Professional Documents
Culture Documents
Upute Za Ispunjavanje Obrasca Ustavne Tuzbe
Upute Za Ispunjavanje Obrasca Ustavne Tuzbe
Upute Za Ispunjavanje Obrasca Ustavne Tuzbe
potom
(e-mail),
telefaksom
ili
U daljnjem tekstu nalaze se upute za ispunjavanje svakog dijela obrasca ustavne tube
posebno.
TOKA 3. - Dravljanstvo
Podatak o dravljanstvu potrebno
dravljanin.
je
upisati
iako
ste
hrvatski
pismena
Ustavni
sud
dostavlja
Vaem
Samo u sluaju da nemate punomonika, Ustavni sud dostavlja sva pismena u mjesto i
na adresu koju ste naznaili u ustavnoj tubi. Zato je vano da u ustavnoj tubi navedete
samo jedno mjesto i jednu adresu stanovanja, i to onu na kojoj e Vam sva pismena
iz Ustavnog suda biti izvjesno i sa sigurnou uruena.
Ako tijekom postupka pred Ustavnim sudom promijenite mjesto i/ili adresu stanovanja,
obavijest o toj promjeni odmah dostavite Ustavnom sudu.
B. PRAVNE OSOBE (toke 5. do 10.)
Svi traeni podaci o pravnoj osobi moraju biti istovjetni podacima upisanim u mjerodavne
registre koje vode nadlena sudska ili upravna tijela.
Od svih traenih podataka, podrobnije objanjenje zasluuje podatak o obliku pravne
osobe.
TOKA 6. - Oblik pravne osobe
Pravne osobe mogu imati razliite pravne oblike, od kojih su najei:
-
ustanova,
javna ustanova,
udruga,
sindikat,
politika stranka.
Republika Hrvatska ne moe biti nositeljica zatite ustavnih prava pa stoga nije
ovlatena podnijeti ustavnu tubu u postupku zatite ustavnih prava pred Ustavnim
sudom Republike Hrvatske (v. primjerice rjeenja U-III-2154/2007 od 5. studenog 2009.
i U-III-1709/2009 od 5. oujka 2013.).
Pravne osobe s javnim ovlastima mogu biti podnositelji ustavne tube. No,
doputenost ustavne tube pravnih osoba s javnim ovlastima ovisi o okolnostima
konkretnog sluaja i specifinim vezama koje odreena pravna osoba javnog prava ima s
dravom. Da bi ustavna tuba pravne osobe javnog prava bila doputena, ta pravna
osoba mora u ustavnoj tubi dokazati da je u konkretnom sluaju (sporu) u vezi s kojim
podnosi ustavnu tubu nastupala u privatnopravnom svojstvu, odnosno da je rije o
imovini pravne osobe javnog prava koja nije povezana s njezinom javnopravnom
zadaom (v. rjeenje U-III-738/2005 od 12. prosinca 2012.).
Opina, grad, upanija i Grad Zagreb ovlateni su podnijeti ustavnu tubu, ali samo
ako se njome trai zatita protiv neustavnih zahvata u njihovo ustavno pravo na lokalnu i
podrunu (regionalnu) samoupravu, tzv. komunalna ustavna tuba (v. rjeenje U-III462/2010 od 10. rujna 2013.).
C. PUNOMONIK PODNOSITELJICE/PODNOSITELJA (toke 11. do 14.)
Radnje u ustavnosudskom postupku moete poduzimati osobno ili preko punomonika
(lanak 24. stavak 1. Ustavnog zakona).
Ako je podnositeljica/podnositelj ustavne tube pravna osoba, nju u postupku pred
Ustavnim sudom moe zastupati zakonski zastupnik, ali i punomonik.
Ako se odluite za punomonika, obavezni ste potpisati mu posebnu
punomo za poduzimanje svih ili samo odreenih radnji u
postupku
pred Ustavnim sudom. Posebnu punomo morate
potpisati osobno.
Punomoi izdane za zastupanje ili obranu u sudskom ili upravnom
postupku ne vrijede kao posebne punomoi za podnoenje ustavne
tube. Za podnoenje ustavne tube uvijek mora biti izdana posebna punomo
(lanak 24. stavak 2. Ustavnog zakona).
Punomonik ne mora biti odvjetnik, ali je zbog posebnosti ustavnosudskog postupka
uvijek bolje angairati strunu osobu. Ako punomonik nije odvjetnik, njegova
posebna punomo za zastupanje mora biti ovjerena kod javnog biljenika.
Ako tijekom postupka pred Ustavnim sudom svom dotadanjem punomoniku otkaete
posebnu punomo za zastupanje, o otkazu punomoi odmah obavijestite Ustavni
sud.
Molimo odvjetnike koji rade u odvjetnikim uredima da:
- u rubriku pod tokom 11. upiu svoje osobno ime,
- umjesto upisivanja podataka, na mjesto
stave peat odvjetnikog ureda u kojemu rade,
predvieno
za
- peat odvjetnikog ureda obavezno stave na kraju ustavne tube, uz svoj vlastoruni
potpis,
- iako se na peatu odvjetnikih ureda najee nalaze i njihove adrese, adresu ureda
upiu i u rubriku pod tokom 13.
albi
protiv
razvrgnua
suvlasnike
PITANJA I ODGOVORI:
Kako se raunaju rokovi na dane?
Kako u dokazati da sam ustavnu tubu podnijela/podnio pravodobno,
odnosno u roku od 30 dana od dana primitka osporenog akta?
B. DRUGI POJEDINANI AKTI KOJI SE OSPORAVAJU (toka 18.)
Ustavnu tubu imate pravo podnijeti tek nakon to ste zaprimili pojedinani sudski akt
kojim je u posljednjem doputenom stupnju odlueno o Vaim pravima ili obvezama,
odnosno o sumnji i optubi da ste poinili kanjivo djelo. Ako smatrate da Vam je samo
tim aktom povrijeeno neko ustavno pravo, ustavnu tubu moete podnijeti samo protiv
njega.
Meutim, u istoj ustavnoj tubi imate pravo osporavati i pojedinane akte koje su
rjeavajui taj isti predmet - prethodno donijela druga nadlena tijela (sudovi nieg
stupnja i/ili tijela upravne ili javne vlasti).
To su oni pojedinani akti protiv kojih ste ve uloili doputena sredstva pravne zatite u
redovnom tijeku postupka (npr. prigovor, albu, tubu, reviziju i/ili dr.) i o kojima je u
redovnom tijeku postupka ve odlueno.
Ako smatrate da Vam je ustavno pravo povrijeeno i tim drugim pojedinanim
aktima, donesenima u istom predmetu, upiite podatke i o njima.
Toka 18. - Podaci o drugim pojedinanim aktima koji se osporavaju
Akti se navode kronolokim redom, i to tako da:
- prvo navedete akt suda vieg stupnja (npr. osporenu presudu nadlenog upanijskog
suda), a nakon toga akt suda nieg stupnja (npr. presudu nadlenog opinskog suda),
- ako ste ustavnom tubom osporili presudu ili rjeenje Visokog upravnog suda ili
upravnog suda, tada u prostor uz toku 18. upiite pojedinane akte koje ste osporavali
tubom ili zahtjevom pred Visokim upravnim sudom ili upravnim sudom.
