uvjete
utvrivanja i plaanja trokova ureenja graevinskog zemljita, naknade za koritenje
graevinskog zemljita i naknade za pogodnosti graevinskog zemljita provedbenim propisom
utvruje Vlada.
Pitanja koja se odnose na ureenje gradilita, obaveznu dokumentaciju na gradilitu i ko su
sudionici u graenju provedbenim propisom ureuje Vlada.
Vrste, sadraj, oznaavanje i uvanje, kontrolu i nostrifikaciju investiciono-tehnike
dokumentacije provedbenim propisom utvrdit e Vlada.
Nain koritenja i odravanja graevine, tehnika svojstva koja graevine moraju zadovoljiti u
pogledu sigurnosti provedbenim propisom utvrdit e Vlada.
Upotrebu, odnosno ugraivanje graevinskih proizvoda, materijala i opreme ovlatene institucije
za izdavanje certifikata o njihovoj usklaenosti sa posebnim propisima, odobravanje i rok
njihove upotrebe, odnosno ugradnje, ukoliko nisu certifikovani provedbenim propisom, ureuje
federalni ministar.
VII. NADZOR
lan 82.
Nadzor nad provoenjem planskih dokumenata iz nadlenosti Federacije, ovog Zakona i propisa
donesenih na osnovu ovog Zakona vri Ministarstvo.
lan 83.
Poslove inspekcionog nadzora vri Federalna urbanistiko-graevinska inspekcija.
Poslove federalne urbanistike inspekcije u oblasti planiranja obavlja federalni urbanistiki
inspektor.
Poslove federalne graevinske inspekcije u oblasti koritenja zemljita na federalnom nivou
obavlja federalni graevinski inspektor.
Federalni urbanistiki i graevinski inspektor svoj identitet dokazuju slubenom iskaznicom.
Sadraj, nain izdavanja i oblik iskaznice iz stava 4. ovog lana provedbenim propisom ureuje
federalni ministar.
1. Federalni urbanistiki inspektor

lan 84.
Federalni urbanistiki inspektor vri inspekcijski nadzor nad:
1. izradom planskih dokumenata iz nadleznosti Federacije,
2. provoenjem Prostornog plana Federacije i Programa mjera, Prostornog plana podruja
posebnih obiljeja Federacije, urbanistikog i detaljnog plana podruja posebnih obiljeja
Federacije,
3. provoenjem ovog Zakona na podrujima od znaaja za Federaciju.
a) Prava i dunosti federalnog urbanistikog inspektora
lan 85.
U vrenju inspekcijskog nadzora federalni urbanistiki inspektor ima pravo i dunost rjeenjem:
1. narediti da se utvrene nepravilnosti u primjeni ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo
provoenje otklone u odreenom roku,
2. narediti obustavu izrade i donoenja planskog dokumenta, ako se izrada i donoenje vre
protivno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provoenje,
3. zabraniti provoenje dokumenta koji je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona i propisa
donesenih za njegovo provoenje,
4. narediti obustavu provoenja planskog dokumenta, ako utvrdi da prijeti opasnost da se
promjenom namjene zemljita utvrenom tim dokumentom, ugroavaju ili pogoravaju uvjeti na
odreenom podruju od znaaja za Federaciju do izmjene tog planskog dokumenta.
lan 86.
Federalni urbanistiki inspektor duan je zatraiti od Ministarstva da proglasi nitavnim
rjeenje o urbanistikoj saglasnosti, ako utvrdi da je izdato protivno odredbama ovog Zakona.
Rjeenje iz stava 1. ovog lana moe se u svako doba proglasiti nitavnim.
lan 87.
U postupku inspekcijskog nadzora primjenjue se Zakon o upravnom postupku ukoliko
odredbama ovog Zakona nije drugaije utvreno.
O poduzimanju mjera i radnji za koje je ovim Zakonom ovlaten federalni urbanistiki inspektor
obavezno donosi rjeenje.
Na rjeenje iz stava 2. ovog lana ovlateno lice kod kojeg je izvren inspekcijski nadzor moe
izjaviti albu ministru u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.
alba ne odlae izvrenje rjeenja.
Protiv rjeenja ministra moe se pokrenuti upravni spor kod nadlenog kantonalnog suda.
lan 88.
Za federalnog urbanistikog inspektora moe se postaviti diplomirani ininjer arhitekture ili
graevine sa poloenim strunim ispitom i sa 10 godina radnog iskustva na poslovima
prostornog i urbanistikog planiranja, ili poslovima provoenja planskih dokumenata.

2. Federalni graevinski inspektor

lan 89.
Federalni graevinski inspektor vri inspekcijski nadzor nad graenjem za koje Ministarstvo
izdaje odobrenje za graenje.
Federalni graevinski inspektor vri inspekcijski nadzor nad radom sudionika u graenju i
odravanju graevine u skladu sa propisom Vlade donesenim na osnovu lana 81. st. 2. i 4. ovog
Zakona, odnosno nad kvalitetom graevinskih proizvoda koji se ugrauju u skladu sa propisom
federalnog ministra donesenim na osnovu lana 81. stav 5. ovog Zakona.
a) Prava i dunosti federalnog graevinskog inspektora
lan 90.
U vrenju nadzora federalni graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti
otklanjanje nepravilnosti, obustavu graenja i uklanjanje graevine.
b) Otklanjanje nepravilnosti
lan 91.
U vrenju nadzora federalni graevinski inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti:
1) u primjerenom roku otklanjanje nepravilnosti koje utvrdi,
2) obustavu graenja, ako utvrdi da prijeti opasnost da se graenjem mogu ugroziti, ili pogorati
uvjeti na odreenim podrujima od znaaja za Federaciju,
3) vlasniku postojee graevine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na graevini koji su
nastali, ili su uoeni tokom njenog koritenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost
graevine, susjednih graevina, ivot i zdravlje ljudi, okoli, ili nesmetan pristup licama sa
tekoama u kretanju,
4) obustavu upotrebe graevine ukoliko nije pribavljeno odobrenje za upotrebu.
c) Obustava graenja
lan 92.
Federalni graevinski inspektor rjeenjem obustavlja daljnje graenje, odnosno izvoenje
pojedinih radova ako:
1) graevina se gradi, odnosno rekonstruie protivno odobrenju za graenje,
2) je donesen zakljuak kojim se dozvoljava postupak obnove odobrenja za graenje,
3) utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu, ili izvoenju radova koji mogu ugroziti tehnika
svojstva bitna za graevinu,
4) utvrdi da se radovi izvode na nain da se ugroava stabilnost susjednih graevina, stabilnost
tla na okolnom zemljitu, ivot i zdravlje ljudi ili materijalna dobra, saobraajne povrine,
komunalne i druge instalacije i dr.,
5) utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fiziko lice koje nije registrirano, odnosno

