Professional Documents
Culture Documents
Skripta TTM
Skripta TTM
Skripta TTM
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sadraj
1.
Uvod Kratki prikaz povijesti mjeriteljstva duljine
2
Temeljni pojmovi mjeriteljstva
2.1. Sastavnice mjernog postupka
2.1.1 Mjerne pogreke
2.1.2 Mjeriteljski uvjeti
2.1.3 Znaajke mjerila
2.2. Iskazivanje mjernog rezultata
2.2.1 Ponovljivost i obnovljivost
2.2.3 Analiza mjernog sustava (R&R)
2.2.4 Mjerna nesigurnost
3.
Mjeriteljstvo duljine
3.1 Mjerno jedinstvo
3.2 Mjerne jedinice
3.3 Etaloni
3.4. Sustavi umjeravanja
4.
Mjerenje kutova
5.
Ispitivanje odstupanja od oblika i poloaja
5.1. Odstupanja od pravocrtnosti
5.2 Odstupanje od ravnosti
5.3 Odstupanje od krunosti
6.
Ispitivanje hrapavosti povrina
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Pramjera duljine
Babilonci su prije 4 tisue godina imali jedinstveni sustav mjera
koji je propisao vladar.
Arheolokim nalazom pramjera duljine i mase na vie razliitih
mjesta dokazano je postojanje jedinstvenog sustava mjera.
Pramjerilo duljine: bakreni tap duljine 110,35cm i mase 41,5kg sa
ucrtanim zarezima prema slici
1 lakat
15 palaca
1/2 lakta
4p
1r.
12 palaca
14 palaca
4p 3p 12 palaca
1 stopa
110,35
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Pramjera duljine
Osnovna jedinica : lakat ( 30 palaca = 51,72 cm)
stopa (16 palaca = 27,58 cm)
ruka (4 palca = 6,9 cm)
lakta ( 15 palaca)
opeka (19 palaca)
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Kralj David I (1150) izabrao je iz sredine klasa jema tri zrna, postavio ih je u niz
i tako dobio in (col, palac). Danas se jedinica in koristi za cijevni navoj.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Na podlaktici kipa i u podnoju ugraena mjera lakta (51,2 cm) za mjerenje tkanine (oko 1430. god.)
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
HRVATSKA MILJA
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
10-11
10-10
1960.-1983. Definicija
metra zraenjem kriptona
86 u vakuumu
10-9
10-8
10-7
10-6
1799.-1889.
Prametar izraen
iz platine
1889.-1960.
Meunarodni
prototip metra
10-5
10-4
10-3
1825.
1850.
1875.
1900.
1925.
1950.
1975.
2000.
Godina
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
DEFINICIJE METRA
Meridijanski metar: 1791 god.
(fizikalni 1/40000000 dio zemaljskog meridijana);
(150-200)m
Arhivski metar: 1799 god.
(materijalni iz platine odreen razmakom krajnjih ploha tapa)
(10-20)m
M-prototip: 1889. (1927.) god
(materijalni iz legure 90% platine i 10% iridija odreen razmakom izmeu
osi dviju srednjih crtica na tapu)
0,2 m
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
DEFINICIJE METRA
Valni metar: 1960. god.
(fizikalni odreen sa 1650763,73 duljine vala zraenja kriptona 86)
0,02 m
Laserski metar: 1983. god.
(fizikalni metar je jednak duljini puta koji svjetlost prijee u praznini za
vrijeme jednog 299792458-og dijela sekunde)
0,004 m
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
TEMELJNI POJMOVI IZ
MJERITELJSTVA
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MJERNI POSTUPAK
PREDMET
MJERENJA
MJERITELJ
MJERNA
METODA
REALNA
OKOLINA
REALNO
VRIJEME
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
VRSTE POGREAKA
SUSTAVNE
POGREKE
SLUAJNE
POGREKE
GRUBE
POGREKE
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
VRSTE POGREAKA
UZROCI
SUSTAVNE
POGREKE
-metoda
-konstrukcija
-okolina
-deformacije
-istroenost
POSLJEDICE
netonost
rezultata
SLUAJNE
POGREKE
-nesavrenost ureaja i
osjetila
-promjenljivost okoline
-neiskustvo
nepouzdanost
rezultata
GRUBE
POGREKE
-nepanja mjeritelja
-loa podeenost
-neispravnost mjerila
rezultat se
odbacuje
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
VRSTE POGREAKA
SREDNJA
VRIJEDNOST
SUSTAVNE
POGREKE
SLUAJNE
POGREKE
REFERENTNA
VRIJEDNOST
netonost
rezultata
nepouzdanost
rezultata
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
SUSTAVNE POGREAKA
SMANJENJE UTJECAJA
GEOMETRIJSKI
UTJECAJ
-metoda (konstrukcija)
-mehaniko troenje
UTJECAJ
OKOLINE
-temperatura
-tlak zraka
-vlanost
-vibracije
UTJECAJ
SILE
-mjerna sila
-vlastita teina
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
NEZADOVOLJAVA
ZADOVOLJAVA
10
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
200C
TLAK
1013,25 mbar
RELATIVNA VLANOST
58%
11
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
UTJECAJ TEMPERATURE
L = L t
L promjena duljine predmeta uslijed
temperature u m
L duljina predmeta u m
linearni koeficijen t temperatur nog rastezanja u K 1
(m mK ili m m C )
o
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
u K-1
CINK
2810-6
ALUMINIJ
2410-6
MJED
1810-6
BAKAR
1710-6
ELIK
11,510-6
LJEVANO ELJEZO
910-6
INVAR
2,510-6
KVARC
0,510-6
STAKLO
2 - 1110-6
12
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
a = 0,2113L
a = 0,2203L
a = 0,2113L
Najmanji progib
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MJERNA POVRINA
RAVNINA
KUGLASTA KAPICA
MJERNA POVRINA
KUGLA
PLANSKA KAPICA
MJERNA POVRINA
VALJAK
NOASTA KAPICA
13
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ZNAAJKE MJERILA
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
14
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ISKAZIVANJE MJERNOG
REZULTATA
15
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ISTINITA
VRIJEDNOST
POGREKA
NEISPRAVLJENI
REZULTAT
MJERENJA
x
KOREKCIJA
NESIGURNOST
ISPRAVLJENI
REZULTAT
16
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ANALIZA MJERNOG
SUSTAVA U PROIZVODNIM
UVJETIMA
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
TRI
OSNOVNA
PITANJA
17
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
POTREBE ZA ANALIZOM
MJERNOG SUSTAVA
pri preuzimanju nove mjerne opreme,
pri usporedbi mjernih karakteristika razliitih mjernih sredstava,
pri utvrivanju sustavnih pogreaka,
pri usporedbi mjernih karakteristika prije i poslije popravka mjerne
opreme,
pri odreivanju sastavnica za izraunavanje varijacija procesa
mjerenja i ocjenjivanja prihvatljivost za kontrolu proizvodnog procesa.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
KLASIFIKACIJA POGREAKA
MJERNOG SUSTAVA
NETONOST
LINEARNA POGREKA
NESTABILNOST
PONOVLJIVOST
OBNOVLJIVOST
18
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
NETONOST
Netonost je razlika izmeu dobivenog rezultata mjerenja i
referentne vrijednosti.
