357

WEB-STRANICE
Postoje brojne web-stranice koje se bave fotograf-

skim temama, fotografskom opremom, udrugama i

turistitkim odredistima. Sljedece stranice rutori prcporuiuju kao korisne i primjerene. Imajte na umu
da se sadrZaj stranica moie mijenjati. Dodatne
adrese moZete pronati na Internetu koristeii

http://w.outdoorphotographer.com
Kanadski parkovi

http://m'.parkscanada.pch. gc.ca

razliiite pretraZivaie.
Fotografski forumi AOL
(samo na AOL-u;

fotografa na otvorenom
http://members.aol.com/ natureloco/indeks.html
easopis Outdoor photographer

Casopis PC Photo

http://rlw.pcphotomag.com

klluina ri.jei: photography)

Ameritko DruStvo fotografa u medijima

http://ww.asmp.org/4
Apogee On-Line fotodasopis

Photosecretovi linkovi na stranice o fotografiji

i putovanjima
(naziva se i Vodii za putopisnu fotografiju)

http:/hw.photosecrets.com

http://w.apogeephoto.com

Knjige o fotografiji

Attractions Canada

http://rlw.amazon.com

http://ww,attractionscanada.com
Casopis Camera Arts
http://ww.cameraarts.com
Camera & Darkroon vijesti

http://w.barnesandnoble.corr
http://rw.buybooks.con
easopis Photo District News

http://wrpdn-pix.com

http://rw.camera darkroom.com

Casopis Photo Electronic Imaging

Izlo2be fotoaparata/Photorama

http://w.peimag.com

http://m.photorama.com

Web vodici za fotografska putorrnia

CompuServe foto grafski forumi

(na CompuServe: flgo photoforum<)

http://rm.phototravel.com/guides.htm
Photograph America newsletter

Casopis E-Digital Photo

http://w.photo

http://ww.edigitalphoto.com

graphamerica.com

Casopis Photo Life (Kanada)

Fodor's Focus on Travel Photography

http://mw.photolife.com

http;//w.fodors.com

easopis PhotoPoint

GORP: Great Outdoor Recreational Pages and Links

http://t^/ltr.photopoint.com/phototalk/magazine

(ukljutuje nacionalne parkove i rezervate SAD-a po

Casopis Popular Photography

drlavama)

samo na AOL-u: kljutna rijed: POP PHOTO

Profesionalni fotografi Amerike (PPA)

http://rw.gorp.com

http://w.ppa world.org

Great Outdoor Recreational Pages, Kanada

(linkovi na brojne l-ederalne i provincijske stranice)

w.gorp.com/ gorp/location/canada/canada. htm
Casopis Image Soup

http://home.dti.net/shadodimagesoup/

http://rm.shawguides. com

Sjevernoameriika udruga fotografh prirode

(NANPA)

easopis Shutterbug

http://m.shutterbug.net

http://rw.nanpa.org

Kanadski turizam

Nacionalni parkovi

http://w.nps.

Forumi o amaterskoj fotografiji

(na AOL-u: rec.photo.tecluique.nature.com)
Vodici Shrw z: fotorrdionice i putovanjc

http://lM.tourism-canada.com
gov/planning

Karte staza iz National Geographica

Nacionalni parkovi/po imenu

http://w.trailsillustrated.com/

http;//w.nps. gov/parklists/blname.htm
Nacionalni sustav skloniita za divlje Zivotinje
http://rw.bluegoose.arw.19. ftvs. gov/
Nacionalno druitvo Audubon

http://tm.canadatourism.com
Putopisna fotografija

http://m.travel Jibrary.com/trw/html/

http://w.audubon.org

Ministarswo vanjskih poslova SAD-a

http://w.dosfan.lib. uic.edu/
USDA, stoier nacionalne uprave Suma

Druitvo National Georgraphic

http://rw. nationalgeographic.com
Nacionalne rijeke
http://ww.nps. gov/rivers
Nacionalne staze
http://wrnps. gov/trails
Nacionalnr lederacija za dir lje 2irotinje

http://w.fs.fed.us/
Stranice komisije za ribarstvo i divlje 2ivotinje SAD-a

http://\W.ftvs.gov:80/ r9endspp/endspp.html
podataka o tbtografiji SAD-a/po drlavama
http://rlw.viewcamera.com
Meteoroloiki program
Baza

http://rw.nwlorg/nwf
Centar za inlbrmiranje putopisnih fotografa

Travel Canada

http://www.weather.com

358

lnsoprsr

r KNJTGE

o FoToGRAFtJt

Casopisi

tehnici), Kodak Workshop Series, Silver Pixel Press.

American Photo. Mjesedno izdanje obraduje teme o

Hubert Birnbaum,

profesionalnim fotografima, inovacijama u fotogra-

Techniques (Ctno-bijela tehnika u tamnoj komori),

fiji i nudi

Kodak Workshop Series, Sterling.

testove opreme.

CameraArts. Dvomjesednik koji ukljutuje portfolije, intervjue i testove opreme.

s naglaskom na digitalnu fotografiju, programe za obradu slike i
opremu.

Digital Cmera. Dvonjesetnik

Digital Photographer. Kvartalno izdanje s naglaskom na digitalnu fotografiiu, dodatke i tehniku.

mova i fotografija), Kodak Books, Silver Pixel Press.

Frost, The Question-and-Answer Guide to Photo
(Pitanla i odgovori o fototehnici), Sterling

Techniques

tehnici.

