Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO
V LA D A

ZAKON O UMAMA
KANTONA SARAJEVO
( Prijedlog )

Nosilac izrade
Ministarstvo privrede

Sarajevo, decembar 2012. godine

Na osnovu lana 13. taka i), lana 14. stav (2) i lana 18. taka b) Ustava Kantona Sarajevo
(Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 1/96, 2/96-Ispravka, 3/96-Ispravka, 16/97, 14/00,
4/01 i 28/04) Skuptina Kantona Sarajevo, na sjednici odranoj............. godine donijela je

ZAKON O UMAMA
KANTONA SARAJEVO

POGLAVLJE I - OPE ODREDBE

lan 1.
(Predmet)
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)

Zakonom o umama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Zakon) propisuje se:

planiranje i privreivanje u umarstvu,
ume i umsko zemljite sa posebnim reimom gospodarenja,
zatita uma i njihovih funkcija,
upravljanje umama, katastar uma i ekonomske funkcije uma,
koritenje uma u druge svrhe,
Uprava za umarstvo,
finansiranje,
nadzor,
kaznene odredbe,
prelazne i zavrne odredbe.
lan 2.
(Svrha i cilj)
Svrha ovog zakona je da se urede odnosi i propiu mjere upravljanja i gospodarenja svim
umama i umskim zemljitima na podruju Kantona Sarajevo u cilju:
a) boljeg koritenja prirodnih potencijala umskih stanita,
b) ouvanja i zatite prirodnih stanita i umskog biodiverziteta, pod ime se
podrazumijevaju razne strukture umskog biotopa, umske flore i umske faune,
c) unaprijeenja odrivog gospodarenja umskim resursima ukljuujui i strunu i
finansijsku pomo vlasnicima i korisnicima uma,
d) usklaivanja i harmoniziranja razliitih interesa nad umom i umskim zemljitem,
posebno na relacijama: opi interes interes vlasnika interes korisnika interes
jedinica lokalne zajednice,
e) unaprijeenja otvorenog sudjelovanja javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja
umama uz poticanje odgovornosti i transparentnosti donoenja odluka po svim
relevantnim pitanjima i sa svim zainteresovanim stranama,
f) usklaivanja procesa upravljanja i gospodarenja umama kroz ovaj zakon i njegove
podzakonske akte sa vaeim standardima i zakonima u okviru Evropske unije.

lan 3.
(Definicije pojmova)
Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
1. ista sjea znai sjeu svih ili praktino svih stabala u sastojini koja nije u skladu sa
dokumentima prostornog ureenja predviena za promjenu namjene umskog zemljita,
izlaui taj dio zemljita ekolokim uslovima goleti ime se stvaraju ozbiljne potekoe
za stanite ili susjedne sastojine.
2. Biodiverzitet ili bioloka raznovrsnost je raznovrsnost prirode i svega to ivi u njoj.
3. Doznaka podrazumjeva odabiranje, obiljeavanje i evidentiranje stabala za sjeu.
4. Divlja su posebnim zakonom odreene ivotinjske vrste koje slobodno ive u prirodi.
5. Etat je dozvoljena sjeiva drvna masa odnosno drvna masa predviena za sjeu.
Izraava se kao godinji i 10 godinji.
6. Funkcije uma su:
a) ekoloke: zatita biodiverziteta umskih ekosistema, zatita stanita, zatita
zemljita, zatita voda, klimatska, ukljuujui ulogu uma u vezivanju ugljika iz
zraka;
b) socijalne: nauka, istraivanje, obrazovanje, odbrana, zatita naselja, objekata i
infrastrukture, turizam, rekreacija, pejzano-estetske funkcije, istorijske funkcije,
umjetnost, duhovno-spiritualne funkcije i unaprijeenje kvaliteta ivljenja
stanovnitva.
c) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i nedrvnih umskih proizvoda.
Ekoloke, socijalne i ekonomske funkcije uma vri istodobno. Ni jedna od njih se
ne moe iskljuiti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine funkcije ume
mogu odgovarajuim gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u skladu sa
postavljenim ciljem namjene ume.
7. Gospodarenje umama obuhvata planiranje, uzgajanje, zatitu i koritenje uma i
umskog zemljita u skladu sa odredbama umsko privredne osnove;
8. Gospodarska jedinica je najmanja prostorna ureajna jedinica ume i umskog
zemljita na kome se obezbijeuje trajnost gospodarenja.
9. Integralna zatita uma predstavlja multidisciplinarni koncept koji zagovara
odgovornost svih subjekata koji koriste prirodne resurse: politikih (upravljanje
umama), strunih (gospodarenje umama) i graana (podizanje svijesti). Integralna
zatita se tako moe sagledavati sa dva aspekta: u irem smislu (obaveze svih subjekata
drutva) i u uem smislu (obaveze samo djelatnosti umarstva).
10. Izvoa radova u umarstvu je fiziko ili pravno lice koje je registrovano za izvoenje
radova u umarstvu.
11. Korisnik uma je Kantonalno javno preduzee za gospodarenje dravnim umama
Sarajevo-ume d.o.o. Sarajevo (u daljem tekstu: KJP Sarajevo-ume), Kantonalna
javna ustanova za zatiena prirodna podruja Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: KJU
za zatiena podruja), i pravna i fizika lica koja su upisana kao vlasnici uma.
12. Koritenje ume obuhvata sjeu i transport drveta, sabiranje nedrvnih umskih
proizvoda ukljuujui i prodaju umskih drvnih sortimenata i nedrvnih umskih
proizvoda.
13. Krenje ume u smislu ovog zakona je promjena namjene umskog zemljita. Izgradnja
objekata u umi i na umskom zemljitu potrebnih za gospodarenje umama kao i za
prehranu i uzgoj divljai ne smatra se krenjem.

14. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i
zatvorenim ognjitem.
15. Pravno lice za obavljanje strunih poslova u privatnim umama je privredno
drutvo registrovano kod nadlenog suda za poslove umarstva, koje posjeduje
odobrenje Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministarstvo).
16. Prirast je poveanje dimenzije stabla u odreenom vremenskom periodu.
17. Povrinske vode su stalni i povremeni povrinski vodeni tokovi, te stajae vode.
18. Prava treih lica na ume su prava na koritenje umskih proizvoda koja postoje u
skladu sa obligacionim pravom i upisana su u zemljinoj knjizi.
19. Pustoenje uma podrazumijeva naruavanje stabilnosti uma, podbjeljivanje stabala,
vee oteivanje stabala i njihovih dijelova, vee unitavanje i oteivanje podmlatka,
kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga ume i umskog zemljita,
ugroava opstanak ume i njihove funkcije.
20. Sanitarna sjea znai sjeu oboljelih, insektima napadnutih, oteenih ili izvaljenih
stabala.
21. Sastojina je dio ume koji se od ostalih dijelova ume razlikuje po vrsti drvea, dobi i
stadiju razvitka, uzgojnom obliku, nainu postanka i nainu gospodarenja.
22. umska infrastruktura su umski putevi, stalne umske vlake, stalne iare i druge
umske komunikacije i kapaciteti u umama koji su namijenjeni za gospodarenje
umama.
23. umski proizvodi su svi proizvodi uma i umskog zemljita, ukljuujui, ali ne
ograniavajui se na:
a) umsko drvee i grmlje,
b) biomasu ukupne umske vegetacije,
c) cvjetove, sjeme, kotunjiavo voe, bobiaste i druge plodove, koru drveta, korijen,
iarke i plodove druge vegetacije unutar ume,
d) ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke i njihove djelove,
e) gljive,
f) biljni sok i smola,
g) listinac,
h) travnati ili panjaki prekriva,
i) treset, zemlju, pijesak, ljunak i kamen sa povrine zemlje,
j) ivotinje koje obitavaju u umi izuzev divljai.
k) nedrvni proizvodi iz alineje b) do j) ove take predstavljaju dobra biolokog
porijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz ume i umskog zemljita.
24. umski putevi su putevi sa prateom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz
umskih proizvoda i sav saobraaj vezan za gospodarenje umama. Vlake nisu umski
putevi.
25. umski reprodukcioni materijal je:
a) sjeme: iarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka,
b) dijelovi biljaka: granice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju
biljaka,
c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, ukljuujui i mlade
biljke iz prirodnog podmlatka.
26. umsko privredno podruje predstavljaju u geografskom, prometnom, ekolokom i
4

ekonomskom pogledu jednu zaokruenu cjelinu u okviru koje se osigurava trajnost

gospodarenja umskim ekosistemima.
27. umsko uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere i aktivnosti koje doprinose
osnivanju novih sastojina u umi i poboljanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili
kvaliteta.
umsko uzgojne mjere ukljuuju:
a) mjere za obnovu uma, odnosno za stvaranje novih sastojina,
b) njegu uma u mladim razvojnim fazama, ukljuujui proredu mlaih sastojina,
c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim umama i drugim raznolikim umama,
izdanakim umama, kao i njegu rubova uma,
d) rekonstrukciju i konverziju izdanakih uma, makija, ikara i ibljaka.
28. umsko privredna osnova je dugoroni planski akt - elaborat koji sadri podatke o
svim dravnim i privatnim umama i koji propisuje sve radove koji e se odvijati u
umama u slijedeih 10 godina i to: sjeu, poumljavanje, izgradnju cesta i objekata,
zatitu uma i ostalo.
29. Trajnost gospodarenja umama podrazumjeva koritenje proizvoda uma i upotrebu
uma i umskih zemljita na nain i sa intenzitetom koji e ouvati njihov biodiverzitet,
proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost te poveati njihov potencijal da sada i u
budunosti obavljaju znaajne ekoloke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i
globalnom nivou, a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosistema.
30. Upravljanje umama i umskim zemljitima podrazumjeva administrativno-upravne
poslove Ministarstva i Uprave za umarstvo u sastavu Ministarstva (u daljem tekstu:
Uprava za umarstvo), koji se sastoje od kreiranja jedinstvene umarske politike,
dugoronog (stratekog) i srednjoronog planiranja, kontrole i strunog nadzora
koritenja uma i umskog zemljita u cilju ouvanja i unaprijeenja trajnosti
gospodarenja umama.
31. Ureajni period je vremenski period za koji se donosi dugoroni plan gospodarenja
umama i umskim zemljitima umsko privrednog podruja.
32. Vlasnici ume su pravna i fizika lica koja su na zakonit nain stekla pravo vlasnitva
nad umom i umskim zemljitem.
33. Zatita uma je skup mjera i aktivnosti koje su duni preduzimati vlasnici i korisnici
koji gospodare umama radi zatite uma od poara, drugih elementarnih nepogoda,
tetnih organizama, bolesti i tetnih antropogenih uticaja.
lan 4.
(Prirodni resurs)
(1) ume i umska zemljita, kao dobro od opeg interesa, uivaju posebnu brigu i
zatitu Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) i opina i koriste se pod uslovima i na
nain koji su propisani ovim zakonom.
(2) ume i umska zemljita su temeljni prirodni resurs ije vrijednosti se
manifestiraju kroz ekoloke, socijalne i ekonomske funkcije.
lan 5.
(uma i umsko zemljite)
(1) Pod umom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemljite obraslo umskim
vrstama drvea i grmlja ija povrina prelazi 1000 m 2 i ija je irina najmanje 20 metara i ako

njihove kronje pokrivaju vie od 30% zemljita. ume se smatraju ekosistemima. Njihov
upis u zemljinim knjigama nije od vanosti u smislu ovog zakona.
(2) umom se smatraju i umski rasadnici, plantae umskog drvea, istine za trase
dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u umi koja se koristi po osnovu prava za prelazak
preko tueg zemljita, umski putevi i druga umska transportna i protivpoarna
infrastruktura, dijelovi zemljita koji su predmet poumljavanja, povrine namjenjene
rekreaciji, kao i jezera, tekue povrinske vode i druge povrinske vode i movare unutar
uma. umom se smatraju i sastojine umskog drvea i bunja koje su izrasle na
poljoprivrednom zemljitu ako su starije od 30 godina i ako njihove kronje pokrivaju vie od
30% zemljita.
(3) umsko zemljite, pored zemljita obraslog umom, obuhvata i neobraeno,
neiskoriteno ili neplodno zemljite izvan ume u onom omjeru u kojem obezbjeuje ili
potpomae funkcije susjedne ume. umsko zemljite takoer sainjavaju podruja sa
smanjenim umskim pokrivaem, kr, istine, livade i panjaci unutar uma.
(4) umom se ne smatraju groblja pokrivena drveem, rasadnici umskog drvea izvan
uma, izolovane grupe umskog drvea na povrini do 1000 m2 kao i umsko drvee i grmlje
u urbanim parkovima i drugim naseljenim podrujima.
(5) U sluaju sumnje ili spora da li se neko zemljite obraslo umskim drveem smatra
umom, odnosno da li se neko zemljite smatra umskim zemljitem, odluku donosi Ministar
privrede Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Ministar) uz pribavljeno miljenje opine na
ijem podruju se nalazi.
POGLAVLJE II - PLANIRANJE I PRIVREIVANJE U UMARSTVU
Odjeljak A. Planiranje u umarstvu
lan 6.
(Kantonalni umsko-razvojni plan)
(1) Kantonalni umsko-razvojni plan izrauje se svakih deset godina za sve ume i
umsko zemljite, bez obzira na vlasnitvo s ciljem da se obezbijedi trajnost gospodarenja
umama na podruju Kantona.
(2) Kantonalni umsko-razvojni plan uvaava smjernice za gospodarenje prirodnim i
kulturnim nasljeem u umama i na umskom zemljitu, uslove za gospodarenje vodama, kao
i za potrebe razvoja opine.
(3) Kantonalni umsko-razvojni plan sadri najmanje sljedee:
a) kartu sa ucrtanim granicama uma i umskog zemljita, granicama umsko
privrednih podruja i gospodarskih jedinica, uzimajui u obzir granice opina i
kategoriju nosioca prava na umama,
b) procjenu funkcija uma i njihov uticaj na okoli,
c) klasifikaciju uma po povrinama, prema njihovim funkcijama i prirodnim
karakteristikama, a koje se posebno odnose na stanite,
d) procjenu drvne zalihe i njenog kvaliteta, prirasta, podmlaivanja, biodiverziteta i
zdravstvenog stanja,
e) smjernice za gospodarenje umama razliitih gazdinskih klasa i kategorija uma,
f) otvorenost uma sa planom izgradnje novih umskih puteva,

g) smjernice za poumljavanje umskog zemljita,

h) procjenu ugroenosti uma od poara, odreenu po stepenu opasnosti i smjernice
za zatitu uma od poara,
i) procjenu ugroenosti uma od bespravnih sjea i zauzimanja umskog zemljita,
j) procjenu ugroenosti uma od biljnih bolesti i tetnih umskih insekata.
k) smjernice za koritenje nedrvnih umskih proizvoda,
l) smjernice za lovstvo i gospodarenje divljai,
m) program biolokih i tehnikih investicija i opravdanost radova.
(4) Za procjenu ugroenosti uma iz stava (3) taki h), i) i j) ovog lana predhodno e
se uraditi Studija ugroenosti uma od bespravnih sjea i zauzimanja umskog zemljita,
Studija ugroenosti uma od poara i Studija ugroenosti uma od biljnih bolesti i tetnih
umskih insekata.
(5) Kod izrade kantonalnog umsko-razvojnog plana koriste se podaci iz umsko
privrednih osnova i lovno privrednih osnova.
(6) Vlada Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Vlada) donosi kantonalni umskorazvojni plan, a Ministarstvo je odgovorno za njegovu pripremu, izradu i realizaciju.
(7) Ministarstvo je duno prilikom izrade plana zatraiti od svih zainteresovanih
strana, a posebno od zainteresiranih opina da daju svoje prijedloge i miljenja.
(8) Ministarstvo je duno trajno uvati kantonalni umsko-razvojni plan.
lan 7.
(umsko privredno podruje)
(1) U cilju obezbjeenja racionalnog i trajnog gospodarenja dravnim umama i
umskim zemljitima formira se umsko privredno podruje.
(2) U administrativnim granicama Kantona moe se formirati vie umsko privrednih
podruja.
(3) umsko privredno podruje dijeli se na gospodarske jedinice.
(4) Formiranje umsko privrednog podruja zasniva se na strunom elaboratu koji
pored prijedloga sa obrazloenjem i biolokih, tehnikih i ekonomskih pokazatelja sadri ope
kriterije, a naroito.
a) preglednu kartu podruja sa ucrtanim izohipsama, vanjskim granicama umsko
privrednog podruja, granicama unutranje podjele uma po gospodarskim
jedinicama i odjelima, ucrtanom mreom trajnih umskih puteva, izvoritima i
vodotocima, objektima koji su od znaaja za gospodarenje umama i opis
granica umsko privrednih podruja,
b) popis katastarskih parcela po katastarskim opinama i zemljinoknjinim
ulocima, sa kulturama, klasama i povrinama koje ulaze u umsko privredno
podruje,
c) podatke o drvnoj zalihi po gospodarskim jedinicama, kategorijama uma i
vrstama drvea,
d) ukupan godinji zapreminski prirast po kategorijama uma i vrstama drvea,
e) prosjean godinji etat po kategorijama uma i vrstama drvea,
f) procjenu prihoda i rashoda gospodarenja umama i umskim zemljitima u

okviru umsko privrednog podruja,

g) podatke o mogunostima koritenja nedrvnih umskih proizvoda, divljai,
turizma, sporta i rekreacije,
h) prikaz podataka iz take c), d), e), f) i g) stava (4) ovog lana po opinama
Kantona.
(5) Odluku o formiranju umsko privrednog podruja ili reviziji njegovih granica
donosi Vlada, a na prijedlog Ministarstva i na osnovu strunog elaborata iz stava (4), ovog
lana. Zahtjev za formiranje umsko privrednih podruja ili reviziju njihovih granica moe
podnijeti Ministarstvo, opina, Grad Sarajevo, KJP Sarajevo-ume i vlasnik ume.
(6) Struni elaborat iz stava (4), ovog lana izrauje visokokolska naunoistraivaka ustanova iz oblasti umarstva, a trokove njegove izrade snosi podnosilac
zahtjeva za formiranje umsko privrednog podruja ili reviziju njegovih granica.
(7) Opte kriterije za formiranje umsko privrednih podruja utvruje Vlada na
prijedlog Ministarstva.
lan 8.
(umsko privredna osnova)
(1) umama na prostoru jednog umsko privrednog podruja se gospodari po
odredbama umsko privredne osnove, godinjeg plana gospodarenja i projekta za izvoenje.
Odredbe umsko privredne osnove su obavezne. umsko privredna osnova mora biti
usklaena sa smjernicama kantonalnog umsko-razvojnog plana.
(2) umsko privredna osnova, prostorni plan, planovi upravljanja vodama, lovno
privredna osnova, evidencije koje se vode u Zavodu za zatitu kulturno historijskog i
prirodnog naslijea Kantona Sarajevo moraju biti usklaeni.
(3) Izuzetno od stava (1) ovog lana, ako ne postoje objektivne mogunosti
pravovremene izrade nove umsko privredne osnove, dravnim i privatnim umama moe se
gospodariti najdue godinu dana na osnovu godinjeg plana gospodarenja za koji je postupak
donoenja isti kao i za umsko privrednu osnovu. Odredbe godinjeg plana gospodarenja su
obavezne. Godina izvrenja godinjeg plana gospodarenja smatra se godinom izvrenja nove
umsko privredne osnove.
(4) Ukupan obim sjea predvien umsko privrednom osnovom za ureajni period, po
vrstama drvea i gazdinskim klasama, ne moe se prekoraiti. Od ukupno planirane koliine
sjee za ureajni period za visoke ume sa prirodnom obnovom, u okviru umsko privrednog
podruja godinje se realizuje prosjena godinja koliina.
(5) Kada se u jednoj ili vie proteklih godina ureajnog perioda realizuje manje od
predvienog godinjeg obima sjee u okviru umsko privrednog podruja, moe se u
narednim godinama ureajnog perioda realizovati preostali dio koliine sjee.
(6) umsko privredna osnova za dravne ume donosi se za ume u granicama jednog
umsko privrednog podruja, a za privatne ume donosi se jedinstvena osnova za sve ume
jedne opine.
(7) Svi dokumenati u elektronskoj i drugoj formi izraeni/pripremljeni tokom izrade
umsko privredne osnove za dravne i privatne ume uvaju se u Ministarstvu i sastoje se od:
a) pisanih dokumenta,
b) tabelarnih podatka i GIS baze podataka,
c) karte (vektorizirane, georeferencirane, geokodirane) uz potrebne pratee
dokumente (vektore i sl.).
(8) Pravo koritenja podataka iz stava (7) ovog lana bez naknade imaju:
8

a) opina na ijem podruju se nalazi uma,

b) vlasnik ume,
c) korisnik ume.
(9) Upotreba podataka/dokumenata iz stava (7) ovog lana dozvoljena je i drugim
pravnim i fizikim licima uz saglasnost Ministarstva kojom e biti utvrena i naknada za
koritenje.
(10) umsko privredna osnova izrauje se za period od deset godina.
lan 9.
(Izrada i donoenje umsko privredne osnove)
(1) umsko privrednu osnovu moe izraivati pravno lice koje je registrovano za te
poslove, koje u stalnom radnom odnosu ima najmanje pet diplomiranih inenjera
umarstva/Magistara umarstva i to po jednog za: uzgajanje uma, zatitu uma, ureivanje
uma, iskoritavanje uma i umarsku ekonomiku, politiku i organizaciju sa najmanje pet
godina radnog staa u struci.
(2) Nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu umsko privredne osnove i provjera
njihove tanosti su obavezni i moe ih vriti pravno lice registrovano u skladu sa stavom (1)
ovog lana ili visokokolska nauno-istraivaka ustanova iz oblasti umarstva.
(3) umsko privredne osnove za sve ume donosi Uprava za umarstvo uz pribavljeno
miljenje opinskog vijea. Miljenje sa strunim obrazloenjem, opina je duna dostaviti
Upravi za umarstvo najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. umsko
privredne osnove ne mogu se primjenjivati prije nego ih odobri Ministarstvo.
(4) Ukoliko opina ne dostavi miljenje u roku iz stava (3) ovog lana, smatrae se da
nema primjedbi na odredbe umsko privredne osnove koja se odnosi na ume i umska
zemljita u njenim administrativnim granicama.
(5) Poslove izrade umsko privredne osnove za sve ume finansira Uprava za
umarstvo i odgovorna je za njihovu pravovremenu izradu.
(6) Nadzor nad izradom umsko privredne osnove obezbjeuje Uprava za umarstvo.
Propuste u izradi umsko privredne osnove utvrene od strane Uprave za umarstvo, duno je
otkloniti u ostavljenom roku i o svom troku pravno lice kojem je povjerena izrada umsko
privredne osnove.
lan 10.
(Sadraj umsko privredne osnove)
(1) umsko privredna osnova za dravne ume obavezno sadri:
a) uvodni dio sa razlozima za donoenje i popisom svih katastarskih parcela koje
ulaze u umsko privredno podruje,
b) stanje uma i umskih zemljita u doba ureivanja ukljuujui i zatiena umska
podruja, objekte, rijetke vrste flore i faune, hidroloke, geomorfoloke i
arheoloke znamenitosti,
c) analizu i ocjenu gospodarenja u proteklom ureajnom periodu,
d) plan gospodarenja umama i umskim zemljitima za naredni ureajni period sa:
1) planom sjea,
2) planom umsko uzgojnih radova,
3) planom proizvodnje i tehnologije rada,
9

4) planom zatite uma,

5) planom za ouvanje i unapreenje biodiverziteta umskih ekosistema,
ekolokih i socijalnih funkcija ume,
6) planom investicionih ulaganja sa posebnim naglaskom na odravanje i
izgradnju umske transportne infrastrukture,
7) planom koritenja nedrvnih proizvoda uma.
e) ekonomsko finansijsku analizu koja sadri:
1) rekapitulaciju i obraun oekivanih prihoda i rashoda na osnovu planova iz
take d) ovog stava,
2) utvrenu proizvodnu vrijednost uma i umskih zemljita kao osnove za
odreivanje visine naknade za koritenje uma.
(2) Ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od odredaba umsko privredne
osnove, naroito zbog prirodnih nepogoda ili bitno promijenjenih gospodarskih uslova,
potrebno je izvriti njenu reviziju. Reviziju odobrava i potvruje Ministarstvo i jedan
primjerak se dostavlja Kantonalnoj umarskoj inspekciji (u daljem tekstu: umarskoj
inspekciji).
(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju elementi za izradu, postupak
donoenja i reviziju umsko privrednih osnova za dravne i privatne ume.
lan 11.
(Godinji planovi realizacije umsko privredne osnove)
(1) umsko privredna osnova se realizuje godinjim planom koji sadri prosjeno
jednu desetinu svih planiranih radova po osnovi.
(2) Sastavni dio godinjeg plana realizacije umsko privredne osnove su projekti za
izvoenje svih planiranih radova.
(3) Saglasnost na godinji plan realizacije umsko privredne osnove, koji je korisnik
uma duan dostaviti nakasnije do 30.11. tekue za narednu godinu, daje Uprava za umarstvo
uz prethodno pribavljeno miljenje opine na ijem podruju e se izvoditi radovi predvieni
godinjim planom u roku od 30 dana od dana prijema plana.
(4) Radovi predvieni godinjim planom realizacije umsko privredne osnove ne
mogu se zapoeti bez saglasnosti Uprave za umarstvo. U toku godine, ukoliko za to postoje
opravdani razlozi moe se izvriti izmjena godinjeg plana na nain kako je to predvieno
stavom (3) ovog lana.
(5) Usvojeni godinji plan realizacije umsko privredne osnove korisnik uma je duan
u roku od 15 dana od dana usvajanja dostaviti umarskoj inspekciji i opini na ijem podruju
e se izvoditi radovi predvieni godinjim planom.
lan 12.
(Projekat za izvoenje)
(1) Projekat za izvoenje se izrauje za ureajnu jedinicu odjel za dravne ume i
katastarsku parcelu/parcele za privatne ume u skladu sa godinjim planom realizacije umsko
privredne osnove. Odredbe projekta za izvoenje su obavezne.
(2) Projekat za izvoenje sadri planove svih potrebnih biotehnikih mjera u okviru
pojedinih sastojina unutar odjela, a u skladu sa predvienim ciljevima gospodarenja i to: plan
sjea, plan umsko-uzgojnih radova, plan koritenja i transporta posjeene drvne mase,
procjenu godinjeg prirasta, finansijsko-ekonomsku analizu realizacije projekta i kartu

10

unutranjeg prostornog ureenja odjela. Pored planova, projekat za izvoenje sadri procjenu
uticaja radova na okoli u skladu sa lanom 29. ovog zakona i mjere zatite na radu i
protivpoarne zatite.
(3) Radovi predvieni projektom treba da se zavre u roku od dvije godine od dana
njegovog donoenja.
(4) Projekat za izvoenje mogu izraivati diplomirani ininjeri umarstva/Magistri
umarstva sa najmanje dvije godine radnog staa u struci. Korisnik uma, odnosno privatni
vlasnik ume, odreuje lice za izradu projekta.
(5) Projekat za izvoenje donosi korisnik uma za dravne ume, a za privatne ume
Uprava za umarstvo ili pravno lice za obavljanje strunih poslova u privatnim umama.
(6) Pravno lice za obavljanje strunih poslova u privatnim umama obavezno treba da:
a) posjeduje registraciju nadlenog suda sa upisanom djelatnou u oblasti
umarstva,
b) ima uposlenog jednog diplomiranog inenjera umarstva/Magistra umarstva, sa
najmanje tri godine radnog staa u struci.
(7) Ministarstvo na osnovu dokumentacije iz stava (6) ovog lana izdaje saglasnost
pravnom licu za obavljanje strunih poslova u privatnim umama.
(8) Izuzeto od stava (1) ovog lana projekat za izvoenje moe se izraivati za vie
odjela u jednom slivu ako sjea i izrada sanitarnih uitaka ne prelazi vie od 100 m 3 po
jednom odjelu.
(9) Za privatne ume obavezno se rade projekti za umsko-uzgojne radove kao i za
sjeu ako je godinji obim sjea vei od 100 m3 po vlasniku .
(10) Korisnik uma odreuje realizatora projekta, diplomiranog ininjera
umarstva/Bachelor/Bakalaureat umarstva sa najmanje tri godine radnog staa u struci, koji
je odgovoran za struno izvoenje radova po projektu za izvoenje.
(11) Projekat za izvoenje ima trajan karakter i uva se u arhivi korisnika uma,
Uprave za umarstvo ili pravnog lica za obavljanje strunih poslova u privatnim umama.
(12) Korisnik uma, Uprava za umarstvo ili pravno lice za obavljanje strunih
poslova u privatnim umama duni su da vode registar izraenih i donesenih projekata za
izvoenje i da sve izvrene radove po projektu evidentiraju u evidencije iz lana 46. stav (10)
ovog zakona.
Odjeljak B. Privreivanje u umarstvu
lan 13.
(Doznaka stabala za sjeu)
(1) Doznaka stabala za sjeu vri se obiljeavanjem stabala ili obiljeavanjem povrina
obraslih drveem. Obiljeavanje povrina za sjeu moe se vriti samo u izdanakim umama
predvienim za direktnu konverziju u vii uzgojni oblik.
(2) Doznaka stabala, osim nune doznake sanitarne sjee, ne moe se obavljati ako
nije donosena umsko privredna osnova, odnosno godinji plan gospodarenja.
(3) Doznaku stabala za sjeu u dravnim umama moe vriti diplomirani ininjer
umarstva/Magistar umarstva, sa najmanje dvije godine radnog staa u struci kojeg odredi
korisnik uma. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu sjeu i doznaku stabala u
izdanakim umama moe vriti Bachelor/Bakalaureat umarstva, sa najmanje jednom
11

godinom radnog staa u struci ili umarski tehniar sa najmanje pet godina radnog staa u
struci, a kojeg odredi korisnik uma.
(4) Stabla u umi mogu se sjei tek poslije njihova odabiranja i obiljeavanja
(doznake), u skladu sa umsko privrednom osnovom i godinjim planom gospodarenja.
(5) Zabranjena je doznaka i sjea stabala u dijelovima ume za koje imovinsko-pravni
odnosi nisu rijeeni, granice nisu utvrene i na terenu vidno i na propisani nain obiljeene.
(6) Doznaka stabala za sjeu i obim umsko-uzgojnih radova u privatnim umama vri
se na osnovu rjeenja Ministarstva putem Uprave za umarstvo.
(7) Doznaka i sjea stabala, odnosno povrina za sjeu, moe se odobriti samo
vlasniku koji pribavi i podnese dokaze o pravu vlasnitva.
(8) Rjeenje iz stava (6) ovog lana je konano u upravnom postupku i protiv njega
nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod Kantonalnog suda u
Sarajevu.
(9) Doznaku stabala ili obiljeavanje povrina za sjeu u privatnim umama moe
vriti diplomirani ininjer umarstva/Magistar umarstva sa najmanje dvije godine radnog
staa u struci, a kojeg rjeenjem odredi Uprava za umarstvo ili pravno lice za obavljanje
strunih poslova u privatnim umama. Izuzetno od ovog stava doznaku stabala za sanitarnu
sjeu i doznaku stabala u izdanakim umama, u privatnim umama moe vriti
Bachelor/Bakalaureat umarstva, sa najmanje jednom godinom radnog staa u struci ili
umarski tehniar sa najmanje pet godina radnog staa u struci, a koga rjeenjem odredi
Uprava za umarstvo ili pravno lice za obavljanje strunih poslova u privatnim umama.
(10) Ministar donosi Pravilnik kojim se propisuje nain doznake i obiljeavanja
povrina za sjeu ume.
lan 14.
(Sjea uma)
(1) Sjea stabala vri se prvenstveno u funkciji obnove uma dajui pri tome prednost
prirodnom podmlaivanju posjeenih povrina. Vrsta i intenzitet sjee zavisi od aktuelnog
stanja dotine umske sastojine (tip ume, odnosno gazdinska klasa) o emu odluuje
umarski strunjak iz lana 13. stava (3) pri izvoenju doznake stabala za sjeu, a u skladu sa
odredbama umsko privredne osnove.
(2) Stabla u umi mogu se sjei tek poslije izvrene doznake, izrade projekta za
izvoenje i obavjetavanja Uprave za umarstvo i opine na ijem se podruju vri sjea.
(3) Godinji obim sjea (etat) ne smije biti vei od tekueg godinjeg prirasta, ako to
nije umsko privrednom osnovom drugaije rijeeno.
(4) Ukoliko se dozvoljeni obim sjea (etat) prekorai u jednoj godini, obavezno se u
godinjim planovima gospodarenja za narednu godinu vri umanjenje planiranog obima sjea
za koliinu uinjenog prethvata za vrstu drveta.
(5) teta koja nastane prilikom sjee na umskom zemljitu mora biti sanirana odmah
nakon zavretka izvlaenja umskih drvnih sortimenata.
(6) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili zapoeta sjea, ili
druge radnje u suprotnosti sa umsko privrednom osnovom, godinjim planom realizacije
umsko privredne osnove, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog
Zakona, umarski inspektor duan je zabraniti izvoenje radova dok se ne otklone utvrene
nepravilnosti.