NETONOST
REZULTAT
MJERENJA
REFERENTNA
VRIJEDNOST
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
LINEARNA POGREKA
Linearna pogreka je stalan (linearni) rast ili pad vrijednosti pogreke rezultata
mjerenja (netonosti) unutar odreenog dijela mjernog podruja instrumenta.
REFERENTNA
VRIJEDNOST
MANJA
NETO.
IZMJERENA
VRIJEDNOST
REFERENTNA
VRIJEDNOST
IZMJERENA
VRIJEDNOST
VEA
NETONOST
.
MJERNO PODRUJE
19
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
LINEARNA POGREKA
PR. REGRESIJE
IZMJERENA
VRIJEDNOST
REFERENTNA VRIJ.
PRAVAC REGRESIJE
a=
y= ax + b
n xy x y
n x ( x )
2
b=
y ax
0,022mm/mm
22m/mm
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
NESTABILNOST
Nestabilnost je totalna varijacija mjerenja jedne karakteristike tijekom
dueg vremenskog razdoblja.
VRIJEME 1
VRIJEME 2
NESTABILNOST
20
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
PONOVLJIVOST
Ponovljivost je usko slaganje izmeu rezultata uzastopnih mjerenja iste
mjerene veliine izvedenih u istim mjernim uvjetima koji ukljuuju:
- isti mjerni postupak,
- istog mjeritelja
- isto mjerilo upotrebljavano u istim uvjetima
- isto mjerno mjesto
- ponavljanje u kratkom vremenu
Ponovljivost se moe izraziti koliinski s pomou znaajki rasipanja rezultata.
VJEROJATNOST, P
PONOVLJIVOST
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
OBNOVLJIVOST
Obnovljivost je rasipanje rezultata mjerenja dobiveno od strane veeg
broja mjeritelja pri viestrukom mjerenju iste karakteristike na istim
dijelovima uz koritenje istog ili razliitog mjernog instrumenta.
MJERITELJ A
MJERITELJ B
MJERITELJ C
OBNOVLJIVOST
21
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
SPOSOBNOST MJERNOG
SUSTAVA
Sposobnost mjernog sustava predstavlja udio varijabilnosti mjernog
sustava (R&R) iskazanog postotkom podruja doputenog odstupanja (T).
L
R&R
R&R
100 %
T
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
VARIJACIJA OPREME
( ponovljivo st )
EV = 5,15
R
;R =
d2
R
g
VARIJACIJA MJERITELJA
(obnovljivo st )
2
R
R 1
AV = 5,15 0 5,15
d
d
2
2 nr
(X R )
VARIJACIJA DIJELOVA
Rp
PV = 5,15
d2
R0 = X max X min
PONOVLJIVO ST I OBNOVLJIVO ST
UKUPNA VARIJACIJA
R & R = EV + AV
TV =
(R & R )2 + PV 2
22
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
< 10 %
10 % - 30%
>30 %
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MJERNA NESIGURNOST
23
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
TO JE MJERNA NESIGURNOST?
MJERNA NESIGURNOST definirana je kao parametar pridruen
rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti koje bi se
razumno mogle pripisati mjerenoj veliini uz odreenu
vjerojatnost.
Rezultat mjerenja:
Proirena mjerna nesigurnost:
d =25 m
U = 2 m, k=2, P= 95%
25
X
23
27
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
24
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
47
50
53
49
LABORATORIJ 2:
52
55
d = 52 m; U = 3, k = 2, P = 95%
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
sa
specifikacijama
LABORATORIJ:
d = 39 m; U = 4 m k = 2, P = 95%
Tolerancija:
Donja granica Dg = 20 m
Gornja granica Gg = 50 m
Dg =
20
Gg = 50
T
d = 39
25
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Gg
T
Zona
nesukladnosti
Zona
nesukladnosti
Zona sukladnosti
Nedefinirana zona
Nedefinirana zona
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
GUM metodom
MCS metodom
Procjenom ponovljivosti i
obnovljivosti rezultata
mjerenja sukladno normi
TS 21748 : 2004
26
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
GUM METODA
Osnovni koraci:
1.Mjerni model
U veini sluajeva mjerena veliina Y ne mjeri se izravno nego se odreuje iz N drugih
veliina x1, x2, xN na temelju funkcijskog odnosa koji predstavlja osnovni matematiki
model za potpuno odreenje mjerene veliine.
