,/

SADRAJ

Strana
Abdurahman

Huki . Putovanje

Husein

ozo:

Meuljudski

Javui

Mustafa:

odnosi

Muhamed

Muhamed

Eref

Berberovi:

*
*
*
*

Nae
Iz

opravljenih

Zahirovi:
Most
Otvorenje

Sveano

,.

,Ibrahim

Malki:
Primjer

Rezultati
Hadi:

Hfz Masan
Ibrahim

turskog

prevodi

Hfz Ibra494~'

NR Crnoj Gori

499
-S13

muslimana

d~amija

u - svijetu

518

otvorenje

519

novosagraene

damije

damije

u selu Borojevii

otvaranje

obnovljene
Nove

u 'H,ustovu

kod Stoca .

novosagraene

damije

muslimanske

d~mije

526
_.",

u Cerskoj

kod

"

u Kakanj-Doboju
1380_ god:ne

530

u Muslim.

Dubravama
532

Nove

muslimanske

1380.

roslava Mevludi-erifa
u

roenja

godine

Kurumli

damiji

Kosmet _

god:ne

536

,-

u selu Dobrinja

537
kod ~isokog

537
-.~9

539 ';r

i jedinstvu

Semsudin

ef.

Hfz Arif

540

novcu

Sarajli

Muhamed
Abdulah

Bos. Novi

ivi)

u gotovu

Merhum

Rasim Drekovi . Rahmetli

-535 .
535

(Ibrahim

uvakufljenja

Merhum

534

a. s. u Bihau

u selu Hozii -

Pjesma o bratstvu

Merhum

Crna Gora

Rogatici

u selu Donje Godimije

za ugled

u Brajs; kod Ulcinja -

Muhamed

Proslava Nove hidretske

Reis-ul-ulemi .

Meki:

Hasi:

(s

528

Alija Nametak : Merhum

Teufik

hlifa

517

Sveano

Mevludi-ierif

Mevludi-erif

,.

Husrevbegove
488

etvorica

i novih

O proslavi

Mevludi-erif

.Abdulah Gani:
,.
PozdTavi

Gazi

'5'3'3

.Ao;m Mahmutovi:

3'

rukopisa

524

Proslava

Ll:rahim Bajramovi:

.A:ija Pezerovi:

466
482

orijentalnih,

dananjih

obnovljene

otvaranje

Ibrahim:
M~glaju

461

godini

Sveano

C",rvi Bibi . Proslava

Bos.
Gradika
nasi

svijeta

(svretak)

485

o broju

Htz Sinanudin Sokolovi:

Vlasenice
.,

svoje vienje

svijeta

Otvaranje

Alija Jugo:

ovjek isp;siva~

Kadi kao epigrafiar

imama

Reis-ul-uleme

podataka

,O'

458

Nekoliko

Hfz Mehmed
Sansk,

katalog

a. s. i prva

u 1960.

islamskog

je arapski

se

glavnih

Posjeta

hadije

igrama

a. s. u anegdota ma

savjetovanje

Devdet-paa:
Muhamed
him Mehinagi)

413
... 451

Islamu

Enveri-efendi

Prof. Dervi Tafro:

Stampae
biblioteke
u Sarajevu
Prvo

u Irok

i hazardnim

Hiljadu sto godina

Mujezinovi:

Enver bin Tahir:

Hutba o alkoholu

Dr. Midhat Begi:

Mehmed

Reis-ul-uleme

za IVI

5'40

542

Garevi

544
'545'

ef. Hamzi

U.tali

Mula Ruio Drekovi

-,

5-'\5
-..1,(6

"
Naslovna

strana

Mauzolej

lmam-i

Huseina
1

-.

-t

,.

..

..

..

~.",,'~""'';'

!"'<-''''

~I~II K
.
G LAS

VRHOVNOG ISLAMSKOG STARJEINSTVA

U FEDE~ATIVNOJ

:;-:-)lj

BULLETIN
.D8 1:.'AUTORIm SUPReME

ISLAMIQUB DAN8 LA
i>UBLIQUE
FeDERATIVB
POPULAIRB DE yOUGO
SLAYIE A SARAJIlVO

Broj 10-12

Abdurahman

NARODNOJ REPUBLICI JUG

~JJ)