12

lan 15.
(Bioloka reprodukcija uma)
(1) Korisnik dravnih uma i vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne ume duni su
izvravati poslove bioloke reprodukcije uma u minimalnom obimu koji je predvien umsko
privrednom osnovom.
(2) Bioloka reprodukcija uma u smislu ovog zakona podrazumjeva:
a) pripremu zemljita za prirodno podmlaivanje,
b) poumljavanje i sjetva sjemenom umskog zemljita,
c) popunjavanje, njegu i ienje umskih kultura,
d) proizvodnju umskog sjemena i umskog sadnog materijala,
e) prorjeivanje sastojina,
f) sanaciju poarita,
g) prevoenje degradiranih sastojina u vii uzgojni oblik,
h) doznaku stabala za sjeu,
i) rekonstrukciju i konverziju izdanakih uma, makija, ikara i ibljaka,
j) zatitu uma,
k) certificiranje gospodarenja umama,
l) projektovanje, izgradnju, rekonstrukciju i odravanje umske infrastrukture,
m) saniranje i obnova umskih povrina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili
katastrofa,
n) kupovina zemljita u svrhu podizanja novih uma ukljuujui i podizanje
plantaa brzorastuih vrsta drvea,
o) nauno istraivaki rad i struno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada
umarstva.
(3) Planirani obim bioloke reprodukcije uma u umsko privrednim osnovama mora
biti usklaen sa kantonalnim umsko-razvojnim planom.
lan 16.
(Tehniki prijem radova)
(1) Za izvedene radove po projektu za izvoenje vri se tehniki prijem radova, a
najkasnije u roku od tri mjeseca od okonanja radova.
(2) Tehniki prijem radova poumljavanja vri se poslije dvije godine od zavretka
njihovog izvoenja.
(3) Komisiju za tehniki prijem radova u dravnim umama formira korisnik uma, a
za privatne ume Uprava za umarstvo ili pravno lice za obavljanje strunih poslova u
privatnim umama.
(4) Komisija za tehniki prijem radova sastoji se od najmanje tri lana koju obavezno
ine:
a) diplomirani ininjer umarstva/Magistar umarstva koji je izradio projekat za
izvoenje radova,
b) diplomirani ininjer umarstva/Magistar umarstva i rejonski uvar uma iz
Uprave za umarstvo.
(5) Realizator projekta iz lana 12. stav (10) ovog zakona ne moe biti imenovan u
komisiju za tehniki prijem radova.
13

(6) Ako se prilikom tehnikog prijema utvrdi da radovi nisu izvreni u skladu sa
projektom za izvoenje, izvoa radova je duan utvrene nedostatke otkloniti i radove
izvriti u roku koji odredi komisija. Nakon isteka roka komisija vri ponovni pregled.
(7) O izvrenom tehnikom prijemu izvedenih radova, komisija sainjava zapisnik u
kojem se obavezno konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvrenih radova po projektu za
izvoenje.
(8) Primjerak zapisnika komisije o tehnikom prijemu dostavlja se u roku od osam
dana od dana zavretka pregleda umarskoj inspekciji.
(9) Svi izvreni radovi i nalaz komisije obavezno se evidentiraju u registar evidencije
koji e pravilnikom propisati Ministar.
(10)

Obrazac za tehniki prijem radova propisae Ministar.

lan 17.
(Obavljanje radova u umarstvu)

(1)

Radove u umarstvu moe obavljati registrovano pravno i fiziko lica za obavljanje

djelatnosti u umarstvu i koje posjeduju saglasnost Ministarstva.
(2) Pravno lice koje obavlja poslove u umama duno je obezbijediti mjere zatite na
radu u skladu sa propisima iz oblasti zatite na radu i protivpoarne zatite i obavezno je
sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi koje moraju ispunjavati
izvoai radova u umarstvu iz stava (1) ovog lana i lana 12. stav (6) ovog zakona.
lan 18.
(Zabrana istih sjea i drugih oblika pustoenja uma)
(1) Zabranjene su iste sjee i drugi oblici pustoenja uma koje:
a) trajno smanjuje produktivni potencijal umskog zemljita,
b) trajno i znatno ugroavaju hidroloki reim umskog zemljita,
c) posredno uzrokuju pojavu erozije umskog tla sa veim negativnim posljedicama,
d) ugroavaju vrenje neke od funkcija uma na dui period,
e) ugroavaju umski biodiverzitet.
(2) Izuzetno iste sjee mogu biti izvrene u sluajevima pripreme umsko uzgojnih
zahvata s ciljem unapreenja umskih sastojina u mjeri koja je planirana umsko privrednom
osnovom.
(3) U izuzetnim sluajevima ista sjea uma moe se primjeniti ako je neophodna
zbog sanitarnih razloga ili provoenja preventivnih zatitnih mjera uz saglasnost Uprave za
umarstvo.
lan 19.
(Poumljavanje sjeina i paljika)
(1) Sve povrine nastale istom sjeom i paljike moraju biti poumljene u roku od
dvije godine nakon sjee ili umskog poara, prirodnom obnovom ili putem poumljavanja.
(2) Ako se ne oekuje prirodna obnova u roku od dvije godine, koja bi bila u skladu sa
umsko uzgojnim ciljem, poumljavanje se vri sadnjom ili sjetvom, koristei zdrave sadnice
ili sjeme vrsta drvea koje odgovaraju stanitu. U svrhu poumljavanja koristi se samo
14

materijal za reprodukciju potvrenog porijekla.

(3) Povrine predviene za poumljavanje i prirodnu obnovu moraju biti obiljeene na
terenu i ucrtane na karti razmjere 1:10.000.
lan 20.
(umski materijal za reprodukciju)
(1) Uprava za umarstvo, na prijedlog korisnika uma, odreuje regije provenijencije,
odabire umske sjemenske objekte i sastojine iz kojih se obezbjeuje reprodukcioni materijal,
vodi registar o umskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdaje potvrde o porijeklu
umskog reprodukcionog materijala.
(2) Doraivai umskog sjemena i proizvoai umskog sadnog materijala prate i
obavjetavaju kupce o kategoriji umskog reprodukcionog materijala kao i njegovom
porijeklu. umarski inspektor nadgleda promet umskog sjemena i umskog sadnog
materijala.
(3) Uprava za umarstvo vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu umskog
sjemena i sadnog materijala, umskog i hortikulturnog drvea i grmlja.
Odjeljak C. Zatita protiv biotikih i nebiotikih agensa
lan 21.
(Ope preventivne mjere)
(1) Ope dugorone preventivne mjere protiv biotikih i nebiotikih agensa, koji bi
mogli ugroziti stabilnost uma i njihove funkcije, zasnivaju se na gospodarenju umama, koje
uvaava prirodne procese, kao i na odravanju i odgovarajuem unapreenju biodiverziteta
umskih ekosistema.
(2) Principi i mjere kojima se obezbjeuje trajnost gospodarenja umama i odravanje
i unapreenje biodiverziteta umskih ekosistema odreuju se kantonalnim umsko-razvojnim
planom, a detaljnije se razrauju u umsko privrednim osnovama.
(3) Stanita od posebnog znaaja posmatrana sa gledita biodiverziteta umskih
ekosistema koja su odreena u umsko privrednim osnovama moraju biti ouvana.
lan 22.
(Sanitarne sjee, umski red i druge preventivne mjere)
(1) Korisnik uma i vlasnici privatnih uma duni su provoditi ili obezbjediti
provoenje sanitarne sjee prije nego to bi se ume mogle ugroziti prekomjernim
razmnoavanjem insekata, irenjem uzronika biljnih bolesti ili drugih tetnih organizama. U
privatnim umama Uprava za umarstvo duna je obezbijediti sanitarne sjee ukoliko vlasnici
uma ne mogu sami provesti sanitarnu sjeu.
(2) Mrtva i zaraena neposjeena stabla, pojedinana ili u malim grupama, ne
moraju biti posjeena u kontekstu sanitarne sjee ako se mogu smatrati obogaenjem umskog
biodiverziteta i ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju sastojinama. Korisnik uma i vlasnici
privatnih uma koji su odgovorni da obezbijede sanitarnu sjeu mogu traiti miljenje od
Uprave za umarstvo ukoliko nije jasan stepen opasnosti.
(3) Korisnik uma i vlasnik privatnih uma duan je izvoditi sljedee mjere zatite
uma:
a) postavljanje, osmatranje i odravanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih

15

stabala za potkornjake,
b) sanaciju umskih podruja nakon elementarnih nepogoda i prenamnoenja
tetoina,
c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugih dijelova drveta etinara i brijesta
koje predstavlja poseban rizik za razmnoavanje parazita, irenja uzronika
biljnih bolesti i tetoina upotrebom hemijskih sredstava za tretiranje u skladu
sa ovim zakonom,
d) uspostavljanje i odravanje umskog reda.
(4) Pod umskim redom iz stava (3) taka d) ovog lana smatra se preduzimanje mjera
za sprjeavanje pojave poara, tetnih insekata i biljnih bolesti, tetnog djelovanja vjetra,
snijega i drugih nepogoda, oteivanje stabala i podmlatka i zagaivanja voda prilikom sjee i
izvoza drveta.
(5) Rad u umama mora biti izveden u odgovarajuoj sezoni, na nain koji smanjuje
pojavu teta po umski ekosistem.
(6) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje obim mjera za uspostavljanje i
odravanje umskog reda i nain njihovog provoenja.
(7) Korisnik uma duan je u roku od est mjeseci, a najkasnije u roku od godinu dana
od dana zavretka izvoenja radova radova u umi i na umskom zemljitu izvriti sanaciju
umske infrastrukture, izgraenih rekreativno turistikih i sportskih sadraja ukoliko prilikom
izvoenja radova u umi i na umskom zemljitu priini tetu na istim.
lan 23.
(Obnova uma nakon nepogode)
(1) U sluaju nepogode u umi uzrokovane bilo kojim biotikim ili nebiotikim
uticajima, ukljuujui i umske poare, korisnik uma u saradnji sa Upravom za umarstvo,
priprema plan za obnovu oteenih i unitenih uma i umskog zemljita. Plan sadri opis
nepogode, stepen oteenja ume, mjere koje se trebaju provesti i trokove sanacije i obnove.
(2) Ako korisnik/vlasnik uma dokae da nije u mogunosti finasirati trokove obnove
iz stava (1) ovog lana, moe podnijeti zahtjev Ministarstvu i opini koje e u skladu sa
svojim mogunostima iz namjenskih sredstava uestvovati u sufinasiranju obnove.
Odjeljak D. Promet drveta i nedrvnih umskih proizvoda
lan 24.
(Promet drveta i nedrvnih umskih proizvoda)
(1) Drvo, dijelove stabala i grane posjeene u umi i izvan ume (na poljoprivrednom
zemljitu, meama, pojedinana stabla i sl.), nije dozvoljeno pomjerati od panja dok se ne
obiljei umskim ekiem (igoe), obroji, premjeri i evidentira. Zabranjeno je iste stavljati u
promet dok se ne izda otpremni iskaz.
(2) igosanje, obrojavanje, premjeravanje, evidentiranje i izdavanje otpremnog
iskaza za drvo koje potie iz dravne ume vri korisnik uma, a za drvo iz privatnih uma i
izvan ume (na poljoprivrednom zemljitu, meama, pojedinana stabla i sl.) Uprava za
umarstvo ili pravno lice za obavljanje strunih poslova u privatnim umama.
(3) Nedrvne umske proizvode iz lana 39. stava (2) take c) ovog zakona nije
dozvoljeno stavljati u promet bez odobrenja korisnika uma ili vlasnika privatne ume.

16

(4) Pod prometom drveta i nedrvnih umskih proizvoda, u smislu ovog zakona,
podrazumjeva se prevoz saobraajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladitenje kao i
primanje drveta u preraivake kapacitete u kojima se vri prerada drveta.
(5) Zabranjeno je:
a) vriti sjeu bez prethodne doznake i stavljanje u promet umske drvne proizvode
bez igosanja, obrojavanja i otpremnog iskaza.
b) stavljati u promet nedrvne umske proizvode bez otpremnog iskaza.
(6) Privremeno oduzimanje drveta i nedrvnih umskih proizvoda (zapljena) koji su
stavljeni u promet u suprotnosti sa odredbama ovog lana vre uvari uma, pripadnici
policije i umarski inspektor, dok privremeno oduzimanje sredstava kojima je izvrena
nezakonita radnja vre pripadnici policije u skladu sa vaeim propisima koji se odnose na
krivinu, odnosno prekrajnu odgovornost. Privremeno oduzeti umski proizvodi pohranjuju
se na mjestu koje odredi Uprava za umarstvo. U sluaju da postoji mogunost da se u toku
pohranjivanja umskim proizvodima ili sredstvima umanji vrijednost, zaplijenjenu robu
licitacijom e prodati Uprava za umarstvo, a finansijska sredstva deponovati na depozitni
raun za prikupljanje javnih prihoda Budeta Kantona Sarajevo i ista se rasporeuju na
namjenski raun otvoren u okviru Jedinstvenog rauna Trezora Kantona - Ministrastvo
privrede - Uprava za umarstvo (u daljem tekstu: depozitni raun Budeta Kantona).
(7) Zabranjeno je stavljati u promet i uskladitavati drvo etinara i brijesta sa korom u
periodu vegetacije, od 1. aprila do 1. novembra.
(8) Izuzetno od stava (7) ovog lana drvo etinara i brijesta moe se sa korom stavljati
u promet ako period od sjee do otpreme traje krae od ciklusa razvoja insekta, a najdue 21
dan.
(9) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje nain igosanja, obrojavanja,
premjeravanja, sadraj i nain izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potie iz dravnih i
privatnih uma, kao i nain voenja evidencija, obiljeavanja i izdavanja dokumentacije za
drvne sortimente u unutranjem prometu i trgovini izmeu treih lica.
(10) Pravna i fizika lica koja nanesu tetu umama i umskom zemljitu po bilo
kojem osnovu duni su vlasniku ume i umskog zemljita nadoknaditi tetu prema odtetnom
cjenovniku.
(11) Ministar donosi Pravilnik o nainu utvrivanja i nadoknadi tete iz stava (10)
ovog lana.
POGLAVLJE III - UME I UMSKO ZEMLJITE S POSEBNIM REIMOM
GOSPODARENJA
lan 25.
(Opi principi)
(1) Da bi se obezbijedila njihova zatita ili poseban reim gospodarenja, odreene
ume mogu biti proglaene zatitnim umama ili umama s posebnom namjenom. Njima e se
gospodariti na nain koji e obezbijediti namjenu zbog koje su proglaene.
(2) Procjena funkcija zatitnih uma i uma s posebnom namjenom utvruje se
strunim umarskim elaboratom sa podacima o stanju uma i principima gospodarenja
umama u cilju ouvanja uma i ostvarivanja namjene proglaenja podruja, a koristi se za
proglaenje iz stava (1) ovog lana. ume koje predstavljaju dio podruja zatienog
propisom donesenim u skladu sa drugim zakonom Federacije, koji takoer propisuje poseban
17

reim gospodarenja za ume, smatraju se umama s posebnom namjenom.

(3) Nain gospodarenja i obnove uma unutar zatienog podruja propisuje se
programom za gospodarenje umama, u skladu sa svrhom radi koje su proglaene i na nain
odreen aktom o njihovom proglaenju. Trokove gospodarenja umama unutar zatienog
podruja snosi pravno lice na iji je zahtjev proglaenje izvreno.
(4) Propis kojim se ume proglaavaju zatitnim umama ili umama s posebnom
namjenom odreuje reim gospodarenja takvim umama, izvrioca propisanog reima kao i
pravno lice koje je odgovorno za obezbjeenje sredstava za pokrie trokova vezanih za
posebni reim gospodarenja. Vlasnik/korisnik ume ima pravo na naknadu za ogranieno
koritenje ili poveane trokove gospodarenja. Naknadu snosi pravno lice na iji je zahtjev
proglaenje izvreno. Visina naknade se utvruje sporazumno, a ako se sporazum ne postigne
naknada se utvruje kod nadlenog suda.
(5) Zatitne ume i ume s posebnom namjenom moraju se ucrtati na kartu i na terenu
obiljeiti vidljivim znakovima koji se odrede u propisu o proglaenju ume. ume e biti
predmet nadzora umarskog inspektora bez obzira na tijelo koje je izvrilo proglaenje.
Obiljeavanje uma vri pravno lice koje upravlja zatienim podrujem. Trokove
obiljeavanja snosi pravno lice na iji je zahtjev uma proglaena zatitnom, odnosno umom
sa posebnom namjenom.
(6) U postupku proglaenja zatitnih uma i uma sa posebnom namjenom u skladu sa
posebnim propisima iz ove oblasti nosioc izrade propisa je duan pribaviti miljenje
Ministarstva.
(7) Ministarstvo vodi evidenciju zatitnih uma i uma sa posebnom namjenom.
lan 26.
(Zatitne ume)
(1) Zatitne ume su:
a) ume koje prvenstveno slue za zatitu zemljita na strmim terenima i zemljita
podlonih erozijama, bujicama, klizitima ili otrim klimatskim uslovima koji
ugroavaju postojanje samih uma,
b) ume iji je glavni zadatak zatita naselja, privrednih i drugih objekata kao to su
saobraajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture,
zatita izvorita i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i ume koje su
podignute kao zatitni pojasevi, odnosno koje slue protiv prirodnih nepogoda,
katastrofa ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja.
(2) Zatitne ume iz stava (1) ovog lana proglaava Vlada na prijedlog Ministarstva
ili opina uz prethodno pribavljeno miljenje Uprave za umarstvo.
(3) Primjerak akta o proglaenju zatitne ume obavezno se dostavlja Ministarstvu
prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona
Sarajevo, Zavodu za zatitu kulturno historijskog i prirodnog naslijea Kantona Sarajevo i
opini na ijem se podruju zatitna uma nalazi.
lan 27.
(ume s posebnom namjenom)
(1) Za ume sa posebnom namjenom proglaavaju se:
a) ume unutar zatienih podruja ili prirodnih vrijednosti zatiene na osnovu

18

b)
c)
d)
e)

propisa o zatiti prirode,

ume od posebnog znaaja za odbranu i potrebe Oruanih snaga Bosne i
Hercegovine,
ume ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti,
ume od specijalnog znaaja za proiavanje zraka i snabdjevanje vodom,
ume namjenjene za izletita, odmor, ope obrazovanje, rekreaciju, turizam,
klimatska i druga ljeilita.

(2) ume iz stava (1) take a), b), d) i e) ovog lana proglaavaju se umama sa
posebnom namjenom u skladu sa odredbama Zakona o zatiti prirode (Slubene novine
Federacije BiH, broj 33/03) ili drugim propisom koji takoer propisuje poseban reim
gospodarenja za ume, a ume iz stava (1) taka c) ovog lana u skladu sa odredbama Zakona
o sjemenu i sadnom materijalu umskih i hortikulturnih vrsta drvea i grmlja (Slubene
novine Federacije BiH, br. 71/05 i 8/10).
(3) Primjerak akta o proglaenju uma s posebnom namjenom iz stava (1) taka c)
ovog lana obavezno se dostavlja Ministarstvu prostornog ureenja i zatite okolia Kantona
Sarajevo, Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavodu za zatitu kulturno
historijskog i prirodnog naslijea Kantona Sarajevo i opini na ijem se podruju zatitna
uma nalazi.
lan 28.
(Zahtjev za proglaenje)
Zahtjev sa elaboratom za proglaenje zatitnih uma i uma sa posebnom namjenom koji
podnosi zainteresovana institucija ili pravno lice obavezno sadri sljedee:
a) cilj i razloge zbog kojih se predlae proglaenje zatitnih uma i uma sa
posebnom namjenom,
b) opinu, naziv katastarske opine, broj zemljinoknjinog uloka i broj katastarske
parcele, kao i naziv umsko gospodarske jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka,
c) digitaliziranu kartu razmjere 1:10.000 (za manja podruja razmjera 1:5.000), sa
ucrtanim parcelama za koju se trai proglaenje zatitne ume odnosno ume sa
posebnom namjenom,
d) struni umarski elaborat sa podacima o stanju uma i principima gospodarenja
umama u cilju ouvanja uma i ostvarivanja namjene proglaenja podruja zatite,
e) procjenu okolinog uticaja,
f) predloena ogranienja u gospodarenju,
g) predloene naknade ukoliko one dou u obzir,
h) saglasnost opine,
i) odgovarajue administrativne mjere ukljuujui javne obavijesti i rasprave.
lan 29.
(Procjena okolinog uticaja)
(1) U okviru donoenja odluke vezane za ume i umska zemljita, ije bi provoenje i
implementiranje moglo prouzrokovati promjenu stanja uma i umskog zemljita bilo u
fizikom ili u funkcionalnom smislu, obavezno se vri procjena uticaja na okoli.

19

(2) Procjena okolinog uticaja je obavezna za podizanje monokultura na povrini veoj

od pet hektara i za prevoenje umskog zemljita drugoj namjeni iz lana 52. ovog zakona, u
skladu sa propisima o zatiti okolia.
POGLAVLJE IV - ZATITA UMA I NJIHOVIH FUNKCIJA
Odjeljak A. Zatita uma i umskog zemljita od teta
lan 30.
(Zatita uma od poara)
(1) Zabranjeno je u umama i na umskom zemljitu kao i na drugom zemljitu na
udaljenosti do 150 m od ume loenje otvorene vatre.
(2) Zabranjena je izgradnja i rad fabrika i drugih objekata koji rade sa otvorenim
plamenom na udaljenosti manjoj od 300 metara od granice ume.
(3) Izuzev od stava (1) ovog lana, vatra u umama i na umskom zemljitu moe se
loiti samo na mjestima odreenim i obiljeenim od strane Uprave za umarstvo i vlasnika
privatnih uma uz pridravanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti.
(4) U umama i na umskim zemljitima namjenjenim za izletita, u dane praznika i
druge neradne dane, Uprava za umarstvo je duna obezbijediti deurnu uvarsku slubu.
(5) Ministarstvo putem Uprave za umarstvo, klasifikuje ume i umsko zemljite po
stepenu opasnosti od umskih poara. Podruja u kojima opasnost od umskog poara
predstavlja ozbiljnu prijetnju ekolokoj ravnotei ili bezbjednosti ljudi i stvari, klasifikuju se
kao podruja velike opasnosti. Podruja gdje opasnost od poara nije stalna ili ciklina ali
predstavlja znaajnu prijetnju umskim ekosistemima klasifikuju se kao podruja srednje
opasnosti.
(6) Korisnici uma u saradnji sa Upravom za umarstvo i nadlenim organom civilne
zatite, izrauju planove za zatitu uma od poara. Uprava za umarstvo i korisnici uma
obavezni su provodit ove planove i redovno izvjetavati Ministarstvo o izvravanju mjera za
zatitu od poara.
(7) Korisnici uma i vlasnici privatnih uma duni su da redovno obavjetavaju
Kantonalni i opinski organ nadlean za poslove civilne zatite o svim poarima u umama i
na umskom zemljitu.
(8) Ministar pravilnikom propisuje sadraj planova za zatitu od poara i izgled
obrasca na kojem se izvjetava o umskim poarima.
(9) Ministar donosi Pravilnik za obraun direktnih i indirektnih teta uzrokovanih
umskim poarima.
(10) Uprava za umarstvo izrauje karte podruja prema stepenu opasnosti od umskih
poara.
lan 31.
(Hemijska sredstva i odlaganje otpada)
(1) Zabranjena je upotreba hemijskih sredstava u umi i na umskom zemljitu.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, certificirana hemijska sredstva, pod uslovom da
ne ugroavaju bioloku ravnoteu, mogu biti koritena u umskim rasadnicima i u umama za
zatitu biljaka od divljai i od korova, za smanjenje prekomjerne populacije insekata iji broj

20

ne moe biti smanjen ni na koji drugi nain, te za gaenje umskih poara.

(3) Nadleno kantonalno ministarstvo nakon ispitivanja potreba za snadbijevanja
vodom sa izvorita u umi izdaje dozvolu za iznimnu upotrebu hemijskih sredstva iz stava (2)
ovog lana, u kojoj se propisuje nain upotrebe. Rok za izdavanje dozvole za smanjenje
prekomjerne populacije insekata je 5 dana.
(4) Zabranjeno je odlaganje otpada, smea ili zagaujuih tvari u umi ili na umskom
zemljitu. Vlasnici uma i korisnici uma obavezni su iz ume ukloniti otpad i smee i imaju
pravo na naknadu za nastale trokove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad, smee ili
zagaujue tvari deponovali u umu.
lan 32.
(Paa u umama)
(1) Zabranjena je paa, irenje, brst, kresanje grana i lisnika (u daljem tekstu:
paarenje) u umama.
(2) Izuzeto od stava (1) ovog lana korisnici uma i vlasnici privatnih uma mogu
prema dogovorenoj naknadi dozvoliti paarenje na povrinama koje su odreene u umsko
privrednoj osnovi. Paa se moe dozvoliti samo pod uslovom da je stoka pod nadzorom
uvara stoke.
(3) Paa u umama nee se dozvoliti ako bi se time ugrozio biodiverzitet, odnosno
flora, fauna i gljive zatiene prema propisima o zatiti prirode.
lan 33.
(Praenje zdravstvenog stanja uma)
(1) Uprava za umarstvo i korisnici uma prate zdravstveno stanje uma i obim teta u
umama, te o tome izvjetavaju Ministarstvo, opine i javnost.
(2) Ministar donosi pravilnik kojim se odreuje nain praenja zdravstvenog stanja
uma.
Odjeljak B. Nedrvni umski proizvodi
lan 34.
(Koritenje nedrvnih umskih proizvoda)
(1) Korisnik uma i vlasnik privatnih uma mogu uzgajati i iskoritavati nedrvne
umske proizvode ili odobriti drugim pravnim i fizikim licima njihovo iskoritavanje u
obimu i na mjestima koja su odreena u umsko privrednoj osnovi.
(2) Zabranjeno je u umi i na umskom zemljitu iskoritavanje humusa, gline, treseta,
pijeska, ljunka i kamena sa povrine zemlje kao i skidanje kore sa drvea i buenje stabala,
uklanjanje iz ume grana i drugih ostataka drveta od sjee kao i ostalih organskih materija
koje su neophodne za poboljanje plodnosti tla.
(3) Izuzetno korisnik uma i vlasnik privatnih uma mogu za svoje potrebe, za potrebe
graana i drugih pravnih lica iskoritavati umske proizvode i stava (2) ovog lana.
(4) KJP Sarajevo ume moe za vlastite potrebe koristiti mineralne sirovine na
lokalitetima predvienim umsko privrednom osnovom i godinjim planovima realizacije
umsko privredne osnove u svrhu izgradnje i odravanja umskih puteva.
(5) Ako korisnik uma planira koristiti mineralne sirovine u komercijalne svrhe duan
21

je postupiti u skladu sa lanom 52. ovog zakona.

(6) Korisnik uma duan je do 28. februara tekue godine za prethodnu godinu Upravi
za umarstvo dostaviti podatke o vrsti i koliini nedrvnih umskih proizvoda koji su
prikupljeni na podruju kojim gospodari.
(7) Koritenje nedrvnih umskih proizvoda nee se dozvoliti ako bi se time ugrozio
biodiverzitet umskih ekosistema, odnosno flora, fauna i gljive zatiene prema propisima o
zatiti prirode.
(8) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj, iskoritavanje,
sakupljanje i promet nedrvnih umskih proizvoda.
lan 35.
(Divlja u umi)
(1) Vrste divljai i njihovo brojno stanje u umama moraju obezbjediti bioloku
ravnoteu i ne smiju ugroziti druge lanove ekosistema ili sprijeiti ostvarivanje ciljeva
gospodarenja umama. Unoenje pojedinih vrsta divljai u ume i na umska zemljita mora
obezbjediti njihov opstanak i ne smije ugroziti druge organizme na stanitu.
(2) Korisnik lovita duan je priinjene tete i oteenja koja je prouzrokovala divlja
u umi nadoknaditi korisniku i vlasniku privatnih uma u skladu sa odredbama Zakona o
lovstvu (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 4/06 i 8/10).
Odjeljak C. Zatita ugroenih vrsta
lan 36.
(Ugroene vrste)
(1) Zabranjena je sjea, iskorjenjivanje ili bilo kakvo oteivanje stabala Panieve
omorike (Picea omorika (Pani) Purk.), tise (Taxus baccata L.), meje lijeske (Corylus
colurna L.), planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), planinskog bora (Pinus mugo Turra),
zelene johe (Alnus viridis (Chaix) Lam. & DC.), munike (Pinus heldreichii Christ.), zanovijeti
(teria ramentacea (Sieber) Presl), boikovine (Ilex aquifolium), lovorolisnog likovca (Daphne
laureola) i meke veprine (Ruscus hippoglosum), osim ako su potrebne uzgojne i sanitarne
sjee.
(2) Zahtjev za odobravanje sjee iz stava (1) ovog lana podnosi se Ministarstvu, a
Uprava za umarstvo uviajem na licu mjesta sainjava zapisnik na osnovu kojeg Ministar
donosi rjeenje i dostavlja ga podnosiocu zahtjeva i umarskoj inspekciji.
Odjeljak D. Saobraaj u umama
lan 37.
(Izgradnja i odravanje umske infrastrukture)
(1) umska infrastruktura slui prvenstveno za potrebe gospodarenja umama i
sastavni je dio ume.
(2) Planiranje, izgradnja i odravanje umske infrastrukture obavlja se uz potivanje
tehnikih, gospodarskih i ekolokih uslova, umskog tla, vegetacije, divljai i uz njihovu
maksimalnu zatitu.
(3) Pri planiranju i izgradnji umske infrastrukture potrebno se prilagoditi prirodnom
okoliu te uvaavati potrebe opine, kao i protupoarne, turistike i rekreativne potrebe.
22

(4) umska infrastruktura mora biti izgraena, odravana i koritena na nain da

iskljuuje:
a) ugroavanje izvora vode,
b) pojavu erozivnih procesa,
c) ugroavanje povrinskih i podzemnih voda,
d) poveanje rizika od klizita,
e) negativan uticaj na podruja koja su vana za opstanak divljih ivotinja i
bioloku raznolikost,
f) negativan uticaj na prirodno i kulturno naslijee,
g) ugroavanje ostalih funkcija ili vienamjensku upotrebu ume.
(5) umski kamionski put se moe graditi nakon to se izradi projekat za njegovu
izgradnju i pribavi dozvola nadlenog organa.
(6) Korisnik uma, u skladu sa odredbama ovog zakona, gradi, odrava i nadgleda
umsku transportnu infrastrukturu i promet na istoj.
(7) Korisnik uma dostavlja podatke neophodne za uspostavljanje i voenje katastra
umske infrastrukture Upravi za umarstvo koja isti dostavlja opini.
lan 38.
(Saobraaj u umama)
(1) Zabranjeno je kretanje motornih vozila u umama i na umskim putevima osim u
svrhu gospodarenja umama i nadzora, spaavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera
za zatitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinca zemljitu, za koje
su odgovorni, kao i lokalnog stanovnitva.
(2) Vlasnik i korisnik uma i umskog zemljita mogu dozvoliti kretanje umskim
putem treem licu po dogovoru koji moe ukljuivati odreenu naknadu.
(3) Za organizovanje biciklistikih i moto trka umskim putem potrebno je pribaviti
dozvolu korisnika/vlasnika.
(4) teta na umskim putevima priinjena od strane drugih korisnika mora biti
nadoknaena vlasniku/korisniku uma.
lan 39.
(Pristup umama)
(1) Sva lica imaju pravo kretati se kroz umu ili umskim zemljitem u cilju rekreacije,
ako nije drugaije odreeno ovim ili nekim drugim Kantonalnim zakonom. Sva lica koja
ovako koriste umu ili umsko zemljite to rade na vlastitu odgovornost. Korisnik odnosno
vlasnik ume nije obavezan preduzeti posebne mjere predostronosti prema posjetiocima
uma niti e se smatrati odgovornim za bilo kakve tete ili povrede koje pretrpe takva lica.
(2) Bez odobrenja korisnika ili vlasnika ume zabranjeno je:
a) postavljati logor u umi,
b) smjetati pelinjake,
c) sakupljati nedrvne umske proizvode u koliini koja prelazi 1 kg,
d) ulaziti u fiziki i znakovima oznaena umska podruja i zatvorene umske
ceste,
e) ulaziti u podruja, umske ceste ili izletita gdje se vri sjea,
23

f) ulaziti u podruja prirodne obnove, poumljena podruja i umske rasadnike i

ulaziti u predjele i infrastrukturu koja je namijenjena za lov.
g) oteivanje i premjetanje svih vrsta slubenih znakova;
(3) Postavljanje ograda unutar ume je dozvoljeno samo u mjeri koja je neophodna za
odgovarajue radove gospodarenja umama, zatite i uzgoja divljai, spreavanja tete od
divljai i ni u kom sluaju nee ozbiljno remetiti pristup umama i umskom zemljitu.
POGLAVLJE V - UPRAVLJANJE UMAMA, KATASTAR UMA I EKONOMSKE
FUNKCIJE UMA
Odjeljak A. Upravljanje umama
lan 40.
(Dravne i privatne ume)
ume i umsko zemljite su u dravnom vlasnitvu (u daljem tekstu: dravne ume) i u
vlasnitvu fizikih i pravnih lica (u daljem tekstu: privatne ume).
lan 41.
(Upravljanje dravnim umama)
(1) Dravnim umama i umskim zemljitima na podruju Kantona upravlja
Ministarstvo pod uslovima utvrenim ovim zakonom.
(2) Ministarstvo jednom godinje dostavlja izvjetaj Vladi o stanju uma i umskog
zemljita na podruju Kantona.
lan 42.
(Sticanje vlasnitva)
(1) Pravo vlasnitva nad dravnim umama i umskim zemljitima ne moe se stei
njihovim koritenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelou.
(2) Strana fizika i pravna lica ne mogu sticati pravo vlasnitva na umama i umskim
zemljitima.
lan 43.
(Zabrana zauzimanja)
(1) Zabranjeno je svako neovlateno zauzimanje dravnih uma i umskog zemljita.
(2) Neovlateno zauzetu dravnu umu i umsko zemljite bespravni korisnik duan je
napustiti odmah po prijemu naloga umarskog inspektora ili uvara uma.
lan 44.
(Promet uma)
(1) Zabranjen je promet dravnih uma i umskih zemljita. Svaki promet dravnih
uma izvren suprotno odredbama ovog zakona je nezakonit i takav ugovor je nitav.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana promet dravnih uma moe se vriti samo u
svrhu arondacije i komasacije.
(3) Dravne ume ne mogu biti predmetom privatizacije.