f1(x1,x2,.xN)
f2(x1,x2,.xN)
X1
f
X2
fN(x1,x2,.xN)
Y1
Y2
YM
XN
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
xi u(xi )
Sastavnica nesigurnosti A
vrste
xi u(xi )
Sastavnica nesigurnosti B
vrste
27
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
u( xi ) = s( xi )
s( xi ) =
s( xi )
n
28
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
29
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Razdiobe vjerojatnosti
Normalna razdioba
1
f ( x) =
e
2
( x )2
2 2
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Pravokutna razdioba
a-
Standardna nesigurnost
a+
u( xi )
u( xi ) =
a
3
30
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Trokutasta razdioba
a-
Standardna nesigurnost
a+
u( xi )
u( xi ) =
a
6
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ci u ( xi )
Nekorelirane ulazne veliine uc ( y) = i
=1
Korelirane ulazne veliine
uc ( y) = (
i =1
gdje
su:
ci =
f
x i
N 1 N f f
f 2 2
) u ( xi ) + 2
u( xi , x j )
i =1 j =i +1 xi x j
xi
koeficijenti
osjetljivosti
31
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
U = k uc (y)
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
xi , u( xi )
u c2 ( y )
Stvaran broj stupnjeva slobode eff
c i = f ( x i )
U = k u( y )
,P =
32
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MCS METODA
MCS metoda u postupku procjenjivanja mjerne nesigurnosti rezultata mjerenja
temelji se na generiranju sluajnih brojeva iz funkcija gustoe vjerojatnosti za
svaku ulaznu veliinu xi i stvaranju odgovarajue vrijednosti izlazne veliine y,
kombinirajui razliite razdiobe kojima su definirane ulazne veliine.
Generiranje sluajnih brojeva
iz funkcija gustoe
vjerojatnosti
ulaznih veliina x1,x2,xN
g(x1)
Matematiki
model mjerene
veliine
g(y)
Funkcija gustoe
vjerojatnosti koja
opisuje mjerenu
veliinu
g(x2)
g(x3)
Mjerna nesigurnost
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
33
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Broj simulacija
M
Y = f ( X 1 , X 2 ,... X N )
g( X 2 )
g( X N )
X 1 , X 2 ,... X N
iz g( X 1 ), g( X 2 ),...g( X N )
izlazne veliine Y
P
Interval za vjerojatnost P
( y
((
,
1 P
) M ,
2
y 1+ P
(
) M )
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
34
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MJERNO JEDINSTVO
Mjerno jedinstvo: je takvo mjeriteljsko stanje u kojem su mjerni rezultati
izraeni u zakonitim jedinicama koji se mogu, s utvrenim mjernim
nesigurnostima dovesti u vezu sa referencijskim etalonima.
Sastavnice mjernog jedinstva:
- Meunarodni sustav jedinica SI
- Etaloni
- Umjeravanje
- Sljedivost
- Mjeriteljska infrastruktura
35
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MJERNE JEDINICE
BIPM
Definicija jedinice
Meunarodni etaloni
Nacionalni
(primarni) etaloni
Referentni etaloni
Akreditirani laboratoriji
Poduzea
Industrijski etaloni
Krajnji korisnici
Mjerna sredstva
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
osnovne
36
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
OSNOVNE JEDINICE SI
Naziv
Znak
Veliina
metar
duljina
kilogram
1)
kg
masa
sekunda
vrijeme
Amper
(Andre-Marie
Ampere)
elektrina struja
Kelvin
(Lord Kelvin)
termodinamika
temperatura
mol
mol
mnoina
(koliina) tvari
kandela
cd
svjetlosna jakost
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Znak
Veza s
drugim
jedinicama
SI
bekerel
Bq
s1
aktivnost radioaktivnog
izvora
Celzijeva temperatura
dul
Nm
farad
C/V
elektrini kapacitet
grej
Gy
J/kg
apsorbirana doza
ionizirajueg zraenja
henri
Wb/A
induktivnost
Celzijev
stupanj 1)
Veliina
herc
Hz
frekvencija
kulon
As
elektricitet
1) Najnovije preporuke predviaju da se i od Celzijeva stupnja tvore decimalne jedinice, to prije nije bilo doputeno.
37
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
luks
lx
lm/m2
osvjetljenje
lumen
lm
cd sr
svjetlosni tijek
njutn
kg m/s2
sila
V/A
elektrini otpor
Pa
N/m2
tlak
rad
kut
om
paskal
2)
radijan
simens
A/V
elektrina vodljivost
sivert
Sv
J/kg
ekvivalentna doza
2)
steradijan
st
tesla
N/(A m)
magnetna indukcija
vat
J/s
snaga
veber
Wb
T m2
magnetni tijek
volt
W/A
2) Jedinice radijan i steradijan bile su svojedobno razvrstane u posebnu skupinu tzv. dopunskih jedinica SI. Dvadeseta opa
konferencija za utege i mjere (CIPM) 1995. god. svojom je Rezolucijom br. 8 ukinula tu skupinu, a jedinice radijan i steradijan
proglasila izvedenim jedinicama SI, bez dimenzije.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Znakovi
Veliina
etvorni metar
m2
plotina
kubni metar
m3
obujam
reciproni metar
1/m, m-1
valni broj
metar u sekundi
m/s
brzina
m/s2
ubrzanje
obujamni protok
m3/s
kg/m3
gustoa
J/m2
energijska gustoa
dul po kilogramu
J/kg
energijski tijek
dul po kilogramkelvinu
J/(kg K)
cd/m2
svjetljivost
mol/m3
mnoinska koncentracija
grej u sekundi
Gy/s
(broj) jedan1)
1
lomni indeks
1) Znak broja jedan (1) obino se isputa pri iskazivanju brojane vrijednosti.
