4.

SUSTAVI DALJINSKOG UPRAVLJANJA STABILNIM

POSTROJENJIMA ELEKTROVUE



4.1 Stabilna postrojenja elektrovue




4.1.1. Sustavi napajanja elektrificiranih pruga





Napajanje elektrificiranih pruga rijeeno je raznim sustavima

napajanja, ovisno o tehnolokoj razini energetskih i elektrostrojarskih
komponenata koje su ukljuene u proces poganjanja elektrovunih
vozila, te o tehno-ekonomskim uvjetima u raznim zemljama. Prikazi
napajanja dani su na slici 4.1.
Postoje etiri osnovna sustava napajanja koja su razvrstana prema
nazivnom naponu, vrsti struje (istosmjerne ili izmjenine) i
frekvenciji, ako se radi o napajanju izmjeninom strujom. U primjeni
su slijedei sustavi istosmjerne i izmjenine struje:
1. Istosmjerni 1500 V
2. Istosmjerni 3000 V
3. Monofazni 15 kV, 16 2/3 Hz
4. Monofazni 25 kV, 50 Hz
Istosmjerni sistemi zadrali su se u Italiji, dijelovima Francuske i u
podrujima koja su bila pod njihovim politikim ili tehnolokim
utjecajem. Na mrei Hrvatskih eljeznica u primjeni je ostao na prugama
Rijeka - Srp. Moravice, Bakar - krljevo i Rijeka - apjane s naponom
napajanja 3000 V, koji se u potpunosti koristi na talijanskoj i slovenskoj
eljeznikoj mrei.
Monofazni sustav napajanja napona 15 kV i frekvencije 16 2/3 Hz
(trostruko nioj od 50 Hz) uveden je u vicarskoj, Austriji, Njemakoj,
vedskoj i Norvekoj u poetku elektrifikacije, a kasnije i proirivan. Nia
frekvencija je primjenjena zbog jednofaznih kolektorskih motora koji su
tada bili u upotrebi u elektrovunim vozilima i smanjivanja gubitaka koji
su to vei to je frekvencija via. Zbog toga taj sustav napajanja ini
zasebna elektroenergetska mrea od elektrinih centrala preko dalekovoda
i elektrovunih podstanica do kontaktne mree specifine konstrukcije.
Kako je ta mrea s poveanjem broja elektrificiranih pruga proirivana,
nije se isplatilo mijenjati sustav napajanja u tako izgraenoj











elektroenergetskoj infrastrukturi, pa se u navedenim zemljama stari sustav

zadrao.
Tehnoloki najmlai sustav napajanja koristi monofaznu struju
frekvencije 50 Hz s nazivnim naponom 25 kV. Njegova je najvea
prednost u odnosu na druge sustave u tome to se elektrovuna podstanica
prikljuuje direktno na zemaljsku elektroprivrednu mreu.
Pored toga, zbog visokog nazivnog napona, za dobivanje iste snage za
pogon elektrovunih vozila potrebna je manja struja, a samim time su i
presjeci vodia u sklopu kontaktne mree manji, to donosi veliku utedu
kod izgradnje i proirenja sustava.

Slika 4.1 Shematski prikaz napajanja elektrificiranih pruga





4.1.1.1. Stabilna postrojenja elektrovue sustava 25 kV, 50 Hz



Pogon elektrovunih vozila u tom sustavu rijeen je upotrebom

serijskog istosmjernog motora koji je pokazao najbolje osobine u
odnosu na druge vrste. Regulacija napona obavlja se putem
transformatora, a izmjenina struja ispravlja se silicijskim diodnim ili
tiristorskim ispravljaima u elektrovunom vozilu.





Sustav stabilnih postrojenja elektrine vue monofaznog sistema 25

kV,50 Hz ine elektrovune podstanice (EVP), postrojenja za
sekcioniranje (PS), ureaji lokalne komande u eljeznikim
kolodvorima (D-stanice) i kontaktna mrea (KM).
Elektrovune podstanice obavljaju funkciju transformacije napona 110
kV zemaljske elektroprivredne mree na napon 25 kV, 50 Hz, koji se
putem mree prekidaa i rastavljaa proslijeuje na napojne krakove.
Napajanje kontaktne mree izvedeno je obino jednostrano, i to tako
da svaka EVP napaja krakove kontaktne mree antenski tj. do
polovine meuudaljenosti izmeu susjednih EVP-a na jednoj i na
drugoj strani. Na sredini izmeu dvije EVP nalazi se postrojenje za
sekcioniranje s neutralnim vodom. Neutralni vod slui da
elektrovuno vozilo ne premosti dvije zone napajanja s raznim
naponskim i strujnim uvjetima u datom trenutku, to bi dovelo do
tetnih iskrenja, koja mogu otetiti kontaktnu mreu i elektrovuno
vozilo. Ako jedna EVP ispadne iz pogona, njezini napojni krakovi se
spajaju na susjedne EVP-e putem rastavljaa u postrojenju za
sekcioniranje. Takoer se u sluaju bilo kojeg kvara ili redovnih
radova na sekciji kontaktne mree ona moe iskljuiti iz pogona da ne
ometa normalan rad na ispravnom dijelu pruge. Takvo prespajanje
sekcija kontaktne mree naziva se sekcioniranje KM, a obavlja se
rasklopnim aparatima koji se nalaze u svim dijelovima stabilnih
postrojenja elektrine vue. Dijele se prema namjeni na prekidae i
rastavljae, te rastavljae snage.
Prekidaima i rastavljaima snage moe se prekidati struja vue, dok
se obini rastavljai smiju koristiti samo u beznaponskom stanju KM.
Visokonaponski prekidai imaju ugraene sklopove za zatitu
kontaktne mree od prekostrujnih optereenja (prekostrujna zatita) i

4.2. Upravljanje stabilnim postrojenjima elektrine vue




4.2.1. Naini upravljanja

Pod upravljanjem stabilnim postrojenjima elektrine vue

podrazumijevaju se sve manipulacije rasklopnim aparatima i
uredajima na okviru tih postrojenja koji se obavljaju u svrhu
pouzdanog i kvalitetnog napajanja elektrinom energijom.
Ovisno o tome iz kojeg se mjesta i kako se upravlja postoje sljedei
naini upravljanja:
1. neposredno centralno daljinsko upravljanje (NC)
2. posredno centralno daljinsko upravljanje (PC)
3. neposredno podruno daljinsko upravljanje (NP)
4. posredno podruno daljinsko upravljanje (PP)
5. neposredno lokalno daljinsko upravljanje (NL)
6. runo upravljanje rasklopnim aparatima (RU).
1. Pod neposrednim centralnim daljinskim upravljanjem
podrazumijeva
se
upravljanje
rasklopnim
aparatima
u
elektroenergetskim postrojenjima i kontaktnoj mrei od strane
elektroenergetskog dispeera bez posrednika, pomou ureaja
daljinskog upravljanja iz centra daljinskog upravljanja.
2. Pod posrednim centralnim daljinskim upravljanjem
podrazumijevaju se odobrenja ili nareenja za upravljanje
rasklopnim aparatima u zaposjednutoj EVP, odnosno u kontaktnoj
mrei, a izvravaju ih rukovaoci EVP, odnosno prometnici vlakova
ili drugi za to ovlateni djelatnici.
3. Pod neposrednim podrunim daljinskim upravljanjem
podrazumijeva se, na prugama bez sustava centralnog daljinskog
upravljanja, upravljanje rasklopnim aparatima u kontaktnoj mrei od
strane rukovaoca EVP bez posrednika, pomou ureaja daljinskog
upravljanja, unutar podruja koje u smislu upravljanja pripada toj
EVP.







naglih promjena admitancije (admitantna zatita), to predstavlja jo

jednu u nizu prednosti primjene izmjenine struje vue u odnosu na
istosmjernu.