24

(4) Kanton ima pravo prvenstva kupovine privatnih uma koje su proglaene zatitnim
umama ili umama s posebnom namjenom.
lan 45.
(Utvrivanje granica dravnih uma)
(1) Granice dravnih uma moraju biti na terenu obiljeene vidnim i trajnim
znakovima.
(2) Granice dravnih uma, koje nisu utvrene, moraju se utvrditi u skladu sa
zakonom koji ureuje premjer i katastar nekretnina i propisima donesenim na osnovu tog
zakona.
(3) Utvrene granice iz stava (2) ovog lana moraju se ucrtati na katastarskim
planovima i provesti kroz katastarski operat opinskog organa nadlenog za geodetske
poslove.
(4) Poslove obiljeavanja granica dravnih uma, uvanja i odravanja graninih
znakova vri korisnik uma.
(5) Ministar donosi Pravilnik o nainu obiljeavanja granica dravnih uma, kao i vrsti
i postavljanju graninih znakova.
lan 46
(Upravljanje privatnim umama)
(1) Privatne ume, u smislu ovog zakona, su sve ume i umsko zemljite za koje je
fiziko ili pravno lice upisano u zemljine knjige kao vlasnik.
(2) Privatnim umama upravljaju i gospodare njihovi vlasnici u skladu sa ovim
zakonom, podzakonskim propisima i odredbama umsko privredne osnove
(3) Privatnu umu duan je uvati vlasnik ume.
(4) Vlasnik privatne ume ugovorom, uz naknadu, prenosi obavljanje strunih poslova
kako je definisano ovim zakonom, Upravi za umarstvu ili pravnom licu za obavljanje stunih
poslova u privatnim umama.
(5) Naknada iz stava (4) ovog lana iznosi najvie 10 % od cijene na panju posjeenih
umskih drvnih sortimenata po cjenovniku umskih proizvoda koji donosi KJP Sarajevoume uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
(6) Pod strunim poslovima iz stava (4) ovog lana podrazumjevaju se doznaka,
primanje, premjeravanje, evidentiranje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje umskouzgojnih radova, struni nadzor, struni savjetodavni poslovi i zatita uma.
(7) Kada vlasnik privatne ume ugovorom prenese obavljanje strunih poslova Upravi
za umarstvo, naknada se uplauje na depozitni raun Budeta Kantona.
(8) Uprava za umarstvo ili pravno lice za obavljanje stunih poslova u privatnim
umama duni su voditi evidencije o izvrenim radovima i provedenim mjerama predvienim
kantonalnim umsko-razvojnim planom, umsko privrednom osnovom i projektom za
izvoenje. Podaci predvieni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu
najkasnije do 28. februara tekue godine.
(9) Za privatne ume projekat za izvoenje izrauje se u skladu sa lanom 12. ovog
zakona i donosi ga Uprava za umarstvo ili pravno lice za obavljanje strunih poslova u
privatnim umama.

25

(10) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje nain i oblik voenja registra
evidencija iz stava (8) ovog lana.
Odjeljak B. Ekonomske funkcije ume
lan 47.
(Zakljuivanje ugovora)
(1) Na podruju Kantona posluje KJP Sarajevo-ume.
(2) Ministarstvo ugovorom prenosi poslove gospodarenja dravnim umama iz lana
41. stav (1) na KJP Sarajevo-ume izuzev uma koje su posebnim propisom povjerene na
upravljanje KJU za zatiena podruja.
(3) Prava, zadaci i odgovornosti iz stava (2) ovog lana koje Ministarstvo ugovorom
prenosi na KJP Sarajevo-ume pored ostalog sastoje se iz:
a) realizacije umsko privredne osnove i izrade i realizacije projekata za izvoenje,
b) projektovanja, izgradnje, rekonstrukcije i odravanja umske infrastrukture,
c) prometa umskih drvnih sortimenata i nedrvnih umskih proizvoda,
d) izvravanja programa i planova bioloke reprodukcije uma propisanih umsko
privrednom osnovom,
e) provoenja mjera integralne zatite uma u skladu sa ovim zakonom,
f) proizvodnje i prometa umskog sjemena, umskog i hortikulturnog sadnog
materijala,
g) izvravanja planova koritenja nedrvnih umskih proizvoda,
h) realizacije planova razvoja umarstva i mjera racionalizacije u umarstvu,
i) realizacije aktivnosti predvienih izvedbenim dijelom kantonalnog umskorazvojnog plana,
j) svih ekonomskih odgovornosti, koristi i odluka,
k) ostalih poslova, zadataka i odgovornosti u skladu sa ugovorom o prenosu
poslova gospodarenja.
(4) Ministarstvo prati realizaciju ugovorenih obaveza iz stava (2) ovog lana.
lan 48.
(Evidencije o izvrenim radovima u umarstvu)
(1) Korisnici uma duni su voditi evidenciju o izvrenim radovima i provedenim
mjerama predvienim kantonalnim umsko-razvojnim planom, umsko privrednom osnovom,
godinjim planom realizacije umsko privredne osnove i projektom za izvoenje ili
programom upravljanja zatitnim umama i umama sa posebnom namjenom. Podaci
predvieni evidencijama moraju se evidentirati za proteklu godinu i dostaviti Upravi za
umarstvo najkasnije do 28. februara tekue godine za prethodnu godinu.
(2) Ministar donosi Pravilnik o nainu i obliku voenja registra evidencija iz stava (1)
ovog lana.
lan 49.
(Naknada za koritenje uma)
Korisnik dravnih uma duan je plaati naknadu za koritenje uma u visini 6% od
ostvarenog prihoda od drveta raunajui cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od
nedrvnih umskih proizvoda po cjenovniku iz lana 46. stav (5) i u skladu sa lanom 60. ovog
zakona.
26

Odjeljak C. Katastar uma

lan 50.
(Katastar uma)
(1) Korisnici uma i pravno lice za obavljanje stunih poslova u privatnim umama,
duni su Upravi za umarstvo dostaviti katastar dravnih i privatnih uma najdalje do 31.
marta tekue godine za prethodnu godinu sa evidentiranim svim promjenama u toku godine.
(2) Uprava za umarstvo duna je jedan primjerak izraenog katastra uma dostaviti
opini na ijem se podruju uma nalazi.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje nain voenja katastra uma za
dravne i privatne ume.
Odjeljak D. Odnosi kod koritenja uma
lan 51.
(Prava treih lica)
(1) Prava treih lica na dravnu umu potuju se ako su upisana u zemljine knjige.
(2) Zabranjeno je utvrivati nova ili iriti postojea prava treih lica na dravnu umu,
osim ako je to u skladu sa odredbama ovog zakona.
POGLAVLJE VI - KORITENJE UMA U DRUGE SVRHE
Odjeljak A. Promjena namjene umskog zemljita i gradnja u umi
lan 52.
(Krenje ume)
(1) Zabranjeno je krenje uma.
(2) Krenje ume, odnosno promjena namjene umskog zemljita, moe se dozvoliti
samo ako se radi o izgradnji objekata planiranih vaeim planom prostornog ureenja.
(3) Saglasnost iz stava (2) ovog lana daje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno
miljenje opine na ijem podruju se nalazi uma i/ili umsko zemljite.
(4) Zahtjev za krenje uma odnosno promjenu namjene umskog zemljita moe
podnijeti vlasnik ili koncesionar.
(5) Zahtjev za krenje, odnosno promjenu namjene umskog zemljita, podnosi se
Ministarstvu i sadri sljedeu dokumentaciju:
a) izvadak iz vaeeg plana prostornog ureenja,
b) izvadak iz zemljinih knjiga, kopiju katastarskog plana i prepis posjedovnog
lista,
c) koncesioni ugovor ako se radi o koncesiji,
d) okolinu saglasnost u skladu sa propisima o zatiti okolia,
e) saglasnost organa nadlenog za zatitu istorijskog i prirodnog naslijea,
f) saglasnost organa nadlenog za vodoprivredu,
g) procjenu visine trokova podizanja i odravanja novih uma na povrini koja je
27

predmet krenja sa trinom vrijednosti drveta koje se dobije sjeom, uraenu od

strane Uprave za umarstvo.
(6) Ako se u roku od dvije godine od dana dostavljanja saglasnosti iz stava (3) ovog
lana iskreno zemljite ne privede namjeni radi koje je krenje izvreno, korisnik iskrenog
zemljita duan je o svom troku izvriti njegovo poumljavanje.
(7) Saglasnost za promjenu namjene umskog zemljita vai godinu dana od dana
njenog donoenja.
(8) Ministarstvo donosi prethodnu saglasnost, koja obavezno sadri utvreni iznos
naknade za krenje ume i promjenu namjene umskog zemljita.
(9) Nakon izvrene uplate naknade iz stava (8) ovog lana Ministarstvo e donijeti
konanu saglasnost za promjenu namjene umskog zemljita.
(10) Naknada se uplauje kao namjenski prihod na depozitni raun Budeta Kantona i
ista se moe koristiti na podruju opine gdje je ostvarena, a samo u svrhu podizanja novih
uma i kupovinu uma u skladu sa odredbama ovog zakona.
(11) Trokove postupka za izdavanje saglasnosti iz stava (8) i (9) ovog lana snosi
podnosilac zahtjeva.
lan 53.
(Gradnja u umi)
U umi i na umskom zemljitu moe se graditi samo umska infrastruktura, objekti
potrebni za gospodarenje umama u skladu sa vaeom umsko privrednom osnovom i lovno
uzgojni i lovno tehniki objekti u skladu sa vaeom lovno privrednom osnovom.
Odjeljak B. Zakup
lan 54.
(Zakup umskog zemljita)
(1) Zabranjeno je davanje dravnih uma i umskog zemljita u zakup.
(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, Ministarstvo moe pojedina umska zemljita
ugovorom dati u zakup uz prethodno pribavljeno miljenje opine na ijem se podruju nalazi
umsko zemljite. Ugovor o zakupu se moe zakljuiti radi postavljanja privremenih objekata
ija je gradnja predviena ugovorom o koncesiji i GSM baznih stanica, uzgoja divljai,
podizanja viegodinjih nasada na neobraslom umskom zemljitu ukoliko se time ne
naruavaju funkcije ume.
(3) umsko zemljite koje se daje u zakup moe se koristiti samo u skladu sa
ugovorom o zakupu i ne moe se davati u podzakup.
(4) Prije sklapanja ugovora o zakupu umskog zemljita potrebno je pribaviti miljenje
Pravobranilatva Kantona Sarajevo.
(5) Naknada koja se ostvaruje po osnovu ugovora o zakupu iz stava (2) ovog lana
uplauje se na depozitni raun Budeta Kantona.

28

Odjeljak C. Slunost
lan 55.
(Pravo slunosti na dravnoj umi i umskom zemljitu)
(1) Na umi i umskom zemljitu u dravnom vlasnitvu moe se uspostaviti pravo
slunosti u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektrinih vodova, kao i za
druge namjene ako je proglaen javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji
(Slubene novine Fedracije BiH br. 70/07, 36/10 i 25/12).
(2) Ugovor kojim se uspostavlja slunost na umi i umskom zemljitu u dravnom
vlasnitvu zakljuuje se izmeu korisnika i Ministarstva.
(3) Naknada koja se ostvaruje po osnovu slunosti iz stava (1) ovog lana uplauje se
na depozitni raun Budeta Kantona.
(4) Lice u iju korist se zasniva slunost obavezno je uplatiti naknadu iz lana 52.
ovog zakona, bez provoenja procedure za krenje ume.
(5) Sredstva naplaena po osnovu zakupa i prava slunosti mogu se koristi iskljuivo u
svrhu podizanja novih uma i kupovinu uma u skladu sa odredbama ovog zakona na
podruju opine gdje je ostvaren prihod.
(6) Vlada e utvrditi cijenu davanja umskog zemljita u dravnom vlasnitvu u zakup
iz lana 54. ovog zakona i zasnivanje slunosti iz stava (3) ovog lana.
POGLAVLJE VII - UPRAVA ZA UMARSTVO
lan 56.
(Uprava za umarstvo)
U cilju uspostavljanja i ostvarivanja funkcije upravljanja u smislu ovog zakona, provoenja
administrativno-upravnih poslova, kreiranja i provoenja jedinstvene umarske politike u
sastavu Ministarstva je Uprava za umarstvo.
lan 57.
(Poslovi Uprave za umarstvo)
(1) Uprava za umarstvo obavlja sljedee poslove:
a) obezbjeuje neposrednu zatitu dravnih uma iz lana 47. stav (2) ovog zakona
putem uvarske slube,
b) prikuplja i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih uma, ustanovljava i vodi
katastar uma i umskog zemljita i katastar umske infrastrukture u dravnom i
privatnom vlasnitvu za podruje Kantona,
c) priprema nacrt kantonalnog umsko-razvojnog plana,
d) priprema i prati provoenje programa za realizaciju aktivnosti predvienih
kantonalnim umsko-razvojnim planom,
e) provodi proceduru izrade, finansira, prati provedbu i vodi evidenciju vaenja
umsko privrednih osnova za sve ume na podruju Kantona (dravne i privatne
ume),
f) prua strunu pomo za izradu umsko privrednih osnova,
g) obezbjeuje nadzor na izradi umsko privrednih osnova,
h) izrauje plan i program za bioloku obnovu uma, programe i planove koji se
29

i)
j)
k)

l)

m)
n)
o)
p)
r)

finansiraju iz Budeta Kantona,

utvruje i vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu umskog
sjemena i proizvoaa umskog i ukrasnog drvea i grmlja u Kantonu,
prati zdravstveno stanje uma, obavlja dijagnoznoprognozne poslove i prati
stanje i stepen oteenosti uma,
u saradnji sa korisnikom uma i nadlenim organom civilne zatite izrauje i u
okviru svoje nadlenosti provodi programe integralne zatite uma i planove
protivpoarne zatite te vodi odgovarajue baze podataka,
izrauje podloge za programe razvoja umarstva i obezbjeuje podatke za
potrebe prostornih planova uz primjenu tehnikih normativa iz oblasti
umarstva;
prati ekonomsko stanje umarstva,
informie i upoznaje javnost o stanju uma i razvoju umarstva te izdaje
prigodne strune publikacije o stanju uma i njihovom znaaju,
priprema i izrauje programe iz oblasti umarstva koji se finansiraju ili
sufinansiraju iz namjenskih sredstava Budeta Kantona,
podrava i promovie nauno istraivaku djelatnost i transfer znanja iz oblasti
umarstva,
organizuje savjetovanja i prua strunu i savjetodavnu pomo korisniku dravnih
uma i vlasnicima privatnih uma.

(2) Uprava za umarstvo priprema godinji plan rada, finansijske planove i izvjetaje o
izvrenim radovima za Vladu.
lan 58.
(uvanje uma)
(1) Uprava za umarstvo je duna obezbjediti neposrednu zatitu dravnih uma i
umskog zemljita iz lana 47. stav (2) ovog zakona, a odnosi se na uvanje uma od:
umskih poara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i tetoina, bespravnog
prisvajanja i koritenja i drugih protivzakonitih radnji, kao i kontrolu koritenja i prometa
umskih proizvoda iz privatnih uma putem uvara uma.
(2) uvari uma iz stava (1) ovog lana su u okviru Uprave za umarstvo rasporeeni
po odreenim uvarskim reonima. uvanje uma obavljaju struna lica (u daljem tekstu:
uvari uma) koja za to ovlasti Ministarstvo.
(3) uvari ume mogu biti lica koja su zavrila srednju umarsku kolu III ili IV
stepen i koja ispunjavaju uslove za noenje oruja.
(4) uvari uma su ovlatene slubene osobe i imaju javna ovlatenja.
(5) uvari uma slubu obavljaju u uniformi, moraju biti naoruani i moraju
posjedovati dokument legitimaciju uvara uma kojom potvruju status uvara uma.
Legitimaciju imaju i druga struna lica koja imaju ovlatenje za poslove zatite uma.
(6) Dunosti uvara uma su da:
a) uva umu od umskih poara na nain kako je utvreno ovim zakonom i
planovima zatite uma od poara,
b) uva umu i umska zemljita od bespravnog zauzimanja i koritenja, od
bespravnih sjea, sprjeava bespravnu izgradnju u umi i na umskim
zemljitima,
30

c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
k)
l)
m)

n)

evidentira bespravno posjeena stabla u propisane obrasce i obiljeava ih,

prati pojave i kretanje biljnih bolesti i tetoina i tete nanesene umi od divljai,
prati odravanje umskog reda,
sprjeava nezakonito pokretanje drveta iz ume, ubiranje i sakupljanje nedrvnih
proizvoda i stavljanje istih u promet,
zaustavlja prijevozna sredstva, pregleda teret koji se prevozi i pregleda prateu
dokumentaciju za prijevoz umskih sortimenata,
evidentira, obiljeava i privremeno oduzima umske drvne proizvode koji su
stavljeni u promet u suprotnosti sa lanom 24. ovog zakona.
pregleda porijeklo drveta u pogonima za preradu drveta i na svim drugim
mjestima gdje se drvo dri,
pregleda sav transport na umskim putevima,
sprjeava istresanje i deponovanje (odlaganje) smea i drugog otpada u umu i
unitavanje graninih znakova,
sainjava zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim podacima o izvrenoj
radnji, izvriocima i visini tete,
obavezno legitimie sva lica zateena u vrenju prekrajnih radnji po ovom
zakonu i krivinih djela koja se odnose na ume ili za koja postoji osnovana
sumnja da su izvrila takva djela,
obavezno obavjetava Upravu za umarstvo, policijsku upravu i umarsku
inspekciju o svim zapaenim nepravilnostima.

(7) Za sve bespravne aktivnosti u skladu sa svojim dunostima iz stava (6) ovog lana,
uvar uma obavezan je bez odlaganja sainiti zapisnik o protivpravnoj radnji sa neophodnim
podacima. Uprava za umarstvo na osnovu zapisnika uvara uma podnosi zahtjev za
pokretanje postupka nadlenom sudu ili tuilatvu.
(8) Svako lice je duno da na zahtjev uvara uma pokae line isprave kojim se
utvruju njegov identitet i isprave za drvo i ostale umske proizvode u prevozu ili
uskladitene.
(9) Ministar donosi Pravilnik o nainu izvravanja zadataka, obliku i sadraju
legitimacije uvara uma, izgledu uniforme i opim kriterijima za utvrivanje uvarskih
reona.
POGLAVLJE VIII - FINANSIRANJE
lan 59.
(Namjenska sredstva)
(1) Radi ostvarivanja opeg interesa i dugoronih ciljeva zasnovanih na principima
odrivog gospodarenja umama i umsko privrednim osnovama ustanovljavaju se finansijska
sredstva za zatitu i unapreenje stanja postojeih i podizanja novih uma i za ruralni razvoj.
(2) Sredstva iz stava (1) ovog lana obezbjeuju se iz:
a) naknada za obavljanje strunih poslova u privatnim umama iz lana 46. stav (5)
ovog zakona;
b) naknada za koritenje dravnih uma iz lana 49. i lana 60. ovog zakona;
c) naknada iz lana 52. stav (8) ovog zakona;
d) naknada iz lana 54. stav (5) ovog zakona;

31

e) naknada iz lana 55. stav (3) ovog zakona;

f) naknada za opekorisne funkcije uma iz lana 61. ovog zakona;
g) ostalih izvora u skladu sa ovim zakonom i drugih izvora.
(3) Sredstva iz stava (2) ovog lana, osim dijela sredstava iz take b) koja pripadaju
opini, uplauju se na depozitni raun Budeta Kantona, a sredstva koja pripadaju opini
uplauju na depozitni raun za prikupljanje javnih prihoda opine.
(4) Sredstvima sa posebnih rauna iz stava (3) ovog lana raspolae Ministar i
opinski naelnik.
(5) Uplata prihoda iz stava (2) ovog lana, od take a) do g) vri se u skladu sa
propisima Federalnog ministarstva finansija o nainu uplate javnih prihoda budeta i
vanbudetskih fondova na podruju Kantona.
lan 60.
(Uplata naknade za koritenje uma)
(1) Naknada za koritenje dravnih uma iz lana 49. ovog zakona obraunava se od
ostvarenog prihoda od drveta raunajui cijenu drveta na panju i prihoda ostvarenog od
nedrvnih umskih proizvoda po cjenovniku umskih proizvoda KJP Sarajevo-ume i
uplauje se u sljedeim iznosima:
a) 1,0 % na depozitni raun Budeta Kantona,
b) 5,0 % na depozitni raun za prikupljanje javnih prihoda Budeta opine na ijem
podruju se ostvario prihod.
(2) Naknada iz stava (1) ovog lana uplauje se tromjeseno i po zavrnom godinjem
raunovodstvenom izvjetaju.
(3) Kontrolu obrauna i uplate naknade iz stava (1) ovog lana vri umarska
inspekcija.
(4) Ako obveznik plaanja naknade ne obrauna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog
lana, umarski inspektor koji je izvrio kontrolu uplate sredstava podnosi kod nadlenog
suda prijedlog za prinudno izvrenje ove novane obaveze, po pravosnanosti i izvrnosti
rjeenja o uplati sredstava koje je ispostavio obvezniku.
lan 61.
(Naknada za opekorisne funkcije uma)
(1) Naknadu za opekorisne funkcije uma plaaju sva pravna lica registrovana za
obavljanje djelatnosti na podruju Kantona kao i dijelovi pravnih lica ije je sjedite van
Kantona, a obavljaju djelatnost na podruju Kantona.
(2) Naknada iz stava (1) ovog lana plaa se u visini od 0,07 % od ukupno ostvarenog
prihoda tromjeseno i po zavrnom godinjem raunovodstvenom izvjetaju prema mjestu
ostvarenog prihoda.
(3) Naknada iz stava (1) ovog lana uplauje se na depozitni raun Budeta Kantona.
(4) Od obaveze plaanja naknade iz stava (1) ovog lana oslobaaju se: korisnici
dravnih uma, javne institucije, humanitarne organizacije, udruenja i fondacije.
(5) Obaveza uplate naknade iz stava (1) ovog lana zastarjeva u roku od 10 godina od
proteka godine u kojoj je obaveza nastala.
(6) Kontrolu obrauna i uplate naknade iz stava (1) ovog lana vre Porezna uprava i
32

umarska inspekcija.
(7) Ako obveznik plaanja naknade ne obrauna ili ne uplati naknadu iz stava (1) ovog
lana, inspektor koji je izvrio kontrolu uplate sredstava podnosi nadlenom sudu prijedlog za
prinudno izvrenje ove novane obaveze, a po pravosnanosti i izvrnosti rjeenja o uplati
sredstava koje je ispostavio obvezniku.
lan 62.
(Koritenje namjenskih sredstava kantona )
(1) Iz namjenskih sredstava Budeta Kantona prikupljenih po osnovu lana 59. stav
(2) ovog zakona finansira i/ili sufinansira se:
a) izrada i revizija kantonalnog umsko-razvojnog plana,
b) rad uvarske slube,
c) izrada umsko privrednih osnova za dravne i privatne ume,
d) nadzor nad prikupljanjem podataka za izradu umsko privrednih osnova za
dravne i privatne ume,
e) bioloke reprodukcije uma u obimu veem od onog koji je predvien umsko
privrednom osnovom,
f) obnove uma od posljedica elementarnih nepogoda, prenamnoenja insekata,
poara i slino,
g) unapreenja proizvodnje umskog reprodukcionog materijala,
h) ouvanja i unapreenja bioraznolikosti umskih ekosistema,
i) poumljavanje produktivnih a neobraslih umskih zemljita,
j) provoenje procesa deminiranja uma i umskog zemljita,
k) izgradnja, odravanje i unaprjeenje umske putne infrastrukture,
l) sufinansiranja tehnikih specijalistikih kurseva,
m) nauna istraivanja i strune analize,
n) kupovina uma i umskog zemljita.
(2) Uprava za umarstvo izrauje program utroka sredstava u skladu sa stavom (1)
ovog lana na osnovu kriterija za dodjelu namjenskih sredstava Kantona i dostavlja ga Vladi
na usvajanje. Prilikom izrade programa Uprava za umarstvo e potovati odredbe
kantonalnog umsko-razvojnog plana i iznos sredstava utvrenih Budetom Kantona u
tekuoj godini za te namjene.
(3) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuje postupak i kriteriji za dodjelu
namjenskih sredstava u oblasti umarstva iz Budeta Kantona.
lan 63.
(Koritenje namjenskih sredstava jedinica lokalne samouprave)
(1) Sredstva iz lana 60. stav (1) taka b) ovog zakona koriste se za izgradnju,
rekonstrukciju i odravanje infrastrukture na podruju opine.
(2) U cilju ouvanja i unaprjeenja umskih ekosistema
finansirati/sufinansirati aktivnosti utvrene lanom 62. stav (1) ovog zakona.

opina

moe

(3) Opinsko vijee donosi plan o utroku namjenskih sredstava koja se ne mogu
troiti prije donoenja ovog plana.

33

POGLAVLJE IX - NADZOR
lan 64.
(Upravni nadzor)
Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vri
Ministarstvo.
lan 65.
(Inspekcijski nadzor)
(1) Inspekcijski nadzor u provoenju ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
zakona vri umarski inspektor.
(2) Inspekcijski nadzor se vri u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u
Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 35/05) i Zakonom o
inspekcijama u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj 69/05) - (u daljem
tekstu: Zakon o inspekcijama).
lan 66.
(Uslovi za imenovanje umarskog inspektora)
Za kantonalnog umarskog inspektora moe se imenovati lice koje:
a) ima visoku strunu spremu VII stepen umarske struke (diplomirani inenjer
umarstva/Magistar umarstva),
b) ima poloen struni upravni ispit za rad u organima uprave, odnosno poloen
ispit opeg znanja predvien za dravne slubenike organa uprave u Federaciji
ili javni ispit predvien za dravne slubenike institucija Bosne i Hercegovine,
c) ima najmanje 5 godina radnog staa u struci.
lan 67.
(Ovlatenja kantonalnog umarskog inspektora)
Pored ovlatenja i dunosti odreenih Zakonom o inspekcijama, umarski inspektor je
ovlaten i duan da:
a) pregleda umsko privredne osnove, godinje planove gospodarenja, umsko
razvojne planove i programe, izvedbene projekte, planove bioloke obnove
uma i planove zatite uma, kontrolie njihovo izvrenje, poslovne knjige i
ostalu dokumentaciju,
b) pregleda sve radove, objekte, ureaje, rezne jedinice, kao i sva mjesta gdje se
drvo sjee, smjeta, prerauje, izvozi iz ume ili stavlja u promet,
c) kontrolie i prati primjenu standarda iz oblasti umarstva,
d) pregleda odabiranje i doznaku stabala za sjeu,
e) privremeno obustavi sjee i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama
ovog zakona i drugih propisa iz oblasti umarstva, do konane odluke
nadlenog organa,
f) zaustavlja prijevozna sredstva i pregleda prateu dokumentaciju za prevoz
umskih sortimenata i nedrvnih umskih proizvoda na regionalnim i
magistralnim putevima,
g) pregleda izvrenje svih radova koji su predvieni projektima za izvoenje,
umsko privrednom osnovom i godinjim planom,
h) kontrolie zatitu uma iz lana 57. stav (1) i 58. stav (6) ovog zakona koje
34

i)

j)

k)
l)
m)

n)
o)
p)

r)
s)
t)
u)

provodi Uprava za umarstvo.

u hitnim sluajevima u kojima bi mogla nastupiti teta po opti interes, na licu
mjesta rjeenjem nareuje obustavu rada i provoenje mjera za sprjeavanje
teta,
pregleda kako se provodi utvrivanje zdravstvenog stanja uma i mjera za
suzbijanje biljnih bolesti i tetoina i nareuje otklanjanje nedostataka i
provoenje mjera, ako se utvrdi da se korisnik/vlasnik uma ne pridrava
propisa i mjera zdravstvene zatite,
pregleda planove zatite uma od poara i provoenje planiranih mjera i naredi
otklanjanje nedostataka,
privremeno oduzima bespravno posjeeno drvo i drvo nezakonito stavljeno u
promet i nedrvne umske proizvode,
pregleda provoenje mjera na zatiti uma i umskih zemljita od
protivpravnog prisvajanja i koritenja i bespravne izgradnje objekata i po
potrebi preduzima odgovarajue mjere,
vri nadzor nad provoenjem propisa o proizvodnji i prometu umskog
sjemena i umskog sadnog materijala,
vri nadzor nad provoenjem i drugih mjera za zatitu uma i propisnog
uspostavljanja i odravanja umskog reda,
pokree i vodi inspekcijski nadzor po slubenoj dunosti kao i po zahtjevu svih
pravnih i fizikih lica i o utvrenom stanju i preduzetim mjerama pismeno
obavjetava podnosioca zahtjeva,
upoznaje javnost sa utvrenim stanjem uma i o preduzetim mjerama na
otklanjanju nedostataka,
sarauje sa inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i
organima policije,
vri kontrolu obrauna i uplate naknade iz l. 49. i 61. ovog zakona,
preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlaten ovim zakonom i drugim
propisima.
lan 68.
(Provoenje inspekcijskog nadzora)

(1) umarski inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora o utvrenim

injenicama sainjava zapisnik.
(2) Ako umarski inspektor prilikom vrenja inspekcijskog nadzora ustanovi da ovaj
zakon i podzakonski propis donesen na osnovu njega nisu primjenjeni ili da su nepravilno
primjenjeni postupie u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku (Slubene
novine Federacije BiH, br. 2/98 i 48/99), Zakona o inspekcijama ili drugog zakona koji
propisuju izricanje odgovarajue upravne mjere i odrediti rok za njeno izvrenje.
(3) Protiv rjeenja umarskog inspektora moe se izjaviti alba Ministarstvu u roku od
osam dana od dana prijema rjeenja.
(4) alba na rjeenje umarskog inspektora ne odlae izvrenje rjeenja osim u hitnim
sluajevima ako bi izvrenjem rjeenja bili ugroeni ivoti i zdravlje ljudi odnosno ako bi
nastupila znatna materijalna teta.
(5) Rjeenje po albi iz stava (3) ovog lana je konano i protiv njega nije doputena