38
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Znak
morska milja
astronomska
jedinica
ar
hektar
litra
stupanj
minuta
sekunda
gon
atomska
jedinica mase
karat
gram
Veza s jedinicama
Uporaba samo
Veliina
SI
za
pomorski, rijeni i
1852 m
duljina
zrani promet
~1,495 978 71011 m
a
ha
l, L
1
1
1
1g
100 m2
10 000 m2
103 m3 = dm3
~1,66057 1027 kg
obujam
kut
astronomiju
plotina plotinu zemljita
2 10 kg
103 kg
fiziku i kemiju
masa
masu dragulja
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Znakovi jedinica se ne piu velikim slovima osim ako naziv jedinice potjee od
osobnog imena.
Primjer: Jedinica Kelvin se pie kao znak K.
39
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Izmeu skupina od tri znamenke treba biti razmak i na lijevoj i na desnoj strani
od decimalnog zareza. etveroznamenkasti brojevi mogu se pisati bez
razmaka.
Primjer: 15 739,012 53.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ETALON
Etalon je materijalizirana mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav
namijenjen za odreivanje, ostvarivanje, uvanje ili obnavljanje jedinice
jedne ili vie vrijednosti kakve veliine da bi mogli posluiti kao referencija.
Set paralelnih
graninih mjerki
40
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ETALONI
Meunarodni etalon: etalon priznat meunarodnim dogovorom da bi sluio kao
meunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene
veliine.
Dravni etalon: etalon priznat odlukom drave da bi sluio u toj dravi kao osnova
za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima odreene veliine.
Primarni etalon: etalon koji je izabran ili za koji je ope potvreno da ima najveu
mjeriteljsku kvalitetu, a ija se vrijednost potvruje bez upuivanja na druge etalone
iste veliine.
Sekundarni etalon: etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom s
primarnim etalonom iste veliine.
Referencijski etalon: etalon koji openito ima najveu mjeriteljsku kvalitetu na
danom mjestu ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se tu provode.
Radni etalon: etalon koji se redovito upotrebljava za umjeravanje ili provjeru
tvarnih mjera, mjerila i referencijskih tvari.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
41
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
UMJERAVANJE
Skup postupaka kojima se u odreenim uvjetima uspostavlja odnos izmeu
vrijednosti veliina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti
koje pokazuje neka materijalizirana mjera ili neka referencijska tvar i
odgovarajuih vrijednosti ostvarenih etalonima.
SLJEDIVOST
Svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti kojeg etalona po kojemu se on
moe dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obino
dravnim ili meunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje imaju
utvrene mjerne nesigurnosti.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
SHEMA UMJERAVANJA
NAC.
MJER.
INSTITUT
Dravni etalon
OVLATENI UMJERNI
LABORATORIJI
Referentni etaloni
UMJERNI CENTAR
Referentni etaloni
MJERNI LABORATORIJ
Radni ili tvor. etaloni
MJERNA OPREMA
PROIZVODI
MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA
U ZEMLJI
ISO 17025
42
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODGOVORAN
CILJEVI
TEMELJ ZA UMJERAVANJE
ILI MJERENJE
NACIONALNI
MJERITELJSKI
INSTITUT
Odravanje i
prenoenje
vrijednosti s
dravnih
etalona
OVLATENI
MJERITELJSKI
LABORATORIJ
uvanje
mjeriteljske
infrastrukture
u zemlji
UMJERNI CENT.
TVORNIKI
LABORATORIJ
Nadzor ispitne
opreme u
tvornici
Certifikat umjeravanja od
Nacionalnog mjeriteljskog
instituta ili drugog ovlatenog
laboratorija
ODIJELI U
TVORNICI
Mjerenje i
ispitivanje
dijelova
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODGOVORAN
DOKUMENTACIJA O
UMJERAVANJU ILI MJERENJU
NACIONALNI
MJERITELJSKI
INSTITUT
Certifikat umjeravanja za
referencijski etalon
OVLATENI
UMJERNI
LABORATORIJ
UMJERNI CENT.
TVORNIKI
LABORATORIJ
ODIJELI U
TVORNICI
43
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MEUNARODNA SLJEDIVOST
BIPM
MEUNARODNI
ETALON
DRAVNI ETALON
MEUNARODNI
URED ZA UTEGE I
MJERE
NACIONALNI
MJERITELJSKI
INSTITUT
(NMi, PTB,...HMI?)
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
44
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MEULABORATORIJSKE USPOREDBE
Izvoenje umjeravanja na prenosivom ureaju ( referencijski etaloni, mjerila
instrumenti ili referencijske tvari) u vie laboratorija radi usporedbe rezultata
mjerenja.
CILJ
Provjeriti osposobljenost laboratorija, ukljuujui , kad god je to mogue, provjeru
iskazane mjerne nesigurnosti
VRSTE LABORATORISKIH USPREDBI
Kruna: kruenje ureaja meu sudionicima; poetak i kraj u referncijskom
laboratoriju.
Zvjezdasta: ureaj se vraa u referencijski laboratorij svaki put nakon to je
sudionik zavrio mjerenja, ili svaki sudionik dobiva uzorak partije ( are)
prethodno izmjeren u referencijskom laboratoriju.
