Professional Documents
Culture Documents
Van Der Waalsove Sile - Wikipedija
Van Der Waalsove Sile - Wikipedija
Van Der Waalsove Sile - Wikipedija
1 od 3
http://hr.wikipedia.org/wiki/Van_der_Waalsove_sile
Izvor: Wikipedija
Van der Waalsova sile su slabe privlane sile izmeu dviju
molekula, koja se javlja zbog interakcije elektrinih dipola. Moe
dovesti do stvaranja stabilnih, ali slabo povezanih dimernih
molekula ili skupina. Nazvane su po nizozemskom fiziaru
Johannesu van der Waalsu. [1]
Van der Waalsova sile su slabije od kovalentnih veza, a posljedica
njihovog djelovanja su razliita agregatna stanja tvari. Molekule
mogu imati stalan, ali i inducirani dipol. Stalan dipol imaju polarne
molekule. Privlae se suprotno nabijeni krajevi dipolnih molekula
(privlane sile su elektrostatske prirode). [2]).
Elektroni su u atomu i molekuli u stalnom gibanju (raspodjela
elektrinog naboja je nestalna). U jednom trenutku elektronski
oblak moe imati simetrinu raspodjelu, a u drugom trenutku
elektronski oblak postaje gui na jednoj, a rjei na drugoj strani
atoma. Na taj nain nastaje trenutani dipol. Trenutani dipoli
uzrokuju nastajanje induciranih dipola u susjednim atomima ili
molekulama, jer dolazi do privlaenja jezgre jednog i elektronskog
oblaka drugog atoma, koji nisu kemijski vezani. Meu induciranim
dipolima djeluju vrlo slabe i kratkotrajne sile.
Mjera za van der Waalsove privlane sile izmeu molekula u tekuini je molarna toplina isparavanja, a u vrstom
stanju molarna toplina sublimacije. Te topline prestavljaju onu energiju koja je potrebna da se sve molekule
potpuno odvoje jedna od druge.
Van der Waalsovim privlanim silama suprostavljaju se odbojne sile izmeu elektrona koji imaju isti spin.
Smanjenjem razmaka izmeu molekula, odbojne sile vrlo brzo rastu. Kompresibilnost tekuina i kristala je vrlo
mala. Postoji ravnoteni razmak, na kojem su van der Waalsove privlane sile izjednaene sa odbojnim
elektrostatikim silama, i taj razmak se naziva van der Waalsov polumjer. [3] [4]
etiri su glavna uzroka nastajanja Van der Waalsovih sila:
elektrostatsko privlaenje
delokalizacija elektrona
18.8.2014. 21:33
2 od 3
http://hr.wikipedia.org/wiki/Van_der_Waalsove_sile
disperzijsko privlaenje
odbijanje elektronskih oblaka
Usporedba kemijskih veza
Vrsta kemijske veze
Energija disocijacije
(kcal),[5] [6]
Kovalentna veza
400
Vodikova veza
12-16
0,5 - 2
Za makroskopske objekte potrebno je uzeti u obzir cijelu povrinu, izmeu koje djeluju van der Waalsove sile.
Tako je van der Waalsova energija po jedinici povrine E/a, izmeu dvije paralelne povrine:
gdje je: A Hamakerova konstanta, koja ovisi o svojstvima materijala, D udaljenost izmedu povrina. [7] [8]
Sposobnost gutera macaklina da hodaju po staklenoj povrini, pripisuje se van der Waalsovim silama. [9] [10] [11]
5.
6.
7.
8.
[5] (http://www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_09-12-2009_4b1facc46a46b/7_2.pdf)
"Van der Waalsova sile", www.ttf.unizg.hr
[6] (http://www.ktf-split.hr/~brinic/nastava/medjumolekulske_sile.pdf) "Meumolekularne sile", www.ktf-
18.8.2014. 21:33
3 od 3
http://hr.wikipedia.org/wiki/Van_der_Waalsove_sile
split.hr
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Van_der_Waalsove_sile&oldid=4005462"
Kategorije: Plinski zakoni Kemijska svojstva
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 17:03, 24. oujka 2013.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se
mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.
18.8.2014. 21:33