Bosanci

-Kulturni profil-

Priredili:
Anita Sujoldi
Senka Boi-Vrbani
Tarik Kulenovi
Marlena Plavi
Rifet Terzi

Ova publikacija nastala je u okviru meunarodnog projekta Kulturna osjetljivost i

kompetencija u promociji, prevenciji i ranoj intervenciji mentalnog zdravlja
adolescenata uz financijsku potporu Europske unije (FP6-Specific Support
Action CSCAMHPPEI, Contract no.: 015127).

Institut za antropologiju, Zagreb 2006.

Sadraj
01. Uvod .. 4
02. Bosanci u Hrvatskoj .. 6
03. Osnovni podaci o BiH ..

Smjetaj 9

Prirodno-geografska obiljeja .. . 9

Klima 10

Demografska obiljeja ... 10

Kratki povijesni pregled ... 10

04. Kultura ..... 12

-

Religija, vjerovanja i vrijednosti .. 14

Jezik i komunikacija ... 18

Popularna kultura ... 20

05. Zajednica, drutveni ivot i obiaji .. 22

-

Proslave, obiteljska okupljanja . 23

Odijevanje 24

Seksualnost . 25

Nasilje .. 26

Smrt i pogrebne aktivnosti 26

06. Obitelj .. 27
-

Struktura obitelji ... 27

Brak, roenje i odgoj djece 27

Razvod 29

Meugeneracijski odnosi . 30

Obrazovanje i zapoljavanje 30

07. Zdravlje 32
-

Hrana .. 34

Alkohol . 35

08. Stereotipi i predrasude ..

36

Bibliografija . 37
Zaviajni klubovi, drutva i centri 38

01. Uvod

Ovaj kulturni profil prua osnovne informacije o temeljnim

obiljejima bosanske kulture, prvenstveno tradicijskim
utjecajima i manifestiranju u suvremenoj bosanskoj
kulturi, kao i o nekim usporednim kulturnim obiljejima
bosanske populacije u Hrvatskoj. Cilj mu je pomoi
razliitim davateljima usluga (u zdravstvu, kolstvu,
socijalnom radu itd.) u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili
zemljama Europske unije u boljem razumijevanju
bosanske kulture te razvijanju kulturne kompetentnosti i
kulturne svjesnosti.
Iako nam je u izradi bosanskog kulturnog profila namjera
bila izraditi to primjenjiviji prikaz, svjesni smo kako je
teko na jednom mjestu prikazati sva kulturna obiljeja
tako heterogene populacije. Stoga nudimo ono to
smatramo osnovnim karakteristikama bosanske kulture
povezujui ih s tradicijsko-povijesnim kontekstom Bosne i
Hercegovine. Iako Bosna i Hercegovina i njezini
stanovnici nisu izuzeti iz procesa globalizacije, naglasak
je u ovoj publikaciji stavljen na obiljeja koja izviru iz
tradicijskih specifinosti na podruju Bosne i
Hercegovine. Dakle, ne treba smetnuti s uma da je
slinosti izmeu stanovnika BiH i stanovnika susjednih
zemalja, pa i zemalja Europe, puno vie nego razlika.
U publikaciji koristimo pojmove Bosna, Bosanac i
Bonjak.
Ime Bosna je stari naziv zemlje koji se i danas koristi kao
skraeni naziv za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Pod
pojmom Bosna podrazumijevamo dravno-pravnu cjelinu
BiH. U tekstu je koristimo u tom kontekstu, ne
namjeravajui joj pridodati nikakve druge emotivnokvalitativne karakteristike.
Pojmom Bosanac oznaavamo osobe roene u Bosni i
Hercegovini koji imaju bosanski zaviajni i/ili domovinski
identitet. Tako Bosanci mogu biti nacionalno Bonjaci,
Hrvati, Srbi ili ostali, a u religijskom pogledu katolici,
muslimani, pravoslavci, idovi ili ateisti u razliitim
kombinacijama s nacionalnom pripadnou. U tom
kontekstu i Hercegovce smo obuhvatili nazivom Bosanci.
Bosanac je pojam kojim ljudi izvan BiH oznaavaju sve
stanovnike BiH, a pripadaju mu i brojni stereotipi i
predrasude.
Pojmom Bonjak oznaavamo pripadnika bonjake
nacije. U veini populacije Bonjaci su religijski
muslimani. Pripadnost islamu manifestira se na razliite
naine, od islama kao dijela bonjake tradicije koja se
izraava u izboru imena, naina prehrane, u ivotnim

navikama, sve do dosljednog pridravanja religijskih

propisa.
Promatramo li lingvistiki, govorimo o jednom pojmu koji
se kroz stoljea transformirao upotrebom u raznim
jezicima. Tako poznajemo oblike: Bonjan(in) /slav./Bonjak /turc./-al-Bosnawi /ar./-Bosnak, Bosanac /germ./Bosnian, Bosniak /eng./ . O sadraju tog pojma vodi se
stoljetna polemika. U svim svojim oblicima pojam
oznaava "ovjeka iz Bosne".
Bosanci se identificiraju kao zajednica roda (obitelj,
rodbina), tla (bosansko zaviajno i obiteljsko podrijetlo) i
religije (pripadnost religiji je izrazito etniki obojena).
Bosance u Hrvatskoj promatramo kao skupinu koja s
maticom u BiH dijeli brojne zajednike kulturne
karakteristike. No, s obzirom na ivljenje u zemlji ija se
kultura razlikuje od njihove matine kulture, kroz proces
akulturacije usvojili su neke norme i karakteristike koje ih
pribliavaju kulturi zemlje boravka, a udaljavaju od kulture
zemlje podrijetla.
Opredijelili smo se za pojam Bosanac jer, usprkos
religijskim razlikama (muslimani, katolici, pravoslavci) i
tendenciji razdvajanja religijskih posebnosti na zasebne
etniko-nacionalne kulture (Bonjak, Hrvat, Srbin)
istraivanja provedena na adolescentskoj populaciji
Bosanaca u Hrvatskoj pokazala su kako imigranti iz BiH
usprkos religijskoj razlici (katolici, muslimani) esto imaju
zajedniki identitet (Bosanci) kojim se razlikuju od
dominantne kulture domicilnog stanovnitva (Hrvati). Taj
identitet se, primjerice, osim kroz vjerske zajednice,
njeguje i organiziranjem u zaviajne klubove.
Ova publikacija namjerava dati uvid u osnovne
sastavnice tog identiteta.

02. Bosanci u Hrvatskoj

Povijesni dogaaji intenzivirali su migracije bosanskih
etnikih zajednica, Bonjaka i Hrvata iz Bosne i
Hercegovine u Hrvatsku, koja su zapoela krajem
pretprolog stoljea kao posljedica austrougarske
okupacije i aneksije BiH i nastavljena su u okviru
zajednikih drava prve i druge Jugoslavije sve do
najnovijeg razdoblja stvaranja samostalnih drava
Republike Hrvatske (1991.) i Republike Bosne i
Hercegovine (1992.).
Moderne migracije Bosanaca u Hrvatsku poinju
nakon austro-ugarske okupacije BiH 1878. godine.
Migriraju uglavnom Bosanci katolike i islamske
vjeroispovijesti, dok su pravoslavni u migracijama
orijentiraniji prema Srbiji. Kako je primarna razlikovna
crta pripadnost vjerskoj zajednici, po toj osnovi
moemo govoriti i o dvjema zajednicama Bosanaca u
Hrvatskoj. U jednoj su bosanski Hrvati, kojima kao
arita okupljanja slue Katolika crkva (bosanske i
hercegovake upe u koje dolaze veinom Bosanci
katolici) i u kojima esto kao sveenici slue bosanski
franjevci. Bosanci muslimani okupljaju se oko
Islamske zajednice.

preferiraju migracije u Hrvatsku i dalje na zapad, dok

su tokovi migracija pravoslavaca uglavnom prema
Srbiji.
Bosanci se u Hrvatskoj naseljavaju u urbanim
podrujima, jer su u njima vee anse za nalaenje
posla. Rije je i o sredinama koje su otvorenije za
imigrante. Kao ekonomske migrante, Bosance u
veim koncentracijama moemo nai u industrijskim
sreditima poput Zagreba te u lukim gradovima
poput Rijeke, Pule i Splita. Sisak i Karlovac kao
nekadanji industrijski gradovi takoer imaju veu
koncentraciju Bosanaca na to je, uz postojanje teke
industrije, utjecala i geografska blizina Bosne.

Dok bosanski Hrvati migriraju u Hrvatsku i dalje na

zapad ve stoljeima (primjeri takvih migracijskih
skupina su senjski uskoci i gradianski Hrvati)
migracije bosanskih muslimana u Hrvatsku biljeimo
od 1878./79. godine, kada je na zagrebakom groblju
Mirogoj pokopan prvi musliman, Osman, kroja iz
Banja Luke koji je doao u Zagreb i tijekom posjeta
umro.
Hrvatski sabor je priznao islam kao ravnopravnu
religiju 1916. godine. Rije je o maloj zajednici, koja
se do 2. svjetskog rata formira u Zagrebu, Dubrovniku
i Osijeku, uglavnom na osnovama okupljanja obitelji.
Muslimanska populacija u Hrvatskoj poveava se u 2.
svjetskom ratu zbog velikog broja bonjakih
izbjeglica iz Bosne. Nakon rata, u razdoblju
socijalistike vladavine, broj muslimana u Hrvatskoj
raste zbog potreba za radnom snagom, veih
nadnica, nepostojanja dravnih granica i bliskosti
jezika, to su injenice koje olakavaju migracije. One
su uglavnom radnog karaktera i privremene. Veinu
migranata ine mukarci. Migracije se pretvaraju u
trajne dolaskom obitelji i sklapanjem braka migranata
s domicilnim stanovnitvom ili dovoenjem branog
partnera iz BiH.
U modernom razdoblju dva su osnovna razloga
migracije Bosanaca u Hrvatsku: ekonomske migracije
i migracije zbog rata. Bosanski katolici i muslimani

Gabrijel Jurki: Zbijeg, 1914.

Prema Popisu stanovnitva iz 2001. u Republici

Hrvatskoj ivi 600.122 doseljenika od kojih su 454.580
(75,76%) porijeklom iz BiH, a 86.830 (14,5%) iz Srbije i
Crne Gore (DZS, 2001). Vanjska je imigracija u
razdoblju od 1991. do 2001. godine dosegla vrhunac
1993. godine, to se poklapa s poetkom rata,
izazvanog agresijom na BiH, posebno kad se uzme u
obzir da je veina doseljenika te, ali i narednih godina,
upravo odatle (Slika 1). Slijedee dvije do tri godine broj
useljenja pada gotovo na pola, da bi od 1994. do 1998.
ponovo dosegao kvotu od preko 50.000 doseljenika. Te
je godine i doseljavanje iz Srbije i Crne Gore zbog
oruanih sukoba na Kosovu bilo najintenzivnije, iako niti
tada broj doseljenika nije preao 5.000, to je deset
puta manje u odnosu na broj doseljenih iz BiH

Ukupno doseljavanje

Doseljenici iz BiH

Doseljenici iz SiCG

Unutarnje migracije

90000
80000
70000
60000
50000
40000
30000
20000
10000
0
1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

Godina

Slika 1. Unutranja i meunarodna migracija stanovnitva u Republici Hrvatskoj izmeu 1991. i 2001. godine.
(Priopenja Dravnog zavoda za statistiku RH, 1997. 2002.)

.
iste godine. U svakom sluaju, ini se da je 1998.
godina obiljeena posljednjim znatnijim valom
doseljavanja iz inozemstva. S obzirom na dobnu
distribuciju, najbrojniji su pripadnici srednje
dobne skupine izmeu 20 i 40 godina starosti.
Udio starije srednje dobne skupine (40-59
godina) neto je nii, dok je udio djece, odnosno
adolescenata, u odnosu na ukupno doseljeno
stanovnitvo relativno visok.

udio manji od 1% (DZS, 2004). Meutim,

Maovi naglaava da popisi stanovnitva ne
daju pravu sliku o ukupnom broju muslimana
koji se razliito izjanjavaju po nacionalnosti
(Maovi, 1997). Prema neslubenim
podacima Islamske zajednice za Hrvatsku
danas ih na prostoru RH ivi oko 100.000, to
bi inilo oko 2% ukupnog stanovnitva zemlje
(Omerbai, 2001).

Upravo nam ovakva slika ukazuje na injenicu

da veinu migranata ine mlade obitelji s
djecom, dok je udio starije dobne skupine bio
vrlo nizak, osobito ako se uzme u obzir da je
dobni raspon te skupine puno vei nego kod
ostalih. S obzirom na spol doseljenika, do
1998. godine udio mukaraca je bio vii od
udjela ena, a od 1998. situacija se mijenja u
korist ena.

Prema Popisu stanovnitva 1991. godine u

Hrvatskoj se nacionalno kao "Musliman"
izjasnilo 43.469 graana, to je iznosilo 0,9%
stanovnitva. (Crkveni-Boji, 2001:96). Kao
religijski musliman izjasnilo se 54.814 graana.

Kao rezultat migracija dananja bosanskomuslimanska zajednica u Hrvatskoj je druga

po brojnosti manjinska etnika zajednica u
Hrvatskoj (iak-Chand, 1999), iako je njezin

Prema Popisu stanovnitva 2001. godine u

Hrvatskoj se nacionalno kao Bonjak izjasnilo
20.755 graana to je iznosilo 0,47%
stanovnitva. Kao religijski musliman izjasnilo
se 56.777 graana Hrvatske.
Procjene o stvarnom broju muslimana u
Hrvatskoj se prilino razlikuju. I slubene
statistike i neslubene procjene Islamske

zajednice Hrvatske slau se da je broj

religijskih muslimana vei od broja etnikih
"Muslimana" (Bonjaka). Razlika u broju je
posljedica postojanja pripadnika drugih
etnikih zajednica (Albanci, Hrvati, Romi,
Turci) te diplomatskog osoblja i ljudi
zaposlenih u Hrvatskoj po razliitim osnovama
koji su religijski muslimani, a nisu Bonjaci. To
nam potvruje tezu kako nisu svi religijski
muslimani u Hrvatskoj etniki Bonjaci.
Vjerska zajednica slui kao posljednje uporite
identiteta. Kod Bosanaca muslimana, vjerska
zajednica je predstavljala i uporite
nacionalnog formiranja, jer je dugo vremena
bila Bonjacima u BiH, pa i u Hrvatskoj, jedina

institucija koja je imala i ekskluzivno nacionalni

karakter.
U Hrvatskoj moemo identificirati treu i etvrtu
generaciju muslimana bosanskog podrijetla,
roenih i stalno nastanjenih u Hrvatskoj. Zbog
toga ih moemo tretirati kao autohtono
stanovnitvo. No, bonjaka populacija
znaajnim je dijelom sastavljena od migranata.
S vremenom raste broj Bonjaka roenih u
Hrvatskoj u odnosu na useljenike, no statistiki
podaci nisu nam poznati. Mogue je da je broj
muslimana roenih u Hrvatskoj u odnosu na
imigrante dosegao 50%, no rije je o procjeni
koju se ne moe potkrijepiti podacima.