;....~

lAjJ.,.ai

~U.1All ~

~j~\J

IJI

BULLETIN

~:>L-l ~

OP THE HIGHEST lILIOr

Mle AUTHORITY IN
OERATIY PEOPLBS RBPDBLlC OP YUGOSLAVIA IN
SARAJBVO

~)I....~\

~ y. tS\r. ~.J)I.....}.J"!
Sarajevo,

O S LA.,

oktobar-decembar

XI

Huki

u
(Svretak)
U TEKSTILNIM FABRIKAMA I MAUZOLEJU-DAMIJI

KAZIMEJN

Premda je bilo tek uoi 14 jula, irakog nacionalnog

praznika o
-dvogodinjici dana kada je odvanim sinovima Iraka polo za rukom da
jednom za svagda zbace. sedmostoljeni
jaram, ulice su ve ivjele u pra:znikom raspoloenju:
sve [e bilo okie,no dravnim zastavama i amblemima, cvijeem, slikama i parolama. Ove su dekoracije, inilo se, jo vie
1ijesnile ionako prenatrpane
bagdadske ulice. Sve je bilo buno. Nebrojeni
ulini prodavai izvikivali su svoju robu i hvalili njen kvalitet, a automobilske sirene bespotedno
su zagluivale ui.
Odvanost
je izii na bagdadsku
ulicu u mjesecu [ulu i izloiti se
suncu i uasnoj vruini, ali je naa znatielja, ipak, bila jaa. Komeanje
i vreva svjetine rasplamsavala
je tu znatielju i vukla nas iz udobnog
liotela sa rashladnim uredajima, da malo zavirimo i' detaljnije pogledamo
u unutranji bagdadski ivot. Tako je pao predlog da pogledamo
koji industrijski objekat i damiju, pa je Reis-ul-ulema izrazio tu svoju elju svome pratiocu, slubeniku Ministarstva vanjskih poslova Iraka, koji mu je za
vrijeme boravka u Iraku bio stavljen na raspolaganje.
Odlueno je da po'Sjetimo koji industrijski objekat i damiju-mauzolej
Kazimejn.
Polufeudalni
drutveni odnosi u Iraku, do revolucije 1958 godine,
dali su svoj peat ekonomskom razvoju ove drevne zemlje. Kolonijalizam
i njegov veliki uticaj u predrevolucionom
periodu doslovno je sprovodio

svoj program: to vie eksploatisati irake sirovine i izvoziti ih, a ne pedizati nikakvu industriju u Iraku i zadravati poljoprivredu
na niskom,
nivou. To su bile esnevne smjernice ekonomske politike kolonizatora. Na.
taj nain Irak je bio trite jevtinih sirovina i uloeni je kapital davao
dobre prihode. Sve smo to imali u vidu, kad je na automobil stao pred
ledan od rijedkih industrijskih objekata u Iraku: fabrike tekstila Kazimlj]e,
lako je na dolazak bio nenajavljen, tehniki direktor fabrike im,
je saznao da dolazi Reis-ul-ulema iz prijateljske Jugoslavije, doekao ga'
je i Ilne vodio kroz sva odjeljenja, objanjavajui usput proces rada, ka .,
pacitet fabrike, potekoe i uspjehe u radu. Direktor je upoznao Reisefendiju da je fabrika sagraena 1956 godine, da danas ima oko 2.000radnika i da je vlasnitvo drave, to je inae rijedak sluaj. Naime, fabrika je nacionalizovana, jer je bila vlasnitvo kolonizatorskog skutoneeAbdulllaha,
kraljevskog namjesnika. Oprema joj je savremena, a nabavljena je u Engleskoj. Pogon je kombinacija predionice i tkaonice. Radi iS'"kljuivo pamune preraevine.
Simpatino je bilo vidjeti da je u ovoj fabrici djelimino zaposlena i
enska radna snaga, to je inae rijedkost u Iraku, gdje ena jo nije uzela
vidnog uea u javnom ivotu i privredi.
Po zavrenom pregledu pogona, direktor fabrike je zamolio Reis-ululemu da se odmori u njegovoj kancelariji. Tu ga je pogostio i, u nevezanom razgovoru; na bacio nekoliko podataka o perspektivi industrijskog
razvoja Iraka. Direktor je naglasio da je republika vlada Iraka svjesna
ta znai industrij!llizacija zemlje i da je poduzela potrebne korake. da
se podigne eljezara, fabrika poljoprivrednih sprava, hemijska industrija,
da se proiri postojea tekstilna industrija sa jednim novim, velikim pogonom itd. ,U peljoprivredl, rekao. je direktor Kazimiiie., vlada je, takoer"
poduzela odlune korake, prvenstveno nastojei da obezbijedi dovoljno
vode kroz izgradnju brana i irigacionih sistema. Provela je agrarnu reformu. jer je do 1958 godine 2,5/, veleposjednika dralo u rukama 68~/"
obradivog zemljita.
.
Direktor i. prisutni Iraani' interesovali su se zatim o Jugoslaviji i
Islamskoj vjerskoj zajednici, pa im je Reis efendija objasnio da danas u
Jugoslaviji ima preko 2,100.000 Muslimana i da je sloboda vjeroispovijesti
Ustavom i zakonima zagarantovana
itd.
Na rastanku direktor se srdano zahvalio Reis-ul-ulemi na panji i
zaelio da ih Reis efendija posjeti za nekoliko godina, dok fabriku pro-ire i kapacitet poveaju, na emu se Reis-ul-ulema zahvalio, a posebno,
na Ijubaznom prijemu na koji je naiao.
Imajui u vidu koliko su stari iraki reimi koili industrijalizaciju
zemlje, nije nas zaudi la injenica kad smo na ulazu druge tekstilne fa-
brike Fettah-paa p'roitali, da je to prva podignuta fabrika u Iraku,
sagraena tek 1925 godine.
Ova fabrika vlasnitvo je akcionerskog drutva, a proizvodi iskljuivo vunene tkanine. Po svom kapacitetu manja je od Kazamijie, a zapoljava oko 1.000 radnika.
Poslije obilaska svih pogona, za vrijeme kojeg su pojedini radnici.
pristupali Reis-u'l-ulemi i pozdravljali ga elei mu dobrodolicu, direktor'
fabrike pozvao je Reis-ul-ulemu u svoju kancE7lariju, gdje je priredio malu
zakusku. Bilo je prisutno nekoliko lanova Upravnog odbora fabrike, pa.