Za svaki pojedini akt koji osporavate upiite podatke o:
- nazivu akta,
- nazivu tijela koje je akt donijelo,
- broju/oznaci predmeta,
- datumu donoenja akta, te
- predmetu o kojem se aktom odluivalo.
PRIMJERI - KAKO PRAVILNO UPISATI PODATKE UZ TOKU 18.?
Svaki pojedini primjer oznaen je drugom bojom i povezan je s odgovarajuim primjerom
iz toaka 15. i 16. te zajedno s njima ini cjelinu. Oznaka
obiljeava tu poveznicu.
Primjer a) iz toaka 15. i 16.:
Presuda Opinskog suda u Rijeci, broj: K-8/09 od 13. svibnja 2010. osuda za kazneno
djelo iz lanka 337. stavka 1. Kaznenog zakona - zlouporaba poloaja i ovlasti
Primjer b) iz toaka 15. i 16.
Rjeenje suca istrage upanijskog suda u Zagrebu, broj: 30-Kir-Us-153/12 od 9. svibnja
2012. - produljenje istranog zatvora u tijeku istrage, iz osnove sadrane u lanku 123.
stavku 1. toki 4. Zakona o kaznenom postupku
Primjer c) iz toaka 15. i 16.:
Presuda Prekrajnog suda u Zagrebu, broj: Pp 24 G-5297/10 od 6. listopada 2010. prekraj iz lanka 294. stavka 1. toke 1. Zakona o radu - ne voenje evidencije o
radnicima i radnom vremenu na propisani nain
Primjer d) iz toaka 15. i 16.:
- Presuda upanijskog suda u Zagrebu, broj: G-537/08 od 16. studenoga 2010. - alba
odbijena kao neosnovana
- Presuda Opinskog suda u Zagrebu, broj: P-560/07 od 13. lipnja 2008. odbijen
tubeni zahtjev radi utvrenja nitavim izvanrednog otkaza ugovora o radu i isplate plae
Primjer e) iz toaka 15. i 16.:
Presuda Opinskog suda u Slavonskom Brodu, broj: P-456/09-18 od 10. oujka 2011.
odbijen tubeni zahtjev radi naknade tete u vezi s prometnom nezgodom
Primjer f) iz toaka 15. i 16.:
Rjeenje Opinskog suda u Osijeku, broj: R1-4/11 od 26. svibnja 2012. razvrgnuta
suvlasnika zajednica na nekretninama civilnom diobom
Primjer g) iz toaka 15. i 16.:
Presuda Opinskog suda u Zagrebu, broj: P-3384/07-9 od 6. svibnja 2008. odbijena
tuba zbog nezakonite radnje slubene osobe u tijelu dravne uprave
Primjer h) iz toaka 15. i 16.:
Rjeenje Opinskog suda u Rijeci, broj: Ovr-631/07 od 18. prosinca 2010. - odreena
ovrha iseljenjem ovrenika, te uklanjanjem svih njegovih stvari iz stana i predajom
stana u posjed ovrhovoditelja
Primjer i) iz toaka 15. i 16.:
Presuda Trgovakog suda u Osijeku, broj: I/2 P-1734/10 od 24. travnja 2011.
odrava se na snazi rjeenje o ovrsi kojim se nalae isplata
TOKA 19. - Kako odrediti ustavno pravo koje smatrate povrijeenim i kako
naznaiti odredbu Ustava koja to pravo jami?
Ustavna tuba je posebno sredstvo ustavnosudske zatite kojim se tite pojedinana
ljudska prava i temeljne slobode zajamene Ustavom. Budui da su sadrana u Ustavu,
takva ljudska prava i temeljne slobode skraeno se nazivaju ustavnim pravom.
Zadaa Ustavnog suda nije ispitivanje povreda zakona do kojih moe doi u
postupcima pred nadlenim tijelima u kojima se odluivalo o Vaim pravima ili obvezama,
odnosno o sumnji ili optubi da ste poinili kanjivo djelo. Za otklanjanje takvih
povreda zakona propisani su brojni redovni i izvanredni pravni lijekovi o kojima
odluuju redovni sudovi u postupcima koji prethode ustavnoj tubi.
NAJEE POGREKE KOJE SE INE PRI PISANJU USTAVNE TUBE
a) Poistovjeivanje ustavne tube sa albom ili drugim sredstvom pravne
zatite pred redovnim sudovima
Unato dugogodinjoj i ustaljenoj praksi Ustavnog suda, velik broj podnositelja, odnosno
njihovih punomonika poistovjeuje ustavnu tubu s redovnim i izvanrednim sredstvima
pravne zatite u sudskim postupcima, pa u ustavnoj tubi pogreno navode razloge za
njezino podnoenje, poput ovakvih:
Citirane presude sudova pobijam iz svih zakonskih razloga, a osobito zbog:
- nepravilno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
- bitnih povreda odredaba parninog postupka,
- nepravilne primjene materijalnog prava.
ILI: - sudovi su u postupku poklonili vjeru iskazima svjedoka suprotne strane, a ne
onima koje sam ja predloio; - sudovi u postupku nisu ispitali sve svjedoke; - nalaz
vjetaka nije sainjen u skladu s pravilima struke; - miljenje lijenike komisije
nije uzelo u obzir sve lijenike nalaze; - uviaj ili rekonstrukcija dogaaja obavljena je
nepotpuno, itd.
Ustavnu tubu nemojte pisati kao da je rije o albi ili reviziji koju upuujete
redovnom sudu. Ustavni sud ne sudi meritorno o Vaim pravima i obvezama niti o
sumnji/optubi da ste poinili kanjivo djelo, ne utvruje i ne ispituje injenice vane za
donoenje odluke o biti stvari, niti samostalno ocjenjuje dokaze. To rade sudovi, odnosno
druga nadlena tijela dravne i javne vlasti koja meritorno odluuju o Vaim pravima i
obvezama.
Ustavni sud nije ni albeni ni revizijski sud. On ne odluuje o albama ili drugim
sredstvima pravne zatite protiv odluka sudova nieg stupnja, niti otklanja objektivne
povrede zakona u postupcima po izvanrednim pravnim lijekovima. To rade sudovi vieg i
najvieg stupnja, odnosno druga tijela dravne i javne vlasti vieg stupnja.
Ustavni sud ispituje povrede ustavnih prava, a ne povrede zakona. Zato se
sadraj ustavne tube razlikuje od sadraja "obine" albe ili drugog sredstva pravne
zatite koje podnosite redovnom sudu ili drugom nadlenom tijelu dravne ili javne vlasti,
a razlikuje se i od sadraja tube koju podnosite Visokom upravnom ili upravnom sudu.
Svaka nezakonitost ili nepravilnost - za koju tvrdite da postoji i da nije otklonjena u
10
Stoga pozivate li se u ustavnoj tubi na povredu zakona koju redovni sudovi vieg
stupnja odluujui o Vaoj albi nisu otklonili ili na povredu zakona koju su oni
sami uinili morate navesti razloge zbog kojih smatrate da je ta (navodna)
povreda zakona ujedno imala za neposrednu posljedicu povredu nekog Vaeg
ustavnog prava koje Vam jami Ustav Republike Hrvatske. Upravo u tom pitanju
podnositelji najee ine pogreke.
