Definiranje pojmova

sociologije migracija
Student: Emir Katana 298
Profesor: Senadin Lavi
Asistent: Amer Osmi

Poeci i ranija istraivanja

migracija
Migracije se kao predmet istraivanja poinju javljati u
spisima ranih teoretiara stanovnitva u 19. stoljeu.
Robert Thomas Malthus prvi i najistaknutiji meu njima je
smatrao migracije neizbjenom posljedicom
prenasljeneosti. To se dogaa jer stanovnitvo raste
geometrijskom, a sredstva za ivot tek aritmetikom
progresijom to je prema Malhtusu prirodna zakonitost.
Karl Marx je osudio Malthusa za reakcionarno stajalite
po kome su bijeda, pomor i rat neizbjene posljedice
populacijskog rasta. On je za siromatvo okrivio
kapitalistike poduzetnike i njihovu pohlepu za
maksimalnim profitom, zbog ega namjerno odravaju
niske nadnice.

Ravensteinovi zakoni
migracija
Do pred kraj 19. stoljea vladalo miljenje da
migracije ne podlijeu nikakvim pravilima ili
zakonitostima to je ustanovio William Farr
W. Farr izazvao kolegu Ravensteina da izloi
rezultate svojih statistikih istraivanja pred
Kraljevskim statistikim drutvom u Londonu
Njegov izvjetaj objavljen 1885. godine kao
lanak u asopisu Journal of the Royal
Statistical Society pod naslovom Zakoni
migracija.

 Navodimo ih prema autorovoj formulaciji:

1. a) veliki dio naih migranata pree samo kratku distancu i migranti naeni u odreenom centru
apsorpcije rasti e tim sporije to se poveava razdaljina do tog mjesta
b) migranti koji prelaze duge razdaljine openito preferiraju odlazak u neki od velikih centara
trgovine i industrije
2. a) konsekventno se dogaa univerzalno pokretanje i razmjetaj populacije, proizvodei
migrajskijske struje usmjerene k velikim centrima trgovine i industrije koji apsorbiraju migrante
b) stanovnitvo u neposrednoj okolini nekog brzo rastueg grada nahrupi u njega, tako nastale
praznine u ruralnoj populaciji ispunjavaju se migrantima iz udaljenih okruga sve dok se privlana sila
nekoga od naih naglo rastuih gradova ne pone osjeati korak po korak, u najudaljenijih uglovima
kraljevstva.
c) proces disperzije obrnut je procesu apsorpcije i pokazuje sline karakteristike.
3. svaki glavni tok migracija proizvodi kompenzirajui kontratok
4. stanovnici gradova manje su migratorni nego stanovnici ruralnih dijelova zemlje
5. pokazuje se da su ene predominantne meu migrantima na 'kratke staze'
6. naao sam da je napredak sredstava transporta i razvitak proizvodnje i trgovine vodio porastu
migracija.
7. loi ili opresivni zakoni, veliki porezi i neprivlana klima, neprihvatljiva drutvena okolina i ak
prisila, svi su proizvodili i jo uvijek proizvode migracijske tokove, ali nijedan od tih tokova ne moe
se komparirati u obimu sa onim koji proizlazi iz elje inherentne veine ljudi da sebi poboljaju
materijalno stanje.

 U svom drugom radu u kojemu je analizu proirio na

Evropu i Sjevernu Ameriku postavio je jo openitiju
generalizaciju koja se tie ranih industrijskih ruralnourbanih migracija, ali se rijetko navodi.
Zakon: Svi ljudi imaju potrebu poboljati svoje
materijalne uvjete
Okvirni uvjeti: u odnosu prema resursima u gradovima
postoji podnaseljenost i vii ivotni standard, a na selu
prenaseljenost i siromaniji standard. Migracije ne
podlijeu nikakvom ogranienju administrativne vrste.
Zakljuak: migracijski tok tee iz sela u grad.

Definiranje migracija
Svaka migracija ukljuje kretanje, ali svako kretanje nije migracija.
Demografija migracije promatra kao jednu od najvanijih sastavnica kretanja
stanovnitva i prikazuje je kao mehaniko kretanje (uz fertilitet i mortalitet kao
organska kretanja)
Kretanje u prostoru ili teritorijalna mobilnost, nesumnjivo je nadreujui
superordinirani pojam u definiranju migracijskog fenomena
Standing upozorava da teritorijalna mobilnost kao svoje sastavnice ukljuuje
etiri dimenzije koje se esto brkaju i ne razlikuju, a vane su za bolje
razumijevanje ireg fenomena mobilnosti i posebno migracija. To su promjene
vezane uz ljude u pokretu, a tiu se prostora, prebivanja, vremena i aktivnosti.
Prvo, pojam mobilnosti implicira fiziko kretanje od jednog do drugog mjesta,
drugi aspekt kretanja kroz prostor ili naputanja nekog prostora odnosi se na
razdaljinu i ona se esto svodi na puki pomak u prostoru mjeren kilometrima, trei
aspekt populacijskog kretanja je temporalna dimenzija. Osnovno je pitanje
koliko neki ljudi trebaju biti odsutni iz nekog mjesta da bi ih se smatralo
migrantima. etvrti aspekt: Populacijska mobilnost obuhvaa ne samo prostorno
premjetanje tekueg boravka nego i aktivnosti. Neka osoba moe promijeniti
mjesto aktivnosti, a da ne mijenja tekue ili uobiajeno mjesto stanovanja.