4.1i
"

.1--

se razvio ZIV j interesantan

r.zSJovor. Reis-ul-ulema se inter-esov.o o ZIVOlu radnika i njihovom iivotnom standardu:
koliko zarauju, da li su I
kako socijal!"o osigur~ni. Iraani su se opet lnteresevall
e Muslimlinima
o Jugoslaviji, o naem drutvenom
sistemu, o naem nainu ivota itd.
Na rastanku, u vrlo prijatnoj atmosferi, Reis-ul-ulema se zahvalio di~ ,
rek(oru i prisutnima na prijemu i razgledanju
fabrike.
Na povratku I iz fabrike Fettah-pae, istog dana prije podne, Reis-ul-ulema 'je posjetio uvenu
damiju~mauzolej
Kazjmejn, gdje se nalaze grobovi
dvojice od dvanaest uvenih iijskih imama. Imali su nadimak
Kazim, pa su mauzolej, po arapskom dualu, nazvali KAZIMEJN,
dvojice Kazima.
Obzirom da danas u Iraku ivi oko dva i po miliona iija o
. kojima e u ovom napisu biti
govora, a u elji da bi itaoci
imali kontinuiranu
sliku ove
islamske sekte i njihovog djelovanja u Iraku, ukratko emo iznijet, bitnije stvari o njoj.
Danas u islamskom svijetu ivi neto oko 75 miliona iija sa
svojih nekoliko tarikata ili pravaca. Glavno .razmimoilaenje
iija i Ehli-sunneta -sastoji se u
pogledima na imamstvo u Islamu. Ehli-sunnet stoji na stanovitu, da imam mole biti svaki
Munara mauzoleja Kazimejna
sposoban Musliman i da je to
~lSJ\
L\~ .;,i:.
izborna linest, dok iije ue da
je imam Bogom odreeni
Ovjek, tj. vjerska linost. Prema
iijama imam vri ulogu Boijeg poslanika, iako to nije. Imam je iznad
obinog ovjeka, ali nije savren kao pejgamber.
S njihovog gledita
vjernik je i onaj koji ne vjeruje u imamstvo.
Veina Hja vjeruje u 'dvanaest imama, a neki u sedam, koji su,
poevi od hazreti Alije, j~dan drugom predavali imamstvo u amanet. Po
njihovoj legendi dvanaesti imam nije umro, nego je nestao. iisko uenje
smatra da je imam nunost i da svaka vremenska epoha mora imati svog
imama koji e biti nadlean da daje svoj meritorni sud u vjerskim pitanjima. Oni smatraju da vrata idtihada n~ mogu biti zatvorena
i da
je imam taj koji e davati ton komentaru pojedinih pojava u svakednevnom muslimanskom
ivotu.
Na evrolet
se zaustavio
pred velianstvenom
zgradom
oblika
paetvorine s visokim zidom. Dva velika kubeta koja pokrivaju mauzolejdamiju Kazimejn prekrivena su zlatnim ploiama, koje su bljetale pod
1-*