OBAVEZNO POVEITE POVREDU ZAKONA ZA KOJU SMATRATE DA JE UINJENA S
POVREDOM LJUDSKOG PRAVA ILI TEMELJNE SLOBODE KOJU VAM JAMI USTAV!
b) Pozivanje na odredbe Ustava koje ne sadre ustavno pravo
U velikom broju sluajeva navodna nezakonitost ili nepravilnost koju redovni sudovi nisu
otklonili ili su je sami poinili, a zbog koje ste odluili podnijeti ustavnu tubu, zapravo ne
dovodi do neposredne povrede nekog ljudskog prava ili temeljne slobode zajamene
Ustavom, pa u Ustavu nema mjerodavne odredbe na koju biste se mogli pozvati.
U takvim se sluajevima u ustavnoj tubi esto tvrdi da su navedenom nezakonitou ili
nepravilnou povrijeena temeljna naela na kojima poiva objektivni
ustavnopravni poredak zemlje ili pak da su povrijeene odredbe Ustava koje
propisuju ustavne zadae i naela na kojima poiva rad sudova i drugih tijela
dravne i javne vlasti, to nije pravilan pristup.
Ustavna tuba podnosi se samo zbog povrede nekog konkretnog ljudskog
prava ili temeljne slobode koju Ustav jami svakome pojedinano.
Nekoliko je odredaba Ustava koje se opetovano pogreno pojavljuju u ustavnim
tubama. Navodimo one na koje se u praksi podnositelji najee pozivaju, a koje ne
sadre ustavna prava u smislu lanka 62. stavka 1. Ustavnog:
lanak 3. Ustava: vladavina prava, jednakost, potivanje prava ovjeka, nepovredivost
vlasnitva itd. - to su objektivne vrednote ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske
koje slue za tumaenje Ustava
lanak 4. Ustava: naelo diobe vlasti kao temeljno naelo na kojemu je ustrojena
dravna vlast u Republici Hrvatskoj
11
12
ZABRANA DISKRIMINACIJE
lanak 14.
Uivanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurat e se
bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao to je spol, rasa, boja koe, jezik,
vjeroispovijed, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili drutveno podrijetlo,
pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, roenje ili druga okolnost.
lanak 1.
OPA ZABRANA DISKRIMINACIJE
1. Uivanje svih prava odreenih zakonom osigurat e se bez diskriminacije
na bilo kojoj osnovi kao to je spol, rasa, boja koe, jezik, vjera, politiko ili drugo
miljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini,
imovina, roenje ili drugi status.
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u mnogim svojim odlukama takoer
utvruje da jamstvo nediskriminacije nema samostalno znaenje, odnosno da nema
neovisnu egzistenciju, pa se samo na lanku 14. Europske konvencije ne moe zasnivati
zahtjev pred Europskim sudom.
db) lanak 14. stavak 2. Ustava naelo jednakosti svih pred zakonom
Ustav u lanku 14. stavku 2. propisuje naelo jednakosti svih pred zakonom,
odnosno prua jamstvo da e se zakoni u Republici Hrvatskoj na sve primjenjivati
jednako.
lanak 14. stavak 2.
Svi su pred zakonom jednaki.
Kad podnositelji ustavnih tubi tvrde da su im osporenim aktima povrijeena ustavna
13
prava, onda se najee i u najveem broju sluajeva pozivaju upravo na sadraj lanka
14. stavka 2. Ustava. On je u dosadanjoj ustavnosudskoj praksi zasigurno
najzastupljenija ustavna odredba u ustavnim tubama.
Pri ispitivanju eventualnih povreda ustavnog jamstva na jednakost pred zakonom,
sadranog u lanku 14. stavku 2. Ustava, Ustavni sud uvaava injenicu da je
osiguravanje jednake primjene zakona, odnosno jednakosti svih pred zakonom ustavna
zadaa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ne Ustavnog suda:
lanak 116. stavak 1.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu
primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
Zakon o sudovima ("Narodne novine" 28/13.) takoer propisuje:
lanak 20. toka 1.
Vrhovni sud Republike Hrvatske:
1.osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj
primjeni
Ako se u ustavnoj tubi pozivate na povredu jednakosti svih pred zakonom, propisanu
lankom 14. stavkom 2. Ustava, potrebno je:
- dobro poznavati pravna stajalita Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno
cjelokupnu sudsku praksu u primjeni spornog zakona u pojedinanim sluajevima,
- podrobno objasniti u emu se sastoji i prema komu/emu ste stavljeni u nejednak
pravni poloaj u primjeni odreenog zakona na Va konkretan sluaj, dakle, vlastiti
sluaj valja dovesti, kad god je to mogue, u vezu s ostalim slinim sluajevima i
obrazloiti u emu je on ustavnopravno specifian da bi morao biti ispitan pred Ustavnim
sudom.
- dobro paziti da se ne pozovete na povrede uinjene u postupku, jer lanak 14. stavak
2. Ustava ne sadri postupovna jamstva (procesne garancije) stranaka. Ako smatrate
da su u provedenim postupcima povrijeena neka Vaa postupovna prava
zajamena Ustavom, tada se pozovite na povredu ustavnog prava na pravino suenje,
sadranog u lanku 29. stavku 1. Ustava, jer to ustavno pravo obuhvaa i pravo na
pravino voenje sudskog postupka.
Zbog posebnih zahtjeva koji se postavljaju pri isticanju povrede jednakosti svih pred
zakonom, propisane lankom 14. stavkom 2. Ustava, preporuujemo da potraite
sudsku praksu i pravna stajalita Vrhovnog suda Republike Hrvatske na
njegovim web-internetskim stranicama (www.vsrh.hr) ili da u tom pitanju
zatraite strunu pravnu pomo.
Zakljuno!
Pri ocjeni o tome koje Vam je ustavno pravo povrijeeno, paljivo razmotrite
sadraj pojedinih ustavnih odredaba, uz stalno podsjeanje:
- da se kontrola zakonitosti provodi, odnosno da se povrede zakona
otklanjaju u postupcima pred redovnim sudovima, a ne pred Ustavnim sudom,
- da se u ustavnoj tubi ne bi smjeli pozivati na sve odredbe Ustava, jer mnoge
od njih ne sadre ustavna prava, a pojedine od onih to sadre ustavna prava
vrlo esto nisu mjerodavne u Vaem konkretnom sluaju (npr. lanak 26.
Ustava),
14
15
Primjer e):
Na albene navode da mi je tijekom postupka pred sudom prvog stupnja
onemoguena besplatna pomo tumaa iako ne razumijem hrvatski jezik, u
drugostupanjskoj presudi nije odgovoreno (ili: u drugostupanjskoj presudi je odgovoreno,
ali su albeni navodi odbijeni bez razboritog obrazloenja).
To je dovelo do povrede moga ustavnog prava na pravino suenje. U mom
sluaju postupak nije pravino voen, jer nisam imala besplatnu pomo tumaa iako ne
razumijem hrvatski jezik.
Pravo na pravino suenje zajameno mi je u lanku 29. stavku 1. Ustava, a
pravo na besplatnu pomo tumaa ako ne razumijem ili ne govorim jezik koji se
upotrebljava na sudu zajameno mi je u lanku 29. stavku 2. alineji 7. Ustava.
Primjer f):
Moji albeni navodi, prema kojima su tijekom dokaznog postupka pred sudom
prvog stupnja uporabljeni dokazi koji su pribavljeni na nezakonit nain, u
drugostupanjskoj presudi nisu razmatrani (ili: u drugostupanjskoj presudi se spominju,
ali su odbijeni bez razboritog obrazloenja).