4.
Pod
posrednim
podrunim
daljinskim
upravljanjem
podrazumijevaju se na prugama bez sustava centralnog daljinskog
upravljanja, odobrenja ili nareenja za rukovanje rasklopnim
aparatima u kontaktnoj mrei koje izdaje rukovalac EVP, a izvravaju
ih prometnici vlakova ili drugi za to ovlateni djelatnici.
5. Pod neposrednim lokalnim daljinskim upravljanjem podrazumijeva
se upravljanje rasklopnim aparatima u elektrovunoj podstanici od
strane rukovaoca EVP, odnosno u kontaktnoj mrei slubenog mjesta
od strane prometnika vlakova ili drugog za to ovlatenog djelatnika,
bez posrednika, pomou ureaja daljinskog upravljanja unutar EVP,
odnosno unutar slubenog mjesta.
6. Runo upravljanje rasklopnim aparatima obavlja rukovalac EVP, i
to rasklopnim aparatima, unutar elektrovune podstanice, dok
prometnik vlakova ili drugi za to ovlateni djelatnici upravljaju na taj
nain s rasklopnim aparatima u kontaktnoj mrei unutar slubenog
mjesta. Rasklopnim aparatima u kontaktnoj mrei otvorene pruge
smije runo upravljati ovlateni djelatnik, obino rukovalac kontaktne
mree.
4.2.2. Postupci osoblja u procesu upravljanja





Promjene uklopnih stanja rasklopnih aparata razlikuju se u pogledu

vrste promijenjenog uklopnog stanja, pa se tako faze manipulacije
dijele na fazu stavljanja u neredovno uklopno stanje i fazu stavljanja u
redovno uklopno stanje. S obzirom na est primijenjenih naina
upravljanja, svaka se faza mora obaviti prema jednoj od tri grupe
postupaka (A, B ili C), kako je navedeno po fazama:
1. I. faza - stavljanje u neredovno uklopno stanje
A. Kod neposrednog centralnog, podrunog ili lokalnog daljinskog
upravljanja:
- zahtjev traitelja
- izvrenje
- obavjetavanje da je zahtjev izvren.
B. Kod posrednog centralnog ili podrunog daljinskog upravljanja,
kada rasklopnim aparatima treba upravljati posredstvom lokalnog











daljinskog upravljanja ili runim upravljanjem rasklopnim aparatom, a

traitelj i izvritelj nisu ista osoba:
- zahtjev traitelja
- naredba naredbodavca izvritelju
- izvrenje
- izvjetaj izvritelja naredbodavcu da je naredena manipulacija
izvrena
- izvjetaj naredbodavca traitelju da je zahtjev izvren.
C. Kod posrednog centralnog ili podrunog daljinskog upravljanja,
kad rasklopnim aparatima treba upravljati posredstvom lokalnog
daljinskog upravljanja ili runim upravljanjem rasklopnim aparatom, a
traitelj i izvritelj su ista osoba:
- zahtjev traitelja-izvritelja
- odobrenje ili naredba naredbodavca traitelju
- izvrenje
- izvjetaj traitelja-izvritelja naredbodavcu da je odobrena ili
naredena manipulacija izvrena.
2. II. faza - stavljanje u redovno uklopno stanje
A. Kod neposrednog centralnog, podrunog i lokalnog daljinskog
upravljanja:
- zahtjev traitelja, popraen izjavom da su sve smetnje za izvrenje
zahtjeva otklonjene
- izvrenje
- izvjetaj traitelja da je zahtjev izvren
- odgovor traitelja s izjavom da je postrojenje ispravno.
B. Kod posrednog centralnog ili podrunog daljinskog upravljanja,
kada rasklopnim aparatima treba upravljati posredstvom daljinskog
upravljanja i runim upravljanjem rasklopnim aparatom, a traitelj i
izvritelj nisu ista osoba:
- zahtjev traitelja, popraen izjavom da su sve smetnje za izvrenje
zahtjeva otklonjene
- naredba naredbodavca izvritelju - izvrenje
- izvjetaj izvritelja naredbodavcu da je naredena manipulacija
izvrena
- obavijest naredbodavca traitelju da je zahtjev izvren
- odgovor traitelja naredbodavcu s izjavom da je postrojenje ispravno

4.2.3. Funkcije pojedinih djelatnika u procesu upravljanja

4.2.3.1. Naredbodavci za promjenu pogonskog stanja

Naredbodavac za promjenu pogonskog stanja postrojenja odnosno

uklopnog stanja odreenih rasklopnih aparata u stabilnim
postrojenjima elektrine vue je djelatnik H koji ima pravo izdavati
naredbe i odobravati takve promjene, a u odreenim okvirima i sam ih
izvravati.
1. Na elektrificiranim prugama na kojima postoji sustav centralnog
daljinskog upravljanja funkciju naredbodavca obavlja elektroenergetski
dispeer. On ima iskljuivo pravo nareivati, odobravati a u okviru
tehnikih mogunosti i izvravati promjene uklopnog stanja koja mijenja
pogonsko stanje kontaktne mree kolosijeka otvorene pruge i glavnih
prolaznih kolosijeka, tj. koje imaju utjecaj na uredno odvijanje prometa
elektrinom vuom.
Elektroenergetski dispeer moe poduzimati takve mjere samo uz
prethodno pribavljenu suglasnost nadlenog prometnog dispeera, odnosno
TK-dispeera kod pruge s centralnim upravljanjem prometom. Izuzetak od
toga predstavljaju sluajevi kada je zahtjev za promjenu pogonskog stanja
postavljen zbog neposredne opasnosti po ivot ili po sigurnost prometa,
odnosno postrojenja. Takoer se takve radnje mogu poduzimati bez
navedene suglasnosti kada to neodlono zatrai dispeer elektroprivrede.
Elektroenergetski dispeer obavlja svoj posao uvijek u okviru centra
daljinskog upravljanja CDU-a bez obzira da li je upravljanje
neposredno ili posredno.










C. Kod posrednog centralnog ili podrunog daljinskog upravljanja,

kada rasklopnim aparatima treba upravljati posredstvom lokalnog
daljinskog upravljanja i runim upravljanjem rasklopnim aparatom, a
traitelj i izvritelj su ista osoba:
- zahtjev traitelja-izvritelja, popraen izjavom da su sve smetnje za
izvrenje zahtjeva otklonjene
- odobrenje ili naredba naredbodavca traitelju-izvritelju - izvrenje
- obavijest traitelja-izvritelja naredbodavcu da je odobrena ili
naredena manipulacija izvrena i da je postrojenje ispravno.






