KRITIKE ARISTOTOVOJ TEORIJI DRZAVE

Totalitaristicki poredak (cilj je ope dobro a ne korupcia prema tome sve je bitno
osim pojedica on je nitko i nista)
UTOPIJA- platon je svoju drzavu pokusao preslikati na sicilijansko drustvo ali nije
uspio)
ARISTOTEL
Roen u uglednoj obitelji lijecnika
Odgojitelj aleksandru makedonskom
Osnovao PARIPATETIKU KOLU (gr . peripatetos etalite)
Vrhunski sistematiar koji je prvi odreeni problem povijesno i kriticki sagledao
pa onda iznio svoje miljenje
Postavio temelje :biologiji kemiji fizici minerologiji botanici sociologiji
Za njega je logika orue tj organon filozofije ona je pretpostavka za svaku
znanost pa tako i za filozofiju.
DJELA : fizika metafizika organon o dusi nikomahova i eudeamova etika poetika
retorika i politika
Odgajan u prirodoznanstvenom duhu ; uitelj mu je bio platon
Po svom gleditu kae ovjek je politika ivotinja.
KRITIZIRAO JE PLATONOVO UENJE O IDEJAMA : prema njemu ne postoji
podvojenosti izmeu svjetova i on to ne podrzava pa kaze da svijetom valada
jedinstvo opeg i pojedinanog te biti i pojave kao i dogaaji od kretanja.Tvrdi da
je ope pojedinanog a pojedinano pojedinano neke biti ili pojave te nema
druge zbilje. (drag mi je platon ali mi je puno draza istina)
ARISTOTELOVA ETIKa polazi od pitanja dobra (dobro= sve sto je u srei ili
blaenstvu i ovjek trazi srecu zbog nje samo a ne zbog neceg drugog)
Svaki ovjek koji tezi sreci nju ce i ostvariti. Zakljuak je da svaki covjek stvara
svoju vlastitu sreu(srea je produkt djelovanja)
VRLINE: etike i dijanoetike
ETIKE vrline volje koje na um oblikuje po principu zlatne sredine tj
izbjegavanja dviju krajnosti (pretjerivanje i zaostajanje za necim)
U nikomahovoj etici je pokazao etike vrline dobrota je sredina izmeu
nanoenja i podnoenja zla hrabrost izmeu plaljivosti i neustraivosti
DIJANOETIKE ne djeluju po principu slobodne volje obasipaju mudraca u
posebnom stanju blaenstva te mu omoguuju da se priblii prvim uzrocima i
izvorima svega
Smatrao je da je UMJETNOST OPONAANJE tj MIMESIS a takoer je smatrao da je
pjesnistvo puno filozofskije od historiografije
TRAGEDIJA- je oponaanje ali ozbiljne i dostojne radnje koja se istie otmjenou
govorom iji glumci djeluju ali ne pripovjedaaju te izazivanjem straha ili aljenja
proisava afekte
KATARZa ljudi nakon sto uu u kazaliste biti e drugaiji neg o kad odu bit e bolji
nakon odgledane tragedije
ETIKO RAZDOBLJE HENELISTIKO RIMSKE FILOZOFIJE

Helenizam je kulutrno pov razdoblje prevladavanja grkog duha u svijetu.Uza

atenu se uspostavljaju i druga sredista poput ALEKSANDRIJE ANTIOHIJE PERGAMA
i drugi
Ideal mudraca pojava kod koje je doslo do okreta u prema etikim
pitanjima.Doslo je do smanjenog zanimanja za teorijske probleme.Naglaena je
praktina uloga filozofije kao ivotnog uvjerenja.U novom nemiru u svijetu
prevladava gorina i nezadovoljstvote zbog propasti polisa graanin gui svoj
tradicionalni uobiani nain ivota.Novo temeljno pitanje postaje pitanje sree
pojedinca : kako ovjek ako je mudar moze postici dusevni mir blaenstvo.Ideal
mudraca (koji se postize nepomuenosti ataraksijom) postaje nova preokupacija
helenisticke individualisticke etike.
STOICIZAM
Zenon iz kitiona seneka marko aurelije i epiktet predtsvnici
Prema njima svime vlada logos svjetski um stvaralaka vatra.Zagovaraju
autarkije vrlinu samodostatnosti siromah nije oni koji nema ve oni koji tei
imati jo vie
KOZMOPOLITIZAM ideal da svi ljudi trebaju biti jednaki bez obzira jesu li
slobodni ili robovi
EPIKUREJSKA KOLA
Osniva epikur a ostali predstavnici Tit Lukrecije Kar
Filozofija jaa ovjekovu samosvjest te ona pokazuje put ka srei
Ideal mudraca moze se postici bezbrinou te tjelesnim zdravljem
Spoznaja mogua uz pomo osjetila
Hedonizam dobro je uitak (to je odsutnost boli bol je zlo)
Spoznajmo i prirodom se odlobaamo straha od smrti i bogova
SKEPTICIZAM
Osniva piron predstavnici sekst empirik
Uvianjem relativnosti znanja nas dovodi do skepse (sumnje) a ta nas sumnja
dovodi do suzdravanja od suda
Skepsa dobra vodi nas optimizmu nije loa poeljna nije nedostatak ve
prednost
Mudrac ce ostati neopredjeljen i u pitanjima znanja znanja i prakse.Slijepo ce se
pokoriti tradiciji zakonima i obiajima bez obzira da ce znati sto je dobro a sto
lose.
Uviaju da su teza i antiteza uvijek u ravnotei