Protuustavne radnje suda u dokaznom postupku, ali i propusti u albenom
postupku, doveli su do povrede moga ustavnog prava na pravino suenje. Postupak nije
pravino voen, jer su u postupku suprotno Ustavu - uporabljeni dokazi pribavljeni na
nezakonit nain, a protiv toga mi nije pruena djelotvorna sudska zatita.
Pravo na pravino suenje zajameno mi je u lanku 29. stavku 1. Ustava.
Zabrana uporabe dokaza pribavljenih na nezakonit nain u sudskom postupku propisana
je u lanku 29. stavku 4. Ustava.
Primjer g):
Protuustavno mi se sudilo i kanjen/kanjena sam za kazneno djelo za koje sam
ve pravomono osloboen/osloboena.
Ustav izrijekom zabranjuje ponovno suenje i ponovno kanjavanje za kazneno
djelo za koje sam ve pravomono osloboen/osloboena, pa je takvo postupanje
suda dovelo do neposredne povrede moga ustavnog prava da mi se ne sudi dvaput o
istoj stvari, to mi je zajameno u lanku 31. stavku 2. Ustava.
Primjer h):
Oitim propustima sudova, koji se nisu oitovali o svim mojim tubenim i albenim
navodima, potvren je nezakonit otkaz ugovora o radu od strane mog poslodavca vlasnika automehaniarske radionice u kojoj sam radio/radila. Takvim presudama sudova
povrijeeno je moje ustavno pravo na pravino suenje, zajameno lankom 29.
stavkom 1. Ustava. To je utjecalo i na povredu moga prava na rad, koje mi je
zajameno u lanku 54. stavku 1. Ustava.
Primjer i):
Oitim propustima sudova, koji su odbili sve moje dokazne prijedloge, a proveli
sve dokaze koje je predlagala protivna strana, potvrena je nepravovaljana oporuka iza
smrti moga supruga, ime je povrijeeno moje ustavno pravo na pravino suenje,
zajameno lankom 29. stavkom 1. Ustava. To je utjecalo i na povredu moga prava na
nasljeivanje, koje mi je zajameno u lanku 48. stavku 4. Ustava.
16
Zavrio sam studij predkolskog odgoja (VS) i imam poloen dravni struni ispit. Javio
sam se na natjeaj za odgojitelja u Djejem vrtiu AA u X. Ispunjavao sam sve uvjete
natjeaja, osim jednog (nisam imao ukupno 5 godina radnog staa, nego 4 godine i 8
mjeseci). Na natjeaj se javila jo jedna natjecateljica koja takoer nije
ispunjavala uvjete, ali za razliku od mene - nije imala poloen dravni struni ispit,
a ukupno je imala samo est mjeseci radnog staa.
Unato tome, na natjeaju je izabrana ta druga natjecateljica. Odluka o njezinom izboru
17
obrazloena je injenicom to je ona osoba enskog spola, a osobe enskog spola imaju
prednost u zapoljavanju s obzirom na prirodu poslova koji se u vrtiima obavljaju
(odgojitelji se kolokvijalno nazivaju i "tetama u vrtiu"). S obzirom da nijedno od nas
dvoje nije ispunjavalo formalne uvjete iz natjeaja, upravno vijee je donijelo odluku
da u radni odnos na odreeno vrijeme bude primljena podnositeljica, jer je osoba
enskog spola.
Sva sredstva pravne zatite koja sam uloio odbijena su kao neosnovana, s
obrazloenjem da je odluka donesena u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o
predkolskom odgoju i naobrazbi.
MJERODAVNO PRAVO:
10/97.) propisuje:
2. Izbor odgojitelja i strunih suradnika
lanak 26.
(1) Odgojitelji i struni suradnici biraju se na temelju javnog natjeaja.
(2) Javni natjeaj raspisuje upravno vijee.
(3) Natjeaj se objavljuje u dnevnom tisku. ()
(5) Ako se na raspisani natjeaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 24. ovoga
Zakona, moe se izabrati osoba koja ne ispunjava te uvjete.
(6) S osobom iz stavka 5. ovoga lanka zakljuuje se ugovor o radu na odreeno
vrijeme, do popune radnog mjesta osobom koja ispunjava propisane uvjete, a najdulje
do kraja pedagoke godine u kojoj je zasnovan radni odnos.
(7) Odluku o izboru odgojitelja i strunog suradnika na temelju natjeaja donosi
upravno vijee na prijedlog ravnatelja.
RAZLOZI ZBOG KOJIH SMATRAM DA JE DOLO DO DISKRIMINACIJE PO SPOLU U VEZI S USTAVNIM PRAVOM
IZ LANKA 44. USTAVA
lanak 14. stavak 1. Ustava propisuje da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i
slobode, neovisno o njegovom spolu. lanak 44. Ustava jami da svaki dravljanin
Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, biti primljen u javne slube.
Iscrpio sam doputeni pravni put propisan Zakonom o suzbijanju diskriminacije.
Stajalite upravnog vijea Djejeg vrtia AA koje je odluivalo o izboru natjecatelja u
postupku prijama u javnu slubu je diskriminatorno po svojoj naravi, jer pravi
nedopustivu razliku izmeu osoba enskog i mukog spola s obzirom na prirodu javne
slube, odnosno poslova koje ona obuhvaa, a u koju javnu slubu ima pravo biti
primljen, pod jednakim uvjetima, svaki dravljanin Republike Hrvatske. Konkretno,
stajalite prema kojem osoba ima prednost prilikom prijama u javnu slubu predkolskog
odgoja i naobrazbe samo zato to je enskog spola neposredno je protivno zabrani
diskriminacije po spolu, propisanoj lankom 14. stavkom 1. u vezi s lankom 44. Ustava.
Budui da mi nadleni sudovi u povodu sredstava pravne zatite koja sam podnio nisu
pruili pravnu zatitu, a radi se o povredama zakona koje dovode do povreda mojih
ustavnih prava, predlaem da Ustavni sud ukine osporene presude sudova, ali i odluku o
izboru natjecateljice nadlenog tijela javne vlasti.
Primjer c) iz toke 19.:
20. INJENICE I RAZLOZI NA KOJIMA TEMELJIM TVRDNJU DA SU MI POVRIJEENA USTAVNA PRAVA NA
PRISTUP SUDU I SUDSKU KONTROLU ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA
INJENICE:
18
Upravnom sudu u Zagrebu podnijela sam 26. lipnja 2013. godine. Upravni sud odbacio
je moju tubu zbog nepravodobnosti, s obrazloenjem da je zadnji dan roka istekao 22.
lipnja 2013. godine.
lanak 24. stavak 1. Zakon o upravnim sporovima ("Narodne novine"
broj 20/10. i 143/12.) propisuje:
MJERODAVNO PRAVO:
Upravni sud Republike Hrvatske napravio je oit propust pri raunanju rokova za
podnoenje tube u mom sluaju. Istina je da je rok od 30 dana isticao 22. lipnja 2013.
godine, ali je taj dan u Republici Hrvatskoj proglaen blagdanom (Dan antifaistike
borbe), pa se taj dan ne rauna kao zadnji dan roka za podnoenje tube. 23. i 24. lipnja
2013. su subota i nedjelja, a 25. lipnja je takoer blagdan (Dan dravnosti).