45
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
SVIJET
(EC/BIPM)
EVROPA
(Euromet/Eurachem/EA)
NACIONALNI
(nacionalno akreditacijsko tijelo)
INDUSTRIJA
(na zahtjev i po izboru)
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
PRIPREMA I PROVEDBA
MEULABORATORIJSKE USPOREDBE
1. Prijedlog za meulaboratorijsku
usporedbu
2. Izbor etalona i smjernice za upute
3. Izbor uesnika i referencijskog
laboratorija
4. Plan kruenja i konane upute
5. Provedba mjerenja
6. Izvjetaj o rezultatima (povjerljivo )
46
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
IZVJETAJ O REZULTATIMA
MEULABORATORIJSKE USPOREDBE
1. Izvjetaji laboratorija
2. Popravne radnje (Kriterij En )
3. Nacrt izvjetaja
4. Konani izvjetaj
En =
X lab X ref
(U
2
lab
+U
2
ref
En - faktor slaganja
Xlab rezultat mjerenja laboratorija uesnice
Xref - rezultat mjerenja referencijskog laboratorija
Ulab mjerna nesigurnost laboratorija uesnice
Uref - mjerna nesigurnost referencijskog laboratorija
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Duljina:
L=0,5-100 mm
L=100-500 mm
Hrapavost:
Ra=(0,008-30) m
Ry, Rz=(0,025-100) m
Kut:
=0-90
47
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
48
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
49
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
LTM
Mitutoyo NED
STO Ravne
Mitutoyo ITA
LFSB
MG
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MG
LFSB
LTM
STO-Ravne
L, m
0,50
0,43
0,30
0,32
0,40
U, m
0,60
0,22
0,50
0,23
0,90
Rezultati mjerenja
1,4
1,2
1
0,8
0,6
0,4
0,2
0
-0,2
-0,4
-0,6
CERMET
MG
LFSB
LTM
STO-Ravne
Laboratories
CERMET
CERMET
MG
LFSB
LTM
STO-Ravne
0,11
0,26
0,28
0,09
0,24
0,35
0,03
0,04
0,10
MG
0,11
LFSB
0,26
0,24
LTM
0,28
0,35
0,04
STO-Ravne
0,09
0,03
0,10
Faktor slaganja
0,09
0,09
50
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MJERENJE KUTOVA
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Mjerenje kutova
1 rad je kut u ravnini izmeu dva polumjera koji na krugu
zahvaaju luk jednak duini polumjera
1 rad : s = r
s
r
r
r
51
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
STUPANJ
MINUTA
SEKUNDA
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
52
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ETALONI ZA KUTOVE
15
15 + 5 = 20
5
-
15
20
10
15 + 5 = 20
53
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
1
1
1
3
3
3
5
5
5
15
20
20
30
30
30
45
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
54
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Mjerni poloaj 1
0,2m
Mjerni poloaj 2
Mjerna povrina
Kutna granina
mjerka
Sinus lineal
Radna povrina
E
Podeeni kut
Planparalelna granina
mjerka
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
e
a
Pogreka : = (2/4)sin2
Primjer : = 3 = 0,05236 rad
sin2 = 1
;
;
=45
= 2,5
55
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ETALONI ZA KUTOVE
Mjerni valjak etalon pravog kuta
Tehnike karakteristike :
Visina - 150 do 700 mm
Promjer
- 75 do 200 mm
Masa - 5,5 do 75 kg
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
RADIONIKI KUTNIK
GRANITNI KUTNIK
KUTNIK KVADRATNOG
OBLIKA
56
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
l=l1-l2
l2
90,0
l1
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ETALON ZA KUTOVE
Kutni poligon etalon podijele kruga
Tehnike karakteristike :
Materijal
- elik, staklo
Broj stranica
- 3 do 72 (120-5)
est stranini kutni poligon
57
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
PRINCIP AUTOKOLIMACIJE
I izvor svjetla
S skala
O objektiv
Z zrcalo
y = f tg 2
tg 2 2
y = 2 f
58
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
AUTOKOLIMATOR
IZVOR
SVIJETLA
KONDENZOR
SKALA
OBJEKTIV
NITNI
KRI
DJELITELJ SNOPA
OKULAR
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
59
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
60
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
kut konusa
s = 1 / k - suenje
s/2
- nagib
s=
Dd 1
=
l
k
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
1
s Dd
=
= tg =
2
2l
2 k
tg =
k=
l (D d )
k
s
=
=
1
1
1
2
l 2 (D d )
k2
1 s2
4
4
4
1
2tg
1
2tg
( 1 + tg + 1)
2
Primjer : zadano k = 20
s=
1 1
=
k 20
= 1 25'56
o
tg
s 1
=
2 40
= 2o51'52
61
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
sin =
H
=x
L
= arcsin x
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sinus lineal
Sinus blok
Sinus stol
62
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODSTUPANJA OD OBLIKA I
POLAJA
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
TOLERANCIJE
POLOAJA
Simbol
SLOENE
TOLERANCIJE
Simbol
1.1 pravocrtnost
2.1 paralelnost
1.2 ravnoa
2.2 okomitost
1.3 krunost
1.4 cilindrinost
2.4 lokacija
2.5 koncentrinost
2.6 simetrinost
Simbol
63
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODSTUPANJE OD PRAVOCRTNOSTI
Definicija pravocrtnosti
Pravocrtnost je stanje kod kojeg je element povrine prava linija.
