Professional Documents
Culture Documents
Amebijaza
Amebijaza
Amebijaza
Student:Denis Asoti
UVOD
Amebijaza (amebna dizenterija) je primarno infekcija debelog crijeva izazvana protozoom
Entamoeba histolityca .Bolest moe biti lokalizirana samo na debelom crijevu (kolonalna
amebijaza) ili/i na drugim organima kao to su jetra, plua, mozak, koa (ekstrakolonalna
amebijaza). Entamoeba hystolitica se javlja u vidu vegetativne i cistine forme, a
za ovjeka je patogena vegetativna forma ovog parazita. Najtei oblik bolesti je tzv. amebna
dizenterija.
Oko 90% zaraenih osoba nema nikakve simptome, ali bolest ima potencijal da postane
izrazito opasna. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije od amebijaze godinje
oboli oko 40-50 miliona ljudi irom svijeta, a izmeu 70.000 i 100.000 sluajeva se
zavri smrtnim ishodom. Amebijaza ima i ratnomedicinski znaaj jer epidemije amebijaze
izbacuju iz stroja veliki broj ljudi, te kao takva moe se koristiti kao bioloko oruje.
HISTORIJAT
ETIOLOGIJA
Uzronik amebijaze je protozoa Entamoeba histolityca, pripadnik razreda Lobosea. Njena
osnovna karakteristika je ameboidno kretanje.
Entamoeba histolityca se u svom zivotnom ciklusu javlja u 3 oblika:
1. Vegetativni oblik (forma magna-trofozoit)
Trofozoiti ive i razmnoavaju se diobom na dvoje u kriptama sluznice debelog crijeva. Tu se
hrane eritrocitima, sa sluzi i otopljenom hranom koju probavljaju u simbiozi sa crijevnim
bakterijama. Izaziva upalu crijeva i razaranje njegovog zida. Kree se prstatstim
pseudopodijama.
EPIDEMIOLOGIJA
Amebijaza je proirena irom svijeta u sredinama sa niskim higijenskim standardom. Naroito
je patogena u tropskim i suptropskim krajevima gdje izaziva teke forme bolesti, hronicitet i
teke komlikacije.Izvor infekcije su hronini bolesnici i zdrave kliconoe. Prenosi se u obliku
ciste, i to fekalno-oralnim putem. Izvor zaraze je oboljeo ovjek (tzv. amebonoa), a parazit se
izbacuje preko stolice, gnoja i drugih tjelesnih izluevina. Mehanizam zaraze je feko-oralni, a
bolesnik
unosi
cistu
amebe
preko
prljavih
ruku,
kontaminirane vode,
kontaminiranog ,voa i povra. Pretpostavlja se da su za patogen uinak potrebni, ne samo
ameba u jednom od svojih oblika, ve i drugi nepovoljni ekoloki, termiki, atmosferski i
drugi uzroci ili neko dodatno crjevno oboljenje koje prati oteenje sluzokoe. Tokom
nekih virusnih i bakterijskih infekcija dolazi do smanjene produkcije sluzi koja ima zatitnu
ulogu u crijevima, a poznato je da ishrana siromana belanevinama pogoduje pojavi bolesti i
4
PATOGENEZA
Unesena hranom cista Entamoeba histolitycae mora proi barijeru eluca i eluane kiseline.
Ciste zatim dolaze u donji dio tankog crijeva i prelaze u formu minutu. Ova forma pristie u
debelo crijevo gdje saproftitra jedno vrijeme, potom prelazi u vegetativni oblik i pomou
mukolitikih fermenata prodire sa povrine dublje u zid kolona, u mukozu, submukozu, te
muskularni sloj.
U mukozi dovodi do erozije limfnih folikula i stvaranja apscesa. Apscesi se prazne u lumen
crijeva, nakon cega ostaju ulceracije sa nekrotinim tkivom. Ulceracije su razliitog oblika i
dubine,
solitarne
su
ili
konfluiraju
i
imaju
podrivene
rubove.
Iz mukoze ulceracije se ire u submukozu stvarajui depove i kanale koji konfluiraju i dalje
se
ire.
Nekrotine promjene se ire u muskularni sloj, izazivajui eroziju krvnih i limfnih sudova,
dovode do perikolitisa a mogu dovesti i do perforacije crijeva. Putem erodiranih limfnih i
krvnih sudova Entamoeba histolytica dopire u sve druge organe gdje moe stvarati amebne
apscese tzv. amebome. Najei su amebomi u jetri, koji su multipli, rjedje solitarni, a moze i
u CNS-u, koi.