Oitim propustom Upravnog suda koji je odbacio moju tubu zbog nepravodobnosti, iako
sam je prema mjerodavnom materijalnom pravu podnijela pravodobno, dolo je do
povrede zakona koja je dovela do povreda mojih ustavnih prava. Nezakonitim
zaprjeenjem pristupa sudu povrijeeno je moje ustavno pravo da sud u pravino
voenom postupku ispita moj sluaj i odlui o mojim pravima. Nezakonitim rjeenjem
Upravnog suda istodobno mi je onemoguena i Ustavom zajamena sudska kontrola
zakonitosti rjeenja HZMO-a kojim je konano rijeeno o mom pravu na mirovinu.
V. POPIS PRILOENIH DOKUMENATA (toka 21.)
TOKA 21. - Dokumenti koje ste duni priloiti uz ustavnu tubu.
Da bi ustavna tuba bila potpuna, potrebno je da priloite dokumente navedene u
tokama od a) do e). Traeni dokumenti su sljedei:
a) posebna punomo
(zaokruite samo ako imate punomonika)
b) uz ustavnu tubu, jo i dvije preslike (fotokopije) ustavne tube
c) izvornik i ovjerovljeni prijepis ili c) dva ovjerovljena prijepisa osporenog akta
(zaokruite ono kombinaciju koju prilaete uz ustavnu tubu)
d) po dva primjerka preslika (fotokopija) ostalih pojedinanih akata donesenih u istom
predmetu koje takoer osporavate.
e) dokaz da ste ustavnu tubu podnijeli pravodobno.
PITANJA I ODGOVORI:
Kako u dokazati da sam ustavnu tubu podnijela/podnio pravodobno,
odnosno u roku od 30 dana od dana primitka osporenog akta?
U sluaju da nikako niste u mogunosti pribaviti presliku dostavnice suda (koja je jedini
19
akt kojim se pravovaljano dokazuje dan kad ste primili osporeni sudski akt), jo jednom
provjerite jeste li u toki 17. naveli toan datum primitka osporenog sudskog akta.
Tonost podatka o datumu primitka osporenog sudskog akta naveden u toki 17. Ustavni
sud provjerit e neposrednim uvidom u sudski spis.
mora
o
biti
datumu
potpisana
mjestu
(lanak
podnoenja
17.
stavak
2.
ustavne
tube
Ustavnog
PITANJA I ODGOVORI
1. OBJASNITE MI POLOAJ USTAVNOG SUDA UNUTAR USTROJSTVA DRAVNE
VLASTI.
2. U POSTUPKU JE DONESENO VIE POJEDINANIH AKATA. PROTIV KOJIH OD
NJIH PODNOSIM USTAVNU TUBU?
3. PRIMITKOM KOJEG SUDSKOG AKTA SAM ISCRPILA/ISCRPIO SVA DOPUTENA
SREDSTVA PRAVNE ZATITE U MOM SLUAJU, PA MI POINJE TEI ROK ZA
PODNOENJE USTAVNE TUBE?
4. KAD JE DOPUTENA REVIZIJA PROTIV PRAVOMONE DRUGOSTUPANJSKE PRESUDE
SUDA?
5. MOGU LI PODNIJETI USTAVNU TUBU PROTIV PRAVOMONE ODLUKE SUDA
AKO PRETHODNO PROTIV NJE NISAM PODNIO ALBU, ODNOSNO REVIZIJU KOJA JE
BILA DOPUTENA?
6. MOGU LI PROTIV PRAVOMONE DRUGOSTUPANJSKE PRESUDE SUDA PODNIJETI
USTAVNU TUBU AKO SAM PROTIV TE ISTE PRESUDE PODNIO NEKI DRUGI IZVANREDNI
PRAVNI LIJEK (IZUZIMAJUI REVIZIJU)?
7. NAVEDITE MI PRIMJERE AKATA KOJI SE NE SMATRAJU POJEDINANIM AKTIMA IZ
LANKA 62. USTAVNOG ZAKONA, PA USTAVNI SUD TAKVE USTAVNE TUBE ODBACUJE
ZBOG NENADLENOSTI. (link)
8. KAKO SE RAUNAJU ROKOVI NA DANE?
9. KAKO U DOKAZATI DA SAM USTAVNU TUBU PODNIJELA/PODNIO PRAVODOBNO,
ODNOSNO U ROKU OD 30 DANA OD DANA PRIMITKA OSPORENOG AKTA?
20
POLOAJ
USTAVNOG SUDA
UNUTAR
USTROJSTVA
Dravna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena je na naelu diobe vlasti, pri emu je
ograniena Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu)
samoupravu.
Dravna vlast dijeli se na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu:
- Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici
Hrvatskoj;
- predsjednik Republike je ef drave i jamac redovitog i usklaenog djelovanja te
stabilnosti cjelokupne dravne vlasti;
- Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast;
- sudovi obavljaju sudbenu vlast. Najvii redovni sud u zemlji je Vrhovni sud
Republike Hrvatske.
Ustavni sud Republike Hrvatske ne pripada ni u jednu od navedene tri grane dravne
vlasti - ni u zakonodavnu, ni u izvrnu, ni u sudbenu. On se stoga ne moe smatrati
tijelom dravne vlasti u smislu u kojem su to predsjednik Republike, Hrvatski sabor,
Vlada Republike Hrvatske i sudovi na elu s Vrhovnim sudom Republike Hrvatske najviim redovnim sudom u zemlji.
Ustavni sud ima poseban poloaj u odnosu prema tijelima dravne vlasti. On je
samostalno i neovisno ustavno tijelo. Ponekad se odreuje i kao etvrta dravna
vlast, odnosno kao svojevrsna "meuvlast". Ustavni sud kontrolira ustavnost i
zakonitost djelovanja sve tri grane dravne vlasti, to obuhvaa i zatitu ljudskih prava
i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom (ustavnih prava) u sluaju kad su ta prava
povrijeena pojedinanim aktima tijela dravne ili javne vlasti.
Nadlenost i djelovanje Ustavnog suda neposredno su ureeni Ustavom Republike
Hrvatske i Ustavnim zakonom. Taj se zakon donosi u postupku propisanom za promjenu
Ustava, pa stoga ima snagu samog Ustava.
Pravilo je da se na Ustavni sud ne bi trebali primjenjivati zakoni koji nemaju snagu
samog Ustava, jer sve takve zakone Ustavni sud moe ukinuti utvrdi li da su u
nesuglasnosti s Ustavom.
Drugi propisi, slabije pravne snage od zakona, ne primjenjuju se na Ustavni sud. Ustav je
propisao da se unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda ureuje njegovim poslovnikom, koji
donosi sam Ustavni sud. Na taj nain osigurana je neovisnost Ustavnog suda od svih
tijela dravne vlasti. Kao ustavna kategorija, Poslovnik Ustavnog suda ima snagu zakona.
2. U POSTUPKU JE DONESENO VIE POJEDINANIH AKATA. PROTIV
KOJIH OD NJIH PODNOSIM USTAVNU TUBU?
Nekoliko je pretpostavki koje moraju biti ispunjene za podnoenje ustavne tube. Sve
one moraju biti ispunjene kumulativno.
21
22
stoga to je te pojedinane akte donijelo tijelo upravne ili javne vlasti, a njima je
odlueno o Vaem pravu ili obvezi, odnosno o sumnji ili optubi da ste poinili kanjivo
djelo.
