Vrpari - Wikipedija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrpari

Izvor: Wikipedija
Vrpari (Nemertea, ranije i Nemertini) su koljeno
beskraljenjaka, crvastog oblika i esto areno obojeni. Ovo
koljeno obuhvaa oko 1.200 do danas opisanih vrsta.

1 Osnovni graevni plan tijela

2 Graa epiderme i integumentna funkcija
3 Miii, potporna funkcija i kretanje vrpara
4 ivani sustav
5 Osjetilni sustav
5.1 Osjetila za svjetlosne podraaje
5.2 Osjetila za mehanike podraaje
5.3 Osjetila za kemijske podraaje
6 Probavni sustav i probavljanje hrane
7 Optjecajni sustav
8 Disanje
9 Ekskrecija
10 Spolni sustav i razmnoavanje
11 Embriogeneza
12 Rasprostranjenost i sistematska raspodjela vrpara

Vrpari

Primjerak roda Baseodiscus

Status zatite
Sistematika
Carstvo:

Animalia

Natkoljeno: Lophotrochozoa
Koljeno:

Nemertea
Schultze, 1851.

Podruje ivota
Razredi
Anopla
Enopla

Vrpari su stanovnici svih voda i vlanih podruja na Zemlji. Pripadaju bilateralno simetrinim,
acelomatskim i protostominim ivotinjama s prohodnim probavilom. Tijelo im je crvoliko. Najvea vrsta je
Lineus longissimus koji dosee duinu do 30 metara sa promjerom tijela od samo 9 milimetara. Na tijelu
moemo uoiti glavu koja se nalazi na prednjem dijelu tijela, sa ustima smjetenim na trbunoj strani. Ispred
usnog otvora nalazi se otvor za rilo koje slui za hvatanje plijena. Rilo se moe uvui u prednji dio tijela.
Tijelo vrpara obavija trepetljikava epiderma. Ispod se nalazi derma koja je sainjena od vezivnog tkiva i
vie slojeva miia. Derma je mezodermalnog porijekla. Vrpari nemaju tjelesnih upljina, a unutranji organi
su im uklopljeni u mezodermalnoj dermi izmeu crijeva endodermalnog porijekla i epiderme.

U epidermi se nalaze:
epidermalne trepetljikave stanice
ljezdane stanice
intersticijske stanice
osjetilne stanice
Smatra se da su intersticijske stanice totipotentne, te da se iz njih razvijaju druge vrste specijaliziranih
stanica. ljezdane stanice se nalaze pojedinano ili u nakupinama. Neke vrste vrpara ljezdane stanice

1 od 4

18.8.2014. 21:22

Vrpari - Wikipedija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrpari

imaju duboko u dermi te njihovi izvodni kanali prolaze

kroz epidermu. Sluz koju lue ljezdane stanice ima
vanu ulogu u kretanju vrpara po morskom dnu. Vrpari
dobiavju informaicije o okoliu preko osjetilnih stanica
koje su smjetene u epidermi. Te se stanice esto nalaze
u nakupinama pa moemo re da tvore svojevrsne
specijalizirane osjetilne organe.
Poto vrpari nemaju respiratorne organe izmjena
plinova se odvija preko epiderme.

Miini slojevi i vezivno tkivo ine dermu. Postoji

nekoliko razliitih rasporeda i poloaja miinih slojeva
(paleonemertina, heteronemertina i hoplonemertina).
Vrpari mogu ozvoditi vrlo sloena kretanja to je
omogueno koordiniranim radom prstenastih, uzdunih i
dijagonalnih miia.
Kontrakcije i relaksacije miia u rilu omoguuju
njegovo izbacivanje i uvlaenje u tijelo. Oslonac
miiima rila slui tekuina u rinocelu koja ima funkciju
hidroskeleta.
Raspored miinih slojeva u vrpara: Paleonemertina
(A i B), Heteronemertina (C), Hoplonemertina (D)

Vrpari imaju bilateralno simetrian ivani sustav. U

prednjem dijelu tijela nalazi se sloeni cerebralni ganglij koji se sastoji od vie renjeva od kojih svaki ima
svoj leni i trbuni ganglij. Iz trbunog ganglija vode dvije glavne bone ivane vrpce prema stranjem dijelu
tijela. Razlikujemo tri tipa poloaja i rasporeda ivanih vrpci:
subepidermalni - ivane vrpce nalaze se neposredno ispod epiderme
muskularni - ivane vrpce se nalaze izmeu miinih slojeva
parenhimalni - ivane vrpce su poloene u nemiinom mezenhimu (parenhimu)
Iz cerebralnih ganglija prema napred ivci vode prema osjetilnim organima. Prema nazad i s lene strane
vodi leni ivac, a iza njega izlaze prstenaste komisure i povezuju ga s glavnim bonim vrpcama.

Vrpari imaju organe za primanje vanjskih podraaja na povrini tijela koji su vrlo slini osjetilima u virnjaka.

Osjetila za svjetlosne podraaje

Za primanje svjetlosnih podraaja vrpari imaju ocele koje se sastoje od pigmentne ake invertnog tipa.
Ocele su smjetene ispod epiderme u dermi ili mezenhimu. Broj im varira od jednog para do vie od 200.

Osjetila za mehanike podraaje

2 od 4

18.8.2014. 21:22

Vrpari - Wikipedija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrpari

Za dodir vrpari na prednjem i stranjem dijelu tijela imaju posebne stanice s dlaicama koje su osjetljive na
mehanike podraaje. U skupinu mehanoreceptora ubrajaju se i statocisti koje posjeduju neke vrste.

