UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ

Ul. Vojvode Miia br. 52 Doboj

Osobe koje ucestvuju u

transportu

-SEMINARSKI
RAD-

DOBOJ, 2015

I - POJAM, ZNAAJ I PRAVNI IZVORI

1. Pojam ugovora
2. Znaaj drumskog prevoza

3 Vrste prevoza i ugovora

4. Pravni izvori
II - ZAKLJUIVANJE, TOVARNI LIST I ELEMENTI UGOVORA
1. Zakljuivanje
2. Tovarni list
3. Bitni elementi ugovora
III - OBAVEZE I PRAVA STRANAKA
1. Obaveze drumskog prevoznika
1.1. Stavljanje motornog vozila na raspolaganje poiljaocu
1.2. Preuzimanje stvari na prevoz
1.3. uvanje stvari primljenih na prevoz
1.4. Prevoz stvari
1.5. Postupanje po uputstvima imaoca prava
1.6. Isporuka poiljke primaocu (predaja stvari)

2. Obaveze poiljaoca
2.1. Obavjetavanje o prevozu i predaja potrebnih dokumenata
2.2. Pakovanje i oznaavanje stvari (priprema poiljke)
2.3. Utovar stvari
2.4. Plaanje naknade za prevoz
3. Obaveza primaoca
3.1. Plaanje naknade za prevoz
3.2. Istovar stvari
IV - ODGOVORNOST STRANAKA
1. Odgovornost drumskog prevoznika
2. Odgovornost poiljaoca
V - PRESTANAK PRAVA IZ UGOVORA
1. Prestanak ugovora
2. Zastara potraivanja

I - POJAM, ZNAAJ I PRAVNI IZVORI

1. Pojam ugovora

Ugovor o prevozu stvari drumom (cestom) je takav ugovor kojim se drumski

transporter, uz naknadu obavezuje poiljaocu, da e stvari iji je transport
dozvoljen, unutar odreenog ili odredivog roka, u neoteenom stanju prevesti
(premjestiti) iz mjesta otpreme u mjesto opredjeljenja i tamo ih staviti na
raspolaganje poiljaocu ili licu koje on odredi. Pojam ovog ugovora ne odstupa
bitno od opteg pojma ugovora o prevozu. On se razlikuje po konkretizaciji
linosti prevoznika, prevoznom putu i sredstvima prevoza.
Sredstvo prevoza je ta injenica koja daje karakteristike ostalim. Sredstvo
prevoza jeste motorno vozilo, a pod motornim vozilom se podrazumijeva
vozilo koje se pokree mehanikom snagom sopstvenog motora neovisno od
postojanja ina ili elektrinih vodova. Pod pravila drumskog prevoza potpadaju
i kombinovana vozila, prikolice i poluprikolice (CMR, lan 1).
Ovaj ugovor sve vie dobija meunarodni znaaj. Ugovor ima meunarodni
karakter kada se mjesto preuzimanja i mjesto opredjeljenja, prema ugovoru,
nalaze u dvjema razliitim dravama (CMR, lan 1).

2. Znaaj drumskog prevoza

Drumski prevoz ima najduu tradiciju, a do industrijske revolucije i najvei
znaaj. Tehnoloka otkria vezana za parnu mainu ila su u korist
eljeznikog transporta, tako da drumski prevoz tek poetkom ovoga vijeka
ponovno oivljava da bi puni znaaj doivio poslije pedesetih godina. S
obzirom na ekonomske i druge karakteristike drumski prevoz ima znaajnu
ulogu u privrednom ivotu svake zemlje i predstavlja konkurenciju drugim
granama saobraaja.
Prednosti drumskog transporta ogledaju se, ukratko, u ovome: mogue je
obaviti direktan prevoz stvari po principu od vrata do vrata odnosno od
skladita do skladita; lake se koriste prednosti integralnog prevoza
primjenom modernih transportnih sudova (kontejnera, paleta); pogodniji je
za prevoz manjih koliina stvari ili stvari specifinih osobina; koritenjem
zaobilaznih ili sporednih puteva lake se savladavaju saobraajne smetnje
na pojedinim relacijama; jeftinija je izgradnja prevoznih sredstava, osobito
za pojedine vrste prevoza stvari (kamioni hladnjae, cisterne); lake se
kombinuje sa prevozom iz ostalih grana saobraaja, eljeznikim i
pomorskim naroito, i na kraju, drumski transport je pogodan za prevoz za
vlastite potrebe poslovnih subjekata.
Nedostaci ovog vida prevoza su, prije svega, u sljedeem: nije pogodan za
istovremeni prevoz velikih koliina stvari, mada se formiraju zbirni
transporti (konvoji); tee se prevozi naroito kabasta roba; vezan je za
vremenske prilike i najzad, prevozna sredstva su podlonija kvarovima,
nego to je sluaj u pomorskom ili eljeznikom prevozu.

3 Vrste prevoza i ugovora

Od vrste drumskog prevoza ovisi njegov pravni reim. Postoji niz

specijalnih pravila kojima se reguliu pitanja znaajna za odreenu vrstu
drumskog prevoza, posebno u sferi autonomnog prava. Ona su skoro
unificirana kada se radi o karakteristikama vozila, posadi, sigurnosnim
propisima, osiguranju, prelasku dravne granice i dr.

Drumski prevoz, a time i ugovori u vezi sa njim, mogu se podijeliti po

razliitim kriterijima. Uobiajeno je da se prema predmetu prevoza drumski
transport dijeli na prevoz putnika, prevoz stvari (robe) i prevoz prtljaga pa u
tom pravcu postoje razliita pravila u zakonu. Po nainu organizovanja
prevoza putnika i stvari postoji javni drumski prevoz i prevoz za vlastite
potrebe. Javni prevoz obavljaju poslovni subjekti (transportne organizacije)
kao svoju registrovanu djelatnost na bazi ugovora sa poslovnim
partnerima. Prevoz za vlastite potrebe podrazumijeva prevoz putnika i
stvari radi zadovoljavanja sopstvenih potreba i ne obuhvata vrenje
prevoznikih usluga treim licima.