Outdoor & Nature Photography. eetiri izdanja

godiSnje. Nagla5eno okrenut prema tehnici i opremi
s naglaskom na nkako< neito postiii.
PC Photo. Dvomjeseino izdanje pokriva sve aspekte

raiunala i fotografije.

arkroom

Eastman Kodak Co., Basic Deteloping and Printing in

Black andWhite (Osnove razvijanja crno-bi.ielih filLee

Outdoor Photography. Deset brojeva godiSnie.

Pokriva sve aspekte fotografije na otvorenom, nudi
clanke o pro[e.ionalnim fotografima, opremi i

Derek Doeffinger, The Art of Seeing (Umietnost promatranja), KodakWorkshop Series, Sterling.

prirodopisnoj fotografiji.

fotografe.

and-\\hite

Debbie Cohen, Kodak Professional Photoguide (Kodakov profesionalni fotovodii), Eastman Kodak Co.

Nature Photographer. Kvartalno izdanje o

Nature's Best Photography. I(vartalni iasopis ko.ii
prikazuje prirodu i najistaknutije profesionalne

Black-

Tom Grimm i Michelle Grimm, The Basic Book of

Photography (Knjiga o osnovama fotografije), 4"' ed.,
Plume.
John Hedgecoe, The Art of Colour Photography
(Umietnost fotografije u boji), Focal Press.

lohn Hedgecoe, The Photographer's Handbook

(Fotografski prirudnik), Alfred A. Knopf.
John Hedgecoe,.lohn Hedgecoe's Complete Guide to
Photography (Potpuni vodit kroz fotografiju .lohna
Hedgecoea), Sterling.

fohn Hedgecoe,.lohn Hedgecoe's Photography Basics

(Osnove fotografije iohna Hedgecoea), Sterling.

Peterserls PHOTOgraphic. Mjesedno izdanje koie

pokriva sve aspekte fotografije.

Rodger Hicks and Frances Schultz, The Black and

White Hsndbook (Prirudnik o crno-bi.jeloj
fotografiji), David & Charles.

Photo District News. Poslovni mjeseinik namijenjen

profesionalnim fotografi ma.

I(odak, How to Tcfte Good Picrares (Kako slikati

dobre fotografije), Ballantine Books.

Photo Life. Dvomje'ecno izdanje s ogrrniienom

nakladom u SAD-u. Obraduje sva podruija
fotografije.

Bob Krist, Secrets o/ Lighting on Location: A Photographer\ Guide to Professional Techniques (Tajne

Popular Photography. Mjeseinik koji obraduje sve

aspekte slike, od tradicionalne do digitalne fotografije. TeZiite je na opremi, a ukljuiuje opdirne testove.

owjetljenja na lokaciji: Vodii za fotografe kroz profesionalne tehnike), Amphoto.

Barbara London (Urednica), and lohn UPton (Su
r adnrk), Photograpfty (F otografija), Addison Wesley.

Practical Photography. Mjesednik. Tehnike, oprema

i opie teme obradene za korist fotografa amatera.

Joseph Meehan, The Art of Close-up Photography

Shutterbug. Mjeseino izdanje koje pokriva sve

aspekte fotografije, od tradicionalne do digitalne.
Objavljuje mnogo reklama rabljene i antikne

Bryan Peterson, Learxing to See Creatively (Utimo

kreativno promatrati), Amphoto.

(Umjetnost fotografije izbliza), Fountain Press.

fotografske opreme.

Bryan Peterson, Urulerstanding Exposare (Razumijevanje ekspozicije), Amphoto.

View Camera. Dvonfeseini iasopis ko.ji obraduje

sve teme vezane uz fotografiju velikog formata.

pft7 (Kreativna crno-biiela fotografija), Allrvorth

Bernhard

J. Suess, C

reative Black

6 Wite

Photogra-

Press.
B ook of Large Fonnat Photography
(Kodakova knjiga fotografije velikog formata), Saun-

Knjige

Roger Vail, /(orlak

Opie knjige o fotografiji

lenni Bidner, Grest Photos with the Advdnced photo
Sl,sren (Odliine fotografi.ie uz uporabu napredne
fotoopreme)

, Kodak Books, Sterling.

Hubert Birnbaum et

al., Advanced

Black-and White

Photography (Napredna fotografija u crno-bijeloj

ders Photo.

lVilliam White, Jr, Close-up Photograpftl (Fotografija

izbliza), Kodak Workshop Series, Eastman Kodak Co.
foseph Meehan, The Art of Close-up Photography

(Umietnost fotografije izbliza), Fountain Press.

35S

Ihjige

(PejzaZna fotografija lohna Shawa), Amphoto.

opremi

Peter K. Burian, Edltor, Camera Basics (Osnove

fotoaparata), Eastman Kodak, Silver Pixel Press.

John Shaw, .lolrn Sft aw's Nature PhotograPhy Field

Gaide (Terenski vodit Iohna Shawa kroz fotografiju

Eastman Kodak Co., Using Fibers (Upotreba filtara),

Kodak Workshop Series, Kodak Books, Sterling.