2. Na elektrificiranim prugama bez sustava centralnoga daljinskog

upravljanja primijenjuje se sustav podrunog daljinskog upravljanja.
Funkciju naredbodavca za podruje za koje je u pogledu upravljanja
nadlena jedna elektrovuna podstanica, obavlja rukovalac EVP. On
ima iskljuivo pravo nareivati i odobravati, a u okviru tehnikih
mogunosti i izvravati promjene uklopnog stanja koje mijenjaju
pogonsko stanje kontaktne mree kolosijeka otvorene pruge i glavnih
prolaznih kolosijeka, tj. koje imaju utjecaj na uredno odvijanje
prometa elektrinom vuom.
3. Kod centralnog ili podrunog daljinskog upravljanja koje se obavlja
posrednim putem funkciju naredbodavca obavlja elektroenergetski
dispeer ili rukovalac EVP, dok izvrne postupke obavljaju izvritelji.
4. U slubenim mjestima na pruzi funkciju naredbodavca za promjenu
uklopnog stanja, kada takva promjena nema utjecaja na pogonsko
stanje kontaktne mree kolosijeka otvorene pruge ili glavnih prolaznih
kolosijeka tih mjesta, obavlja prometnik vlakova, odnosno na prugama
s daljinskim upravljanjem prometom opunomoeni kolodvorski
djelatnik. On je duan da o namjeravanoj manipulaciji obavijesti
elektroenergetskog dispeera u CDU, odnosno rukovaoca u nadlenoj
EVP, a na prugama s daljinskim upravljanjem prometom i TKdispeera. Obavijest se ne alje kad se mijenja pogonsko stanje
kontaktne mree manipulativnih kolosijeka.
Za slubena mjesta na prugama s daljinskim upravljanjem prometom,
a gdje nema opunomoenog kolodvorskog djelatnika, naredbodavac je
TK- dispeer.
5. U depoima i na podruju elektrificiranih industrijskih kolosijeka
funkciju naredbodavca za promjenu pogonskog stanja kontaktne
mree depoa, odnosno industrijskog kolosijeka obavlja djelatnik
opunomoen za to poslovnim redom ili drugim aktom radne jedinice,
odnosno poduzea koje raspolae ili koristi takve kolosijeke.
Takav poslovni red ili drugi akt mora biti ovjeren od strune slube
H, nadlene za stabilna postrojenja elektrine vue.





4.2.3.2. Traitelji promjene pogonskog stanja

Traitelj promjene pogonskog stanja u stabilnim postrojenjima
elektrine vue je djelatnik eljeznice koji ima pravo zahtijevati takve











promjene, a u odreenim situacijama, po primljenom odobrenju i sam

ih izvravati. Promjena pogonskog stanja moe se traiti:
a) temeljem unaprijed utvrenog plana
b) zbog nastalih kvarova ili oteenja pojedinih postrojenja ili
elektrovunih vozila
c) zbog nepravilnosti uoenih na voznim sredstvima
d) zbog utovara, istovara ili drugog manipuliranja tovarima na
otvorenim teretnim vagonima
e) kada nastupi opasnost koja moe ugroziti sigurnost ljudskih ivota,
prometa ili postrojenja i
f) u sluaju poara na vlaku i potrebe njegovog gaenja.
Kod iskljuenja napona, ovisno o razlogu za traenje promjene
pogonskog stanja i o tome koje postrojenje je u pitanju, te o grupi
postupaka koja se primjenjuje, funkciju traitelja mogu obavljati
sljedei djelatnici:
l. Ako je promjena potrebna temeljem unaprijed utvrenog plana,
traitelj moe za grupe postupaka A, B i C biti za bilo koje postrojenje
poslovoa ili opunomoeni djelatnik na odravanju EVP ili KM.
2. Ako je promjena potrebna zbog nastalih kvarova ili oteenja u
elektrovunoj podstanici ili postrojenju za sekcioniranje a ureaji
relejne zatite nisu djelovali, traitelj moe Ta grupe postupaka A, B i
C biti poslovoa ili opunomoeni djelatnik na odravanju EVP.
3. Ako je promjena potrebna zbog nastalih kvarova ili oteenja na
kontaktnoj mrei otvorene pruge ili na elektrovunom vozilu na
otvorenoj pruzi, ili je na voznim sredstvima uoena nepravilnost i vlak
stao na otvorenoj pruzi, a ureaji relejne zatite nisu djelovali, traitelj
moe za sluajeve A, B i C biti poslovoa ili opunomoeni djelatnik
na odravanju KM, strojovoa elektrovunog vozila, kao i ostali
djelatnici eljeznice koji primijete takav kvar, oteenje ili
nepravilnost.
4. Ako je promjena potrebna zbog nastalih kvarova ili oteenja na
kontaktnoj mrei slubenog mjesta ili na elektrovunom vozilu u
slubenom mjestu ili je na voznim sredstvima uoena nepravilnost i
vlak stao u slubenom mjestu, a ureaji relejne zatite nisu djelovali;
a) ako je u pitanju KM glavnih prolaznih kolosijeka, za sluajeve A
(NC i NP), B i C traitelji mogu biti:











- poslovoa ili opunomoeni djelatnik na odravanju KM

- prometnik vlakova
- opunomoeni kolodvorski djelatnik ili
- TK-dispeer
b) ako su u pitanju odsjeci KM ostalih kolosijeka u slubenom
mjestu, za grupe postupaka A (NL), B i C traitelji mogu biti:
- poslovoa ili opunomoeni djelatnik na odravanju KM
- strojovoa elektrovunog vozila
- kolodvorski djelatnik opunomoen za to poslovnim redom slubenog
mjesta
- djelatnik tehniko-vagonske slube ili
- djelatnik kolske elektrine rasvjete i grijanja.
5. Ako je promjena potrebna zbog radova na utovaru, istovaru,
pretovaru ili drugom manipuliranju tovarima na otvorenim teretnim
vagonima, a u pitanju su odsjeei KM manipulativnih ili drugih
sporednih kolosijeka u slubenom mjestu za grupe postupaka A (NL),
B i C traitelj moe biti kolodvorski djelatnik opunomoen za to
poslovnim redom slubenog mjesta.
6. Funkciju traitelja kod promjene pogonskog stanja, potrebne u KM
depoa odnosno industrijskog kolosijeka moe obavljati poslovoa ili
opunomoeni djelatnik na odravanju KM ili djelatnik opunomoen za
to poslovnim redom ili drugim aktom poduzea.
7. Ako je promjena potrebna zbog nastale opasnosti koja moe
ugroziti sigurnost ljudskih ivota, prometa ili postrojenja, traitelj
moe za grupe postupaka A, B i C biti bilo koji djelatnik eljeznice
koji je uoio ili saznao za takvu opasnost. On pri tome koristi sva
raspoloiva sredstva veze, upuujui zahtjev to kraim i brim putem
do elektroenergetskog dispeera, rukovaoca EVP ili prometnika
vlakova.
8. Kada je napon u postrojenju ve iskljuen djelovanjem relejne
zatite ili na zahtjev bilo kojeg djelatnika eljeznice, a na mjesto kvara
ili oteenja dou djelatnici dionice za odravanje EVP ili KM,
poslovoa ili opunomoeni djelatnik na odravanju EVP ili KM mora
ponoviti postupak traenja iskljuienja napona, a radovima se smije
pristupiti tek kada traitelj primi obavijest da je zahtjev izvren.