NASTAVAK U TOKI 3. POVEITE!
bilo
23
U ustavnoj tubi moete osporavati sudsku presudu koju je u povodu Vae albe
donio sud u posljednjem stupnju. Uz tu presudu, moete osporavati i prvostupanjsku
presudu suda kojom je odlueno o Vaoj krivnji i o kazni, ako je ona pravomono
potvrena od strane albenog suda.
b) Iznimno, samostalna ustavna tuba doputena je i protiv jednog rjeenja
donesenog prije no to je donesena pravomona kaznena presuda. To je pravomono
rjeenje o pritvoru/istranom zatvoru, odnosno pravomono rjeenje o produljenju
pritvora/istranog zatvora.
U ustavnoj tubi moete osporavati sudsko rjeenje to ga je u povodu Vae albe
donio sud u posljednjem stupnju. Uz to rjeenje, moete osporavati i prvostupanjsko
rjeenje suda kojim je odlueno o Vaem pritvoru/istranom zatvoru, ako je ono
pravomono potvreno od strane albenog suda.
NASTAVAK U TOKI 3. POVEITE!
24
25
PANJA
Ako Vrhovni sud odbaci Va zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone
presude, protiv takvog rjeenja ne moete podnijeti ustavnu tubu jer ga Ustavni
sud ne smatra aktom iz lanka 62. Ustavnog zakona u povodu kojega je nadlean
pruiti zatitu ustavnih prava.
rjeenja
rjeenja
rjeenja
rjeenja
istranog suca,
donesena u prvom stupnju kaznenog postupka,
vijea donesenih prije i u tijeku istrage,
koja se donose radi pripremanja glavne rasprave i presude, itd.
4.
KAD
JE
DOPUTENA
DRUGOSTUPANJSKE PRESUDE?
REVIZIJA
PROTIV
PRAVOMONE
26
1. Revizija
lanak 382.
Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:
1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi
200.000,00 kuna,
2) ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno
prestanku radnog odnosa ili radi utvrenja postojanja radnog odnosa,
3) ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama lanka
373.a i 373.b ovoga Zakona.
U sluajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovoga
lanka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka
u sporu ovisi o rjeenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja
vanog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni, primjerice:
1) ako o tom pitanju revizijski sud jo uvijek nije zauzeo shvaanje
odluujui u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a rije je o pitanju o
kojemu postoji razliita praksa drugostupanjskih sudova,
2) ako je o tom pitanju revizijski sud ve zauzeo shvaanje, ali je odluka
drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaanju koje nije podudarno s tim
shvaanjem,
3) ako je o tom pitanju revizijski sud ve zauzeo shvaanje i presuda se
drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaanju, ali bi osobito uvaavajui
razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i albenoga postupka,
zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili
meunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske,
Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda trebalo preispitati sudsku
praksu.
U reviziji iz stavka 2. ovoga lanka stranka treba odreeno naznaiti
pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz odreeno navoenje propisa i drugih
vaeih izvora prava koji se na njega odnose te izloiti razloge zbog kojih smatra
da je ono vano za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u
njegovoj primjeni.
Revizija se podnosi u roku od trideset dana od dana dostave
drugostupanjske presude.
U sluaju da podnesete reviziju protiv pravomone drugostupanjske presude, ali
Vrhovni sud Vau reviziju odbaci zbog nedoputenosti, pa Vi tek nakon toga podnesete
ustavnu tubu protiv pravomone drugostupanjske presude suda, ustavna tuba bit e
V am odbaena zbog nepravodobnosti. Budui da revizija nije bila doputena, ustavnu
tubu morali ste podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka pravomone
drugostupanjske presude.
PRAKSA USTAVNOG SUDA
Prema dosadanjoj ustavnosudskoj praksi, problemi s odreivanjem doputenosti
revizije rjeavani su na sljedei nain: ako je podnositeljica/podnositelj protiv
pravomone drugostupanjske presude podnijela/podnio reviziju, ali nije bila/bio
posve sigurna/siguran je li revizija u konkretnom sluaju doputena ili nije, protiv
pravomone drugostupanjske presude suda istodobno je podnijela/podnio i
ustavnu tubu, kako bi na Ustavnom sudu bila zaprimljena u otvorenom roku od
30 dana od dana primitka pravomone drugostupanjske presude suda.
Ustavni sud takve je ustavne tube stavljao na tzv. "ekanje", odnosno priekao
je ishod postupka po reviziji, kako bi Vrhovni sud utvrdio je li revizija doputena,
te je svoje postupanje s takvom ustavnom tubom prilagodio ishodu revizijskog
postupka.
27
Istodobno koritenje revizije i ustavne tube mora biti stroga iznimka! Ustavni sud
stavit e Vau ustavnu tubu na "ekanje" samo ako ocijeni da su postojali razlozi
zbog kojih niste bili u mogunosti sa sigurnou ocijeniti je li revizija bila
doputena ili nije.
5. MOGU LI PODNIJETI USTAVNU TUBU PROTIV PRAVOMONE ODLUKE
SUDA AKO PRETHODNO PROTIV NJE NISAM PODNIO ALBU, ODNOSNO
REVIZIJU KOJA JE BILA DOPUTENA?
Moe se dogoditi da ste podnijeli ustavnu tubu, a da protiv pojedinanog akta kojim je
odlueno o Vaim pravima ili obvezama, odnosno o tome jeste li poinili kanjivo djelo,
prethodno niste podnijeli:
-
28
Prema tome, neovisno o tome jeste li podnijeli neki od navedenih izvanrednih pravnih
lijekova koji Vam stoje na raspolaganju, ustavnu tubu morate podnijeti u roku od 30
dana od dana primitka pravomone presude suda.
7. NAVEDITE MI PRIMJERE AKATA KOJI SE NE SMATRAJU POJEDINANIM
AKTIMA IZ LANKA 62. USTAVNOG ZAKONA, PA USTAVNI SUD TAKVE
USTAVNE TUBE ODBACUJE ZBOG NENADLENOSTI.
Samo onaj pojedinani akt kojim je meritorno odlueno o biti stvari, odnosno o nekom
Vaem pravu ili obvezi, odnosno o sumnji ili optubi da ste poinili kanjivo djelo, a protiv
kojeg su iscrpljena sva doputena sredstva pravne zatite, jest pojedinani akt u smislu
lanka 62. stavka 1. Ustavnog zakona u povodu kojega je Ustavni sud - u postupku
pokrenutom ustavnom tubom - nadlean tititi Vaa ljudska prava i temeljne slobode
zajamene Ustavom (ustavna prava).
U Ustavnom sudu ustrojeno je v ijee za ispitivanje postojanja postupovnih
pretpostavki za odluivanje o ustavnim tubama. Sastavljeno je od troje sudaca
Ustavnog suda. To vijee donosi rjeenja o odbacivanju ustavnih tubi u sluajevima
kada ne postoje postupovne pretpostavke za voenje ustavnosudskog postupka,
propisane u lanku 32., lanku 68. stavku 2. i lanku 72. Ustavnog zakona. To vijee
odluuje i o tome moe li se neki pojedinani akt protiv kojeg je podnesena ustavna
tuba smatrati aktom u smislu lanka 62. stavka 1. Ustavnog zakona.
Popis pojedinanih akata koji se ne smatraju aktima u smislu lanka 62. stavka 1.