35

alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod Kantonalnog suda u Sarajevu.
(6) Pokretanje upravnog spora na rjeenje iz stava (5) ovog lana ne odlae izvrenje
rjeenja.
lan 69.
(Obaveze umarskog inspektora)
(1) umarski inspektor duan je uvijek kada utvrdi da je uinjeno djelo koje ima
obiljeje prekraja propisanog ovim zakonom podnijeti prekrajni nalog ili zahtjev nadlenom
sudu za pokretanje prekrajnog postupka.
(2) umarski inspektor duan je uvijek kada utvrdi da je uinjeno djelo koje ima
obiljeje krivinog djela ija su obiljeja propisana Krivinim zakonom Federacije Bosne i
Hercegovine podnijeti pisanu prijavu nadlenom tuilatvu.
POGLAVLJE X - KAZNENE ODREDBE
lan 70.
(Prekraji)
Novanom kaznom od 12.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekraj korisnik uma ili drugo
pravno lice ako:
1. prekorai ukupan obim sjea u visokim umama sa prirodnom obnovom predvien u
skladu sa umsko privrednom osnovom (lan 8. stav (4)),
2. gospodari umama bez godinjeg plana realizacije umsko privredne osnove (lan 11.
stav (1)),
3. izradi projekat u suprotnosti s lanom 12. stav (2),
4. dozvoli izradu projekta licu koje ne ispunjava uslove iz lana 12. stav (4),
5. ne izradi i ne donese projekat za izvoenje i ne odredi lice za realizaciju projekta (lan
12. st. (5) i (10)),
6. vri sjeu ume suprotno lanu 13. stav (4), lanu 14. stav (2) i lanu 24. stav (5) taka
a),
7. ukoliko ne postupi u skladu sa lanom 14. stav (4),
8. ne obavlja poslove bioloke reprodukcije uma (lan 15. stav (1)),
9. angauje pravno lice za obavljanje radova u umarstvu koje ne ispunjava uslove iz
lana 17. stav (1),
10. ne izradi planove obnove uma i plan zatite uma od poara (lan 23. stav (1) i lan
30. stav (6)),
11. u umi vri upotrebu hemijskih sredstava suprotno lanu 31. st. (2) i (3),
12. vri ili dozvoli iskoritavanje nedrvnih umskih proizvoda suprotno lanu 34.,
13. izgradi umsku infrastrukturu suprotno lanu 37. stav (4) i (5),
14. ako ne prodaje umske drvne sortimente po trinim uslovima i trinim cijenama
(lan 46. stav (5)),
15. ne izvri obaveze iz lana 49., 60 i 61.
16. izvri ili dozvoli krenje ume prije nego se izda saglasnost za krenje (lan 52. stav
(9)),

36

17. u umi ili na umskom zemljitu podigne ili dozvoli podizanje objekata suprotno lanu
53..
Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 2.500 do
3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.
lan 71.
(Prekraji)
Novanom kaznom od 10.000 do 12.000 KM kaznit e se za prekraj korisnik uma ili
drugo pravno lice ako:
1. vri doznaku i sjeu stabala u umama za koje imovinsko-pravni odnosi nisu rjeeni i
granice utvrene i na terenu vidno i na propisan nain obiljeene (lan 13. stav (5)),
2. dozvoli ili vri istu sjeu ili pustoenje uma (lan 18. stav (1)),
3. koristi umsko sjeme suprotno lanu 20. stav (1),
4. ne vodi propisanu evidenciju i stavlja u promet drvne sortimente u suprotnosti sa
pravilnikom iz lana 24. stav (9),
5. loi ili dozvoli loenje vatre suprotno lanu 30. stav (1) i (3),
6. odlae ili dozvoli odlaganje smea i zagaujuih tvari u umi (lan 31. stav (4)),
7. ne prati zdravstveno stanje uma (lan 33.),
8. vri ili dozvoli uzgoj divljai u umi suprotno lanu 35. stav (1),
9. vri promet uma i umskog zemljita suprotno lanu 44. stav (1) i (3),
10. ne izvrava poslove u skladu sa lanom 45. stav (1) i (4),
11. ne izvri obavezu iz lana 50.,
12. ne postupi po rjeenju umarskog inspektora (lan 68. stav (2)),
13. ako ne uskladi poslovanje sa odredbama ovog zakona (lan 76.)
Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e novanom kaznom u iznosu od 2.000 do
3.000 KM odgovorno lice u pravnom licu.
lan 72.
(Prekraji)
Novanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit e se za prekraj korisnik
uma ili drugo pravno lice ako:
1. vri radove bez saglasnosti Uprave za umarstvo (lan 11. stav (3) i (4)),
2. ne dostavi godinji plan gospodarenja (lan 11. st. (3) i (5),
3. ne ispotuje odredbe projekta iz lana 12. stav (1),
4. dozvoli da projekat realizuje lice koje ne ispunjava uslove iz lana 12. stav (10),
5. u roku od dvije godine ne izvri radove predviene projektom za izvoenje i ne vodi
registar projekata (lan 12. st. (3) i (12)),
6. ne izvri obiljeavanje povrina za sjeu lan 13. stav (1),
7. izvri doznaku stabala suprotno lanu 13 stav (2).
8. angauje lice u doznaci stabala koje ne ispunjava uslove iz lana 13. stav (3),
9. ne izvri doznaku stabala u skladu sa Pravilnikom iz lana 13. stav (10),
10. ne izvri tehniki prijem radova i ostale obaveze u skladu sa lanom 16,
11. ne obezbijedi mjere zatite u skladu sa lanom 17. stav (2),

37

12. ne izvri poumljavanje sjeina u roku od dvije godine i ne ucrta na karti i obiljei na
terenu povrine za prirodnu obnovu (lan 19. st. (1) i (3)),
13. ne potuje principe i mjere iz lana 21. stav (2),
14. ne ouva stanita iz lana 21. stav (3),
15. ako ne provodi ili obezbjedi provoenje sanitarne sjee i ne uspostavi i odrava
umski red (lan 22. stav (1) do (6)),
16. ako ne postupi u skladu sa lanom 22. stav (7),
17. ne izradi plan u skladu sa lanom 23. stav (1),
18. pokree drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije igosano i
snabdjeveno otpremnim iskazom (lan 24. st. (1) i (5) taka a)),
19. stavlja u promet nedrvne umske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza (lan
24. st. (3) i (5) taka b)),
20. u periodu vegetacije od 01. aprila do 01. novembra, drvo etinara i brijesta
uskladitava i stavlja u promet suprotno lanu 24. stav (7),
21. ne gospodari zatitnim umama i umama sa posebnom namjenom shodno aktu o
proglaenju i ne obiljei zatitne ume i ume sa posebnom namjenom vidljivim
znakovima (lan 25. st. (3) i (5)),
22. ne postupi u skladu sa lanom 29. stav (2),
23. vri ili dozvoli pau, irenje, brst, kresanje lisnika (lan 32. st. (1) i (2)),
24. vri ili dozvoli sjeu panieve omorike, tise, meije lijeske, planinskog javora,
planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno odredbama lana 36.,
25. odobri koritenje umskog puta suprotno odredbama lana 38. st. (1), (2) i (3),
26. vri kretanje motornim vozilima u umama i na umskim zemljitima suprotno lanu
38.,
27. u umama vri radnje suprotno lanu 39. stav (2),
28. poini ili dopusti neovlateno zauzimanje uma ili umskog zemljita (lan 43.),
29. ne vodi evidencije o izvrenim radovima i provedenim mjerama predvienim
kantonalnim umsko-razvojnim planom, umsko privrednom osnovom, godinjim
planom gospodarenja i projektima za izvoenje i ne evidentira ih u predvienom roku
(lan 48. st. (1) i (2)),
30. u roku od dvije godine zemljite ne privede namjeni radi koje je krenje izvreno ili ne
izvri njegovo poumljavanje (lan 52. stav (6)),
Za prekraje iz stava (1) ovog lana kaznit e se novanom kaznom u visini od 2.000 do
3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.
lan 73.
(Prekraji)
Novanom kaznom u iznosu od 200 KM do 1.500 KM kaznit e se za prekraj fiziko lice
ako:
1. ne ispotuje odredbe projekta iz lana 12. stav (1),
2. ne izvri radove prediviene projektom u roku (lan 12. stav (3),
3. vri umsko - uzgojne radove i sjeu ume suprotno lanu 12. st. (8) i (9),
4. ne uradi projekat iz lana 12. stav (9),
5. vri sjeu bez prethodno izdatog rjeenja i doznake (lan 13. st. (4) i (6) i lan 24. stav

38

(5) taka a),

6. angauje lice u doznaci stabala koje ne ispunjava uslove iz lana 13. stav (9),
7. ne izvri doznaku stabala u skladu sa Pravilnikom iz lana 13. stav (10),
8. ne izvri poumljavanje sjeina u roku od dvije godine i ne obiljei na terenu povrine
za prirodnu obnovu (lan 19. stav (1) i (3)),
9. ne izvri sanitarnu sjeu i ne uspostavi i odrava umski red (lan 22. stav (1) do (6)),
10. otprema iz ume ili stavlja u promet drvo bez igosanja i otpremnog iskaza (lan 24.
st. (1) i (5) taka a)),
11. stavlja u promet nedrvne umske proizvode bez odobrenja i otpremnog iskaza (lan
24. st. (3) i (5) taka b)),
12. posijee (ili dozvoli) ili prisvoji (ili dozvoli) protivpravno drvnu masu suprotno lanu
24. stav (5) taka a),
13. ne gospodari zatitnim umama i umama sa posebnom namjenom shodno aktu o
proglaenju (lan 25. st. (3) i (5)),
14. loi vatru suprotno lanu 30. st. (1) i (3),
15. u umi vri upotrebu hemijskih sredstava suprotno lanu 31. st. (2) i (3),
16. u umi odlae smee i zagaujue tvari (lan 31. stav (4)),
17. puta stoku na pau, irenje i na pojila bez nadzora uvara stoke (lan 32. stav (2)),
18. vri ili dozvoli iskoritavanje nedrvnih umskih proizvoda suprotno lanu 34.,
19. vri ili dozvoli sjeu panieve omorike, tise, lijeske meije, planinskog javora,
planinskog bora, zelene johe, munike i zanovijeti suprotno lanu 36.,
20. vri kretanje motornim vozilima u umama i na umskim zemljitima suprotno lanu
38.,
21. u umama vri radnje suprotno lanu 39. stav (2),
22. poini neovlateno zauzimanje uma ili umskoga zemljita (lan 43.),
23. izvri krenje ume prije nego se izda saglasnost za krenje (lan 52. stav (9)),
24. vri izgradnju zgrada i drugih objekata suprotno lanu 53.,
25. na zahtjev uvara uma ne pokae line isprave ili isprave za umske proizvode (lan
58. stav (8),
26. ne postupi po rjeenju umarskog inspektora (lan 68. stav (2)),
lan 74.
(Ravnopravnost spolova)
(1) Gramatika terminologija koritenja mukog ili enskog spola podrazumijeva
ukljuivanje oba spola u ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
(2) Pravilnici, evidencije, registri, obrasci, izvjetaji i drugi akti, koji e se donijeti na
osnovu ovog zakona odraavae principe ravnopravnosti.
POGLAVLJE XI - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 75.
(Izrada kantonalnog umsko-razvojnog plana)
(1) Ministarstvo duno je izraditi kantonalni umsko-razvojni plan u roku od dvije
godine od dana stupanja na snagu ovog zakona

39

(2) Za umsko privredne osnove izraene prije stupanja na snagu ovog zakona obim
bioloke obnove uma se odnosi na radove u okviru jednostavne bioloke reprodukcije uma.
lan 76.
(Usklaivanje poslovanja)
Korisnici uma duni su u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona uskladiti poslovanje sa odredbama ovog zakona.
lan 77.
(Ugovor o prenosu poslova gospodarenja dravnim umama)
Ministarstvo je duno u roku od dva mjeseca, a najkasnije u roku est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona zakljuiti ugovor o prenosu poslova gospodarenja dravnim
umama sa KJP Sarajevo-ume.
lan 78.
(Donoenje podzakonskih akata)
(1) Ministar e u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona
donijeti sljedee podzakonske akte:
1) Pravilnik o elementima za izradu, postupku donoenja i reviziji umsko
privrednih osnova za dravne i privatne ume iz lana 10. stav (3) ovog zakona,
2) Pravilnik o nainu doznake i obiljeavanja povrina za sjeu ume iz lana 13.
stav (10) ovog zakona,
3) Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati izvoai radova u umarstvu iz
lana 16. stav (6) i lana 17. (3) ovog zakona,
4) Pravilnik o nainu i obliku voenja registra evidencije iz lana 16. stav (9) ovog
zakona,
5) Obrazac za tehniki prijem radova iz lana 16. stav (10) ovog zakona.
6) Pravilnik o obimu mjera za uspostavljanje i odravanje umskog reda i nain
njihovog provoenja iz lana 22. stav (6) ovog zakona,
7) Pravilnik o nainu igosanja, obrojavanja, premjeravanja, sadraj i nain
izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potie iz dravnih i privatnih uma,
kao i nain voenja evidencija, obiljeavanja i izdavanja dokumentacije za drvne
sortimente u unutranjem prometu i trgovini izmeu treih lica iz lana 24. stav
(9) ovog zakona,
8) Pravilnik o nainu utvrivanja i nadoknadi tete iz lana 24. stav (11) ovog
zakona,
9) Pravilnik o sadraju planova za zatitu od poara i izgled obrasca na kojem se
izvjetava o umskim poarima iz lana 30. stav (8) ovog zakona,
10) Pravilnik za obraun direktnih i indirektnih teta uzrokovanih umskim poarima
iz lana 30 stav (9) ovog zakona.
11) Pravilnik o nainu praenja zdravstvenog stanja uma iz lana 33. stav (2) ovog
zakona,
12) Pravilnik o uslovima za uzgoj, iskoritavanje, sakupljanje i promet nedrvnih
umskih proizvoda iz lana 34. stav (8) ovog zakona,
13) Pravilnik o nainu obiljeavanja granica dravnih uma, kao i vrsti i postavljanju
graninih znakova iz lana 45. stav (5) ovog zakona,
14) Pravilnik o nainu i obliku voenja registra evidencija iz lana 46. stav (10)
ovog zakona,
15) Pravilnik o nainu i obliku voenja registra evidencija iz lana 48. stav (2) ovog
zakona,
40

16) Pravilnik o nainu voenja katastra uma za dravne i privatne ume iz lana 50.
stav (3) ovog zakona,
17) Pravilnik o nainu izvravanja zadataka, obliku i sadraju legitimacije uvara
uma i opim kriterijima za utvrivanje uvarskih reona iz lana 58. stav (9)
ovog zakona,
18) Pravilnik o postupku i kriterijima za dodjelu namjenskih sredstava u oblasti
umarstva iz Budeta Kantona iz lana 62. stav (3) ovog zakona.
(2) Ministar e u u roku od najmanje est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
zakona donijeti pravilnik kojim se propisuje nain igosanja, obrojavanja, premjeravanja,
sadraj i nain izdavanja otpremnog iskaza za drvo, koje potie iz dravnih i privatnih uma
sa podruja Kantona, kao i nain voenja evidencija, obiljeavanja i izdavanja dokumentacije
za drvne sortimente u unutranjem prometu, trgovini izmeu treih lica iz lana 24. stav (9)
ovog zakona.
lan 79.
(Prestanak vaenja Zakona)
(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o umama
(Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 4/ 99).
(2) Po donoenju i stupanju na snagu Zakona o umama Federacije BiH prestaje da
vai obaveza plaanja naknada iz lana 59. stav (2) ovog zakona.
lan 80.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama
Kantona Sarajevo.

Broj: ______________/12
Sarajevo, ________2012.godine
PREDSJEDAVAJUA
SKUPTINE KANTONA SARAJEVO
Prof.dr Mirjana Mali

41

O B RAZ LO E N J E
PRAVNI OSNOV
Pravni osnov sadran je u lanu 13. taka i), lanu 14. stav (2) i lanu 18. taka b) Ustava
Kantona Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo, br. 1/96, 2/96-Ispravka, 3/96-Ispravka,
16/97, 14/00, 4/01 i 28/04).
RAZLOZI ZA DONOENJE
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odluujui po zahtjevu Saveza opina i gradova
Federacije BiH, za zatitu prava na lokalnu samoupravu u vezi Zakona o umama, na sjednici
odranoj 14. aprila. 2009. godine, donio je presudu broj U-26/08 (Slubene novine Federacije
BiH, broj 36/09) kojom se utvruje da je Zakonom o umama (Slubene novine Federacije
BiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04) povrijeeno pravo opine na lokalnu samoupravu u kojoj je
utvreno da se isti mogao primjenjivati do 27.11.2009. godine.
Nakon, to po Presudi Ustavnog suda Federacije BiH nije usaglaen Zakon o umama, niti je
doneseno novo zakonsko rjeenje za ovu oblast, Vlada Federacije BiH na sjednici odranoj 23.
decembra 2009. godine, donijela je Uredbu o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj:
83/09).
Ustavni sud je presudom broj: U-28/10 od 23. aprila 2011. godine (Slubene novine FBiH broj:
34/11) stavio van snage Uredbu o umama (Slubene novine Federacije BiH br. 83/09, 26/10,
38/10 i 60/11) i ista se mogla primjenjivati do 06.12.2011. godine.
Nepostojanjem zakonskog rjeenja koje tretira oblast umarstva, namee se potreba da se na
nivou Kantona donese Zakon o umama u cilju zatite i ouvanja umskih resursa na cijelom
podruju Kantona Sarajevo. Ovim zakonskim rjeenjem se definiu poslovi upravljanja i
koritenja.
Imajui u vidu funkcije ume i injenicu da ume i umska zemljita u Federaciji Bosne i
Hercegovine zauzimaju znaajne povrine preko 50% ukupne povrine, a u Kantonu Sarajevo
65,43%, jasno je da upravljanje i privreivanje umama i umskim zemljitem predstavlja vitalni
dravni interes.
Upravljanje umama i umskim zemljitem su specifine aktivnosti koje, u cilju efikasnosti i
operativnosti, imaju ogroman znaaj kako za Kanton tako i za opine.
Znaaj ovog Zakona je i u injenici da se kod kaznenih odredbi, pored novanog kanjavanja,
propisuje i mogunost oduzimanja bespravno steene imovine.
Zbog svega naprijed navedenog ukazala se potreba da se zakonski regulie ova znaajna oblast,
jer od 06.12.2011. godine u Federaciji BiH ne postoji zakon koji istu regulie.
Vlada Kantona Sarajevo je na 82. sjednici odranoj dana 16.08.2012. godine Zakljukom broj:
02-05-23477-2/12 utvrdila Nacrt zakona o umama s prijedlogom da se isti dostavi Skuptini
Kantona na razmatranje i usvajanje.
Skuptina Kantona Sarajevo, na devetnaestoj radnoj sjednici odranoj 24.09.2012. godine,
Zakljukom broj: 01-02-25711/12/12 utvrdila je Nacrt zakona o umama Kantona Sarajevo i
stavila ga na javnu raspravu koja je trajala 30 dana.
Postupajui po navedenom zakljuku Skuptine Kantona Sarajevo, Struna sluba za skuptinske
poslove dostavila je Nacrt zakona o umama Kantona Sarajevo KO stranaka u Skuptini Kantona

Sarajevo, kantonalnim organima, opinama u Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevu, i drugim

subjektima prema spisku Ministarstva privrede, kao i postavila zakona o umama Kantona
Sarajevo na WEB stranicu Skuptine Kantona Sarajevo, sa zakljukom Skuptine Kantona
Sarajevo o stavljanju na javnu raspravu Nacrta zakona, radi omoguavanja naunoj i strunoj
javnosti i graanima da uestvuju u javnoj raspravi.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o umama Kantona Sarajevo odrana je 18.10. i 22.10.2012.
godine u multimedijalnoj sali Kantona Sarajevo, sa poetkom u 11 sati.
Na Javnoj raspravi bili su prisutni predstavnici slijedeih institucija: Opine Ilija, KJP
Sarajevo-ume, Grada Sarajevo, Opine Ilida, Uprave za inspekcijske poslove Kantona
Sarajevo, JP Bosanskohercegovake ume, Opine Stari Grad, Opine Centar, Savjeta KO
SDA- grupa za poljoprivredu, Zavod za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo, Privredne komora
Kantona Sarajevo i KJU za zatiena podruja.
Pismene primjedbe, prijedloge i sugestije dostavile su sljedee institucije: Opina Ilija, KJP
Sarajevo-ume, Grad Sarajevo, Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, JP
Bosanskohercegovake ume, Opina Stari Grad, Zavod za planiranje i razvoj Kantona
Sarajevo i KJU za zatiena podruja podruja.
Ministarstvo privrede je razmotrilo dostavljene primjedbe i sugestije, sainilo obrazloenja u
kojima je navedeno zbog ega se odreene primjedbe prihvataju ili ne prihvataju kao i tekst
Prijedloga zakona o umama Kantona Sarajevo i Izvjetaj o provedenoj Javnoj raspravi .
U postupku pripreme Prijedloga zakona o umama Kantona Sarajevo, a u skladu sa Uredbom o
postupku i nainu pripremanja, izrade i dostavljanja propisa (Slubene novine Kantona
Sarajevo broj: 21/11 Novi preieni tekst i 30/11 - Ispravka) Ministarstvo finansija Kantona
Sarajevo u svom Miljenju broj: 08-03-02-29752 od 05.12.2012. godine sugerisalo je
Ministarstvu privrede da se izvri usaglaavanje naziva rauna na koji se uplauju naknade iz
Prijedloga zakona o umama.
Postupajui po Miljenju Ministarstva finansija Kantona Sarajevo Ministarstvo privrede je u
teskstu Prijedloga zakona o umama izvrilo usaglaavaqnje naziva rauna na koji se uplauju
naknade iz lana 60., 61. i dr. s nazivom rauna iz lana 59. stav (3) Prijedloga zakona o umama
Kantona Sarajevo.
Prijedlog zakona o umama Kantona Sarajevo ima 80 lanova, a podijeljen je na 11 (jedanaest)
poglavlja i to: OPE ODREDBE, PLANIRANJE I PRIVREIVANJE U UMARSTVU, UME
I UMSKO ZEMLJITE S POSEBNIM REIMOM GOSPODARENJA, ZATITA UMA I
NJIHOVIH FUNKCIJA, UPRAVLJANJE UMAMA, KATASTAR UMA I EKONOMSKE
FUNKCIJE UMA, KORITENJE UMA U DRUGE SVRHE, KANTONALNA UPRAVA ZA
UMARSTVO, FINANSIRANJE, NADZOR, KAZNENE ODREDBE i PRELAZNE I
ZAVRNE ODREDBE
POGLAVLJE I - OPE ODREDBE: Predmet Zakona (lan 1.), svrha i cilj (lan 2.), definicije
pojmova (lan 3.), prirodni resurs (lan 4.) i uma i umsko zemljite (lan 5.).
U lanu 1. (Predmet Zakona) definisano je ta se Zakonom regulie, odnosno navedeno je devet
poglavlja koja ine ovaj propis. Zakon o umama Kantona Sarajevo propisuje sljedee: planiranje
i privreivanje u umarstvu, ume i umsko zemljite sa posebnim reimom gospodarenja, zatita
uma i njihovih funkcija, upravljanje umama, katastar uma i ekonomske funkcije uma,

koritenje uma u druge svrhe, kantonalnu upravu za umarstvo, finansiranje, nadzor i kaznene
odredbe.
lanom 2. (Svrha i cilj) definisano je da je svrha ovog zakona da se urede odnosi i propiu mjere
upravljanja i gospodarenja svim umama i umskim zemljitima na podruju Kantona Sarajevo.
lanom 3. (Definicije pojmova) daje se pojanjenje izraza i pojmova koji se koriste u ovom
Zakonu.
lanom 4. (Prirodni resurs) Ovim lanom se definie da su ume i umska zemljita prirodni
resurs i da, kao dobro od opeg interesa, uivaju posebnu brigu i zatitu Kantona Sarajevo i
opina ije vrijednosti se manifestiraju kroz ekoloke, socijalne i ekonomske funkcije.
U lanu 5. (uma i umsko zemljite) je definisano ta se smatra umom i umskim zemljitem.
POGLAVLJE II - PLANIRANJE I PRIVREIVANJE U UMARSTVU - Ovo poglavlje sadri 4
odjeljka.
Odjeljak A. Planiranje u umarstvu, Odjeljak B. Privreivanje u umarstvu, Odjeljak C. Zatita
protiv biotikih i nebiotikih agensa i Odjeljak D. Promet drveta i nedrvnih umskih proizvoda.
Odjeljak A. Planiranje u umarstvu Ovaj odjeljak sadri: Kantonalni umsko-razvojni plan (lan
6.), umsko privredno podruje (lan 7.), umsko privredna osnova (lan 8.), izrada i donoenje
umsko privredne osnove (lan 9.), sadraj umsko privredne osnove (lan 10.), godinji planovi
realizacije umsko privredne osnove (lan 11.) i projekat za izvoenje (lan 12.).
lanom 6. (Kantonalni umsko-razvojni plan) utvren je cilj, obaveza donoenja, period za koji
se donosi, smjernice te minimum sadraaja Kantonalnog umsko-razvojnog plana.
lan 7. (umsko privredno podruje) definisao je umsko privredno podruje, cilj formiranja,
nain podjele istog, elaborat za formiranje i strune institucije koje mogu izraivati elaborat, te
nadlenost i postupak za donoenje Odluke o formiranju i reviziji umsko privrednog podruja.
lan 8. (umsko privredna osnova) propisao je da se umama na prostoru jednog umsko
privrednog podruja gospodari po odredbama umsko privredne osnove dugoronog planskog
akta, godinjeg plana gospodarenja i projekta za izvoenje. Pored navednog, definisano je na
osnovu kojeg akta i na koji period se umama moe gospodariti ukoliko nije izraena nova
umsko privredna osnova, te planiranje obima sjea za visoke ume sa prirodnom obnovom.
Takoer ovim lanom je utvreno da se svi podaci izraeni i pripremljeni prilikom izrade umsko
privredne osnove uvaju u Ministarstvu privrede, te uslov pod kojim se iste mogu koristiti.
lan 9. (Izrada i donoenje umsko privredne osnove) definisao je koje pravno lice moe
izraivati i vriti nadzor nad prikupljanjem podataka i izradom umsko privredne osnove. Pored
navedenog, ovim lanom je utvreno finansiranje izrade ovog dugoronog planskog akta i
nadlenost Uprave za umarstvo za njegovu pravovremenu izradu i otklanjanje eventualnih
nedostataka. Naime, obzirom da su ume i umsko zemljite prirodni resurs u dravnom
vlasnitvu logino je da dravni organ uprave ovaj planski akt i donosi kojim e na dugoronom
planu biti definisano gospodarenje umama.
lan 10. (Sadraj umsko privredne osnove) utvrdio je minimalni sadraj umsko privredene
osnove, te da se u cilju osiguranja racionalnog i trajnog privreivanja dravnim umama i
umskim zemljitem formiraju umsko privredna podruja, koja predstavljaju funkcionalne
cjeline za koju se kao cilj utvruje odrivo gospodarenje, planiranje i usmjeravanje razvoja uma
i umskog zemljita.

lan 11. (Godinji planovi realizacije umsko privredne osnove) propisao je da se umsko
privredna osnova realizuje godinjim planom na koji saglasnost daje Uprava za umarstvo koja e,
na osnovu odredbi umsko privredne osnove, izdati navedenu saglasnost.
lan 12. (Projekat za izvoenje) definisao je da se projekat za izvoenje radova u umarstvu
izrauje za ureajnu jedinicu odjel za dravne ume i katastarsku parcelu/parcele za privatne
ume, sadraj projekta, rokove za realizaciju istog, koja lica mogu izraivati i realizirati projekat,
karakter i nain voenja registra i evidencija za sve izvrene radove po projektu.
Odjeljak B. Privreivanje u umarstvu Ovaj odjeljak sadri: doznaka stabala za sjeu (lan 13.),
sjea uma (lan 14.), bioloka reprodukcija uma (lan 15.), tehniki prijem radova (lan 16.),
obavljanje radova u umarstvu (lan 17.), zabrana istih sjea i drugih oblika pustoenja uma
(lan 18.), poumljavanje sjeina i paljika (lan 19.) i umski materijal za reprodukciju (lan 20.).
lan 13. (Doznaka stabala za sjeu) je definisao kako se vri doznaka stabala, struna lica koja
istu mogu izvoditi, u kojim sluajevima je zabranjena, nadleni organ uprave koji daje saglasnost
za doznaku stabala u privatnim umama, licu kojem se moe odobriti doznaka stabala, te organ
kome se podnosi prigovor na rjeenje o odobravanju doznake stabala u privatnim umama. Ovaj
lan je propisao da e Ministarstvo donijeti Pravilnik kojim e se blie urediti nain doznake i
obiljeavanje povrina za sjeu.
lan 14. (Sjea uma) je utvrdio kada se moe vriti sjea stabala, izrada projekta za izvoenje i
obavjetavanja Uprave za umarstvo i opine na ijem se podruju vri sjea. Pored navedenog
definisano je da se teta koja nastane prikom sjee mora odmah sanirati, te ukoliko je planirana ili
zapoeta sjea u suprotnosti sa umsko privrednom osnovom, godinjim planom realizacije
umsko privredne osnove i ovim Zakonom da je umarski inspektor duan zabraniti izvoenje
radova dok se ne otklone utvrene nepravilnosti.
lan 15. (Bioloka reprodukcija uma) je propisao da korisnik dravnih uma i
vlasnik/predstavnik vlasnika za privatne ume duan izvravati poslove bioloke reprodukcije
uma u minimalnom obimu koji je predvien umsko privrednom osnovom, te su u stavu (2)
navedeni radovi bioloke reprodukcije.
lan 16. (Tehniki prijem radova) definisao tehniki prijem radova, rok za tehniki prijem,
imenovanje komisije za tehniki prijem, te obavezu dostavljanja zapisnika o tehnikom prijemu
umarskoj inspekciji.
lan 17. (Obavljanje radova u umarstvu) utvrdio je pod kojim se uslovima mogu obavljati
radovi u umarstvu, te donoenje Pravilnika kojim e se blie propisati uslovi koje moraju
ispunjavati izvoai radova u umarstvu.
lan 18. (Zabrana istih sjea i drugih oblika pustoenja uma) propisao je da su zabranjene iste
sjee i drugi oblici pustoenja uma. Stavom (2) i (3) definisano je u kojim sluajevima se iste
sjee mogu izvoditi ali uz predhodnu saglasnost Uprave za umarstvo.
lan 19. (Poumljavanje sjeina i paljika) je utvrdio obavezu poumljavanja povrina nastalih
istom sjeom i paljike, nain i rokove za izvoenje istog.
lan 20. (umski materijal za reprodukciju) definisao je nain i nadlenog organa uprave za
odreivanje sjemenskih objektata i sastojina iz kojih se obezbjeuje reprodukcioni materijal i
voenje evidencija objekata za proizvodnju i doradu umskog sjemena i sadnog materijala,
umskog i hortikulturnog drvea i grmlja. Ova materija je detaljno propisana Zakonom o sjemenu
i sadnom materijalu umskih i hortikulturnih vrsta drvea i grmlja.