Zagrebaka damija

03. Osnovni podaci o B i H

Smjetaj
Bosna i Hercegovina se nalazi na jugoistoku Europe, na
Balkanskom poluotoku. Njena povrina je 51,129 km2.
Dravne granice slijede tokove rijeka Drinu na istoku
(dravna granica s Republikom Srbijom), Savu na sjeveru
i Unu na zapadu (dravna granica s Republikom
Hrvatskom). Na jugu i jugozapadu granica prema
Hrvatskoj definirana je planinskim lancima, dok s
Republikom Crnom Gorom, na jugoistoku, dravna
granica ne slijedi jasne prirodne elemente. BiH ima 26 km
obale Jadranskog mora (rije je o podruju Neumskog
zaljeva).
Prirodno-geografski poloaj kroz povijest je uvjetovao
povezanost Bosne s Bliskim istokom i Sredozemljem. S
Bliskim istokom Bosnu povezuju rijeni pravac SavaDunav-Crno more i prekodrinski pravac (Biha-TravnikSarajevo-Novi Pazar-Skopje-Istanbul). Rijenim tokom
Neretve Bosna je povezana sa Sredozemljem.

Prirodno-geografska obiljeja

Karta Bosne i Hercegovine

BiH je preteno brdsko-planinska zemlja. Kao prirodnogeografske regije izdvajaju se Sjeverna Bosna (Unska
krajina, Banjaluko-dobojsko podruje, Sjeveroistona
Bosna), Srednja Bosna (Gornje Podvrbasje, Sarajevskozenika kotlina, Gornje Podrinje) i Regije visokog kra
(Zapadna Bosna, Visoka (planinska) Hercegovina, Niska
Hercegovina).
Obradive povrine ee su u dolinama rijeka i jezera
kojima BiH obiluje. U slijevovima veih rijeka (Una, Sana,
Sava, Bosna, Neretva, Drina) nalaze se i vei gradovi
(Biha, Sanski Most, Bosanski Brod, Brko, Zenica,
Mostar, Zvornik), kao i u kotlinama.

Una

Sredite zemlje je sarajevsko-zenika kotlina u kojoj je i

urbano, kulturno, politiko i ekonomsko sredite grad
Sarajevo kao i najvei industrijski grad Zenica.
Sarajevsko-zenika kotlina (cca 80 km u pravcu sjeverjug) stoljeima je sredite bosanske dravnosti.
Bosna ima geografski najstabilniju dravnu tradiciju jer se
sredite njezine dravnosti u oko 1 000 godina njezina
postojanja nije premjetalo iz sarajevsko-zenike kotline.
Povrinski, u Bosnu spadaju oko tri etvrtine BiH, dok na
Hercegovinu otpada oko jedne etvrtine teritorija BiH. Na
sjeveru Bosnu od Hercegovine odvaja planinski lanac
kojim dominira Ivan planina (Visoka Hercegovina), a na
jugozapadu krako podruje Livanjsko-duvanjske kotline.
Zenica

Klima
U BiH prevladava kontinentalna klima. Juni dijelovi BiH
(Hercegovina) pod utjecajem su mediteranske klime s
vruim ljetima i suhim, vjetrovitim zimama. Planinski
dijelovi zemlje imaju mjeavinu planinske i kontinentalne
klime, dugim, hladnim zimama i kratkim ljetima.

Demografska obiljeja
Prema statistikim podacima iz 1991. godine BiH je imala
4,2 milijuna stanovnika. Tri su dominantne etnike
zajednice: Bonjaci, tada pod nacionalnim imenom
Muslimani /42%/, Srbi /33%/ i Hrvati /18%/. Prema popisu
stanovnitva kategorija "Ostali" inila je oko 8%
stanovnitva. Meu "Ostalima" je, uz pripadnike
manjinskih etnikih zajednica bilo najvie Jugoslavena,
za koje se pretpostavlja da su uglavnom pripadnici etniki
mijeanih obitelji, kao i pripadnici jugoslavenskog
upravnog aparata i lanovi vladajueg Saveza komunista
Bosne i Hercegovine.
Prema statistikim podacima iz 2001. godine broj
stanovnika iznosio je 3.9 milijuna, od toga Bonjaka 48%,
Srba 37% i Hrvati 14% (imi, 2004.). Zbog rata i ratnih
djelovanja BiH ima privremene i trajne demografske
gubitke od oko 1 1,5 milijuna stanovnika. Procjene
poginulih se kreu oko 250 tisua ljudi (od toga cca 90.
000 Srba, 140.000 Bonjaka i 20.000 Hrvata), to je
otprilike broj stanovnika Splita ili Rijeke. Procjenjuje se da
je oko 1 milijun ljudi, dakle svaka etvrta osoba, bila u
izbjeglikom statusu tijekom rata i nakon njega. Toni
podaci o tome koliko se od tog broja ljudi trajno nastanilo
u novom mjestu boravka, a koliko je povratnika, nisu nam
poznati.

Treskavica

Bjelanica

Kratki povijesni pregled

Kao zasebna politika cjelina (oblast) Bosna se prvi put
spominje u 10. stoljeu u spisu De administrando imperio
bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta. Prvi poznati
bosanski vladar (ban) bio je ban Bori koji je vladao u
drugoj polovini 12. stoljea.
Prvi samostalni bosanski vladar bio je ban Kulin (1189.1203.) U razdoblju od 1189. godine do 1463. godine
Bosna je bila samostalna drava, najprije kao banovina, a
zatim kao kraljevina pod domaim vladarima. Za
vladavine Tvrtka I, njegovim krunjenjem 1376. godine
Bosna postaje kraljevina. Taj status zadrava do
osmanskog osvajanja.
Osmanskim osvajanjem pod vodstvom sultana Mehmeda
II. Fatiha, Bosna 1463. godine gubi dravnu
samostalnost i ulazi u sastav Osmanskog Carstva.
Osvajanjem je Bosna promijenila ne samo nositelja

Nadgrobni spomenik iz 4. st., Zenica.

10

vrhovnog dravnog suvereniteta, ve je iz europskokranskog prela u bliskoistono-islamski civilizacijski

krug koji je trajno obiljeio bosanski identitet. Dio
Bonjaka, preteno pripadnika Crkve bosanske, ovaj je
prijelaz primio punog srca, ravnopravno sudjelujui u
politikim, kulturnim i vjerskim poslovima Osmanskog
Carstva, uspinjui se do najviih upravnih poloaja.
Orijentalno-islamska civilizacija u Bosnu je donijela vii
ivotni standard vidljiv u urbanizaciji, arhitekturi, ureenju
stanovanja, nonji, jelima..To je bila civilizacija
prilagoena potrebama ovjeka, koja je unosila nove
potroake potrebe, donosila je lagodnost (rahatluk) i
razvijala nove estetske osjeaje, posebno u svom
pozitivnom odnosu prema prirodi (cvijee, zelenilo,
njegovanje kulta vode).

Steak iz Zgoe kod Kaknja (proelje), 15. st.

Fotografija: D. Radovanovi

Austrougarskom okupacijom 1878. godine, Bosna, nakon

4 stoljea ponovno doivljava promjenu civilizacijskih
razmjera. Ulaskom u sastav Austrougarskog Carstva
Bosna ulazi u europsko-kranski kulturni krug, postajui
dijelom modernog europskog politikog sustava.
Dananje bosanskohercegovake nacije nastaju iz
vjerskih zajednica definiranih iz milletskog sustava koji je
vrijedio u Osmanskom Carstvu.
Nakon 1. svjetskog rata 1918. godine Bosna postaje dio
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja se od 1929.
godine zove Kraljevina Jugoslavija.
Njemakom okupacijom 1941. godine, Bosna ulazi u
sastav tzv. Nezavisne Drave Hrvatske. Bosna obnavlja
dravnost 1943. godine na 1. zasjedanju ZAVNOBiH-a u
Mrkonji Gradu. Bosna ulazi u sastav Federativne
Narodne Jugoslavije (od 1945. godine Federativna
Narodna Republika Jugoslavija FNRJ, od 1963. godine
Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija SFRJ).
Nakon referenduma o neovisnosti Bosna 1992. godine
proglaava dravnu samostalnost i neovisnost kao
Republika Bosna i Hercegovina. 2005. godine Bosna i
Hercegovina je definirana Daytonskim mirovnim
sporazumom i Ustavom proisteklim iz njega.

Most Mehmed-pae Sokolovia u

Viegradu na rijeci Drini. Most je zavren
1577. i predstavlja jedno od
najmonumentalnijih djela arhitekture koja
je nastala u razdoblju od 15. do 19.
stoljea u Bosni i Hercegovini.
Fotografija: Pierre Auriol

11

04. Kultura
Kulturu i identitet bilo koje etnike skupine, pa tako
bonjake i bosansko-hrvatske, treba sagledavati unutar
specifinih povijesnih promjena, dogaaja i utjecaja.
Zajednika kulturna obiljeja Bosanaca i Hrvata u
Hrvatskoj izrastaju iz zajednikog povijesnog razvoja i
iskustva koje se temelji na slavenskom etnikom
podrijetlu i utjecaju germanskog kulturnog kruga.
Ipak, za bosansku je kulturu presudan bio viestoljetni
orijentalni utjecaj Osmanskog Carstva koji je svoj trag
ostavio prije svega islamiziranjem stanovnitva, a
posredno je utjecao i na razvoj umjetnosti, kulture i jezika.
S obzirom na viegeneracijsku prisutnost u Hrvatskoj,
zanimljiva je otpornost bosanskog identiteta koja je
prisutna i kod bosanskih katolika i muslimana. Zasebni
bosanski identitet osnaen je zbog rata i priljeva brojnih
izbjeglica. No, i u mirnodopskim razdobljima, zbog
teritorijalne blizine i snanih obiteljskih veza, taj identitet
stalnim obnavljanjem ostaje jak.
Kulturno nasljee Bosne, uvjerenja i drutveni obiaji
temelje se na multikonfesionalnoj i jedinstvenoj kulturnoj
tradiciji u kojoj se isprepliu razliite vjere i etniciteti. Tone
Bringa, autorica djela Biti musliman na bosanski nain,
pie: "Ni bonjaki, ni hrvatski, ni srpski identitet ne moe
se u potpunosti razumjeti ako se vee samo sa islamom
ili kranstvom, nego se mora razmatrati u specifinom
bosanskom kontekstu, koji je proizaao iz zajednike
historije i teritorija Bosanaca, kako islamskog, tako i
kranskog porijekla." (Bringa, 1995).

Rodna kua nobelovca Ive Andria u Travniku.

Narodi koji ive na podruju dananje Bosne i

Hercegovine imaju bogatu narodnu ili puku kulturu,
tradiciju i predaju, koja ukljuuje narodnu, usmenu
knjievnost, glazbu, ples, umjetnost, nonje, narodni ivot
i drugo. Njihovi raznorodni, regionalni oblici posljedica su
preplitanja razliitih utjecaja i kultura slavenskog,
mediteranskog,
balkanskog,
orijentalnog
i
srednjoeuropskog kulturnog kruga.
Kako u BiH tradicionalno dominira patrijarhalna kultura,
sve religijske zajednice dijele njezine temeljne norme,
filtrirane kroz prizmu religije. U tradicionalnoj kulturi,
vjerojatno i zbog graninog poloaja Bosne u
Osmanskom Carstvu, njegovala se tradicija junatva i
hrabrosti kao poeljni ideal i uzor mladima. Gazija (vitez,
junak, heroj) je titula koja se davala ljudima koji su se
isticali svojom hrabrou u bitkama, ali i ponaanjem,
potenjem i uzoritou koja je ukljuivala zatitu
nemonih, ena, djece i staraca. U epskoj narodnoj
poeziji takav je ideal artikuliran kroz brau Muju i Halila
Hrnjicu, janjiarske age iz Velike Kladue. Dok je Mujo
Hrnjica u narodnom pjesnitvu istican kao najvei ratnik i

12

bonjaki vojskovoa, njegov brat Halil istican je kao

zatitnik nejakih.
Kao Krajite (Vojna krajina), odnosno granina pokrajina
Osmanskog Carstva, Bosna je zauzimala posebno
mjesto u Osmanskom Carstvu. Ratovi i siromatvo stalna
su obiljeja bosanske povijesti. Posluimo li se opet
narodnom epikom, lik Bonjaka najbolje oslikava
Budalina Tale (Tale s Oraca, Oraanin Tale) s konjem
Kulaem, krajinik, ratnik, koji je u opisima poderan,
odrpan, siromane opreme, no najhrabriji je bonjaki
ratnik, uvijek u prvim borbenim redovima. U knjievnosti
je, kao idealna predodba mitskog junaka, poznat i lik
erzelez Alije.
Junaci nisu specifikum samo muslimana. U katolikoj i
pravoslavnoj epskoj tradiciji istaknut je lik hajduka, kao
junaka i borca protiv (najee dravne) nepravde i
nasilja, svojevrsnog bosanskog "Robina Hooda". Junaci
hajdukih epskih pjesama su Ivo Karlovi, Ivan Senjanin,
banovi Derenin i Zrinjanin, Mijat Tomi, Starina Novak,
Jankovii, Marko Kraljevi, Janko Sibinjanin i drugi.
Siromatvo moe uzrokovati apatiju. No, surovi ivotni
uvjeti mogu potaknuti domiljatost i inteligenciju.
Bosanski duh preganjanja i nadmudrivanja u pukoj
narodnoj epici najbolje oslikava lik Nasrudina hode, kao
siromanog i dovitljivog ovjeka kojemu su te osobine
mnogo pomogle u svakodnevnim obinim i neobinim
situacijama. Iako podrijetlom iz arapske i turske narodne
knjievnosti, Nasrudina hodu su Bosanci "asimilirali" i
koriste ga kao lika domae narodne pripovjetke.
Narodna, tradicionalna glazba Bosne i Hercegovine , kao
i nonja pruaju dokaze o povezanosti naroda koji ive na
ovom prostoru. Osim u strogo vjerskim kontekstima, svi
drugi pojavni oblici ove glazbe (pjevanje, sviranje i ples)
paralelno egzistiraju i imaju zajednika obiljeja kod
razliitih naroda koji ive na jednom regionalnogeografskom podruju.
Osim junakih pjesama o "krajikim junacima" koji se
bore protiv hajduka, uskoka, nastajale su i lirske pjesme
koje su se obino pjevale uz tamonju tamburu argiju.
Uzdu dinarskog gorja, u kraju gdje je danas granica
Hrvatske i BiH, pjevala se i danas se pjeva uz narodni
instrument gusle aktualna povijesna ili politika pjesma
narodnih pjevaa guslara. Karakteristini su i duhoviti
narodni dvostihovi zvani gange i njima sline rere.
Obzirom na svoja obiljeja, narodne nonje seoskog
stanovnitva dijele se na tri glavne grupe: dinarske
nonje (nonje Zapadne Bosne i Hercegovine),
srednjobosanske nonje, ukljuujui i Istonu Bosnu, i
trei tip posavske nonje. Mnogobrojne varijante nonji
razliitih etnikih skupina izraavale su se u manjim
detaljima pojedinih odjevnih predmeta, u njihovoj boji ili
nainu noenja, ali su u osnovi zadrale osnovne
karakteristike tipa kojem pripadaju. U ravniarskim

Smotra folklora, Travnik 2006.