Ustavnog zakona, pa ih Ustavni sud ne ispituje, sainjen je prema stanju
dvadesetogodinje ustaljene ustavnosudske prakse.
Radi lakeg praenja, pojedinani akti o kojima Ustavni sud nije nadlean odluivati u
povodu ustavne tube razvrstani su po vrstama postupaka u kojima se donose. Popis tih
akata nalazi se u nastavku teksta, ali ga moete preuzeti i u posebnom dokumentu u pdf.
obliku koji se nalazi na istoj stranici na kojoj se nalaze i ove upute.
8. KAKO SE RAUNAJU ROKOVI NA DANE?
Rok za podnoenje ustavne tube rauna se na dane. Raunanje rokova na dane razlikuje
se od raunanja rokova na mjesece ili godine.
Prema lanku 64. Ustavnog zakona, ustavna tuba moe se podnijeti u roku od 30 dana
raunajui od dana primitka one odluke kojom je iscrpljen pravni put, dakle odluke koja
je pretpostavka za podnoenje ustavne tube.
POETAK ROKA
Kad se rauna na dane, rok poinje tei od nula sati (00:00 sati ujutro) prvog idueg
dana koji slijedi nakon dana u kojem ste primili odluku.
U rok se ne uraunava dan kad ste primili odluku (to jest, kad je dostava obavljena), ve
se za poetak raunanja roka uzima poetak prvog idueg dana.
29
TRAJANJE ROKA
Kad brojite 30 dana od dana kad je rok poeo tei, onda ne preskaete nijedan dan.
Raunaju se svi dani, pa i oni kad se ne radi.
Tako rok moe poeti tei u subotu, ali i na blagdane (jer ste odluku primili dan ranije, za
vrijeme radnog dana), a unutar sljedeih 30 dana raunate i nedjelje i eventualne
blagdane nita ne preskaete!
ZAVRETAK ROKA
Rok u pravilu zavrava u 24:00 sata (u pono!) posljednjeg, 30. dana roka.
Meutim, kad posljednji dan roka pada na dan kad sud ne radi, rok istjee protekom
prvoga idueg radnog dana.
Dan kad sud ne radi moe biti:
- nedjelja,
- blagdan,
- koji drugi dan kad sud ne radi (npr. subota).
PRIMJER
Zadnji dan roka istie 25. prosinca. 25. prosinca je blagdan, pa taj dan ne
uraunavate u rok. Meutim, i 26. prosinca je blagdan, pa ni taj dan ne
uraunavate u rok. Ako 27. prosinca sluajno pada u nedjelju, ni taj dan ne
uraunavate u rok. U takvoj situaciji rok Vam istjee 28. prosinca u 24:00 sati.
30
SAM
31
KAZNENI POSTUPAK
-
32
33
34
35
PREKRAJNI POSTUPAK
-
36
37
38
39
40
rjeenje Vrhovnog suda kojim je odbaena revizija protiv rjeenja Vrhovnog suda (U-III1187/20013)
rjeenje kojim je odbijen prijedlog podnositelja kao tuenika za preotvaranje glavne
rasprave zakljuene 2007. (U-III-1236/2013)
rjeenje kojim je naloeno predujmljivanje trokova postupka za izvoenje dokaza
vjetaenjem (U-III-4607/2013)
rjeenje Vrhovnog suda kojim je odbaen prigovor protiv rjeenja Visokog upravnog suda
(U-III-125/2014)
rjeenje kojim je odbaen kao nedoputen prigovor podnositelja (nasljednika) protiv
rjeenja o nasljeivanju jer se podnositelj odrekao prava na prigovor i rjeenje o
nasljeivanju je postalo pravomono danom donoenja (U-III-812/2014)
41
rjeenje kojim je odlueno o prijedlogu za povrat u prijanje stanje (U-III-130/2006, UIII-1065/2009, U-III-1119/2014)
rjeenje kojim je odbijen prijedlog za ispravak pravomone presude (U-III-4550/2008, UIII-813/2011, U-III-1311/2011)
rjeenje kojim je odbijen prijedlog podnositelja da se predlagatelju osiguranja naloi
polaganje jamevine (U-III-1250/2006)
rjeenje kojim je odbijen prijedlog za ukidanje klauzule pravomonosti (U-III-1775/2007,
U-III-3299/2013)
rjeenje o odbaaju revizije izjavljene u steajnom postupku (U-III-864/2009)
rjeenje o dosudi (rjeenja U-III-2891/2008, U-III-64552/2009, U-III-3025/2011)
rjeenje o nagradi za rad podnositeljici kao steajnoj upraviteljici (U-III-1928/2008)
rjeenje kojim nije prihvaena ponuda podnositelja za kupnju nekretnina steajnog
dunika (U-III-935/2008)
rjeenje kojim je odbaen prijedlog za ponavljanje likvidacijskog/registarskog postupka
(U-III-3394/2009, U-III-1387/2010)
rjeenje kojim je odreen upis zakljuenja steajnog postupka i brisanje subjekta (U-III41827/2009)
rjeenje kojim je odbaen prijedlog za ponavljanje postupka (U-III-1377/2014)
rjeenje kojim je provedba rjeenja o privremenoj mjeri Trgovakog suda odreena za
dan (U-III-1342/2011)
rjeenje o namirenju razlunih vjerovnika (U-III-5686/2008, U-III-5291/2011)
zakljuak o odreivanju este prodaje u steajnom postupku nekretnina i pokretnina
steajnog dunika (U-III-2892/2012)
rjeenje Visokog trgovakog suda o odbaaju kao nedoputene albe protiv
prvostupanjske presude jer podnositelj nema pravni interes za podnoenje albe budui da
je u cijelosti uspio u parnici (U-III-4474/2012)
rjeenje o odbaaju tube sukladno lanku 186.a ZPP-a (U-III-5929/2012)
rjeenje kojim je odbaen prijedlog za imenovanje privremenog zastupnika steajnom
duniku (U-III-6446/2012)
rjeenje kojim je utvreno da se tuba smatra povuenom (U-III-2988/2013, U-III5974/2013)
rjeenje kojim nije doputena podnositeljeva preinaka tube s novim tuenikom (U-III3453/2013)
rjeenje kojim je prihvaen zahtjev za osiguranje parninih trokova (U-III-4192/2013)
rjeenje o prijedlogu podnositeljice kao protivnice osiguranja za izdavanje naloga za
brisanje predbiljebe zalonog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama
podnositeljice (U-III-5013/2013)
rjeenje Visokog trgovakog suda kojim je rijeeno da e se postupak nastaviti pred
drugim sucem pojedincem Trgovakog suda (U-III-58/2014)
rjeenje Visokog trgovakog suda kojim je odbijen prijedlog podnositelja za dopunu
rjeenja tog suda (U-III-1865/2014)
OVRNI POSTUPAK
-
42
43
44
45
46
47
rjeenje Ope sjednice Vrhovnog suda o zahtjevu za izuzee predsjednika Vrhovnog suda
(U-III-2206/2008, U-III-6291/2011, U-III-5351/2013)
rjeenje predsjednika upanijskog suda o zahtjevu za izuzee (U-III-128/1996, U-III1126/2000, U-III-1734/2008, U-III-2012/2014)
rjeenje predsjednika Opinskog suda o zahtjevu za izuzee suca tog suda (U-III809/2000, U-III-2062/2005, U-III-2002/2012, U-III-489/2014)
rjeenje predsjednika Upravnog suda u Splitu o izuzeu suca (U-III-5170/2013)
rjeenje predsjednika Visokog trgovakog suda o odbijanju zahtjeva za izuzee suca,
predsjednika steajnog vijea u predmetu (U-III-1969/2002, U-III-4073/2010)
rjeenje predsjednika Trgovakog suda kojim je odbijen prijedlog za obnovu spisa (U-III1071/1999, U-III-1912/2006)
rjeenje predsjednika upanijskog suda kojim je odbijen zahtjev podnositelja za
prepisivanje spisa (U-III-3291/2006)