416
podnevl)im bagdadskim suncem, pored suptilne arapsk~ arhltekture imaj\!
neto i tipino. perziskog,
a ..divno ,su .ebleene . plavim. pereelanem,
pa
.efaju utisak -kae da. se radi o dvjema, prekrasne
iaranim yaznama. Ula.zei kroz velika, teko okovana dvokrilna vrata, doekalo nas je. prostrano,
mermerom. poploano dvorite, na sredini. koga je sagraden
ovaj ma 1170lej 1528 godine. Podignut je nad grobovima
sedmog iitskog imama
Musebni Dafera (roden 745, umro 799) zvanog Kazima, i njegovog
unuka, devetog imama, Muhamed El Devada (roden 810, poginuo 835
g.).' Ovaj mauzolej, poslije Nedefa i Kerbela, iije po vanosti smatraju
'svojim 'treim svetitem.
Na ulazu u mauzolej doekao nas je jedan od uniformisanih uvara.
'Preko odjee je imao tanki, crni prekriva u obliku pelerine, a oko fesa
mu je bila omotana zelena ahmedija. Poslije smo vidjeli da SU ovako
obueni svi uvari iitskih svetih mjesta, ili, kako ih oni zovu svetih
pragova.
Kad je na pratioc objasnio ~uvaru ko je posjetioc mauzoleja, ovaj
je pritrao Reis-ul-ulemi, pokuao da mu poljubi ruku i zaelio mu dobrodolicu, a zatim nas je preko dvorita poveo u mauzole].
Ulazei u mauzolej-damiju,
doekala nas je zaslepljujua
bljetavost
koja je padala s plafona izgradenog
u obliku manjih i veih kupola prekrivenih malim, trouglastim
komadima
bruenih venecijanskih
ogledala.
Ogromni lusteri, zapaljeni nou ,i danju, bacali su svjetlo iji se refleks
odbijao od ogledala. Oigledno je da se time elio postii to vei efekat mistike.
uvar je objasnio Reis-ul-ulemi koji su imami tu ukopani, zatim istorijat mauzeleja, tj. da je to prvobitno bila mala gradevina,
koja se kasnije irila i obnavljala.
uvar ili turbedar je iao pred nama i na svakim, srebrom okovanim vratima, kojih ima vie, glasno je uio fatihu i
dovu za duu mrtvih imama. Ispred 'nas je iao jedan drugi turbedar i
krio put, jer su grobove, ogradene srebrnom ogradom opkoljavali ljudi
i ene koji su ljubili ogradu i zanosno molili Boga da im, imamskim blagoslovom udovolji eljama.
Prizor cjelivanja pragova i srebrnih ograda ostavljao je muan uti~ak,
jer znamo da je to Islam kategoriki zabranio. Reis-ul-ulema je primijetio
pratiocu da ovo ljubljenje nema nikakve veze s lslamern. Pratilac je objasnio da bi to trebalo njima rei upirui pri tome prstom u masu. Na to
je Reis efendija obeao, da e o tome razgovarati
s irakim vjerskim
Dredstavnicima.
Poslije obilaska mauzoleja, koji je i iznutra i s vana divno ukra~n
arabeskama
i velikim, u boji ispisanim citatima iz Kur'ana na porcelanskim ploama kojima je fasada i unutranjost
mauzoleja obloena, izili
smo u dvorite. Doekao nas je itav red uvara koji su, oigledno, oekivali milostinju. Nismo se prevarili. Ostali su iza nas, buno raspravljajui kako da podijele ono to im je darovano.
Napustili smo ovo divno arhitektonske
zdanje sa tekim esjeeajem,
da je mjesto za klanjanje bilo vrlo skromno i malo, dok je sav rasko i
protor ustvari namijenjen ceremonijalu obilaska dvojice mrtvaca. Namee
se zakljuak, da je jedno vjersko ubjedenje stvaralo politiki pravac, i da
je Irak, i po ovoj liniji, u svojoj tekoj istoriji, bivao graniarska taka o
koju su se otimali: Sunniti "na Zapadu i iije na Istoku.

417
Poslije podn~ Reis-ul-uleme je' posletio 'Savjet Suvereniteta,
gdje se
"pisao u knjigu estitara. U Savjetu ga je doekao i pozdravio ef protokola Savjeta Suvereniteta,
s' kojim se zadrao. 'ti kraem i' srdanom razgovoru.
.
Savjet Suvereniteta u Iraku, poto jo nisu provedeni' izbori, vri ulogu
zakonodavnog
tijela i njega sainjavaju tri lana. Pretsjednik
Savjeta je
ujedno i ef drave.
.
Poslije upisa '.J knjigu, ime se vri akt estitanja dravi povodom
- nacionalnog praznika, Reis-ul-ulema je razgledao nekoliko znaajnih zgrada u Bagdadu, izmeu kojih i Republiki dvorac, Bijeli dvor, spomenik
Neznanom junaku i Parlament.

Vanjski

izgled

')\J. :.~

;;LSJ\

Kazimijje
tS'Y

damije

rl..),\ ~

u Bagdadu.