13

dijelovima nonja se izraivala od lana i konoplje, a u

dinarskim i bosanskim se tkala od vune, dok je
muslimanska nonja od navedenih materijala, ali i od
svile. Sjeverni su krajevi u tonalitetu svjetliji, bogatiji
bojom, poglavito crvenom, a juni su uglavnom crnobijeli, kod muslimanskog puanstva zeleni i plavi.
Uz graniarsko-junaku kulturu, u gradskim se sreditima
javlja urbano-trgovaka kultura koja njeguje vrijednosti
orijentirane blagodatima ivota. U toj kulturi zapaa se jak
orijentalni utjecaj, kako u nainu odijevanja, tako i u
glazbi i drugim oblicima umjetnikog stvaralatva. Za
razliku od seoske, nonja u gradovima je bila ujednaena
na cijelom teritoriju BiH, a pojedine varijante izmeu
nacionalnih grupa u okviru gradskih nonji nisu bitnije
utjecale na njezin osnovni stil jer su vie naglaavale
pripadnost klasi, staleu ili esnafu, a u manjoj mjeri
pripadnost naciji ili vjeri. Begovska nonja je bila od
svjetlocrvene, zelene ili plave ohe, ukraena vezom od
srme, dok su trgovci i zanatlije nosili odijelo od tamne
ohe sa vezom od crnog gajtana. Pojasi su kod
pravoslavnog stanovnitva bili crveni, kod katolikog
ljubiasti, a kod muslimanskog areni svileni "trabolose",
ili "mukadem" pasovi. U bojama fesova se mogla naslutiti
i nacionalna pripadnost. U enskim nonjama su crne
satenske ili atlasne dimije bile zastupljene kod hrvatskih
ili srpskih ena, dok su bonjake nosile dimije svijetlih
pastelnih boja, a begovske ene nosile su dimije od
skupocjene svile vezene zlatom (Paali, 2005).
U gradovima su se pjevale i elegine ljubavne pjesme
istonjakog ugoaja sevdalinke koje su se odrale do
danas. Analize su pokazale kako sevdalinka (tur. sevda,
ljubav) nije kopija turske ljubavne pjesme, ve posebna
vrsta umjetnike tradicije koja se po svojim osnovnim
oblicima znatno razlikuje od turske i rezultat je slavenskoorijentalnog emocionalnog spoja. Vjerojatno podrijetlo
sevdalinke je u pjesmama sefardskih idova koji su se u
Bosni nastanili emigrirajui iz panjolske nakon 1492.
godine.

Anterija gornji haljetak gradske

nonje, Zemaljski muzej BiH.

KUD Sevdah (SAD).

U gradovima se razvija i karakteristina filigranska,

zlatarska ili kujundijska umjetnost, po kojoj je BiH i danas
meunarodno poznata.
U Bosni i Hercegovini, ali i u dijaspori, postoje brojna
kulturno-umjetnika drutva (KUD-ovi) koja njeguju
tradicionalno bosansko kulturno nasljee.

Religija, vjerovanja i vrijednosti

U BiH su prisutne sve objavljene religije (judaizam,
kranstvo, islam) s religijskim zajednicama koje te
religije prakticiraju. Po brojnosti, najvea je Islamska
zajednica BiH, zatim slijede Srpska pravoslavna crkva,
Rimokatolika crkva, te idovska (Jevrejska) zajednica. U
Ibrik (vr). Zemaljski muzej BiH.

14

Hrvatskoj, najvei broj imigranata iz BiH su katolici, zatim

slijede muslimani, pa pravoslavci i idovi.
Usporeujui ih s drugim svjetskim religijama, razlike
izmeu judaizma, kranstva i islama izgledaju
beznaajne, a slinosti prevladavaju. Rije je o trima
religijama koje su povijesno povezane, geografski bliske i
teoloki srodne.
Etnografski gledano, u odnosu na domae stanovnitvo u
Hrvatskoj, muslimane iz Bosne i Hercegovine
karakteriziraju neke specifinosti u obiajima, vjeri, jeziku,
dijalektu, prehrani i nekim drugim oblicima svakodnevnog
ivota. Religija je kao vrlo prepoznatljiva sastavnica
kulture najoitija i najvanija kulturna razlika. Dok je
hrvatsko stanovnitvo iz BiH katoliko, isto kao i hrvatsko
stanovnitvo u Hrvatskoj, iako neke kulturoloke razlike u
odnosu na domicilno stanovnitvo postoje, one su
uglavnom manje u odnosu na muslimansko stanovnitvo.
Naime, kranstvo i islam su objavljene religije koje, bez
obzira na razlike u konkretnom provoenju vjerskog
ivota, karakterizira niz podudarnosti koje se najveim
dijelom odnose na brigu o duhovnom ivotu i rastu kroz
savjestan i neporoan ivot, redovitu molitvu, post,
hodoaenje, traenje oprosta za grijehe. Osim toga,
sudjelovanje u zajednici, briga za drugoga, novano
pomaganje zajednice i siromanih prisutne su u objema
vjeroispovijestima.

Damija u Poitelju, gradu muzeju

sagraenom 1463. godine.

Jedna od glavnih zapovijedi objema grupama vjernika

odnosi se na ljubav, potovanje i poslunost prema
roditeljima te dunost roditelja da nadziru i usmjeravaju
svoju djecu na pravi put. Postoji jo niz slinih naela i u
drugim sferama ivota koja se u ovim dvjema
zajednicama, dodue razliito, konkretiziraju u
svakodnevnom ivotu. Kranstvo tako stavlja glavni
naglasak na unutranji rast, ostavljajui punu slobodu
vjernicima u obavljanju niza konkretnih svakodnevnih
radnji, dok islam Kuranom i hadisima do u najmanje
detalje takve radnje propisuje na planu duhovnog i
tjelesnog (npr. pokrete pri obrednom pranju, koritenje
odreene strane tijela za obavljanje pojedinih radnji,
ponaanje pri zijevanju i kihanju i niz drugih). Bitno je
naglasiti tek neke od tih razlika, posebno one koje
potencijalno najvie utjeu na fiziko i mentalno zdravlje,
odnose u obitelji i iroj zajednici.
Lewis (1998:120) navodi kako islam od svojih poetaka
priznaje postojanje prethodnika od kojih su neki preivjeli
Objavu islama i postali suvremenici. U najstarijim
islamskim teolokim i pravnim tekstovima postoje
odreeni principi i pravila o postupanju s onima koji
slijede druge religije. Pluralizam je dio svetog zakona
islama. Za razliku od judaizma i kranstva, islam se
uhvatio u kotac s problemom religijske tolerancije i
postavio doseg i granice religijske tolerancije prema
drugim religijama. Lewis zakljuuje kako za muslimane
odnos prema religijama drugih nije pitanje miljenja ili

Katedrala u Sarajevu
(zavrena 1889. godine).
Fotografija: Ruchan Ziya

15

izbora, interpretacije i prosudbe u skladu s okolnostima.

Tolerancija poiva na dogmatskim i pravnim tekstovima i
za muslimane je ona dio zapisanog i svetog zakona.
Muslimani BiH prakticiraju ortodoksni sunitski islam,
hanefijskog mezheba (pravne kole). Islamska zajednica
BiH spada u tradicionalne islamske zajednice.
Utemeljena je prije vie stoljea (prisutnost islama u BiH
se slubeno rauna od osmanskog osvajanja 1463.
godine), prilagoenoj lokalnim uvjetima. "Bosanski" islam
je etnikog karaktera u smislu da je u BiH
mononacionalan. U intenzivnoj komunikaciji sa maticom
sunitskog islama, bosanski muslimani su u toku sa
suvremenim kretanjima u islamu, emu pogoduje
razvijeno visoko teoloko kolstvo, mrea religijskih
institucija i kolovanje Bonjaka u svjetskim islamskim
obrazovnim sreditima.

Islam je najmlaa od abrahamskih objavljenih religija.

Kao poetak Objave rauna se 610. godina kada je
Muhamed a.s., Poslanik islama, primio prve ajete Kurana
od Bojeg glasnika, anela ebraila. Kroz kredo islama:
"Bog je Jedan. Muhamed je Boji poslanik", vidljiv je
apsolutni monoteizam i insistiranje islama na bojem
jedinstvu. Muhamed kao poslanik islama dolazi obnoviti
vjeru u Jedinog Boga. On je, po vjerovanju muslimana,
posljednji boji poslanik, "peat poslanika", i nakon njega
do Sudnjeg dana ih nee biti.

Derviki su redovi, kao najuestaliji oblik pukog islama,

prisutni i u BiH, no nemaju toliku vanost kao meu
Albancima. Naime, dok su derviki redovi (tarikati) imali
glavnu ulogu u irenju islama meu Albancima, u Bosni je
presudnu ulogu odigrala ortodoksna ulema islamske
zajednice.

U BiH postoje brojni lokalni obiaji koji potvruju

sinkretizam islamske kulture i predislamskih kulturnih
obiaja koji veinom potiu od srednjovjekovne Crkve
bosanske.
Dovita (mjesta za molitvu) od kojih je najpoznatija
Ajvatovica (Mala aba), mjesta su za molitvu, preteito
na otvorenom, u blizini grobova svetih ljudi i na, za
molitvu, posebno odabranim mjestima. Obiaj molitve na
otvorenom prakticirali su bosanski krstjani u
predislamskim vremenima i ne treba ih mijeati s
masovnim misama i namazima (muslimanskim
molitvama) na otvorenom koja su proizvod modernog
razdoblja.
Islam nije samo vjera u uem smislu, ve prije nain
ivota. Svi aspekti ivota muslimana regulirani su
erijatom (tur. zakon), skupom vjerskih, kaznenih i
obiteljskih zakona, utemeljenih na Kuranu, za razliku od
adeta (tur. obiaj), utemeljenog na obiajnom pravu.
erijat regulira sve ljudske aktivnosti i dijeli ih u pet
kategorija: obavezne, preporuene, dozvoljene,
neprimjerene i zabranjene. Tako erijat daje pravila

Islam (ar. = mir, predanost) je

objavljen prije 1400 godina u Meki,
dananja Saudijska Arabija.
Muslimani vjeruju da postoji samo
jedan Bog.
Alah je arapska rije za boga (Allah
= onaj kojem se valja moliti).
Prema islamu, Bog je slao razne
proroke ljudima da ih naue kako
valja ivjeti prema njegovim
zakonima.
Isus (Isa), Musa (Mojsije) i
Abraham potuju se kao boji
izaslanici.
Prema muslimanima zadnji poslanik
je bio Muhamed a.s.
Muslimani vjeruju da je islam
oduvijek postojao, ali iz praktinih
razloga datiraju njegovu pojavu u
vrijeme Muhameda a.s.
Muslimani temelje svoju vjeru na
svetoj knjizi Kuranu, hadisima i
sunetu koji kroz primjer
Muhammedovog a.s. ivota
pokazuju kako prakticirati vjeru.

Pet temeljnih dunosti islama su:

1. Objava vjere
2. Salat ritualna molitva pet puta
na dan
3. Zekat pomaganje siromanih i
potrebitih
4. Saun post u vrijeme mjeseca
Ramazana
5. Had svaki musliman duan je
jednom u svom ivotu otii na had
u Mekku i tamo izvriti ritualno
hodoae. Po ispunjenju
hodoaa, hodoasnik stjee pravo
da nosi naziv "hadija".

16

ponaanja za ene i mukarce, zakone koji se odnose na

brak i razvod, na privreivanje, na potivanje vjere i
kaznena djela.
Smatra se da pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u
veem broju u Bosnu dolaze nakon osmanskih osvajanja.
Rije je o nomadskom stanovnitvu, s razvijenim
stoarstvom, koje naseljava planinska podruja BiH. Zato
to je sredite Srpske pravoslavne crkve bilo u
Osmanskom Carstvu (Peka patrijarija), ona je imala
neto povoljniji poloaj od Katolike crkve, ije je sredite
izvan granica Osmanskog Carstva.
Vezana uz narod, Srpska pravoslavna crkva u BiH u
19. i 20. stoljeu dijeli njegovu sudbinu. Kao dio Srpske
pravoslavne crkve, prolazi kroz stradanja kojima je srpski
narod bio izloen u 2. svjetskom ratu, ali u velikosrpskoj
agresiji na BiH ima ambivalentnu ulogu.
Rimokatolika crkva je najdulje prisutna u BiH, jo iz
vremena srednjovjekovne bosanske drave. Slubena
rimska kurija, predstavljena kroz Dominikanski red nije
uspjela u namjetanju rimskog kranstva Bosni, u kojoj je,
nakon protjerivanja dominikanaca, u razdoblju 12.-14.
stoljee vladala Crkva bosanska, srednjovjekovna,
narodna, u odnosu na rimokatoliku heretika crkva. U
15. stoljeu dolazi do postupnog povratka Rimske kurije u
BiH koja bi danas vjerojatno bila veinski katolika zemlja
da nije bilo osmanskog osvajanja. Nakon njega, kao
obiljeje katolike prisutnosti u BiH ostaje misionarski
franjevaki red, koji kroz Franjevaku provinciju Bosnu
Srebrenu odrava katolianstvo na ivotu do
austrougarske okupacije 1878. godine. Nakon nje, u BiH
dolazi dijecezanska crkva i katoliki crkveni ustroj u BiH
postaje dio ustroja Rimokatolike crkve. BiH ima
kardinala kao vrhovnog katolikog sveenika na svom
teritoriju.