Javni drumski prevoz se obavlja kao prevoz u linijskom i slobodnom

drumskom saobraaju. Linijski (redovni) prevoz se odvija po unaprijed
utvrenom redu vonje, sa unaprijed odreenom polaznom i krajnjom
stanicom i meustanicama. Cijena i ostali uslovi prevoza su unaprijed
utvreni tarifom, a prevoznik je obavezan donijeti tarife i objaviti ih na
uobiajen ili propisan nain. U slobodnom drumskom prevozu, ugovorom
se odreuje prevozni put, cijena i uslovi prevoza, mada i za ovaj vid
transporta prevoznici mogu unaprijed donijeti uslove poslovanja i tarife. U
literaturi je uobiajeno da se drumski transport razvrstava i prema vrsti
poiljki na prevoz denanih poiljki i prevoz kamionskih poiljki (tereta).

Mjeoviti (kombinovani) prevoz, koji se dosta koristi, postoji onda kada se,
na osnovu ugovora o prevozu, transport stvari vri angaovanjem
prevoznih sredstava iz razliitih grana saobraaja (kamion, eljeznica,
brod). U tom sluaju, kod meunarodnog prevoza transport se odvija na
osnovu jedinstvene isprave o kombinovanom (multimodalnom) prevozu i
jedinstvene naknade za prevoz. Isprava moe glasiti po naredbi ili na
donosioca i moe biti prenosiva ili neprenosiva. Postoji jedinstvena
odgovornost prvog transportera, kao organizatora meunarodnog
kombinovanog prevoza, za cijeli mjeoviti prevoz. Ako se motorno vozilo
prenosi jednim dijelom puta morem, eljeznicom, unutranjim vodama ili
vazdunim putem, ali bez istovara, tada se primjenjuju pravila CMR na cio
prevozni put.

4. Pravni izvori

Razvojem drumskog saobraaja ustanovljena su posebna pravila koja se

zasnivaju na posebnostima drumskih prevoznih sredstava, putevima
prevoza i zahtjevima sigurnosti transporta, te ekonomskim ciljevima
korisnika prevoza. Pravila su predmet regulisanja nacionalnih i
meunarodnih izvora (konvencija), poto i u ovoj oblasti postoji unifikacija
prava na meunarodnom planu. Na meunarodnom nivou znaajno je
pomenuti dvije konvencije: jedna, koja se odnosi na oblast meunarodnog
prevoza stvari i druga, koja se odnosi na carine i fiskalna davanja. To su:
Konvencija o ugovoru za meunarodni prevoz robe drumom (eneva,
1956), poznatija pod skraenim imenom CMR konvencija i Carinska
konvencija o meunarodnom prevozu robe na osnovu karneta TIR

(eneva, 1959), krae TIR konvencija. Postoji i niz drugih meunarodnih

akata koji se odnose na posadu vozila, putne oznake, signalizaciju, prevoz
opasnih stvari, fiskalni reim drumskih vozila u meunarodnom prevozu.
Formirano je nekoliko meunarodnih asocijacija u ovoj oblasti:
Meunarodna unija za drumski transport (IRU), Meunarodna unija za
javni saobraaj (UITU), Meunarodna drumska federacija (IRF), Evropska
organizacija za drumski prevoz rashladne robe i dr.

U domaem pravu drumski saobraaj regulisan je nizom zakonskih akata

koji se odnose na organizaciju i funkcionisanje saobraaja, bezbjednost,
nadzor i kontrolu te druga pitanja relevantna za odvijanje drumskog
prevoza. Osnovni pravni izvori za ugovorno pravo su Zakon o obligacionim
odnosima i specijalni zakoni. Zakon o unutranjem cestovnom prometu
regulie materiju: javnog prevoza, prevoza za line potrebe, prevoza za
posebne namjene, autobusne stanice, stajalita i teretne autostanice i
inspekcijski nadzor. S obzirom na dominantan meunarodni karakter ovog
ugovora daljnje izlaganje e biti, uglavnom, ogranieno na njegove
meunarodne aspekte kao i rjeenja sadrana u ZOO.

II - ZAKLJUIVANJE, TOVARNI LIST I ELEMENTI UGOVORA

1. Zakljuivanje

Ugovor o prevozu stvari u drumskom saobraaju je neformalan i moe se

zakljuiti na bilo koji nain. Za neke vrste ugovora zakon moe odrediti
nain zakljuivanja. Ima shvatanja da je ovaj ugovor formalan, pa i realan,
posebno u meunarodnom transportu. Kod prevoza stvari u drumskom
saobraaju postoji, naelno, sloboda ugovaranja. Prevoznik prima stvari na
prevoz kada se postigne saglasnost sa poiljaocem. Za pojedine vrste
stvari vrijede posebna pravila, ali se ona odnose na izvrenje ugovora. U
linijskom prevozu sloboda ugovaranja je donekle ograniena.

Ovaj ugovor spada u kategoriju adhezionih ugovora to je odlika ugovora i

u drugim oblastima transporta. U odnosu na druge grane saobraaja u
drumskom prevozu vei znaaj imaju poslovni obiaji, a takoe, i opti
uslovi poslovanja. Opte je usvojen stav u meunarodnoj praksi, a to je
nalo mjesto i u naoj sudskoj praksi, da je voza prevoznika (ofer)
ovlaten na zakljuenje ugovora. Ovlatenja i pravnu valjanost izjava
vozaa treba procjenjivati po pravilima obligacionog prava koja se odnose
na punomostvo, voza je punomonik po zaposlenju (ZOO, lan 98.). On
je ovlaten za zakljuenje ugovora o prevozu ukoliko je to u okviru
redovnog poslovanja prevoznika i ugovor zakljuuje pod uobiajenim
uslovima.

2. Tovarni list

I u drumskom prevozu stvari postoji prevoznika isprava u vidu tovarnog

lista. Izdavanje tovarnog lista vri se na zahtjev poiljaoca ili prevoznika.
Nepostojanje, neispravnost ili gubitak tovarnog lista ne utie na postojanje i
valjanost ugovora o prevozu stvari (ZOO, lan 656; CMR, lan 4). Tovarni
list predstavlja dokaz o zakljuenom ugovoru, uslovima ugovora i prijemu
stvari od strane prevozioca. Te injenice mogu se dokazivati i drugim
pravnim sredstvima.

Tovarni list se izdaje u tri originalna primjerka: prvi ide poiljaocu, drugi
prati poiljku, a trei ostaje prevozniku. Ako stvari koje se prevoze moraju
biti utovarene u razliita vozila ili se prevoze razliite vrste stvari ili su stvari
podijeljene u grupe, svaka strana (poiljalac i prevoznik) moe zahtijevati
izdavanje posebne isprave za svako vozilo ili svaku vrstu stvari ili svaku
grupu stvari, odnosno koliinu robe (CMR, l. 5).