~.)l1..1 ..;h11

418
VOJNA PAMDA

I POSJ~ A BABILONU

_
Na 'J:rg'! oslobo~fimia, _u centru Bagdada, _ desetak minuta prije ,
sati izjutra, Reis-ul-ulema je zauzeo svoje mjesto u prvom redu sveane
tribine, sa drugim delegacijama
i ctiplomatskim korom. Brojnija straa I
redari odravali su red, i smjetaj gostiju besprijekorno
je funkcionisao.
Nekoliko minuta prije !lest sati, na tribinu je stigao i predsjed-nik vlade
Abdul Kerim Kasim sa svojom pratnjom, a tano u 6 sati poela je velika vojna parada. U tanosti poetka parade bilo je simbolike : na dananji dan, prije dvije godine ti. na dan 14 [ula 1958 g. tano u est sati
ujutro, pala je iraka Bastilja i objavljena r:evolucija.
Vojna parada trajala je tri sata. Ispred nas su se redale vojne jedinice i oprema raznovrsnih vojnih rodova: tenkisti, pjeadija, vezisti, artiljerija i drugi, a povremeno
su nebom proletjeli mlaznjaci i helikopteri.
Disciplinovan i odmjeren mar, s prikazanim savremeniin
naoruanjem
I
onim to se moglo vidjeti oko laika pokazuju, da je iraka armija, za
proporcije svojih vojnih efektiva, vrlo dobro naoruana i opremljena. Oprema je engleskog,
ruskog, a djelimirio i amerikog porijekla.
Koristei pauzu izmeuparade
i poslijepodnevnog
program-a, Reisul-ulema je posjetio Babilon, drevnu iraku prestonicu, nekadanji kulturni
centar prednje Azije, iji se ostaci nalaze-oko
70 kilometara juno od
Bagdada. Iako je sunce prilo i doslovno peklo, jer je put vodio kroz pustinjske predjele, nile se mogla propustiti_ prilika i ne vidjeti ostatke ove
prestolnice iji su prvi temelji udareni negdje prije 4.600 godina.
U 'podnoju
impresivnih
babilonskih
ruevina, danas je' sagraena
laka graevna
konstrukcija,
u kojoj su izloene samo neke babilonske
iskopine, jer je veina znamenltijih
iskopina raznijeta po itavom svijetu
i smjetena u muzeje Evrope i Amerike. Pored ostalog u privremenoj muxejskoj sali ,izloene su skice prvobitnog
plana grada, Viseih Vrtova i
Babilonske Kule (hram, Etemenanki).
U sali je Reis-ul-ulemi odmah pristupilo nekoliko ljudi, koji su ga srdano pozdravili. Bila je to delegacija novinara republike Sudana, u kojoj
su bili: Rahmi Muhamed Sulejman, glavni urednik lista Ehbar iz Hartuma; Mahmud Ebul Azaim, direktor novinarske agencije iz Hartuma; Husejn Osman Mensur, glavni urednik lista Essabah El Dedid iz Hartuma
i Abdulah Et Tajib, profesor iz Hartuma.
Novinari su se obradovali, ovom susretu i zamolili Reis-ul-ulemu da
im neto kae o Muslimanima i Islamskoj vjerskoj zajednici u Jugoslaviji,'
o dolasku predsjednika
Abuda, koji je ba tih dana bio u slubenoj posjeti
u naoj zemlji, pa im je Reis-ul-ulema udovoljio elji. Ispriao im je kako
se sastao s generalom Abudom u Beogradu prije polaska u Bagdad, te
im je dao traena obavjetenja.
Na kraju razgovora novinari su zaeljeli
da vide Reis-ul-ulemu u Sudan u i napomenuli su da Sudan ima vrlo dobre
ekonomske i politike veze s Jugoslavijom.
Poslije razgledanja
muzejske sale Reis-ul-ulema se popeo na oblinji
breuljak, odakle su poinjali ostaci ovog antikog grada.
U Babilonu su vrena velika iskapanja, ali jo uvijek mala da etkepaju vei dio grada, jer su tokom vremena pijesak i zemlja prekrili ostatke Babilona. Da bi proli otkopanom babilonskom ulicom, morali smo sii
dvadesetak
metara sa sadanje povrine. Prizorom, koji nam se ukazao,

.u.
1aili smo zadivljeni: 'Visoki ~idovi hrama ltar, gralenog jo tada od peene cigle, bili su podignuti na temeljima na kojima je izvrena izolacij...a Ulica Sveanosti; iroka nekih petnaestak
metara, bila je asfaltirana.
"Kvalitet asfalta bio je vanredan, pa je i dan-danas u odlinom stanju.
Ovoga puta sunce je bilo jae od znatielje:
morali SI!1O bjeati, jer
-sme se bojali sunanice. Na brzinu smo pogledali okrnjenog babilonskog
'lava ,ija se glava nalazi u Londonu i pobjegli u automobil koji nas je
brzo, po asfaltiranom
putu, prevezao u Bagdad.

Reis-ul-ulema

na sveanoj trebini

.jol.."..:..')'\ ~

.t;.;\ .UJ\

prilikom

..r:)

defilea

SUSRET SA PREMIJEROM KASIMOM I SVEANOST U VOJNOJ-AKADEMIJI

Istog dana poslije podne Reis-ul-ulema je prisustvovao otvorenju Narodnog parka u istonom dijelu Bagdada.
Republiki reim posvetio je naroitu panju ureenju Bagdada i poveanju njegovih zelenih povrina, pa je u nizu poduzetih
koraka, za
-otvorenje na dan nezavisnost,
ureen i jedan veliki park sa svim pe-trebnim obiektima.
Otvore-nje je izvrio predsjednik vlade general Kasim. U toku ra:zgla-danja parka, u maloj zgradi gdje je smjeten akvarijum i rlietke ptice,
dolo je do susreta izmeu, Premijera i Reis-ul-uleme. Naime, dok je Ka-

, sim rsae s druge strane-, Reis' ul-ulema je' iao u n[egovom pravcu, tako>
',da' su se susreli. Reis':ul-ulemin pratilac, Iraanin, predstavio
je Reis-ululemu Premijeru;' tGeneral Kasim, oigledno raspeleen, rukovao se s Reisefendijom koji mu je izrazio svoje estitke' povodom nacionalnog
prazni'ka. Kasim se srdano zahvalio i razgledanje
je nastavljeno.
U 20 sati' Reis-ul-ulema je prisustvovao
sveanosti proizvodenja
36
klase Vojne akademije u Bagdadu.
Na ulazu u prostranu i divno ureenu i iskienu bau Vojne akademije, zvanice ,je doekao komandant Akademije. im je uao u bau
i zauzeo svoje mjesto, Reis-ul-ulemi je pristupio i pozdravio ga gospodin
Abdulah Hajat, slubenik Ministarstva spoljnih poslova, lan irake delegacije koja je u aprilu o. g. posjetila Jugoslaviju,
a tom prilikom i Reisul-ulemu. Lijepo je bilo vidjeti kako Reis efendija ima dobrih poznanika
i u dalekom Bagdadu.
'
Uskoro zatim na sveanost je prispio i premijer Kasim i otpoeo je
program sveanosti.
Najprije je govorio komandimt Akademije,
a zatim
premijer Kasim, koji je ujedno i glavni komandant
oruanih snaga. On
se rukovao sa svim novoproizvedenim
oficirima i odrao je dvcasevnigovor u kome se osvrnuo na iraku revoluciju, uspjehe Republike, apelujui na jedinstvo naroda itd. U spoljnoj politici Kasim se dotakao irakog
van blokovskog stava, traio je iskrenu saradnju arapskih i susjednih drava i najavio da e Irak i nadalje pruati pomo Aliru i palestinskim
izbjeglicama.
Poslije govora generala Kasima dat je program zabavnog' karaktera
koji su izveli apsolventi akademije.
Na ovoj sveanosti, koja je potrajala do 2 sata izjutra, Reis-ul-ulemi
je bilo predstavljeno
nekoliko visokih dravnih irakih funkcionera
i ministara.
NAR9DNI