prirode), Amphoto.
Mark Webster, The Art 4, Technique of Underwater
Photography (Umjetnost i tehnika podvodne
fotografi.je), Fountain Press.
Knjige o putopisnoj fotografiji
Eastman Kodak Co., Kodqk Pocket Guide to Travel
Photography (Kodakov dZepni vodii kroz putopisnu
fotografiju), Sterling.
Lee Frost, The Complete Guide to Night and Low
Light Photography (Vodid kroz noinu fotografiju i
fotografi.ju pri smanjenu svjetlu), Amphoto.
Bob Krist, Spirir o/ Place, The Art of Travelling Photogropher (Duh m.je.ta: Umietnost putopisne
fotografije), Amphoto.
Susan Mccartney, Trawl Photography (Putopisna
fotografija), Second Edition, Allworth Press.
Cathy Newman, Women Photographers qt Nqtional
Geographic (.Zene fotografi pri National Geographicu), National Geographic Society.
feffWignall, Kodaft Guide to Shooting Great Trarel
Pictnres (Kodakov vodid za fotografiranje vrhunskih
putopisnih fotografija), Fodor's Travel Publications.
Knjige o radunalima i fotograffji
ienni Bidner, Drgrral Photography (Digitalna fotografija), Kodak Workshop Series, Silver Pixel Press.
loe Fance, Digital lmaging Tips, Tools and Techniques for Photographers (Swaranje digitalne slike: Sav.ieti, alati i tehnika za fotografe), Focal Press.
Tim Fitzharris, Virtual\liklentess: Tlrc Nature Photographer's Guide to Computer Imaging (Virtualna
divljina: Vodit kroz stvaranje digitalne slike za
lotogrr[e prirode t, Watson Guptill.
Kodak Workshop S erres, Digital Photography (.Dtgrtalna fotografija), Eastman l(odak, Silver Pltel Press.
lohn f. Larish, Fan With Digial Photograplry (Zabava
s digitalnom fotografijom), Kodak Books, Silver Pixel

Joseph Meehan, Pa noramic Photography (Panoramska

fotografija), Amphoto.

Joseph Meehan, The Complete Book of Photographic

leaies (Sve o fotoobjektivima), Amphoto.
|oseph Meehan, The Photographer's Guide to Using Fil
ters (Fotografov vodii u koriitenju filtara), Amphoto.
lack Neubart, Electronic Flash (Elektronska bljeskalica), Kodak Workshop Series, Silver Pixel Press.

Simmons, Using the View Camera ( Upotreba

view fotoaparata), Amphoto.
Knjige o fotografiji prirode i na otvorenom
Niall Benvie, The Art of Nature Photography (Unjetnost fotografiranja prirode), Amphoto.
John Fielder, Pftorographing the Landscape (Fotografiranje pejzaia), Westcliffe.
Tim Fitzharris. The Sierra CIub Guide to 35mm Landrape Photograplry (Yodit kluba Sierra kroz 35-mili
metarsku pejzainu fotografiju) , Sierra Club Books.
Tim Fitzharris, Wild Bird Photograplry: National
Audubox Society Galde (Fotografija divljih ptica:
Vodid nacionalnog druiwa Audubon), Firefly Books.
Tim Fitzharris, The Sierra CIub Guide to Close-up
Photography in Natrre (Vodii kluba Sierra kroz
fotografiju izbliza u prirodi), Sierra Club Books.
Jonathan Hilton, Action Photography (Akcijska
fotografija), Amphoto.
Harvey Lloyd, Aerial Photography (Zraina
fotografija), Amphoto.
Joe McDonald, The New Complete Guide to Wildlife
Photography (Novi i potpuni vodid kroz fotografiju
Steve

divljih livotinja), Amphoto.

McDonald, The Wildhfe Photographer's Fiel.l
Manaal (Terenski vodid za fotografb divljih iivoti-

Joe

nja), Amherst Media.

|oe McDonald, Designing Wildlife Photographs
(Diza.jniranje fotografija divljih Zivotinja), Amphoto.
The Art of Bird Photograpbt (Umjernost fotografi ranja ptica), Amphoto.

Arthur Morris,

Clive Nichbls, Phorogrqphing Plants and Gardens

(Fotografiranje biljaka i vrtova), Sterling.
Boyd Norton, The Art of Outdoor Photography (Umjetnost fotografije na otvorenom), Voyageur Press.

Moose Peterson, WildliJe Photography: Getling

Started in the Field (Fotografija divljih Zivotinja:
Poietak na terenu) , Silver Pixel Press.
B.

Alan Rokach and Anne Millman, Field Guide to Photographing Flowers (Terenski vodii za fotografiranje
cvijeia), Amphoto.
Alan Rokach and Anne Millman. Field Guide to Photographing Gartlens (Terenski vodit za fotografiranie
vrtova ), Watson-Guptill.

Nancy Rotenberg and Michael, Flow to Photograph

Close-Ups in Nature (I(ako fotografirati izbliza u

prirodi), Stackpole.
John Shaw, /oftn

Siaw!

Landscape Photography

Press.

Rob Sheppard, Computer Photography Handbgok

(Priruinik

za

raiunalnu fotografiju), Amherst Media.

Razne knjige
Sam Abell, Sra1, This Moment (Ostani joi ovaj trenu-

tak), Lickle.
Leah Bendavid-Val and Barbara Brownell, Editors,
National Geographic Photographs Then and Now
(Fotografija u National Geographicu onda i sada),
National Geographic Society.
Leah Bendavid-Val, National Geographic: The Phorogrcpfis (National Geographic: Fotografije),
National Geographic Society.
lodi Cobb, Geisha: The Life, the Voices, rie Art (Gejia:
livot, glasovi, umjetnost), Alfred A. Knopi
Michael Nichols and Geoffrey C. Ward, TheYear oJ the
?rger (Godina Tigra), National Geographic Society.
fames L. Stanfield, E1e of the Beholder (Kroz oko promdtrrca i. Nrtional Ceograph ic Soeiety.
Priit Vesilind, Narional Geographic on Assignment
USA (National Geographic na zadatku), NGS

300

POJMOVNIK
Aberacije. Optitki nedostaci koji uzrokuju da obiektiv

ziteta od glavnog, sunievog svjetla. Namjena mu je

stvara nedovoljno o3tru ili iskrivljenu sliku. Mogu se

'omekiavan je' previie kontrastnih siena.

ispraviti (a ponekad i ukloniti) optidkim oblikovanjem

objektiva. Smanjivanje otvora zaslona takoder srodi
djelovanje nekih aberacija na minimum.

dpi.(Engl. dots per ircft = bro.j todaka po iniu) Izraz

koji se najieite koristi za prikazivanje gustoie radu
nalnog grafiikog zapisa. Dpi definira razinu rezolucije
koju bi trebali proizvesti skener ili Stampad. Sto je viie
toiaka po iniu, to je veia rezolucija.