 Mogu se razlikovati razliiti migracijski tokovi i procesi. Moderne

migracije mogu biti unutranje i meunarodne, dobrovoljne i prisilne,
ekonomske i politike i sl.
Migracije za nae potrebe moemo razvrstati u tri temeljne grupe:
opte, specijalne i kombinirane.
Jednu od najopenitijih definicija dao je Baker prema kome je migracija
'in seljenja iz jedne prostorne jedinice u drugu'. Ne samo da se ona
moe promijeniti na svaki aspekt ljudske migracije nego se isto tako
moe odnositi i na migracije ivotinja.
Slian pristup ima i Harold Sounders s tim to on eksplicitno govori o
ljudskoj migraciji kao o onim kretanjima kojima ljudi pojedinano ili
kolektivno mijenjaju svoje mjesto prebivanja.
U istom duhu Hoffmann-Nowotny 'svaki prelazak osobe na drugo
mjesto' smatra migracijom. Ima autora koji se i u novije vrijeme dre
jednostavnog i univerzalnog odreenja poput Wagnera koji smatra da
je migracija 'svaka promjena glavnog boravita neke osobe'.

 D. Wrong smatra da se termin migracije obino

upotrebljava generiki za oznaavanje vie ili manje
permanentne promjene boravita
Everet Lee predlae sloeniju definiciju prema kojoj se
migracija u irem smislu definira kao permanentna ili
polupermanentna promjena mjesta boravka kojoj se ne
postavlja nikakvo ogranienje s obzirom na razdaljinu
seljenja ili dobrovoljnost odnosno nedobrovoljnost ina
niti se ini razlika izmeu vanjske i unutranje
migracije.
Migrant se obino definira kao selitelj (mover) koji
mijenja politiko podruje svog uobiajenog prebivanja.

 Opte definicije migracija ipak najvie odgovaraju geografskom poimanju

migracija za koje je bitno upravo kretanje ljudi u fizikom prostoru na
stanovitoj razdaljini s ciljem relativne trajnosti novog boravita.
Kombinirani tip definicija povezuje opti karakter migracija sa nekom
njihovom posebnom odrednicom. Takve su obino rjenike i
enciklopedijske definicije.
Prema New Webster's Dictionary migracija je:
1) akt ili neki sluaj preseljenja iz jedne zemlje, regije ili mjesta u drugo
2) akt ili sluaj preseljenja iz jednog podruja u drugo u potrazi za radom.
Mjeovito odreenje migracija moe ukljuivati i elementarnu socioloku
odrednicu, odnosno specifikaciju koja upuuje na drutveni karakter tog
ina ako ve ne i procesa.
Sinha i Ataullah prostornom i vremenskom dodaju upravo sociolokokulturalno odreenje kada kau da se radi o 'kretanju i scoijalnoj
integraciji'.

 Migracije kao proces mogu se konceptualizirati i u smislu

serije faza ponaanja. Standing razlikuje sedam distinktivnih
momenata u kojima se moe nai svaki pojedinac.
1. bez pomisli na migraciju
2. pomisao na migraciju, ali odbaena
-za neodreenu budunost
-privremeno, temeljem mogunosti
3. namjeravana migracija, ali vrijeme i/ili odredite nesigurno
4. migracija u tijeku
5. migracija zavrena
6. migracija provedena i ponovljena
7. migracija provedena, povratak u podruje porijekla ili
mjesto prethodnog prebivanja.

Tipologija migracija
Migracijske klasifikacije i tipologije se mogu i same klasificirati ili tipologizirati
u tri grupe:
a) univerzalne
b) opte
c) posebne.
Jedna od najjednostavnijih i najpostojanijih univerzalnih klasifikacija dijeli
migracije na dobrovoljne i nedobrovoljne odnosno prisilne i dobrovoljne.
Jednodimenzionalna dvolana podjela se odnosi na vanjske i unutranje
migracije. Misli se naravno na migracije preko i unutar dravnih granica.
S obzirom na trajanje Kant razlikuje: sluajne ili privremene, trajne ili
periodine i definitivne migracije.
Autori Sinha i Ataullah klasificiraju migracije prema volumenu na: masovne,
umjerene i slabe, a isti autori iz prostorne perspektive dijele migracije na:
interkontinentalne, meunarodne, unutardravne i lokalne.
Smith dijeli unutranje migracije na etiri grupe: migracija iz sela u grad,
migracija iz grada na selo, migracija iz jedne provincije u drugu, migracija iz
jednog sela u drugo.