Obavezni sastojci tovarnog lista su: datum i mjesto izdavanja tovarnog

lista; ime i adresa poiljaoca kao i ime i adresa primaoca; ime i adresa
prevoznika, identifikacija prevoznog sredstva; mjesto i datum preuzimanja
stvari kao i mjesto isporuke (mjesto utovara i istovara); uobiajeni opis
stvari koje se prevoze i nain pakovanja, broj paketa, i njihove oznake,
bruto masa (teina) poiljke ili koliina izraena na drugi nain; trokovi u
vezi sa prevozom (trokovi prevoza, dodatni trokovi, carine i drugi izdaci);
instrukcije vezane za carine i druge formalnosti te spisak isprava priloenih
uz tovarni list. Stranke mogu navesti u tovarnom listu i druge podatke koje
smatraju korisnim, a naroito: oznaku o pretovaru, koje trokove poiljalac
preuzima na sebe, plaanja izvrena u trenutku isporuke, deklaraciju o
vrijednosti stvari, instrukcije o osiguranju tereta, rok prevoza i drugo.

Poiljalac odgovara za sve trokove i tetu koja nastane unoenjem

netanih ili nepotpunih podataka u tovarni list ili to uini prevozilac na
zahtjev poiljaoca. Prevoznik nije obavezan da ispituje ispravnost
dokumenata koji se prilau. Stoga je poiljalac odgovoran za svaku tetu
prouzrokovanu nedostatkom, nedovoljnou ili neispravnou tih
dokumenata i podataka u njima. Kada je prevoznik vrio provjeru podataka
unesenih u tovarni list (broj koleta, oznaku, spoljnje stanje stvari i
ambalae) svoje primjedbe unosi u tovarni list. Ako prevoznik ne upie
nikakve primjedbe u tovarni list, zakonska je pretpostavka da su stvari i
ambalaa primljeni na prevoz u dobrom spoljnjem stanju kao i da broj i
oznaka koleta odgovara podacima iz tovarnog lista (CMR, l. 9).
Dozvoljeno je suprotno dokazivati, ali je teret dokaza na prevozniku.

Poiljalac i prevozilac se mogu sporazumjeti da se izda prenosivi tovarni

list koji glasi po naredbi ili na donosioca. U tom sluaju, na primjerku
originala, koji se predaje poiljaocu, mora biti naznaeno da se radi o
prenosivom tovarnom listu jer samo taj primjerak ima znaaj hartije od
vrijednosti. Na ostala dva originalna primjerka samo se upisuje notifikacija
da je izdat prenosivi tovarni list. Prenosivi tovarni list, kao hartija od
vrijednosti, mora sadravati potpise poiljaoca i prevoznika odnosno

njihovih punomonika. Poto se radi o individualnoj hartiji od vrijednosti

potpisi ne mogu biti u vidu faksimila. Tovarni list se prenosi indosamentom
ako glasi po naredbi odnosno prostom predajom kada glasi na donosioca.
Na oblik i pravna dejstva indosamenta shodno se primjenjuju pravila
mjeninog prava, osim pravila o regresu. Umjesto tovarnog lista prevoznik
moe izdati potvrdu o prijemu stvari na prevoz (ZOO, lan 657).

Za potrebe poiljaoca i prevoznika moe se izdati prepis tovarnog lista

odnosno prenosivog tovarnog lista. Na svakom prepisu mora biti vidno
oznaeno da se radi o prepisu kao i upozorenje da se na osnovu prepisa
ne moe raspolagati sa stvarima (poiljkom).

3. Bitni elementi ugovora

Po prirodi posla, bitni sastojci ugovora o prevozu stvari drumom su:

ugovorne strane, primalac, mjesto otpreme i mjesto opredjeljenja, stvari
koje se prevoze i naknada za prevoz. Uobiajeno je da se prilikom prijema
stvari na prevoz izdaju tovarni list ili potvrda o prijemu stvari na prevoz u
koje se unose odreeni podaci.

Otuda se sastojci tovarnog lista uzimaju najee kao bitni elementi

ugovora o prevozu stvari drumom.

Pored ugovornog prevoznika (vozara) moe se pojaviti podprevoznik

(podvozar) i uzastopni prevoznik. Podprevoznik je lice kome ugovorni
prevoznik (vozar) povjeri izvrenje cijelog ili dijela ugovora o prevozu stvari
drumom, po pravilu, on ne potpisuje tovarni list. Uzastopni prevoznik je lice
koje, na osnovu ugovora o prevozu zakljuenog izmeu poiljaoca i
prevoznika i jedne prevozne isprave, uestvuje kao jedan od vozara u
prevozu stvari (izvrenju ugovora). Postoje bitne razlike u odgovornosti
podprevoznika i uzastopnog prevoznika.

III - OBAVEZE I PRAVA STRANAKA

1. Obaveze drumskog prevoznika

1.1. Stavljanje motornog vozila na raspolaganje poiljaocu

Motorno vozilo koje prevoznik stavlja na raspolaganje poiljaocu treba da

omogui bezbijedno i pravilno izvrenje prevoza. Ugovorom se odreuje,
najee, tip vozila koje vri prevoz. Kada ugovorom nije odreen tip vozila
smatra se da je izbor preputen prevozniku i on je duan obezbijediti vozilo
koje je pogodno za namjeravani prevoz, ako uslove prevoza poznaje. Kada
okolnosti posla ne zna, prevoznik je obavezan dostaviti vozilo koje
uobiajeno koristi u poslovima sa poiljaocem, a ako toga nema onda ono
koje odgovara najmasovnijim vrstama prevoza. Prevoznik angauje
iskusno i obueno osoblje koje moe izvriti ugovoreni prevoz.

Vozilo se postavlja na mjesto odreeno ugovorom, odnosno na mjesto

utovara, ako to moe uiniti bez opasnosti za vozilo. Ako mjesto utovara
nije odreeno prevoznik je duan postaviti vozilo na najblie mjesto koje

ispunjava uslove za utovar. Vozilo se postavlja na mjesto utovara

ugovorenog dana i sata. U sluaju da sat nije odreen, prevoznik je duan
vozilo postaviti ugovorenog dana, ali najkasnije u vrijeme koje omoguava
utovar stvari prije isteka radnog vremena poiljaoca. O postavljanju vozila
prevoznik obavjetava poiljaoca ili lice koje on odredi. Kada vozilo ranije
stigne, poiljalac moe preduzeti radnje utovara, ali ako ne koristi
blagovremeno dostavljeno vozilo snosi posebnu naknadu - dangubninu. Za
neblagovremeno dostavljanje vozila prevoznik odgovara kao za docnju u
izvrenju ugovora.