AE zakliuiavanie. (E\gl. Aut,exp|se Lock) Komanda

za fiksiranje; zadrZavanje vrijednosti u naiinu rada
automatske ekspozicije. Omoguiava fotografu da
mijenja kompoziciju nakon ito je izmjerio s\ietlost na

njemu ieljenom dijelu cijele scene. Tu vrlo korisnu

funkciju modernijih aparata nalazimo kao dugme ili
polugicu s oznakom AE L.
Apokromatski. Izraz koji se odnosi na ob.iektive koji ie
vjerno prenijeti sve boje (valne duZine svjetla).

Asferiini element. Optidki sklop koji se koristi za

ispravljanje odredenih optiikih pogreiaka s manje

ele

menata objektiva nego kod konvencionalnog dizajna.

BMP (Engl. Bit mapped). Format raiunalne datoteke

(ili vrsta raiunalne pohrane podataka). Slitan je datoteci TIFF, ali ga je moguie oiitati samo na PC-u na bazi
Windowsa.

Brojkavodilja (GNl. (Engl. Guide Number) Brojka koja

pokazuje relativnu izlaznu snagu elektroniike bljeska-

Dubinska oStrina. Podruije prihvatljive oitilne na

fotografiji. lako je samo izoitreni dio (i drugi dijelovi
na istoj udaljenosti od objektiva) doista oitar, raspon
prihvatljive oitrine proteie se ispred i iza same toike
izoitravanja.
Filtan Komad oblo2enog ili obojanog stakla ili plastike
smjeSten ispred objektiva fotoaparata koji mijenja
svjetlo koje stiie na film. Filtri modificiraju bo.lu ili
kvalitetu svjetla ili relativni prikaz razliditih tonova,
smanjuju izmaglicu ili sjaj te stvaraju specijalne efekte.
FleS-metal (Engl. Flash Merer), M.jerat ekspozicije
namijenjen za mjerenje snage svjetla koju proizvodi
elektronidka bljeskalica. Informacija koju pruZa mjerat
koristi se za podeiavanje prikladne kombinacije otvora
zaslona i brzine zatvarafa.

Fotoaparati

optiikim traiilom.

(Engl. Rangefrnder)

Iice. Mo2e

Fotoaparati u 35-milimetarskom i srednjem formatu

kod kojih su traiilo i objektiv odvojeni. Traiilo se moZe

o udaljenosti motiva. Medutim, kako ie reiina

bljeskalica danas automatska, brojka vodilja se

nalaziti iznad ili pokraj objektiva. Sustav takvog fotoaparata udaljenost do objekta odreduje'promatraiuci'
ga s dvaju mjesta. U traiilu takvih aParata mogu se
vidjeti obje slike kad objekt nije u zaristu. Kada se te
dvije slike preklope, motiv je izoitren. (Ovaj izraz iesto
se koristi za najjednostavnije fotoaparate koji nemaju
pravi sustav optitkog tra2ila; pogledaj Lense-Shutter

biti izraZena u metrima ili stopama, a mora

se navoditi uz odredenu osjetljirost filma, obiino ISO
100. Kod rutnih se bljeskalica broika vodiija koristi za
odredivanje potrebne veliiine otvora objektiva, ovisno

prrtn-

stveno koristi kao sredstvo za usporedbu maksimalne

snage

razliiitih modela.

C-41. Kemijski proces za razvijanje negativ-filmova u

fotoaparati.)

boji.

Fotomontaia (ukopiravanje), Postupak u digitalnoj

obradi slike pri koje6 5s dyije ili viie slika ili dijelova
slika spajaju u jednu sliku.

CCD (Engl. Charge-coupled devict). Uredaj za hYatanje

slike u digitalnom fotoaparatu, sastoji se od milijuna
wjetlosnih senzora. Sto je vise senzora, to je veii broj
piksela i vi3a je rezolucija, jasnoia slike i definicija.

Chrone.

ili prefiks kojim

lmovi u boir.

Cesto koriSteni sufiks

oznacar aju

dijapozitir

-fi

se

1. Materijal koji propuita svjetlo,

obitno drii iznedu objekta i izrora svjetla da
bi'omekiao'osvjetljenje. 2. Filtar za stvaranje mekiih
efekata, kao kod portreta. 3. Dodatak elektroniikoi
bljeskalici koji se moZe uporabiti za raspriivanje
(omekiavanje) sv.jetla.

Difuzor wjedosti.
a

koji

se

Distorzija. Optiika pogreika. Nasta.je kao posljedica

razliiitih udaljenosti pojedinih toiaka velikog predmeta
od objektiva. Prouzrodit ie da se linije na rubovima
slike savijaju, bilo prema unutra (jastuiasti izgled), bilo
prema van (baivasti izgled).

Dopunsko wjetlo za popmu. (Engl. fll-in ) Dopunsko

svjetlo koje dodaje elektroniika blieskalica da bi
omekiala tvrde sjene, ali da pritom ne postane glavni
izvor sr.jetla. Obidno se koristi u sunianim uvjetima.