ovlateno za izvoenje ili nadziranje te vrste radova, odnosno ako ne ispunjava propisane uvjete.
U sluaju iz stava 1. take 1) ovog lana federalni graevinski inspektor rjeenjem odreuje
primjeren rok za usklaivanje izvedenog stanja sa odobrenim projektom, odnosno rok za izmjenu
i dopunu odobrenja za graenje.
U sluajevima iz stava 1. ta. 2) i 4) ovog lana federalni graevinski inspektor na licu mjesta
nareuje i zatvaranje gradilita posebnom oznakom, te nareuje hitne mjere zatite ako je to
potrebno.
Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita, odnosno graevine propisat e ministar
pravilnikom.
U sluaju iz stava 1. taka 3) ovog lana federalni graevinski inspektor rjeenjem e odrediti
primjeren rok za otklanjanje nedostataka.
d) Uklanjanje graevine
lan 93.
Federalni graevinski inspektor rjeenjem nareuje investitoru da o svom troku izvri
uklanjanje graevine ili njenog dijela ili posljedica izvrenih zahvata u prostoru i uspostavi
prvobitno stanje ako se:
1) graenje vri ili je izvreno bez odobrenja za graenje;
2) graenje vri protivno odobrenju za graenje, a u odreenom roku nije izvreno usklaivanje
sa odobrenim projektom, odnosno nije izvrena izmjena ili dopuna odobrenja za graenje;
3) tokom graenja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugroena stabilnost graevine ili
stabilnost okolnih graevina, ili su na drugi nain ugroeni ivoti ljudi ili okoli,
4) utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili veih oteenja neposredno ugroena stabilnost graevine ili
njenog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne graevine i ivot ljudi, a ta se opasnost ne
moe na drugi nain otkloniti,
5) u skladu sa lanom 63. stav 2. ovog Zakona ne uklone privremene graevine izgraene na
gradilitu u okviru pripremnih radova.
U sluaju iz stava 1. ta. 1) i 2) ovog lana federalni graevinski inspektor, prije donoenja
rjeenja, nareuje na licu mjesta zatvaranje gradilita posebnom oznakom.
U sluaju iz stava 1. ta. 3) i 4) ovog lana federalni graevinski inspektor rjeenjem nareuje i
hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga.
O uklanjanju graevine koja je proglasena nacionalnim spomenikom federalni graevinski
inspektor obavjetava organ nadlean za poslove zatite spomenika kulture i nadlenu policijsku
upravu.
Ako u sluaju iz stava 1. ovog lana investitor ne postupi po rjeenju federalnog graevinskog
inspektora, rjeenje e se izvriti putem pravnog lica registriranog za poslove graenja na troak
investitora.
Nain izvrenja rjeenja odreuje federalni graevinski inspektor.
lan 94.
Izuzetno, federalni graevinski inspektor moe zapisnikom narediti izvrenje mjera iz lana 92.
stav 1. ta. 1) i 4) i lana 93. stav 1. ta. 3) i 4) ovog Zakona radi otklanjanja neposredne
opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovinu.

Izvrenje nareenih mjera poinje tei uruenjem zapisnika.

Federalni graevinski inspektor duan je izdati rjeenje o nareenim mjerama iz stava 1. ovog
lana u roku od tri dana od dana kada je nareeno izvrenje mjera.
lan 95.
Na rjeenje federalnog graevinskog inspektora pravno ili fiziko lice kod kojeg je
izvren inspekcijski nadzor moe izjaviti albu ministru u roku od osam dana od dana prijema
rjesenja.
alba ne odlae izvrenje rjeenja.
Protiv rjeenja ministra moe se pokrenuti upravni spor kod nadlenog kantonalnog suda.
lan 96.
Ako je investitor kome je rjeenjem naloena mjera nepoznat ili ako je nepoznatog boravita,
federalni graevinski inspektor rjeenje i zakljuak o dozvoli izvrenja oglasit e na oglasnoj
tabli opinske slube na podruju na kojem se vri graenje i na graevini koja se gradi.
Rok za izvrenje naloene mjere kao i rok za albu poinju tei od dana objavljivanja rjeenja i
zakljuka na oglasnoj tabli.
Federalni urbanistiki inspektor moe investitoru koji je nepoznat ili je nepoznatog boravita
ostaviti pisani poziv za sasluanje na graevini koja se gradi.
lan 97.
Federalni graevinski inspektor duan je zatraiti od Ministarstva da proglasi nitavnim rjeenje
o odobrenju za graenje ako utvrdi da je izdato protivno odredbama ovog Zakona.
lan 98.
Za federalnog graevinskog inspektora moe se postaviti diplomirani ininjer graevine ili
arhitekture sa 10 godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom.
VIII. KAZNENE ODREDBE
1. Krivina djela
lan 99.
Slubeno lice u Ministarstvu koje vodi postupak izdavanja urbanistike saglasnosti i priprema
rjeenje o urbanistikoj saglasnosti, suprotno planskom dokumentu i uvjetima propisanim ovim
Zakonom, kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
Slubeno lice u ministarstvu kantona koje priprema miljenje u postupku izdavanja urbanistike
saglasnosti iz nadlenosti Ministarstva, suprotno planskom dokumentu i uvjetima propisanim
ovim Zakonom, kaznit e se za krivino djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri
godine.