1.2. Preuzimanje stvari na prevoz

Preuzimanje stvari je zbirni pojam za niz radnji koje prevoznik pojedinano

ili u vezi sa drugim radnjama mora preduzeti da bi stekao detenciju stvari.
Tu spada provjera stanja i mase (teine) poiljke, pregled oznaka, prijem
stvari i dokumenata, a prema okolnostima sluaja i utovar stvari. Prilikom
preuzimanja stvari prevoznik je duan da kontrolie tanost navoda u
tovarnom listu u pogledu broja koleta i njihovih oznaka i brojki, kao i
spoljnje stanje poiljke i njenog pakovanja (CMR, lan 8). Svoje rezerve
upisuje u tovarni list i one obavezuju poiljaoca, ako se on sa tim izriito
saglasio u tovarnom listu. Prevoznik nije obavezan da kontrolie bruto
masu stvari ili njihovu koliinu izraenu na drugi nain, niti sadrinu paketa,
ali poiljalac moe zahtijevati provjeru. Prevoznik ima pravo na naknadu
trokova provjere i rezultati se unose u tovarni list (CMR, lan 8).

1.3. uvanje stvari primljenih na prevoz

Prevoznik, kao detentor, obavezan je uvati stvar da bi je zatitio od treih

lica i transportnih rizika i, naelno, u nepromijenjenom stanju predao
prevezenu stvar, primaocu. Obaveza vremenski traje od momenta prijema
do predaje stvari. Ovu obavezu prevoznik moe izvriti bilo u svojstvu
prevoznika ili skladitara, zavisno od prirode radnje i okolnosti sluaja. Ako
angauje tree lice, na teret i rizik imaoca prava na stvari, prevoznik
odgovara za izbor toga lica, a trokovi se odreuju ugovorom ili obiajem.
Trokovi uvanja koji nastanu uslijed neopravdanog odugovlaenja
izvrenja prevoza padaju na teret samog prevoznika.

1.4. Prevoz stvari

Obaveza prevoza stvari je osnovna, jer poiljalac zakljuenjem i izvrenjem

ugovora oekuje premjetanje stvari, prevoz od mjesta otpreme u mjesto
opredjeljenja. U slobodnom prevozu drumom ova obaveza se regulie
ugovorom, dok su kod linijskog prevoza mnogi elementi ove obaveze
unaprijed odreeni.

Prevozni put je linija kretanja koju vozilo treba da pree iz mjesta otpreme do mjesta
opredjeljenja. U linijskom prevozu on je utvren redom vonje, a u slobodnom
odreuje se ugovorom i prevoznik je duan izvriti prevoz ugovorenim putem (ZOO,
lan 661). Ako prevozni put nije ugovoren, tada je prevoznik duan stvari prevesti
onim putem koji najvie odgovara interesima poiljaoca. To se postie

kombinacijom zahtjeva brzine, ekonominosti i sigurnosti. Duina prevoznog puta,

koja utie na cijenu prevoza, moe se odrediti na razliite naine (autokarta,
eljezniki daljinar, putem brojila vozila i dr.). Duinu prevoznog puta predstavlja onaj
put koji je vozilo stvarno prelo ukljuujui potrebna (nuna) odstupanja, skretanja

Prevoznik je duan da izvri prevoz u ugovorenom roku, a ako rok prevoza

nije ugovoren prevoz treba izvriti za vrijeme koje je uobiajeno za prevoz
takve stvari, s obzirom na vrstu i duinu puta kao i vrstu vozila. Vrijeme
prevoza poinje tei od isteka vremena za utovar, odnosno isteka dodatnog
vremena za utovar tereta i obuhvata rok otpreme i rok prevoenja. Rok
otpreme je vrijeme nakon utovara stvari do momenta kada prevoenje treba
da pone. On se odreuje ugovorom, a esto je odreen optim uslovima
poslovanja prevoznika. Rok prevoza je vrijeme od isteka roka otpreme do
predaje tovarnog lista primaocu. Optim uslovima odreuje se vrijeme prevoza
koje ugovorom moe biti produeno ili skraeno. Rok prevoza kao i rok
otpreme ne tee za vrijeme smetnji koje nastanu bez krivice prevoznika.
Ako prevoz stvari nije mogue izvriti u ugovorenom roku i pod ugovorenim
uslovima prevoznik je obavezan traiti uputstva od lica ovlatenog za
raspolaganje teretom. Kada imalac prenosivog tovarnog lista nije poznat
instrukcije e traiti od poiljaoca. Prevoznik e preduzeti mjere radi zatite
interesa imaoca prava, ako u razumnom roku ne dobije potrebne instrukcije za
postupanje. To podrazumijeva ovlatenje prevoznika da stvar istovari, da je
preda na uvanje ili da je sam uva na teret i rizik imaoca prava, uzimajui u
obzir karakter smetnji i okolnosti sluaja. Prevoznik ima pravo na naknadu
trokova koje je imao uslijed smetnji nastalih bez njegove krivice.
1.5. Postupanje po uputstvima imaoca prava

Mogunost davanja uputstava, kojima se mijenjaju nalozi sadrani u ugovoru,

postoji kod svih ugovora o prevozu stvari. Ona u sutini znai izmjenu ugovora
jednostranom izjavom volje, pa ak, i izjavom volje lica koje nije uestvovalo u
zakljuivanju ugovora (imaoca prenosivog tovarnog lista). Naknadna uputstva
predstavljaju manifestaciju raspolaganja poiljkom. Ta uputstva moe davati
poiljalac, primalac i imalac prenosivog tovarnog lista.

Ako nije izdat prenosivi tovarni list, poiljalac moe u toku prevoza pa sve do
predaje tovarnog lista drugom licu, davati naloge prevozniku u smislu: da se
obustavi prevoz stvari; da se stvar vrati u mjesto otpreme; da se stvar preda
drugom primaocu; da se stvar uputi u drugo mjesto opredjeljenja; da se
predaja stvari odloi. Iste naloge moe izdavati i primalac pod uslovom da je
poiljalac u tovarni list upisao takva ovlatenja primaoca ili mu je predao svoj
primjerak tovarnog lista ili ako je stvar stigla u mjesto opredjeljenja. Nalozi
moraju biti izdati u pisanoj formi uz potvrdu o njihovom prijemu od strane
prevoznika.