Hram Hrista Spasitelja u Banja Luci.

Franjevaki samostan Plehan.

Specifinost BiH je puko katolianstvo. Franjevaki red

je u kontinuitetu najdulje prisutan i katoliko stanovnitvo
je prema njemu razvilo poseban odnos. Za franjevce je
uobiajen nadimak "ujaci". U BiH je razvijen marijanski
kult, a njegova najpoznatija manifestacija je Meugorje,
mjesto Marijinog ukazanja. Meugorje nije priznala
slubena Katolika crkva, no godinje privlai milijune
vjernika.
idovska (Jevrejska) zajednica u BiH nastaje
doseljenjem sefardskih idova iz panjolske, nakon pada
Granade 1492. godine. Brojano mala, idovska
zajednica je urbanog karaktera i ostavila je brojne tragove
u bosanskoj kulturi i povijesti koji prerastaju njezinu
veliinu. Najznaajniji eksponat Zemaljskog muzeja u
Sarajevu je sarajevska Hagada, tradicionalna vjerska
knjiga koju su Sefardi donijeli u Sarajevo nakon izgona iz
panjolske.

Sarajevska sinagoga sagraena krajem

16. stoljea.

17

Jezik i komunikacija
U BiH su tri slubena jezika: bosanski, hrvatski i srpski
koji se koriste u slubenoj komunikaciji. Slubena su i dva
pisma: irilica i latinica, koja u svakodnevnoj praksi
prevladava.
Bosanski jezik danas postoji kao standardni jezik
utemeljen na tokavskoj ijekavskoj varijanti koji je vrlo
slian hrvatskom jeziku, s nekim fonetskim, leksikim i
stilistikim posebnostima. Bosanski jezik je relativno
ujednaen i nije toliko rastoen podrunim narjejima ili
govorima kao hrvatski (akavski, kajkavski, tokavski) u
kojem su meudijalektne razlike vee nego one izmeu
dvaju standardnih jezika.
Govorni jezik, "bosanski dijalekt" odlikuje se nainom
naglaavanja i specifinim rijeima, meu kojima
prevladavaju brojni orijentalizmi. Za razliku od mnogih
hrvatskih govora, u bosanskom se uva jasna razlika
izmeu uzlaznih i silaznih naglasaka. Osim toga,
posebna karakteristika bosanskih govora je pomicanje
naglaska na enklitiku (npr. izraz u Bosni izgovara se
/bosni/ a ne /ubsni/ kao u tokavskim hrvatskim
govorima. U tom govoru su esto sauvani glasovi h i f,
koji u hrvatskom jeziku nedostaju, pa se tako esto uje
lahko, mehko za razliku od hrvatskog lako, meko i slino.
Bosanski jezik je otvoren i multikulturalan. Jednu desetinu
njegova jezinog fonda ine posuenice iz stranih jezika,
posebno iz arapskog, turskog i perzijskog jezika. U
pravilu bosanski je jezik otvoreniji prema posuenicama i
esto doputa dvije varijante karakteristine za hrvatski i
srpski jezik. Govor nam "otkriva" ovjeka iz Bosne,
neovisno o nacionalnoj zajednici kojoj pripada. U namjeri
da pokau razliitost, pripadnici srpske i hrvatske
nacionalne zajednice u BiH kao "novogovor" ponekad
koriste srpski i hrvatski jezik, no naglasak otkriva njihovu
bosansku pripadnost.
U neverbalnoj komunikaciji rukovanje predstavlja uvodni
dio. Mukarci se rukuju na poetku i na kraju susreta. U
muslimanskim obiteljima koje slijede neovahabitski
obrazac ponaanja doputeno je rukovanje s mukarcem,
dok sa enom mukarac koji joj nije suprug ne smije imati
nikakav fiziki kontakt, pa tako ni rukovanje ne dolazi u
obzir. Ako ena sama ponudi ruku, u redu je prihvatiti je,
no, mukarac ne smije prvi pruati ruku. Vahabizam je
islamski reformistiki pokret nastao u drugoj polovici 18.
stoljea. Odlikuje se puritanskom interpretacijom islama.
Neovahabizam se javlja u sedamdesetim godinama 20.
stoljea.

bosanski

hrvatski

kahva/kafa/kava

kava

taka

toka

minut

minuta

planet

planeta

ta je rekao?

to je rekao?

Ko ide?

Tko ide?

Ivanu treba novac.

Ivan treba novac.

Treba da radim.

Trebam raditi.

hiljada

tisua

januar/sijeanj

sijeanj

sto/hastal

stol

hefta/sedmica

tjedan

nogomet/fudbal

nogomet

voz

vlak

tanjir

tanjur

U verbalnoj komunikaciji, est je razgovor u kojem se

sudionici ne gledaju u oi, ve gledaju pored sugovornika.
Na taj nain, umjesto dijaloga, imamo "dvostruki
monolog". Kako je u prevladavajuoj europskoj
komunikaciji uobiajen kontakt oi u oi, moe izgledati
kako Bosanac, u razgovoru primjenjujui tradicionalni
18

obrazac razgovora, neto "skriva" od sugovornika. No,

rije je o nainu verbalne komunikacije za koji se smatra
da sugovorniku omoguuje bolju koncentraciju na
predmet razgovora (govor ispod vjea).
Nakon poetne suzdranosti, Bosanci vrlo brzo prelaze
na koritenje oblika "ti" u komunikaciji. Taj prijelaz iz
formalne u neformalnu komunikaciju moe biti zbunjujui,
pogotovo kad vam je sugovornik osoba koju vidite prvi
put u ivotu. Jednako tako zbunjujue za Bosance moe
biti koritenje "vi" oblika kad se netko obraa njima, pa
onda oni koriste 1. lice mnoine za odgovor (pr. "Kako
ste?" "Hvala, dobro smo").
U verbalnoj komunikaciji esta je upotreba turcizama koji
mogu zbuniti sugovornika koji ne zna njihovo znaenje.
Pri ulasku u bosansku kuu, osoba koja doekuje govori
pridolicama: bujrum, pozdrav koji znai: dobrodoli,
uite. Kad netko dolazi u kuu ili u drutvo nenajavljen,
neoekivano, moe pitati: Ima li bujruma, u znaenju:
"ima li dobrodolice, jesam li dobrodoao/dobrodola?
esto se uju i izrazi inalah (ako Bog da) i maalah
(Sjajno! Bravo! Dao Bog.). Rije mutuluk, u znaenju
"sretna vijest", takoer je prisutna u verbalnoj
komunikaciji. Kada osoba koja dolazi u drutvo govori
mutuluk, to znai da donosi sretnu vijest. Obiaj je tu
osobu poastiti zbog radosnih vijesti koje donosi. Vrlo je
esta i rije eif ili ef (volja, dobro raspoloenje) u
znaenju prohtjelo mi se.

Iako postoje znatne leksike razlike izmeu

bosanskog i hrvatskog jezika, i u hrvatskom
jeziku ima dosta orijentalizama koji se
koriste u svakodnevnom govoru, a neki su
jednostavno nezamjenjivi, jer ne postoji
hrvatska inaica, npr:
arapa, dep, evap, sat, sanduk,
sandala, eki, lepeza, duan, kava,
eer, tava, tavan,
fitilj, papua, zenit, kajgana, jastuk,
izma, kalup, duhan, kat, marama,
mana, karavan, kavez, pamuk, pekmez,
jarak

"Ako ovjek neta uini, pa ga ko upita zato je to uinio,

odgovorie mu: "Tako mi je bilo po eifu". Isto tako upita
li ga zato neto nije uinio, rei e ti: "Nije mi bilo po
eifu" pa mirna Bosna."(Hangi, 1906).
U uem smislu eif oznaava osobito meditativno
raspoloenje uz potpunu smirenost duha i tijela. eif je
"kada se uznese u neko bezbrino Carstvo, ne znajui
za as ni da die, ni da kahvu pije ili grize cigar
duhana" (Hangi, 1906.).
Osim pozdrava koji su uobiajeni i u Hrvatskoj,
muslimani se pozdravljaju meusobno sa merhaba
(dobro doao, pozdravljam te kao prijatelja) te selamalejkum (mir s vama). Hangi (1906.) ovako opisuje
pozdravljanje muslimana: "Pozdrav naih Muslimana vrlo
je lijep. Kada se sastanu dva prijatelja na ulici, oni
pozdravljaju jedan drugoga dotaknuv si desnom rukom
prsa, ustiju i ela. Tim hoe da reknu: "Pozdravljam te od
srca, izriem ti to ustima i dajem ti ast umom svojim".
Hangi nadalje kae da isto tako pozdravljaju Muslimani i
pripadnike drugih vjeroispovijesti, a oni Muslimane.
Takoer istie da svi Bosanci bez obzira na vjeru nakon
pozdrava uvijek pitaju: "Kako si?" ili "Kako si,
gospodine?", a odgovor na to je: "Dobro, hvala Bogu.
Kako ti?".

19

ivot u Bosni se tradicionalno, a u ruralnim predjelima jo i

danas, temeljio na iroj obiteljskoj zajednici s vie
desetaka lanova koji su svi bili u uem srodstvu po
roenju ili enidbi. Sve je njih trebalo po rodbinskim
odnosima raspoznati i pravilno oslovljavati tako da su se u
svim etnikim zajednicama zadrali neki nazivi za
srodnike koji u Hrvatskoj vie nisu uobiajeni.
Muslimanska imena u Bosni su se poela nadijevati po
dolasku Osmanlija, koji su islam batinili od Arapa i
Perzijanaca, pa njihova imena potjeu uglavnom iz
arapskog, dijelom iz perzijskog i najmanjim dijelom iz
turskog jezika. Bonjaci su ta imena prilagoavali
svojemu jeziku, esto i ne znajui im znaenje, pa su
pravili preinake, skraivanja, deminutive i slino,
stvarajui tako jedinstvena bonjaka imena. Sva
muslimanska imena imaju neko znaenje, npr. Hasan
znai "ljepotan", Muradif znai "prijatelj", Alija znai
"uzvieni", Tarik znai "zvijezda Danica, Meliha
"ljepotica i sl. Veina muslimanskih prezimena su
patronimici koji zavravaju slavenskim nastavkom -i ili ovi. Neka bonjaka prezimena sadre oevo ime i neku
oznaku profesije ili titulu prije nastavka -i, ili pak samo
oevo ime ili profesiju. To su npr. Izetbegovi (sin Izet
bega), Hadihafizbegovi (sin bega koji je bio hadija i
hafiz onaj koji zna Kuran napamet), Osmanovi (sin
Osmana), Imamovi (sin imama), Kujundi (kujundija
tur. zlatar). Kod sekularnih Bonjaka popularna su i
slavenska imena (npr Zlatan, Tvrtko, Jasna).

Popularna kultura
Bosna i Hercegovina je sredite popularne kulture koja je
obiljeila 20. stoljee u jugoslavenskim okvirima, a njezini
najuspjeniji predstavnici ostvarili su svjetski uspjeh.
Predstavnici bosanske popularne kulture ostvarili su
znaajne rezultate u knjievnosti, glazbi i filmu.
Bosanska pripovjedna tradicija nala je svoj odraz i u
knjievnosti. Bosanski pisci su esto dosizali vrhove
svjetske knjievnosti.
U prvoj polovici 20. stoljea izdvajaju se Alija Nametak,
Read Kadi, Edhem Mulabdi, Aleksa anti, Musa
azim ati, Antun Branko imi Najslavniji bosanski
autor 20. stoljea je Ivo Andri iji je roman "Na Drini
uprija" nagraen Nobelovom nagradom za knjievnost
1961.godine. Uz njega, cijela generacija slavnih pisaca
obiljeila suvremenu bosansku knjievnost. Meu njima
se svakako istiu Mehmed Mea Selimovi, Hasan Kiki,
Isak Samokovlija, Skender Kulenovi, Branko opi. Oni
pripadaju uvjetno nazvanoj ratnoj i poratnoj knjievnosti, s
obzirom obzirom na to da je u njihovim djelima esto kao
motiv bio prisutan 2. svjetski rat.
Poslije njih slijedi "poslijeratna generacija", koje su
znaajni predstavnici Mehmedalija Mak Dizdar, Tvrtko

ena od sina i brata je tako nevjesta,

nevista, neva ili snaja. Muevi od dvije
sestre su bade, a muevljeva braa su
mladoj (nevjesti) djeverovi. Nevjestina
braa su njezinom muu urjaci (ura,
urjak), a posve e rijetko netko rei
ogor. Njihova djeca su urjakovii. ena
od djevera (muevog brata) je mladoj
(nevjesti) jetrva, a one se izmedu sebe
zovu seka, sekica, sekana Djever se
obino naziva s brat, brato, bajo, baja
Sestra od mua je zaova (zava) i nju
nevjesta obino naziva seka. Sestra od
ene je muu svast (svaja, svastika), a
on je njoj svak. Djeca od brata, bratu ili
sestri su sinovci, neaci (netjaci), a ta
djeca izmeu sebe su bratii, sestrii ili
prvi roaci. Svima starijima, odnosno svoj
rodbini sa enine strane, mladoenja je
zet, a ne samo njezinom ocu i majki.
Oev brat je cica (stric), cikan, a vrlo
rijetko e mu ko rei stric. ena od cice
je strina, a njihova djeca su strievii.
Majin brat je ujak, a njegova enaujna. Njihova djeca su ujakovii (prvi
roaci). Oeva i majina sestra su
tetke. Njihove mueve se zove tetak.
Njihova djeca su teii.
(http://www.bosanska-posavina.com/).
Kod bosanskih muslimana otac je babo, djed
je did, dido ili dedo, a baka nena, nana ili
majka (u smislu stara majka). Majin brat je
daida, njegova ena je daidinica (ujna),
njegov sin je daidi, a ker daidina. Oev
brat je amida, njegova ena je amidinica
(strina), njegov sin je amidi, a ker
amidina. Amida i dedo su takoer est
oblik oslovljavanja svakog starijeg ovjeka.