DEFILE I POSJETA EBU HANIFINOJ

DAMIJI

Sutradan, 15 jula, prije 6 sati ujutro, na sveanu tribinu podignutU'

na Trgu oslobodenja,
poeli su pristizati ugledni' gosti i iraki rukovodioci. Nakon jueranje ~ojne parade, danas je trebalo da prodefiluje narodna povorka i da pokae dostignua i uspjehe Republike u toku njenog
dvogodinjeg
opstanka i izvrenja petogodinjeg
perspektivnog
plana. Me-,
du ostalim uglednim gostima stigao je i zapaeni jugoslovenski
gost, na
Reis-ul-ulema.
,
Uskoro je stigao i predsjednik
vlade general Kasim, pa je tano u 6,
'sati nepregledna
narodna povorka otpoela svoj nestrpljivo oekivani defile. Defile je bio impozantan i dobro o~ganizovan.
Redale su se grupe:
predstavnici
dravnih
ustanova,
drutvene
i'
sportske organizacije,
kulturno-prosvjetna
udruenja i kole, novinarstvo,
sindikalne organizacije, palestinske izbjeglice, seoske organizacije i drugi.
Razdragana
narodna masa' iz povorke najrjeitije je govorila o dubokoj vjeri u budunost
Republike, kao i svojoj ljubavi prema steenoj
slobodi. Dobro je rekao jedan stranac koji je sjedio blizu nas: Nemogue je uliti ovaj entuzijazam 'u mase, ako ga one' istinski ne doiv. Ijavaju ...
.

421
Utisak sadefilea
kQji je trajao vie .od tri sata bio je~v.anredan. lrak:
je za Ove dvije godine postigao znatne i zapaene uspjehe. Bilo je upravofrapantnih podataka o 'usponu pojedinih privrednih grana. Tako su neke
'tekstilne fabrike poveale svoju proizvodnju za .100%
u odnosu na .1958
godinu, a industrija cementa za 800/0. Prosvjeta. je takoer snano kre-
nula naprijed. Za posljednje dvije godine otvoreno je 850 novih osnovnih kola, dok se broj srednjokolaca
poveao za 650/0. Umjesto 5.741
student, koliko ih je bilo u 1958, danas u zemlji studira 11.899 mladih
Iraana, to predstavlja poveanje od 1070/0. Irak danas ima 23 fakulteta
i visoke kole umjesto 16 koliko ih je imao unazad dvije godine.
Povorka koju smo sa velikim zanimanjem posmatrali, mogla, bi se
mirne due nazvati i istorijskim presjekom Iraka. 'Jer u njoj su, obueni
u njihove ivopisne nonje, defilovaJi: Babilonci, Asirci, Osman lije, Kurdi
i dr. Bio je to vanredno ivopisan spektakl. itava kavaikada bo!a~ nonji, razdraganih povika i osmjeha, koje je nosila ova impozantna ljudska
rijeka.
Na zaelju povorke jahali su seljacL i beduini na kamilama i razigranim arapskim konjima najie pasmine, koje' je . bilo milina gledati..
Seljaci su nosili transparente, sa ijih su se natpisa mogli jasno uoiti pozitivni rezultati provedene agrarne reforme. Tako je naprimjer u 1958 godini u Iraku bilo 1,400 ..000 seljaka poljopriyrednih
radnika, koji nisu
imali ni pedalj svoje zemlje, neg~ su radili kao nadniari na tuoj, vele~
,posjednikoj zemlji. Od 22,000.000 dunuma obradive zemlje, 18 miliona
dunuma drali su veleposjednici, i to njih 3.619. Danas je ta zemlja podijeljena onima koji je obrauju.
Sve su to bili momenti, koji su na ovom impozantnom lrakem narodnom defileu, ulijevali u dobronamjerne
gledaoce radost i pouzdanje
u daljnji hod i razvitak ove mlade Republike.
Pa svretku parade, poto je bio petak, Reis-ul-ulema se pripremio
za dumu namaz i oko 12 sati uputio u damiju Imami Ebu Hanife koja
se nalazi na' sjeverozapadnom
dijelu Bagdada, u kvartu zvanom Eazamijit'
nazvanom po samoj damiji .lmaml Eazama.
Smjetena malo dalje od lijeve obale Tigrisa, damija, iako sa jed-
nom munarom i, dva kubeta, nosi sva obiljeja arapske arhitekture, a sao.
gradio ju je Sulejman Zakonodavac poslije osvajanja Bagdada 1534 godine. Istorijski je dokazano da je damija podignuta na istom mjestu gdje
je i ukopan osniva najpoznatije pravne kole u Islamu, .Numan ibni Sabit,
u pravnom i islamskom svijetu poznat pod imenom Ebu Hanife (roen
u Kufi 699 god., a umro u Bagdadu 767 god.). Do Sulejmana I Zakonodavca, ovdje je bilo samo groblje, a kasnije, iza Sulejmana, damija'
je preureivana. Tako je, izmeu ostalog; bagdadski valija, Sulejman Paa,koncem 18 stoljea darnljskc kube prekrio. zlatom.
Upravo u vrijeme nae posjete Iraku, bagdadski vakuf pristupio ie
generalnoj opravci damije, pa je unutranja prostirka, osim hasura, bila
podignuta, ali se duma-namaz ipak klanjala'. Iako je damija prostrana, ipak je bila dupke, puna. Bagdadlije su Reis-ul-ulemu odmah propu.stile u prve safove. ak je jedan doao sa sedadom u ruci i postavio [eispred Reis-efendije da ne bi klanjao na obinoj hasuri.

