Florens Najtingejl je napisala zakletvu namjenjenu
medicinskim sestrama. U zakletvi se istieneophodnost ivljenja u moralnom istunstvu, kako u profesiji, tako i u svakodnevnom ivotu; potvruje se pravilo primum non nocere kao i obaveza uvanja profesionalne tajne; na se istie obaveza saradnje s ljekarom, kao i stalnog profesionalnog usavravanja.
enevska deklaracija (1948.)
Medicinska etika biljei brz razvoj poslije Drugog Svjetskog rata. Snaan doprinos tom razvoju dalo je, prije svega, Svjetsko medicinsko udruenje (World Medical Association) donosei brojne deklaracije, rezolucije i kodekse etikog ponaanja. Ovi dokumenti slue kao osnova za dalje usavravanje medicinske etike.
Helsinka deklaracija (1964.)
Na zasjedanju Svjetskog udruenja ljekara 1964. godine u Helsinkiju usvojen je etiki dokument koji je poznat kao Helsinka deklaracija,koja sadri preporuke svakom ljekaru koji se bavi klinikim ispitivanjima. Ponovljene su obaveze iz enevske deklaracije (1948. g.) i Meunarodnog kodeksa medicinske etike (London 1949.g.) Dopuna Helsinke deklaracije - preporuka za medicinske radnike koji se bave biomedicinskim istraivanjem vezanim za ljudske subjekte - prihvaena
je i revidirana od strane XXIX zasjedanja Svjetskog
udruenja ljekara u Tokiju 1975. godine.
Lisabonska deklaracija (1981.)
Deklaracija o pravima pacijenata usvojena je u Lisabonu, Portugal, na 34. Skuptini Svjetskog ljekarskog drutva 1981.Uzimajui u obzir mogue praktine, etike i zakonske tekoe ili dileme, ljekar treba uvijek raditi u skladu sa svojom savjeu i uvijek u najboljem interesu pacijenta. Ova deklaracija sadri neka od osnovnih prava koja medicinska profesija treba osigurati pacijentima.
Havajska deklaracija (1977.)
Usvojena od strane Svjetskog psihijatrijskog drutva 1977. godine na Havajima i potvrena na Generalnoj Skuptini Svjetskog psihijatrijskog drutva u Beu, 1983. godine.Detaljna analiza etikih stavova i smjernica Havajske deklaracije govori o tome da je ona u funkciji osnovnog naela Hipokratove zakletve uiniti sve to je mogue i na najbolji nain u interesu pacijenta, odnosno voditi rauna da mu se ne nanese bilo kakva teta.Deklaracija je prilagoena, naravno, specifinostima psihikih poremeaja, tj. ovoj kategoriji pacijenata.
Deklaracija Rancho Mirage
o medicinskoj edukaciji (1987.)
Usvojena na 39. Skuptini Svjetskog udruenja
ljekara,Madrid, panija, 1987. god. Medicinska edukacija je neprekidni proces uenja koji poinje prijemom na medicinski fakultet i zavrava se odlaskom u penziju i povlaenjem iz aktivne prakse. Prva reenica ove deklaracije u najkraem oslikava i njen sadraj. Navode se osnovni principi vezani za cilj i smisao medicinske edukacije da pripremi ljekare da lijee bolesti ljudi i da ublaavaju patnje kod bolesti koje su za sada neizljeive. Takoe, medicinska edukacija ui ljekare etikim standardima miljenja i ponaanja.