 Najstariju poznatu klasifikaciju unuranjih migranata

predloio je Ravenstein temeljei je na prijeenoj
razdaljini.
a) lokalni migrant-mijenja svoje mjesto prebivanja
unutar iste zajednice ili okruga
b) kratko-putujui migrant- mijenja svoje mjesto
prebivanja u susjednoj zajednici ili okrugu
c) dugo putujui migrant- prevaljuje razdaljine preko
granica susjedne zajednice ili okruga
d) postupna migracija- tip migracija u kojem se
tijekom vremena savladavaju i due razdaljine, ali u
vie kraih migracijskih koraka.

 Relativno jednostavnu klasifikaciju suvremenih meunarodnih

migranata predloio je Appleyard.
-permamnetni, ukljuujui osobe koje su migrirale
-privremeni radnici na ugovor, obino polukvalificirani ili
nekvalificirani koji ostaju u zemljama primitka odreeno razdoblje,
obino dvije godine
-privremeni profesionalni tranzitanti, profesionalni ili kvalificirani
radnici koji se sele od jedne do druge zemlje, obino kao zaposlenici
internacionalnih ili mjeovitih kompanija
-prikriveni ili ilegalni radnici, iji ulazak vlada zemlje primitka moe,
ali i ne mora sankcionisati
-traitelj azila, koji prelaze granice i potrauju status temeljem
politike diskriminacije
-izbjeglice, prema definiciji UN Konvencije o statusu izbjeglica 1951.

 Fairchild je krianjem dva kriterija dobio etiri tipa

migracija: invaziju, osvajanje, kolonizaciju i imigraciju.
Autor ilustrira svoje tipove historijskim primjerima.
Vizigotsko pustoenje Rima za njega je najbolji primjer
invazije. Osvajanje je oblik migracije u kome narod
vie kulture poduzima agresiju, a kolonizacija je kad
dobro utemeljena, napredna i fiziki snana drava
naseljava novo otkrivenu i slabo naseljenu zemlju.
Imigracija je individualno motivirano miroljubivo
kretanje izmeu dobro ustanovljenih zemalja na
priblino istom stepenu civilizacije.

 Petersen je podijelio migracije u pet irokih klasa: primitivne, prisilne, prinudne,

slobodne i masovne.
Primitivne migracije su poslejdica ekolokog potiskivanja. Pritom se ne misli na puka
lutanja primitivnih ljudi kao takva nego ba na kretanje koje proizlazi iz ovjekove
nemogunosti da se nosi sa prirodnim silama. Primitivne migracije obiljeavaju
besciljna kretanja cijelih grupa ljudi u prostoru.
Nedobrovoljne migracije Petersen dijeli u dvije kategorije: prisilne i iznuenje.
Dok je kod primitivnih migracija aktivirajui agent ekoloki pritisak kod naslinih je to
obino drava ili njoj odgovarajua socijalna institucija. Iznuene migracije su one kod
kojih migranti zadravaju stanovitu samostalnost u odluivanju hoe li ostati ili e otii
u potragu za sigurnijim utoitem. O prisilnom naputanju doma govori se onda kada
migranti vie nemaju nikakvu priliku odluivanja.
U slobodnim migracijama odluujui element je volja migranata. Primjer su
prekomorske migracije u 19. stoljeu iz Evrope u Novi svijet i one obino zapoinju kao
pionirske.

 Studij migracija kao i drugih drutvenih fenomena uvelike ovisi o raspoloivim

podacima iz razliitih izvora. Naravno kvaliteta i pouzdanost podataka uvelike
odreuju vrijednost rezultata analize.
U uem smislu migracijski podaci se mogu svrstati u tri grupe: stalni, anketni i podaci
derivirani iz popisa stanovnitva. Pod stalnim podacima misli se na kontinuirano
slubeno praenje svih ili nekih aspekata preseljenja ljudi.
Iz podataka o stanovnitvu nekog podruja ili zemlje i broja migranata lako se
izraunaju migracijske stope.

stopa vanjskih migracija= V/S x 1000

stopa unutranjih migracija= U/S x 1000
neto migracijska stopa= U-V/S x 1000
ukupna migracijska stopa= U+V/S x 1000

Pri emu V oznaava broj vanjskih migranata, U broj unutranjih migranata, a S

stanovnitvo odreenog podruja sredinom godine.

Push i pull faktori

Nesumnjivo ljudska migracija ostavlja vee ili manje socijalne,
ekonomske i kulturne posljedice kako na podruje porijekla tako i na
novo odredite migranata.
Klasifikacija faktora potiskivanja-privlaenja prema Bougueu.
-push faktori: nepovoljna privredna situacija, nezaposlenost,
politika ili vjerska diskriminacija, odstupanje od vrijednosnog
sustava unutar neke grupe ili zajednice, loi uvjeti osobnog
razvitka, prirodne kataklizme.
-pull faktori: bolje mogunosti zaposlenja, vee zarade, povoljnije
prilike profesionalnog napredovanja i razvoja, ukupni ivotni uvjeti,
ovisnost o lanovima obitelj,t e eljama i potrebama prikljuenja,
privlanost novih i atraktivnih sredina.

 Hvala na panji.