Professional Documents
Culture Documents
Program Rekonstrukcije I Sanacije Kritičnih Tačaka Na DRŽAVNIM PUTEVIMA 2014-2016
Program Rekonstrukcije I Sanacije Kritičnih Tačaka Na DRŽAVNIM PUTEVIMA 2014-2016
REZIME
Programom rada Vlade za 2014. godinu predviena je izrada Programa rekonstrukcije i sanacije
kritinih taaka na dravnim putevima za 2014-2016. godinu. Program ima za cilj da se sagledaju
eventualne nove kritine take (lokacije sa uestalim saobraajnim nezgodama) gdje je potrebno
primijeniti reduktivne ili preventivne mjere u interesu poveanja bezbjednosti saobraaja na putevima.
Takoe, ovim programom je obuhvaen i stepen realizacije Programa rekonstrukcije i sanacije kritinih
taaka na dravnim putevima koji je usvojen 2011. godine i realizovan u prethodnom periodu.
Znaaj ovog programa proizilazi iz injenice da je bezbjednost saobraaja na putevima prepoznata na
globalnom nivou. Podaci da svake godine na putevima irom svijeta ivot izgubi oko 1.3 miliona ljudi, a
20-50 miliona bude povrijeeno, da je u saobraajnim nezgodama na putevima u Evropskoj uniji u
2013. godini poginulo 26.000 ljudi, a na svakog poginulog u saobraajnim nezgodama dolaze 4 lica sa
trajnim invaliditetom, 8 sa tekim povredama i 50 lica sa lakim povredama, vie su nego alarmantni.
U prethodnom periodu u Crnoj Gori je kroz razne aktivnosti i mjere postignut znaajan rezultat u oblasti
bezbjednosti saobraaja na putevima. Iako je broj smrtno stradalih lica u saobraajnim nezgodama u
Crnoj Gori vei od prosjenog broja smrtno stradalih u saobraajnim nezgodama u Evropskoj uniji,
evidentno je da je taj broj u Crnoj Gori u periodu od 2007. do 2012. bio u konstantnom padu, te da je u
2012. godini za skoro tri puta manji nego u 2007. godini. Porast broja smrtno stradalih lica u
saobraajnim nezgodama na putevima u 2013. godini (74 smrtno stradala u odnosu na 46 u 2012.
god.) imamo kao posljedicu saobraajne nezgode autobusa koji je prevozio turiste iz Rumunije u kojoj
je smrtno stradalo 18 lica.
Analizirajui podatke o broju saobraajnih nezgoda sa poginulim i povreenim licima, kao i sa
materijalnom tetom i sagledavajui ukupne trokove koji su nastali uslijed saobraajnih nezgoda
dolazimo do zakljuka da trokovi iznose 4,07% BDP Crne Gore u 2013. godini, odnosno 4,24 % BDP
u 2012. godini, to je u oba sluaj daleko vie od prosjeka drava EU, iji trokovi saobraajnih
nezgoda se kreu oko 2% BDP.
Prema statistikim podacima (iz strune literature), 4-12% saobraajnih nezgoda se dogodi zbog loeg
stanja puta. Da bi se ovaj faktor bezbjednosti promjenio potrebno je izvriti temeljne promjene u
projektovanju, izvoenju, odravanju, eksploataciji puteva, ali takoe i u projektovanju saobraajne
signalizacije i opreme puta.
Prepoznajui znaaj puta kao jednog od faktora koji utiu na nastanak i teinu saobraajne nezgode, a
vodei se stavom da putevi treba da samoobjanjavaju, kao i da putevi treba da prataju greke
vozaa i da umanjuju mogue posljedice saobraajnih nezgoda, Ministarstvo saobraaja i pomorstva je
u septembru 2014. godine formiralo Radni tim u ijem sastavu su bili slubenici Ministarstva
saobraaja i pomorstva-Direkcije za saobraaj i Uprave policije, sa zadatkom da se izvri obilazak
kritinih taaka, utvrdi stepen rizika i definiu prioriteti za sanaciju i rekonstrukciju, a sve u cilju
podizanja stepena bezbjednosti i smanjenja broja saobraajnih nezgoda na putevima.