Kod ukljuenja napona, ovisno o razlogu zbog kojeg je prije. toga u

postrojenju napon bio iskljuen, funkciju traitelja mogu obavljati
sljedei djclatnici:
1. U svim sluajevima, osim izuzetaka nabrojenih u tokama 2. do 6,
poslije svih radova na redovnom odravanju i poslije otklanjanja
posljedica djelovanja relejne zatite, kvara ili oteenja na
elektroenergetskim postrojenjima i kontaktnoj mrei traitelj moe biti
iskljuivo poslovoa ili opunomoeni djelatnik na odravanju EVP ili
KM.
2. U sluaju kada je kvar koji je nastao na elektrovunom vozilu
otklonjen bez prisustva djelatnika za odravanje KM, traitelj moe
izuzetno biti strojovoa elektrovunog vozila koji je prethodno traio
iskljuenje napona.
3. Ako je nepravilnost koja je uoena na voznim sredstvima u
slubenom mjestu pouzdano otklonjena, a pri tome nisu bili prisutni
djelatnici na odravanju KM i ako su propisno uklonjene motke za
uzemljenje kojima je mjesto otklanjanja nepravilnosti bilo tieno,
traitelj moe izuzetno biti prometnik vlakova ili opunomoeni
kolodvorski djelatnik.
4. Ako je promjena pogonskog stanja KM traena zbog manipuliranja
tovarima na otvorenim teretnim kolima i to manipuliranje zavreno i
ako su propisno uklonjene motke za uzemljenje kojima je mjesto
manipuliranja bilo tieno, traitelj moe za grupe postupaka A (NL),
B i A biti kolodvorski djelatnik opunomoen za to poslovnim redom
slubenog mjesta.
5. Kada je opasnost zbog koje je traeno iskljuenje napona ugroavala
samo sigurnost prometa, pa je pouzdano utvreno da je opasnost prestala i
da su ispunjene sve mjere sigurnosti prije ukljuenja napona, traitelj
moe biti prometnik vlakova, prometni dispeer ili TK-dispeer.
6. Kod ukljuenja napona u KM depoa odnosno industrijskog
kolosijeka traitelji mogu biti poslovoa ili opunomoeni djelatnik na
odravanju KM djclatnik opunomoen za to poslovnim redom ili
drugim odgovarajuim aktom.
Zahtjeve za promjenu pogonskog stanja treba za jedan sluaj i jedno
postrojenje postavljati po pravilu isti djelatnik, osim ako je pri
stavljanju postrojenja u redovno pogonsko stanje izvrena smjena. U

4.2.3.3. Izvritelji promjene pogonskog stanja

Izvritelj promjene pogonskog stanja u stabilnim postrojenjima

elektrine vue je djelatnik eljeznice koji je opunomoen za
rukovanje rasklopnim aparatima putem ureaja daljinskog upravljanja
ili runim upravljanjem rasklopnim aparatom temeljem primljenog
naloga ili odobrenja ili na temelju vlastite odluke kada on obavlja i
funkciju naredbodavca za promjenu pogonskog stanja.
l. U smislu definicije izvritelja, ovu funkciju za sve rasklopne aparate koji
su u sustavu neposrednog daljinskog upravljanja obavljaju elektroenergetski
dispeer (NC), rukovalac EVP (NP) i prometnik vlakova, odnosno
opunomoeni kolodvorski djelatnik na TK- prugama (NL).
2. Izvritelji za rasklopne aparate koji su ukljueni u sustav posrednog
centralnog ili podrunog daljinskog upravljanja, ali kojima se upravlja
runo na mjestu rasklopnog aparata (RU), mogu biti rukovaoci trajno i
privremeno zaposjednutih EVP, prometnici vlakova, odnosno
opunomoeni kolodvorski djelatnici na TK-prugama, kao i drugi
kolodvorski djelatnici opunomoeni za rukovanje rastavljaima u KM.
3. Poslovoa ili opunomoeni djelatnik na odravanju KM moe biti
izvritelj kod svih rasklopnih aparata gdje je primijenjen nain runog
upravljanja na mjestu rasklopnog aparata (RU) ako istovremeno obavlja i
funkcije traitelja i ako za to dobije odgovarajue odobrenje
naredbodavca.
4. Funkciju izvritelja promjene pogonskog stanja u kontaktnoj mrei
depoa ili industrijskog kolosijeka obavlja djelatnik opunomoen za to
poslovnim redom ili drugim odgovarajuim aktom poduzea.










takvom sluaju djelatnik koji zavrava radom mora prethodno

fonogramom obavijestiti elektroenergetskog dispeera, ili rukovaoca
EVP-a, o djelatniku koji e ga zamijeniti.
Kod upravljanja, odnosno potrebe za odreenim manipulacijama
postoji mogunost da za izvrenje neke manipulacije elektroenergetski
dispeer, odnosno rukovalac EVP donese odluku sam na temelju
nastale ili uoene potrebe. U takvom sluaju ne postoji traitelj
manipulacije, pa nema zahtjeva traitelja ni postupka obavjetavanja
traitelja.









U poetku elektrifikacije rasklopnim se aparatima upravljalo

ureajima lokalne komande iz prostorija u sklopu samog postrojenja
ili runo na samom aparatu. Razvojem telekomunikacija i relejne
tehnike poeli su se uvoditi ureaji daljinskog upravljanja u sustav
stabilnih postrojenja elektrine vue. Oni su donijeli novu kvalitetu u
postupku nadzora i odravanja elektroenergetskih i prunih
postrojenja, te bitno smanjili zastoje u prometu, koji su nastali zbog
beznaponskog stanja kontaktne mree.
U daljinsko upravljanje ubraja se ; ukljuivanje i iskljuivanje
osnovnih prekidaa i rastavljaa, mjerenje struje i napona, te signalna
dojava itavog stanja iz udaljenih mjesta du pruge u centar daljinskog
upravljanja (CDU).
Tokom ezdesetih godina dvadesetog stoljea s razvitkom elektronike
poeli su se masovnije uvoditi tranzistorski sklopovi i u tehniku
daljinskog upravljanja. Tako su nastali prvi hibridni relejnotranzistorski ureaji. Njihov relejni dio obavlja preteiti dio funkcija
proslijeivanja komandi rasklopnim aparatima i signalizacija njihovog
poloaja, te signalizacija upozorenja, dok tranzistorski dio, na temelju
elektronikih impulsa pristiglih preko odgovarajuih releja, formira
odgovarajui kodirani telegram za prijenos putem komunikacijske
linije, i u suprotnom smjeru prima pristigli telegram, dekodira ga i
proslijeuje ka relejnom dijelu.
U relejnim i hibridnim relejno-tranzistorskim sustavima daljinskog
upravljanja koristi se komandna ploa kao sredstvo za nadzor sustava
stabilnih postrojenja elektrovue. Ona daje shematski prikaz svih
postrojenja koja se kontroliraju i na njoj su ugraeni komandnopotvrdni prekidai i prozirna gravirana okna sa signalnim svjetiljkama
koje se upale kad pristigne odgovarajua signalizacija.
Komandno-potvrdni prekida slui za izdavanje komande ukljuenja i
iskljuenja dotinog rasklopnog aparata i prijem signalizacije (potvrde) o
izvrenju izdate komande. On je obino tipa "zakreni-pritisni" s dva
poloaja; krilce u smjeru voda KM pokazuje da je aparat ukljuen, a kad
je ono okomito na smjer voda znak je da je dotini aparat iskljuen.
Signalne svjetiljke na ploi obino rade u reimu tamne sheme, to znai
da ne svijetle kada je aparat u redovnom poloaju i dok nema signalizacija