lan 100.
Odgovorno lice u pravnom licu koje ima svojstvo investitora kaznit e se kaznom zatvora u
trajanju od jedne do tri godine, ako bez odobrenja za graenje pristupi:
1) izgradnji nove graevine,
2) dogradnji postojee graevine,
3) nadogradnji postojee graevine,
4) vrenju drugih zahvata veeg obima kojima se moe ugroziti ivot i zdravlje ljudi, materijalna
dobra, susjedni objekti, sigurnost saobraaja i dr.
Odgovorno lice u pravnom licu koje odobri prikljuenje bespravno sagraenog objekta (objekta
izgraenog bez odobrenja nadlenog organa) na javnu mreu vodovoda, kanalizacije ili
elektromreu kaznit e se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine.
Kaznom zatvora do jedne godine kaznit e se fiziko lice za krivina djela iz stava 1. ovog lana.
2. Privredni prestupi
lan 101.
Novanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit e se za privredni
prestup pravno lice ako:
1) pristupi izradi planskog dokumenta, a nije registrirano za te poslove,
2) pristupi izadi planskih dokumenata, ili vri njihovu izmjenu suprotno ovom Zakonu,
propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog
ureenja i ako ne osigura usaglaenost sa dokumentom prostornog ureenja ireg podruja,
3) pri planiranju ne pridrava se propisa iz oblasti zatite okolia, ovog Zakona i posebnih
propisa iz lana 4. ovog Zakona, kao i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona.
Za privredni prestup iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 4.000,00 KM.
3. Prekraji
lan 102.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj
odgovorno lice Ministarstva ako:
1) poslove izrade planskih dokumenata povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata (lan 23.
stav 2. taka 8. ovog Zakona),
2) izradu planskog dokumenta povjeri pravnom licu koje nije registrirano za obavljanje te
djelatnosti (lan 26. ovog Zakona),
3) izda urbanistiku saglasnost, odobrenje za graenje ili odobrenje za upotrebu suprotno
odredbama l.37., 54. i 66. ovog Zakona.
Novanom kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se za prekraj odgovorno lice organa iz lana
41. stav 2. ovog Zakona ukoliko u propisanom roku ne dostavi traene saglasnosti.
lan 103.

Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj federalni

urbanistiki inspektor ako pri vrenju kontrole propusti utvrditi nepravilnosti i ne poduzme mjere
iz lana 84. i 85. ovog Zakona.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj federalni
graevinski inspektor ako pri vrenju kontrole graenja propusti utvrditi nepravilnosti, ne
poduzme mjere iz lana 91. ovog Zakona i ne izvri svoje rjeenje.
lan 104.
Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice
u svojstvu investitora ako:
1) projektiranje, graenje ili provoenje nadzora povjeri licu koje nije registrirano za obavljanje
tih djelatnosti;
2) ne osigura nadzor nad graenjem;
3) ne prijavi poetak graenja u propisanom roku (lan 65. ovog Zakona);
4) u sluaju prekida radova ne osigura graevinu koju gradi i okoli;
5) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (lan 60. ovog Zakona);
6) pristupi graenju bez odobrenja za graenje, ukoliko nije drugaije utvreno odredbama ovog
Zakona ;
7) gradi protivno odobrenju za graenje, a nije osigurao izmjenu, ili dopunu odobrenja za
graenje (lan 59. ovog Zakona);
8) po zavretku graenja ne raisti i uredi gradilite i neposredni okoli;
9) koristi graevinu, ili njezin dio bez odobrenja za upotrebu (lan 66. ovog Zakona);
10) u odreenom roku ne otkloni nedostatke utvrene tehnikim pregledom (lan 70. ovog
Zakona);
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice kod investitora novanom
kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM.
Novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit e se fiziko lice u svojstvu
investitora za prekraje iz stava 1. ovog lana.
lan 105.
Novanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 6.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice
koje gradi za raun nepoznatog kupca, ako nadzor ne povjeri drugom pravnom licu registriranom
za vrenje nadzora, u skladu sa odredbama ovog Zakona.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom
kaznom u iznosu od 50,00 KM do 600,00 KM.
lan 106.
Novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice
koje vri nadzor nad graenjem ako:
1) imenuje nadzornog ininjera koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom,
2) ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za graenje, odnosno
projektom,
3) ne poduzme mjere da tehnika svojstva graevine ispune propisane uvjete,

4) ne poduzme mjere da kvalitet radova, ugraenih proizvoda i opreme bude u skladu sa

provedbenim propisom.
Za prekraj iz stava 1. ta.1) i 2) ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 700,00 KM.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i nadzorni ininjer novanom kaznom u iznosu od
50,00 KM do 500,00 KM .
lan 107.
Novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno ili
fiziko lice kao vlasnik graevine ako:
1) koristi graevinu suprotno njezinoj namjeni,
2) ne odrava graevinu, njezinu konstrukciju ili opremu,
3) pristupi uklanjanju ili ukloni graevinu, ili njen dio bez odobrenja za uklanjanje (lan 78.
ovog Zakona).
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu vlasnika
graevine novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM.
lan 108.
Novanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 2.500,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice
koje projektira ako:
1) nije registrirano za projektiranje,
2) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uvjete
propisane ovim Zakonom,
3) ne oznai i uvee projekt i njegove dijelove.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i odgovorno lice u pravnom licu novanom
kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM.
Za prekraj iz stava 1. taka 3) ovog lana kaznit e se projektant novanom kaznom u iznosu od
50,00 KM do 250,00 KM .
lan 109.
Novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj izvoa kao
pravno lice ako :
1) ne gradi u skladu sa tehnikim propisima i normama sa obaveznom primjenom;
2) nije registriran za obavljanje djelatnosti;
3) ne gradi u skladu sa odobrenjem za graenje;
4) radove izvodi tako da tehnika svojstva graevine ne odgovaraju propisanim zahtjevima;
5) ne ugrauje proizvode i opremu u skladu sa provedbenim propisom;
6) ne dokae kvalitet radova i ugraenih proizvoda i opreme utvrene odredbama ovog Zakona;
7) tokom graenja ne poduzme mjere radi spreavanja ugroavanja pouzdanosti okolnih
graevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog tla;
8) imenuje voditelja graenja, ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uvjete propisane
ovim Zakonom;
9) pristupi graenju bez odobrenja za graenje;