Terenski obilazak svih kritinih taaka po sugestiji Uprave policije, kao i onih dionica za koje je
procijenjeno da su problematine i da kao takve ugroavaju bezbjednost saobraaja. Ukupno
je pregledano 37 novih lokacija, od ega je 15 prepoznato kao kritine take. Pregled sa
detaljnijim opisom i predlogom mjera za sanaciju sadri 60 kritinih taaka (novih i
nerealizovanih iz Programa 2011, kao i onih na kojima je i dalje neophodno pojaano vrenje
kontrole od strane saobraajne policije). U toku ili u pripremi je realizacija mjera za 17 kritinih
taaka.
Za sanaciju i rekonstrukciju 54 kritine taake u potpunosti ili djelimino nadleno je
Ministarstvo saobraaja i pomorstva-Direkcija za saobraaj, za 11 u potpunosti ili djelimino
Ministarstvo unutranjih poslova-Uprava policije, i za 5 u potpunosti ili djelimino jedinice
lokalne samouprave. Ukupni procijenjeni trokovi za rekonstrukciju i sanaciju kritinih taaka
iznose 828.700,00 eura.
UVOD
Saobraajne nezgode i tetne posljedice koje one prouzrokuju, prepoznate su kao globalni
problem. O obimu problema bezbjednosti saobraaja govore i injenice da svake godine na
putevima irom svijeta ivot izgubi oko 1.3 miliona ljudi, a 20-50 miliona bude povreeno (WHO,
2013)1. Kako bi se do 2020. godine prepolovio broj smrtno stradalih u saobraaju, Generalna
skuptina Ujedinjenih Nacija usvojila je rezoluciju Unapreenje bezbjednosti saobraaja na
putevima kojom se period od 2011. do 2020. godine proglaava Decenijom akcije u bezbjednosti
saobraaja, sa ciljem da se stabilizuje, a zatim prepolovi prognozirani broj poginulih u
saobraajnim nezgodama, to bi, u periodu od 10 godine, smanjilo za 5 miliona broj poginulih i za
50 miliona broj povreenih.
Na putevima u Evropskoj uniji takoe strada veliki broj ljudi. 2013. godine u saobraajnim
nezgodama na putevima u Evropskoj uniji smrtno je stradalo 26.000 lica, to je jednako broju
stanovnika jednog grada srednje veliine, a na svakog poginulog u saobraajnim nezgodama
dolaze 4 lica sa trajnim invaliditetom, 8 sa tekim povredama i 50 lica sa lakim povredama.
Drumski saobraaj je veoma sloena pojava pri kojoj dolazi do mnogih konfliktnih situacija. Da bi se
poveala bezbjednost saobraaja na putevima, potrebno je sprovesti vie mjera koje imaju za cilj
otklanjanje, odnosno smanjenje opasnosti. Analizirajui mogue uzroke, drumski saobraaj moemo
pojednostavljeno posmatrati kroz osnovne podsisteme, odnosno etiri karakteristine grupe za
bezbjednost saobraaja na putu, i to: ovjek, vozilo, put i okolina. Saobraajne nezgode se rijetko
dogaaju kao posljedica jednog od faktora, odnosno uzroka. One najee predstavljaju
kombinaciju ovih elemenata. Uzrok nastajanja saobraajne nezgode je pad bar jednog od
komponenti sistema. Uslijed kompleksnosti i interakcije svih podsistema u fazi prije, za vrijeme i
nakon nastanka saobraajne nezgode, teko je izvriti apsolutno rangiranje stepena uticaja u
procesu nastanka saobraajne nezgode. Meutim, iz istraivanja sprovedenih u razvijenim
dravama moe se rei da je uloga ljudskog faktora dominantna (u strunoj literaturi se ovaj uticaj
kree i do 70-85%). Navedena istraivanja su ukazala da je uticaj puta na nastanak saobraajne
nezgode mali (u strunoj literaturi se kree 4-12%). Najmanji doprinos nastanka saobraajnih
nezgoda dodijeljen je vozilima (3-5%).