4.3. Razvoj sustava daljinskog upravljanja






upozorenja koje oznaavaju da se dogodila neka neredovna situacija u

postrojenju na pruzi. Svjetiljke se pale pri mijenjanju poloaja aparata ili
nenormalnoj pojavi, kao to je kvar ili nestanak napona.
Hibridni relejno-tranzistorski sustav daljinskog upravljanja tipa EFD-300
proizvodnje Siemens, Njemaka, ugraen je na magistralnoj pruzi TovarnikDobova u stabilna postrojenja elektrovue i puten u pogon u razdoblju od
1970. do 1972. godine. Postrojenjima se upravlja iz dva centra daljinskog
upravljanja (CDU), Zagreb i Vinkovci. CDU Zagreb pokriva podruje od
Dobove do Novske, a CDU Vinkovci od Novske do Tovarnika, s time da se
energetskim postrojenjima u sklopu granine elektrovune podstanice u
Novskoj moe izborno upravljati bilo iz kojeg od dva reena CDU-a.
Prijenos podataka obavlja se impulsnim telegramima s PCDM
modulacijom (puls coded duration modulation), u kojima, uz uvijek isti broj
impulsa i pauza, informaciju nose dugi impulsi i duge pauze, koji su
otprilike dva i pol puta dui od ostalih, kratkih impulsa i pauza. Zatita u
prijenosu informacija izvedena je dugim startnim impulsom (dvostruko
duim od "obinih" dugih impulsa), zavrnim kontrolnim impulsom, uvijek
istim brojem impulsa i pauza, te kontrolom duljine svakog kratkog i svakog
dugog impulsa, odnosno pauze.
Medij putem kojeg se upravlja je sinoptika komandna ploa s mozaik
elementima dimenzije 25x25 mm i ugraenim pokaznim instrumentima za
daljinsko mjerenje primarnog napona u EVP 110 kV i sekundarnog 25 kV.
Radna snaga i faktor snage takoer se mjere na primarnoj strani uinskog
transformatora u EVP i daljinski prenose u CDU u kojem se te, za
elektrovuu vane elektrine veliine, iskazuju na pokaznim instrumentima
i zapisuju na pisaima.

4.4. Mikroraunala u sustavu daljinskog upravljanja

4.4.1. Openito





Razvojem informatike tokom sedamdesetih godina poeli su se i u tehniku

daljinskog upravljanja uvaati mikroraunarski sustavi. Njihove glavne
znaajke su primjena informacijskih sabirnica, rad voen mikroraunalom,
te programska podrka (software) po strukturi, nainu rada, nainu
pripremanja i nainu koritenja slina onoj kod klasinih raunarskih
sustava za rad u realnom vremenu. Kao upravljaki medij koristi se

4.4.2. Mikroraunalni sustav DS - 8

Sustav daljinskog upravljanja DS-8 proizvodnje "Konar" ugraen je u

CDU Zagreb i u postrojenja na pruzi Dugo Selo - Botovo 1982. godine.
Osnovu sustava ine informacijske sabirnice s paralelnim 16 bitnim
adresnim dijelom, 8 bitnim dijelom za dvosmjernu razmjenu podataka,
te nizom vodia za razvod signala upravljanja, nadzor i napajanje.
Cjelokupna komunikacija meu funkcijskim jedinicama ;
ulazno/izlaznim modulima, memorijama, mikroraunalom, kao i
eventualna veza s miniraunalom, odvija se preko informacijskih
sabirnica. Konstrukcijski, sabirnice predstavljaju matinu plou okvira
za uticanje funkcijskih jedinica, izvedenu u tehnici tiskanih krugova.
Prijenos podataka po sabirnicama obavlja se paralelno i asinhrono po
principu potvrde izvrenog zadatka (handshaking-rukovanje) ime je
osigurano optimalno prilagoenje razmjene informacija brzini rada
mikroraunala i ulazno/izlaznih jedinica, iako je mogua brzina
prijenosa po sabirnicama reda 6 veliine 10 6 byte/s.
Radom sustava koordinira centralna jedinica-mikroraunalo, koja je
smjetena na jednoj tiskanoj ploi (kao i ostale funkcijske jedinice).
Osnovni dio mikroraunala ini integrirani poluvodiki sklop
mikroprocesora, kojim su odreene glavne znaajke mikroraunala:
- format rijei osam (8) bita
- brzina rada (ciklus izvoenja jedne instrukcije reda veliine
jedne mikrosekunde) i
- repertoar instrukcija, a time i assemblerski programski jezik.
Programi su upisuju u PROM memorije, ime je izbjegnuta mogunost
njihova unitenja u sluaju nestanka napajanja, dok se u RAM memorije
upisuju varijabilni podaci i meurezultati koji nastaju u toku rada










sinoptika komandna ploa, na kojoj je prikaz postrojenja i nain

upravljanja identian kao i kod hibridnih relejno-tranzistorskih ureaja.
Time je omoguen bezbolni prijelaz sa starih hibridnih na nove mikroraunarske
ureaje, jer nije potrebno posebno pouavati elektroenergetske dispeere za
operaterski rad. Prikaz na komandnoj ploi ostvaren je posebnim
informacijskim podsustavom koji prima podatke iz centralne stanice i pridjeljuje
ih putem odreene signalne grupe pripadnom komandno-potvrdnom prekidau
ili signalnoj svjetiljki s transparentnim mozaik-elementom.






programa. I PROM i RAM su poluvodike memorije smjetene u raznim

kombinacijama na tiskane ploice funkcijskih memorijskih jedinica.
Razne vrste ulazno/izlaznih funkcijskih jedinica slue za uvoenje
signala i mjernih veliina iz energetskih postrojenja, kao i za izdavanje
komandi za rasklopne aparate. Mikroraunarski sustavi primaju i
izdavaju digitalne, analogne i impulsne signale.

Za komunikaciju s periferijskim ureajima-pisaima, alfanumerikim

videoterminalima, kao i za vezu s eventualnim nadreenim
miniraunalom ili s drugim mikroraunarskim sustavima, slue razne
komunikacijske jedinice. One se prikljuuju na ureaje za prijenos





Slika 4.2. Blok shema sustava DS-8






podataka - modeme, telegrafske kanalne ureaje, pa su im ulazi i izlazi

prilagoeni TT-propisima ili meunarodnim standardima (napr.
CCITT, EIA i dr.).
Kod primjene mikroraunarskih sustava za upravljanje stabilnim
postrojenjima elektrovue potrebno je ostvariti vezu s poslunim
osobljem -elektroenergetskim dispeerima.
U sustavu DS-8 ta je veza u prvoj fazi ostvarena komunikacijskim
podsustavom MB-8, koji u biti predstavlja interface (suelje) izmeu
centralne stanice DS-8 sustava i komandne ploe kao glavnog
elementa komunikacije ovjek-sustav. Preko svojih distribuiranih
ulazno/izlaznih jedinica podsustav MB-8 je spojen na sve signalne i
komandne ureaje na komandnoj ploi. Upravljaka jedinica, kao
glavni element podsustava, prihvaa informacije o promjeni stanja,
obavlja detekciju i memoriranje signala i ovisno o njihovoj vrsti
proslijeuje ih na odreena mjesta u sustavu. Komande se izdaju
prema centralnoj stanici DS-8 sustava koja ih dalje alje prema
daljinskim stanicama, a signalizacije i mjerne veliine primljene od
centralne stanice distribuiraju se ka signalnim elementima na
komandnoj ploi, uz istovremeno generiranje zvunog signala i
treperavog svjetla odgovarajue signalne svjetiljke.

