Ravninski reetkasti nosai.

Ravninski reetkasti nosai. Uvod

reetkasti nosa (reetka)
skup tapova zanemarive teine koji su meusobno vezani tako da ine geometrijski nepromjenjivu figuru
geometrijski nepromjenjiva figura sa minimalnim brojem tapova

prostorna figura - tetraedar

ravninska figura - trokut

Reetkasti nosai. Uvod

prostorni reetkasti nosa

ravninski reetkasti nosa

Reetkasti nosai. Uvod

ravninski reetkasti nosa (reetka)
skup tapova zanemarive teine koji su meusobno zglobno vezani tako da ine niz trokuta, tj. geometrijski nepromjenjivu figuru, koja je za podlogu vezana jednim
pominim i jednim nepominim zglobnim osloncem

primjeri mostnih reetkastih konstrukcija

primjeri krovnih reetkastih konstrukcija

Ravninski reetkasti nosai. Uvod

Ravninski reetkasti nosai. Uvod

Ravninski reetkasti nosai. Uvod

Ravninski reetkasti nosai
reetkasti nosa (reetka) skup tapova zanemarive teine koji su meusobno
vezani zglobovima tako da ine niz trokuta, tj. geometrijski nepromjenjivu figuru,
koja je za podlogu vezana jednim pominim i jednim nepominim zglobnim
osloncem

pretpostavke koje se koriste u proraunima reetkastih nosaa

najjednostavnija reetka

posljedica uvedenih pretpostavki

teine tapova se zanemaruju

tapovi su meusobno vezanim zglobovima
optereenje koje djeluje na reetku su iskljuivo koncentrirane sile koje djeluju u
vorovima

Presjeci tapova reetkastih nosaa optereeni su iskljuivo uzdunim silama!

s 3 - broj tapova
n 3 - broj zglobova (vorova) A, B, C

Ravninski reetkasti nosai. Uvod

geometrijski nepromjenjive figure
ako je s 2n 3

ako je s 2n 3

s3
n3

s5
n4

s7
n5

broj tapova potreban da bi reetka bila geometrijski

nepromjenjiva figura

3 2(n 3) 2n 3

n 4 potreban broj tapova=5

n 4 potreban broj tapova=5

s45

s65

reetka nije geometrijski nepromjenjiva!

reetka ima suvine tapove!

MEHANIZAM!

Ravninski reetkasti nosai. Odreivanje sila u tapovima reetkastih nosaa. Metoda vorova
Odreivanje sila u tapovima reetkastih nosaa.
Metoda vorova

Metodom vorova uzdune sile tapova odreuju se iz uvjeta ravnotee vorova reetke

razmatra se najjednostavnija reetka

za svaki vor mogu se postaviti 2 jednadbe ravnotee

ukupan broj jednadbi ravnotee: 2 n
broj jednabi potreban za odreivanje reakcija FAx , FAy , FB : 3
raspoloivi broj jednadbi za odreivanje sila tapova: 2 n 3
broj 2 n 3 odreuje reetku bez suvinih tapova
REETKA BEZ SUVINIH TAPOVA JEST STATIKI ODREENA!

Ravninski reetkasti nosai. Odreivanje sila u tapovima reetkastih nosaa. Metoda vorova
ravnotea vora B

Metoda vorova - Primjer

(1) Fx 0 : - FBA cos 60 FBC cos 60 FBD 0

(2) FY 0 : - F1 FBA sin60 FBC sin60 0
FBC 0.29F
FBD 0.87F

ravnotea vora C
(1) Fx 0 : - FCA - FCB cos 60 FCD cos 60 FCE 0
(2) FY 0 : FCB sin60 FCD sin60 0

reakcije veza

(2) FY 0 : FAy FE F1 F2 0

a
3a
(3) M A 0 : F1 F2
FE 2a 0

2
2
(1) Fx 0 :

FCD 0.23F
FCE 1.01F

FAx 0

FAx 0, FA FAy

odreivanje sila u tapovima

pretpostavka: tapovi su optereeni vlanim uzdunim silama!

5
7
F , FE F
4
4

ravnotea vora E
(1) Fx 0 : - FEC - FED cos 60 0
FED 2.02F

ravnotea vora A
(1) Fx 0 : FAC FAB cos 60 0
(2) FY 0 : FAy FAB sin60 0
FAB 1.44F
FAC 0.72F

reakcije veza odreene su iz uvjeta ravnotee reetke kao sustava tapova

jednadbe ravnotee za vor D (2 jednadbe) i vor E (1 jednadba) mogu se
iskoristiti za provjeru rezulata!
postupak odreivanja sila treba zapoeti s vorom u kojem djeluje poznata sila!
redosljed razmatranja ravnotee vorova treba biti takava da na vor ne smiju
djelovati vie od dvije nepoznate sile!

Ravninski reetkasti nosai. Odreivanje sila u tapovima reetkastih nosaa. Metoda presjeka
Odreivanje sila u tapovima reetkastih nosaa. Metoda presjeka
Metoda presjeka primjenjuje se kada je potrebno odrediti sile samo u nekim tapovima.
Reetka se presjee tako da se presjeku tapovi za koje je potrebno odrediti uzdune sile a zatim razmotri
ravnotea dijela reetke lijevo ili dijela reetke desno od presjeka.
Presjek ne smije sadravati vie od 3 presjeena tapa jer se za ravninski sustav sila mogu postaviti 3 uvjeta
ravnotee.