Put je vaan element bezbjednosti saobraaja i utie na nastanak saobraajnih nezgoda sa vie
aspekata:
- put utie na vozaa i vozilo i odreuje uslove pod kojima se odvija saobraaj i nastaju
saobraajne nezgode;
- nedostaci na putu mogu biti neposredan uzrok saobraajne nezgode;
Putnu mreu u Crnoj Gori sainjavaju dravni putevi (magistralni i regionalni) i optinski putevi
(lokalni putevi i ulice u naseljima). Duina magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori iznosi
1782,8 km. Od toga 931,9 km su magistralni, 850,9 km regionalni. Duina optinskih puteva iznosi
4570 km.
U periodu od obnove nezavisnosti Crne Gore zakljuno sa 2013. god., u odravanja, rekonstrukciju
i izgradnju dravnih puteva uloeno je preko 300 mil. eura. Ministarstvo saobraaja i pomorstva i
Direkcija za saobraaj rehabilitovali su i modernizovali itav niz saobraajnica, ime su stvoreni
uslovi za bri i bezbjedniji protok ljudi i robe, a i opti utisak o stanju saobraajne infrastrukture
znatno je popravljen. Realizovano je preko sto projekata (izgradnja novih puteva, sanacija mostova
i tunela, rehabilitacija asfalta, saniranje kosina, izgradnje saobraajnih traka za spora vozila,
rekonstrukcija raskrsnica, izgradnja zatitnih galerija, ugradnja opreme za bezbjednost saobraaja i
dr.).
Sve prethodno pomenuto uticalo je na kvalitetniji, udobniji, ekonominiji i bezbjedniji saobraaj i
samim tim bolju pristupanost Crne Gore kao turistike destinacije.
U korist gore navedenog je i Izvjetaj Svjetskog ekonomskog foruma sadrana u Globalnom
indeksu o konkurentnosti 2013-20142 koji je po kvalitetu putne infrastrukture Crnu Goru svrstao
ispred drava regiona (Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija).
2
U period od 2004. do 2013. godine, u saobraajnim nezgodama na putevima u Crnoj Gori smrtno
su stradala 878 lica. Osnovni pokazatelji bezbjednosti saobraaja, koji se koriste u analizi
bezbjednosti saobraaja na putevima, su: dinamiki saobraajani rizik (broj poginulih na
100.000.000 mil. voz-km); javni rizik (broj poginulih na 100.000 stanovnika) i saobraajni rizik (broj
poginulih na 10.000 vozila.)
Vlada Crne Gore, na sjednici od 29. decembra 2009. godine, usvojila je Strategiju poboljanja
bezbjednosti u drumskom saobraaju (2010-2019). Strategija predstavlja strateki dokument, koji
definie smjernice bezbjednosti saobraaja na putevima u Crnoj Gori, sa mjerama koje je
neophodno preduzeti da bi se ostvarili zacrtani ciljevi. Polazne osnove Strategije predstavljaju
osnovu reforme bezbjednosti saobraaja na putevima, i njome se definiu razvoj i funkcionisanje
sistema bezbjednosti drumskog saobraaja u Crnoj Gori i izraz je dravnog opredjeljenja da bude
dio regionalnih i globalnih sistema bezbjednosti u saobraaju na putevima.
Usvojenom Strategijom je predvieno formiranje Koordinacionog tijela za bezbjednost saobraaja
na putevima, sa zadatkom da koordinira aktivnosti nadlenih organa i organizacija u oblasti
bezbjednosti saobraaja i praenja implementacije Strategije poboljanja bezbjednosti u drumskom
saobraaju (2010-2019). Vlada Crne Gore, na sjednici od 25. februara 2010. godine, donijela je
Odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za praenje implementacije Strategije poboljanja
bezbjednosti u drumskom saobraaju (2010-2019). Zadatak Koordinacionog tijela je da rukovodi,
organizuje i koordinira aktivnosti dravnih organa, organa dravne uprave i drugih nadlenih
subjekata u implementaciji Strategije poboljanja bezbjednosti u drumskom saobraaju (20102019); utvruje i prati prioritete, dinamiku i rokove realizacije i ocjenjuje postignute rezultate u
implementaciji Strategije i predlae godinji Akcioni plan za implementaciju Strategije.