Dozvoljeno odstupanje od pravocrtnosti (u ravnini) odreeno je
povrinom izmeu dva paralelna pravca, koji su udaljeni za
vrijednost naznaenog odstupanja Tp
Tp
0,15
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODSTUPANJE OD PRAVOCRTNOSTI
0,1
Dozvoljeno odstupanje od
pravocrtnosti odnosi se na
linijske elemente na povrini
64
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODSTUPANJE OD PRAVOCRTNOSTI
6
4
0
-2
-4
Pozicija uzdu izvodnice
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
T3(x3,y3)
T1(x1,y1)
T2(x2,y2)
Tp(xp,yp)
Matematska referenca
pravac najmanjih kvadrata
Tk(xk,yk)
p
x
yi = axi + b
ili
S = ( y i y ) 2 odnosno
i =1
S = ( y i ax i b ) 2
i =1
Prema definiciji metode najmanjih kvadrata funkcija S treba biti najmanja, pa slijedi:
S
=0 ,
a
S
=0
b
65
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
k
S
= 2 (yi axi b) (xi ) = 0, odnosno
i =1
a
k
k
S
= 2 ( y i ax i b ) ( 1) = 0, odnosno
i =1
b
i =1
i =1
i =1
i =1
y i a x i kb = 0
xi yi a x2i b xi = 0
i =1
Iz Jednadba slijedi:
k
a=
i =1
k
i =1
k xi yi xi yi
i =1
k
k x ( xi )
i =1
2
i
i =1
b=
i =1
i =1
k
i =1
k
i =1
xi 2 y i x i x i y i
k x ( xi )
i =1
i == xmax
y sin p
++
i cos
min i
2
i
i =1
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
i = x i cos + y i sin p
k
k
a2 +1
k 2 k 2 k
b 2
i = xikxi (xi ) +yikxy
i i xi yi
i=1
i=1
i=1
i=1 i=1
a +1
= max + min
66
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODSTUPANJE OD RAVNOSTI
Definicija ravnosti
Ravnost je stanje povrine kod koje su sve toke u jednoj ravnini.
Dozvoljeno odstupanje od ravnosti odreeno je prostorom izmeu dvije
ravnine, koje su udaljene za vrijednost naznaenog odstupanja Tra
Tra
0,12
0,12
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODSTUPANJE OD RAVNOSTI
mjerena povrina
podesivi oslonci
referentna povrina
nepodesivi oslonac
Y
xn
x3
y1
L
y2
y3
y4
x2
x1
y5
ym
67
A
B
D
x + y + zi + = 0
C i C i
C
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Tk(xk,yk,zk
)
T2(x2,y2,z
2)
A
B
D
xi + yi + zi + = 0
C
C
C
zi =
B
D
A
a = ; b= ; c=
C
C
C
D
B
A
x y
C i C i C
zi = ax i + by i + c
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
S= ( z1 z) +( z2 z) +( z3 z) +...( zk z)
2
(z ax by c) = ( z
k
i =1
2
i
ili
S = (zi z)2
i=1
S = (zi ax i by i c) 2
i=1
S
S
S
= 0;
= 0; = 0;
a
b
c
k
S k
= (2 xi zi + 2ax2i + 2cxi + 2 bxi yi ) = 2 xi ( zi axi byi c) = 0
i =1
a i =1
k
S k
= (2 y i zi + 2ax i y i + 2 by 2i + 2 cy i ) = 2 y i (zi ax i by i c) = 0
i =1
b i=1
k
k
S
= ( 2 z i + 2 ax i + 2 by i + 2 c ) = 2 ( z i ax i by i c ) = 0
i =1
c i = 1
68
A
B
D
x + y + zi + = 0
C i C i
C
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
a=
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k x i z i y 2i + x i y i y i z i + x i y i z i y i z i y 2i x i y i y i x i z i k y i z i x i y i
k x 2i y 2i + x i y i y i x i + x i x i y i y i x i y i2 x i y i y i x i2 k x i y i x i y i
i =1
i =1
b=
c=
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k
2
2
i
i
i =1
i =1
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k
i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k x i2 y i zi + x i zi y i x i + x i x i y i zi x i y i zi x i x 2i y i zi k x i y i x i zi
i =1
k
k x y + x i y i y i x i + x i x i y i y i x i y 2i x i y i y i x i2 k x i y i x i y i
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k
i =1
k
i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i i =1
k
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
i =1
k x y + x y y x + x x y y xi y2i xi yi yi xi2 k xi yi xi yi
gdje su:
A
B
D
x + y + zi + = 0
C i C i
C
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Odstupanje od ravnosti odreeno je zbrojem udaljenosti dviju najvie udaljenih toaka (jedna s
donje a druga s gornje strane ravnine) od ravnine dobivene metodom najmanjih kvadrata.
Udaljenost toke T(xT,yT,zT) od ravnine najmanjih kvadrata odstupanja rauna se prema izrazu:
i =
ax T + by T zT + c
sign a 2 + b 2 + 1
a odstupanje od ravnosti:
= max + min
69
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
70
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
71
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Y
xn
x3
y1
y2
y3
y4
x2
y5
ym
x1
X
L
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
p2
E1
90
E2
p1
L
h = L x tan
vertikala
72
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
R
=
L
R
L
R
centralni kut
vrijednost podjela skale na cijevi libele (pars)
Radijus zakrivljenosti staklene cijevi
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
MJERENJE PRAVOCRTNOSTI SA
LIBELOM
b2
az2
a1=b1
bi = ai/C
73
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
74
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
75
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
76
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODSTUPANJE OD KRUNOSTI
DEFINICIJA KRUNOSTI
Krunost se odnosi na stanje krune linije ili povrine krunog dijela, kod kojeg su sve toke na
liniji, ili na obodu poprenog presjeka dijela, jednako udaljene od sredinje toke.
Dozvoljeno odstupanje od krunosti odreeno je povrinom izmeu dvije koncentrine krunice, u
istoj ravnini, ija je razlika polumjera Tk. Linija profila dijela ne smije ni jednom tokom izlaziti van
krunog vijenca.