Ovlateni imalac prenosivog tovarnog lista ima iskljuivo pravo i on moe

raspolagati poiljkom, pod uslovom da su ispunjene sve obaveze koje
proizlaze iz tog papira. Instrukcija se unosi u prenosivi tovarni list i potvruje
potpisom imaoca tog papira, u protivnom, ne proizvodi pravna dejstva.

Nije doputeno viestruko davanje uputstava. Naime, ako imalac prava

(poiljalac, primalac, imalac prenosivog tovarnog lista) naredi predaju stvari
drugom licu to drugo lice nema pravo da imenuje drugog adresata (CMR, lan
12).

Ovlateno lice koje se poslui svojim pravom na davanje instrukcija duno je

prevozniku naknaditi odgovarajue trokove i tetu koja nastane za
prevoznika. Obavezno je pruiti jemstvo za trokove i tetu, ako prevoznik to
zahtijeva.

Prevoznik ne moe odbiti primljena uputstva ako je izvrenje naloga mogue,

da se ne vri razdvajanje poiljke, ili se ne nanosi teta drugom korisniku
prevoza, da se naknade trokovi, odnosno prui valjana garancija za trokove
i tetu te ako izvrenje naloga nije protivno carinskim i drugim imperativnim
propisima. Neopravdano odbijanje uputstava povlai odgovornost prevoznika.

1.6. Isporuka poiljke primaocu (predaja stvari)

Isporuka poiljke, u sutini, obuhvata predaju stvari, predaju dokumenata kao i
radnje primaoca vezane za njihovo prihvatanje. Lica koja su ovlatena da
prime uredno prispjelu poiljku su primalac (lice oznaeno u ugovoru ili
tovarnom listu), njegov punomonik, a nekada i tree lice bez posebnog
ovlatenja. Isporuka stvari se vri u mjestu opredjeljenja koje je odreeno
ugovorom odnosno prevoznim dokumentom ili naknadnim uputstvima. Ukoliko
nije posebno utvreno, pretpostavlja se da je to mjesto adresa primaoca.
Po prispijeu poiljke u mjesto opredjeljenja prevoznik je duan, bez
odlaganja, obavijestiti primaoca i staviti mu stvari na raspolaganje, kao i
predati duplikat tovarnog lista. Kada stvari prispiju u mjesto opredjeljenja, tada
i sam primalac ima pravo zahtijevati predaju tovarnog lista i stvari, ako ispuni
uslove predviene ugovorom. Preuzimanjem stvari i tovarnog lista, primalac
se obavezuje da isplati naknadu za prevoz, ako to drugo nije odreeno
ugovorom ili u tovarnom listu. Kada primalac smatra da nije duan isplatiti
prevozniku onoliko koliko se od njega zahtijeva, da bi mogao vriti prava iz
ugovora, on treba sporni iznos da poloi kod suda (ZOO, lan 670). Poto je
prenosivi tovarni list hartija od vrijednosti, njegov imalac je duan predati papir
prevozniku prilikom preuzimanja poiljke.
Istovar stvari vri primalac, ako ugovorom nije drugaije odreeno.
Prevoznik daje uputstva pri istovaru koja se odnose na bezbjednost lica,
stvari i motornog vozila. Primalac ima pravo da zahtijeva utvrivanje
istovjetnosti poiljke, odnosno, ako je poiljka oteena u emu se sastoji
to oteenje. Provjeravanje poiljke vri se zapisniki. Trokove
utvrivanja istovjetnosti poiljke snosi prevoznik ako ne postoji
istovjetnost ili ako je oteenje vee od onog koje je tvrdio prevoznik.
Prevoznik ne snosi odgovornost za razliku u koliini nastalu kao
posljedica transportnog kala i uobiajenih tolerancija u vagama.
Ako primalac poiljku preuzme bez prigovora, smatra se da mu je stvar uredno
predata u stanju kako je odreeno u tovarnom listu. Za nedostatke koje odmah uoi
prilikom prijema, primalac stavlja prigovor na licu mjesta. Kada su nedostaci na
poiljci takvi da se nisu mogli opaziti u asu predaje, primalac je duan da u pismenoj

formi i bez odlaganja po otkrivanju oteenja, stavi reklamaciju. Reklamacija se moe

staviti najkasnije u prekluzivnom roku od sedam dana raunajui od dana predaje
stvari

Kad primalac odbije prijem stvari ili se jednostavno ne moe nai, tada je
drumski prevoznik duan, bez odlaganja, traiti uputstva od poiljaoca. U
sluaju da prevoznik ne dobije traena uputstva on moe, na troak i rizik
imaoca prava na poiljci, da stvari: istovari i preda na uvanje u javno
skladite ili drugom licu ili stvar odmah izloi prodaji ako je u kvaru, odnosno
prijeti opasnost od kvara ili su trokovi uvanja u nesrazmjeri sa vrijednosti
stvari. U svim sluajevima smatra se da je prevoz zavren. Prodaji stvari moe
pristupiti i u svakom drugom sluaju, ako istekom razumnog roka ne dobije
potrebno uputstvo od lica ovlatenog na raspolaganje poiljkom (CMR, lan
16). Od protuvrijednosti prodate stvari prevoznik odbija trokove koji terete
poiljku, a ostatak stavlja na raspolaganje imaocu prava na poiljci. Ako
trokovi prelaze vrijednost stvari prevoznik ima pravo na razliku.
2. Obaveze poiljaoca

2.1. Obavjetavanje o prevozu i predaja potrebnih dokumenata

Poiljalac ima optu obavezu da obavijesti drumskog prevoznika o

namjeravanom prevozu dajui mu o tome sve relevantne podatke (sadraj i
koliinu poiljke, mjesto opredjeljenja, ime primaoca itd.). Kada se radi o
opasnim stvarima ili onim za koje treba obezbijediti posebne uslove prevoza,
obavjetenje je poiljalac duan dati na vrijeme. Za stvari naroite vrijednosti
(dragocjenosti, hartije od vrijednosti, skupocjene stvari) obavezu davanja
obavjetenja treba ispuniti u asu predaje stvari uz saoptenje njihove
vrijednosti. Obavjetavanje obuhvata obavezu poiljaoca na davanje svih
podataka, koji se unose u tovarni list kao i predaju isprava koje se prilau uz
tovarni list. Generalno, ova obaveza podrazumijeva davanje obavjetenja
kako bi se izvrio uredan prijem i prevoz stvari. Davanje pogrenih
obavjetenja i podataka odnosno njihovo ne davanje povlai odgovornost
poiljaoca.