4.5. Miniraunalo kao vodea jedinica u sustavu daljinskog

upravljanja DS - 8





Sustav DS-8 je 1988. godine proiren na prugu Zagreb - Rijeka

prigodom izmjene sistema napajanja elektrovue, kad je istosmjerni
sistem 3000 V zamjenjen izmjeninim 25 kV, 50 Hz. Zbog prispajanja
dvije nove linije, svake sa po devet daljinskih stanica, pojavio se
problem obrade velikih koliina podataka iz postrojenja. Radi toga, a i
zbog poveanih zahtjeva za skraenjem brzine odziva koju diktira
jedna tako frekventna pruga, uvodi se u sustav DS-8 miniraunalo, kao
centralna jedinica za upravljanje stabilnim postrojenjima elektrovue.
Koristei odgovarajuu programsku podrku, miniraunalo obrauje
podatke iz procesa i preko komunikacijskog podsustava komunicira s
daljinskim stanicama, a putem grafikih stanica daje prikaz stanja
postrojenja na video terminalima. Preko funkcionalnih tastatura izdaju











se komande za rasklopne aparate i druge naredbe, a sve promjene u

sustavu registriraju se na pisau. Mjerne veliine iskazuju se digitalno
na video monitorima, zajedno sa slikom postrojenja. Pritom je ispis
lociran na mjernom mjestu, tako da dispeer dobiva kompletan uvid u
energetsku situaciju na pruzi. Osim sakuplanja i primarne obrade
podataka, raunalo obavlja i kronoloku registraciju dogaaja, kvarova
i alarma.
Centar daljinskog upravljanja u Zagrebu opremljen je dvostrukom
konfiguracijom raunala iz razloga pouzdanosti informacijskog
sustava. Prvo je raunalo vodee (master), dok drugo, kao pratee
(slave), prima bitne podatke i spremno je da u sluaju ispada vodeeg
preuzme voenje sustava. Oba raunala u kratkim vremenskim
razmacima od nekoliko sekundi meusobno provjeravaju ispravnost
da bi mogli inicirati prebacivanje rada. Svako od raunala ima dvije
disk-jedinice kao vanjske memorije. Osim raunala, duplicirane su i
komunikacijske jedinice za vezu s daljinskim stanicama, a postoje i
dva upravljaka mjesta, tako da se u sluaju ispada prvog, normalno
upravlja preko drugog ili obrnuto.





















Slika 4.3. Centralni ureaj sustava daljinskog upravljanja DS-8 u

CDU Zagreb

elektroenergetskim

postrojenjima

pomou

4.6.1. Daljinske stanice








U hijerarhijskim informacijskim sustavima, kao to je sustav

daljinskog upravljanja stabilnim postrojenjima elektrovue, daljinska
stanica predstavlja osnovnu razinu hijerarhijske strukture. Daljinske se
stanice koriste za prijem naredbi iz centralnog ureaja i njihovo
proslijeivanje prema energetskom postrojenju i za odailjanje
informacija o stanju postrojenja u centar daljinskog upravljanja. One
se koriste u sprezi kako s mikroraunarskom centralnom stanicom,
tako i sa centralnim miniraunalom s kojim komuniciraju posredstvom
njegovog komunikacijskog podsustava.
Pored mikroraunala i jedinica memorije, pomou kojih se programski
vodi rad svih funkcionalnih jedinica u daljinskoj stanici, te ulaznoizlaznih jedinica za razmjenu podataka s energetskim postrojenjem i
komunikacijske jedinice za vezu s centrom, u konfiguraciju se mogu
ukljuiti i razne periferne jedinice, kao napr. video-terminali, pisai i
dr.
Osnovna funkcija daljinske stanice je razmjena podataka s
postrojenjem, koji obuhvaa uvoenje signalizacije i mjernih veliina
iz postrojenja i izdavanje komandi na izvrne organe u postrojenju, te
priprema podataka za prijenos u centar daljinskog upravljanja koji
ukljuuje svrstavanje podataka u poruke uz odgovarajue kodiranje
poruka radi osiguranja njihovog sadraja od krivog tumaenja zbog
smetnji kod prijenosa, odnosno dekodiranja primljenih poruka.
U sustavu daljinskog upravljanja stabilnim postrojenjima elektrovue
primijenjena su dva tipa daljinskih stanica:
- DS 801 T na pruzi Dugo Selo - Botovo
- DS 802 T na pruzi Zagreb - Rijeka (dio 25 kV, 50 Hz).
Tehnoloki neto starije daljinske stanice tipa DS 801 T prvotno su
radile s mikroraunarskom centralnom stanicom DS 8-FC u CDU
Zagreb, da bi s ugradnjom miniraunarskog centralnog sistema
zajedno s dvije grupe daljinskih stanica tipa DS 802 T i one bile
prikljuene kao posebna grupa na komunikacijski podsustav u CDU.



4.6. Upravljanje
sustava DS-8















Slika 4.4. Blok shema daljinske stanice sustava DS-8

4.6.2. Komunikacija centralnog ureaja i daljinskih stanica





4.6.2.1. Struktura poruka u prijenosu

Razmjena podataka izmeu centralnog ureaja i daljinskih stanica je
serijska, telegramima definiranog formata. Sustav koristi pulsno











kodnu modulaciju (PCM) za sve tipove podataka, koji se razmjenjuju

rijeima duljine osam (8) ili 12 bita s 2,6 ili 7 kontrolnih bitova,
zavisno o vrsti rijei (vidi sliku 4.5.).

Slika 4.5. Vrste blokova rijei u prijenosu datoteka

4.6.2.2. Sigurnost prijenosa poruka

U sustavu DS-8 primjenjen je SINDAC-ov sistem otkrivanja

pogrenih poruka nastalih uslijed pogrenog izdavanja ili smetnji na
prijenosnom putu. Siguran prijenos je osiguran na tri naina:
- Kodnom zatitom; dodavanjem svakoj rijei jednog bita
pariteta u rijeima tipa C i D, odnosno ciklikim BCH kodom i
jednim bitom pariteta u rijeima tipa A i B.
- Analognom kontrolom nadgledanja faze odnosno vremena
trajanja impulsa i pauza.
- Ogranienjem startnim kodom. Po prijemu zadnje rijei
adresnog bloka prijemnik se iskljuuje. Prijemnik se ponovno
ukljuuje samo po prijemu startnog bloka.