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODSTUPANJE OD KRUNOSTI
0,02
0,02
77
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
OVALNOST
IZBOENOST
VALOVITOST
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Izboenost uzrokovana
strojnim kripcem sa tri
eljusti
78
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
KRUNOSTI
VANJSKOM
MJERNOM
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
odstup. od kru.
izmjer. promjer
efektivni promjer
obod dijela
79
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
B
k
B
A
Pc
Pa Pb
80
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Kut ticanja = 0
81
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Kut ticanja =
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Kut ticanja 0
82
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
3 0
60
3
= n k
izmjerena vrijednost ( raspon pokazivanja instrumenta)
k stvarna vrijednost odstupanja od krunosti
60
2
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Kut prizme = 60
3
n=
2,5
Koeficijent
1,5
3
n=
5
n=
=4
=2
n
0,5
12
15
18
21
24
27
30
33
36
39
42
45
48
51
54
57
60
Kut
83
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
pick-up
ticalo
izradak
referentna os
okretni stol
84
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
1
2
3
4
5
6
7
1 induktivno ticalo
2 predmet mjerenja (prsten)
3 okretni stol
4 pokazni ureaj
5 pisa s polarnim linearnim grafom
6 vertikalni stup s vodilicom za ruku ticala
7 ruka ticala
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
85
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
pick up
ticalo
izradak
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
os rotacije
E=
ex
p
o v.
sredite grafa
86
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
min.
LSC
MZC
RGC
PGC
87
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
x1
x2
x3
4
5
0,03
P1
P8
2 xi
n
ey =
2 yi
n
y2
ex
1
ey
P7
P2
ex =
y3
P5
P6
P3
P4
P12
P9
P10
P11
12
R =
11
10
Odstupanje od krunosti odreuje se zbrojem udaljenosti najveeg brijega i dola od krunice LSC
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
88
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
POLARNI GRAF
89
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ISPITIVANJE HRAPAVOSTI
POVRINE
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
ODSTUPANJA NA POVRINI
POVRINSKE GREKE
VALOVITOST
HRAPAVOST
90
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
HRAPAVOST POVRINE
VALOVITOST
ODSTUPANJE OD OBLIKA
- RAVNOA
- OBLIK POVRINE
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
91
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
90
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
A
B
A
B
C
92
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
STVARNI PROFIL
ODSTAPANJE OD OBLIKA
VALOVITOST
HRAPAVOST
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
100
Profil
valovitosti
Prijenos %
Profil hrapavosti
50
Valna duina
93
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
FILTAR HRAPAVOSTI
OBLIK
Primjer
Ra,Rq,Rz
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
FILTAR VALOVITOSTI
OBLIK
Primjer
Wa
94
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
C
ein
Ulaz
C
R
Idealno odvajanje
eout
Izlaz
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
95
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
GAUSSOV FILTAR
2,5 c h(x)
2
1,5
TEINSKA FUNKCIJA
1
0,5
-1
1
h(x) =
e
c
ln 2
0,5
0
c
-0,5
1,5
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
GAUSSOV FILTAR
Primarni profil
Funkcija valovitosti
Srednja linija
Referentna Duljina
96
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
20
10
s=2
s=8
m
,5 m
s =0
,8
rani
e
25 m
ala o
g
s =0
,
Naziv
na du
ljina v
30
mm
40
50%
50
,5
c = 2
60
m
c= 0,8
70
m
,25 m
c =0
Prijenos amplitude u %
80
m
,08 m
c=0
na tic
alom
90
0
0,1 m
1 m
10 m
0,1 mm
1 mm
10 mm
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
PW i R PROFIL ZA GS FILTAR
SREDNJA LINIJA
UTVRENA FILTEROM
97
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
DULJINA ISPITUIVANJA lt
DULJINA VREDNOVANJA ln
REFERENTNA DULJINA lr
ubrzanje
ticala
c
ln
lt
usporenje
ticala
98
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
DULJINA
VREDNOVANJA
PERIODIKI
PROFIL
NEPERIODIKI
PROFIL
lr(c) u mm
ln=5lr u mm
RSm u m
Rz u m
Ra u m
0,08
0,4
>0,013 do
0,04
do 0,1
do 0,02
0,25
1,25
>0,04 do 0,13
>0,1 do 0,5
>0,02 do0,1
0,8
>0,13 do 0,4
>0,5 do 10
>0,1 do 2
2,5
12,5
>0,4 do 1,3
>10 do50
>2 do 10
40
>1,3 do 4
>50
>10
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
PREFIKS PARAMETARA
R za hrapavost
W za valovitost
P - za primarni profil
99
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
PROFILI P, R, W
Izlazne vrijednosti
Profil
hrapavosti
Primarni
profil
Algoritam
hrapavosti
Ispis profila
Karakteristine
funkcije
Visokopropusni
filtar c
Niskopropusni
filtar f
Profil
valovitosti
Algoritam
valovitosti
Parametri
- hrapavosti R
- valovitosti W
- primarni P
Algoritam
primarng profila
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
PARAMETRI HRAPAVOSTI
Amplitudni parametri - opisuju varijacije po visini
profila
Uzduni parametri - opisuju varijacije uzdu profila
Hibridni parametri - opisuju varijacije iz kombinacije
uzdunih i amlitudnih karakteristika profila
Krivuljni i srodni opisuju varijacije na krivuljama
dobivenih iz uzdunih i amlitudnih karakteristika profila
100
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
AMPLITUDNI PARAMETRI
Najvea visina vrha profila Rp
Najvea dubina dola profila Rv
Najvea visina profila Rz
z v8
zp9
zp8
zv7
z v4
zv5
zv6
z p4
z p6
z p7
z p5
Rp
zp3
z v3
z p2
z v1
z v2
Rv
Rz
z p1
ln - referentna duina
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
AMPLITUDNI PARAMETRI
Rt
lr
lr
lr
lr
lr
ln duljina vrednovanja
101
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
AMPLITUDNI PARAMETRI
Srednje aritmetiko odstupanje Ra
lr
Ra =
1
Z ( x) dx
lr 0
Ra =
ili
1 n
Zxi
n i =1
srednja linija
ln - referentna duina
Ra
x
ln - referentna duina
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
UZDUNI PARAMETRI
Srednji korak elemenata profila RSm
RSm =
1 m
Xs i
m i =1
xs1
xs2
xs3
xsn
lr
102
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
HIBRIDNI PARAMETRI
Srednji kvadratni nagib profila Rq
l
R q =
1 r
( ( x ) ) 2 dx
l r 0
1
lr
lr
( x ) dx
lr
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
z
Ml 2
Ml3
Ml 4
Ml5
Dubina c
Ml 1
Ml 6
Ml7
0%
ln - duljina vrednovanja
100%
103
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
C0
C1
C3
x C4
C5
C6
ln - duljina vrednovanja
C7
100%
0%
Rmr(c)
100%
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
104
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Rpk
A1
A2
Rk
vrhovi
Rvk
jezgra
dolovi
0
20
40
60
80 % 100
Mr2
Mr1
Udio materijala
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
105
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
PARAMETRI HRAPAVOSTI
NORMA
PARAMETRI HRAPAVOSTI
P-profil
ISO 4287:1998
ISO13565-3: 1998
ISO12085:1996
R - profil
Gaussov
ISO11562:
Dvostruki Gaussov
ISO13565-1: 1994
Motiv
ISO12085:1996
Dvostruki Gaussov
ISO13565-1: 1994
R; Rx; AR
FILTER
W - profil
Motiv
ISO12085:1996
2RC; Gaussov
ISO11562:
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Ra = 2.4 m
Ra = 2.5 m
Ra = 2.4 m
106
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
FUNKCIJA
PROCES
Ra
DINAMIKA
OPTEREE.