Kao potvrda primjene Strategije i kvalitenijeg pristupa problemu bezbjednosti saobraaja na putevima
jesu i rezultati koji se ogledaju kroz smanjenje broja saobraajnih nezgoda, naroito saobraajnih
nezgoda sa smrtno stradalim licima.
Iako je broj smrtno stradalih lica u saobraajnim nezgodama u Crnoj Gori, vei od prosjenog broja
smrtno stradalih u saobraajnim nezgodama u Evropskoj uniji, evidentno je da je broj smrtno stradalih
u saobraajnim nezgodama u Crnoj Gori u periodu od 2007. do 2012. god. bio u konstantnom padu, te
da je u 2012. god. za skoro tri puta manji nego u 2007. god. Porast broja smrtno stradalih lica u
saobraajnim nezgodama na putevima u 2013. god. (74 smrtno stradala u odnosu na 46 u 2012. god)
imamo kao posljedicu saobraajne nezgode autobusa koji je prevozio turiste iz Rumunije u kojoj je
smrtno stradalo 18 lica.
Slika 3. Broj smrtno stradalih u saobradajnim nezgodama na putevima u Crnoj Gori 2004-2013. godina
Slika 5. Broj smrtno stradalih i teko povreenih lica u saobradajnim nezgodama na dravnim i optinskim
putevima u Crnoj Gori u 2013. Godini
Kada je rije o saobraajnim nezgodama, uklanjanje njihovih uzroka moe da znai i uklanjanje
nedostataka na putu i njegovoj okolini.
Bitno je napomenuti da put i njegov uticaj nije jedini, niti najvei uzrok saobraajnih nezgoda, ali
se otklanjanjem odreenih nedostataka na putu, odgovarajuom izmjenom i dopunom
saobraajne signalizacije i opreme puta, najbre i najefikasnije moe uticati na smanjenje broja i
posljedica saobraajnih nezgoda. Sanacija tzv. crnih taaka, odnosno kritinih taaka
predstavlja sistematsko rjeavanje opasnih mjesta ili zona koje zahtijeva dugogodinje
istraivanje i analizu podataka o saobraajnim nezgodama.
Za kvalitetniju i precizniju ocjenu na to koliko koji od ranije navedenih faktora (ovjek, vozilo, put
i okolina) utie na bezbjednost saobraaja u buduem periodu potrebno je uraditi detaljniju
analizu.
Jedna ovakva analiza je veoma korisna sa aspekta odreivanja uslova i vremena nastanka
saobraajnih nezgoda (ljeti-kada imamo pojaanu frekvenciju saobraaja na naim putevima i
zimi- kada su loiji vremenski uslovi, dane vikenda, odnosno u koje doba dana (veernji sati
kada je slabija vidljivost ili u toku dana kada je vea saobraajna guva); zatim sa aspekta
lokacije tj. na kojim lokalitetima se najee dogaaju nezgode (da li je rije o gradskoj zoni
gdje je prisutan heterogeni i mirujui saobraaj sa mnogim raskrsnicama u nivou ili otvorenom
putu), na kojim dionicama puta se najee deevaju saobraajne nezgode (u krivinama,
otvorenim trasama, mostovima, tunelima, zasjecima, usjecima itd) i.td.
Ovakvom analizom e se moi realno sagledati svaki od uticajnih faktora bezbjednosti
saobraaja i shvatiti znaaj djelovanja u oblasti puteva. Tada e se otvoriti i mogunost
ozbiljnijeg sistematskog djelovanja u ovoj oblasti.
Analizom dosadanje prakse u pogledu izbora kriterijuma za definisanje kritine take znaajan
broj evropskih drava je definisao elemente koje koristi za prepoznavanje kritinih taaka (ERF,
2003)4. Definicije se razlikuju u pogledu duine dionice, u odnosu na broj, tip i posljedice
saobraajnih nezgoda, kao i vremenskog perioda u kome se saobraajne nezgode deavaju.
Najee koriena definicija kritine take je: Posebno opasno mjesto, lokacija gdje se u
periodu od 5 godina dogodilo 12 nezgoda sa nastradalim licima na puta duine 500 m.