Dopunsko svjetlo za popunu mora biti manjeg inten-

GIF (Engl. Graphics Interchange Format). Format diSitalne datoteke za grafiku koji se zbog malih dimenziia
koristi na Internetu, no nije bai idealan za fotografije,
buduti da ima ogranitenu paletu boja i ne pohranjuje
informacije o bojama kad .e komprimira.

Gornji poloZaj zrcala, (Ergl. Mirror Lockup).

Mogu(nost koju posjeduju neki fotoaparati, a koja
omoguiuje podizanje retleksnog zrcala i njegovo
dr2anje u "gornjem" poloZaju, prije nego dode do
ekspozicije. Time se spretavaju unutarnje vibracije zbog
pomicanja (hoda) zrcala, no to je potrebno samo kod
fotografija s velikim povetanjem, i to pri odredenim
brzinama zatvarata, obiino od 1/4 do 1/15 sekunde.
Interpolacija. Poveiavanje datoteke digitalne slike
dodavanjen piksela; takoder poveiava i rezoluciju.
ISO. I. Iftatica za Internatioilsl Standards Organintion
koja odreduje standarde za os.jetljirost filmova. ISO
zamjenjuje nekadadnji pojam'ASA' (Anerican Standards Association).2. Niz brojeva koji izra2avaiu
osjetllivost bilo kojeg filma na svjetlo. Uobidajena

sl

osjetljivost filma kreie se od ISO 25 do ISO 1.600. Na

primjer ISO 200 dvaput je osjetl,iviji na svjetlo od ISO
100. Film ISO 50 upola je manje osjetljiv od filma ISO

korisniku omogutuje vizualnu procjenu raspona prihvadjive oitrine za nekoliko vrijednosti ofn.

i00. (Pogledaj Osjetljivi film i Osjedjivost filma.)

Kretanje posebnih ob1ektiva ili dijelova fotoaParata sa

Jaki obiektiv. Objektiv s vrlo velikim maksimalnim

otvorom zaslona. Omogudqie vam veie brzine zatva

ciljem da se ravnina filma postavi usporedno s motivom kako bi se sprijedilo prividno iskrivljenje perspek-

raia kada su one neophodne.

tive. Takvo kretanje moie biti gore dolje ili boino, a

na.jteiie se koristi za spredavanje "padanja unatrag" na

IPEG (loint Photogrqphic Expert Group). Format

datoteke koji veiina digitalnih lbtoaparata koristi za

pohranjivanje slika u komprimiranom obliku da bi

dxtoteke ostale mdlene. faloder..trndardni format za
fotografije na lnternetu zbog malenih dimenzija
datoteke i palete koja sadr2i sve boje. Mogu se koristiti
razliiiti stupnjevi usporedbe. I(omprimiranje odbacuje
podatke, no manja komprimiranost malo utjeie na

Kontrola perspektive (PC). (Engl. Perg ective Control)

lotogralijana arhitekture ili za maksimalno poveianje

dubinske odtrine na fotografijama pejzaia. (Takoder se

mzlai iili

objektir.)

Konverteri. Nlehaniiki dodatak koji se smjeita izmedu

Lucistd [otoaparala i obiektivil koriste.e za povecanie
Zariine duljine ob.jektiva i poveianje objekta, te za rad s
krupnim planovima. Automatski konverteri zadrlavaju

kvalitetu slike, dok je velika kompriniranost degradira.

automatiku fotoaparata, iako desto ne i autofokus.

Kloniranje. U digitalnoj obradi fotografije kopiranie

dijelova povrdine neke slike i njihovo koriitenje za
prekrivanje drugih povrSina zbog ispravijanja nedostataka poput ogrebotina ili iestica praiine. Kloniranje

Kromatska aberacija. Optiiki nedostatak kod kojega

objektiv ne dovodi sve boje wjetlosti u zajednitku totku
- u ovom sluiaju film - te daje neke boje izvan rubova

moie iskoristiti i za umnaZanje istog elementa

(npr. r'iSe li5ia na grani) na konatnoj slici.

se

objekta, zapravo manju odtrinu. Pogredka se ispravlia

sklopom leca prikladno zakrivljenih staklenih ploha niske disperzi.je

ili nekom drugom optiikom tehnologijom.

Kompenzacija ekspozicije na bljeskalici. Dodatna

moguinost kod nekih suvremenih SLR fotoaparata i/ili
bljeskalica koja korisniku omoguiuje da u automatskom natinu rada bljeskalice poveia iii smanji izlaznu

Lense-Shutter fotoaparati. Fotoaparati sa zatvaradem

snagu bljeskalice. Smanjivanje snage bljeskalice najieiie

se koristi kada je ona samo dopunski izvor svjetla za

Makro. Izraz koji se koristi za blisko izoitravanje kao i

za sposobnost objektiva za blisko izoitravanje. Prema
strogoj definiciji, izraz se koristi kada je motiv na slici
reproduciran u prirodnoj velidini (ili veii). (Nikor
koristi izraz "Mikro").

posvjetljivanje suviSe tamnih sjena, tj. kao dopunsko

sYjetlo za

popunu.

Kompenzaciia ekspozicije. Dodatak koii ima vetina

fotoaparata s automatskim natinom rada, a koja koris
niku omoguiuje ekspoziciju veiu (+ faktor) ili manju
(- faktor) od mjerene vrijednosti.

Kontinuirani autofokus. Najsuvremeniji autofokusni

sustav

(AF) ko.ji kontinuirano prati objekt koji

se

kreie.

Kako postoji vremenska razlika izmedu trenutka pritiska na dugme za otpustanje zatvaraia i stvarne
ekspozicije, takvi sustavi predvidaiu \ierojatni poloiaj
objekta u trenutku ekspozici.je, te podedavaju fokus
prema toj toiki.