2.2. Pakovanje i oznaavanje stvari (priprema poiljke)

Poiljalac priprema stvari za prevoz to, prvenstveno, podrazumijeva

pakovanje i oznaavanje. Nain pakovanja i oznaavanja mogu biti odreeni
prinudnim propisima (carinskim, sanitarnim, administrativnim) ili ugovorom, a
to zavisi od vrste stvari koje se prevoze. Smatra se da je pakovanje izvreno
na odgovarajui nain ako moe pod redovnim uslovima prevoza i pri
uobiajenim postupcima prevoznika zatititi stvari od gubitka i oteenja te
obezbijediti sigurnost lica i nenanoenje tete tuoj imovini. Kada utvrdi
nedostatke pakovanja, zavisno od zakona i ugovora, drumski prevoznik moe:
odbiti prevoz i odustati od ugovora, traiti popravljanje pakovanja, da sam
izvri popravljanje na troak poiljaoca ili da stavi prigovor upisom u tovarni list
i izvri prevoz (CMR, lan 8 I 10). Deklarisanje stvari vri se na uobiajen
nain, osim u sluajevima prevoza opasnih stvari. Oznaavanje, inae, treba

da bude istinito, dovoljno, jasno, uoljivo i trajno. Ve je reeno, da se provjera

vri prilikom preuzimanja stvari.

2.3. Utovar stvari

Obaveza poiljaoca da vri utovar stvari je dispozitivnog karaktera jer

ugovorom moe biti odreeno i drugaije. Moe se ugovoriti da utovar vri
prevoznik ili prevoznik i poiljalac. U izvravanju ove obaveze poiljalac se
mora pridravati instrukcija transportera jer utovar obuhvata unoenje stvari u
vozilo, njihov smjetaj, slaganje i dr., od ega zavisi sigurnost lica, vozila i
poiljke. Mjesto utovara stipulie se ugovorom, a u nedostatku toga odreuje
se prema poslovnom obiaju, okolnostima posla ili poslovnoj praksi stranaka.
U slobodnom transportu, koji se obavlja od vrata do vrata, obino je to
mjesto skladite poiljaoca. Vrijeme utovara, ako nije utvreno ugovorom,
mora poeti i zavriti se u primjerenom roku. Rok utovara se produava ako
nastupe razlozi koji se ne mogu upisati u krivicu ni jednoj strani. Kada stvar
nije utovarena u ugovorenom roku, zbog razloga za koje je odgovoran
poiljalac, poiljalac ima pravo na dodatno vrijeme utovara koje iznosi najvie
polovinu ugovorenog vremena predvienog za utovar. Za dodatno vrijeme
utovara prevoznik ima pravo na posebnu naknadu saglasno ugovoru ili tarifi.
Ne ispuni li svoju obavezu utovara poiljalac i nakon proteka dodatnog
vremena za utovar prevoznik moe odustati od ugovora i zahtijevati naknadu
tete. Inae, u vrijeme utovara uraunava se i vrijeme potrebno za
popunjavanje tovarnog lista, predaju isprava, pokrivanje, vezivanje i drugo
obezbjeenje vozila, ako ih je prema ugovoru duan obaviti poiljalac.

2.4. Plaanje naknade za prevoz

Naknada za prevoz obuhvata vozarinu, dodatke na vozarinu, dangubninu i

trokove. Vozarina (prevoznina) je najvaniji dio naknade i obuhvata: trokove
koji se odnose na primjenu i koritenje vozila i rad osoblja, ukljuujui zaradu
prevoznika te dabine i takse na vozilo, koje se plaaju po propisima zemlje u
kojoj se prevoz obavlja. Vozarina se odreuje ugovorom, tarifom ili na drugi
uobiajen nain. Plaa se samo na stvari koje su u mjestu opredjeljenja
stavljene na raspolaganje primaocu odnosno imaocu prava. Ako je stvar
prevezena samo jednim dijelom puta, plaa se vozarina srazmjerno preenom
putu. No, i tada se plaa vozarina u punom iznosu, ako je do djeliminog
prevoza dolo krivnjom korisnika prevoza.

Na visinu obraunate vozarine utie, inae, duina prevoznog puta, masa i

oblik stvari, vrijednost i sadraj poiljke, nain prevoza itd. Posebni sluajevi
obrauna vozarine i ostalih naknada u vezi sa prevozom postoje u onim
situacijama kada dolazi do odstupanja od uobiajenog naina izvrenja
ugovora ili plaanja. Ti sluajevi su: paualni obraun, ugovaranje forfetnog
stava, izvrenje prevoza drugim putem, djelimino izvrenje prevoza, prekid
prevoza koji je nastao uslijed odgovornosti transportera, prekid prevoza
nastao uslijed vie sile ili razloga koji se ne mogu upisati u krivicu stranaka,
prevoz stvari iji je sadraj drugaiji od deklarisanog i dr. Za neke od ovih
situacija zakon je odredio pravila, za druge tarifa ili poslovni obiaj.

Dodaci na vozarinu, dangubnina i trokovi prevoza ine, takoe, elemente

naknade. Dodaci na vozarinu predstavljaju iznose koji se dodaju na vozarinu
kada ona, obraunata po standardnim elementima, ne bi ostvarila
ekvivalentnost prestacija iz ugovora o prevozu. Dangubnina je, u sutini,
naknada tete koju je prevoznik pretrpio uslijed zadravanja vozila izazvanih
postupcima imaoca prava. Plaaju se i trokovi koji treba da su nuni i korisno
uinjeni.

Kao i kod ostalih ugovora o transportu i ovdje se postavlja pitanje: ko plaa

naknadu za prevoz - poiljalac, primalac odnosno lice ovlateno za
raspolaganje poiljkom? Na kome stoji ta obaveza odreuje se ugovorom i
odgovarajuom notifikacijom u tovarnom listu. Dispozitivno zakonsko pravilo
jeste da naknadu plaa poiljalac. On je ovlaten da u tovarni list upie
trokove koje preuzima na sebe.