Prema ovako definisanoj kritinoj taki, Crna Gora nema ili ima mali broj kritinih taaka, te su
prilikom izrade Programa analizirane sve lokacije na kojima su se deavale saobraajne
nezgode, bili sa smrtno stradalim bilo sa povreenim licima. Takoe, s obzirom da nije bilo
prethodnih studija i istraivanja koja su se bavila analizom kritinih taaka u Crnoj Gori, u
uslovim oskudnih podataka, za potrebe identifikacije i klasifikacije kritinih taaka definisan je
4
10
11
Km 856+300 M-2
dionica
D. Brijeg - H. Novi
Km 869+700 M-2
dionica
H. Novi-Kamenari
Km 18+350 M-2
dionica
Kamenari-Kotor
12
Km 19+400 M-2
dionica
Kamenari-Kotor
Km 20+800 M-2
dionica
Kamenari-Kotor
Km 22+350 M-2
dionica
Kamenari-Kotor
Km 902+100 M-2
dionica
Krtolska raskrsnica Budva
13
10
11
Km 908+800 909+600
M-2
dionica
Budva-Petrovac
Km 915+300 M-2
dionica
Budva-Petrovac
Km 983+400 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
Km 992+400 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
14
12
Km 1008+850 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
13
Km 1009+400 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
14
Km 1010+400 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
15
Km 1010+600 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
16
Km 1011+400 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
Opis lokaliteta:
Mjere: Obuhvaeno pod rednim brojem 12
15
17
Km 1012+000 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
18
Km 1018+900 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
19
Km 1020+200 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
20
Km 1022+200 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
21
Km 1033+200 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
16
22
Km 1041+200 M-2
dionica
Podgorica-Kolain
23
Km 1047+000 M-2
dionica
Kolain-Mojkovac
24
Km 1053+550 M-2
dionica
Kolain-Mojkovac
25
Km 1063+800 M-2
dionica
Kolain-Mojkovac
26
Km 1065+000 M-2
dionica
Kolain-Mojkovac
27
Km 1071+900 M-2
dionica
Mojkovac-Ribarevina
28
Km 1078+500 M-2
dionica
Mojkovac-Ribarevina
29
Km 1083+300 M-2
dionica
18
Mojkovac-Ribarevina
30
Km 1091+600 M-2
dionica
Ribarevina-Berane
31
Km 1100+000 M-2
dionica
Ribarevina-Berane
32
Km 1122+500 M-2
dionica
Berane-Roaje-Ba
19
33
34
35
Km 1143+150 M-2
dionica
Berane-Roaje-Ba
Km 1152+300 M-2
dionica
Berane-Roaje-Ba
Km 14+200 M-2.3
dionica
Podgorica-Cetinje
36
Km 18+500 M-2.3
dionica
Podgorica-Cetinje
37
Km 19+800 M-2.3
dionica
Podgorica-Cetinje
38
Km 21+750 M-2.3
dionica
Podgorica-Cetinje
39
Km 27+350 M-2.3
dionica
Podgorica-Cetinje
21
40
Km 52+200 M-2.3
dionica
Cetinje-Budva
41
Km 57+800 M-2.3
dionica
Cetinje-Budva
42
Km 11+500 M-2.4
dionica
Petrovac-Bar
43
Km 38+950 M-2.4
dionica
Bar-Ulcinj
44
Km 142+200 M-6
22
dionica
Klobuk-Vilusi-Niki
45
46
47
Km 60+800 M-9
dionica
Andrijevica-Murino
Km zaobilaznica
Nikia M-18
dionica
Pluine-Niki
Km 101+800 M-18
dionica
Niki-Danilovgrad
48
Km 107+170 M-18
dionica
Niki-Danilovgrad
49
Km 120+300 M-18
dionica
Danilovgrad-
23
Podgorica
50
51
52
53
Km 121+500 M-18
dionica
DanilovgradPodgorica
Km 134+000 M-18
dionica
DanilovgradPodgorica
Km 142+050 M-21
dionica
Barski Most-Bijelo
Polje-Ribarevina
Km 144+950 M-21
dionica
Barski Most-Bijelo
Polje-Ribarevina
24
54
55
56
57
Km 150+650 M-21
dionica
Barski Most-Bijelo
Polje-Ribarevina
Km 152+450 M-21
dionica
Barski Most-Bijelo
Polje-Ribarevina
Km 2+900 M-2
dionica
Kotor-tun.VrmacKrtolska raskrsnica
Km 17+600 R-4
2x3,0 m), trasa puta je u pravcu i dobre preglednosti. Put prolazi kroz
naseljeno mjesto, a du njega, sa lijeve strane gledano u pravcu
Ribarevine ima uraen trotoar i ulina rasvjeta. Asfaltni kolvoz je u
dobrom stanju. Ogranienje brzine kretanja vozila 50 km/h iz oba
smjera. Nezgode se deavaju zbog velikog broja neregulisanih
prikljuaka. Na jednom dijelu kolovoza sa desne strane zadrava se
voda zbog poremeene odvodnje prilikom izgradnjen prikljuaka.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje regulacije pjeakog saobraaja.