Kontrast, kontrastan. L Raspon osvijetljenosti iitavog

kadra; razlika izmedu najwjetlijih i najtamnijih dijelova
slike. Scena s kontrastom velikog raspona obuhvaia i
najsvjetlija mjesta i vrlo tamne sjene. 2. Sposobnost
filma da zabiljeli tonske razlike od najsvjetlijih do
tamnih por r.ina. film vi'ulog kontrartd manie ie u
moguinosti zadriati pojedinosti iz oba ta podrudja, ali
pojatava vizualni utisak oitrine. Optenito, nanje kon-

u objektivu. lzraz koji se koristi za opisivanje najjednostavnijih kompaktnih 35 milimetarskih fotoaparata kod

koiih je mehanizam zatvaraia ugraden u objektiv

Megapiksel (MP). fedan milijun piksela. Sto je veti

broj piksela, to je veia rezolucija digitalne slike.

Mjerenje u iirem srediSnjem polju. Naiin mjerenia

reflektirane svjetlosti kod kojeg sv.letlomjer aparata
vrednu.je svjetlost u sredistu ili blizu sredista prizora
u

tralilu.

Multisegmentno mjerenie. Mjerenje refl ektirane svietlosti u svim totkama prizora, dok pravilnu ekspoziciju
odredu je ratunalo fotoaparata.
Opadanje intenziteta svjetla. Intenzitet svjetla opada
s reciprotnom vrijednoiiu kvadrata udaljenosti

(l/udaljenost-). Udvostrutavanjem udaljenosti od

izvora svjetla, svjetlo koje stiie do objekta ima samo
iewrtinu prvobitne snage. AIo utrostrudite udaljenost,
sr.jetlo ima samo devetinu snage.

Osiguravanje $to toinije ekspozicije, (engl. Bracketing

erposrres) Osiguravanje totne ekspozicije je metoda pri

trastni lilm poieljan je u situacijama kada je raspon

najsvjetlqih dijelova slike (scene) velik, dok je film veieg
kontrasta poieljan kod ploino osvijetljenih motiva.

kojoj bliskim vrijednostima ekspozicije snimate viSe

tbtogrrfiia i:log motiva, odnu.n,) lo ie.nimdnie nizJ
identiinih kadrova pribliinih ekspozicija sa ciljem

Kontrola dubinske o6trine prije snimanja. Dodatak

koji imaju neki fotoaparati ili objektivi, a koji omoguiuje smanjivanje owora (prije ekspozicije) na vrijednost >f< koja se moie uporabiti za snimanje slike. To

dobivanja idealne snimke.

Osjetljivi film. Film vrlo osjetliiv na svietlo vrijednosti

ISO 400 i viie. Omoguiuje vam veie brzine zatvaraia
kada su one neophodne.

S2

KORI$l\lT Il\lFONMAIIJE

Osietljivost filma. (Pogledaj pod ISO) Brojiana vrijed'

nost koja se pripisu.je svakom tipu filma, a koja oznaiava njegow relativnu osjetljivost na svjedo. Visoki brojevi znate vrlo osjetljivi film, iesto zvan "brzim" filmom, jer traZi velike brzine zaFarataza pravilnu ekspoziciju. Niski brojevi znaie film koji.je man;e osjetljiv
na svietlo, testo zvan "sporim" filmom, jer zahti.ieva
manje brzine zatvaraia za pravilnu ekspoziciju.
Otvor. Otvor je efektivna (irina tubusa tijela objektiva.
On odreduje njegovu svjetlosnu jadinu koja se izraLava
u vrijednostima rf<. Sto.je otvor veai, to je i svjetlosna

-[

moc objektiva veca. a oznaka

mrnjr.
(Pogledaj: Yrijednost >f<< i Zaslon).
Piksel. Kratica od engl." picture elements" (elementi
slike). To su najmanji djeliii informacija koji spajanjem
formiraju digitalnu sliku. Sto je vide piksela, to je veia

premazane su viiestrukim antirefleknim slojevima da

bi

se

sprijetila refleksija.

Reflektirma wjetlost blieskalice. Svjetlost koju emitira

elektroniika bljeskalica reflektirana je od neke povrSine
- stropa, zida ili neke druge adekvatne povriine
umjesto da bljeskalica bude usmjerena izramo u objekt.
Neke bljeskalice imaju glavu (vrdni dio bljeskalice) koja
se moZe pokretati gore-dolje, odnosno lijevo-desno, ito
olakiava koriitenje odbijenog sgetla s bljeskalicom
montiranom na fotoaparat.
Rezolucija filma. Mjera sposobnosti filma ili objektiva

reproducira sitne pojedinosti s visokom definicijom.

Proizvodaii filma tu sposobnost iesto oznaiavaju bro
jem linija po milimetru - dto je veii broj, to je vi3a
rezolucija. Manje osjetljivi filmovi optenito imaju vi3u
rezoluciju nego osjetljivrji filmovi.
da

rezolucija.

Rezolucija. Mjerenje sposobnosti razluiivanja finih

Pravolinijski objektivi. Jaki Sirokokutni ob]ektivi koji

daju sliku pravilnih linija. Optiiki su korigirani da bi
dali sliku bez izobliienja karakteristidnih za objektiv
'riblje okoi

poiedinosti. Kod digitalnih aparata to ie miera

(u pikselima) koliiine informacija sadrianih u slici.