STATIKA
OPTEREE.
Cilindar
Honovanje
Plat klipa
Kruno
bruenje
Klizni leaj
Bruenje
Umjetni
zglobovi
Bruenje/
poliranje
Kotrljanje
Kotrljajui
leaj
Bruenje/
poliranje
Stajanje
Brtvene
povrine
Glodanje/
bruenje
Klizanje
Uzduni
Amplitudni
Rz
Rz
Rp
Rpm
R3z
Hibridni
Pc
Rpk
Rk
Rvk
A2
Wt
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
PARAMETRI HRAPAVOSTI
FUNKCIJA
PRIMJENA
PROCES
Ra
Estetska
BEZ
OPTEREE.
Ostalo
Bojene
povrine lim
Kalupni alat
za plastiku
Rz
Rz
Rp
Rpm
R3z
Pc
Valjanje
Elektrokemijska
erozija
Povrine u
prehram.
ind.
Valjanje/po
-liranje
Elektrokontaktne
povrine
Platiniranje
Keramikaporozne
povrine
Sinteriranje
Papir/tkanina
Uzduni
Amplitudni
Hibridni
Rpk
Rk
Rvk
A2
Wt
107
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Svi postupci
dozvoljeni
APA
Obrada odvajanjem
estica
MRR
Obrada bez
odvajanja estica
NMR
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
c
a
e
108
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Dozvoljeno
odstupanje
parametra
pravilo
16% ili
Karakteristika
max
obojeno
Gornja ili
donja
granica
parametra
U ili L
Granine
vrijednosti
filtra
Broj
referentnih
duina
Vrsta
Simbol za
proizvodnog
tragove obrade
procesa
Proizvodni
proces
Granina
vrijednost
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Objanjenje i prikaz
smjer
sloja
smjer
sloja
Viesmjeran
smjer
sloja
109
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Grafiki
simbol
Objanjenje i prikaz
Ako je potrebno odrediti uzorak povrine koji nije vidljivo odreen preko svih simbola
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
''Pravilo 16% '' za definiranu gornju granicu granine vrijednosti parametra smatra
povrinu zadovoljavajuom ako ne vie od 16% svih mjerenih vrijednosti parametra,
unutar duljine procjenjivanja, ne prelazi vrijednost navedenu na crteu ili tehnikoj
dokumentaciji. Za definiranu donju granicu granine vrijednosti parametra smatra
povrinu zadovoljavajuom ako ne vie od 16% svih mjerenih vrijednosti parametra,
unutar duljine procjenjivanja, nije ispod vrijednosti navedene na crteu ili tehnikoj
dokumentaciji.
''Pravilo max'' za definiranu graninu vrijednost parametra smatra povrinu
110
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Detekcija intenziteta
Prenosivi
Ureaji s ticalom
Diferencijalna detekcija
Stacionarni
Kritini kut
Astigmatska metoda
Metode na principu
fokusa
Foucaultova metoda
Optiki ureaji
Konfokalna metoda
Pomak u fazi
Interferometrijski ureaji
Scanning diferential
Elektronski mikroskopi
Scanning
mikroskopi
Scanning probe
mikroskopi
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
UREAJ S TICALOM
Ureaj za voenje
Ruka
Upravljako-raunalna
jedinica
Pojaalo
Raunalo
Pokazni list
Ticalo
Opi smjer profila
Igla
Noica
Y
Pomaci
X
Duljina ticanja
Pisa
Mjereni predmet
111
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
IZBOR
VERTIKALNOG
POVEANJA
POJAALO
UPRAVLJAKORAUNALNA
JEDINICA
A/D PRETVARA
PROFILNI FILTER
RAUNALO
IZBOR ln
HORIZONTALNO
POVEANJA
TICALO
PRINTER
POGONSKA
JEDINICA
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
detektor
djeljitelj
snopa
lea
izvor
svjetlosti
fokus
A
iznad
C
ispod
112
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
FOCODYN
DIAMANTTASTSPITZE
1mm
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
Laserska
dioda
Lea
kolimatora
Svjetlosna barijera
mjernog sustava
Razmaknute
fotodiode
Cijev
Magnet
Lea
objektiva
Uzorak
113
Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za kvalitetu
Katedra za mjerenje i kontrolu
LITERATURA:
1.
2.
3.
4.
114