20

Kulenovi, Nedad Ibriimovi te Abdulah Sidran.

Najmlaa generacija pisaca poput Miljenka Jergovia i
Semezdina Mehmedinovia obiljeena je traumom
posljednjeg bosanskog rata, koja se u njihovoj
knjievnosti esto javlja kao motiv.
BiH se izdvajala itavim nizom uspjenih pop i rock
skupina, meu kojima su "Indexi", "Bijelo dugme",
"Ambasadori", "Teka industrija", "Vatreni poljubac ",
"Plavi orkestar", "Crvena jabuka", "Zabranjeno puenje",
"Merlin", "Hari Mata Hari". Bosna je i jedna od prvih
zemalja alternativne i urbane kulture u regiji, koja se
moe pohvaliti veoma kreativnom i mladom scenom
stasalom u ratu. Tu su predvodnici bosanske alternative,
bend SCH, kao i najpoznatiji hip-hop pjeva Edin Osmi,
poznat kao Edo Maajka. Bosna i Hercegovina ima
godinju glazbenu nagradu "Davorin", koja vrednuje
nabolja dostignua aktualne pop i rock produkcije.
Narodna i tradicionalna glazba, te folklor obojen raznim
etno-motivima balkanske i orjentalne glazbe ine
bosansku muziku scenu jo raznovrsnijom i unikatnijom.
Prvu ligu pjevaa narodne i tzv. novokomponovane
glazbe ine Halid Beli, Halid Muslimovi, Haris
Dinovi, Hanka Paldum, emsa Suljakovi, Ferid Avdi i
drugi, popularni u svim zemljama regije.
Posebno znaajan dio kulturnog stvaralatva Bosne i
Hercegovine otpada na bosansko-hercegovaki film.
Filmovi iz BiH su prva dva desetljea nakon Drugog
svjetskog rata obraivala mahom teme iz narodne
Revolucije i rata, filmski su obraivale najznaajnije teme
iz NOB-a, ukljuujui tu i poznate i slavne bitke partizana
protiv stranih okupatora i domaih izdajnika (Filmovi
"Kozara" i "Bitka na Neretvi" Veljka Bulajia, "Valter brani
Sarajevo" i "Most" Hajrudina ibe Krvavca). Ipak, prvi
pravi uspjesi bosanskog filma mogli su se osjetiti u
razdoblju kasnih 1970-ih i 1980-ih godina. Najpoznatiji su
"Sjea li se Doli Bel" i "Otac na slubenom putu" Emira
Kusturice za koje je scenarije pisao Abdulah Sidran.
Drugi filmski autor je Ademir Kenovi iji je film "Kuduz",
po scenariju Abdulaha Sidrana, zorno oslikao malog
ovjeka u sukobu s nepravdom monika.
Nakon zatija ratnih i prvih poratnih godina, filmsko
stvaralatvo u Bosni i Hercegovini se pojaano budi i
otprve donosi fantastine rezultate. Filmski reiser Danis
Tanovi je 2002. godine osvojio "Oscara", nagradu
Amerike filmske akademije za film "Niija zemlja" (No
Mans Land) u kategoriji najboljeg stranog filma. Veliku
popularnost imao je i film Pjera alice "Gori vatra", kao i
njegov sljedei projekt, film "Kod amide Idriza". Slino je
i s filmom "Ljeto u Zlatnoj Dolini" Srana Vuletia koji na
meunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko
nagrada. Tu je i film "Grbavica", rediteljice Jasmile
bani. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film "10
minuta" reisera Ahmeda Imamovia, koji je dobitnik
nagrade "Najbolji kratki film Europe" 2002. godine.

BiH je najvie ponosna na svoje

interpretatore tradicionalne gradske ljubavne
pjesme sevdalinke, koji su rasli u okrilju
nekadanjeg ansambla muzikog programa
Radiotelevizije Sarajevo. S valova radija
svoje su velike karijere u bivoj Jugoslaviji
poeli ampioni sevdalinke, kao to su Zaim
Imamovi, Safet Isovi, Himzo Polovina,
Silvana Armenuli, Nada Mamula, Beba
Selimovi, Zehra Deovi, Haim Kuuk-Hoki,
Nedad Salkovi. Danas zvuke sevdalinke
svijetom pronose veoma uspjeni ansambli
poput mostarskog "Mostar Sevdah
Reuniona".

21

05. Zajednica, drutveni ivot i obiaji

Bosna, kao dio Osmanskog Carstva, organizacijski je
preuzimala oblike prevladavajue u dravi. Sustav
vjerskih zajednica (milleta) koji su imali veliku upravnu
autonomiju (ukljuujui sudstvo) predstavlja temelj na
kojem su se formirale dananje bosanskohercegovake
nacije. Njih moemo nazvati i vjeronacijama, jer je zbog
etnike i lingvistike bliskosti, religijska pripadnost
predstavljala najizraeniju razlikovnu karakteristiku,
prijeko potrebnu u nacionalnom formiranju.
Vjerske zajednice moemo nazvati i "osnovnim" (ili
"prirodnim") zajednicama iz kojih su se artikulirale nacije
kao "zamiljene" zajednice. Kako je nacija primarno
masovni fenomen, jer ukljuuje mase ranije politiki
neaktivnog stanovnitva, u nacionalnoj mobilizaciji
koritena su sva raspoloiva sredstva. Tako je i vezivanje
nacionalne i religijske pripadnosti nalo svoju artikulaciju
u Bosni. Drutva za propagiranje srpskog i hrvatskog
imena u Bosni osnovana su sredinom 19. stoljea i ona
zapoinju nacionalnu mobilizaciju na osnovi religijske
pripadnosti.

Travnika kafana na Plavoj vodi.

Nacije su danas stvarnost BiH i one ine temelj

unutarbosanskih razlikovnosti. Ipak, u odnosu na
nacionalne matice kod bosanskih Srba i Hrvata postoji
osjeaj lokalnog identiteta koji ih, uz veze s domovinom,
ini razliitim od matice.
U BiH je uz osjeaj lokalnog identiteta jako razvijena
institucija komiluka (susjedstva) kroz koju se susjedi
meusobno pomau, tite te zajedno prolaze kroz ivot,
dijelei i dobro i zlo. Primjerice, uobiajeno je da se
susjedima odlazi "na alost" i "na radost", odnosno da se
susjedi sudjeluju u tugovanjima i proslavama obitelji.
Usprkos razliitim religijama, uobiajeno je da susjedi
muslimani odlaze kranima za Boi, kao to susjedi
krani odlaze muslimanima za bajram.
Surovi ivotni uvjeti (prirodni i drutveni) svakako su
pomogli u jaanju osjeaja solidarnosti meu Bosancima.
Uz geografsku izoliranost to je umnogome utjecalo na
razvitak lokalne zajednice.
Bosanci su poznati kao vrlo drutveni, gostoljubivi i
drueljubivi ljudi. Vole primati goste i odlaziti u posjete.
Uobiajeno je da gosti donose poklone (kavu, slatkie i
sl.), a domaini ih obavezno posluuju kavom, slatkim i
piem. Obino se nude tri kave. Prva je doekua, druga
je razgovorua ili brbljavua, a iza tree kave, koju narod
u ali zove kandija (tur. bi), potjerua ili sikterua ( tur.
Odlazi! Mar!), oekuje se da gosti odu.
Dio su obiaja i sijela ili akamluci (tur. akam = veer),
veernja druenja i razgovori uz meze (tur. zakuska) i
lagano pijuckanje rakije. Osobito su popularni izleti i

Bosanska kahva. Bujrum izvolite.

http://djed.blog.ba

22

zabave u prirodi, teferii, kada skupina prijatelja ponese

dezvice, fildane, kafu i neto jela (najee pite, ali i
bosanski lonac), pa odu u prirodu na piknik uz neko vrelo,
rijeku ili potok. Bosanci su poznati po svojem smislu za
humor, tako da je ega (tur. ala) obavezan sadraj
ovakvih druenja i oputanja.
U gradovima, uveer je osobito za mlade vrijeme za
korzo, etnju po glavnoj ulici i druenje vrnjaka po
mnogobrojnim kafanama. Pojam raja (tur. kmetovi,
sirotinja) u znaenju drutvo, kvadra, ekipa izuzetno je
vaan dio bosanskog ivota i drutvenog svjetonazora.
I u dijaspori ova tenja za druenjem svugdje dolazi do
izraaja, ali je drutveni ivot obino ogranien i manje
intenzivan zbog drugaijeg naina ivota i obiaja, sveden
na posao i obitelj, to mnogima teko pada.

Teferi

Proslave, obiteljska okupljanja

Obiteljska okupljanja esto kao povod imaju neke
znaajne dogaaje i datume iz obiteljske, nacionalne ili
religijske prolosti.
U vezi blagdana muslimani su orijentirani prema
islamskom kalendaru i za njih su najznaajniji blagdani
bajrami (Ramazanski bajram i Kurban Hadi bajram).
Ramazanski bajram dolazi na kraju Ramazana, mjeseca
posta i odricanja. Slavi se tri dana. Brojni su obiaji
darivanja za Ramazanski bajram, kao i prireivanje
sveanih rukova i veera. Bajram-namaz (molitva) klanja
se u svim damijama, a obiaj je da se prvog dana
Bajrama obiu mezare (groblja), da se u kui doekuju
gosti, a slijedeih dana ide se u posjet obitelji i
prijateljima. Djeci koja dou u posjet daje se bajramluk,
poklon u novcu prema mogunosti onog koji daruje.
Vjeruje se da se novac dan kao bajramluk viestruko
vraa onom tko ga daje. Ramazanska veera u vrijeme
posta zove se iftar, a na trpezi, sofri su razna
tradicionalna jela, meu kojima je obavezna baklava.

SARAJEVSKI IFTAR
Redoslijed jela je poseban,izvan osnovnih
zijafetskih pravila i glasi: iza vrueg jela dolazi
hladno i obratno; iza slanog jela dolazi slatko i
obratno. Preduvod u iftar je ledeno erbe (sok
od meda i crvene rue ulbereerke s ledom).
1. Predjelo: Razni recelji (slatko od treanja,
narani, ruice..), travniki sir, bosman i
bademli kolai.
VEERA:
2. orba
3. imbur (toplo slano jelo)
4. unlari (hladno slatko jelo)
5. Bamja
6. Fini evab s dunjama (slatko hladno jelo)
7. Zeljanica (slano toplo jelo)

Hadijski ili Kurban bajram dolazi otprilike dva mjeseca

nakon ramazanskog. To je vrijeme za obavljanje hada
kao jedne od osnovnih vjerskih dunosti muslimana.
Bonjaci pridaju veliku vanost hadu i musliman koji ga
obavi stjee naziv hadija i dodatni ugled u zajednici.

8. Mehkim kajmakom nadolmljeni ekmek

kadaif (hladno slatko jelo)

Kurban (rtva) oznaava obiaj klanja kurbana (najee

ovnova). Kurban bajram je blagdan zajednice, jer se
meso i koa kurbana prema utvrenim pravilima dijeli
zajednici: obitelji, susjedima i sirotinji.

11. Studena jelandi dolma

Katolici kao najvanije blagdane imaju Boi i Uskrs, uz

obiljeavanje dana svetaca i muenika i marijanski kult.
Glavni su dijelovi crkvene godine korizma i advent.
Katolici se u veoj mjeri pridravaju korizme 40
dnevnog razdoblja prije Uskrsa u kojem su glavna
obiljeja: odricanja, pomaganje drugima i propitivanja

9. arena dolma (slano toplo jelo)

10. Krti rutavci (hladno slatko jelo)
12. Baklava (slatko jelo)
13. Bijeli pilav (toplo slano jelo ria s
kokoijim mesom)
14. Rumeni hoaf (kompot od vianja s
ledom)
Kahva
http://www.cyberbulevar.com/kuhar/

23

svoje vjere i ivota. Uz Boi i Uskrs, vani blagdani su

Duhovi, marijanski blagdani Uznesenja Blaene Djevice
Marije na nebo (Velika Gospa) i Bezgreno zaee, te
svetaki blagdan Svi sveti.
Pravoslavni krani takoer slave Boi i Uskrs, s tim da
se njihov Boi rauna prema julijanskom kalendaru i
pada na katoliki blagdan Sveta tri kralja, 7. sijenja.
Prema tom kalendaru pravoslavna Nova godina (znana i
kao Srpska Nova godina) pada 14. sijenja. Pravoslavci
jo imaju brojne slave na kojima se okupljaju lanovi
obitelji i slave obiteljskog sveca zatitnika. Prisutnost
liturgijama nije tako obavezna kao u katolika.
idovska (jevrejska) zajednica blagdane, prema Tori,
obiljeava kao velike i svete dane (Jom Kipur Dan
pomirenja i Ro Haana Nova godina), hodoasne
blagdane (Sukot, Pesah, avuot) i blagdane sjeanja na
povijesne dogaaje (Hanuka, Purim) i slavi ih prema
svojem kalendaru (dok je u kranskom kalendaru 2006.,
u idovskom je 5767. godina).

Gabrijel Jurki: Boina veer u Bosni.

U Bosni, osobito u gradovima gdje je bilo uobiajeno

sklapanje mjeovitih brakova, mnoge obitelji su slavile i
pravoslavne, katolike i muslimanske blagdane.

Odijevanje
Nema specifinog obrasca oblaenja odreenog nekom
od nacionalnih ili vjerskih zajednica kod Bosanaca.
Adolescenti, kao i druge dobne skupine stanovnitva,
slijede modne trendove koje diktira industrija. U enskom
odijevanju kod Bonjakinja se izdvaja noenje papua, te
ire (komotnije) odjee. Tijekom blagdana i javnih
sveanosti Bonjakinje nose dosta nakita, preteno
zlatnog. Vjerojatno je cilj istaknuti imunost obitelji (da se
vidi nam imetak, bogatstvo).
Zanimljivo je da u nekim dijelovima Bosne Hrvatice
tetoviraju ruke i druge vidljive dijelove tijela kranskim
simbolima. Ovaj vrlo stari obiaj, imao je posebno
znaenje u vrijeme turske vladavine kao znak sjeanja na
posljednju bosansku kraljicu Jelenu, a moe se tumaiti i
kao znak otpora islamizaciji. Zadrao se sve do
dananjeg doba.
Noenje marame prisutno je kod ena svih vjerskih
zajednica. Tradicionalno, marame nose starije ene i
uglavnom u ruralnoj populaciji. Marama simboliki
oznauje kako je rije o moralnoj, bogobojaznoj eni,
vrijednoj potovanja i tako prua dodatnu zatitu eni.