Prioritet zaslona.
s

Tzv. automatska ekspozicija (AE)

prioritetom zaslona poluautomatski je naiin rada

Sferna aberacija. Optiiki nedostatak koji je najieSii

kod dirokokutnih objektiva sa Sirokim otvorima, gdje
nisu sve valne duZine svjetla usmjerene u jednu toiku.
To se najbolje primjeiuje kao smanjena oitrina na

fotoaparata pri kojemu korisnik odabire Zeljeni owor, a

rubovima slike. Moie

fbtoaparat pode3ava odgovarajuiu brzinu zatvarata da

bi se dobila ispravna ekspozicija. Na aparatu je taj natin

metodama, ukljuiujuii kori3tenje povriina asferiinih

rada oznaien slovom >A. (od engl. riperfare = otvor).

Prioritet zatvaraca. tAL od engl. Autozatic Expotrct

Automatska ekspozicija s prioritetom zatvarata. Polu
automatski naiin rada fotoaparata u kojem fotograf
podeSava

brzinu zatvaraia, a sustav podeiava vrijednost

rf< potrebnu za ispravnu ekspoziciju. Zasniva se na

podacima koje ialje ugradeni svjetlornjer.
Proces'puS'. Namjerno podeksponiranje filma, Sto se
ispravlja produienirn vrenelom razvijanja za prikladno eksponiranu sliku. Ova se tehnika obiino koristi
kada su pri koriitenju manje osjetijivog filma potrebne
veie brzine zatvarata. Ako film ISO 100 eksponirate na
200, na pdm.ier, navedite u laboratoriju da ste podeksponirali za jednu vrijednost zaslona nfu.

Raspon moguinosti ispravka nedovoljno precizne

ekspozicije. Sposobnost filma da proizvede sliku s prihvatljivom ekspozicijom, tak i ako je preeksponirana

ili podeksponirana. Negativ-filmovi imaju priliino

velik raspon moguinosti ispravka nedovoljno precizne
ekspozicije, tako da.je zadovoljava.juiu sliku moguie
proizvesti iak i ako je negativ bio preekponiran ili
podeksponiran za jedan ili dva koraka. Dijapozitivi
zahtijevaju mnogo todnije mjerenje ekspozicije za
postizanje zadovoljavaj ucih rezultata.
Refleksi. Kada na glatku povr$inu leie padne sietlo sa
strane, ono mo/e izazvJti zrcdijen.ie koje ce se prenijeti
na ostale leie u objektiru. Posljedica ove smetnje bit ie
zamuienje slike, smanjeni kontrast ili bijele mrl.je. Ova
ie pojava naroiito biti izra2ena ako se u objektivu
nalazi viSe slobodnih leia. Leie modernih oblektiva

se

ispraviti raznim optiikim

leia ili smanjivanje otvora zaslona.

Silika-gel. Kristali koji brzo apsorbiraju vlagu; koriste
se za iuvanje fotografske opreme suhom u vlainim
uvjetima.

Sinkronizacija s bljeskalicom. Najveia brzina zatvaraia nekog fotoaparata koja se moie uporabiti kako
bi >e osigurrlo.h blje'ak bude sinkronizirun .
vremenom tijekom kojeg zarvarac o\taje otvoren.
SLR. (Engl. Sfule lense ReJlex). Fotoaparati s jednim
objektivom koji sluii kako za gledanje prizora u traZilu
tako i za snimanje. Ova vrsta koristi refleksno zrcalo,
koje reflektira sliku u traZilu. Obiino se koristi peterokutna prizma, tako da fotografvidi scenu s pravom
\trdnom I,ore,
Stopica za bjeskalicu. (Engl.

lot

shoe) Dodatak na

fotoaparatu namijenjen montiranju bl.jeskalice; sadrii

elektroniike kontakte koji

se

spajaju s kontaktima na

podnolju bljeskalice. Oni automatski aktiviraju pri.jenos podataka izmedu fotoaparata i bljeskalice te automatski vrie okidanje bljeskalice kad je otpuSten

zatvarai,
Sublimacijski (termosublimacijski) Stampadi. Vrsta
itampata koji koristi plinovite boje za stvaranje slike
neprekinutoga tona,sliino tradicionalnoj fotogratiji.
Svjetlomjer za mjerenje reflektirane wjedosti. Uredaj
koji mjeri svjetlo odbijeno od objekta. Moie biti zaseban ili ugraden u fotoaparat. (Pogledaj Svjetlomjer za
mjerenje upadnog wjetla).
Svjetlomjer za mjerenje upadnog svjetla, Mjeri svjetlo
koje pada na objekt. Preporuiena kombinacija owora i

POJM0Vl{l(

brzine zatvaraia namjeSta se zatim na objektivu/fotoa-

dodaci poput Stampada, fotoaparata, iitaia memorij-

pafatu,

skih kartica. ili dls,t drivea.

Sirokokutni objekti{ objektivi sa zarisnom duljinom

manjom od normalne za taj format. U 35-milimetarskom fbrmatu svaki objektiv ispod 40 mm smatra se
iirokokutnim. (Ovaj izraz re takoder koristi i za objek-

Vidno polje. Raspon bilo koje scene koju objektiv

"vidi'l mjeren u stupnjevima; Sto je kraia Zaridna
duljina, to je veii vidljivi raspon scene.

tive dije je vidno polje Sire od 50 stupnjeva.)

oznadara veliiinu otvora objektiva. Zari5na duljina

Telekonverter Takoder se naziva i teleekstender; uredaj

montiran izmedu fotoaparata i objektiva koji poveiava
efektivnu iariinu duljine. Danas su najieiii 2x
(dvostruki) i 1.,1x.

podijeljena

Teleobjektiv. Objektiv veiih Zarisnih duljina od standarda. U 35-milimetarskom formatu uobita.jeno je da

sve

objektive iariine duljine veie od 65 mm nazivamo

Vrijednost

>f,<

(korak

>f,<).