Primjer. Odrediti sile u tapovima AC, BC i BD

ravnotea dijela reetke lijevo od presjeka

FAC FBC cos 60 FBD 0

(2) FY 0 : FA F1 FBC sin60 0

(3) MB 0 : FAC a sin60 FA 0

(1) Fx 0 :

FAC ....., FBC ......, FBD ......

Ravninski luni nosai

luni nosa nosa kojem je uzduna linija zakrivljena

Ravninski luni nosai. Uvod

Ravninski luni nosai
luni nosa nosa kojem je uzduna linija zakrivljena
kruni luni nosa odreen polumjerom R i sredinjim kutem 0

kut - mjera poloaja presjeka

Ravninski luni nosai. Komponente unutarnjih sila ravninskih lunih nosaa

Komponente unutarnjih sila ravninskih lunih nosaa

Uzduna sila u nekom poprenom presjeku nosaa jednaka je algebarskom zbroju

projekcija svih sila koje djeluju na nosa desno od tog presjeka, ili lijevo od tog
presjeka s negativnim predznakom, na tangencijalnu os koja prolazi teitem
presjeka - os x.
Poprena sila u nekom poprenom presjeku nosaa jednaka je algebarskom zbroju
projekcija svih sila koje djeluju na nosa desno od presjeka, ili lijevo od tog presjeka s
negativnim predznakom, na os koja je okomita na tangencijalnu os nosaa os y.
Moment savijanja u nekom poprenom presjeku nosaa jednak je algebarskom
zbroju momenata svih sila koje djeluju na nosa desno od tog presjeka, ili lijevo od
tog presjeka s negativnim predznakom, u odnosu na teite presjeka.
Komponente N i Qy su pozitivne ako su kao vektorske veliine:

unutarnje sile:

-desni presjek: F - glavni vektor unut. sila, M - glavni moment unut. sila

-lijevi presjek: F - glavni vektor unut. sila, M - glavni moment unut. sila

na desnom (pozitivnom) presjeku usmjerene u pozitivnom smjeru

koordinatnih osi x i y
na lijevom (negativnom) presjeku usmjerene suprotno od pozitivnog smjera
koordinatnih osi x i y

Moment savijanja Mz je pozitivan ako:

komponente unutarnjih sila:

uzduna sila

Qy poprena sila
Mz - moment savijanja

na desnom presjeku zakree u smjeru kazaljke na satu gledano sa strane

negativne z osi
na lijevom presjeku zakree suprotno od smjera kazaljke na satu gledano sa
strane negativne z osi

pozitivno optereen element lunog nosaa

defininicija komponenti unutarnjih sila kao algebarskih veliina

-desni presjek

-lijevi presjek

N Fx
Qy Fy

N Fx

Qy Fy

Mz M

M z M

pozitivni momenti savijanja usmjereni

su tako da dodatno zakrivljuju element
nosaa!

Ravninski luni nosai. Veza izmeu komponenata unutarnjih sila i vanjskog optereenja
Veza izmeu komponenata unutarnjih sila
i vanjskog optereenja
ravnotea odsjeka CD nosaa optereenog raspodjeljenim radijalnim
optereenjem

(1)

dN Qy d 0

(2)

dQy Nd qRd 0

(3)

dMz Qy Rd 0

dMz
dN
Qy ,
Q y R
d
d

uvjeti ravnotee
d
-N (N dN) cos d (Qy dQy ) sind qRd sin( ) 0
2
d
(2) FY 0 : - Qy (Qy dQy ) cos d (N dN) sind qRd cos( ) 0
2
(1) Fx 0:

d
(3) MD 0 : M z (M z dMz ) Qy R sind N(R R cos d ) qRd R sin( ) 0
2
d
d d
d cos d 1, cos
1, sind d , sin

2
2
2

(2)

d
0
2
Qy (Q y dQy ) (N dN)d qRd 0

(3)

M z (M z dMz ) Qy Rd NR(1 1) qR 2 d

(1)

N (N dN) (Q y dQy )d qRd

dNd 0,

d d 0

d
0
2

dN
Qy
d
dQy
N qR
d
dMz
Q y R
d

dQy
d

N qR

Qy

N( )

M z ( )

(N qR)

Qy ( )

>0
<0
=0

raste
opada
ekstrem

opada
raste
ekstrem

>0
<0
=0

raste
opada
ekstrem

Ravninski luni nosai. Primjer

Primjer

reakcije veza

FA FB

M
2R

komponente unutarnjih sila

M
cos ,
2R
M
N FB cos( ) cos ,
2R
N FA cos

Qy FA sin

M
sin ,
2R

M
(1 cos ),
2

M
M z FB R(1 cos( )) (1 cos ),
2

M
Qy FB sin( )
sin ,
2R

M z FA R(1 cos )

Qy

Mz

0.5 M / R

45

0.353M / R

0.353M / R

0.146M

90

0.5 M / R

0.5 M

0.5 M / R

0.5 M

135

0.353M / R

0.353M / R

0.146M

180

0.5 M / R