Odjeljak C. Zatita protiv biotikih i nebiotikih agensa Ovaj odjeljak sadri: opte preventivne
mjere (lan 21.), sanitarne sjee, umski red i druge preventivne mjere (lan 22.) i obnova uma
nakon nepogode (lan 23.)
lan 21. (Opte preventivne mjere) utvruje obavezu odravanja i unapreenja biodiverziteta
umskih ekosistema.
lan 22. (Sanitarne sjee, umski red i druge preventivne mjere) je definisao obavezu provoenja
sanitarnih sjea, uspostavljanja i odravanja umskog reda i drugih preventivnih mjera u cilju
zatite uma od tetnih umskih insekata, biljnih bolesti ili drugih tetnih organizama.
lan 23. (Obnova uma nakon nepogode) propisao je obavezu pripreme i realizacije plana za
obnovu oteenih i unitenih uma i umskog zemljita od posljedica nepogode u umi
uzrokovanih bilo kojim biotikim ili nebiotikim uticajima kao i nain finansiranja istih.
Odjeljak D. Promet drveta i nedrvnih umskih proizvoda Ovaj odjeljak sadri: promet drveta i
nedrvnih umskih proizvoda (lan 24.)
lan 24. (Promet drveta i nedrvnih umskih proizvoda) propisao je nain i pod kojim uslovima je
dozvoljeno vriti promet drveta i nedrvnih umskih proizvoda. Takoer, ovim lanom definisano
je u kojim sluajevima je zabranjeno vrti sjeu i promet umskih proizvoda, te ukoliko se stave u
promet da e se isti privremeno oduzeti. Stavom (10) ovog lana utvreno da su lica koja nanesu
tetu duna istu nadoknaditi vlasniku ume i umskog zemljita prema odtetnom cjenovniku koji
donosi Ministar.
POGLAVLJE III - UME I UMSKO ZEMLJITE S POSEBNIM REIMOM
GOSPODARENJA Ovo poglavlje sadri: opi principi (lan 25.), zatitne ume (lan 26.),
ume s posebnom namjenom (lan 27.), zahtjev za proglaenje (lan 28.) i procjena okolinog
uticaja (lan 29.).
lan 25. (Opi principi) propisao je da se procjena funkcija zatitnih uma i uma s posebnom
namjenom utvruje strunim umarskim elaboratom sa podacima o stanju uma i principima
gospodarenja umama u cilju ouvanja uma i ostvarivanja namjene proglaenja podruja. Isto
tako, regulisan je reim gospodarenja takvim umama, izvrilac propisanog reima kao i pravno
lice koje je odgovorno za osiguranje sredstava kako bi se pokrili trokovi vezani za poseban
reim gospodarenja. Propisano je da vlasnik, odnosno korisnik uma koja je proglaena zatitnom
umom, odnosno umom posebne namjene, ima pravo na naknadu za ogranieno koritenje ili
poveane trokove naknade koje snosi pravno lice na iji zahtjev je proglaenje izvreno.
lan 26. (Zatitne ume) definisao je koje su to zatitne ume, postupak i nadlenost kod
proglaenja.
lan 27. (ume s posebnom namjenom) definisao je koje su to ume s posebnom namjenom,
postupak i nadlenost kod proglaenja.
lan 28. (Zahtjev za proglaenje) je propisao ta je potrebno dostaviti uz zahtjev za proglaenja
uma sa posebnom namjenom i zatitnih uma dostaviti.
lan 29. (Procjena okolinog uticaja) je definisao u kojim sluajevima je obavezna procjena
okolinog uticaja.
POGLAVLJE IV- ZATITA UMA I NJIHOVIH FUNKCIJA - Ovo poglavlje sadri 4 odjeljka i
to: Odjeljak A. Zatita uma i umskog zemljita od teta, Odjeljak B. Nedrvni umski proizvodi,
Odjeljak C. Zatita ugroenih vrsta i Odjeljak D. Saobraaj u umama.
U ovom poglavlju vodilo se rauna o potrebama opina, odnosno razvoju ruralnih podruja, kao i
unapreenju socijalnih i ekolokih funkcija uma. Naime, tu je propisana obaveza da se izgradnja

umskih puteva planira i gradi (potujui okolinske zahtjeve) u dogovoru sa opinom. Isto tako,
propisano je niz olakica za potrebe opine kao to su: slobodan pristup umama (rekreacija), u
kojim sluajevima je dozvoljeno koritenje umskih puteva, ispaa, prikupljanje nedrvnih
umskih proizvoda (do 1 kg besplatno, a vee koliine u komercijalne svrhe u skladu sa
odredbama umsko privredne osnove).
Propisane su mjere za ouvanje i zatitu uma i njihovih funkcija, kao to su zatita uma od
poara, zabrana odlaganja smea, hemijskih sredstava i zagaujuih tvari, zabrana paarenja,
koritenje nedrvnih umskih proizvoda, zabrana sjee i oteivanja pojedinih rijetkih vrsta, kao i
obaveza praenja zdravstvenog stanja uma.
Posebno su propisani postupci vezano za planiranje, izgradnju i odravanje umske infrastrukture.
Potrebno je naglasiti da je data obaveza da se pri planiranju i izgradnji umskih puteva isti
prilagode prirodnom okoliu kao i uvaavaju potrebe razvoja opine, turistike, rekreativne i
protivpoarne potrebe. Propisana je i zabrana kretanja motornim vozilima u umama, osim u
svrhu gospodarenja umama i drugim posebno odreenim sluajevima. Isto tako, u ovom
poglavlju su odreena i pitanja vezano za pravo pristupa umama.
Odjeljak A. Zatita uma i umskog zemljita od teta Ovaj odjeljak sadri: zatita uma od
poara (lan 30.), hemijska sredstva i odlaganje otpada (lan 31.), paa u umama (lan 32.) i
praenje zdravstvenog stanja uma (lan 33.)
lan 30. (Zatita uma od poara) definisao je da je zabranjeno u umama i na umskom
zemljitu kao i na drugom zemljitu loenje otvorene vatre kao i izgradnja i rad fabrika i drugih
objekata koji rade sa otvorenim plamenom. Pored navedenog utvreno je da se vatra moe loiti
na mjestima koja odredi i obiljei Uprava za umarstvo, te da e Uprava izvriti klasifikaciju
uma po ugroenosti od poara. Takoer je utvrena obaveza obavjetavanja, izrade i donoenja
planova za zatitu uma od poara.
lanom 31. (Hemijska sredstva i odlaganje otpada) propisano je da je zabranjena upotreba
hemijskih sredstava, te izuzetno u kojim sluajevima je dozvoljena i na koji nain upotreba istih.
lan 32. (Paa u umama) je utvrdio da je zabranjena paa, irenje, brst, kresanje grana i lisnika u
umama kao i u kojim sluajevima i na koji nain se moe dozvoliti paarenje.
lan 33. (Praenje zdravstvenog stanja uma) u cilju zatite uma je propisao da e Uprava za
umarstvo i korisnici uma pratiti zdravstveno stanje uma i obim teta u umama, te o tome
izvjetavati Ministarstvo, opine i javnost.
Odjeljak B. Nedrvni umski proizvodi Ovaj odjeljak sadri: koritenje nedrvnih umskih
proizvoda (lan 34.) i divlja u umi (lan 35.).
lan 34. (Koritenje nedrvnih umskih proizvoda) je propisao ko i na koji nain moe koristiti
nedrvne umske proizvode u umama.
lanom 35. (Divlja u umi) propisano je da vrste divljai i njihovo brojno stanje u umama
moraju obezbjediti bioloku ravnoteu i ne smiju ugroziti druge lanove ekosistema ili sprijeiti
ostvarivanje ciljeva gospodarenja umama. Pored navednog definisano je da unoenje pojedinih
vrsta divljai ne smije ugroziti ume i druge organizme u lovitu, te da je korisnik lovita duan
nadoknaditi tete koje divlja nanese u umi.
Odjeljak C. Zatita ugroenih vrsta Ovaj odjeljak sadri: ugroene vrste (lan 36.)
lanom 36. (Ugroene vrste) su definisane ugroene vrste drvea, da je iste zabranjeno sjei ali u
izuzetnim sluajevima Ministar moe odobriti uzgojne i sanitarne sjee u cilju provoenja mjera
zatite uma.

Odjeljak D. Saobraaj u umama Ovaj odjeljak sadri: izgradnja i odravanje umske

infrastrukture (lan 37.), saobraaj u umama (lan 38.) i pristup umama (lan 39.)
lan 37. (Izgradnja i odravanje umske infrastrukture) propisuje da umska infrastruktura slui
prvenstveno za potrebe gospodarenja umama i sastavni je dio ume, kao i da planiranje,
izgradnja i odravanje iste mora obezbjediti zatitu umskog tla, vodotoka, vegetacije i divljai te
uvaavati interese opina.
lan 38. (Saobraaj u umama) je definisana zabrana saobraaja u umama izuzev za potrebe
gospodarenja umama i nadzora, spaavanja, policijskih istraga, vojnih manevara, mjera za
zatitu od prirodnih katastrofa, te pristupa vlasnika, korisnika i pojedinca zemljitu, za koje su
odgovorni, kao i lokalnog stanovnitva. Takoer, definisao je da vlasnik i korisnik uma moe
dozvoliti koritenje odnosno kretanje umskim putem treem licu po dogovoru koji moe
ukljuivati odreenu naknadu, te da su korisnici puta duni nadoknaditi priinjenu tetu
vlasniku/korisniku uma.
lan 39. (Pristup umama) utvrdio je da sva lica imaju pravo kretati se kroz umu ili umskim
zemljitem u cilju rekreacije ali na vlastitu odgovornost. Pored navedenog ovim lanom je
definisano u kojim sluajevima ulaska u umu je potrebno odobrenje korisnika ili vlasnika ume.
POGLAVLJE V - UPRAVLJANJE UMAMA, KATASTAR UMA I EKONOMSKE
FUNKCIJE UMA Ovo poglavlje sadri 4 odjeljka i to: Odjeljak A. Upravljanje umama,
Odjeljak B. Ekonomske funkcije ume, Odjeljak C. Katastar uma i Odjeljak D. Odnosi kod
koritenja uma.
Odjeljak A. Upravljanje umama Ovaj odjeljak sadri: dravne i privatne ume (lan 40.),
upravljanje dravnim umama (lan 41.), sticanje vlasnitva (lan 42.), zabrana zauzimanja (lan
43.), promet uma (lan 44.), utvrivanje granica dravnih uma (lan 45.) i upravljanje
privatnim umama (lan 46.).
lan 40. (Dravne i privatne ume) je definisao koje su to dravne, a koje privatne ume.
lan 41. (Upravljanje dravnim umama) je utvrdio da, dravnim umama i umskim zemljitima
na podruju Kantona Sarajevo upravlja Ministarstvo.
lan 42. (Sticanje vlasnitva) je definisao da, pravo vlasnitva nad dravnim umama i umskim
zemljitima ne moe se stei njihovim koritenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja
istog, odnosno dosjelou.
lan 43. (Zabrana zauzimanja) propisao je da je zabranjeno svako neovlateno zauzimanje
dravnih uma i umskog zemljita, te da je bespravni korisnik duan zauzetu umu i umsko
zemljite odmah napustiti po nalogu umarskog inspektora ili uvara uma.
lan 44. (Promet uma) propisao je postupak, nain i uslove pod kojima je mogue vriti promet
dravnih uma i umskog zemljita i to u svrhu arondacije, komasacije i kupovine, u svrhu
okrupnjavanja posjeda, radi funkcionalnijeg i racionalnijeg gospodarenja umama.
lan 45. (Utvrivanje granica dravnih uma) propisao je da, granice dravnih uma i umskog
zemljita se utvruju u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru nekretnina i iste moraju biti
vidno obiljeene na terenu sa trajnim znakovima, to ima za cilj nesmetano gospodarenje
umama, a ume i umska zemljita koja nemaju utvrene i obiljeene granice, ne mogu biti
predmet iskoritavanja.
lan 46. (Upravljanje privatnim umama) propisan je nain upravljanja privatnim umama.
Odjeljak B. Ekonomske funkcije ume Ovaj odjeljak sadri: zakljuivanje ugovora (lan 47.),
evidencije o izvrenim radovima u umarstvu (lan 48.) i naknada za koritenje uma (lan 49.)

lan 47. (Zakljuivanje ugovora) definisao je poslovanje KJP Sarajevo ume odnosno da,
Ministarstvo Ugovorom preduzeu prenosi poslove gospodarenja umama koji su navedeni u
stavu (2) ovog lana izuzev uma koje su posebnim propisom povjerene na upravljanje KJU za
zatiena podruja.
lan 48. (Evidencije o izvrenim radovima u umarstvu) je definisao da su svi korisnici uma i
umskog zemljita duni voditi evidencije o izvrenim radovima, te izvjetavati Upravu za
umastvo u ostavljenom roku zbog praenja izvoenja radova i stanja uma i umskog zemljita.
lan 49. (Naknada za koritenje uma) je propisao da su svi korisnici uma duni plaati naknadu
za koritenje uma u dravnom vlasnitvu u visini 6% od ostvarenog prihoda od umskih
proizvoda to je jedna od novina u ovom zakonu. Naime, logino je da korisnici prirodnog
bogatstva plaaju odreenu naknadu za koritenje istog.
Odjeljak C. Katastar uma Ovaj odjeljak sadri: katastar uma (lan 50.)
lanom 50. (Katastar uma) propisuje se obaveza i nain voenja katastra uma za dravne i
privatne ume, kao i obavezu evidentiranja nastalih promjena u katastru uma u toku izvjetajne
godine.
Odjeljak D. Odnosi kod koritenja uma Ovaj odjeljak sadri: Prava treih lica (lan 51.)
lanom 51. (Prava treih lica) reguliu se prava treih lica na dravnu umu i umsko zemljite.
POGLAVLJE VI - KORITENJE UMA U DRUGE SVRHE Ovo poglavlje sadri 3 odjeljka i
to: Odjeljak A. Promjena namjene umskog zemljita i gradnja u umi, Odjeljak B. Zakup i
Odjeljak C. Slunost
Odjeljak A. Promjena namjene umskog zemljita i gradnja u umi Ovaj odjeljak sadri:
krenje ume (lan 52.) i gradnja u umi (lan 53.)
lanom 52. (Krenje ume) definisan je nain kojim se moe planirati koritenje uma i umskog
zemljita u druge svrhe, propisan nain prevoenja umskog zemljita drugoj namjeni, odnosno
promjena namjene umskog zemljita samo u skladu sa prostorno planskim aktima i vrsta
objekata koji se mogu graditi na umskom zemljitu za koje nije potrebna promjena namjene te je
propisana novana naknada za promjenu namjene umskog zemljita.
lan 53. (Gradnja u umi) je u cilju zatite umskog zemljita propisao da se u umi i na
umskom zemljitu moe graditi samo umska infrastruktura, objekti potrebni za gospodarenje
umama u skladu sa vaeom umsko privrednom osnovom i lovno uzgojni i lovno tehniki
objekti u skladu sa vaeom lovno privrednom osnovom.
Odjeljak B. Zakup Ovaj odjeljak sadri zakup umskog zemljita (lan 54.)
lan 54. (Zakup umskog zemljita) daje mogunost uspostave zakupa na umskom zemljitu, ali
samo u izuzetnim, tano definisanim sluajevima, a propisana je novana naknada za zakup koju
utvruje Vlada Kantona Sarajevo.
Odjeljak C. Slunost Ovaj odjeljak sadri pravo slunosti na dravnoj umi i umskom
zemljitu (lan 55.)
lan 55. (Pravo slunosti na dravnoj umi i umskom zemljitu) daje mogunost uspostave
slunosti na umskom zemljitu, ali samo u izuzetnim, tano definisanim sluajevima, a
propisana je novana naknada za slunost koju utvruje Vlada Kantona Sarajevo.
POGLAVLJE VII - UPRAVA ZA UMARSTVO Ovo poglavlje sadri Upravu za umarstvo
(lan 56.), poslovi Uprave za umarstvo (lan 57.) i uvanje uma (lan 58.)

lan 56. (Uprava za umarstvo) u cilju uspostavljanja i ostvarivanja funkcije upravljanja umama
ovim lanom se definie da je Uprava za umarstvo pri Ministarstvu privrede te da je nadlena za
provoenja administrativno-upravnih poslova, kreiranja i provoenja jedinstvene umarske
politike na podruju Kantona Sarajevo.
lan 57. (Poslovi Uprave za umarstvo) definie poslove Uprave za umarstvo izmeu kojih
navodimo da planira strateki ali i operativno tako da ima sve nadlenosti u planiranju
gospodarenja umama i umskim zemljitem.
lan 58. (uvanje uma) definie da, uvanje uma kao upravljanje i planiranje uspostavlja se na
jedinstvenim principima, to e omoguiti ozbiljniji i odgovorniji pristup, a time i dati bolje
efekte zatite uma. Kraa iz ume i sa umskih zemljita, organizovane i pojedinane e biti
onemoguene ili svedene na minimum. Provodit e se stalno praenje, evidentiranje,
izvjetavanje i informisanje u oblasti umarstva
POGLAVLJE VIII - FINANSIRANJE Ovo poglavlje sadri namjenska sredstva (lan 59.), uplata
naknade za koritenje uma (lan 60.), naknada za opekorisne funkcije uma (lan 61.),
koritenje namjenskih sredstava kantona (lan 62.) i koritenje namjenskih sredstava opine (lan
63.)
lan 59. (Namjenska sredstva) je propisao da, u cilju zatite i unapreenja uma i njihovih
funkcija kao i za ruralni razvoj obezbjeuju se finansijska sredstva od naknade za obavljanje
strunih poslova u privatnim umama, naknade za koritenje dravnih uma, naknade za krenje
ume i promjenu namjene umskog zemljita, naknade koja se ostvaruje po osnovu ugovora o
zakupu i prava slunosti, naknada za opekorisne funkcije uma i ostalih izvora.
lan 60. (Uplata naknade za koritenje uma) je definisao da, naknadu uplauje korisnik dravnih
uma u visini 6 % od ostvarenog prihoda od drveta raunajui cijenu drveta na panju i prihoda
ostvarenog od nedrvnih umskih proizvoda, a ista se uplauju na depozitni raun za prikupljanje
javnih prihoda Budeta Kantona Sarajevo - Uprave za umarstvo u visini od 1% i 5% na raun
Budeta Opine na kojoj je taj prihod ostvaren.
lan 61. (Naknada za opekorisne funkcije uma) utvruje visinu naknade za opekorisne
funkcije ume od 0,07% od ukupno ostvarenog prihoda, nain uplate, obavezu/oslobaanje
plaanja i kontrolu obrauna i uplate naknade.
lan 62. (Koritenje namjenskih sredstava kantona) je utvrdio u koje svrhe se mogu troiti
namjenska sredstva, te donoenje Pravilnika kojim e se definisati postupak i kriteriji za dodjelu
namjenskih sredstava.
lan 63. (Koritenje namjenskih sredstava opine) je utvrdio u koje svrhe se mogu troiti
namjenska sredstva opine te da Opinsko vijee odobrava plan utroka istih.
Navodimo da su na osnovu podataka iz 2011. godine prikupljana sredstava za navedene naknade
iznosila:
- naknada za opekorisne funkcije uma 0,07%
............................. 3.148.607,54 KM
- naknada za pruanje strunih poslova u privatnim umama .................... 16.552,06 KM
- naknada za koritenje dravnih uma .....................................................
28,00 KM
- naknada za krenje uma .......................................................................... 62.514,20 KM
Ukupna prikupljenja sredstva su 3.227.701,80 KM

Rashod:
-Tekui izdaci za rad uprave
(plate, regres, mjesene kare, topli obrok za 55 uposlenih) ....................... 1.133.541,89 KM
- Nabavka opreme ....................................................................................... . 50.000,00 KM
Ukupno 1.83.541,89 KM
Razlika sredstava koja se mogu koristiti kao namjenska sredstva iznose .........2.044.159,91 KM
Ukoliko ne doe do usvajanja odgovarajueg zakonskog rjeenja kojim bi se regulisala oblast
umarstva za oekivati je da e se rad Uprave za umarstvo finasirati iz Budeta, to je dodatno
optereenje za Kanton.
POGLAVLJE IX - NADZOR Ovo poglavlje sadri: upravni nadzor (lan 64.), inspekcijski
nadzor (lan 65.), uslove za imenovanje umarskog inspektora (lan 66.), ovlatenja kantonalnog
umarskog inspektora (lan 67.), provoenje inspekcijskog nadzora (lan 68.) i obaveze
umarskog inspektora (lan 69.)
lan 64. (Upravni nadzor) je definisao da, Ministarstvo vri upravni nadzor nad sprovoenjem
ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, kao i upravni nadzor nad obavljanjem
poslova odreenih ovim Zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja.
lan 65. (Inspekcijski nadzor) je propisao da, poslove umarske inspekcije obavlja Uprava za
inspekcijske poslove Kantona Sarajevo umarska inspekcija.
lan 66. (Uslovi za imenovanje umarskog inspektora) je definisao koje uslove treba ispunjavati
lice kod imenovanja za umarskog inspektora.
lan 67. (Ovlatenja kantonalnog umarskog inspektora) je propisao ovlatenja, dunosti
umarskog inspektora.
lan 68. (Provoenje inspekcijskog nadzora) je propisao postupanja umarskog inspektora, te
postupanje po rjeenju umarskog inspektora.
lan 69. (Obaveze umarskog inspektora) je definisao obaveze umarskog inspektora.
POGLAVLJE X - KAZNENE ODREDBE U ovom poglavlju propisane su novane kazne za:
korisnika uma ili drugo pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu i fiziko lice.
POGLAVLJE XI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE u ovom poglavlju propisana je izrada
kantonalnog umsko-razvojnog plana, usklaivanje poslovanja, Ugovor o prenosu poslova
gospodarenja dravnim umama, donoenje podzakonskih akata, prestanak vaenja Zakona i
stupanje na snagu ovog Zakona.

IZVJETAJ SA JAVNE RASPRAVE O NACRTU ZAKONA O UMAMA

KANTONA SARAJEVO
Skuptina Kantona Sarajevo, na devetnaestoj radnoj sjednici odranoj 24.09.2012. godine,
utvrdila je Nacrt zakona o umama Kantona Sarajevo i stavila ga na javnu raspravu koja je
odrana u kantonalnim organima, jedinicama lokalne samouprave, naunim i strunim
ustanovama i trajala 30 dana, s tim da je javnu raspravu organizovala i vodila Vlada Kantona
Sarajevo.
Vlada Kantona Sarajevo bile je obavezna da nakon provedene javne rasprave, podnese
Skuptini Kantona Sarajevo Izvjetaj o rezultatima javne rasprave, koji sadri primjedbe,
prijedloge i miljenja, kao i da obrazloenje razloga zbog kojih pojedine primjedbe,
prijedlozi i miljenja nisu prihvaeni i pripremi Prijedlog zakona o umama Kantona
Sarajevo.
Postupajui po navedenom zakljuku Skuptine Kantona Sarajevo, Struna sluba za
skuptinske poslove dostavila je nacrt Zakona o umama Kantona Sarajevo KO stranaka u
Skuptini Kantona Sarajevo, kantonalnim organima, opinama u Kantonu Sarajevo, Gradu
Sarajevu, i drugim subjektima prema spisku Ministarstva privrede, kao i postavila Nacrt
zakona o umama Kantona Sarajevo na WEB stranicu Skuptine Kantona Sarajevo, sa
zakljukom Skuptine Kantona Sarajevo o stavljanju na javnu raspravu nacrta Zakona, radi
omoguavanja naunoj i strunoj javnosti i graanima da uestvuju u javnoj raspravi.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o umama Kantona Sarajevo odrana je 18.10. i 22.10.2012.
godine u multimedijalnoj sali Kantona Sarajevo, sa poetkom u 11 sati.
Nosilac izrade Nacrta zakona o umama Kantona Sarajevo je bilo Ministarstvo privrede
Kantona Sarajevo. Uvodno izlaganje je dao predsjednik komisije za izradu ovog zakona Mr
Samir Fazli te istakao vanost donoenja Zakona o umama Kantona Sarajevo.
Na Javnoj raspravi odranoj 18.10.2012. godine bili su prisutni predstavnici sljedeih
institucija:
- Opina Ilija Osmanovi Merima,
- KJP Sarajevo-ume d.o.o. Sarajevo: ehaji Mirsad, Meanovi-Japalak Aida, ehi
Amer, Demirovi Nermin, Karovi Smail i Bai Jasko,
- Grad Sarajevo: Rizvanovi Nedim,
- Opina Ilida: Viteki Sabina,
- Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo: Alihodi Salem i Kurtovi Avdo,
- JP Bosanskohercegovake ume: Sejdi Ahmet,
- Opina Stari Grad: Hadimurtezi Firdeusa,
- Opina Centar: Imra M. Ramljak
- Savjet KO SDA- grupa za poljoprivredu: Kahriman Sedina.
Na Javnoj raspravi odranoj 22.10.2012. godine bili su prisutni predstavnici sljedeih
institucija
- Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo - Hatida Sirbubalo,
- Privredna komora Kantona Sarajevo - Kadri Mubera,
- J.P. Bosanskohercegovake ume: Ahmetovi Midhat,
- KJP Sarajevo-ume d.o.o. Sarajevo - Smail Karovi i Jahi Mirsad,

Kantonalna javna ustanova za zatiena prirodna podruja Kantona Sarajevo - Karovi

Elma i olakovi Harita,
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove - Huji Enez i Kurtovi Avdo.

Komisija je zatraila od svih zainteresovanih uesnika na Javnoj raspravi da u pismenoj

formi dostave primjedbe, prijedloge i sugestije u to kraem roku, a najkasnije do 24.10.2012.
godine.
Pismene primjedbe, prijedloge i sugestije dostavile su sljedee institucije:
Opina Ilija, KJP Sarajevo-ume d.o.o. Sarajevo, Grad Sarajevo, Uprava za inspekcijske
poslove Kantona Sarajevo, JP Bosanskohercegovake ume, Opina Stari Grad, Zavod za
planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Kantonalna javna ustanova za zatiena prirodna
podruja Kantona Sarajevo.
PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I MILJENJA
Generalna primjedba:
KJP Sarajevo - ume d.o.o. Sarajevo u aktu broj: 0103-3527-2/12 od 08.10.2012. godine
navodi da kao Preduzee kome su povjerene na gospodarenje sve ume u dravnom
vlasnitvu, a koje se nalaze u administrativnim granicama Kantona Sarajevo, izraava svoje
veliko zadovoljstvo to je Nacrt zakona o umama proao propisane procedure i doao do
faze provoenja javnih rasprava o njemu.
Ovim putem odajemo i priznanje predlagau pomenutog Nacrta zakona na uloenom trudu,
strunom pristupu, razlonosti i konkretnosti predloenih zakonskih rjeenja.
Svakako da e novi Zakon doprinijeti boljem i efikasnijem upravljanju i gospodarenju
umskim resursom sarajevskog Kantona i zaustavljanju ili svoenju na neki podnoljiv
optimum, sve izraenije bespravne radnje u umi i na umskim zemljitima.
Sa zaista iskrenim i dobrim namjerama, a u cilju davanja svog skromnog doprinosa novom
Zakonu, u nastavku teksta pokuaemo dati neka svoja vienja, primjedbe, prijedloge i
sugestije, pa ako se to ocjeni kao primjereno i ispravno i uvai, odnosno ugradi u novi Zakon,
predstavljae nam zadovoljstvo.
Pored navednih primjedbi KJP Sarajevo - ume d.o.o. Sarajevo u prilogu akta broj:
0103-3527-3/12 od 22.10.2012. godine dostavilo je i dopune primjedbi na Nacrt zakona o
umama Kantona Sarajevo.
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo umarska inspekcija u aktu broj:
14-04-06-26-1836/12 od 22.10.2012. godine navodi da opta konstatacija jeste da je Nacrt
Zakona o umama, dobro zamislio i postavio osnove za pravilan pristup u gospodarenju
umama na podruju Kantona Sarajevo.
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u aktu broj: 09-23-6159/12 od 22.10.2012.
godine istiu da Zavod kao planerska institucija, podrava aktivnosti nadlenog Ministarstva
odnosno Vlade Kantona Sarajevo na donoenju ovog Zakona. Po osnovu dugogodinjeg
iskustva Zavoda na izradi razvojno-planske i provedbene dokumentacije elimo istai da su
povrine u namjeni ume i umsko zemljite uz povrine u namjeni poljoprivredno
zemljite (bez obzira na vlasnitvo) najzastupljenije namjene na podruju Kantona Sarajevo
te je vrlo vano da se grafiki izvri i tano razgranienje povrina pomenutih ali i ostalih
namjena. Treba napomenuti da je za potrebe izrade razvojno-planske dokumentacije, a u cilju

zatite, ureenja i unapreenja zemljita kao prirodnog resursa i stvarnog potencijala za

uspostavljanje i razvoj biljne proizvodnje u oblasti poljoprivrede i umarstva na podruju
Kantona Sarajevo uraene Studije meu kojima su i one koje se odnose na povrine
pomenutih namjena sa podacima o bonitetnim kategorijama zemljita, iskazanim kroz nivo
prostorne distribucije (grafiki prikaz) i zastupljenosti (bilansi).
BH ume Sarajevo u aktu broj: 01-180/12 od 23.10.2012. godine navode da imajui u
vidu dugogodinji konfuzni status naeg preduzea i poznajui katastrofalno stanje u oblasti
umarstva FBiH jako smo zainteresirani za to bre i kvalitetnije zakonsko rjeenje ove
oblasti na nivou FBiH kao vlasnika uma ili bar suvlasnika.
Uvjereni smo da znate da je ve predugo u parlementarnoj proceduri u Federalnom
parlamentu nacrt ZO-a Federacije BiH i da se Kanton Sarajevo kao i drugi kantoni odredio
podrao ili ne navedeni tekst Nacrta ZO-a FBiH. Zabrinjavajue u proceduri i u rjeenjima
Nacrta zakona o umama Kantona Sarajevo je mnogo toga, a prvenstveno sljedee:
-

Zato niste insistirali na okonanju procedure za donoenje federalnog zakona o umama

pa nakon toga ukoliko to bude odbaeno rjeenje usaglaeno sa Parlamentom FBiH i
Vladom FBiH traili rjeenje za Kanton Sarajevo?

Ustavnost ovog zakona i ovakve procedure e biti teko potvrditi obzirom na nadlenost
Federacije i kantona u raspolaganju prirodnim resursima i vlasnitvu nad istim.

Ponueni Nacrt ZO-a Kantona Sarajevo u najznaajnijim segmentima planiranje,

upravljanje, finansije, zatita uma kaznene odredbe je zadrao predhodna rjeenja iz
neustavnog federalnog zakona o umama.

Ovom procedurom i rjeenjima u tekstu Nacrta ZO-a Kantona Sarajevo ponavljaju se

greke iz 1999. godine, a neke su i naglaenije, kao to je potpuna nadlenost Kantona
Sarajevo za: osnivanje umskoprivrednih podruja, donoenje umskprivrednih osnova,
formiranje umskoprivrednih drutava, dodjela koncesija uz naknadu koja se rasporeuje
na podruja Kantona po jednostranoj odluci, raspodjelu finansijskih obaveza javnog
resursa, ubiranje i raspodjela sredstava OKF-a.

Neodriva i neprihvatljiva rjeenja u Nacrtu ZO-a Kantona Sarajevo su svakako:

drastino krenje Zakona o javnim nabavkama, svjesno ili nesvjesno unitavanje resursa
uma kroz dodjelu preduzeu koje ima viemilionske gubitke u nekoliko zadnjih godina.
Umjesto saniranja stanja i ozdravljenja Sarajevo-uma nastavlja se agonija pokria svih
slabosti zahvatanjem iz ume.

Zatita uma je vrlo konfuzno definisana i nisu jasno precizirane nadlenosti i obaveze
institucija-subjekata kao ni odgovornost svih uesnika u zatiti uma.

Zakljuak: Iz navedenog i jo mnogo propusta koji su posljedino manje znaajni ne

smatramo da treba nastaviti proceduru donoenja ovakvog zakona o umama i pozivamo Vas
da podrite nastavak procedure donoenja Federalnog zakona o umama koji nudi znaajno
drugaija svakako bolja rjeenja i ustavno odrivu prihvatljivu proceduru, a uvaava uloge
Federacije BiH, kantona i lokalnih zajednica.
Kantonalna javna ustanova za zatiena prirodna podruja Kantona Sarajevo u prilogu
akta broj: 866/12 od 23.10.2012. godine dostavila je primjedbe prijedloge i sugestije na Nacrt
Zakona o umama Kantona Sarajevo.