Tetovirana katolikinja u Bosni.

"Vahabistika" moda, koju prakticiraju neke muslimanke,

predstavlja moderni trend prisutan u BiH od rata.
U bosanskim obiteljima uobiajeno je skidanje cipela
odmah na ulasku u kuu. U domainstvu se hoda u
kunoj obui papuama ili bez obue.

24

Seksualnost
U bosanskoj sredini drutveno poeljno seksualno
ponaanje je heteroseksualno i monogamno u skladu sa
svim prisutnim religijama.
Islam, za razliku od katolike dogme, ne tretira seks kao
grijeh koji se prakticira iskljuivo radi reprodukcije. Za
muslimane, seks je ibadet (boji dar). Stoga je
heteroseksualna seksualnost dapae podravana, ali
iskljuivo u okvirima brane zajednice. Otuda i koncepcija
enidbe i udaje u mladoj dobi. Na taj nain se
seksualnost kanalizira u drutveno prihvatljive okvire. S
druge strane, preljub predstavlja jedan od najteih
prijestupa. Naa je pretpostavka da je primarni razlog taj
to preljub naruava stabilnost zajednice. Primat koji
islam stavlja na opstanak zajednice pomae nam u
razumjevanju otrih kazni predvienih za prijestupnike.
Tradicionalno, u skladu s drutvenim normama, veina
bosanskih djevojaka i mladia, osobito muslimanskih, nije
imala puno prilike za druenje sa suprotnim spolom prije
enidbe, a spolni odnosi prije braka bili su zabranjeni. U
tom smislu bili su prilino zatieni od opasnosti preranog
stupanja u spolne odnose, neprikladnih veza i drugih
moguih traginih posljedica. U brak su pak stupali mladi,
djevojke ve od 16 godine.

Fotografija: Narayan Mahon

Razdoblje socijalistike vladavine i osobito rat zasigurno

su oslabili tradicionalne drutvene norme vezane uz
seksualnost, posebno u gradovima. U brak se ulazi sve
kasnije, a predbrani spolni odnosi su postali posve
uobiajeni, kao i pitanje kontracepcije, unato vjerskim
zabranama.
No, javno nametanje iskazivanja seksualnosti i dalje se
smatra neukusnim. Tako drukija seksualnost ili
manifestacije poput Gay pridea zasigurno ne bi naile na
odobravanje stanovnitva. Takva seksualnost je
postojea, no nije nametljivo javna. Zapisi o pojedincima
drukijeg seksualnog ponaanja mogu se nai kroz
bosansku povijest, a izraz lutija (levat) oznaava
homoseksualca.
Tijekom
osmanskog
razdoblja
homoseksualnost pojedinaca, ako je ve postojala,
tolerirana
je,
no
nikako
nije
odobravana.
Homoseksualnost je protivna vjeri i direktno oteuje
zajednicu jer homoseksualci nemaju potomstva. S
obzirom na raireno macho poimanje mukarca, nekoga
optuiti za homoseksualnost predstavlja veliku uvredu.
Vano je "ne biti peder". Zanimljivo, neke tradicionalno
devijantne drutvene uloge mukarca: lopov, ubojica,
kriminalac zajednica moe "lake provariti" nego
homoseksualnost (Samo da nije peder). Homoseksualci
pojedinano migriraju prema veim sredinama, poput
Zagreba, Ljubljane, Beograda, gradova zapadne Europe
ili Istanbula.

Fotografija: Francine Aubry

25

Nasilje
Nasilje ne predstavlja poeljan obrazac ponaanja u
bosanskoj sredini. Iako je BiH stoljeima bila izloena
raznim nasilnim djelovanjima (ratovi, okupacije, bune,
ustanci) u mirnim razdobljima individualno nasilje nije
uestalo. Kao specifikum Bosanaca izdvaja se sklonost
prema upotrebi noa ("akija") u nasilnim rjeavanjima
sukoba. Najee je rije o kafanskim tunjavama
izazvanim kombinacijom prekomjerne konzumacije
alkohola i kafanskim pjesmama.
Zbog rata bosanska je populacija dola u posjed oruja
svih vrsta, tako da se hladno oruje rjee koristilo, a
zamijenili su ga puke i pitolji te razne vrste eksploziva u
kriminalnim i politikim obraunima. S obzirom na to da je
rije o patrijarhalnom drutvu, snaga i tjelesna spremnost
su meu Bosancima neto to zasluuje potovanje.

Smrt i pogrebne aktivnosti

Smrt je sastavni dio ivota. Bosanci cijene ako je smrt
bila brza i bezbolna (Nije se puno muio/muila). Pogrebi
se najee odvijaju prema vjerskim propisima, iako ih
ima i ateistikih (sekularnih). Kremiranje je rjea pojava.
Ono to izdvaja muslimane od drugih denominacija je
nain provoenja obreda. Pokojnikovo tijelo prolazi kroz
ritual pogrebnog pranja (gusul). Zatim se umata u platno
(efini) i stavlja u plitki lijes (tabut). Tijelo se s tabuta na
kojem se nosi do groba (mezar), stavlja u zemlju. Iznad
njega se pod kutom od 45% slau daske na koje se
nabacuje zemlja. Pogrebna ceremonija (denaza
namaz) se odvija u dva dijela. Prvi dio se klanja ispred
damije, a potom se tijela pokojnika prenose na groblje.
Ako je groblje u blizini damije, tabut se nosi na rukama,
a ako je groblje udaljenije, koristi se motorizirani
transport.
Tradicionalno, na groblje idu samo mukarci, dok ene
ostaju kod kue. U dananje vrijeme i ene odlaze na
pogreb, no ritual promatraju sa strane, ne sudjelujui u
njemu. Nakon sputanja pokojnika u grob, muslimani ga
zakapaju. Obiaj je da svaki sudionik pogreba baci par
lopata zemlje. Lopata se ne predaje iz ruke u ruku, ve se
puta da padne na zemlju i sljedei koji je uzima die je
sa zemlje. Kad se lijes zakopa, moli se za pokojnika.
Veina aktivnosti oko pogreba se dogaa u domainstvu.
Izmjenjuju se susjedi, roaci, prijatelji i poznanici obitelji i
pokojnika. "Na alost" se nosi kava, sokovi i razne vrste
hrane. Uobiajeno je da obitelj pokojnika ne priprema
hranu i posluenja za goste. Tu ulogu preuzimaju prijatelji
i roaci. Na taj nain obitelj je osloboena svih obaveza i
moe se posvetiti iskljuivo alovanju.

Muslimansko groblje u Sarajevu.

Fotografija: Lena Friess

26

06. Obitelj
Struktura obitelji
Obitelj je osnova bosanske zajednice. Prosjena veliina
bosanske obitelji prelazi okvire proste reprodukcije (dvoje
djece u nuklearnoj obitelji) i, iako se institucija obitelji sve
vie nuklearizira, poeljni natalitet je i dalje troje ili vie
djece u nuklearnoj obitelji.
Domainstvo ine ljudi koji jedu za istim stolom. Iako je
drutvena mrea ire obitelji jo uvijek jako prisutna i
razraena, sve je rjea pojava da ira obitelj (dvije ili vie
nuklearnih obitelji) dijeli jednu kuhinju, ve je trend da
udana ena ima svoju kuhinju. Taj je trend raireniji u
gradovima, nego na selu, no obrasci koje diktiraju gradovi
uzimaju maha i na selu. Prema Popisu stanovnitva iz
2001. urbanog je stanovnitva u BiH 43%, a ruralnog
57%. Usporedbe radi, u Hrvatskoj taj je omjer 58%
urbanog prema 42% ruralnog stanovnitva. U proirenu
nuklearnu obitelj spadaju i lanovi starije ivotne dobi,
esto oni koji su ostali bez ivotnog partnera, kao i samci.
Bosanski je rat (1992. 1995.), potiui drutvenu
solidarnost unutar etnikih zajednica zahvaenih ratom,
usporio proces fragmentiranja irih obitelji, no nakon rata
taj se trend nastavio. Koliko je do danas uzeo maha u
bosanskohercegovakom drutvu, bez podataka je teko
precizno definirati. No, moemo ustvrditi kako je
proirena nuklearna obitelj prevladavajui oblik
organizacije obitelji u BiH.
Kao organizacijski oblik, obitelj ima "glavu kue" ili
"domaina". Zbog patrijarhalne strukture, uobiajeno je
da "glava kue" bude mukarac. Zbog islamske kulture,
mukarac predstavlja obitelj u javnoj sferi, dok je za enu
rezervirana "sfera privatnog" "unutarnji prostori" kue i
obitelji.
Nije rijetkost da je ena stvarni "vladar obitelji" i "glava
kue". U obiteljima od Bosanske krajine do Sandaka
ene vode poslove domainstva, dok mukarac figurira
kao "glava kue".

Brak, roenje i odgoj djece

I kranstvo i islam poseban naglasak stavljaju na
potrebu stupanja u brak kao najbolji model za zajedniki
ivot, a obitelj vide kao temeljnu strukturu koja doprinosi
drutvenom blagostanju. U katolianstvu je brak
sakrament, dakle neraskidiv je (iako neke druge
kranske denominacije toleriraju sudski razvod). Islam
raskid braka dozvoljava, iako ga smatra Bogu

Mladi brani par, Srebrenica 1970.

Fotografija: Obitelj Kulenovi

27

"najmrskijom od svih dozvoljenih stvari" (Hamidullah,

1993). Za razliku od katolicizma, u islamu brak nije sveti
sakrament i boje djelo, ve prije drutveni ugovor koji
suprunicima daje prava i dunosti i koji moe uspjeti
samo uz uzajamno potovanje.
Dok je u ranija vremena ugovoreni brak predstavljao
drutvenu normu, u dananje vrijeme najei je brak iz
ljubavi kao posljedica romantine ljubavi dvoje ljudi koju
svojom slobodnom voljom stvaraju zajednicu. U ranija
vremena ni institucija ugovorenog braka nije se potivala
doslovce, kao recimo na indijskom potkontinentu, gdje se
i danas esto sklapa brak izmeu dvoje ljudi koji se
nikada ranije nisu vidjeli.
Obiaj aikovanja (udvaranja) oduvijek se primjenjuje u
Bosni. Djevojke bi stajale na prozoru, a mladii udvarai
pod prozorom. Drugi obiaj je otmica nevjeste. Taj se
obiaj primjenjivao i do polovice 20. stoljea, uglavnom
dogovorno. Naime, obitelj se otmicom nevjeste
oslobaala obaveze davanja miraza za njezinu udaju, to
je predstavljalo olakanje za obitelji s brojnom enskom
djecom.

Muslimani poznaju trostruko kumstvo:

sunetsko, vjenano i strieno kumstvo.
Strieno kumstvo smatra se u nekim
krajevima Bosne i Hercegovine vanijim
od vjenanoga, a i od sunetskoga
kumstva, a za kuma rado su se uzimali i
muslimani i krani.
"Kum uzme makaze i odree djetetu
kose koje mu preko ela vise, i tako je
postao strieni kum ili kuma onog
djeteta. Narod vjeruje da e se dijete,
kada dobije kuma, rijetiti boli, to jest da
e ozdraviti, ili ako je za umiranje, da e
prije i lake umrijeti." (Hangi, 1906).

Trudnoa ene i roenje djeteta u bosanskoj obitelji

predstavljaju sveani in. Ono oznaava produetak vrste
i roda i izrazito je znaajno za ouvanje zajednice. ena
kad rodi prelazi u drugu vrstu odnosa i njezina je
primarna uloga od tada uloga majke. Stoga stjee
drutveni ugled i potovanje mukih i starijih lanova
obitelji i ire zajednice. Trudnoa ene je i dokaz bioloke
sposobnosti mukarca da produi vrstu, tako da eninom
trudnoom i roenjem djeteta raste i ugled mukarca u
obitelji, sada u ulozi oca.
Smatra se kako je obitelj s vie djece bogatija i sretnija.
Tako se posredno potie i natalitet koji je u BiH stoljeima
visok, bez obzira na religijsku pripadnost Bosanaca.
Rodnost ene predstavlja cijenjenu kvalitetu. Obitelj bez
djece je velika alost. Nevjenanu enu su nazivali
usidjelica, a onu bez djece inoa (nerotkinja) i bezditka
(bezdjetka). Ljubavnica se naziva prilenica.
Novoroenad ima svu dostupnu skrb koju im mogu
pruiti lanovi obitelji. Nakon razdoblja od 40 dana
(babinje) novoroene i majka primaju posjete cijele
obitelji.
Primarna socijalizacija (odgoj i skrb) djece u predkolskoj
dobi je zadaa obitelji, primarno majke i oca, a onda i ire
obitelji, poglavito baka i djedova. kola preuzima
primarnu ulogu sekundarne socijalizacije. Djeca paralelno
stjeu svjetovno i religijsko obrazovanje.
Obrezivanje (suneenje) muke djece muslimanski je
obiaj kojim se djeca iniciraju u svijet islama. Obrezivanje
se uglavnom provodi u predkolskoj dobi i predstavlja
znaajan dogaaj za obitelj. Tradicionalno, taj su zahvat

im se dijete rodi, pa dok ne odraste,

treba ga osobito uvati od uroka,
ogrania, strave, sihira, mora i vjetica.
Uroci dolaze od oiju. Mogu zle oi urei
i nema stvari na dunjaluku, svijetu, kojoj
urok ne moe nauditi. Od uroka umiru ne
samo djeca, nego i veliki ljudi, a nije
grijehota rei daje pola svijeta od uroka
poumrlo. Zato kad vidi malo dijete, reci:
"Maallah", ili "Ne bilo ti ureeno", da ga
ne uree. (Hangi, 1906).