rjeenje Vrhovnog suda kojim je odbaen zahtjev za jedinstvenom primjenom zakona (UIII-2577/2007, U-III-1517/2009, U-III-1707/2012)
obavijesti, odgovori, oitovanja dravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima (UIII-301/1996, U-III-3820/2008, U-III-4562/2012)
rjeenje Drugostupanjske zdravstvene komisije Ministarstva unutarnjih poslova (U-III1100/1999)
suglasnost na Izmjene Generalnog urbanistikog plana Korule (U-III-1093/1994)
ispravak Odluke o izmjenama i dopunama Prostornog plana (bive) opine Metkovi (UIII-702/1999)
miljenje Uprave pomorstva Ministarstva pomorstva, prometa i veza (U-III-620/1999)
javni oglas Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka (U-III506/1999)
odluka skuptine lovake udruge (U-III-460/1998)
odluka Dravnog sudbenog vijea kojom se ne odobrava/odobrava voenje kaznenog
postupka protiv suca (U-III-45/1997, U-III-2805/2003, U-III-3050/2007, U-III1987/2014)
odluka Dravnog sudbenog vijea o privremenom udaljenju od obnaanja dunosti suca
(U-III-254/2001, U-III-3742/2008)
odluka Dravnog sudbenog vijea kojim je odbijen zahtjev za uvid u prijavu o imovini
sutkinje Prekrajnog suda (U-III-311/2014)
odluka Dravnoodvjetnikog vijea RH o privremenom udaljenju od obavljanja
dravnoodvjetnike dunosti (U-III-5723/2011, U-III-5745/2012)
odluka Dravnoodvjetnikog vijea kojom je protiv podnositeljice pokrenut stegovni
postupak (U-III-11/2012, U-III-5745/2012)
rjeenje Izvrnog odbora Hrvatske odvjetnike komore kojim je podnositelju obustavljeno
obavljanje odvjetnike djelatnosti do pravomonog okonanja disciplinskog postupka
pokrenutog protiv njega (U-III-2765/2012)
obavijest Dravnog sudbenog vijea o neimenovanju sudaca upanijskog suda u Zlataru
(U-III-1026/1997)
rjeenje Disciplinskog suda Hrvatske odvjetnike komore o zahtjevu za izuzee
predsjednice Vijea Disciplinskog suda (U-III-505/2009)
dopis Graevinske inspekcije, Ureda za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove,
graditeljstvo i zatitu okolia kojim je podnositelju odgovoreno na njegovu prijavu
bespravne gradnje (U-III-568/1998)
obavijest Gradskog zavoda za planiranje razvoja grada i zatitu okolia, Grada Zagreba
kojom se podnositelji obavjetavaju da se ne prihvaa njihova primjedba na prijedlog
Generalnog urbanistikog plana Grada Zagreba (U-III-2607/2003)
odluka Upravnog vijea Sveuilita u X. (U-III-1205/1997)
odgovor Vlade RH povodom upita u vezi s invalidskom mirovinom (U-III-4098/2003)
dopis Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove Hrvatskog sabora kojim odgovara na
prigovor u vezi s listom kandidata koji udovoljavaju uvjetima za lanove Povjerenstva za
odluivanje o sukobu interesa (U-III-5549/2012)
izvjee Odbora za Ustav, Poslovnik i politiki sustav Hrvatskog sabora o izboru kandidata
za pukog pravobranitelja objavljenog na internetskoj stranici Hrvatskog sabora (U-III5566/2012)
odluka Hrvatskog koarkakog saveza (U-III-854/1994)
odluka o promjeni naziva ulica Grada Vukovara (U-III-2310/2001)
miljenje Komisije za Statut, Poslovnik i propise, Gradske skuptine Grada Zagreba (UIII-622/1998)
odluka Zastupnikog doma Hrvatskog dravnog sabora o razrjeenju predsjednika i
lanova Nacionalnog vijea za visoku naobrazbu (U-III-722/2000)
48
49
obavijest Policijske uprave zagrebake kojom je podnositelj pozvan platiti novanu kaznu
(U-III-6132/2012)
obavijest Vrhovnog suda kojom je podnositelj obavijeten o datumu odravanja sjednice
vijea tog suda (U-III-5307/2012)
dopisi sudova, drugih dravnih i lokalnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima (U-III413/1996, U-III-577/2007, U-III-2748/2008, U-III-936/2010, U-III-4035/2011, U-III4756/2012)
dopis Europskog suda za ljudska prava (U-III-5035/2012)
zapisnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljita Agencije za plaanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju RH (U-III-855/2013)
odluke Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju RH (U-III818/2013)
potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave zagrebake (U-III2065/2013)
opomena pred ovrhu Opinskog dravnog odvjetnitva (U-III-3185/2013)
obavijest/poziv Ministarstva unutarnjih poslova RH kandidatima/kandidatkinjama za upis
u program srednjokolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u
kolskoj godini 2013/14, objavljenog 30.08.2013. na web stranicama tog ministarstva (UIII-4848/2013)
dopis Vlade RH Ministarstvu pravosua i Ministarstvu financija (U-III-2004/2013)
zakljuak gradonaelnika kojim je odbijen prigovor na zakljuak Gradskog ureda za
zdravstvo (U-III-378/2014)
odluka osiguravajueg drutva o otklonu naknade tete za tetni dogaaj (U-III915/2014)
50
ZNAENJE KRATICA
Ustav - Ustav Republike Hrvatske
("Narodne novine", broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.)
Ustavni sud - Ustavni sud Republike Hrvatske
Vrhovni sud - Vrhovni sud Republike Hrvatske
Upravni sud - Upravni sud Republike Hrvatske ili Upravni sud u Osijeku, Rijeci, Splitu i
Zagrebu
Visoki upravni sud - Visoki upravni sud Republike Hrvatske
Visoki trgovaki sud - Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske
Visoki prekrajni sud - Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske
Ustavni zakon - Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02. - proieni tekst)
Poslovnik - Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske
("Narodne novine" broj 181/03., 16/06., 30/08., 123/09., 63/10., 121/10., 19/13.,
37/14. i 83/14. - proieni tekst)
Europski sud - Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu
Europska konvencija - Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijea
Europe
("Narodne novine - Meunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - proieni tekst, 8/99. ispravak, 14/02. i 1/06.)
HZMO - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
AA, BB - oznaka za naziv pravne osobe (ustanove, banke i dr.)
XY - oznaka za osobno ime
X - oznaka za naziv grada
RH - Republika Hrvatska
ZPP - Zakon o parninom postupku
Tijelo dravne vlasti - tijelo zakonodavne, sudbene ili izvrne vlasti, odnosno tijelo
dravne uprave
Tijelo javne vlasti - tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili tijelo
pravne osobe s javnim ovlastima
51