10) ne ogradi gradilite u skladu sa odredbama ovog Zakona;

11)ne raisti i uredi gradilite i neposredni okoli po zavretku graenja;
12) na gradilitu nema propisanu dokumentaciju.
Za prekraj iz stava 1. taka 1), ta. od 3) do 6); ta. od 8) do 11) ovog lana kaznit e se i
voditelj graenja, odnosno pojedinih radova novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00
KM.
lan 110.
Novanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorni
revident ako prilikom kontrole projekta propusti uoiti nedostatke koji mogu znatnije uticati na
tehnika svojstva graevine utvrena provedbenim propisom.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se i pravno lice kod kojeg je odgovorni revident
zaposlen novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 4.000,00 KM .
IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 111.
Parlament Federacije donijet e propis iz lana 9. ovog Zakona u roku od dvije godine od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
Parlament Federacije donijet e propis iz lana 10. stav 3. i lana 12. stav 1. ovog Zakona u roku
od godinu dana od donoenja propisa iz stava 1. ovog lana.
Vlada Federacije donijet e propis iz lana 8. st. 1. i 2. ovog Zakona u roku od godinu dana od
dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Vlada Federacije donijet e propise iz l. 26. stav 3.; l. 31. stav 3.; l. 40. stav 5. i l. 81.. st. 1.,
2., 3. i 4. ovog Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Federalni ministar donijet e propise iz l. 30. stav 2.; l. 76. stav 2.; l. 81. stav 5. i l. 83. stav
5. ovog Zakona u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
lan 112.
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureenja (Slubene
novine Federacije BiH, br. 63/04) ostaje na snazi.
Uredba o uslovima, kriterijima i nainu izgradnje sklonita i tehnikim normativima za kontrolu
ispravnosti sklonita (Slubene novine Federacije BiH, br. 21/05) ostaje na snazi.
Uredba o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uslovima i normativima za
spreavanje stvaranja svih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima (Slubene
novine Federacije BiH, br. 10/04) ostaje na snazi.
Uredbe iz st. 1.,2.i 3. ovog lana uskladit e se sa ovim Zakonom u roku od est mjeseci od
stupanja na snagu ovog Zakona.
lan 113.

Ako je upravni postupak pokrenut pred nadlenim organom do dana stupanja na snagu ovog
Zakona, a nije doneseno prvostepeno rjeenje, ili je rjeenje poniteno i vraeno prvostepenom
organu na ponovni postupak, postupak e se nastaviti po odredbama ovog Zakona.
lan 114.
Planski dokumenti koji su vaili do stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi najdue dvije
godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
lan 115.
Do donoenja Prostornog plana Federacije primjenjuje se Prostorni plan Bosne i Hercegovine za
period od 1981. do 2000. godine u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije.
Do donoenja Prostornog plana Federacije podruja od znaaja za Federaciju utvruje Parlament
na prijedlog Vlade.
lan 116.
Postupak izrade i donoenja planskih dokumenta zapoet do donoenja ovog Zakona nastavit e
se po odredbama ovog Zakona.
lan 117.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da vai Zakon o prostornom ureenju
(Slubene novine Federacije BiH, br. 52/02).
lan 118.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama
Federacije BiH.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU
I KORITENJU ZEMLJITA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I
HERCEGOVINE
lan 1.
U Zakonu o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i

Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 2/06) u lanu 8. u stavu 3. rijei: "i
okolia" briu se.
lan 2.
U lanu 9. u stavu 3. u taki 2) broj "16" zamjenjuje se brojem "17".
U taki 3) iza rijei "Hercegovina" dodaju se rijei: "(u daljnjem tekstu: Komisija)".
lan 3.
U lanu 20. u stavu 1. rijei: "odnosno opine" zamjenjuju se rijeima: "opine, odnosno
podruja posebnog obiljeja".
lan 4.
U lanu 34. u stavu 3. u treem redu iza rijei "sanacija" dodaje se rije "rehabilitacija".
lan 5.
U lanu 40. u stavu 1. iza take 5) dodaju se nove take 6) i 7) koje glase:
" 6) graevina i zahvata od znaaja za Federaciju i
7) graevina i zahvata na prostorima u granicama nacionalnog spomenika koje su utvrene
Odlukom Komisije, odnosno za graevine i zahvate na podrujima upisanim na Privremenu listu
nacionalnih spomenika u granicama koje kao privremene odlukom utvrdi Komisija".
U stavu 5. brojevi: "2) i 3)" zamjenjuju se brojevima: "5) i 6)".
lan 6.
U lanu 54. u stavu 2. iza rijei "Komisija" rijei: "za ouvanje nacionalnih spomenika u skladu
sa Aneksom 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini" briu se.
lan 7.
U lanu 64. u stavu 3. iza take 3) dodaje se nova taka 4) koja glasi:
"4) izvod iz detaljnog planskog dokumenta na osnovu kojeg se moe utvrditi da graevina nije