Ekstraintestinalna amebijaza
Vancrijevne manifestacije amebijaze nastaju kao posljedica hematogene diseminacije parazita
najee u jetru, plua,mozak ,perikard, urigenitalni sistem i kou.
Njaee se javlja hepatalna amebijaza koja se oituje najee u vidu multiplih apscesa. U
70-90% sluajeva locirani su u desnom renju jetre. Samo 9% oboljelih ima predhodno
dokazani amebni kolitis a oko 22% ima pozitivan nalaz stolice na histolitinu amebu. Pored
solitarnog u jetri se rijetko mogu nai i multipli milijarni apscesi ili nesupurativni hepatitis. U
70-90 % sluajeva lociran je u desnom renju jetre. Moe imati akutan tok sa pojavom
simptoma 10-ak dana nakon mogue ekspozicije Simptomi su bol ispod desnog rebarnog luka
7
koja se iri prema desnom ramenu, tepmeratura, zimica, tresavica, ikterus, meteorizam,
povracanje.Suh,iscrpljujui kaalj je znak podraaja dijafragme. utica je rijetka. Dokazano je
da se manifestacije hroninih apscesa javljaju u 2-5 mjeseci nakon boravka u krajevima sa
endemskom amebijazom. Simptomi su malaksalost, gubitak na tjelesnoj teini, a u kasnijem
stadiju tup bol pod desnim rebarnim lukom i hepatomegalija. Jetreni apseces mogu pratiti
plune atelektaze i pleuralne efuzije.
Pleuropulmonalna amebijaza nastaje kao posljedica apscesnih uzura na dijafragmi i pleuri.
Razvija se pneumonija ili plucni apsces. Bolesnik je febrilan, dispnoian, ima pleurodiniju,
kalje, iskaljava sme, mukoidan iskaljaj. Naglo pranjenje hepatalnog apscesa u pleuralnu
upljinu preko hepatobronhijalne fistulee dramatino komplicira klinik tok simptomima
respiratornog distresa kaad procenat smrtnosti raste sa 15 na 35 %.
Perikardna amebijaza nastaje propagacijom hepatalnog procesa iz lijevog renja jetre.
Dominira prekordijalni bola, dispneja i poremeaj sranog ritma. Srana tamponada sa
kardiogenim okom je mogua, ali rijetka.
Cerebralna amebijaza je rijetka forma amebijaze i daje sliku modanog apscesa. Kod
bolesnika sa intestinalnom ili hepatalnom amebijazom, u sluaju nagle promjene mentalnog
statusa ili pojave neurolokih deficita, treba razmotriti mogunost pojave amebnog apscesa
mozga. Neuroloke mnifestacije mogu brzo progredirati i vitalno ugroziti oboljelog ako se
odlae amebicida terapija.
Genitourinarna amebijaza najee nastaje irenjem per kontinuitatem iz crijeva na kou
analne regije ili oko kolostome.
Kozna amebijaza se moze manifestirati kao generalizirana urtikarija, vitiligo, purpura ili
ulcero-granulomatozne lezije oko analnog otvora. Kod ena moe uzrokovati rektovaginalnu
fistulu.
KOMPLIKACIJE
Najznaajnija komplikacija kod kolonalne amebijaze su hemoragije koje kod 3 % djece
zavrse smrtnim ishodom. Takoer se mogu javiti perforacije kolona sa peritonitisom, praeno
klinikom slikom akutnog abdomena to zahtijeva hitnu hirurku intervenciju.
Kod ekstrakolonalne amebijaze mogu se sresti sljedee komplikacije:
Ruptura jetrenog apscesa u okolne organe (bubreg,une vodove,venu
kavu,retroperitoneum). Uzrok su smrti u 40 % sluajeva.
Bronhijalne fistule koje se stvaraju u pluima.
Neuritis i polineuritis.
DIJAGNOZA
Dijagnoza amebijaze postavlja se na osnovu klininike slike, toka bolesti i epidemiolokih
podataka.
8
SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................2
9
HISTORIJAT..............................................................................................................................3
ETIOLOGIJA..........................................................................................................................3-4
EPIDEMIOLOGIJA....................................................................................................................4
PATOGENEZA.......................................................................................................................4-5
KLINIKA SLIKA................................................................................................................6- 7
KOMPLOKACIJE......................................................................................................................7
DIJAGNOZA..............................................................................................................................8
TERAPIJA..................................................................................................................................8
PROFILAKSA............................................................................................................................8
10