4.6.2.3. Razmjena podataka

Osnovni princip razmjene podataka centralnog ureaja i daljinskih stanica je

rutina razmjene tipa poziv-odgovor, koja se sastoji od neprekidnog
odailjanja poruka-poziva iz centralnog ureaja i prijema odgovora iz svake
daljinske stanice. Pozivaju se cikliki sve daljinske stanice od prve do
posljednje u svakoj grupi i tim redom se one javljaju. Kad se javi posljednja,
ponovno se poziva prva i taj proces tee neprekidno.
Centralni ureaj ostvaruje rutinu pozivanja preko dvije vrste zahtjeva,
RA za slanje poruka vieg prioriteta i RB za slanje poruka nieg
prioriteta, koji se kombiniraju tako da se postigne optimalno vrijeme
osvjeavanja podataka. Odgovori daljinskih stanica ukljuuju adrese
koje definiraju sadraj odgovora. Prijenos analognih mjernih veliina










Sustav sadri etiri vrste rijei (A, B, C i D), ovisno o kategoriji

podataka. Svi tipovi rijei mogu biti zastupljeni u istom sustavu.
Rijei podataka grupirane su u adresne blokove koji mogu sadravati
od jedne do devet rijei, ovisno o tipu podataka koje treba prenositi.
Svakom adresiranom bloku prethodi startna kombinacija od etiri bita.
Prva rije bloka naziva se adresna rije. Ona moe imati znaenje
kompletne poruke (poziv periferiji) ili moe definirati sadraj (adresu)
preostalih rijei bloka podataka.






obavlja se permanentno po svakom pozivu centralnog ureaja, a

prijenos signalizacija se zahtijeva samo u trenutku promjene stanja
(spontani podaci).
Vrijeme osvjeavanja odgovara potrebama sustava. Podaci su
podijeljeni u tri razine prioriteta; P1, P2 i P3. Po primitku zahtjeva od
centralnog ureaja, daljinska stanica provjerava da li postoje blokovi s
vanim spontanim podacima koji trebaju biti preneseni (binarni
signali). Ako postoje, oni se odmah alju u centar. Nakon to su
preneseni svi raspoloivi blokovi spontanih podataka , obavlja se
prijenos periodinih i manje vanih spontanih podataka. Prikupljanje
odreenih podataka moe se obavljati i izborno, zahtjevom centralnog
ureaja za pojedinanim podatkom.
Kad centralni ureaj poalje komandu za ukljuenje ili iskljuenje
rasklopnog aparata, prekida se rutina razmjene podataka do trenutka
prijema potvrde (odgovora) o izvrenju komande. Odgovarajua
signalizacija o promjeni stanja u postrojenju kao posljedici komande
prenosi se standardnom rutinom razmjene.





Slika 4.6. Razmjena podataka podijeljenih na razine prioriteta u

sustavu DS-8

4.7.Programska podrka sustava daljinskog upravljanja DS-8

4.7.2. Sistemska podrka




Jedan od bitnih uvjeta za uspjenu primjenu procesnog informacijskog

sustava predstavlja razraena programska podrka. Za razliku od
klasinih rjeenja programska podrka stvarno oivljava i vanjske i
unutarnje funkcije informacijskog sustava sluei se raunalom mikro ili mini - i elektronikim sklopovima funkcijskog sustava.
Poput sklopova funkcijskog sustava i programska je podrka
modularna, pa omoguuje jednostavnim izostavljanjem ili dodavanjem
programskih modula prilagoenim zahtjevima sustava daljinskog
upravljanja.
Programska podrka se moe podijeliti u tri osnovne grupe:
- Sistemska podrka
- Podrka realnog vremena
- Podrka proirenog realnog vremena



4.7.1. Openito





Najvanije sistemske programe sadri operacijski sustav, koji je

prilagoen mogunostima primijenjenog raunala i zahtjevima rada u
sustavu daljinskog upravljanja; vieprogramski rad, brzi odziv na
vanjske podraaje i razgranata struktura prioriteta. Operacijski sustav
obuhvaa pored osnovnog nadzornog programa, koji koordinira rad
cijelog programskog sustava, i razne rutine, ulazno-izlazne programe
(drivers-za ulazno -izlazne periferijske jedinice), kontrolne programe
baze podataka, sistemske tabele itd. U sustavu daljinskog upravljanja
DS-8 koristi se operacijski sustav RSX 11M koji je preuzet od
proizvoaa raunala PDP 11-24 (Digital Equipment Corp.), kojih je
par instaliran u CDU Zagreb.









Slika 4.7. Blok shema programske podrke sustava DS-8

4.7.3. Podrka realnog vremena





Korisniki programi realnog vremena slue da se podaci prispjeli iz

postrojenja ili izdani od osoblja uvedu odmah po nastajanju u procesni
informacijski sustav, u njemu srede i odmah, nakon odgovarajue
logike odnosno raunarske obrade, stave na uvid radi mogunosti
zahvata u sustav SPEV-a. Ovi programi, dakle, omoguuju da se
upravljanje postrojenjima vodi "u realnom vremenu". S obzirom na
funkciju, korisniki programi realnog vremena dijele se na:
- Programe akvizicije i prezentacije podataka
- Programske obrade.
Dok su programi obrade vezani na tehnologiju upravljanja i prema
tome na podruje primjene, programi akvizicije i prezentacije veim
su dijelom univerzalnog karaktera, primjenjivi u raznim procesnim
sustavima. Vanjske funkcije programske podrke akvizicije i

4.7.4. Podrka proirenog realnog vremena

Korisniki programi proirenog realnog vremena rjeavaju probleme

optimiranja, rade proraune i time prireuju podatke koji mogu
posluiti kao pomo u voenju procesa. Procesni informacijski sustav
obavlja obrade velikog obima u tako kratkom vremenu da rezultati
mogu posluiti za pravovremene zahvate u sustavu SPEV-a. Na taj se
nain moe tonije rjeavati odreene probleme u postupku
upravljanja, kod kojih se prije pojave raunala dispeer morao sluiti
intuicijom, steenim iskustvom ili unaprijed razraenim tipinim
situacijama.

4.8.Korisniki programski paket PROZA 11 D/R

4.8.1. Openito

Za koritenje u sustavu DS-8 s miniraunalom kao vodeom

upravljakom jedinicom razvijen je paket korisnikih programa pod
nazivom PROZA 11 D/R, koji obnaa slijedee funkcije:
1. Kronoloka lista
2. Sloeni signali i izraunata mjerenja
3. Prijavljivanje/odjavljivanje upravljakog mjesta
4. Automatske sekvence - bazni paket
5. Barchart (stupasti) prikazi










prezentacije predstavljaju najvei dio komunikacije izmeu ovjeka i

sustava. U sustavu DS-8 komunikacija ovjek - sustav odvija se preko
video-terminala, funkcionalne tastature i sinoptike ploe izborno. Na
ekranu video-terminala (semigrafikog u boji) daju se u osnovi liste
dogaaja, alarma i kvarova, izvjetaji, elektroenergetske sheme pruge i
pojedinih postrojenja, te ispis signalizacija i mjernih veliina. Na
sistemskom pisau izdaje se permanentno lista dogaaja, te po izboru
liste alarma i kvarova, a moe se i kopirati shema s ekrana, naravno u
okviru alfanumerikih mogunosti pisaa. Dijalog izmeu ovjeka i
sustava odvija se putem funkcionalne tastature s alfanumerikim
znakovima.



6. Arhiva
7. Izvjetaji
8. Meuraunarska pota
9. Vanjska vremenska sinkronizacija




4.8.2. Kronoloka lista (KRD)

U sustavu daljinskog upravljanja DS-8, u kojem se funkcija

kronoloke registracije dogaaja obavlja u daljinskoj stanici, u centru
daljinskog upravljanja formira se KRD lista. Ona sadri vremenski
sloen popis svih poruka iz daljinskih stanica. Svaki njezin redak
sadri stvarno vrijeme nastanka dogaaja s rezolucijom reda
milisekunde, za razliku od liste dogaaja gdje je rezolucija reda
sekunde. Upravo zbog male vremenske rezolucije KRD lista se koristi
za analizu dogaaja u sustavu SPEV-a, naroito prilikom incidentnih
situacija.
KRD lista se periodiki ispisuje na njoj pridrueni pisa, a pozivom na
ekran prikazuje se cijela grupa dogaaja sortiranih po vremenu.
4.8.3. Sloeni signali i izraunata mjerenja

4.8.3.1. Sloeni signali

Sloeni signali omoguavaju korisniku da iz vie osnovnih

informacija (dogaaja) formira novu informaciju (dogaaj) primjenom
eljeznog logikog kriterija. Jednostavan primjer primjene je
formiranje grupnog alarma iz vie pojedinanih alarma koritenjem
logike funkcije "ILI" (tj. ako se bilo koji pojedinani alarm aktivira,
to e uzrokovati aktiviranje pripadnog grupnog alarma).

