ENTROPIJA

Kada je u stvarnima procesima naruen ustaljeni red meu injenicama i njihovim

manifestacijama, kada kao posljedice nastupaju odreene promjene, koje ne uspijevamo
objasniti u granicama vaenja sistema, odnosno zakonitosti, onda govorimo o entropiji. To je
pojam kojim se, u nauci uope, izraava prisustvo ireverzibilnih procesa u prirodi i drutvu, a
koje karakterie gubitak energije i naruavanje organizacije. Entropija se javlja kao suprotnost
izvjesnosti i uravnoteenosti prirodnih i drutvenih procesa. Teorija informacije entropiju
prepoznaje u podruju tehnikih i semantikih smetnji koje se pojavljuju u procesu
transmisije podraaja, a manifestira se kao nepredvidiva nesreenost nekog sistema ili cjeline
uope. Odsustvo informacije ini neizvjesnim dalji tok realnih procesa, i dovodi do entropije.
Kada postane postupno izvjesno da se jedan dogaaj desio po logici strukture, entropija
postaje jednaka nuli, nema vie nieg neizvjesnog, a ako nema nieg neizvjesnog, nema ni
potrebe za informacijom. Otklanjanje entropije se odvija u dva koraka: Prvo se uspostavlja
mentalna homeostaza prirodnog ili drutvenog procesa tako to se dogaaju pronalazi smisao
na viem stupnju apstraktnosti spoznaje,a potom se intervenie u konkretnu empirijsku
strukturu. Imamo dvije vrste entropije: empirijska entropija i spoznajna entropija. Empirijska
entropija se javlja kao stanje poremeaja stvarnih procesa. Spoznajna entropija se javlja kao
mentalna dezorijentacija izazvana kognitivnom disonancom, kada nove empirijske injenice
ne moemo objasniti iz perspektive predtipiziranih slika stvarnosti. U tom sluaju entropija je
vie posljedica nesavrenosti naih znanja o strukturama svijeta empirijskih injenica nego
nesavrenosti samih tih struktura.
Imamo entropiju na 4 nivoa:

Tehnikom nivou,
Semantikom nivou,
Bihejvioralnom nivou,
Epistemolokom nivou

Na epistemolokom nivou nastaju neizvjesnosti razumijevanja svijeta empirijskih injenica.

Tu nas informacije upuuju na adekvatne objanjavajue okvire i uzrono-posljedine nizove
empirijskih injenica. U svim sluajevima problem neizvjesnosti se rjeava tako to se upitno
stanje podraaja, poruke ili empirijske stvarnosti (neto novo, neoekivano, nepoznato)
smijeta u kontekst poznatog, izvjesnog, openitog, koje je u naoj svijesti integrirano kao
smisleno (oekivano funkcioniranje sistema).
Na bihejvioralnom nivou imamo potrebu za metainformacijom uvijek kad izostane uobiajeni
i oekivani utjecaj razliitih regulativa (uputa, instrukcija, sugestija, naredbi i slino) na
ponaanje (sugerisane praktine reakcije) recipijenata. Metainformacije su u funkciji
definiranja i uvaavanja promjenljivih situacijskih faktora.
Na semantikom nivou entropija se pojavljuje se kao neizvjesnost, viesmisleno znaenje
simbolikih struktura u cjelini, njenih pojedinih dijelova, a reducira se ili razrjeava iz
perspektive poznavanja semantikog konteksta (vezuje se sa cjelinom poruke, prethodnom

komunikacijom) te metainformacijama koje nas upuuju na anr i na razloge neuobiajene