28

obavljali brijai, a danas se radi i u medicinskim

ustanovama. inom obrezivanja djeak se inicira u svijet
mukaraca. Obrezivanje predstavlja sveani dogaaj u
obitelji i djeaka dariva cijela obitelj.
Obrezivanje nije obavezno, ali se jasno preporuuje ne
samo kao vjerski obred ve i zbog higijenskih razloga
kao preventivna mjera protiv infekcije i bolesti.
Dolazak enskog djeteta nije izazivao posebnu radost i
veselje u obitelji, jer su mukarci smatrani glavnim
nositeljem obiteljskog imena Muka djeca imala su
daleko veu slobodu, dok su djevojice strogo odgajane,
uei se od malena na rad i poslunost. Naroito se
pazilo da bude pokorna mukim lanovima obitelji. Pred
djedom, ocem, stricem, pa i starijim bratom, morala je
utjeti i u prikrajku pokorno ekati njihove naloge. Ve od
desetak godina vode kune poslove i ue se tkanju,
vezu Razvijenija djevojica "pocuri" se ve od 12
godina, ali su se openito "curile" od 14 do 16 godina.
Veina se udavala od 16 do 19 godina.
(http://www.bosanska-posavina.com/).
Na pubertet i adolescenciju kao prijelazno razdoblje
izmeu djetinjstva i odraslosti, u BiH se drukije gleda
nego u Hrvatskoj. Ono predstavlja ulazak u svijet
odraslih. Dok zahvaljujui sve veem produljavanju
razdoblja puberteta i adolescencije na Zapadu imamo sve
vie "velike djece" koja, slijedei sindrom "Petra Pana",
odbijaju da odrastu i u svojim etrdesetima, u BiH i
istonije imamo "mlade ljude" koji za zapadno poimanje
izrazito rano sazrijevaju. Oni ve u ranoj ivotnoj dobi
poinju preuzimati uloge odraslih.
Ipak, postoje i danas velike razlike izmeu sela, koje je
konzervativnije, i grada u odgajanju djece. Na selu gdje je
tradicionalan nain ivota prisutan, obitelj je jo uvijek
najznaajniji oblik drutvene podrke, a tradicionalan
proces socijalizacije podrazumijeva autoritaran i strog
odgoj s ranim naglaskom na rodnim ulogama. U gradskim
sredinama prevladavaju nuklearne obitelji u kojima oba
roditelja najee rade i manje vremena provode s
djecom, odgoj je permisivniji, a mladi se po svojim
aspiracijama i nainu ivota ne razlikuju bitno od svojih
vrnjaka u drugim europskim zemljama.

Razvod
I razvod braka predstavlja sastavni dio ivota. S obzirom
na to da islam od poetaka dozvoljava i regulira razvod
braka, kao i podjelu imovine suprunika (kao
"najodvratniju, a ipak dozvoljenu" ljudsku aktivnost), tako
je i pristup razvodu braka kao zajednice dvoje ljudi
realniji. Ne pretpostavlja se da e par ostati zajedno sve
dok ih smrt ne rastavi, iako se veinom brakovi sklapaju

29

s najboljim namjerama da tako bude. Brak se i u islamu

smatra idealnim, poeljnim oblikom ivota, dok je celibat
nepoeljan jer moe dovesti do raznih psiholokih i
fizikih napetosti i problema.
U kranstvu, tradicijska religijska dogma svetosti,
nepovredivosti i neraskidivosti braka oteava razvod.
Obje vjere zabranjuju spolne odnose izvan brane
zajednice.

Meugeneracijski odnosi
Bosanci, kao tradicionalno drutvo, vrednuju starije i
godine donose autoritet znanja i vjerovanja u njihovu
pravilnu prosudbu. U modernom drutvu punom
promjena, taj je autoritet bio poljuljan jer "stariji ne
razumiju nove stvari", no vjerojatnije je da je rije o obliku
meugeneracijskog sukoba, prisutnog u svakoj generaciji
i svakoj populaciji.
Rat i porae su zbog biolokih gubitaka, u kojima su veliki
udio imali stari i nemoni, doveli na drutvenu scenu
mlai narataj koji je naglo stekao veliku drutvenu mo.
Takoer, zbog velikih biolokih gubitaka oeva, u mnogim
obiteljima su majke preuzele i ulogu oeva.
Meusobna skrb i briga, pa tako i briga o starijim
osobama, tradicionalno je prisutna u bosanskom drutvu i
dijaspori. Uz islamsku i kransku osnovu koja nalae
brigu prema roditeljima, starijima, bolesnima i
nemonima, moemo traiti i ekonomski motiv. Naime,
starije osobe najee do smrti zadravaju vlasnitvo nad
imovinom, to im daje dodatnu mo nad mlaim
lanovima obitelji.

Obrazovanje i zapoljavanje
Desetljee nakon zavretka Bosanskog rata (1992.
1995.), preko 40% stanovnitva BiH je nezaposleno i ivi
na rubu egzistencije, u vremenu kada je "svaki posao
dobar, ako se plaa" teko je govoriti o stavovima prema
zapoljavanju. Ipak, kao ideal ostaje stalni posao s
redovitom plaom. Takav oblik zapoljavanja i rijeeno
stambeno pitanje predstavljaju dokaz sposobnosti i odraz
blagostanja.
Uobiajeno je da se Bosanci zapoljavaju mladi, nakon
zavrenog zanata i srednje kole. Djeca od malih nogu
pomau u domainstvu i ue se radnim navikama. U
obiteljima radnikog podrijetla oekivano je prvo
zapoljavanje nakon zavretka srednje kole. U
obiteljima gdje je prva generacija studenata i fakultet
slui kao podloga za prijelaz iz radnike u srednju klasu,
studiranje se ponegdje ne vrednuje kao rad. Ono se
smatra odlaganjem stupanja na trite radne snage i
javljaju se negativni stereotipi prema studentima ("Kad

Knjinica Islamskog centra u Zagrebu.

30

e diplomirati da pone raditi? Studira da ne mora

raditi nita."). U obiteljima gdje ve postoje
visokoobrazovani lanovi, studiranje predstavlja
investiciju u budunosti i razumiju se njegovi potencijali.
Istraivanje bosanskih adolescenata u Hrvatskoj
ukazuje kako meu njima postoje aspiracije prema
visokom obrazovanju, ali i svijest o obiteljskoj
ekonomskoj situaciji koja im esto moe onemoguiti da
ga postignu.
Ne postoji institucionalna prepreka da ene postignu
istu razinu obrazovanja kao i mukarci. Ipak, nije
neuobiajeno da mukarac ima viu razinu obrazovanja
od ene.
Danas je u BiH razvijena struktura obrazovnih
institucija, od predkolskog odgoja do visokokolskih
institucija. Obrazovanje nije jedinstveno na podruju
cijele drave, ve se razlikuje po nacionalnim
programima koji naglasak stavljaju na nacionalnu
interpretaciju povijesti i na uenje jezika kao
nacionalnog jezika.
Zagrebaka medresa "Dr. Ahmed Smajlovi" osnovana
je 1992. godine pri Islamskom centru. Medresa (ar.
uilite) ime je za tradicionalnu vrstu kole, koja je kroz
dugu islamsku povijest oznaavala mjesto poduavanja
i izuavanja svih relevantnih znanosti, od vjerskih do
primijenjene geometrije, retorike i knjievnosti. Medresa
je od 2000. godine ukljuena u sustav srednjih kola
Republike Hrvatske, kada je priznata od Ministarstva
prosvjete i porta kao privatna kola s pravom javnosti.
U Medresi uenici se obrazuju za slubu u Islamskoj
zajednici, ali ona svojim kvalitetnim programom
omoguuje uenicima uspjeno daljnje obrazovanje na
bilo kojem fakultetu u zemlji i inozemstvu. Cilj je
kvalitetnim islamskim odgojem i obrazovanjem
omoguiti uenicima punu integraciju u sva polja
drutvenog ivota.

Sveana akademija za XI generaciju

maturanata u Zagrebakoj medresi.

31

07. Zdravlje
U islamu zdravlje se smatra najveim bojim
blagoslovom i stoga se o njemu treba brinuti i odravati
ga. Kuran i hadisi sadre tekstove koji ukazuju kako
openito treba uvati zdravlje i kako se brinuti za
pojedine dijelove tijela. Posebna panja posveena je
higijeni i svakodnevnom odravanju istoe uiju, oiju,
nosa, kose i spolnih organa, a temeljno pravilo je pranje
ruku prije jela.Tako, osim duhovnih razloga, i
ramazanski post djeluje na ienje organizma i
odravanje zdravlja. Koncept zdravlja u islamu odnosi
se na mentalno, fiziko i drutveno zdravlje i sastavni je
dio vjere i predanosti Bogu. Slaba i bolesna osoba ne
moe obavljati svoje dunosti prema Bogu, obitelji i
zajednici, kao to to moe zdrava i snana osoba. Ovaj
holistiki pristup zdravlju povezan je s prirodnim
lijeenjem i pravilnom prehranom koja omoguuje
odravanje ravnotee organizma, preventivnim
metodama i izbjegavanju tetnih tvari i ponaanja.
Upotreba prirodnih lijekova i raznih trava ima dugu
tradiciju u Bosni, a i danas joj mnogi pribjegavaju
osobito kod prehlada, grlobolja i slinih smetnji. Kako
navodi Hangi (1906) "nai Muslimani se peru najmanje
pet puta na dan svjeom vodom iz vrela i potoka, oni se
esto kupaju i ivu priprosto i vrlo umjereno, a ako
obole, prvo su im hladni oblozi, onda metvica, bokvica,
kopriva, slijez, po-ganeva i druge trave... Osim toga
prave oni razne mehleme, kojima uspjeno lijee ne
samo rane, nego i razne unutranje bolesti".

Za vrijeme 29/30 dana

Ramazana svi odrasli muslimani
od izlaska do zalaska sunca:
ne konzumiraju hranu ili
pie
ne pue, ukljuujui i
pasivno puenje
nisu spolno aktivni
Muslimani koji su fiziki ili
mentalno bolesni mogu se
osloboditi posta, kao i oni mlai
od 12 godina, ene u vrijeme
trudnoe, dojenja i
menstruacije,kao i oni koji su na
putovanju.

I danas osnovu alternativne medicine meu Bonjacima

predstavljaju travari i poznavatelji bilja koji rade kao
vidari i terapeuti, skupljanjem i distribucijom trava kao
lijekova i pomonih medicinskih sredstava za
ublaavanje i lijeenje bolesti. To je u osnovi narodna
medicina jugozapadne Europe, u kojoj su prisutni i
namjestitelji zglobova i mehanikih ozljeda
kostolomci.
Zanimljiva je upotreba rakije kao pomonog
medicinskog sredstva kod lijeenja ozljeda, prijeloma,
oteklina, visoke temperature, bolova u kostima O
univerzalnosti rakije u pozitivnom i negativnom znaenju
dobro govori izreka "Rakija, majka i maeha". Osim
rakije, i sire (ocat) od jabuke smatra se ljekovitim, a
posebno mjesto zauzima med koji se uzima iz vie
razloga. Popularan lijek za dine organe je npr. borov
sok koji se radi od izdanaka bora i jele u proljee, kao i
turija od smrekovih bobica za bubrege.
Kao dio narodne medicine postoje i magijski rituali koji
se primjenjuju kao dodatak narodnoj medicini ili kao
samostalni postupci za rjeavanje problema. Kod

esma u Travniku.

32

muslimana najpoznatiji je "hodin zapis". Rije je o

amuletu na kojem je zapisan citat iz Kurana ili molitva
(dova) koju hoda (muslimanski sveenik) daje na
zahtjev ljudima "u potrebi". Magijski obredi su prisutni u
sve tri vjerske zajednice i koritenje usluga jedne od
strane lanova druge vjerske zajednice nije
neuobiajeno.
Meu rairenim oblicima magijskog medicinskog rituala je
i salijevanje strave. Rastopljeno olovo se lijeva u posudu
s vodom uz magijske rijei kojima je namjera tjeranje
bolesti od bolesnika.
Mentalno zdravlje / Duevna bolest odnos prema
duevnoj bolesti je kompleksan. Duevni bolesnici u
bosanskoj sredini nemaju toliku stigmu kakvu ludilo nosi
u zapadnijim zemljama. Lijeenje duevnih bolesti prati
opi trend lijeenja bolesti.
Sve vie se duevne bolesti lijee u bolnicama ili se
prate pod nadzorom lijenika. S obzirom na
nepostojanje jake stigme koja prati luake, njih je
mogue vidjeti u drutvenoj sredini s odreenim
drutvenim ulogama. Tako je u seoskim sredinama
mogue vidjeti duevne bolesnike koji su i dalje dio
obiteljske zajednice, a nije neobino da duevni
bolesnici, ako su fiziki zdravi, rade i pomone poslove.

Sajam ljekovitog bilja, Sarajevo, 2006.

S obzirom na vjerske stavove o kontracepciji, u islamu

se oni odnose iskljuivo na brani kontekst jer su
izvanbrani odnosi zabranjeni. Kontracepcija je
dozvoljena ako je u pitanju zdravlje ene ili dobrobit
obitelji. Meutim, kontracepcija kojoj je konani cilj brak
bez djece nije prihvatljiva (npr. sterilizacija).
Pobaaj se ne preporuuje, ali se moe prihvatiti kao
manje od dva zla ako trudnoa ugroava ivot majke.
Pobaaj u ranom periodu trudnoe do 120 dana se
takoer najee doputa ukoliko je dijagnosticirano
oteenje fetusa takvo da je neizljeivo i da bi uzrokovalo
velike patnje djetetu.
Katolika crkva, meutim, smatra da je kontracepcija
apsolutno neprihvatljiva bez obzira na posljedice i
doputa samo prirodne metode kontrole raanja.
Namjerni pobaaj je nedopustiv i u svakom se sluaju
smatra tekim moralnim zlom.
I kranstvo i islam imaju podudarne stavove o eutanaziji
i samoubojstvu. ivot se smatra svetim i samo Bog
odreuje koliko e tko ivjeti, a ljudi se u to ne smiju
mijeati.
Naravno, u praksi postoji gradacija pojedinanih stavova
o gore spomenutim pitanjima, pogotovo kada je rije o
sekularnim muslimanima ili katolicima.