predviena za uklanjanje".
Dosadanje ta. 4) do 7) postaju ta. 5) do 8).
lan 8.
U lanu 68. u stavu 5. rije "pet" zamjenjuje se rijeju "deset".
lan 9.
U lanu 81. stav 1. mijenja se i glasi:
"Na utvrivanje uvjeta i naina plaanja trokova ureenja graevinskog zemljita, naknada za
koritenje graevinskog zemljita i naknada za pogodnost graevinskog zemljita za graenje
graevina iz lana 40. stav 1. ovog Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o graevinskom
zemljitu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 25/03)."
Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
"Tehnika svojstva koja moraju ispunjavati graevinski proizvodi i druge tehnike zahtjeve u
vezi sa graevinama, njihovim graenjem i odravanjem propisuju se pravilnicima i tehnikim
propisima koje donosi Ministarstvo, uz obaveznu konsultaciju strunih organizacija i uvaavanje
evropskih standarda, a u skladu sa meunarodnim principima harmonizacije tehnikog
zakonodavstva."
lan 10.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama
Federacije BiH".

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU
I KORITENJU ZEMLJITA NA NIVOU FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
lan 1.
U Zakonu o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i

Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/06 i 72/07) u lanu 17. stav 2. iza take 7)
dodaje se nova taka 8) koja glasi:
"8) podruja graditeljskog ili prirodnog nasljea koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija
za ouvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u
Bosni i Hercegovini."
lan 2.
lan 114. brie se.
lan 3.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama
Federacije BiH".

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU
I KORITENJU ZEMLJITA NA NIVOU FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE
lan 1.
U Zakonu o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i
Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07 i 32/08) u lanu 3. stav 1. iza
take 2) dodaje se nova taka 3) koja glasi:
"3) zatite graditeljskog i prirodnog nasljea;".
Dosadanje ta. od 3) do 8) postaju ta. 4) do 9).
lan 2.
U lanu 6. stav 2. taka 1) alineja 4 rijei: "Sarajevo i Mostar", briu se.
U stavu 2. taka 3) dodaje se nova alineja 1 koja glasi:
"-zoning plan,".

Dosadanje alineje 1 i 2 postaju alineje 2 i 3.

lan 3.
U lanu 7. taka 4) rijei: "na podruju gradova Sarajevo i Mostar" zamjenjuju se rijeima:
"(osim za opine koje ulaze u sastav gradova)".
U taki 7) iza rijei "plan" veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza rijei "projekat" dodaju se
rijei: "i zoning plan".
lan 4.
U lanu 11. stav 2. rije "etiri" zamjenjuje se rijeju "dvije".
lan 5.
U lanu 17. stav 2. u taki 4) iza rijei "hidromelioracione" dodaju se rijei: "i agrarne".
Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
"Izuzetno od stava 1. ovog lana za podruja iz stava 2. taka 8) ovog lana donosi se detaljni
planski dokument".
lan 6.
U lanu 19. iza stava 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi:
"Prostornu osnovu i urbanistiku osnovu planskih dokumenata podruja posebnih obiljeja iz
nadlenosti Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade."
Dosadanji stav 8. postaje stav 9.
lan 7.
Iza lana 22. dodaju se novi l. 22a., 22b. i 22c. koji glase:
"lan 22a.

Zoning plan je detaljni planski dokument koji se moe donijeti za urbana podruja opine na
osnovu prostornog plana opine, a za gradove na osnovu urbanistikog plana grada.
Zoning plan definie namjene pojedinih povrina i propisuje uslove projektovanja i izgradnje
novih, odnosno rekonstrukcije postojeih graevina.
Zoning planom se odreuju lokacijski i urbanistiko-tehniki uslovi na osnovu dozvoljenih
parametara odgovarajuih urbanistikih standarda, to slui za pripremu glavnog projekta u
svrhu odobravanja graenja.
Urbanistiki standardi za potrebe utvrivanja lokacijskih i urbanistiko-tehnikih uslova uredit
e se pravilnikom kojeg donosi Ministar.
lan 22b.
Zoning plan sadri:
zoning kartu sa dozvoljenim i uslovno dozvoljenim namjenama sa svim parametrima
odgovarajuih urbanistikih standarda,
zone sa specifinim namjenama za koje je neophodno donoenje regulacijskih planova i
urbanistikih projekata.
lan 22c.
Granice urbanog podruja za koje se moe donijeti zoning plan utvrene su prostornim planom
opine odnosno urbanistikim planom grada."
lan 8.
U lanu 23. stav 4. u prvom i petom redu rijei: "detaljnog plana ureenja" zamjenjuju se
rijeima: "planskog dokumenta".
lan 9.
U lanu 29. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:
"Evidencija, arhiviranje i uvid u planske dokumente iz nadlenosti Federacije uredit e se
pravilnikom kojeg donosi Ministar."

lan 10.
U lanu 30. stav 2. iza rijei "ureenja" rijei: "i okolia", briu se.
lan 11.
lan 33. mijenja se i glasi:
"Opinske slube nadlene za poslove prostornog planiranja i koritenja zemljita vode
jedinstvenu evidenciju o stanju prostora na jedinstvenim obrascima i duni su do 15. januara
tekue godine dostaviti kantonalnom ministarstvu nadlenom za poslove prostornog ureenja i
graenja izvjetaj o stanju prostora, kao i izvjetaj o provoenju planskih dokumenata na nivou
opine.
Nadleni organi uprave koji posjeduju, prikupljaju, izrauju ili obrauju podatke potrebne za
formiranje jedinstvene evidencije iz lana 32. Zakona duni su podatke i dokumentaciju redovno
dostavljati opinskoj slubi nadlenoj za prostorno planiranje i graenje.
Na zahtjev opinske slube za prostorno planiranje i graenje investitori, pravna lica i druge
organizacije dune su joj dostaviti podatke iz stava 2. ovog lana.
Kantonalno ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja i koritenja zemljita duno
je do 31. januara tekue godine dostaviti Ministarstvu godinji izvjetaj o stanju prostora u
kantonu, kao i izvjetaj o provoenju planskih dokumenata na podruju kantona."
lan 12.
U lanu 34. stav 5. taka 3) rijei: "i Vojske Federacije Bosne i Hercegovine", briu se.
lan 13.
U lanu 35. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloko povezanih graevina".
U stavu 5. iza rijei "radova" dodaju se rijei: "u cilju eksploatacije mineralnih sirovina i
arheolokih istraivanja, organizovanja sajmova, javnih manifestacija".
Iza stava 14. koji postaje stav 15. dodaje se novi stav 16. koji glasi:
"Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vie etaa, kao i preureenje krovita odnosno