422
Poslije ob.vljanj.
dume-n.maz.,
Reis-ul-ule",.
je oti.o u odjeljenie
,turbeta Ebu Hanifina koj_ je smjeteno u sjevernom dijelu diamije i pro..uio fatihu za duu ovog velikog pravnika, borca i mislioca.
Na izlasku iz damije u mislima ~am. usporedio
njenu sk-romnost I
,obino turbe Ebu Halnifino, sa raskenlm dekoracijama
mauzoleja EI-Kja.zimejn. Ovdje je leao veliki ovjek, koji je Islamu i Muslimanima ostavio
u naslijee bogatu znanstvenu riznicu, a tamo su leali dva iitska imama
koji Islamu nisu uinili bogzna kakvih usluga. I ako je ovdje skromnost,
a tamo rasko, ipak je ova jednostavnost
efektnija. Turbe Ebu Hanifino,
bez raskoi, ostavlja na posjetioca ,potresno
dubok utisak. Kao da je
sudbina
htjela da i poslije smrti, nakon
1.200 godina,
Ebu Hanifino skromno dranje u privatnom ivotu, bude identino sa njegovim
vjeitim isto tako skromnim leajem.

Damija

i mauzoLej Imami

Ebu Ranife

(0\.)~\

;~)

~~i .J .ii'"

~i c:4-

U MEDAINU I NA BANKETU KOD PREDSJEDNIKA VLADE

I

Na junoj strani Bagdada, na udaljenosti od 31 km. Reis efendija,

poslije podne posjetio je dananje malo mjesto Medain, ili, kako ga neki
zovu Selman-Pak, nekadanje
veliko i istorijsko naselje' Sasanida. Prema
Jakubiju arapskom istoriaru, savremeniku
9 st01jea, tada je u Medainu i okolici bilo pet gradova. Danas, od svega toga nema nita, izu:zev kraljevskog dvora i jednog arhitektonsko-graevinskog
uda. Naime,
i, danas' u Medainu postoji Tajfisunov luk, I u svijetu najvii luk 'koji je
-:graen iz opeke, visok 37, a irok 25 metara. Opeke nisu povezane ceanentem nego obinim kreom, a luk je sagraen negdje u treem stoljeu.

423
Pol~o je pregledao
ostatke s&sanidskog IIvoda, Reis-ul-ulema je po:Sjetio mauxele] Selman-Paka ili Selman Farisiju, poznatog ashaba iz bitke
.na Hendeku, koji je ovdje i pokopan.
..
Selman je. rob, koga je Muhamed' a .' s. otkupio i oslobodio. Druio
se, je ,sa Muhamed a. s. i bio njegov berber, a kasnije kad je .hazreti
Omer osvojio Medain, Selrnan . je postao valija i dugo je ivio. Legenda
kae da je vrlo dugo ivio. Iako je bio valija, izdravao se od' tkakog
.zanata, jer nije elio da, kao valija, od driavne
blagajne ita naplauje.
Denazu mu je klanjao lino h. Omer.
Poslije prouene fatihe na mezaru ovog ashaba i obilaska susjedne
-damije, Reis-ul-ulema se vratio u Bagdad.
'
U 9 sati navee, na poziv predsjednika
vlade generala Kasima Reis
'ef. se' uputio u Zimski dvorac gdje je bio prireden banket, u ast nacionalnog praznika. Banketu su prisustvovale
sve strane delegacije koje su
,uzele uea na proslavi, zatim diplomatski kor, akreditovan
u Bagdadu,
-kao i. svi iraki visoki dravni funkcioneri.