33

Hrana
Prehrana Bosanaca svakako je uvjetovana osmanskim
nasljeem i islamom. injenica je, meutim, da se mnoga
jela u Bosni, koja imaju orijentalno porijeklo, razlikuju od
tih jela u istonim zemljama jer imaju odreeni peat
karakteristian za Bosnu (Lakii, 1988). Bosanska
kuhinja predstavlja kulinarsku tradiciju svih naroda BiH,
izgraenu na bosanskohercegovakoj kulturi u kojoj se
orijentalni utjecaji isprepliu sa zapadnjakim, a kroz dug
period odomaivanja jela Istoka i Zapada, pa ak i
susjedstva, modificirana su u toj mjeri da se slobodno
mogu nazvati bosanska jela.
Bosanska jela u veini sluajeva su lagana, jer se
preteno kuhaju i pirjaju sa malo vode, po pravilu supafonda (nalijevaju se temeljcem bistrom juhom) pa tako
imaju prirodni sok, odnosno umak koji u sebi nema nimalo
zaprke. Orijentalni zaini se dodaju u malim kolinama, i
uglavnom su standardni (biber, aleva paprika) tako da oni
ne umanjuju slast i ukus mesa niti bitno transformiraju
kompletan doivljaj samog jela (Lakii, 1988). U tom
pogledu jela bosanske kuhinje odgovaraju i suvremenim
zahtjevima medicine jer su veoma prirodna, s dosta
povra, voa, mlijeka i mlijenih proizvoda. Meso peeno i
kuhano takoer se vrlo esto jede, najvie janjetina,
teletina i piletina.
U karakteristina bosanska jela ubrajaju se dolme, paprike
i drugo povre punjeno mesom, kao i jela od kuhanog
kupusa i mesa kalja i bosanski lonac.
Moda najkarakteristinije jelo bosanske kuhinje
predstavljaju razne pite. Tijesto se razvlai u vrlo tanke
kore (jufke) koje se pune mesom (burek), sirom (sirnica),
pinatom (zeljanica), krumpirom (krompirua, kumpirua),
tikvom (misiraa, misira-pita), jajima (jajua), orasima i
medom (baklava) itd. Zanimljivo je shvaanje kako je pita
s mesom (burek) muka pita, dok su sve ostale enske.
Poznata je izreka kako: "Sve su pite pitice, a samo je
burek pitac." (muka pita).
U novoj sredini prenose se stari prehrambeni obiaji u
kojima razliite vrste pita prevladavaju kao uestala hrana.
Takoer, mnoga su jela bosanske kuhinje ve odavno
zaivjela u Hrvatskoj kao standardna jela, kao to su npr.
sarma, satara, punjena paprika, musaka, burek, ajvar,
uve, evapii, baklava, kajgana, kajmak
Dnevni ritam prehrane ukljuuje doruak kao lagani
jutarnji obrok, ruak kao sredinji dnevni obrok i veeru
kao posljednji dnevni obrok. Moemo razlikovati
svakodnevni ruak u kojem prevladavaju razne vrste
variva i jela koja se "jedu kaikom" i sveani ruak koji
predstavlja vrhunac dokazivanja kulinarskog umijea
kuharice. Sveani ruak ima vie jela. Poinje se s
mesnim narescima i sirevima, slijede pite, zatim peeno
meso s prilozima, kuhani obrok, najee razne vrste

Openito, muslimanima je dozovljena sva

hrana (npr. itarice, povre, riba i meso),
osim one koja je izriito zabranjena (haram)
u islamu, a to su:
- alkoholna pia, poput piva i vina
- svinjetina i proizvodi koji sadre svinjsku
mast
- meso ivotinja koje su uginule na prirodan
nain ili zbog davljenja ili batinjanja
- krv u tekuem obliku.

BEGOVA ORBA
Potrebno je:
1/2 kg kokojeg mesa
20 dag mrkve
korijen celera i perina
50 g bamije
20 g rie
2 dl pavlake (vrhnja)
3 umanjka
sok od limuna
sol

Priprema:
Meso i povre stavite u vodu, posolite i
skuhajte. Kada je gotovo, supu (juhu)
procijedite, povre i meso izreite na kocke i
ponovo vratite u supu. Stavite na vatru i
dodajte kuhanu riu i bamiju. Prije serviranja
u orbu dodajte limun, vrhnje i umanjce.

34

dolmi (povre punjeno mesnim nadjevom), a na kraju

slatkii.
Sveani ruak je, osim obiljem i raznovrsnou hrane,
drutveni obiaj. Domaice koje prireuju odline sveane
rukove time stjeu dodatni ugled u obitelji i zajednici. Za
muslimanski sveani objed zijafet karakteristina je
izmjena brojnih slanih i slatkih te toplih i hladnih jela. Na
kraju jela obino se slui kahva koja se u Bosni ne kuha
nego pee u dezvi i slui u fildanima s kockama eera.
Kahva se pije u svakoj prilici jer ima navodno osobita
svojstva da ljeti rashlauje, zimi grije, ujutro osvjeava, a
naveer jaa (Hangi, 1906).
evapii u somunu s lukom.

Alkohol

Fotografija: Branislav Praljak, Mladina

Odnos prema alkoholu je ambivalentan. Iako je alkohol

takoer predmet izriite religijske zabrane, Bonjaci ga
ipak konzumiraju. Dapae, postoje i kronini (lijeeni ili
nelijeeni) alkoholiari Bonjaci. Ipak, za razliku od Hrvata
gdje se na konzumiranje alkohola (kroz pivo, vino) gleda
kao na dio svakodnevne prehrane, u bonjakoj obitelji
alkohol konzumiraju odrasli mukarci, uz hranu i u
posebnim prilikama. Nepoznato nam je koliko se obiaji
poput kolektivnog opijanja mladei u Hrvatskoj kopiraju
meu bonjakim adolescentima. No, vjerojatno je to
prisutno u manjoj mjeri. Naime, djeca u ranoj dobi u obitelji
"ue" odbijanje alkohola i alkoholiziranje u adolescentskoj
dobi prije predstavlja oblik mladenake pobune kojim se
suprotstavlja obiteljskim normama, nego nastavak
ponaanja nauenog u obitelji.

TUFAHIJE
5 jabuka (delies)
500 g vanilin eera
0,5 l vode
0,25 l skorupa ili slatkog kajmaka
150 g eera
100 g oraha
50 g badema
1 limunova kora

35

08. Stereotipi i predrasude

O Bosancima postoje brojni stereotipi i predrasude. Tako
Bosanci priaju viceve (armantnost i duhovitost u komunikaciji),
nose no (akiju, kljocu), psuju, vole se potui i napiti, rade
fiziki zahtjevne poslove, neobrazovani su i glupi. Pripisivanje
nie kulturne razine (primitivizam) odlikuje se i stereotipom o
izrazitoj seksualnosti Bosanaca.
Predrasude, kako to uvijek biva, zasnivaju se na dojmovima
steenim u kontaktu s pojedincima koji imaju neka zajednika
svojstva u specifinim skupinama, a zapravo su istrgnuti iz
potpuno heterogene populacije. Tako radnim migracijama
Bosanci dolaze u Hrvatsku kao vojnici i radnici za tjelesno
zahtjevnije poslove (bautelci). Rije je uglavnom o skupinama
mukaraca mlae ivotne dobi, skromnijeg obrazovanja, u
kojima je "normalno" prisustvo oruja, koritenje fizike sile,
prostaenje i dokazivanje seksualnosti kao odlike mukosti.
Ove predrasude dobrim dijelom dolaze do izraaja u modernim
folklornim junacima viceva, Muji, Hasi i Sulji koji, bez obzira na
muslimanska imena, predstavljaju humoristiku tipizaciju
Bosanaca openito. Ovi tipovi su odreeni prvenstveno svojim
socijalnim ruralnim porijeklom, siromatvom, primitivnou i
marginalnom pozicijom u gradskim uvjetima ili gastarbajterskim
statusom u drugim zemljama. Oni pokrivaju najiri spektar
motiva u rasponu od seksualnih, crnohumornih pa sve do
politikih. Ovaj humor prvenstveno se temelji na prostodunosti
glavnih junaka, ali i na njihovoj silnoj elji za preivljavanjem u
marginalnim drutvenim uvjetima. Varijante gluposti kreu se od
neobrazovanosti i neukosti, ogranienosti, tvrdoglavosti
(bosanska glava je uvijek najtvra u svim vicevima) do prirodne
naivnosti, imbecilnosti i totalnog apsurda. Vrlo su esti vicevi o
muko-enskim odnosima i nabijanju rogova u kojima se
pojavljuje i enski lik labilnog morala, Fata, a kao seksualni motiv
javlja se i homoseksualizam glavnih junaka. Veliki dio efekta ovih
ala poiva na jezinim detaljima i potencijalima bosanskog
govora i vokabulara.
Zbog rata, ustaljene stereotipe o "Bosancima" zamijenili su
stereotipi o "Muslimanima" kao dvolinima, lopovima,
nepotenima, nepouzdanima, te "suncokretima" koji se okreu
kako im bolje odgovara. Uporite za takve predrasude je
uglavnom ekonomsko-politike naravi.
Svjetski val militantnog islamizma donio je nove predrasude o
bosanskim muslimanima kao fanaticima i ekstremistima.
Zanimljiva je promjena sadraja predrasude: od veselih
Bosanaca, zabavnih i bezazlenih, koji se u pijanstvu, kad ih
"pjesma ponese" potuku, ka fanatinim muslimanima koji nikada
ne piju, a spremni su rtvovati se za vjeru.

36

BIBLIOGRAFIJA:
1.

Bringa, T. (1995.): Being Muslim the Bosnian Way-Identity and Community in a Central Bosnian Village.
Princeton: Princeton New Jersey.

2.

Crkveni-Boji, J. /ur./ (2001.): Statistiki ljetopis Republike Hrvatske. Zagreb: Dravni zavod za statistiku
Republike Hrvatske.

3.

Crkveni-Boji, J. /ur./ (1998.): Narodnosni i vjerski sastav stanovnitva Hrvatske 1880.-1991. po naseljima.
Zagreb: Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske.

4.

iak-Chand, R.(1999.): "Islam, etninost i drava", Migracijske teme, 15, 263-287.

5.

oli S., Sujoldi A. (1995.): Neki aspekti i pretpostavke akulturacije prognanih i izbjeglih obitelji na otoku
Hvaru, Migracijske teme, 11/1:37-52.

6.

Durakovi, N. (1993.) Prokletstvo Muslimana. Sarajevo: Osloboenje.

7.

Filipovi, M. /ur./ (1982.): "Bosna i Hercegovina". U: Enciklopedija Jugoslavije Svezak 2 Bje Crn. Zagreb:
Jugoslavenski leksikografski zavod. Str. 108-375.

8.

Hadijahi, M. Tralji M. i ukri, N. (1977.): Islam i Muslimani u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Starjeinstvo
islamske zajednice u SR Bosni i Hercegovini.

9.

Hamidullah, M. (1993.): Uvod u islam. Zagreb: Meunarodna zajednica za pomo muslimanima Bosne i
Hercegovine.

10. Hangi, A. (1906.): ivot i obiaji muslimana u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Naklada Danijela A. Kajona.
11. Imamovi, M. (1997.): Historija Bonjaka. Sarajevo: Bonjaka zajednica kulture.
12. Kolesari V. (ur.) (1994.): Kvaliteta ivljenja prognanika. Izvjetaj s IV. Ljetne psihologijske kole, Veli Loinj
1993. Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta, Zagreb.
13. Lakii, A. (1988.): Bosanski kuhar. Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Svjetlost.
14. Lewis, B. (1998.): The Multiple Identities of the Middle East. London: Phoenix.
15. Maovi, S. (1997.): Islamska gledita: Izabrani lanci i referati. Zagreb: Meihat Islamske zajednice u
Hrvatskoj.
16. Menari, S. (1986.): Bosanci. A kuda idu Slovenci nedeljom?. Beograd: Filip Vinji.
17. Mufti, E. (1993.): Obiaji Bosanskih Muslimana. Zagreb: Kaj.
18. Nametak, A. (1994.): Sarajevski nekrologij. Zurich: Bonjaki institut & Nakladni zavod Globus
19. Omerbai, . ef. (2001.): Udbenik islamskog vjeronauka za 7. i 8. razred osnovne kole. Zagreb: Meihat
Islamske zajednice u Hrvatskoj.
20. Paali, M.: Kulturne tekovine Bosne i Hercegovine. http://www.bosnafolk.com/
21. Sujoldi, A., De Lucia A., Rudan V., and Szirovicza L. /ur./ (2005.): Searching for Identity in a Changing
World. Zagreb: Croatian Anthropological Society.
22. imi, D. (2004.): Geografski almanah svijeta 2004./2005. Feletarov geografski almanah. Broj 1, Meridijani,
Samobor.
23. Turner, B. S (2003.): "Class, generation and Islamism: towards a global sociology of political Islam", British
Journal of Sociology; Vol. 54 Issue 1, str. 139-147.
24. http://www.bosanska-posavina.com/
25. http://www.travnik.ba/
26. http://www.zg-medresa.hr
27. http://www.cyberbulevar.com/kuhar/
28. http://islamic-world.net/papers/islamic_holistic_medicine.doc
29. http://www.trekearth.com/gallery/Europe/Bosnia_and_Herzegovina/
30. http://djed.blog.ba

37

ZAVIAJNI KLUBOVI, DRUTVA I CENTRI:

BONJAKA NACIONALNA ZAJEDNICA HRVATSKE, ILICA 54, ZAGREB
ZAJEDNICA HRVATA ISTONE HERCEGOVINE,
ZAVIAJNI KLUB "DOBOJ", REMETINEKA C. 77A, ZAGREB
ZAVIAJNI KLUB BANJA LUKA, KRIANIEVA 4A, RIJEKA
ZAVIAJNI KLUB BOSANSKE POSAVINE, VERDIJEVA 11, RIJEKA
ZAVIAJNI KLUB BOSANSKE POSAVINE, REMETINEKA C. 77A, ZAGREB
ZAVIAJNI KLUB GRAANA OPINE BOSANSKI BROD U SLAVONSKOM BRODU, DUDINJAK 28,
SLAVONSKI BROD
ZAVIAJNI KLUB HRVATA KISELJAKA, SAVSKA 159, ZAGREB
ZAVIAJNI KLUB JAJCE, JURJA HABDELIA 4, ZAGREB
ZAVIAJNI KLUB PLEHAN, DUBRAVA 220, ZAGREB
ZAVIAJNI KLUB STUDENATA HERCEGOVINE, SAVSKA 25, ZAGREB
HRVATSKO KULTURNO DRUTVO "BANJA LUKA", PRERADOVIEVA 29, ZAGREB
HRVATSKO KULTURNO DRUTVO NAPREDAK SARAJEVO, BOGOVIEVA 1, ZAGREB
ISLAMSKI CENTAR I ZAGREBAKA MEDRESA "DR. AHMED SMAJLOVI", GAVELLINA 40, ZAGREB

38