tavanskog prostora na postojeim graevinama kojima se dobija novi korisni prostor - stambeni,
poslovni ili drugi korisni prostori."
Dosadanji st. 3. do 14. postaju st. 4. do 15., a dosadanji st. 15. i 16. postaju st. 17. i 18.
lan 14.
U lanu 38. stav 1. rijei: "ta. od 1) do 5)" zamjenjuju se rijeima: "ta. 1) do 7)".
lan 15.
U lanu 39. stav 1. taka 3) iza rijei "dozvolu" dodaju se rijei: "ili idejni plan upravljanja
graevinskim otpadom".
lan 16.
U lanu 40. stav 2. rijei: "(regulacijski plan ili urbanistiki projekat)", briu se, a rijei:
"utvruje urbanistiko-tehnike uslove" zamjenjuju se rijeima: "izdaje lokacijsku informaciju".
lan 17.
U lanu 41. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Pravilnikom Ministra utvrdit e se sadraj idejnog plana upravljanja graevinskim otpadom iz
lana 39. stav 1. taka 3), detaljnog plana iz lana 55. stav 1. taka 9) i lana 79. stav 2. taka 5.
Zakona i uslovi upravljanja graevinskim otpadom iz lana 42. stav 1. taka 9) Zakona".
Dosadanji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.
lan 18.
U lanu 42. iza take 8) dodaje se nova taka 9) koja glasi:
"9) uslovi upravljanja graevinskim otpadom i uslovi reciklae graevinskog otpada ukoliko nisu
propisani posebnim propisom".
U taki 10) rijei: "invalidnih lica" zamjenjuju se rijeima: "lica sa umanjenim tjelesnim
sposobnostima."

Dosadanje ta. 9) do 11) postaju ta. 10) do 12).

lan 19.
U lanu 44. stav 2., brie se.
Dosadanji st. 3. i 4. postaju st. 2. i 3.
lan 20.
U lanu 45. stav 1. broj "38" zamjenjuje se brojem "39".
lan 21.
U lanu 46. stav 3., brie se.
lan 22.
Iza lana 46. dodaje se novi podnaslov: "b1) Lokacijska informacija" , novi l. 46a., 46b., 46c.,
novi podnaslov "b2) Lokacijska informacija za privremene graevine" i novi l. 46d. i 46e., koji
glase:
"b1) Lokacijska informacija
lan 46a.
Lokacijska informacija definie uslove za projektovanje, graenje i izvoenje drugih zahvata u
prostoru koji se utvruju na osnovu detaljnih planskih dokumenata.
Lokacijska informacija izdaje se po skraenom upravnom postupku.
lan 46b.
Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte iz lana 40. Zakona podnosi se
Ministarstvu.

Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prilae se:

izvod iz katastarskog plana,
idejni projekat,
predviene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu,
okolinsku dozvolu ako se radi o graevini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri
uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi u Federaciji i ire, i
obrazloenje zahtjeva sa podacima potrebnim za izdavanje lokacijske informacije.
lan 46c.
Lokacijskom informacijom, u zavisnosti od vrste graevine ili zahvata, utvruju se:
oblik i veliina parcele,
regulacijska i graevinska linija,
koeficijent izgraenosti parcele,
nivelacione kote,
tehniki pokazatelji graevine,
prostorno organizovanje graevinske parcele ukljuujui rjeenje inertnog i prometa u
mirovanju,
ureenje parcele,
nain i uslovi prikljuenja parcele odnosno graevine na saobraajnu povrinu i komunalnu
infrastrukturu,
primjena materijala i arhitektonskih smjernica,
uslovi za sprjeavanje stvaranja barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima,
uslovi za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih
djelovanja,
uslovi upravljanja graevinskim otpadom i uslovi reciklae graevinskog otpada ukoliko nisu
propisani posebnim propisom,
iznos trokova ureenja graevinskog zemljita, odnosno uslove za ureenje graevinskog
zemljita ako se graenje vri na neureenom graevinskom zemljitu, kao i druge obaveze
korisnika koje su proistekle iz koritenja odnosnog zemljita,
druge podatke i uslove od znaaja za graenje.
b2) Lokacijska informacija za privremene graevine
lan 46d.
Lokacijska informacija se izdaje za privremene graevine na lokacijama koje se nalaze na
graevinskom zemljitu koje nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskom dokumentu,
za graevine iz lana 35. stav 5. Zakona.
lan 46e.