Osjetila za kemijske podraaje

Na prednjem dijelu tijela postoje mnoga ulegnua u kojima se nalze osjetilne stanice. Najpoznatiji su
kemoreceptori mirisne jamice s mnogo ljezdastih stanica.
Sloeno osjetilo u vrpara je cerebralni organ. U najjednostavnijem sluaju to je ulegnue epiderme s velikom
koncentracijom osjetilnih stanica koje su s brojnim osjetilnim ivcima povezane cerebralnim ganglijem. U
nekih vrpara cerebralni organ je premjeten u unutranjost, a s vanjskom okolinom ga povezuje cerebralna
cijev.

Vrpari su acelomatske ivotinje sa prohodnim probavilom. Probavni sustav poinje usnim otvorom, zatim
slijedi usna upljina, drijelo, jednjak, eludac, crijevo i stranje crijevo (rektum). Probava hrane je
ekstracelularna i odvija se u elucu i crijevu. Za hvatanje plijena vrpari koriste rilo, a kod nekih se vrsta na
vrhu rila nalazi otrovna bodlja. Rilo se izbacuje stezanjem miia a nakon zabadanja u rtvu kroz bodlju se
ubrizga otrov amfiporin. Po kemijskoj strukturi to je alkaloid slian nikotinu. Vrste koje nemaju otrovnu
bodlju imaju dugako i savitljivo rilo koje se omota oko rtve.

Prve ivotinje kod kojih se javlja zatvoreni optjecajni sustav su vrpari. Moem orazlikovati tri stupnja
izgraenosti optjecajnog sustava:
vrpari s prvim stupnjem izgraenosti imaju dvije bone ile koje su meusobno povezane na
prednjem kraju glavinim zatonom, a na stranjem kraju tijela imaju analni zaton.
u drugom stupnju izgraenosti pojavljuje se trea dorzalno poloena ila kojom krv tee prema
glavi, a bonim ilama prema stranjem dijelu tijela. Sve tri krvne ile meusobno su povezane
prstenastim ilama. Protonefridijalni sustav poloen je uz optjecajni, to poveava efikasnost
prenoenja metabolikih produkata iz optjecajnog sustava u protonefridije.
u treem stupnju izgraenosti jo je prisniji kontakt izmeu optjecajnog i ekskrecijskog sustava.
Iz glavina zatona prema stranjem dijelu tijela sputaju se dvije bone krvne ile od kojih se
granaju ile rhinocela i ile jednjaka.
Krvne ile ispunjene su tekuinom u kojoj plivaju stanice raznih oblika s respiratornim pigmentima. Najei
respiratorni pigment je hemoglobin koji je vezan za stanice ili je difuzno raspren u plazmi.

Vrpari nemaju posebno izgraen sustav za disanje. Diu povrinom tijela, a neke vrste usisavaju vodu u
dobro prokrvljeni prednji dio probavila u kojem se obavlja izmjena plinova.

Funkciju ekskrecije obavljaju protonefridiji. Evolucijsko usavravanje izluivanja metabolikih produkata i

regulacije sadraja vode u tijelu kretalo se u dva procesa:

3 od 4

18.8.2014. 21:22

Vrpari - Wikipedija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrpari

ostvarivanje to tjesnijeg kontakta sa optjecajnim sustavom. Ta veza ostvaruje se tako da

pramene glavice nefridija stre u krvnu ilu. Kroz pramene glevice izluuju se metaboliti i
suvina voda odvodi najprije najprije kroz savinutu, a zatim kroz ravnu cjevicu do nefridiopora.
tendencija rastavljanja protonefridija na pojedinane nefridije sa samostalnim nefridioporama.
Tako npr. jednostavniji vrpari imaju jedan par nefridiopora i jedan par razgranjenih
protonefridijalnih cijevi s pramenim glavicama. U vrpara s izraenom tendencijom rastavljanja
protonefridijalnog sustava pojedini njegovi dijelovi razloeni su u samostalne jedinice s nekoliko
pramenih glavica i posebnom odvodnom cijevicom i nefridioporom.

Vrpari su razdvojenog spola. Dvospolci su rijetki i poznati su meu stanovnicima kopnenih voda i vlanih
supstrata. U vrpara gonade nastaju u mezodermu iz parenhimskih stanica. U razvijenim gonadama nastaju
gamete koje kada sazriju izlaze kroz bone gonopore. Oplodnja je vanjska.

Brazdanje jajeta je totalno, holoblastiko i spiralno. Iz gastrule se razvijaju dvije vrste slobodnoplivajuih
liinki
plidij - na vrhu ima bi, a sa svake strane krpaste nastavke s trepetljikama
Desorova liinka - na vrhu nema bi, a sa strane joj manjkaju i trepetljikavi nabori

Do danas je opisano oko 1200 vrsta vrpara. U Sredozemnom moru poznato je oko 60 vrsta. ive na
razliitim vrstama supstrata. Najee se mogu nai u upljinama gdje ima ostataka boljnog i ivotinjskog
podrijetla. S obzirom na poloaj usta prema cerebralnom gangliju, svrstavamo ih u dva razreda: Anopla i
Enopla
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vrpari&oldid=3939424"
Kategorija: Lophotrochozoa
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 01:02, 12. oujka 2013.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni
uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.

4 od 4

18.8.2014. 21:22