4.8.3.2. Izraunata mjerenja





Za sluajeve kada korisnik nije u mogunosti neposredno realizirati

mjerenje eljene mjerne veliine istu je mogue izraunati iz drugih
mjernih veliina. Jednostavan primjer je izraunavanje prividne snage
(S) iz poznate radne (P) i jalove (Q) snage.




Ovom se funkcijom ostvaruje zatita upravljakih mjesta ifrom. Rad

na upravljakom mjestu je mogu samo ako se izvri prijava za rad na
upravljakom mjestu pomou ifre. Na pokuaj poziva bilo koje
funkcije ili prikaza na neprijavljenom upravljakom mjestu sitem
ispisuje poruku "MJESTO ODJAVLJENO" na prvom ekranu
upravljakog mjesta. Takoer na neprijavljenim upravljakim
mjestima ne prikazuju se spontane alarmne slike. ifre sadre est
alfanumerikih znakova, a popis ifri zatite upisuje se u posebnu
sistemsku datoteku, gdje je svaka ifra opisana s 54 alfanumerika
znaka identifikacije ifre (napr. ime i prezime operatera kojem pripada
ifra). Operater se za rad na upravljakom mjestu prijavljuje upisom
odgovarajue ifre, a odjavljuje se koritenjem iste ifre. Broj mjesta
za prijavu pod istom ifrom nije ogranien. Uspjena prijava/odjava
registrira se u listi dogaaja.



4.8.4. Prijavljivanje/odjavljivanje upravljakog mjesta

4.8.5. Automatske sekvence - bazni paket





Program za izvoenje korisniki definiranih automatskih sekvenci

(UDP-engl. User Defined Processing of Automatic Sequences) je
proirenje programskog sustava PROZA 11 D/R koje omoguuje dalju
realizaciju slijedeih korisnikih aplikacija:
- Tabelarne funkcije
- Optimizacija vrne potronje elektrine energije
- Izdavanje automatskih komandi
- Povezivanje daljinskih stanica u komunikacijsku petlju
Program je koncipiran kao interpreter definiranog skupa naredbi.
eljeni algoritam se upisuje putem editora teksta u korisniku
datoteku. Program je podran dijagnostikom koja se po potrebi moe
aktivirati i tako pratiti rad programa i zadanog algoritma. Takoer,
program podrava osnovne aritmetike operacije u cjelobrojnom
sustavu i u sastavu s pominim zarezom i logike funkcije.
Programom optimizacije vrne potronje vri se ogranienje vrne
potronje elektrine energije ime se ostvaruju utede zbog smanjenih






trokova plaanja elektrine energije. Optimizacija vrne potronje

vri se na slijedee naine:
- Bez automatskog upravljanja; operativnom osoblju nadzorni
sistem prua sugestije o moguim akcijama
- S automatskim upravljanjem.
Programski paket automatskih komandi je dodatak na bazni paket
automatskih sekvenci i predstavlja vezu izmeu baznog paketa i
nadziranog elementa u sustavu SPEV-a kojim se upravlja automatski.
Nalozi za izvrenje automatskih komandi registriraju se u listi
dogaaja.
Povezivanjem daljinskih stanica u komunikacijsku petlju omoguuje
se prebacivanje komunikacijske jedinice daljinske stanice na drugi
komunikacijski put u sluaju prekida trenutno aktivnog.

4.8.6. Barchart prikazi

4.8.7. Arhiva

Mjerenja i brojila mogu se na slici prikazati barchartom (stupasti

prikaz). Barchart moe biti horizontalni ili vertikalni, tj. moe
rasti/padati gore/dolje odnosno lijevo/desno.
Povijesni barchart je funkcija koja omoguuje prikaz zadnjih 24
trenutnih vrijednosti mjerenja i brojila u barchart obliku u svrhu
promatranja kretanja veliine. Vrijednosti koje e se promatrati
definira korisnik za vrijeme rada sustava. Ujedno korisnik definira
vremenski razmak prikupljanja u sekundama, nominalnu vrijednost u
odnosu na koju se iscrtava barchart, te smjer iscrtavanja.





Funkcija arhive se sastoji u formiranju datoteka od svih vrsta ispisa.

Svaki ispis koji ide na pisa moe se ujedno spremiti na disk u
datoteke. Postojanjem datoteka otpada potreba uvanja velikih
koliina papira, te se omoguuje prebacivanje datoteka na druga
raunala u svrhu naknadne analize rada sustava PROZA 11 D/R i
analizu rada sustava SPEV-a. Arhivirati se mogu svi tipovi ispisa; test
pisaa, lista dogaaja, KRD lista, kopija slike, skraenje liste alarma,

skraenje liste kvarova, skraenje liste pote, ispis izvjetaja, popis

baze podataka i post mortem ispis.



4.8.8. Izvjetaji




4.8.8.1. Brojanje uklopnih stanja

Primjena ovog oblika izvjetajnih prikaza daje korisniku informacije o

broju promjena nadgledane toke u sustavu SPEV-a. Promjena koja se
registrira za izvjetaje mora biti definirana kao dogaaj u sistemu:
- Za dvostruke signale sve je dogaaj (UK, ISK, kvar
signalizacije, meupoloaj)
- Za jednostruke signale definiraju se kao dogaaj UK, ISK, ili
oboje
- Za regulatore se registrira svaka promjena.
Jednostavan primjer primjene ovog oblika izvjetaja je brojanje
uklopa/isklopa rasklopnih aparata, to je vrijedan podatak za potrebe
njihova odravanja.
4.8.8.2. Emulacija maksiprinta/maksigrafa

Ovaj oblik izvjetajnih prikaza daje korisniku pregled vrijednosti

eljenog mjerenja za svakih 15 minuta, ime je ostvarena funkcija
koju obavlja maksiprint/maksigraf.

4.8.9. Meuraunalna pota

Programska funkcija meuraunarske pote aktivirat e se nakon

izgradnje drugih CDU-a na mrei Hrvatskih eljeznica. Ona
omoguuje:
Slanje poruke pote bilo kojem terminalu u bilo kojem voru
mree raunala
Pregled poruka pote primljenih od ostalih terminala u mrei













Kad se izgradnjom drugih CDU-a na mrei Hrvatskih eljeznica

ostvari mrea procesnih raunala za upravljanje sustavom SPEV-a,
aktivirat e se i funkcija vanjske sinkronizacije vremena.
Vrijeme raunarskog sustava se sinkronizira prema matinom satu,
ime je ostvareno jedinstveno i tono vrijeme u svim vorovima
sloene raunarske mree. Matini sat generira impulse u razmacima
od jedne minute i/ili jednog sata koji pokreu program za automatsku
sinkronizaciju.



4.8.10. Vanjska vremenska sinkronizacija