Lokacijska informacija vai godinu dana od dana njene pravosnanosti u kom roku se mora
podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje.
Izuzetno, vaenje lokacijske informacije moe se, iz opravdanih razloga, produiti za jo jednu
godinu."
lan 23.
lan 47. mijenja se i glasi:
"Pripremanje i opremanje graevinskog zemljita (u daljem tekstu: ureenje graevinskog
zemljita) obuhvata izgradnju komunalne infrastrukture koja je potrebna za izgradnju i koritenje
graevina i zahvata planiranih u planskim dokumentima.
Izgradnja graevina vri se na ureenom graevinskom zemljitu.
Izuzetno od stava 2. ovoga lana, izgradnja graevina moe se vriti i na neureenom
graevinskom zemljitu ako se ureenje graevinskog zemljita vri u toku graenja graevine, a
najkasnije do tehnikog prijema graevine.
U sluaju da graevinsko zemljite nije ureeno u momentu podnoenja zahtjeva za izdavanje
odobrenja za graenje, investitor moe vlastitim sredstvima urediti graevinsko zemljite.
Sredstva uloena u ureenje graevinskog zemljita priznaju se investitoru prilikom utvrivanja
visine naknade za ureenje graevinskog zemljita.
U sluaju iz stava 4. ovog lana investitor i organ nadlean za izdavanje odobrenja za graenje
ugovorom definiu vrstu i obim radova, potrebna finansijska sredstva i meusobne odnose
izmeu investitora, nadlenog organa i javnog preduzea nadlenog za odreenu infrastrukturu."
lan 24.
U lanu 54. stav 1. iza rijei "saglasnost" dodaju se rijei: "odnosno lokacijska informacija".
lan 25.
U lanu 55. stav 1. taka 1) iza rijei "saglasnost" dodaju se rijei: "odnosno lokacijska
informacija".
U taki 7) rijei: "ako su podaci iz njih posluili za izradu glavnog projekta", briu se.

Iza take 8) dodaje se nova taka 9) koja glasi:

"9) detaljan plan upravljanja graevinskim otpadom".
Dosadanja taka 9) postaje taka 10).
U stavu 2. rijei: "urbanistiko-tehniki", briu se, a iza rijei "uslovi" dodaju se rijei: "iz
lokacijske informacije".
lan 26.
Iza lana 55. dodaje se novi lan 55a. koji glasi:
"lan 55a.
Odobrenje za graenje sadri:
podatke o investitoru;
podatke o graevini sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti i oznaku katastarske
estice;
naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekat i imenom
odgovornog projektanta;
izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja za graenje;
rok za poetak izvoenja radova;
obavezu investitora da prijavi poetak radova nadlenoj graevinskoj inspekciji osam dana prije
otpoinjanja radova;
druge podatke od znaaja za specifinu lokaciju i graevinu."
lan 27.
U lanu 56. stav 1. rijei: "urbanistiko-tehnikim uslovima" zamjenjuju se rijeima: "lokacijskoj
informaciji".
Stav 2., brie se.
Dosadanji st. 3. do 8. postaju st. 2. do 7.
Iza stava 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi:
"Trokove objavljivanja javnog poziva snosi investitor".
lan 28.

U lanu 57. stav 2. taka 1) iza rijei "saglasnosti" dodaju se rijei: "odnosno lokacijske
informacije".
lan 29.
U lanu 60. stav 3. rijei: "upotrebne dozvole" zamjenjuju se rijeima: "odobrenja za upotrebu".
lan 30.
U lanu 61. stav 4. iza rijei "saglasnou" dodaju se rijei: "odnosno lokacijskom
informacijom".
U stavu 6. taka 1) iza rijei "saglasnost" dodaju se rijei: "odnosno lokacijska informacija".
U taki 6) iza rijei "dozvola" dodaju se rijei: "ili detaljni plan upravljanja graevinskim
otpadom."
U stavu 8. u petom redu iza rijei "saglasnost" dodaju se rijei: "odnosno lokacijsku
informaciju".
lan 31.
U lanu 62. stav 4. u estom redu iza rijei "saglasnost" dodaju se rijei: "odnosno lokacijske
informacije".
Iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:
"Za obavljanje geolokih i hidrogeolokih istraivanja mineralnih sirovina Ministarstvo izdaje
urbanistiku saglasnost i odobrenje za graenje privremenih objekata."
lan 32.
U lanu 64. stav 3. iza take 8) dodaje se nova taka 9) koja glasi:
"9) detaljni plan upravljanja graevinskim otpadom".
lan 33.

Iza lana 64. dodaje se novi lan 64a. koji glasi:

"lan 64a.
Prije poetka graenja vri se iskolavanje graevine u skladu sa uslovima utvrenim
odobrenjem za graenje i na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta.
Iskolavanje graevine vri organ nadlean za poslove katastra samostalno ili te poslove
povjerava pravnom licu registrovanom za vrenje tih poslova.
O iskolavanju graevine se sainjava zapisnik iji se jedan primjerak dostavlja nadlenoj
graevinskoj inspekciji.
Za tetu proisteklu iz pogrenog iskolavanja graevine odgovara lice koje je vrilo iskolavanje
po opim pravilima o naknadi tete.
Nadleni organ duan je provjeriti da li je iskop temelja graevine uraen u skladu sa elaboratom
o iskolavanju i odobriti nastavak radova koje dalje prati nadleni graevinski inspektor."
lan 34.
U lanu 75. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:
"U sluaju sloene graevine odobrenja za upotrebu se izdaju prema uslovima utvrenim
naelnim odobrenjem za graenje, glavnim projektom i odobrenjem za graenje za taj dio
graevine.
Nakon zavretka sloene graevine izdaje se jedno odobrenje za upotrebu za cijelu graevinu
bez obzira na prethodno izdato jedno ili vie pojedinanih odobrenja za upotrebu za djelove
sloene graevine".
lan 35.
Iza lana 77. dodaje se novo poglavlje "Va. UPOTREBA I ODRAVANJE GRAEVINE" i
novi lan 77a. koji glasi:
"Va. UPOTREBA I ODRAVANJE GRAEVINE
lan 77a.

Graevina se moe upotrebljavati samo na nain koji je u skladu sa njenom namjenom.