3. Obaveza primaoca

3.1. Plaanje naknade za prevoz

Primalac, iako nije ugovorna strana (po engleskom pravu jeste), ima obavezu
plaanja naknade za prevoz ako je to poiljalac naveo u tovarnom listu. Opte
je prihvaen stav, da navodi poiljaoca u tovarnom listu o plaanju naknade
predstavljaju obavezu za primaoca. Zakonska je pretpostavka da plaanje
naknade pada na teret primaoca i u sluaju da poiljalac u tovarnom listu nije
preuzeo obavezu plaanja naknade. Smatra se da je tada on uputio
prevoznika da naknadu naplati od primaoca (ZOO, lan 659). Primalac je
obavezan na plaanje naknade za prevoz i kada preuzme poiljku i tovarni list,
a u ugovoru i tovarnom listu nije odreeno drugo lice koje e izvriti plaanje.

3.2. Istovar stvari

Obaveza je primaoca da stvari istovari, ako ugovorom nije drugaije

utanaeno. Razumije se, ukoliko je primalac iskupio tovarni list i time preuzeo
poiljku. Prilikom istovara duan je postupati po instrukcijama transportera, a
koje se odnose na bezbjednost lica, stvari i vozila. Istovar se vri u mjestu
opredjeljenja kako je to predvieno ugovorom ili poslovnim obiajem. U
odreenim sluajevima, naprijed navedenim, primalac moe promijeniti mjesto
istovara. Ukoliko primalac ne istovari stvari, a na njemu je obaveza istovara,
tada prevoznik moe sam da istovari stvari na teret i rizik primaoca. Isto tako,
on moe stvar izloiti prodaji ako je u kvaru ili prijeti neposredna opasnost od
kvara, kao i kada su trokovi smjetaja i uvanja stvari u nesrazmjeri sa
njenom vrijednou.

IV - ODGOVORNOST STRANAKA

1. Odgovornost drumskog prevoznika

U pogledu naina odgovornosti drumskog prevoznika ne postoji jedinstveno

stanovite u teoriji, kao to je sluaj i sa eljeznicom. Prema prvom shvatanju,
drumski prevoznik odgovara po sistemu objektivne odgovornosti odnosno na
osnovu fakta prouzrokovanja tete, s tim da se navode sluajevi kada nee

odgovarati, to prevoznik treba da dokae. Drugi smatraju da drumski

transporter odgovara dvojako: po sistemu objektivne odgovornosti kada se
radi o povredi obaveze ouvanja stvari date na prevoz, a za povrede ostalih
dunosti odgovara po sistemu pretpostavljene subjektivne odgovornosti
(oteana pretpostavka krivice). Meunarodna i domaa pravila o drumskom
prevozu, zaista, pokazuju da se radi o kombinovanju objektivnog i
subjektivnog sistema na bazi pretpostavljene krivice, kako bi se umanjile
pravne posljedice iskljuivom primjenom stroge objektivne odgovornosti.

Drumski prevoznik moe odgovarati: za sluaj gubitka stvari (potpunog ili

djeliminog), za sluaj oteenja, takoe, potpunog ili djeliminog, kao i za
sluaj zakanjenja. Kada se ima smatrati da je dolo do gubitka, oteenja ili
zakanjenja vai ono to je reeno kod ugovora o prevozu eljeznicom. Za
gubitak i oteenje (povredu integriteta poiljke) drumski transporter odgovara
od momenta preuzimanja stvari do trenutka predaje (isporuke) primaocu, a
kod zakanjenja za ma kakvo zadocnjenje u isporuci (CMR, lan 17).

Prema pravilima meunarodnog i domaeg prava, drumski prevoznik se

oslobaa od odgovornosti za gubitak, oteenje ili zakanjenje, ako je do toga
dolo uslijed: radnji ili propusta korisnika prevoza, prirodnih svojstava stvari ili
okolnosti koje prevoznik nije mogao predvidjeti, izbjei ili otkloniti, to
prevoznik dokazuje (CMR, lan 17 i 18). Najei osnov iskljuenja
odgovornosti prevoznika jeste via sila za koju se prihvata subjektivnoobjektivna koncepcija. Drumski transporter se ne oslobaa odgovornosti
uslijed defektnog stanja vozila ili zbog pogrene radnje ili nehata lica od koga
je eventualno iznajmio vozilo odnosno njegovog zastupnika ili slubenika.

Kao i kod eljeznice i u drumskom prevozu postoje specijalni osnovi

iskljuenja odgovornosti prevoznika. Oni se primjenjuju samo za sluaj gubitka
ili oteenja stvari. Prevoznik se oslobaa od odgovornosti ako gubitak ili
oteenje nastupe uslijed specijalnog rizika na koji su uticale jedna ili vie
nie navedenih okolnosti:

a) upotreba otvorenih i nepokrivenih vozila, ako je upotreba takvih vozila

izriito ugovorena i upisana u tovarni list;

b) nedostatak ili ravo stanje ambalae za stvar koja je po svojoj prirodi

podlona rasturu ili oteenju, ako nije upakovana ili nije uredno upakovana;

c) manipulacije, utovar, slaganje i istovar stvari od strane poiljaoca ili

primaoca (adresata) ili lica koja su radila po njihovim nalozima;

d) priroda stvari koja je po svojim svojstvima izloena gubitku ili oteenju

(potpunom ili djeliminom) naroito zbog loma, re, truljenja, suenja, curenja,
normalnog rastura ili dejstva insekata;

e) nedovoljna ili nepotpuna oznaka ili brojke na paketima;

f) prevoz ivih ivotinja.

Kada prevoznik ustanovi, s obzirom na okolnosti sluaja, da je gubitak ili

oteenje moglo nastati iz nekog od navedenih razloga, jednog ili vie,
pretpostavlja se da je to uzrok. Imalac prava moe dokazivati suprotno,
obarati pretpostavku. Ipak, postoje sluajevi kada zakonska pretpostavka u
korist prevoznika ne vai: neuobiajeni manjak ili gubitak koleta, prevoz
obavljen vozilom specijalno opremljenim, prevoz ivih ivotinja. U tim
sluajevima, sam prevoznik mora dokazivati da je preduzeo neophodne radnje
i djelovao prema svim specijalnim instrukcijama.