Obnoviti, dopuni i usaglasiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju. Rijeiti
pitanje odvodnje. Vriti mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne
policije.
Procijenjeni trokovi:.....................................................20.000,00 eura
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Kruevo, nezgode se deavaju iz
oba smjera vonje, u kojima uestvuju vozila i pjeaci. Na ovom potezu,
irina kolovoza je 9.90 m (tri saobraajne trake irine 3.50 m traka
prema Bijelom Polju; 2.70 m sredina traka i x 3.70m u pravcu
Ribarevine), trasa puta je u pravcu i dobre preglednosti. Put prolazi kroz
naseljeno mjesto, a du njega, sa lijeve strane gledano u smjeru
Ribarevine nema uraen trotoar, ali postoji ulina rasvjeta. Asfaltni
kolvoz je u dobrom stanju. Ogranienje brzine kretanja vozila 60 km/h iz
oba smjera.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje horizontalne signalizacije i regulaciju
pjeakog saobraaja. Smanjiti ogranienje brzine sa 60 km/h na 50
km/h iz smjera Ribarevine. Vriti mjere kontrole saobraaja od strane
saobraajne policije.
Procijenjeni trokovi:....................................................10.000,00 eura
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu nezgode se deavaju iz smjera
Kotora. Put je u desnoj krivini veeg radijusa, dobre preglednosti sa
irinom kolovoza od 7,0 m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5 m) i
uraenom ulinom javnom rasvjetom, ogranienje brzine je 60 km/h iz
smjera Kotora. Na kolovozu, pored manjih denivelacija, vidljiva je i
uglaanost-pohabanost habajueg sloja.
Mjere: Provjeriti koeficijenat otpornosti na klizanje, ravnost i popreni
pad kolovoza u krivini, naroito na desnoj saobraajnoj traci (gledano iz
pravca Kotora), i u sluaju negativnih rezultata izvriti presvlenje
habajuim slojem od AB-16s (od eruptivnog agregata), ili slojem
mikroasfalta duine oko 100 m.
Procijenjeni trokovi:...................................................14.000,00 eura
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Vilii-majdan kamena, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uestvuju samo motorna vozila.
Na ovom potezu, irina kolovoza je 6 m, a u samoj krivini oko 7,20 m.
Trasa puta je u krivini i sa ogranienom preglednou. Put prolazi kroz
umski pojas, a u samoj krivini prolazi pored majdana kamena koji
trenutno koristi ,,Bemax Podgorica. Cijelom duinom poteza na lijevoj
strani do brda gledano iz smjera Pljevalja je uraen betonski rigol, a sa
desne strane zemljana bankina. Ogranienje brzine kretanja vozila je 60
km/h iz oba smjera.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje vitoperenja kolovoza u duini oko 200
25
dionica
Pljevlja-.Tara
58
Km 21+300 R-4
dionica
Pljevlja-.Tara
59
Km 19+200 R-5
dionica
.Tara-abljak
26
60
Km 23+900 M-4.1.
dionica
avnik-abljak
27