Vlasnik graevine duan je odravati graevinu na nain da se u predvienom vremenu njenog
trajanja ouvaju tehnika svojstva bitna za graevinu odnosno da se ne dozvoli naruavanje
njenih spomenikih svojstava, ako se radi o nacionalnom spomeniku.
U sluaju oteenja graevine koje ugroava stabilnost same graevine ili njenog dijela, te ako
postoji opasnost za susjedne graevine ili ljudsko zdravlje, vlasnik graevine duan je preduzeti
hitne mjere za otklanjanje opasnosti i do otklanjanja opasnosti oznaiti graevinu kao opasnu.
Za graevine sa vie vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova graevine snose po
principu objektivne odgovornosti solidarno nastalu tetu treim licima i ne mogu pojedinano
preduzimati zamjene i popravak zajednikih dijelova i ureaja zgrade suprotno odredbama
Zakona o upravljanju, koritenju i odravanju zajednikih dijelova i ureaja zgrada i suprotno
odredbama ovog Zakona.".
lan 36.
U lanu 79. stav 2. iza take 4) dodaje se nova taka 5) koja glasi:
"5) detaljan plan upravljanja graevinskim otpadom".
lan 37.
U lanu 81. stav 6. rijei: "i druge tehnike zahtjeve u vezi sa graevinama, njihovim graenjem
i odravanjem", briu se.
Iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
"Bitne zahtjeve za graevine koji se osiguravaju u projektovanju, graenju i odravanju
graevina, uz uvaavanje evropskih standarda, provedbenim propisima ureuje Ministar."
lan 38.
Iza lana 81. dodaje se novi l. 81a. i 81b. koji glase:
"lan 81a.
Prije izdavanja odobrenja za upotrebu odnosno prije promjene vlasnitva ili iznajmljivanja
graevine ili njezinog dijela, mora se pribaviti potvrda o energetskim svojstvima graevine, koju
izdaje ovlateno lice.

Ovlatenje za izdavanje potvrde licu iz stava 1. ovog lana izdaje Ministarstvo.

Uz potvrdu iz stava 1. ovog lana kupac ili unajmljiva graevine ili njezinog dijela ima pravo
uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.
Energetska svojstva i nain obrauna toplotnih svojstava graevine, energetskih zahtjeva za nove
i postojee graevine s izuzeima od propisanih zahtjeva, te uslove, sadraj i nain izdavanja
potvrda (certificiranje) graevine za koje postoji obaveza javnog izlaganja potvrda o energetskim
svojstvima i uslove za lica ovlatena za izdavanje potvrda propisuje Ministar.
lan 81b.
Ispitivanje odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja
bitnih zahtjeva za graevinu te prethodna istraivanja bitna za projektovanje, graenje ili
odravanje graevina, obavljaju ovlatena lica.
Ovlatenje za obavljanje poslova iz stava 1. ovoga lana daje i oduzima Ministar.
Uslove za obavljanje poslova ispitivanja i istraivanja iz stava 1. ovog lana u odnosu na lica,
tehniku opremljenost, nain i sloenost obavljanja tih poslova, odgovornost za rezultate
ispitivanja, odnosno prethodnih istraivanja, nezavisnost u odnosu na lica koja sudjeluju u
projektovanju, graenju ili odravanju graevine i nain dokumentovanja rezultata ispitivanja,
odnosno prethodnih istraivanja, sredstva kojima pravna lica dokazuju ispunjavanje tih uslova u
postupku davanja ovlatenja iz stava 2. ovog lana, te uslove za produenje i oduzimanje tog
ovlatenja propisuje Ministar pravilnikom.
Uslove za obavljanje poslova iz stava 3. ovog lana koji se odnose na ispitivanje i istraivanje
vezano za zatitu od poara, uz saglasnost federalnog ministra unutranjih poslova, propisuje
Ministar pravilnikom."
lan 39.
U lanu 86. stav 1. iza rijei "saglasnosti" dodaju se rijei: "odnosno lokacijsku informaciju".
lan 40.
U lanu 93. stav 1. iza rijei "inspektor" dodaju se rijei: "po slubenoj dunosti".
lan 41.

U lanu 111. stav 5. iza rijei "iz" dodaju se rijei: "lana 29. stav 4".
lan 42.
U lanu 112. stav 1. iza rijei: "br. 63/04" dodaju se rijei: "i 50/07".
lan 43.
U lanu 115. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Izuzetno od stava 2. ovog lana podruja koja Komisija za zatitu nacionalnih spomenika
svojom odlukom proglasi nacionalnim spomenikom smatraju se podrujem od znaaja za
Federaciju".
lan 44.
Iza lana 116. dodaje se novi lan 116a. koji glasi:
"lan 116a.
Skuptine kantona dune su uskladiti kantonalne zakone iz oblasti prostornog ureenja sa
odredbama ovog zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona".
lan 45.
Ovlauju se Zakonodavno-pravna komisija Predstavnikog doma i Zakonodavno-pravna
komisija Doma naroda Parlamenta Federacije da utvrde preieni tekst Zakona o prostornom
planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
lan 46.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije
BiH".

ZAKON
O DOPUNI ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORITENJU
ZEMLJITA NA NIVOU FEDERACIJE
BOSNE I HERCEGOVINE

lan 1.

U Zakonu o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou Federacije Bosne i

Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 2/06, 72/07, 32/08 i 4/10) u lanu 40. iza
stava 4. dodaju se novi st. 5. i 6. koji glase:
Do donoenja Prostornog plana podruja posebnog obiljeja od znaaja za Federaciju
Autocesta na Koridoru Vc, izuzetno od odredbi st. 3. i 4. ovog lana, urbanistika saglasnost
za dionice Svilaj-Odak, Drivua-Donja Graanica, Vlakovo-Tarin i Zvirovii-Bijaa, izdaje se
na osnovu strune ocjene Komisije koju imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercegovine od
predstavnika Ministarstva i po jednog predstavnika kantonalnih ministarstava prostornog
ureenja odnosnih podruja.
Komisija strunu ocjenu daje u skladu sa usvojenom Prostornom osnovom Prostornog plana
podruja posebnog obiljeja od znaaja za Federaciju Autocesta na Koridoru Vc.
Dosadanji stav 5. postaje stav 7.

lan 2.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama
Federacije BiH.