Drumski prevoznik, u naelu, naknauje samo stvarnu tetu. U tom smislu

vae sljedea pravila: za sluaj gubitka ili oteenja (potpunog ili djeliminog)
naknada se odreuje po vrijednosti stvari u vrijeme i u mjestu otpreme; visina
se obraunava prema berzanskoj cijeni stvari, a u nedostatku nje, po tekuim
cijenama; ako stvari nemaju berzansku ni tekuu cijenu, obraun se vri na
osnovu normalne vrijednosti stvari iste vrste i kvaliteta; u sluaju oteenja
iznos naknade tete ne moe prijei iznos koji bi prevoznik morao da plati za
gubitak poiljke odnosno dijela poiljke (CMR, lan 23, 25). U sluaju
zakanjenja, drumski prevoznik naknauje dokazanu tetu koja ne moe biti
vea od iznosa naknade za prevoz.

I u drumskom prevozu postoji princip ogranienja odgovornosti prevoznika.

Meutim, poiljalac moe, uz plaanje posebnog dodatka deklarisati u
tovarnom listu vrijednost poiljke ili specijalnog interesa i tada ogranienja
odgovornosti prevoznika ne vae. Isto tako, drumski prevoznik se ne moe
pozivati na pravila koja iskljuuju ili ograniavaju njegovu odgovornost ili
prebacuju teret dokazivanja na suprotnu stranu, ako postoji njegova
kvalifikovana krivnja (zla namjera ili krajnja nepanja). To se proiruje i na lica
koja su po nalogu prevoznika radila na izvrenju prevoza (slubenike,
zastupnike ili bilo koje drugo lice ijim se uslugama prevoznik koristio).

Ve je reeno da pored ugovornog prevoznika moe biti angaovan

podprevoznik (podvozar) i uzastopni prevoznik, to je est sluaj u drumskom
transportu. Za tetu koja je prouzrokovana radnjama podvozara odgovara
ugovorni prevoznik, uz mogunost regresa od podvozara. Solidarna
odgovornost podvozara postoji u sluaju kada on od ugovornog prevoznika sa
poiljkom preuzme i tovarni list jer se tada, po zakonu, smatra da je ugovorna
strana u ugovoru o prevozu (ZOO, lan 677). Kod uzastopnih prevoza za
gubitak, oteenje i zakanjenje solidarno odgovaraju ugovorni prevoznik,
posljednji prevoznik i prevoznik na ijem dijelu puta je prouzrokovana teta.
Ako se ne moe utvrditi na ijem dijelu puta je teta prouzrokovana, tada
solidarno odgovaraju svi prevoznici. Dakle, uvijek postoji solidarna
odgovornost prvog i zadnjeg vozara, za cijeli prevozni put (CMR, lan 40).

U cilju obezbjeenja potraivanja, zakon je konstituisao u korist drumskog

prevoznika pravo zaloge i pravo pridraja. Prema principu koneksiteta to pravo
se odnosi samo na stvari preuzete na prevoz.

 2. Odgovornost poiljaoca
Poiljalac odgovara, kao i u drugim granama transporta, za svoje radnje ili propuste.
Poiljalac odgovara za tetu nastalu zbog: netanih i nepotpunih podataka unesenih
u tovarni list; nedostatka, netanosti ili neispravnosti podataka i isprava koje se
prilau uz tovarni list; neispravnog prenosa negocijabilnog tovarnog lista u skladu sa
pravilima mjeninog prava; prevoza opasnih stvari bez upozorenja prevoznika;
nepridravanja uputstava prevoznika prilikom utovara, slaganja i istovara stvari

V - PRESTANAK PRAVA IZ UGOVORA

1. Prestanak ugovora
Ugovor o drumskom prevozu prestaje na jedan od naina o prestanku
obligacija iz ugovora, uopte. Normalan nain gaenja obaveza jeste
ispunjenje ugovora.
U transportnom pravu postoje sluajevi kada jedna od ugovornih strana moe
odustati od ugovora. Tako, poiljalac moe odustati od ugovora kada
prevoznik kasni sa zapoinjanjem prevoza toliko dugo da on nema interesa za
ugovoreni prevoz. I prevoznik moe odustati od ugovora ako poiljalac, i
nakon isteka dodatnog roka za utovar, ne utovari poiljku na vozilo.
Potraivanja iz ugovora imalac prava ostvaruje podnoenjem reklamacije u
pismenoj formi ili tube. Utvreni su rokovi za reklamaciju koji su razliiti i
zavise od okolnosti sluaja.
2. Zastara potraivanja
Potraivanja iz ugovora o prevozu stvari drumom zastarijevaju za jednu
godinu dana, bilo da se radi o gubitku ili oteenju stvari ili zakanjenju. Kada
se radi o potraivanju zbog oteenja ili zakanjenja rok poinje tei od dana
kada je prevoznik predao stvar. Za potraivanja nastala zbog gubitka stvari rok
tee od dana kada se, prema okolnostima sluaja, smatra da je stvar
izgubljena.

I - POJAM, ZNAAJ I PRAVNI IZVORI

1. Pojam ugovora
2. Znaaj drumskog prevoza

3 Vrste prevoza i ugovora

4. Pravni izvori
II - ZAKLJUIVANJE, TOVARNI LIST I ELEMENTI UGOVORA
1. Zakljuivanje
2. Tovarni list
3. Bitni elementi ugovora
III - OBAVEZE I PRAVA STRANAKA
1. Obaveze drumskog prevoznika
1.1. Stavljanje motornog vozila na raspolaganje poiljaocu
1.2. Preuzimanje stvari na prevoz
1.3. uvanje stvari primljenih na prevoz
1.4. Prevoz stvari
1.5. Postupanje po uputstvima imaoca prava
1.6. Isporuka poiljke primaocu (predaja stvari)

2. Obaveze poiljaoca
2.1. Obavjetavanje o prevozu i predaja potrebnih dokumenata
2.2. Pakovanje i oznaavanje stvari (priprema poiljke)
2.3. Utovar stvari
2.4. Plaanje naknade za prevoz
3. Obaveza primaoca
3.1. Plaanje naknade za prevoz
3.2. Istovar stvari
IV - ODGOVORNOST STRANAKA
1. Odgovornost drumskog prevoznika
2. Odgovornost poiljaoca
V - PRESTANAK PRAVA IZ UGOVORA
1. Prestanak ugovora
2. Zastara potraivanja

UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ
Ul. Vojvode Miia br. 52 Doboj

Osobe koje ucestvuju u

transportu

-SEMINARSKI
RAD-

Profesor:Dragan Jovanovic

Student:Milos Stevanovic 602/13

DOBOJ, 2015