Grad Sarajevo Gradska uprava u prilogu akta broj: 07-05-5288/12 od 03.10.2012.

godine dostavila je primjedbe prijedloge i sugestije na Nacrt Zakona o umama Kantona
Sarajevo.
Opina Ilija je aktom broj: 04-24-sl/12 od 18.10.2012. godine dostavila primjedbe
prijedloge i sugestije na Nacrt Zakona o umama Kantona Sarajevo.
Opina Stari Grad je aktom broj: 01/1-05-07-581/12 od 16.10.2012. godine dostavila
primjedbe prijedloge i sugestije na Nacrt Zakona o umama Kantona Sarajevo.
Ope primjedbe:
lan 1.
(Predmet)
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu da bi kroz lan 1.
Prijedloga Zakona trebalo precizirati kao zadatak kojeg treba aktuelizirati, a sa ciljem
razgranienja poljoprivrednog i umskog zemljita i zemljita ostalih namjena i usklaivanja
sa usmjerenjima usvojene planske dokumentacije (prostorni plan-urbanistiki plan) kako u
pogledu namjena povrina tako i u pogledu preciziranih objekata prirodnog nasljea
(predhodna zatita, doneeni pravni akti), zona sanitarne zatite, uvaavanja planskom
dokumentacijom utrvrenih granica jer granice PP idu rijekom Miljackom i sl.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to preduzea umarstva gospodare umama i umskim
zemljitima u okviru granica umsko privrednih podruja i za iste donose umsko privredne
osnove i druge planove gospodarenja umama i umskim zemljitem. Nain izmjena granica
umsko privrednih podruja definisan je lanom 7. Prijedloga zakona o umama, a temelji se
na strunom elaboratu koji pored prijedloga sa obrazloenjem i biolokih, tehnikih i
ekonomskih pokazatelja sadri i ope kriterije. Smatramo da je prostorno planska
dokumentacija, a prije svega Prostorni plan Kantona Sarajevo 2003. do 2023. godine, a koji
je usvojila Skuptina Kantona Sarajevo obavezujui za sve institucije uz napomenu da su
ovim planom definisana sva zemljita prema namjeni na podruju Kantona Sarajevo. Pored
navedenog, donoenjem provedbeno planske dokumentacije (regulacionih i urbanistikih
planova) donosioci bi trebalo podnijeti zahtjev nadlenom organu uprave za izuzimanje
planiranih povrina iz umsko privrednih podruja. Takoer ovdje napominjemo da su
umska zemljita (goleti sposobne za poumljavanje i neproduktivna zemljita u umarskom
pogledu) u zemljinim knjigama uknjiena kao dravno vlasnitvo ili s pravom raspolaganja
na KJP Sarajevo ume ali se i dalje podrazumjeva da su u dravnom vlasnitvu, te u tom
kontekstu smatramo da ne treba kantonalnim zakonom rjeavati imovinsko pravne odnose na
zemljitu u dravnom vlasnitvu jer bi se podrazumjevalo da se u zemljinim knjigama brie
pravo raspolaganja koje je upisano na KJP Sarajevo ume. Potrebno je napomenuti i da je
lanom 44. stav (1) propisano da je Zabranjen promet dravnih uma i umskih zemljita.
Svaki promet dravnih uma izvren suprotno odredbama ovog zakona je nezakonit i takav
ugovor je nitav. Napominjemo i to da je lanom 7. stav (2) Prijedloga Zakona definisano
da umsko privredna osnova mora biti usklaena sa prostornim planovima, planovima
upravljanja vodama, lovno privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u Zavodu za
zatitu kulturno historijskog i prirodnog naslijea Kantona Sarajevo to podrazumjeva da se
umsko privrednim osnovama ne mogu tretirati zemljita koja su druge namjene osim

umskog zemljita kao i da se istim moraju obuhvatiti objekti prirodnog nasljea, zone
sanitarne zatite i dr.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u Prijedlogu Zakona o umama
doda novo poglavlje koje glasi:
Svrha i ciljevi ovog zakona
Ovim zakonom se ureuju odnosi i propisuju mjere u oblasti upravljanja i gospodarenja
svim umama i umskim zemljitima na teritoriji Kantona Sarajevo u cilju:
a) Boljeg koritenja prirodnih potencijala umskih stanita.
b) Ouvanja i zatite prirodnih stanita i umskog biodiverziteta, pod ime se
podrazumijevaju razne strukture umskog biotopa, umske flore i umske faune.
c) Unaprijeenja odrivog gospodarenja umskim resursima ukljuujui i strunu i
finansijsku pomo vlasnicima i korisnicima uma.
d) Usklaivanja i harmoniziranja razliitih interesa nad umom i umskim zemljitem,
posebno na relacijama: opi interes interes vlasnika interes korisnika interes
jedinica lokalne zajednice.
e) Unaprijeenja otvorenog sudjelovanja javnosti u procesu upravljanja i gospodarenja
umama uz poticanje odgovornosti i transparentnosti donoenja odluka po svim
relevantnim pitanjima i sa svim zainteresovanim stranama.
f) Usklaivanja procesa upravljanja i gospodarenja umama kroz ovaj zakon i njegove
podzakonske akte sa vaeim standardima i zakonima u okviru Evropske unije.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata zbog toga to e se ovim lanom blie definisati svrha i ciljevi
Zakona o umama Kantona Sarajevo, te je u Prijedlogu zakona o umama dodat novi lan 2.
kako je predloeno i shodno tome u daljem tekstu Prijedloga zakona o umama numeracija
lanova je izmjenjena.
Vezano za ovu primjedbu KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo u kojoj se navodi pojam
teritorije primjeeno je da se potkrala tehnika greka te se u lanu 52. stav (10) i lanu 54.
stav (5) navodi pojam teritorije dok se kroz cijeli tekst Prijedloga zakona o umama koristi
pojam podruja. Shodno navedenom, u lanu 52. stav (10) i lanu 54. stav (5) Prijedloga
zakona o umama rije teritorije zamjenjena je sa rijei podruja.
lan 2.
(Definicije pojmova)
Grad Sarajevo Gradska uprava predlae da se u lanu 2. Nacrta Zakona u definiciji
pojmova definie pojam prirast kao i pojam etat koji se pominju u Nacrtu zakona.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to se ovi struni pojmovi etat i prirast pominju u
daljem tekstu Prijedloga zakona o umama, a nisu navedeni u lanu 3. stavu (1), te su u lanu
3. stavu (1) Prijedloga zakona o umama dodate take 5. i 16. kojima je navedeno znaenje
pojmova etat i prirast.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 2. stavu (1) taci 4. iza
alineje c) doda tekst: Sve navedene funkcije uma vri istodobno. Ni jedna od njih se ne

moe iskljuiti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine funkcije ume mogu
odgovarajuim gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u skladu sa postavljenim
ciljem namjene ume.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je isto neophodno navesti kako bi se blie definisale
funkcije uma, te je u lanu 3. stavu (1) taci 6. Prijedloga zakona o umama iza alineje c)
dodata alineja d) koja glasi: ekoloke, socijalne i ekonomske funkcije uma vri istodobno.
Ni jedna od njih se ne moe iskljuiti niti neutralizirati u korist druge, ali se zato pojedine
funkcije ume mogu odgovarajuim gospodarskim mjerama potpomagati i optimizirati u
skladu sa postavljenim ciljem namjene ume.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 2. stavu (1) u taki 15.
umski proizvodi doda:
umski lisnik,
umska fauna: sve vrste ivotinja, ptica, riba, reptila, insekata i mekuaca koji ive na
umskim stanitima.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je u tekstu take 15. isputen umski lisnik i umska
fauna ali je nuno u lanu 3. stavu (1) taci 4. Prijedloga zakona o umama dodati pojam
Divlja su posebnim zakonom odreene ivotinjske vrste koje slobodno ive u prirodi.
Ovdje treba istai da divlja i ostala fauna nisu umski proizvodi nego samo obitavaju u umi
i na umskom zemljitu odnoso ume i umska zemljita su im stanita. Meutim kako
doprinose biodiverzitetu umskih ekosistema i ine jednu cjelinu moramo prihvatiti odnosno
uvrstiti ih u lan 3. stavu (1) Prijedloga zakona o umama u znaenje pojmova. Pored
navedenog smatramo da je potrebno blie definisati pojam nedrvnih umskih proizvoda
prema definiciji FAO, te je u ovom lanu definisano da Nedrvni proizvodi iz alineje b) do i)
ove take predstavljaju dobra biolokog prijekla, osim drveta, kao i usluge koje proizilaze iz
ume i umskog zemljita. Shodno navedenom u lanu 3. stavu (1) Prijedloga zakona o
umama dodata je taka 4. kojom je navedeno znaenje pojma divlja te u taci 23. alineja
g) lisnik i alineja j) ivotinje koje obitavaju u umi izuzev divljai kao i znaenje pojma
nedrvni umski proizvodi
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 2. stavu (1) doda taka 31.
Integralna zatita uma
Integralna zatita uma predstavlja multidisciplinarni koncept koji zagovara odgovornost
svih subjekata koji koriste prirodne resurse: politikih (upravljanje umama), strunih
(gospodarenje umama) i graana (podizanje svijesti). Integralna zatita se tako moe
sagledavati sa dva aspekta: u irem smislu (obaveze svih subjekata drutva) i u uem smislu
(obaveze samo djelatnosti umarstva). FMPV Program integralne zatite uma.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je neophodno dodati znaenje pojma integralna
zatita uma te je u lanu 3. stavu (1) Prijedloga zakona o umama dodata taka 9. kojom je
navedeno znaenje pojma Integralna zatita uma.

Kantonalna javna ustanova za zatiena prirodna podruja Kantona Sarajevo u lanu 2.

stavu (1) taci 8. navodi da je potrebno ispravno navesti naziv Kantonalna javna ustanova za
zatiena prirodna podruja Kantona Sarajevo odnosno dodati rijei prirodna.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata jer je u nazivu ustanove tehnikom grekom isputena rije
prirodna te je u lanu 3. stavu (1) taki 11. Prijedloga zakona o umama iza rijei
zatiena dadata rije prirodna.
lan 5.
(Kantonalni umsko-razvojni plan)
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u lanu 5. u stavu (3) iza take "h" dodaju dvije nove take i jedna da se odnosi na izradu
procjene ugroenosti uma od bespravnih sjea i zauzimanja umskog zemljita, a druga da
se odnosi na procjenu ugroenosti uma od ostalih biljnih bolesti.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata te su u lanu 6. stavu (3) Prijedloga zakona o umama dodate take i)
i j) koje glase:

procjenu ugroenosti uma od bespravnih sjea i zauzimanja umskog

zemljita,

procjenu ugroenosti uma od biljnih bolesti i tetnih umskih insekata.

Pored navedenog u kontekstu primjedbi umarske inspekcije na lan 5., lan 29. i lan 56. u
Prijedlogu zakona o umama u lanu 6. dodat je novi stav (4) kojim su obuhvaene pomenute
primjedbe, te smatramo da su iste u cijelosti ispotovane. Naime, navedeni novi stav (4) glasi
za procjenu ugroenosti uma iz stava (3) take h), i) i j) ovog lana predhodno e se uraditi
Studija ugroenosti uma od bespravnih sjea i zauzimanja umskog zemljita, Studija
ugroenosti uma od poara i Studija ugroenosti uma od biljnih bolesti i tetnih umskih
insekata.
Kantonalna javna ustanova za zatiena prirodna podruja Kantona Sarajevo predlae
da se u lanu 5. stavu (3) alineji k) rije rentabilnost zamjeni sa rijei opravdanost.
Pojam rentabilnosti je neprihvatljiv iz razloga to npr. inje i njega kultura kao i
poumljavanje nije rentabilno, ali u svakom sluaju su opravdani ovi zahvati u umama i na
umskom zemljitu zbog poveanja opekorisnih funkcija uma. Dalje drugi radovi u
umarstvu mogu biti rentabilni (ekonomski rentabilni) ali su i opravdani te zbog toga treba
brisati rijei rentabilno i zamjeniti sa rijei opravdano.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to pojam rentabilnosti je neprihvatljiv iz razloga to npr.
ienje i njega kultura kao i poumljavanje nije rentabilno, ali u svakom sluaju su
opravdani ovi zahvati u umama i na umskom zemljitu zbog poveanja opekorisnih
funkcija uma. Dalje drugi radovi u umarstvu mogu biti rentabilni (ekonomski rentabilni) ali
su i opravdani te zbog toga treba brisati rijei rentabilno i zamjeniti sa rijei opravdano. U
skladu sa navedenom primjedbom u lanu 6. stav (3) taci m) Prijedloga zakona o umama
rije rentabilnost zamjenjena je sa rijei opravdanost.

lan 6.
(umsko privredno podruje)
Grad Sarajevo - Gradska uprava navodi da u lanu 6. nedostaje stav (2) te predlae da se u
stavu (6) alineja 3. preformulie na sljedei nain: Zahtjev za formiranje umsko privrednih
podruja ili reviziju njihovih granica moe podnijeti Ministarstvo, opina, Grad, KJP
Sarajevo - ume i vlasnik ume.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je neophodno ukljuiti u postupak formiranja umsko
privrednih podruja i Grad Sarajevo te je u lanu 7. stavu (5) Prijedloga zakona o umama
dodate rijei Grad Sarajevo i vlasnik ume. Vezano za ovu primjedbu gdje se predlae da u
stavu (6) alineja 3. se preformulie navodimo da stav (6) ne sadri alineje, te uvidom u tekst
ovog stava utvreno je da je rije o drugoj reenici u stavu (6).
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo navode da u lanu 6. nedostaje stav (2)
vjerovatno greka u pisanju.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to se kod pisanja teksta Nacrta zakona o umama potkrala
tehnika greka u obrojavanju stavova, te je ista greka ispravljena u lanu 7. Prijedloga
zakona o umama.
lan 7.
(umsko privredna osnova)
Grad Sarajevo - Gradska uprava predlae da se u lanu 7. stav (4) alineja 2) preformulie
na sljedei nain: Od ukupno planirane koliine sjee za ureajni period za visoke ume sa
prirodnom obnovom, u okviru umsko privrednog podruja godinje se realizuje prosjena
godinja koliina i ne moe biti vea od prirasta u istom periodu.
STAV PREDLAGAA
Vezano za primjedbu Grada Sarajeva - Gradske uprave navodimo da u lanu 7. stav (4) nije
podjeljen na alineje tako da ne postoji alineja 2) nego je rije o drugoj reenici u ovome stavu.
Primjedba se prihvata iz razloga da se onemogui planiranje sjee koja je vea od prirasta,
te je u lanu 14. Prijedloga zakona o umama dodat stav (3) koji glasi Godinji obim sjea
(etat) ne smije biti vei od tekueg godinjeg prirasta, ako to nije umsko privrednom
osnovom drugaije rijeeno.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlau da se u lanu 7. u stavu (2) na adekvatno
mjesto ubaci i Zakon o zatiti prirode.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to su odredbe Zakona o zatiti prirode obavezujue za
sve subjekte pa i u oblasti umarstva. Pored toga nije jasno kako u stavu (2) dodati rijei i
Zakon o zatiti prirode jer navedeni akti moraju biti meusobno usklaeni, a Zakon se ne
moe sa istim usklaivati. Svi planski akti koji su navedeni u lanu 8. stavu (2) Prijedloga

zakona o umama moraju biti usklaeni sa Zakonima koji su na snazi u Federaciji BiH te
tako i sa Zakonom o zatiti prirode.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlau da se u stavu (8) Pravo koritenja
podataka iz stava (7) ovog lana dodaju rijei bez naknade imaju:
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata zbog toga to opina na ijem podruju se nalazi uma, vlasnik ume
i korisnik ume uestvuju u izradi umsko privrednih osnova kroz davanje odgovarajuih
podataka i planova te je logino da imaju pravo koristiti podatke bez naknade. Shodno ovoj
primjedbi u lanu 8. stavu (8) Prijedloga Zakona o umama iza rijei ovog lana dodate su
rijei bez naknade.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlau da se u stavu (9) iza rijei dozvoljena
je ubace rijei i drugim pravnim i fizikim licima.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to ove podatke ne mogu koristiti bez saglasnosti druga
pravna i fizika lica te je opravdano i odrediti odgovarajuu naknadu za koritenje istih. U
skladu sa navedenom primjedbom u lanu 8. stavu (9) Prijedloga Zakona o umama iza
rijei dozvoljena je dodate su rijei i drugim pravnim i fizikim licima.
lan 8.
(Izrada i donoenje umsko privredne osnove)
KJP Sarajevo umed.o.o. Sarajevo iznosi miljenje da je potrebno u ovaj lan dodati
novi stav koji glasi: Ukoliko opina ne dostavi traeno miljenje u predvienom roku,
smatrae se da nema primjedbi na odredbe umsko privredne osnove koja se odnosi na ume
i umska zemljita u njenim administrativnim granicama.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata kako bi se mogao nastaviti postupak davanja saglasnosti na umsko
privrednu osnovu obzirom da je utvren rok za njeno donoenje, a bez umsko privredene
osnove nije mogue gospodariti umama i umskim zemljitima. U skladu sa ovom
primjedbom u lanu 9. Prijedloga zakona o umama dodat je novi stav (4) koji glasi:
Ukoliko opina ne dostavi traeno miljenje u predvienom roku, smatrae se da nema
primjedbi na odredbe umsko privredne osnove koja se odnosi na ume i umska zemljita u
njenim administrativnim granicama.
Opina Ilija iznijela je primjedbu na lan 8. stav (3) te predlau da isti glasi umsko
privredne osnove za sve ume donosi Uprava za umarstvo uz pribavljeno miljenje
Opinskog vijea. Miljenje sa strunim obrazloenjem opina je duna dostaviti Upravi za
umarstvo najkasnije u roku od 45 dana od dana prijema zahtjeva. umsko privredne osnove
se ne mogu primjenjivati prije nego ih odobri Ministarstvo i ne dobiju predhodnu saglasnost
Opinskog vijea.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata u dijelu koji se odnosi da Opinsko vijee daje miljenje na umsko
privrednu osnovu iz razloga to smatramo da je primjereno, a kako je rije o umsko

privrednim osnovama kao najvanijem aktu na osnovu kojeg se gospodari umama i

umskim zemljitem, da na isti daje miljenje Opinsko vijee. Shodno navedenom, u lanu 9.
stavu (3) Prijedloga zakona o umama rijei opine zamjenjene su rijeima opinskog
vijea.
Primjedba se ne prihvata u dijelu koji se odnosi na produenje roka za davanje miljenja
jer smatramo da je 30 dana primjeren rok za davanje miljenja. Takoe ne prihvata se u dijelu
koji se odnosi da se umsko privredna osnova ne moe primjenjivati dok Opinsko vijee ne
da predhodnu saglasnost iz razloga to Opinsko vijee daje Miljenje na umsko privrednu
osnovu te bi u tom sluaju dva puta Opinsko vijee razmatralo jedan te isti akt.
lan 11.
(Projekat za izvoenje)
Grad Sarajevo - Gradska uprava predlae da se u lanu 11. stavu (2) prva reenica
preformulie na sljedei nain: Projekat za izvoenje sadri planove svih potrebnih
biotehnikih mjera u okviru pojedinih sastojina unutar odjela, a u skladu sa predvienim
ciljevima gospodarenja i to: plan sjea, plan umsko-uzgojnih radova, plan koritenja i
transporta posjeene drvne mase, procjenu godinjeg prirasta, finansijsko-ekonomsku analizu
realizacije projekta i kartu unutranjeg prostornog ureenja odjela.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to Projekat za izvoenje izmeu ostalog treba da sadri i
procjenu godinjeg prirasta, te su u lanu 12. stavu (2) Prijedloga zakona o umama iza rijei
drvne mase, dodate rijei procjenu godinjeg prirasta.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 11. u stavu (6) alineji b) u
tekstu ima uposlenog jednog doda diplomiranog ininjera.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to se potkrala tehnika greka i isputena je rije
diplomiranog te je u lanu 12. stavu (6) taki b) Prijedloga zakona o umama iza rijei
jednog dadata rije diplomiranog.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 11. u stavu (4) rijei tri
godine zamjene rijeima dvije godine.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je i dosadanjim Zakonima o umama bilo definisano
da su za ove poslove potrebne dvije godine radnog staa. Pored navedenog smatramo da e
se na ovaj nain bre ostvariti uslovi za zapoljavanje mladih diplomiranih ininjera
umarstva. U skladu sa navednom primjedbom u lanu 12. stavu (4) Prijedloga zakona o
umama rijei tri zamjenjene su sa rijei dvije.
lan 12.
(Doznaka stabala za sjeu)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 12. ispred stava (1) ubaci
novi stav koji glasi: Stabla u umi mogu se sjei tek poslije njihova odabiranja i
obiljeavanja (doznake), u skladu sa umsko privrednom osnovom i godinjim planom
10

gospodarenja.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata zbog toga da se onemogui korisnicima uma da vre doznaku
stabala ukoliko ne posjeduju umsko privrednu osnovu odnosno godinji plan gospodarenja,
te je u lanu 13. Prijedloga zakona o umama dodat novi stav (4) koji glasi: Stabla u umi
mogu se sjei tek poslije njihova odabiranja i obiljeavanja (doznake), u skladu sa umsko
privrednom osnovom i godinjim planom gospodarenja.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 12. ubaci novi stav koji glasi:
Doznaka stabala, osim nune doznake sanitarne sjee, ne moe se obavljati ako nije
donosena umsko privredna osnova, odnosno godinji plan gospodarenja.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je neophodno definisati da se stabla mogu sjei tek
poslije njihovog odabiranja i obiljeavanja, te je u lanu 13. Prijedloga zakona o umama
dodat novi stav (2) koji glasi: Doznaka stabala, osim nune doznake sanitarne sjee, ne
moe se obavljati ako nije donosena umsko privredna osnova, odnosno godinji plan
gospodarenja.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 12. u stavu (2) rijei tri
godine zamjene rijeima dvije godine.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je i dosadanjim Zakonima o umama bilo definisano
da su za ove poslove potrebne dvije godine staa. Pored navedenog smatramo da e se na
ovaj nain bre ostvariti uslovi za zapoljavanje mladih diplomiranih ininjera umarstva. U
skladu sa ovom primjedbom u lanu 13. stavu (3) Prijedloga zakona o umama rije
tri zamjenjena je sa rijei dvije.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo iznosi primjedbu na lan 12. stav (2) i (7) i
napominje da treba znati da je doznaka stabala za sanitarne sjee i doznaka u izdanakim
umama mnogo zahtjevnija od doznake u redovnim sjeama, to samim tim iziskuje veu
strunost i izraeniji umarski senzibilitet. Greke pri doznaci stabala za sanitarne sjee i
doznaci u izdanakim umama mogu izazvati daleko vee tete sa trajnim posljedicama.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je u lanu 13. stav (3) i (9) Prijedloga zakona o
umama definisano da samo u izuzetnim sluajevima korisnik uma (KJP Sarajevoume) moe odrediti da sanitarnu doznaku i doznaku u izdanakim umama uradi
Bachelor/Bakalaureat umarstva ili umarski tehniar. Takoer navodimo da ne moemo iz
ovih poslova (u izuzetnim sluajevima) iskljuiti Bachelor/Bakalaureat umarstva iz razloga
to su stekli adekvatno obrazovanje na umarskom fakultetu.
lan 13.
(Sjea uma)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 13. ispred stava (1) ubaci
nova taka ( ):

11

Sjea stabala vri se prvenstveno u funkciji obnove uma dajui pri tome prednost
prirodnom podmlaivanju posjeenih povrina. Vrsta i intenzitet sjee zavisi od aktuelnog
stanja dotine umske sastojine (tip ume, odnosno gazdinska klasa) o emu odluuje
umarski strunjak pri izvoenju doznake stabala za sjeu, a u skladu sa odredbama umsko
privredne osnove.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to e se ovim stavom blie definisati sjea stabala
odnosno da je ista u funkciji obnove uma i da prioritet sjee nije ekonomska dobit nego da
su sjee stabala u funkciji uzgoja i zatite uma, te je u lanu 14. Prijedloga Zakona o
umama dodat novi stav (1) koji glasi: Sjea stabala vri se prvenstveno u funkciji obnove
uma dajui pri tome prednost prirodnom podmlaivanju posjeenih povrina. Vrsta i
intenzitet sjee zavisi od aktuelnog stanja dotine umske sastojine (tip ume, odnosno
gazdinska klasa) o emu odluuje umarski strunjak pri izvoenju doznake stabala za sjeu.
a u skladu sa odredbama umsko privredne osnove.
Vezano za primjedbu KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo uoeno je da u stavu nije jasno
definisan umarski strunjak te su dodate rijei iz lana 13. stava (3) kako bi se decidno
jasno definisalo struno lice koje vri doznaku stabala.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 13. ubaci nova taka ( ):
Godinji obim sjea (etat) ne smije biti vei od tekueg godinjeg prirasta, ako to nije
umsko privrednom osnovom drugaije rijeeno. Najbitnije je da svaka sjea obnove uma
predstavlja pozitivan pomak ka postavljenom cilju gospodarenja.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga da se onemogui planiranje sjee koja je vea od prirasta
te je u lanu 14. Prijedloga Zakona o umama dodat novi stav (3) koji glasi: Godinji obim
sjea (etat) ne smije biti vei od tekueg godinjeg prirasta, ako to nije umsko privrednom
osnovom drugaije rijeeno.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 13. ubaci nova taka ( ):
Ukoliko se dozvoljeni obim sjea (etat) prekorai u jednoj godini, obavezno se u godinjim
planovima gospodarenja za narednu godinu vri umanjenje planiranog obima sjea za
koliinu uinjenog prethvata za vrstu drveta .
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata zbog toga da se Zakonom definie da je korisnik uma duan u
narednoj godini smanjiti obim sjea za koliinu posjeene drvne mase koju je posjekao
predhodne godine u veem obimu od dozvoljenog etata (obima sjea) te e se i u kaznenim
odredbama definisati sankcije protiv korisnika koji ne ispotuje ovu odredbu. U skladu sa
ovom primjedbom u lanu 14. Prijedloga Zakona o umama dodat je novi stav (4) koji glasi:
Ukoliko se dozvoljeni obim sjea (etat) prekorai u jednoj godini, obavezno se u godinjim
planovima gospodarenja za narednu godinu vri umanjenje planiranog obima sjea za
koliinu uinjenog prethvata za vrstu drveta.

12

lan 14.
(Bioloka reprodukcija uma)
Zastupnik Amir Zuki iznio je primjedbu da bi se u zakon trebala ugraditi odredba koja bi
definisala da bi za jedno posjeeno stablo korisnik uma trebao zasaditi pet sadnica.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je poumljavanje definisano u okviru bioloke
reprodukcije uma i odredbama umskogospodarske osnove ije su odredbe obavezujue za
korisnike uma. Na osnovu terenskih istraivanja i strune ekpertize umsko privrednim
osnovama planiraju se bioloi radovi izmeu kojih navodimo poumljavanje, njegu kultura,
prorede kultura itd. Ako bi se definisala samo obaveza poumljavanja ostale bioloke
investicije bile bi stavljene u drugi plan. Forsirajui samo poumljavanje dolo bi se u
situaciju da se znatno i kontinuirano poveavaju poumljene povrine, a smanjene obaveze
njege kultura. Na taj nain korisnici uma teko da bi stizali vriti njegu kultura (ienje,
okopavanje) pa i prorede u kulturama i iste bi bile zaputene pa bi se u najgorem sluaju
moglo desiti da je to djelimino uzaludna investicija. Ako uzmemo u obzir da e Ministarstvo
biti naruilac umsko privrednih osnova, te da e obezbjediti izradu i nadzor nad izradom
istih od strane strunih institucija, te da su odredbe osnova obavezujue, ne bi trebalo imati
bojazni da e izmeu ostalih i radovi na poumljavanju biti planirani na strunim i realnim
osnovama i injeninom stanju na terenu. Posebno ovdje treba istai da je u lanu 13. dodat
novi stav koji glasi Sjea stabala vri se prvenstveno u funkciji obnove uma dajui pri tome
prednost prirodnom podmlaivanju posjeenih povrina. Vrsta i intenzitet sjee zavisi od
aktuelnog stanja dotine umske sastojine (tip ume, odnosno gazdinska klasa) o emu
odluuje umarski strunjak pri izvoenju doznake stabala za sjeu, a u skladu sa odredbama
umsko privredne osnove. Takoer istiemo da je lanom 8. stav (1) Prijedloga zakona o
umama definisano da umama na prostoru jednog umsko privrednog podruja se gospodari
po odredbama umsko privredne osnove, godinjeg plana gospodarenja i projekta za
izvoenje. Odredbe umsko privredne osnove su obavezne. umsko privredna osnova mora
biti usklaena sa smjernicama kantonalnog umsko-razvojnog plana.
Dakle, planirani obim bioloke reprodukcije uma (pa i planovi poumljavanja) u umsko
privrednim osnovama mora biti usklaen sa kantonalnim umsko-razvojnim planom koji
izrauje i donosi Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 14. u stavu (2) doda
sljedee:
izrade umskogospodarskih osnova za umskogospodarska podruja,
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je izrada i donoenje umsko privrednih osnova
obaveza Ministarstva odnosno Uprave za umarstvo i isto je definisano lanom 8. stav (3)
Prijedloga zakona o umama.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 14. u stavu (2) doda
sljedee:
izrade projekata i programa za realizaciju umskogospodarskih osnova, izrade
planova razvoja i druge investiciono tehnike dokumentacije;

13

STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata jer je isto definisano lanom 15. stavom (2) takom l) Prijedloga
zakona o umama.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 14. u stavu (2) doda
sljedee:
izrade lovnoprivrednih osnova i godinjih planova gospodarenja umskim lovitima;
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je isto definisano Zakonom o lovstvu.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 14. u stavu (2) pod i) doda
visoke degradirane ume;
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je isto definisano lanom 15. stavom (2) takom g)
Prijedloga zakona o umama.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 14. u stavu (2) doda
sljedee:
izdvajanje i definisanje uma visoke zatitne vrijednosti;
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je isto definisano lanom 26. i 27. Prijedloga
zakona o umama (zatitne ume i ume sa posebnom namjenom).
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 14. u stavu (2) doda
sljedee:
saniranje i obnova umskih povrina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili
katastrofa;
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je isto neophodno definisati kao obavezu saniranja i
obnove umskih povrina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa, te je u lanu
15. stavu (2) Prijedloga zakona o umama dodata nova taka m) koja glasi: saniranje i
obnova umskih povrina koje su stradale od prirodnih nepogoda ili katastrofa.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 14. u stavu (2) doda
sljedee:
kupovina zemljita u svrhu podizanja novih uma ukljuujui i podizanje plantaa
brzorastuih vrsta drvea;
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga definisanja mogunosti kupovine zemljita u svrhu
podizanja novih uma i obaveze podizanja plantaa brzorastuih vrsta drvea, te je u lanu 15.
stavu (2) Prijedloga zakona o umama dodata nova taka n) koja glasi: kupovina zemljita u
svrhu podizanja novih uma ukljuujui i podizanje plantaa brzorastuih vrsta drvea.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 14. u stavu (2) doda
sljedee:
nauno istraivaki rad i struno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada umarstva.
14

STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je neophodno definisati obavezu nauno istraivakog
rada i strunog obrazovanja kadrova iz djelokruga rada umarstva, te je u lanu 15. stavu (2)
Prijedloga zakona o umama dodata nova taka o) koja glasi: nauno istraivaki rad i
struno obrazovanje kadrova iz djelokruga rada umarstva.
lan 15.
(Tehniki prijem radova)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 15. doda stav (10) Obrazac
za tehniki prijem radova propisae resorni Ministar.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je rije o tehnikom prijemu izvedenih radova u
umama i umskom zemljitu u dravnom vlasnitvu te je u lanu 16. Prijedloga zakona o
umama dodat novi stav (10) koji glasi: Obrazac za tehniki prijem radova propisae
Ministar.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo istie da se sve vie ukazuje neophodnost vrenja
snimanja realnog stanja na terenu prije otpoinjanja ikakvih aktivnosti na projektovanju bilo
kakvih radova. Nakon zavretka realizacije projekta za izvoenje i nakon izvrenog
tehnikog prijema radova, brigu o uvanju preuzima Kantonalna uprava za umarstvo.
Miljenja smo da bi preuzimanje odreenog objekta za rad (odjela) od strane korisnika uma
takoer trebalo obaviti nakon komisijskog snimanja realnog stanja na terenu.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to KJP Sarajevo ume prije poetka radova u
umskom odjelu radi projekat kojem predhodi detaljan obilazak terena, doznaka stabala,
projektovanje umskih komunikacija itd. Ukoliko bi projektant na terenu konstatovao
odgovarajue nepravilnosti odnosno nezadovajue stanje umskog odjela treba isto prijaviti
nadlenim inspekcijskim organima o emu e isti poduzeti odgovarajue aktivnosti nakon
utvrivanja injeninog stanja na licu mjesta i sainjavanja zapisnika.
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u lanu 15. stav (4) predvidi da i Rejonski lugar koji prima odjel na daljnje uvanje,
uestvuje u sastavu Komisije za tehniki prijem radova.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to bi i Rejonski uvar uma koji e preuzeti odgovornost
uvanja uma na tom lokalitetu trebao uestvovati u tehnikom prijemu radova te je u lanu
16. stav (4) taka b) Prijedloga zakona o umama ispravljena i glasi: Diplomirani ininjer
umarstva/Magistar umarstva i rejonski uvar uma iz Uprave za umarstvo.
lan 17.
(Zabrana istih sjea i drugih oblika pustoenja uma)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 16. Nacrta zakona o
umama ispred stava (1) ubaci nova taka koja glasi:Ovim zakonom se zabranjuju sve vrste
sjea koje:

15

a. trajno smanjuje produktivni potencijal umskog zemljita;

b. trajno i znatno ugroavaju hidroloki reim umskog zemljita;
c. posredno uzrokuju pojavu erozije umskog tla sa veim negativnim posljedicama;
d. ugroavaju vrenje neke od funkcija uma na dui period;
e. ugroavaju umski biodiverzitet.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to e ovaj stav biti u funkciji zatite uma te je u lanu 18.
Prijedloga zakona o umama izmjenjen stav (1) koji glasi:
(1) Zabranjene su iste sjee i drugi oblici pustoenja uma koje:
a) trajno smanjuje produktivni potencijal umskog zemljita,
b) trajno i znatno ugroavaju hidroloki reim umskog zemljita,
c) posredno uzrokuju pojavu erozije umskog tla sa veim negativnim posljedicama,
d) ugroavaju vrenje neke od funkcija uma na dui period,
e) ugroavaju umski biodiverzitet.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlau da se u lanu 16. Nacrta zakona o
umama doda stav (4) koji glasi:iste sjee se mogu odobriti u cilju izgradnje elektrinih
vodova i drugih objekata od javnog interesa.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je isto definisano lanom 52. Prijedloga zakona
odnosno krenje ume i promjena namjene zemljita definisana je navedenim lanom. Pored
navedenog i lanom 55. stav (1) prijedloga zakona o umama definisano je da se u umi i na
umskom zemljitu u dravnom vlasnitvu moe uspostaviti pravo slunosti u svrhu
izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektrinih vodova, kao i za druge namjene ako
je proglaen javni interes u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo istie ta je sa ski stazama pojava aktuelna na
Bjelanici???
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je isto definisano lanom 52. Prijedloga zakona o
umama odnosno krenje ume i promjena namjene zemljita definisana je navedenim
lanom.
lan 21.
(Sanitarne sjee, umski red i druge preventivne mjere)
Zastupnica Segmendina Srna Bajramovi je pokrenula inicijativu da se osigura usljed
aktivnosti umsko privrednog drutva koje gospodari odreenim podrujem da nee doi do
unitavanja izgraenih rekreativnih turistikih i sportskih sadraja.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata ali treba imati na umu da se vrlo esto u svrhu sportskih aktivnosti
koriste umki kamionski putevi, traktorske i animalne vlake za izvoz umskih drvnih
sortimenata: Naime, deavaju se sluajevi da se izgraeni umski putevi i vlake obiljee kao
sportske staze te kod redovih uzgojnih sjea lica koja su ih koristila negoduju mada je ove
puteve izgradilo preduzee umarstva. U skladu sa pokrenutom inicijativom zastupnice
16

Segmendine Srna Bajramovi u lanu 22. dodat je novi stav (7) koji obavezuje korisnika
ume i vlasnika ume u privatnom vlasnitvu da izvriti sanaciju umske infrastrukture,
izgraenih rekreativno turistikih i sportskih sadraja ukoliko prilikom izvoenja radova u
umi i na umskom zemljitu priini tetu na istim. Novi stav (7) u lanu 22. Prijedloga
zakona o umama glasi: Korisnik uma duan je u roku od est mjeseci, a najkasnije u roku
od godinu dana od dana zavretka izvoenja radova radova u umi i na umskom zemljitu
izvriti sanaciju umske infrastrukture, izgraenih rekreativno turistikih i sportskih sadraja
ukoliko prilikom izvoenja radova u umi i na umskom zemljitu priini tetu na istim.
Zastupnik Eldar omor je iznio primjedbu na odravanje infrastrukture koja se oteti
prilikom izvoza ume.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata te je u tom smislu u lanu 22. Prijedloga zakona o umama dodat
novi stav (7) koji definie obavezu korisniku uma da ukoliko priini tetu na infrastrukturi
izgraenoj u umi i na umskom zemljitu istu sanira odnosno koji glasi: Korisnik uma
duan je u roku od est mjeseci, a najkasnije u roku od godinu dana od dana zavretka
izvoenja radova radova u umi i na umskom zemljitu izvriti sanaciju umske
infrastrukture, izgraenih rekreativno turistikih i sportskih sadraja ukoliko prilikom
izvoenja radova u umi i na umskom zemljitu priini tetu na istim.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 21. stavu (1) Nacrta zakona
o umama definie kako Uprava obezbjeuje provoenje sanitarnih sjea u privatnim
umama, ko pokriva trokove sjee, izrade i izvlaenja umskih drvnih sortimenata dobivenih
provoenjem takvih sjea, ko i na koji nain prodaje sortimente dobivene tim sjeama.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je u lanu 22. stavu (1) Prijedloga zakona o
umama navedeno da Uprava za umarstvo mora obezbijediti sanitarne sjee u privatnim
umama ukoliko vlasnici uma ne mogu sami provesti sanitarnu sjeu. U kontekstu ovog
stava podrazumjeva se da uprava nema kapaciteta da izvri ove poslove ali e iste uraditi
angaovanjem pravnog lica registrovanog za obavljanje ovih poslova, a kako je rije o zatiti
uma radovi e se finansirati iz Budetskih sredstava ukoliko se utvrdi da vlasnik uma ne
moe provesti sanitarnu sjeu. Pored navednog istiemo da e se Pravilnikom iz lana 22.
stava (6) Prijedloga zakona o umama blie (detaljnije) definisati nadlenost, nain i
postupak provoenja sanitarnih sjea u privatnim umama odnosno mjera iz stava 1. ovog
lana.
Primjedba se prihvata dijelom te je u ovom kontekstu u lanu 22. stavu (1) Prijedloga
zakona o umama rije mora zamjenjena sa duna je.
lan 23.
(Promet drveta i nedrvnih umskih proizvoda)
Kantonalna javna ustanova za zatiena prirodna podruja Kantona Sarajevo u lanu
23. stav (3) navedena je pogreno alineja te umjesto b) treba da stoji c).
STAV PREDLAGAA
17

Primjedba se prihvata iz razloga to se je kod izrade teksta Nacrta zakona o umama

potkrala tehnika greka u pisanju odnosno oznaavanju take te je u lanu 24. stavu (3)
Prijedloga zakona o umama rijei take b) zamjenjene sa rijeima take c).
lan 24.
(Opi principi)
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na lan 24. te predloio
da se unese sljedee objekti prirodnog nasljea utvreni i Kantonalnim planskim i
zakonskim usmjerenjima.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to se podrazumjeva da e kod proglaenja zatitnih
uma ili uma sa posebnom namjenom biti obuhvaeni objekti prirodnog nasljea utvreni
Kantonalnim planskim aktima. Kada je rije o zakonskim usmjerenjima vezano za objekte
prirodnog nasljea smatramo da je iste neophodno potivati bilo da je rije o zakonima na
kantonalnom ili federalnom nivou. Navodimo da je isto definisano lanom 10. stav (1)
takom b) i lanom 27. stav (1) takom a) Prijedloga zakona o umama.
lan 25.
(Zatitne ume)
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na lan 25. stav (3) i
predlae da se dodaju sljedee rijei nosioca izrade razvojno-planske i provedbene
dokumentacije (to je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo).
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata jer je primjedba osnovana iz razloga to se akti iz stava (3) trebaju
dostaviti i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kao nosiocu izrade razvojno planske i provedbene dokumentacije na podruju Kantona Sarajevo, te je u lanu 26. stav (3)
Prijedloga zakona o umama izvrena ispravka odnosno iza rijei Sarajevo, dodate rijei
Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
lan 26.
(ume s posebnom namjenom)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo navode da bi moda bilo dobro iza lana 26. dodati
novi lan i opisati i ume visoke zatitne vrijednosti.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to su u lanu 26. decidno jasno navedene zatitne
ume dok su u lanu 27. stavu (1) Prijedloga zakona o umama navedene ume sa posebnom
namjenom te je definisan i postupak proglaenja ovih uma.
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na lan 26. stav (3) i
predlae da se dodaju sljedee rijei nosioca izrade razvojno-planske i provedbene
dokumentacije (to je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo).
STAV PREDLAGAA

18

Primjedba se prihvata jer je primjedba osnovana iz razloga to se akti iz stava (3) trebaju
dostaviti i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo kao nosiocu izrade razvojnoplanske i provedbene dokumentacije na podruju Kantona Sarajevo te je u lanu 27. stav (3)
Prijedloga zakona o umama izvrena ispravka odnosno iza rijei Sarajevo, dodate rijei
Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
lan 28.
(Procjena okolinog uticaja)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 28. doda:
a.
U okviru donoenja bilo koje odluke vezane za ume i umska zemljita, ije
bi provoenje i implementiranje moglo prouzrokovati promjenu stanja uma i
umskog zemljita bilo u fizikom ili u funkcionalnom smislu, nuno je obavezno
izvriti ekoloku procjenu.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga zatite uma i umskog zemljita kao prirodnog bogatstva,
te je u lanu 29. Prijedloga zakona o umama dodat novi stav (1) kako je predloeno. Ovim
stavom e se obavezati sva pravna i fizika lica da u postupku bilo kojih aktivnosti u umi i
na umskom zemljitu koje utiu na promjenu stanja uma u fizikom ili funkcionalnom
smislu su duni izvriti ekoloku procjenu. Pored navedenog u kontekstu teksta odrebe iz
ovog lana i teksta lana 51. smatramo da je iza rijei procjenu dodati i rijei uticaja na
okoli.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 28. doda:
b.
Ekoloka procjena podrazumjeva ekspertnu analizu i procjenu posljedica u
sluaju provoenja dotine odluke na dotini umski i granini ekosistem. Ukoliko
ekspertiza utvrdi negativan bilans koristi je uslovljava provedba dotine odluke, ista
se obustavlja.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata jer je isto definisano Zakon o zatiti okolia (Slubene novine
Federacije BiH broj 33/03 i 38/09) i Pravilnikom o pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine Kantona
Sarajevo broj 08/11).
POGLAVLJE IV - ZATITA UMA I NJIHOVIH FUNKCIJA
Odjeljak A. Zatita uma i umskog zemljita od teta
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
ispred lana 29. predvidi ili novi lan ili u postojeem lanu 29. ispred stava (1) unese
sljedee:
Radi sveukupne zatite uma i umskog zemljita na Kantonu Sarajevo, Kantonalna uprava
za umarstvo je duna sainiti:
"a" Studiju- Procjene ugroenosti uma od poara, u kojoj e biti elementi za izradu Plana
zatite uma od poara i Ocjena o potrebi formiranja posebne vatrogasne jedinice za
zatitu uma i gaenje umskih poara,

19

"b" Studiju Procjene ugroenosti uma od bespravnih sjea i prisvajanja uma i umskog
zemljita, na osnovu ega se izrauje Plan za uvanje uma po lugarskim rejonima i
"c" Studiju Procjene zatite uma od biljnih bolesti, na osnovu ega se izrauje Plan
zatite uma od biljnih bolesti sa odreivanjem strunih i naunih institucija za praenje
zdravstvenog stanja uma.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata te je u lanu 5. Prijedloga zakona o umama dodat novi stav (4) koji
glasi za procjenu ugroenosti uma iz stava (3) take h), i) i j) ovog lana predhodno e se
uraditi Studija ugroenosti uma od bespravnih sjea i zauzimanja umskog zemljita, Studija
ugroenosti uma od poara i Studija ugroenosti uma od biljnih bolesti i tetnih umskih
insekata. Naime, smatramo da Studije moe izraivati struna isntitucija registrovana za
oovu djelatnost, te da nije umjesno da se definie obaveza Upravi za umarstvo da sainjava
iste.
Prilikom pripreme i izrade Kantonalnog umsko razvojnog plana podrazumjeva se da e se
isti zasnivati na osnovu studija izraenih od neovisnih strunih institucija, te da e isti
sadravati prijedlog aktivnosti i mjera u cilju zatite uma. Ove studije bi trebale biti sastavni
dio Kantonalnog umsko - razvojnog plana iz lana 5. ovog zakona odnosno na osnovu ovih i
drugih studija ili elaborata sainjavao bi se Kantonalni umsko - razvojni plan. Prema tome
ako je ve definisano lanom 5. ovdje ne bi trebalo ovaj prijedlog prihvatiti ali je mogue u
lanu 5. blie definisati ove studije odnosno obavezati donosioca plana da ocjeni potrebu
formiranja vatrogasne jedinice, izraivanja plana uvanja uma i plana zatite uma od
biljnih bolesti.
lan 29.
(Zatita uma od poara)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo navodi da se u lanu 29. u stavu (7) kao ni
prijanjim zakonima tako ni ovim Nacrtom ne predvia preciziranje termina izvjetavanja i
adresa na koje se izvjetaji alju. Problem u praksi predstavlja nepostojanje metodike
obrauna direktnih i indirektnih teta uzrokovanih poarima.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je lanom 30. Prijedloga zakona stavom (6)
definisan nadleni organ odnosno Ministarstvo koje se izvjetava o poarima. Naime, stavom
(6) ovog lana utvreno je da su Uprava za umarstvo i korisnici uma obavezni provoditi
ove planove i redovno izvjetavati Ministarstvo o izvravanju mjera za zatitu od poara.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo navodi da bi u lanu 77. moda bilo praktino
predvidjeti donoenje metodike za obraun direktnih i indirektnih teta uzrokovanih
umskim poarima.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je neophodno u vidu podzakonskog akta donijeti
jedinstvenu metodiku za obraun direktnih i indirektnih teta uzrokovanih umskim poarima
te je u lanu 30. Prijedloga zakona o umama dodat novi stav (9) kojim je propisana obaveza
da Ministar donese Pravilnik za obraun direktnih i indirektnih teta uzrokovanih umskim
poarima.
20

Vezano za primjedbu KJP Sarajevo ume uoeno je da se u stavu (10) Prijedloga zakona
o umama navodi da Ministar objavljuje karte te smatramo da je neprimjereno upotrebljen
pojam objavljuje i u tom kontekstu ovaj stav je izmjenjen i glasi Uprava za umarstvo
izrauje karte podruja prema stepenu opasnosti od umskih poara.
lan 30.
(Hemijska sredstva i odlaganje otpada)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlau da se u lanu 30. stav (4) u drugoj
reenici iza rijei vlasnici treba dodati rijei i korisnici.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata jer su pored vlasnika i korisnici uma kao to je KJP "Sarajevo
ume duni iz ume ukloniti otpad i smee, te su u lanu 31. stavu (4) Prijedloga zakona o
umama dodate rijei "i korisnici.
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u lanu 30. u stavu (4), iza rijei "Vlasnici uma" dodaju rijei "i korisnici uma", to
posebno ima smisla za dravne ume.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata jer su pored vlasnika i korisnici uma kao to je KJP "Sarajevo
ume" duni iz ume ukloniti otpad i smee, te su u lanu 31. stavu (4) Prijedloga zakona o
umama iza rijei "Vlasnici uma" dodate rijei "i korisnici uma".
lan 31.
(Paa u umama)
Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo uloio je primjedbu na lan 31. te iznio
sljedee postavlja se pitanje ta je sa sve veim zahtjevima za lociranje pogona obnovljivih
izvora energije (vjetroelektrane, solarne), kamenoloma, pilana i sl. Odrediti se prema ovim
ali i drugim sadrajima koji se unose na povrine ove namjene, a za koje nema planskog
usmjerenja.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to smatramo da je izgradnja bilo kojih objekata u
umama i na umskom zemljitu mogua samo u skladu sa prostorno planskom
dokumentacijom, a posebno iz razloga to objekti kao to su kamenolomi i eventualno pilane
mogu imati znaajan uticaj na okoli. U kontekstu ove primjedbe istiemo da se za ove
namjene (vjetroelektrane i kamenolome) odnosno da se koritenje ovih prirodnih resursa daje
pod koncesiju u skladu sa Zakonom o koncesijama Kantona Sarajevo (Slubene novine
Kantona Sarajevo broj 27/11). U skladu sa navednim i lan 54. stav (2) Prijedloga zakona o
umama je definisao da Ministarstvo moe pojedina umska zemljita ugovorom dati u zakup
uz prethodno pribavljeno miljenje opine na ijem se podruju nalazi umsko zemljite.
Ugovor o zakupu se moe zakljuiti radi postavljanja privremenih objekata ija je gradnja
predviena ugovorom o koncesiji i GSM baznih stanica, uzgoja divljai, podizanja
viegodinjih nasada na neobraslom umskom zemljitu ukoliko se time ne naruavaju
funkcije ume. Vezano za ovu primjedbu Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo na
lan 31. Nacrta zakona o umama navodimo da lan 31. se odnosi na pau u umama, a ne na
izgradnju odnosno kako se u primjedbi navodi lociranju pogona obnovljive energije. Uvidom
21

u tekst Nacrta zakona o umama smatramo da se ova primjedba mogla odnositi na lan 51.
lan 33.
(Koritenje nedrvnih umskih proizvoda)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo iznosi primjedbu na lan 33. stav (4) i navode da se
od ovoga trebaju izuzeti umsko privredne osnove koje su izraene u vrijeme vaenja Zakona
o umama (Slubene novine Federacije BiH broj 20/02) koji nije nametao obavezu
planiranja pozajmita mineralnih sirovina, ve je to u lanu 9. stav (3) definisao na sljedei
nain:
Izuzev od stava (2) ovog lana kantonalna umsko privredna drutva i vlasnici privatnih
uma mogu za svoje potrebe kao i uz naknadu, za potrebe graana i drugih pravnih lica
iskoritavati sekundarne proizvode navedene u stavu (2) ovog lana ukoliko
umskogospodarskom osnovom nije drugaije predvieno.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je lanom 34. stavom (1) i (4) Prijedloga zakona o
umama isto definisano.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo navodi da je potrebno predvidjeti prelazni period
do donoenja novih umsko gospodarskih osnova koje e se raditi u skladu sa ovim Nacrtom
zakona o umama.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata zbog toga to se podrazumjeva da ukoliko nova umsko privredna
osnova nije donesena da su za korisnike uma obavezujue odredbe stare umsko privredne
osnove, te kada se donese nova osnova odrebe iste su obavezujue za korisnike uma i stara
umsko privredna osnova se vie ne primjenjuje odnosno stavlja se van snage.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlau da se u ovom lanu doda sljedei tekst:
Iskljuuje se nadlenost rudarskog inspektora nad koritenjem mineralnih sirovina za
potrebe gospodaranja umama.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je nadlenost rudarskog inspektora utvrena
Zakonom o rudarstvu.
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u lanu 33. stav (4), izbriu rijei KJP "Sarajevo-ume", a da se stavi "Korisnik uma".
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to bi se otvorila mogunost drugim pravnim i fizikim
licima da pod koritenjem u vlastite svrhe koriste mineralne sirovine kao klasinu
eksploataciju te bi time omoguili istima da imaju zakonsko pokrie. Kako je rije o malim
posjedima umskog zemljita u vlasnitvu drugih pravnih i fizikih lica ne treba prihvatiti
ovaj prijedlog iz razloga to smatramo da bi se otvorila mogunost zloupotrebe ovog stava.
lan 34.
(Divlja u umi)

22

KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo iznose da u lanu 34. nije predvieno ko izrauje
niti ko finansira izradu lovno privrednih osnova za lovita kojima upravlja KJP Sarajevoume.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je lanom 45., 46., 47. 48. i 49. Zakona o lovstvu
(Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine br. 4/06 i 8/10) definisano ko izrauje i
ko finansira izradu Lovno privrednih osnova.
lan 35.
(Ugroene vrste)
Dopredsjedavajui Skuptine Kantona Sarajevo Kemal Ademovi iznio je primjedbu da
nije vidio da je ovim zakonom tretirana Lincura, a obzirom da je rije o endemskoj biljci koja
je skoro iskorjenjena, te ukoliko je primjereno da se isto tretira ovim zakonom odnosno da se
isto razmotri.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata jer su ovim lanom definisane drvenaste vrste odnosno drvee i
grmlje, a Lincura (Gentiana lutea) je viegodinja zeljasta biljka. Naime, lanom 33, stavom
(8) je definisano da e Ministar donijeti Pravilnik kojim se propisuju uslovi za uzgoj,
iskoritavanje, sakupljanje i promet nedrvnih umskih proizvoda te se podrazumjeva da e
ovim pravilnikom biti zabranjeno sakupljanje i branje vrsta koje su ugroene, koje se
pojavljuju pojedinano i ako bi branjem prijetilo izumiranje te vrste na tom lokalitetu. U
sluaju da pravno ili fiziko lice pristupi prikupljanju i otkupu proizvoda navedenih u
Pravilniku preduzet e mjere da se navedena aktivnost sprijei.
lan 36.
(Izgradnja i odravanje umske infrastrukture)
Zastupnik Besim Mehmedi je iznio primjedbu da bi u lanu 36. u stavu (4) taki g) trebalo
biti decidnije i jasnije definisano ta su to ostale funkcije kao i vienamjenska upotreba uma.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to su lanom 3. taka 6. alineja a), b) i c) definisane
ekoloke, socijalne i ekonomske funkcije uma. S obzirom na brojne koristi i funkcije uma
kao to su proizvodne, zatitne i socijalne, uma je postala objekat za vienamjensko
korienje. Privredne ume su ume u kojima je naglaena proizvodna funkcija uma, koja se
ne iscrpljuje samo kroz drvnu masu, ve su od sve veeg znaaja potencijali za proizvodnju
raznih plodova, gljiva, ljekovitog bilja, drvenog umura, lov i ribolov, zatim u korienju
treseta, kamena, pijeska, ljunka itd. Zatitne su ume u kojima je naglaena ekoloka
funkcija dok ume posebne namjene mogu biti ume u kojima su izuzetno naglaene
socijalne funkcije i ume koje se nalaze u okviru nacionalnih parkova.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo navode da lan 36. tretira samo umske kamionske
puteve, a ne umsku infrastrukturu koja je definisana u lanu 2. pod takom 14. umska
infrastruktura su umski putevi, stalne umske vlake, stalne iare i druge umske
komunikacije i kapaciteti u umama koji su namijenjeni za gospodarenje umama.
STAV PREDLAGAA
23

Primjedba se ne prihvata iz razloga to je u lanu 37. stavovima (1), (2), (3) i (4) Prijedloga
zakona o umama decidno jasno navedeno umska infrastruktura te se podrazumjeva da
obuhvata umsku infrastrukturu navedenu u lanu 2. stavu (1) taci 21. Prijedloga zakona.
lan 37.
(Saobraaj u umama)
Zastupnica Segmendina Srna Bajramovi istakla je problem biciklistinih staza u umi i
na umskom zemljitu odnosno davanja saglasnosti za odravanje takmienja na regionalnom
i evropskom nivou u biciklizmu.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je lanom 38. stav (3) i lanom 52. Prijedloga
zakona o umama definisan nain i postupak davanja saglasnosti za odravanja biciklistikih
takmienja kao i davanja saglasnosti za promjenu namjene umskog zemljita u svrhu
izgradnje objekata u umi i na umskom zemljitu to prodrazumjeva izgradnju novih
biciklistikih staza. Pored navedenog je ovim stavom definisano da je mogue organizovati
biciklistike trke umskim putevima uz dozvolu korisnika.
lan 38.
(Pristup umama)
Dopredsjedavajui Skuptine Kantona Sarajevo Kemal Ademovi iznio je primjedbu da
bi se u lanu 38. trebalo razmotriti koliina nedrvnih umskih proizvoda (1 kilogram) koja je
navedena u stavu (2) alineji c) ovog lana. Pored navedenog Dopredsjedavajui je iznio
primjedbu u pogledu zabrane razapinjanja atora ili postavljanja logora u umi iz razloga to
to nije isto. Takoer je Dopredsjedavajui iznio primjedbu na alineju b) kojom je definisano
da je bez odobrenja korisnika ili vlasnika ume zabranjeno smjetati pelinjake, te bi trebalo
u saradnji sa udruenjima pelara ramotriti ovu soluciju i vidjeti ta bi to oni mogli predloiti.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to se lanom 39. stavom (2) takom b) Prijedloga
zakona o umama ne zabranjuje dranje pelinjaka u umi nego se namee obaveza vlasniku
pelinjih drutava da pribavi dozvolu od korisnika uma kako bi pelinjake drao u umi.
injenica je da su pele korisne u pogledu opraivanja biljaka ali samo postavljanje
pelinjaka bez odobrenja vlasnika ili korisnika ume moe predstavljati smetnju u
provoenju odgovarajuih aktivnosti u gospodarenju umama. Vezano za primjedbu koja se
odnosi na ogranienje sakupljanja nedrvnih umskih proizvoda u koliini od 1 kg istiemo da
se obino sakuplja vie vrsta nedrvnih proizvoda, to znai da jedno lice za jedan dan moe
sakupiti po jedan kilogram od svake vrste. Ako uzmemo u obzir da sakuplja uobiajeno vodi
sa sobom vie lanova porodice, te sakuplja ove proizvode vie dana (sezonu) to proizilazi da
mogu sakupiti vie kilograma od svake vrste nedrvnih proizvoda. Kako je ovo esta pojava, a
u cilju zatite vrsta koje spadaju u nedrvne proizvode smatramo da je opravdano ograniiti
sakupljanje na jedan kilogram (jedan kilogram jedne vrste dnevno po jednom sakupljau).
Naime ukoliko umar uvar uma procjeni da je lice sakupilo vie od jednog kilograma
jedne vrste nedrvnih proizvoda duan je na najbliem mjestu gdje je to mogue izvriti
vaganje istih i poduzeti odgovarajue mjere. Meutim ukoliko je umsko privrednom
osnovom definisano korisnik ili vlasnik ume u komercijalne svrhe moe dozvoliti drugim
24

licima sakupljanje nedrvnih umskih proizvoda u koliini koja prelazi jedan kilogram.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata u dijelu koji se odnosi na taku a) te se u lanu 37. stavu (4) taki a)
Prijedloga zakona o umama briu rijei razapinjati ator ili iz razloga to bi onemoguili
pojedincima u sluaju prijeke potrebe da u umi razapnu ator i prenoe. Dio koji se odnosi
na zabranu postavljanja logora bez odobrenja korisnika ili vlasnika ostaje iz razloga jer e
vlasnici ili korisnici uma kod odobravanja postavljanja logora voditi rauna o lokacijama
koje nisu potencijalno opasne za logorovanje.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da se u lanu 38. iza stava (2) doda novi
stav Posjetiteljima i korisnicima ume i umskog zemljita u svrhu rekreacije strogo je
zabranjeno:
a)

ometanje aktivnosti gospodarenja umom;

b)

ometanje ostalih posjetilaca i korisnika ume;

c)

bacanje i ostavljanje otpadaka u umi kao i sva druga zagaivanja ume,

d)

postavljanje lovnih zamki (traperstvo);

e)

oteivanje i premjetanje svih vrsta slubenih znakova;

f)

ulaenje u podruja u kojima se vre sjee stabala.

STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku a) iz razloga to je isto definisano
lanom 39. stav (2) takom e) i f) Prijedloga zakona o umama.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku b) iz razloga to ovaj zakon tretira
gospodarenje umama i umskim zemljitima te u koliko bi se ovo prihvatilo onda bi se
trebalo blie definisati ta znai ometanje ostalih posjetilaca i korisnika ume, te isto ugraditi
u kaznene odredbe i nadzor to ni u kojem sluaju nije primjereno da obavlja umar (uvar
uma) ili umarska inspekcija.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku c) iz razloga to je isto definisano lanom
31. stav (4) Prijedloga zakona o umama.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku d) iz razloga to je isto definisano
Zakonom o lovstvu.
Primjedba se prihvata koja se odnosi na taku e) iz razloga kako bi se sprijeilo oteivanje
i premjetanje svih vrsta slubenih znakova, a koji slue u svrhu obavjetenja posjetiocima
kako u smislu upuivanja na odreene lokacije tako u smislu upozorenja da se obavljaju
radovi u umarstvu da ne bi dolo do povreivanja posjetioca ume. U skladu sa ovom
primjedbom u lanu 39. stavu (2) Prijedloga zakona o umama dodata je taka g) koja glasi
oteivanje i premjetanje svih vrsta slubenih znakova.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku f) iz razloga to je isto definisano lanom
39. stav (2) takom e) Prijedloga zakona o umama.
lan 43.
(Promet uma)
25

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na lan 43. taku (3)
gdje se kae Dravne ume ne mogu biti predmetom privatizacije te predloio da se ovo
usmjerenje razmotri u kontekstu usmjerenja planske dokumentacije (prenos vlasnitva
zemljita i inicijative investitora).
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to Kantonalnim zakonom ne moemo rijeavati
imovinsko pravne odnose na zemljitu u dravnom vlasnitvu. Ovim Zakonom tretira se
samo gospodarenje, a prevashodno zatita uma. Rjeavanje imovinsko pravnih odnosa u
umi i na umskom zemljitu mogue je u skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji i u
skladu sa prostorno planskom dokumentacijom (urbanistiki i regulacioni planovi). Vezano
za ovu primjedbu navodimo da u lanu 43. Nacrta nacta zakona o umama ne postoji taka 3.
nego je rije o stavu (3).
lan 45
(Upravljanje privatnim umama)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlau da se u lanu 45. u stavu (4) iza rijei ili
pravnom licu ubaci rije registrovanom.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je lanom 3. stavom (1) takom 15. Prijedloga
zakona o umama definisano da je pravno lice za obavljanje strunih poslova u privatnim
umama privredno drutvo registrovano kod nadlenog suda za poslove umarstva, koje
posjeduje odobrenje Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u lanu 45. stav (2) umjesto rijei privredne, stavi gospodarske.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to rijei privredna i gospodarska imaju isto
znaenje kao i zbog toga jer je od poetka teksta Prijedloga zakona o umama u upotrebi
pojam umsko privredne osnove.
lan 46.
(Zakljuivanje ugovora)
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u lanu 46. na svim mjestima briu rijei Sarajevo ume, a da stoji Kantonalno
privredno preduzee za gospodarenje dravnim umama.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je KJP Sarajevo ume osnovano u skladu sa
Zakonom o privrednim drutvima te uskladilo svoj status sa Zakonom o javnim preduzeima.
Dopresjedavajui Skuptine Kantona Sarajevo Kemal Ademovi istakao je problem
bolesnih stabala na irem podruju Igmana i Bjelanice, na uoenih osuenih stabala, te da u
tekstu Nacrta zakona nije primjetio obavezno lijeenje biljaka i ko bi trebao provoditi te
aktivnosti.