Brojiana vrijednost koja

promjerom otvora objektiva daje vrijed-

nost nfn. Bez obzira na veliiinu objektiva ili Zariinu

duljinu, ista vrijednost )f( omoguaava da ista koliaina

ryjetla padne na film. Veliki otvori oznateni su malim
brojevima, poput f/2, dok su mali owori oznadeni
velikim brojevima, poput 5/22. (Pogledaj takoder pod
Otvor i Zaslon.)

teieobjektivima.

Wolfrmovo osvjetljenje. Kontinuirano svjetlo koje

Temperatura boje. Mjerenje boje bilo kojeg izvora

svjetla u stupnjevima Kelvina. "Toplo" svjetlo, poput
svjetla pri zalasku sunca, ima nisku "temperaturu",

daju Zarulje

dok "hladno" (plavkasto) svjetlo, poput onoga za vrlo

oblaina dana, na ovoj ljestvici ima visoku temperaturu

boje.

volframovim nitima. Takvo svletlo

Todkasti nadin mjerenja svjetla. (Engl. Spo/) M.iemi

koji oiitava samo snagu sv.jetla reflektiranog s

vrlo malog dijela scene. Moie biti ugradeno u aparat, a
postoji i u vidu dodatne opreme. Zahtijeva iskustyo u
sustav

radu.

Tra2ilo. Optiiki sustav koji omoguiuje korisniku

pogled na povriinu slike koja te biti obuhvaiena na
konainoj fotografi.ji. Postoje velike razlike medu pojedinim vrstama. Neki omoguiuju gledanje kroz objektiv
koji ie snimiti sliku, dok se drugi nalaze blizu objektiva
i nude samo pribliZan pogled na povriinu stvarne slike.
TTL. (Kratica za engl. through the knse = kroz objektiv)
Optenito znadi da svjetlomjer aparata oiitava kolitinu
sv.jetla koja je proila kroz objektiv i koja ie odrediti
ekspoziciju. To je izmedu ostalog vrlo korisno kada se
koriste dodaci za objektiv ko.ji smanjuju prolazak svjetla
(filtri, telekonverteri, itd.).
Unsharp mask. U grafickim racunalnim programima
iest alat za poveianje prividne oitrine slike. Obitno se
koristi za izjednatavanje o5trine skenirane i originalne
slike. Ako fotografija nije oitra, ovaj je alat ne moie
izoStriti.
USB. (Engl. Universal Serial Bus- univerzalna seriiska

loji:e

rpajaju

iini

da

objekt na fotogrnfijama doima iuto-naraniastim,

osim ako se ne koristi plavi filtar.

Zamjensko mjerenj e. (EtgL Substitute metering)
Mjerenje svjetlosti s poznatog srednjeg tona, kao Sto je
siva karta, te zadrZavanje te

TIFF (Tagged Image FiIe Format).tJniverzalni format

koji se moie oditati pomoiu grafiikog softvera na
svakom raiunalu. Vrlo je pogodan za fotografije, jer ima
I o.8 milijuna boja. AJ<o je datoteka kompri miranr u tzr.
Lossless compression modu (bez gubitaka podataka,
odnosno bez gubljenja kvalitete fotografije prilikom
kompresije), slika se ne kvari. Neki digitalni ibtoaparati
mogu biljeZiti slike u nekomprimiranom formatu TIFF
u znatno veiim datotekama kako bi se eliminirao
gubitak informacija do ko.leg dolazi tijekom komprimiranja u formatu JPEG.

sabirnicr). Racunalni prildjucak na

se

vrijednosti ekspozicije

(otvor/bzina zatvaraia) nakon odabira leljene kompozicije.

Zaslon. Supljina u metalnom ili plastidnom tijelu

objektiva u kojem se nalazi sklop razliditih leia kroz
koje prolazi svjetlost na svom putu do filma.
Zatvarad. Mehanizam ugraden u objektiv ili u fotoaparat koji regulira duljinu vremena d.jelovania svjetlosti
na film. Otvara se da bi izloZio film svjetlu koje ulazi

kroz otvor objektiva. Nakon izlaganja (ekspozicije),

zatvara se.

Zoom objektivi. Izraz ko.ji se odnosi na sve objektive

koji omoguiuju promjenu iariine duljine, odnosno
prebacivanje s veie na manju lariinu duljinu ili
obrnuto.

Zrcalni objektiv. Vrsta objektiva koja nudi veliku

efektivnu Zari3nu duljinu u vrlo kratkom tubusu.
Veliiina objektiva smanjuje se uporabom zrcala za
savijanje puta svjetlosti. Zoru ga i "kat" (skrateno
od katadioptrijski objektiv). Td 1e strutni termin za
najie5ii dizajn koji se koristi u takvim objektivima.
,/rcalni ohjektiv ima fiksni rrtvor Loji se n< moTe

mijenjati.
Zrno, zrnatost. Slike na filmu biljeZe destice srebrnog halogenida ili molekule boje osjetljive na
svjetlo, a njihov je uzorak (zrno) vidljiv pod velikim
povecanjem. Sto je veie poveianje, to su one
uoiljivije, kao na slikama ili dijapozitivima koji se
promatraju pod poveulom. Opcenito. manie
osjetl.jivi filmovi ima.ju finiju zrnatost od jaie
os.j

etlj

ivih.

Zidani okidad. Mehaniiki ili elektronidki dodatak za

okidanje kojim se u kombinaciji sa stativom spredava
podrhtavanje fotoaparata pri duljim ekspozicijama.

363