upotrebe pojedinih simbola.
Entropija na tehnikom nivou se deava u prijenosu informacija fizikim putem, kada nismo
sigurni da li e poruka stii do recipijenta i u kom obliku.
PRIMJERI:
1. David Petrovi (21) je 25. veljae 2013. godine pijan i drogiran sjekirom raskomadao
svojeg stanodavca Stanislava Turanskog (58). Do tonog slijeda i potvrde stravinog
ubojstva krajem veljae u Bukovlju kod Slavonskog Broda policija je tragala gotovo
tjedan dana. Nestanak Stanislava Turanskog prijavila je njegova ki. Prije prijave
razgovarala je s Petroviem koji je kod njena oca unajmio stan. Pitala ga je gdje joj je
otac, no rekao joj je da ne zna. Stanislav je i prije znao odlutati na nekoliko dana, no
kerka je bila zabrinuta jer oca nije bilo tjedan dana.Policija je pretraila cijelo
podruje, ak su ispranjeni i okolni bunari. U utorak, 5. oujka 2013. godine naeno
je tijelo mukarca za kojeg se sumnjalo da je nestali Turanski. Sumnje su se
obistinile.U detalje opisivao kako se htio rijeiti tijela. Policija je ve u srijedu
privela Davida Petrovia (21) zbog sumnje da je poinio stravian zloin. Tijelo
nesretnog Turanskog (58) bilo je raskomadano te razneseno na nekoliko mjesta, a u
crnoj torbi Petrovi je prevozio komade tijela. Odmah je priznao to je napravio te
rekao i kako je bio pod utjecajem droge. Odmah nakon privoenja u srijedu
naveer, 6. oujka 2013. godine, u upanijsko dravno odvjetnitvo u Slavonskom
Brodu, Petrovi je priznao zloin i u detalje opisao kako se planirao rijeiti tijela
Stanislava Turanskog. Priznao je da mre kokain, pui marihuanu i pije alkohol i da
je u vrijeme poinjenja ubojstva bio pod utjecajem droga, jer je te kobne veeri
popuio oko 7 grama marihuane. Govorio je i o motivima te kazao kako je Turanski
bio ljut na njega zbog prevelikih telefonskih rauna koje nije plaao.est dana u kui
skrivao odsjeene udove. Tog se ponedjeljka, 25. veljae, oko 23 sata David Petrovi
posvaao sa svojim stanodavcem. Nakon svae, Turanski je ostao u dnevnom
boravku kue te je zaspao na kauu. Petrovi je za to vrijeme otiao do garae te se u
kuu vratio sa sjekirom u ruci. Usnulog Turanskog prvo je sjeivom udario izmeu
vrata i glave, a onda istom sjekirom i pomou tri noa raskomadao rtvino tijelo.
Dijelove je umotao u deke i plahte, a trup u graevinskim kolicima odvezao do
oblinjeg Bukovskog brda te ga tamo sakrio u blizini jedne od vikendica. est dana
kasnije Petrovi je pozvao taksi i ranije pripremljenu drugu putnu torbu s donjim
dijelom tijela i nogama.
2.

Valter Vievi (53) iz Omilja na otoku Krku osuen je na 34 godine zatvora zbog
brutalnog ubojstva svoje supruge Nele koju je 2003. godine ivu zapalio. Kaznu je
nakon dva suenja na upanijskom sudu u Rijeci potvrdio i Vrhovni sud, a iz zatvora
bi trebao izai 2041. godine. Postupak na upanijskom sudu vodila je sutkinja Ika
ari, a tijekom oba suenja, kao i za vrijeme istrage otkriveni su brojni detalji
okrutnog zloina koji je Vievi planirao due vrijeme.
On nikada nije priznao ubojstvo, pa ni kada mu je tijekom jednog od svjedoenja
vlastiti sin rekao da je vrijeme da pone govoriti istinu.
Iako nikada nije priznao zloin ni to ga je natjeralo na tako brutalan in, razlog je
vjerojatno 60 tisua maraka koje je nakon ubojstva supruge trebao dobiti zahvaljujui
polici ivotnog osiguranja koju je sam ugovorio na njeno ime.

Prvi pokuaj ubojstva mu propao

Vievi je suprugu pokuao ubiti i ranije. Naime, prije suenja se doznalo da je
nesretna Nela prije smrti autom sletjela u more, ali spasio ju je tada 17-godinji sin
koji je skoio za njom i izvukao je iz auta. Ona je tvrdila da su joj otkazale konice, a
istraitelji su zakljuili da je rije o njezinoj pogreci. Kako god, nitko nije posumnjao
da je rije o pokuaju ubojstva, a i mediji su se fokusirali na hrabrog sina koji je spasio
majku.
Prije suenja se doznalo da je nesretna Nela prije smrti autom sletjela u more, ali
spasio ju je tada 17-godinji sin koji je skoio za njom i izvukao je iz auta. Ona je
tvrdila da su joj otkazale konice, a istraitelji su zakljuili da je rije o njezinoj
pogreci. Kada je Nela umrla, pojavile su se sumnje da ni prvo slijetanje nije bilo
nesrea nego pokuaj ubojstva.
Odmah se 'bacio' na nove planove
Nela je nesreu preivjela bez posljedica za zdravlje, a njezin suprug ve je planirao
novi pokuaj, prometnu nesreu u kojoj je trebala izgorjeti, a koji je naalost bio
uspjean. Neli je suprug u jesen 2003. godine kupio Zastavu 128, a ona je u to vrijeme
ve odluila da e ga napustiti jer im se brak raspadao, a supruga se bojala. Dvoje od
njihove troje djece ve je bilo punoljetno pa je Nela odluila zapoeti novi ivot.
Osmanbai Melisa