26

STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je lanom 47. stav (3) taka d) Prijedloga zakona o
umama definisano da je Kantonalno javno preduzee obavezno provoditi integralnu zatitu
uma kao i kroz druge odredbe ovog zakona poslove gospodarenja umama. Naime,
navedenim lanom Ministarstvo ugovorom prenosi Kantonalnom javnom preduzeu poslove
gospodarenja umama to prodrazumjeva i zatitu uma od tetnih umskih insekata i biljnih
bolesti to je obuhvaeno integralnom zatitom uma, a to je opisano i lanom 3. stav (1)
takom 9., 20. i 33.. Posebno istiemo da su u kaznenim odredbama predviene sankcije za
korisnike uma koje ne provode aktivnosti na integralnoj zatiti uma.
Navodimo da gospodarenje umama obuhvata planiranje, uzgajanje, zatitu i koritenje uma
i umskog zemljita u skladu sa odredbama umsko privredne osnove dok je zatita uma
skup mjera i aktivnosti koje su duni preduzimati vlasnici i korisnici koji gospodare umama
radi zatite uma od poara, drugih elementarnih nepogoda, tetnih organizama, bolesti i
tetnih antropogenih uticaja.
lan 48.
(Naknada za koritenje uma)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo iznose primjedbu na lan 48. i navode da ume
predstavljaju obnovljiv resurs i provoenjem dobrih gospodarskih mjera mogue ih je ne
samo sauvati ve i poboljati i unaprijediti u pogledu kvaliteta, drvne zalihe, boljeg
priraivanja, poveanja biodiverziteta, proirenja obima opekorisnih funkcija i dr.
Provoenje dobrih gospodarskih mjera zahtijeva velika znanja, velik angaman, strunost ali
i izuzetno velika finansijska sredstva. Zna se da je ume mogue sjei do granica propisanih
etata. Znai da se do veih finansijskih efekata poslovanja ne moe doi poveanjem obima
sjea i poveanom prodajom umskih drvnih sortimenata. Korisnici uma izdvajaju veoma
znaajna sredstva za provoenje mjera reprodukcije uma, kako proste tako i proirene,
upoljavaju radno sposobno stanovnitvo, angauju povremenu radnu snagu za sezonske i
kampanjske poslove, plaaju sve zakonom propisane obaveze itd. Daljnja izdvajanja
predstavljaju omu oko vrata korisnicima uma i sniavaju nivo kvaliteta gospodarenja to se
u konanici odraava na stanje uma i njihovu stabilnost.
Moda bi bilo dobro da je predlaga ovog Nacrta zakona simulirao situaciju kako se
odraava plaanje naknade za koritenje uma na bazi neke od prethodnih poslovnih godina
KJP Sarajevo ume.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je i korisnik uma duan plaati odgovarajuu
naknadu. Naime, ako je ve definisano da sva pravna lica plaaju naknadu za opekorisne
funkcije uma to i korisnik uma treba da plaa naknadu posebno zbog toga to ostvaruje
prihode od koritenja ovog prirodnog bogatstva. Napominjemo da ova sredstva koja se
uplauju su namjenska te e ista biti vraena u umu kroz projekte kantona i opina to je
definisano lanom 61. i 62. Prijedloga zakona o umama.
lan 51.
(Krenje ume)

27

KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo navode da je u lanu 51. u stavu (2) i (3)
zaboravljen pravi vlasnik uma i umskih zemljita (Vlada Federacije) koji u svakom sluaju
mora biti konsultovan po pitanju davanja saglasnosti. Takoer iznose da je i u stavu (10)
zaboravljen vlasnik uma i umskih zemljita u dravnom vlasnitvu na podruju FBiH.
(naknada).
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to nismo u mogunosti kantonalnim zakonom
definisati obaveze veeg nivoa vlasti odnosno Federacije BiH.
Opina Stari Grad smatra da u Nacrtu zakona o umama Kantona Sarajevo nisu tretirana
dva instituta, koja su u praksi veoma vana kada se radi o koritenju umskog zemljita.
1. Uvaavajui injenicu, a i praksu, da se u okviru umskog zemljita, mogu odvijati
sportske i rekreacione aktivnosti, bilo bi uputno da se to pitanje regulie predmetnim
Zakonom. Smatramo da je potrebno dati pravo lokalnoj zajednici, da pod odreenim
uslovima, moe odobriti gradnju objekata za navedene svrhe i obavljanje te djelatnosti.
Jedinice lokalne samoupravne-opine mogu izdati odobrenja za gradnju objekata turistikog,
sportskog i rekreativnog karaktera, uz uslov da je gradnja planirana odgovarajuim planskim
aktom. Predhodno pitanje: Izvriti promjenu namjene umskog zemljita od strane nadlenog
organa ( rjeenje).
2. Imajui u vidu da je stanje na terenu takvo da su i na umskom zemljitu ve izgraeni
objekti bez odobrenja za graenje (bespravno izgraeni objekti) i da je Kanton Sarajevo
donio propise o legalizaciji bespravno izgraenih objekata, bilo bi potrebno da se jedinici
lokalne samouprave na ijem je podruju to zemljite (na slian nain kako je to regulisano
za poljoprivredno zemljite) obzirom da je isto na terenu izgubilo status umskog zemljita.
Uslov: nalaz vjetaka umarske struke.
Smatramo da bi, uvoenjem predloenih instituta, bio znatno olakan put razvoja turizma i
poveane mogunosti stvaranja uslova za masovniji sport i rekreaciju. Takoer, pravno bi se
regulisalo pitanje tzv. umskog zemljita koje je izgradnjom i irenjem naseljenog podruja,
praktino izgubilo status umskog zemljita. Izvjesno je da ovo zemljite u daljoj budunosti
nee ponovo, u stvarnosti, imati karakter umskog zemljita.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na predloenu taku 1. iz razloga to je lanom 52.
Prijedloga zakona o umama definisan nain i postupak promjene namjene umskog
zemljita u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom, a po okonanju ovog postupka
nadlena opinska sluba provodi postupak odobravanja gradnje objekata.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na predloenu taku 2. iz razloga to je isto
definisano Odlukom o legalizaciji graevina izgraenih bez odobrenja za graenje i
graevina privremenog karaktera (Slubene novine Kantona Sarajevo broj 6/06, 18/07 i
18/08). Posebno ovdje navodimo da ukoliko je prostorno planskom dokumentacijom
(Urbanistikim i Regulacionim planom) predviena izgradnja objekata u umi i na umskom
zemljitu onda nema nikakvih zapreka da se ovom zemljitu promjeni namjena.
lan 52.
(Gradnja u umi)
28

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo iznio je primjedbu na lan 52. te navodi da
se tekst ovoga lana razmotri u kontekstu predhodnog komentara odnosno primjedbe na lan
43. stav (3).
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to mi Kantonalnim zakonom ne moemo rijeavati
imovinsko pravne odnose na zemljitu u dravnom vlasnitvu. Ovim Zakonom tretira se
samo gospodarenje, a prevashodno zatita uma.
lan 53.
(Zakup umskog zemljita)
Kantonalna javna ustanova za zatiena prirodna podruja Kantona Sarajevo u
lanovima 53. stav (5), 59. stav (1) alineja a) i 60. stav (3) navodi se uplata namjenskih
sredstava na poseban raun Budeta Kantona Sarajevo Uprave za umarstvo. Naime,
smatramo da je potrebno navesti da je rje o depozitnom raunu za prikupljanje javnih
prihoda Budeta Kantona Sarajevo Uprava za umarstvo.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to u skladu sa Zakonom o trezorskom poslovanju nije
mogue otvoriti poseban raun. Naime, kako je rje o namjenskim sredstvima ista e se
uplaivati na depozitni raun za prikupljanje javnih prihoda Budeta Kantona Sarajevo, te
nakon toga mogu biti prebaena na podraun Uprave za umarstvo. Shodno navedeno u
tekstu Prijedloga zakona o umama ispravljen je tekst te su upisane rijei na depozitni raun
za prikupljanje javnih prihoda Budeta Kantona Sarajevo.
lan 55.
(Uprava za umarstvo)
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
lan 55. potpuno preformulie te istim da se definie Uprava za umarstvo kao samostalan
organ u okviru resornog ministarstva, kao u svim drugim Kantonima u Federaciji BiH.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to smatramo da ne treba u organizacijskom smislu
poduzimati aktivnosti jer ne znamo kako i na koji nain e biti definisan status Uprave za
umarstvo Zakonom o umama Federacije BiH. Naime, Uprava za umarstvo osnovana je u
skladu sa odredbama ranijeg Zakona o umama koji je definisao da je ista u sastavu
ministarstva, ali po donoenju novog Zakona o umama Federacije BiH status Uprave za
umarstvo e biti usklaen sa istim. Federalnim zakonom mogla bi biti utvrena drugaija
organizacija Uprave za umarstvo te bi time napravili problem u organizacionom smislu to
bi moglo imati odreene posljedice.
lan 56.
(Poslovi Uprave za umarstvo)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlau da se u lanu 56. u stavu (1) alineji

29

g) umjesto vri nadzor treba da stoji obezbjeuje nadzor jer poslove nadzora nad
prikupljanjem podataka moe vriti pravno lice registrovano za izradu umskoprivrednih
osnova ili fiziko lice, diplomirani ininjer umarstva sa radnim iskustvom od najmanje
pet godina na poslovima ureivanja uma sa poloenim strunim umarskim ispitom uz
prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva.
h) Teko da moe samostalno.
j) Malo preambiciozno. Za ove poslove potrebni su specijalisti, oprema labaratorija ......
k)

Ne moe obavljati poslove slube koja ne postoji. Treba pisati sljedee Obavljati
dijagnozno-prognozne poslove.

m) Ne moe samostalno. Treba to raditi zajedno sa korisnikom uma i Civilnom Zatitom KS.
Vezano za ovu primjedbu predlaga se grekom pozvao na taku m), a uvidom u tekst
Nacrta zakona o umama utvreno je da je rije o taki l).
n) Umjesto navedenog koje nije smisaono najjasnije trebalo bi napisati
sljedee: Usaglaava umsko privredne osnove sa prostornim planovima,
vodoprivrednim osnovama, lovno privrednim osnovama, evidencijama koje se vode u
Zavodu za zatitu kulturno historijskog i prirodnog nasljea i Federalnim programom
upravljanja mineralnim sirovinama.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata koja se odnosi na taku g) u jednom dijelu iz razloga to e uprava
obezbjediti nadzor nad prikupljanjem podataka umsko privredne osnove angaovanjem
pravnog lica koje ispunjava uslove za ovu vrstu strunih poslova, te se u lanu 56. taki g)
Prijedloga zakona o umama brie rije vri i upisuje rije obezbjeuje.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku h) iz razloga to Uprava za umarstvo ima
odgovarajui broj kvalificiranih strunjaka iz oblasti umarstva (dipl.ing. umarstva) koji su
osposobljeni da izrauju planove i programe za bioloku obnovu uma.
Primjedba se prihvata koja se odnosi na taku j) te se u lanu 56. taka j) Prijedloga zakona
o umama u cjelosti brie iz razloga to je isto definisano lanom 13. i 14. Zakona o sjemenu
i sadnom materijalu umskih i hortikulturnih vrsta drvea i grmlja (Slubene novine
Federacije BiH broj 71/05).
Primjedba se prihvata koja se odnosi na taku k) iz razloga to Uprava za umarstvo u
organizacijskom smislu ne posjeduje dijagnozno prognoznu slubu, te se u lanu 56. taki j)
Prijedloga zakona o umama brie rije slube i upisuje rije poslove.
Primjedba se prihvata koja se odnosi na taku m) iz razloga to e u saradnji sa korisnikom
uma i nadlenim organom civilne zatite izrada ovih akata biti bolja, kao i zbog toga to je
isto definisano u lanu 30. stavu (6), te su u lanu 57. stavu (1) taki k) Prijedloga zakona o
umama dodate rijei u saradnji sa korisnikom uma i nadlenim organom civilne zatite.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku n) jer je isto definisano lanom 7. stav (2)
Prijedloga zakona o umama.
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u lanu 56. u stavu (1) doda alineja koja e se odnositi na obavezu Kantonalne uprave da

30

donosi Studije iz lana 29. Nacrta zakona o umama.

Primjedba se prihvata te je u lanu 5. Prijedloga zakona o umama dodat novi stav (4) koji
glasi: za potrebe procjene ugroenosti uma iz stava (3) take h), i) i j) za potrebe izrade
kantonalnog umsko razvojnog plana predhodno e se uraditi Studija ugroenosti uma od
bespravnih sjea i zauzimanja umskog zemljita i Studija ugroenosti uma od biljnih
bolesti i tetnih umskih insekata.
lan 57.
(uvanje uma)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo navode da se u lanu 57. u stavu (1) spominje
obaveza obezbjeenja neposredne zatite izmeu ostalog i od umskih poara i od drugih
elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i tetoina.. Bilo bi dobro podsjetiti se ta je to
znailo u dosadanjoj praksi, a kako e se konkretno manifestovati po usvajanju ovog Zakona.
Koji je obim teta uslov da se postavi pitanje odgovornosti? Je li prioritetnije sprijeiti
bespravnu sjeu ili je samo evidentirati? Jesu li prijave protiv nepoznatih izvrilaca postale
skoro pa pravilo?
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to se protiv uvara uma kao namjetenika ukoliko se
utvrdi da ne obavljaju poslove u skladu sa Zakonom o umama pokree postupak
disciplinske odgovornosti u skladu sa Zakonom o namjetenicima u organima dravne slube
u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH broj: 49/05) uz napomenu da se isti i
ocjenjuju godinjim ocjenama o radu te ukoliko dva puta dobije nezadovoljavajuu ocjenu
automatski dobiva otkaz. Ovdje posebno istiemo da je u lanu 67. dodata taka h) koja
definie da umarska inspekcija kontrolie mjere zatite uma koje provodi Uprava za
umarstvo koje su definisane lanom 57. i 58. ovog Zakona. Na osnovu Zapisnika umarske
inspekcije ukoliko je istim utvreno da uvar uma ne obavlja navedene poslove pokrenut e
se disciplinska odgovornost protiv istog.
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u lanu 57. stavu (1) iza rijei "ovog Zakona", stavi zarez i doda tekst "kao i kontrolu
koritenja i prometovanja uma u privatnom vlasnitvu" i dalje ostaje isto.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata u cilju zatite uma od protupravnih radnji odnosno bespravnih sjea
i prometa umskih proizvoda, te je u lanu 58. stav (1) Prijedloga zakona o umama dodat
tekst koji glasi "kao i kontrolu koritenja i prometa umskih proizvoda iz privatnih uma".
Vezano za primjedbe KJP Sarajevo ume i umarske inspkcije uoeno je da se u
lanu 58. stavu (2) Prijedloga zakona o umama navodi "uvarska sluba" te u tom kontekstu
navodimo da slubu u okviru Uprave za umarstvo nije mogue osnovati te je preformulisan
ovaj stav koji glasi "uvari uma iz stava (1) ovog lana su u okviru Uprave za umarstvo
rasporeeni po odreenim uvarskim reonima. uvanje uma obavljaju struna lica (u daljem
tekstu: uvari uma) koja za to ovlasti Ministarstvo".
lan 59.
(Uplata naknade za koritenje uma)

31

Grad Sarajevo Gradska uprava predlae da se u lanu 59. stavu (1) iza take b) doda taka
c) koja glasi: 1,0% na poseban raun Grada Sarajeva.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to se ova naknada uplauje na osnovu ostvarenog
prihoda na podruju opine to je i predvieno ovim lanom. Naime, kako je rije o
ostvraenom prihodu na podruju opina, a kako grad obuhvata samo etiri gradske opine na
kojima ima vrlo malo uma u dravnom vlasnitvu to je i prihod od koritenja uma mali kao
i naknada od 5% veoma mala. Ako bi se ova naknada dijelila na jo jedan nivo vlasti odnosno
1% za Grad Sarajevo smatramo da bi ova sredstva bila neznatna i samo bi predstavljala
smetnju korisniku uma kod uplaivanja istih.
Opina Ilija je uloila primjedbu na lan 59. stav (1) alineju b) i predloila da ista glasi:
b) 5% u korist depozitnog rauna trezora opine na ijem se podruju ostvario prihod.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to ne moe stajati poseban rau jer je isti nemogue
otvoriti u skladu sa Zakonom o trezorskom poslovanju, te je u cijelom tekstu Prijedloga
zakona o umama ispravljen tekst u smislu da se naknade uplauju na depozitni raun za
prikupljanje javnih prihoda Budeta Kantona ili opine.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo iznosi primjedbu na lan 59. O ovome smo se
izjasnili kod lana 48. i ponavljamo da e plaanja naknada za koritenje uma degradirati
kvalitet gospodarenja umama i da e se sve negativnosti odraziti na umi kao
najznaajnijem prirodnom resursu u koji sva napredno orijentisana drutva ulau a ne
uzimaju od njih. Ako se ve predvia uplata naknada za koritenje apsurdno je oekivati da
Vlada Federacije kao vlasnik, bude saglasna da ne dobije nita.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to smatramo da su svi korisnici prirodnih resursa u
dravnom vlasnitvu duni plaati odgovarajuu naknadu. Po pitanju oekivanja Federalnog
nivoa vlasti mi donosimo kantonalni zakon i ne moemo propisivati odnosno definisati
obaveze prema Federaciji.
lan 62.
(Koritenje namjenskih sredstava jedinica lokalne samouprave)
Opina Ilija je uloila primjedbu na lan 62. stav (2) i predloila da isti glasi Opinsko
vjee plan o utroku namjenskih sredstava definie godinjim budetom.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to pored planiranja utroka sredstava u budetu to je i
zakonska obaveza plan utroka namjenskih sredstava treba biti definisan kao poseban akt i
usklaen sa namjenskim sredstvima planiranim u budetu na ta se odnosi i stav (3) lana 63.
Prijedloga zakona o umama, odnosno namee obavezu opinskom vjeu da donese plan o
utroku ovih sredstava.
lan 65.
(Uslovi za imenovanje umarskog inspektora)
32

Zastupnik Besim Mehmedi je iznio primjedbu na lan 65. stav (1) alineju c) kojom je
definisano da budui inspektori trebaju da imaju najmanje pet godina radnog staa, jer time
smanjujemo mogunost upoljavanja novih zavrenih umarskih inenjera.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata jer je lanom 53. Zakona o inspekcijama (Slubene novine
Federacije BiH broj 69/05) definisano da inspektor moe biti osoba koja izmeu ostalog ima
pet godina radnog iskustva nakon zavrene visoke kolske spreme.
lan 66.
(Ovlatenja kantonalnog umarskog inspektora)
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
lan 66. dopuni alinejom koja e se odnositi na kontrolu rada mjera zatite uma predvienih
lanom 55., 56. i 57. Zakona.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to i ovi poslovi koje obavlja Uprava za umarstvo trebaju
da podlijeu inspekcijskom nadzoru, te je u lanu 67. dodata taka h) koja glasi: kontrolie
mjere zatite uma koje provodi Uprava za umarstvo koje su definisane lanom 57. i 58.
ovog Zakona.
POGLAVLJE X - KAZNENE ODREDBE
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u poglavlju "KAZNENE ODREDBE" obavezno predvide sankcije za ne izvravanje obaveza
propisanih u lanu 55., 56. i 57. Zakona, inae bi funkcija zatite uma izgubila potpuni
smisao.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to se protiv uvara uma kao namjetenika ukoliko se
utvrdi da ne obavljaju poslove u skladu sa Zakonom o umama pokree postupak
disciplinske odgovornosti u skladu sa Zakonom o namjetenicima u organima dravne slube
u Federaciji BiH (Slubene novine Federacije BiH broj: 49/05) uz napomenu da se isti i
ocjenjuju godinjim ocjenama o radu te ukoliko dva puta dobije nezadovoljavajuu ocjenu
automatski dobiva otkaz. Ovdje posebno istiemo da je u lanu 67. dodata taka h) koja
definie da umarska inspekcija kontrolie mjere zatite uma koje provodi Uprava za
umarstvo koje su definisane lanom 57. i 58. ovog Zakona. Na osnovu Zapisnika umarske
inspekcije ukoliko je istim utvreno da uvar uma ne obavlja navedene poslove pokrenut e
se disciplinska odgovornost protiv istog.
lan 69.
(Prekraji)
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo iznosi primjedbu na lan 69. stav (1) taku 8. Kod
ovog lana indikativno je da se odreene nadlenosti i odgovornosti daju jednom subjektu, a
sankcije za krenje nadlenosti i neodgovornost, odreuje se drugom subjektu. injenica je
da dosada umarska inspekcija nije mogla podnijeti prijave uvarima uma niti drugim
uposlenicima Uprave za umarstvo. Neprihvatljivo je i kontraproduktivno da neko ima zaista
33

veliku obavezu i odgovornost kada je u pitanju uvanje uma, a da za svoj neodgovoran rad
ne moe biti sankcionisan.
Primjer:
lan 30. stav (4) Zabranjeno je odlaganje otpada, smea ili zagaujuih tvari u umi
ili na umskom zemljitu. Vlasnici uma obavezni su iz ume ukloniti otpad i smee i imaju
pravo na nakanadu za nastale trokove od pojedinca ili pravnog lica koji su otpad, smee ili
zagaujue tvari deponovali u umi ija je to obaveza kada se radi o dravnoj umi i
umskom zemljitu? - lan 70. Novanom kaznom od 10.000 do 12.000 KM kaznit e se za
prekraj korisnik uma ili drugo pravno lice ako: 6. odlae ili dozvoli odlaganje smea i
zagaujuih tvari u umi- lan 57.: (6) dunost uvara uma
8. Korisnik uma ne izrauje sam planove zatite od poara, a u kaznenim odredbama
nisu predvieni drugi uesnici obavezni u izradi planova zatite od poara predvieni dole
citiranim lanom 22. i 29.
lan 22. (Obnova uma nakon nepogoda)
U sluaju nepogode u umi uzrokovane bilo kojim biotikim ili nebiotikim uticajima,
ukljuujui i umske poare, korisnik uma u saradnji sa Upravnom za umarstvo, priprema
plan za obnovu oteenih i unitenih uma i umskog zemljita. Plan sadri opis nepogode,
stepen oteenja ume, mjere koje se trebaju provesti i trokove sanacije i obnove.
lan 29. (Zatita uma od poara)
(1)
Korisnici uma u saradnji sa Upravnom za umarstvo i nadlenim organom civilne
zatite, izrauje planove za zatitu uma od poara. Moe se primjetiti da nigdje nije
spomenuta ekoloka inspekcija koja je nadlena za zatiena prirodna podruja.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to se protiv uvara uma kao namjetenika ukoliko se
utvrdi da ne obavljaju poslove u skladu sa Zakonom o umama pokree postupak
disciplinske odgovornosti uz napomenu da se isti i ocjenjuju godinjim ocjenama o radu te
ukoliko dva puta dobije nezadovoljavajuu ocjenu automatski dobiva otkaz. Ovdje posebno
istiemo da je u lanu 67. dodata taka h) koja definie da umarska inspekcija kontrolie
mjere zatite uma koje provodi Uprava za umarstvo koje su definisane lanom 57. i 58.
ovog Zakona. Na osnovu Zapisnika umarske inspekcije ukoliko je istim utvreno da uvar
uma ne obavlja navedene poslove pokrenut e se disciplinska odgovornost protiv istog.
Pored navedenog, smatramo da nije ispravno Zakonom o umama davati nadlenost drugim
inspekcijama kao to je npr. ekoloka inspekcija iz razloga to je nadlenost ove inspekcije
utvrena zakonima koji se odnose na zaitu okolia.
Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo - umarska inspekcija predlae da se
u lanu 69. stavu (1) taci 1. izbriu rijei "predvien na godinjem nivou", a ostalo ostane
isto.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to se u izuzetnim sluajevima moe prekoraiti godinji
obim sjea, a tim da se u narednoj godini za uinjeni predhvat smanji obim sjea to je
definisano lanom 14. stav (4) Prijedloga zakona o umama. U skladu sa ovom primjedbom u
lanu 70. u taki 1. izbrisane su rijei "predvien na godinjem nivou".
lan 77.

34

(Donoenje podzakonskih akata)

Zastupnik Besim Mehmedi je iznio primjedbu na lan 77. stav (1) kojim je definisano da
e ministar u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti
podzakonske akte koji su veoma bitni i koji su itekako funkcionalno bitni da ove pravilnike
donese u roku od namanje est mjeseci.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata te je u lanu 78. stavu (2) Prijedloga zakona o umama definisano da
e ministar u roku od est mjeseci donijeti vanije podzakonske akte odnosno pravilnik kojim
se propisuje nain igosanja, obrojavanja, premjeravanja, sadraj i nain izdavanja
otpremnog iskaza za drvo, koje potie iz dravnih i privatnih uma sa podruja Kantona, kao
i nain voenja evidencija, obiljeavanja i izdavanja dokumentacije za drvne sortimente u
unutranjem prometu, trgovini izmeu treih lica iz lana 24. stav (9) ovog Zakona
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo navodi da bi u lanu 77. moda bilo praktino
predvidjeti donoenje metodike za obraun direktnih i indirektnih teta uzrokovanih
umskim poarima.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata iz razloga to je neophodno u vidu podzakonskog akta donijeti
jedinstvenu metodiku za obraun direktnih i indirektnih teta uzrokovanih umskim poarima.
U skladu sa ovom primjedbom u lanu 30. stav (9) i lanu 78. stav (1) taci 18) Prijedloga
zakona o umama definisano je da e Ministar donijeti Pravilnik za obraun direktnih i
indirektnih teta uzrokovanih umskim poarima.
lan 78.
(Prestanak vaenja Zakona)
Kantonalna javna ustanova za zatiena prirodna podruja Kantona Sarajevo navodi
kako bi se izbjeglo dva puta plaanje naknada po istoj osnovi odnosno po osnovu odredbi
Zakona o umama Federacije BiH koji je u postupku donoenja i po osnovu odredbi ovog
Nacrta zakona smatramo da je potrebno u lanu 78. dodati novi stav (2) koji bi glasio Po
donoenju i stupanju na snagu Zakona o umama Federacije BiH prestaje da vai obaveza
plaanja naknada iz lana 58. stav 2) ovog zakona.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se prihvata kako bi se izbjeglo dva puta plaanje naknada po istoj osnovi
odnosno po osnovu odredbi Zakona o umama Federacije BiH koji je u postupku donoenja i
po osnovu odredbi ovog Prijedloga zakona o umama, te je u lanu 79. Prijedloga zakona o
umama dodat novi stav (2) koji glasi: Po donoenju i stupanju na snagu Zakona o umama
Federacije BiH prestaje da vai obaveza plaanja naknada iz lana 58. stav 2) ovog zakona.
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo predlae da bi moda bilo dobro ubaciti jo jedno
poglavlje: Gospodarenje umama i umskim zemljitem.
lan X

35

1. Gospodarenje umama i umskim zemljitem ini skup meusobno povezanih uslovljenih

radnih aktivnosti koje se razrauju i propisuju u ovom poglavlju zakona i koje su
usmjerenje zajednikom cilju.
2. Krajnji i glavni cilj gospodarenja umama i umskim zemljitem je postizanje
maksimalne trajno odrive ukupne koristi od svih funkcija uma, proizvodnih i
opekorisnih, u skladu sa potencijalom umskih stanita. Ovaj cilj se postie:
a. odravanjem prirodnih uma i formiranjem priblino prirodnih uma, tamo gdje su
prirodne sastojinske strukture izgubljene zbog neodgovarajuih gospodarskih mjera u
prolosti, na prirodnim umskim stanitima.
b. sadnjom vrsta drvea sa optimalnim bilansom gospodarenja, to podrazumjeva vrste
velikog prinosa po vrijednosti i dobre rezistentnosti u odnosu na biljne bolesti i
prodne uticaje vjetra, snijega i umskih poara.
3. Pod prirodnim ili priblino prirodnim umama podrazumijevaju se prirodne umske
strukture koje su nastale prirodnim putem dugorone selekcije bez antropolokih
intervencija u smislu unoenja novih vrsta drvea. Osnovne gospodarske karakteristike
ovih uma su:
a. duga ophoenja s ciljem proizvodnje debelih kvalitetnih stabala - nositelja vrijednih
umskih drvnih sortimenata.
b. omjer vrsta drvea po uzoru na potencijalnu autohtonu umsku vegetaciju dotinog
stanita.
c. preteno prirodno podmaivanje.
e. sjea obnove uma: preborne, stablimine i grupimine.
f. iskljuenost primjene pesticida.
g. sve funkcije ume su uravnoteene bez preferiranja jedne nad drugim.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na stav (1) i (2) predloenog lana iz razloga to je
isto definisano lanom 3. stav. (1) takom 7., 27. i 29. Prijedloga zakona o umama, a blie
e se definisati Kantonalnim umsko razvojnim planom i umsko privrednim osnovama.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na stav (3) predloenog lana iz razloga to je isto
definisano lanom 3. stav (1) takom 6., lanom 15. i lanom 31. Prijedloga zakona o
umama, a blie e se definisati Kantonalnim umsko razvojnim planom i umsko
privrednim osnovama.
lan Y
Principi gospodarenja umama
Korisnik i vlasnici uma obavezni su se pridravati:
Principa sveukupnih koristi od ume, kojima se tei postizanju maksimalno mogue
koristi od proizvodnih i opekorisnih funkcija ume u skladu sa prirodnim potencijalom
umskog stanita;

36

Principa odrivog gospodarenja umama i umskim zemljitima, kojim se tei postizanju

trajne optimalne koristi od uma sada i u budunosti.
Principa ekonominosti i racionalnosti, koji podrazumijeva ostvarenje postavljenih
ciljeva uz minimalno mogui utroak rada i sredstava ili maksimalno mogue ostvarenje
dijela postavljenih ciljeva uz koritenje raspoloivih sredstava koja nisu dovoljna za
potpuno ostvarenje postavljenih ciljeva.
Nije dozvoljeno nedostajua sredstva sticati putem sjea veih od propisanih niti
koritenja drugih proizvoda ume u mjeri koja bi mogla uzrokovati retrogradne procese
degradiranja i destabiliziranja umskih ekosistema.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to je isto definisano lanom 3. stav 1. takom 29.,
lanom 21. i lanom 47. Prijedloga zakona o umama, a blie e se definisati Kantonalnim
umsko razvojnim planom i umsko privrednim osnovama.
lan Z
Gospodarske mjere
1. Gospodarske mjere ine itav niz meusobno povezanih i uslovljenih radnih aktivnosti
koje se sastoje naroito iz:
a. preventivnih i aktivnih mjera zatite uma od prirodnih nepogoda (vjetroloma,
snijegoloma, vjetroizvala), umskih poara, umskih fiito i zoo tetnika s teitem na
biolokim i biotehnikim metodama suzbijanja, te zatite uma od drugih teta i
zagaenja;
b. obnove uma putem sjea stabala;
c. priprema za poumljavanje i samo poumljavanje neobrasnih ili slabo obrasnih
umskih stanita.
d. proizvodnje zdravog sjemena i sadnog materijala;
e. provoenje mjera rekonstrukcije uma i mjera konverzije uma u vie gospodarske
oblike;
f. izgradnja umske infrastrukture;
g. racionalnog koritenja nedrvnih proizvoda ume u optimalnom obimu
h. provoenja odreenih mjera zatite od neposrednih oteenja stabala i podmlatka pri
provoenju gospodarskih aktivnosti, posebno u fazama sjea stabala i izvlaenja
umskih drvnih sortimenata;
i. donoenje planova gospodarenja umama i planova razvoja umskih resursa.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku a.iz razloga to je isto definisano lanom
3. stav (1) takom 33., lanom 30. i lanom 47. Prijedloga zakona o umama, a blie e se
definisati Kantonalnim umsko razvojnim planom i umsko privrednim osnovama.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku b. iz razloga to je isto definisano lanom
14. stav (1) i lanom 47. Prijedloga zakona o umama.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku c. iz razloga to je isto definisano lanom
15. i lanom 47. stav (3) takom d) Prijedloga zakona o umama, a blie e se definisati
Kantonalnim umsko razvojnim planom i umsko privrednim osnovama.
37

Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku d. iz razloga to je isto definisano lanom

15. stav (2) takom d), lanom 19. stav (1), lanom 27. stav (1) takom c), lanom 43.
takom e) i lanom 47. stav (3) takom f) kao i odredbama Zakona o sjemenu i sadnom
materijalu umskih i hortikulturnih vrsta drvea i grmlja (Slubene novine Federacije BiH,
br. 71/05 i 8/10).
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku e. iz razloga to je isto definisano lanom
15. i lanom 47. Prijedloga zakona o umama, a blie e se definisati Kantonalnim umsko
razvojnim planom i umsko privrednim osnovama.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku f. iz razloga to je isto definisano lanom
15. i lanom 47. Prijedloga zakona o umama, a blie e se definisati Kantonalnim umsko
razvojnim planom i umsko privrednim osnovama.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku g. iz razloga to je isto definisano lanom
34. stav (1) Prijedloga zakona o umama, a blie e se definisati Kantonalnim umsko
razvojnim planom i umsko privrednim osnovama.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku h. iz razloga to je isto definisano lanom
22. stav (6) i lanom 47. Prijedloga zakona o umama da e Ministar donijeti pravilnik kojim
se propisuje obim mjera za uspostavljanje i odravanje umskog reda i nain njihovog
provoenja. Pod umskim redom smatra se preduzimanje mjera za sprjeavanje pojave
poara, tetnih insekata i biljnih bolesti, tetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda,
oteivanje stabala i podmlatka i zagaivanja voda prilikom sjee i izvoza drveta.
Primjedba se ne prihvata koja se odnosi na taku i. iz razloga to je isto definisano lanom
6., lanom 15., lanom 21. i lanom 47. Prijedloga zakona o umama
KJP Sarajevo ume d.o.o. Sarajevo napominje da niti jednim lanom nije data obeveza
obezdjeenja osmatrake slube kao jedne od najbitnijih protivpoarnih mjera. Nije reeno
ko je obezbjeuje, ko nadzire njen rad i ko je finansira.
Istina, sve ovo moe biti sadrano u planovima protiv poarne zatite, ali bi to ovaj zakon
trebao da pomene. Miljenja smo da bi korisnik uma to obezbjeivao kao i dosad, ali uz
finansijsku podrku iz namjenskih sredstava Budeta Kantona za umarstvo.
STAV PREDLAGAA
Primjedba se ne prihvata iz razloga to e isto biti definisano podzakonskim aktima i
planovima protiv poarne zatite.

38