Ovom prilikom Reis-ul-ulema se upoznao sa mnogim irakim rukavodiocima medu kojima i sa bagdadskim
gradonaelnikom
generalom Abdul Medid Hasanom, ministrom unutranjih poslova Amed Muhamed Jahjaom, vrhovnim vojnim tuiocem Sead El Karagulijem,
ministrom vanjskih poslova Devad Haimom i drugim. Zatim su mu bili predstavljeni
predstavnici
islamskih i arapskih zemalja u Bagdadu:
stalni predstavnik
Alira Hamid Revapija, ambasador Pakistana Hatak, ambasador
Indonezije
Sudio Gandarum,
ambasador
Sudana Halifa Abbas EI-Ubejd, odpravnik
poslova Tunisa Habib Nuvejre, ambasador Turske Fuad Bajram Oglu, odpravnik poslova UAR-a Muejed EI-Azum, i mnogi drugi. Isto tako Reisul-ulema se susreo sa eminentnim predstavnicima
Islamske vjerske zajednice u Iraku: Muhamed ebjbijom i Munir EI-Kadijom, suniskim bagdad-

"5kimglavnim 'kadijQm Abdul Harhid" E.~Atruiiom,-'%ati'm''daferi.jskini bagij~dskim glavnim kadijo'm Abdul H,amid: Et-E~saHj'Om' (-'drugim:'I'sto'tako
se upoznao, pozdravio i fotografisaosif
podpre'(fiijednikom'
alirske vlade
~el-Kasimom.
,..
.,
' " ,,'
,
Sa veino
gore navedenih
linestl, Reis-ul-ulema je izm'ijenio misli
i vodio srdane razgovore.
Svi su' se lnteresevall
o Jugoslaviji
i na'oj
lslamskoj vjerskoj zajednici,' pa im je Rels-ul-ulema objanjavao
poloaj
'Muslirri~na u Jugoslaviji, vjerskesfobode,
principe odvojenosti' drave od
vjere, istorijat Islama u ovim krajevima, istiui uvijek osnovni princip
bratstva i jedinstva naih nereda,
'
U toku sveanosti Reis-ul-ulema je pozdravio genetala Kasima i estitao mu praznik ponovivi mu iskrene elje Muslimana Jugoslavije i svoje
line za dobru i srenu budunost Iraka.
.
U toku veere, na obali Tigrisa, uz samu bau Zimskog dvorca, prireen je fantastian
vatromet. Sve mogu~e boje i oblici, visoko iznad
gostiju, formirali su raznovrsne bukete cvijea dok su istovremeno
Tigri-sem plovili iluminlsanl brodovi i barke sa kojih su se razlijegale narodne
i patriotske pjesme. Mnogo svjetla, vatromet, pjesma i muzika .cstavljale
je utisak da se ovaj vjekovima perebljenl narod istinski veseli svom velikom djelu - Revol\Jciji i onom to je on!! donijela.
Nije uobiajeno. pisati ta se slui na ovakvim prijemima, ali vjeru[em da u pogoditi znatielju naih ljudi ako spomenem, kakva je kuhinja
u Iraku i kulinarska vjetina ovog starog dijel,a svijeta, iji se gurmanluk i
danas spominje, kao pretea savremene evropske kuhinje.
~
Na dugim, u bati poredanim stolovima, bilo je mnogo' toga, ali u
spomenuti samo neke delikatese irake kuhinje. Njihov je specijalitet neka
vrsta rijene ribe, sline naem somu, koja se pri na plamenu vatre, ali
bez ulja ili brana. Nadalje, riom filovano jagnje koje se premazuje posebnim mirodijama to ini meso vrlo ukusnim. Takozvanilnosulski
kebab, slian je naim. pljeskavicama
ali se servira uz neku uesno ljutu
salatu, koja bukvalno spali usta, itd.
, Vrijedno je napomenuti
da. nikakvo alkohol no pie nije servirano.
Reis efendijin iraki pratilac objasnio nam je da se alkoholna pia na
dravnim slubenim prijem ima u Iraku nikad ne serviraju i' da' je to dravnim protokolom zabranjeno.
OTVORENJE STAMBENOG KVARTA I IZLOBE 14 JUl!

U republikom
periodu graevinska
djelatnost je znatno aktivirana.
ine se veliki napori da' se obezbijedi dovoljan i higijenski stambeni pro-
stor. U tom pravcu, pored ve uinjenog, general Kasim je dao sveanu
izjavu da e u slijedeih pet godina likvidirati bajte i zemunice
koje
danas naseljavaju seljaci i beduini. Za, slijedee 4 godine planirana je iz-
gradnju 26.000' stambenih zgrada.
.
Pored mnogih, ve izgraenih
naselja, na dan 16 [ula, !letog danenaeg boravka u Iraku, Reis-ul-ulema je prisustvovao sveanosti otvorenja'
stambenog
naselja Ofic;irski grad. Sveano otvorenje
izvrle je predsjednik Kasim i predao na -upotrebu,oficirima
100 etvorosebnih,
komfornih kua. Svaka kua ima i svoje malo, ograeno dvorite sa, zelenilom.

jnteresa'ntn9- Le napemenutl
da~e" ,~asPQ,djela st,anova pteu oficirima
vri irHel;lom .. 'takvu [ednu- kuu dobio" je i. siim, .general- Kasim .
Naporan 'Pl..:t( zatim ..,dugi, i e,sti programi syea,nosti, ui,l:1
ili su svoje
u prilinoj. mieri- zamorili Reis ef. tako da .se petog dana svog boravka
nije osjeao najbolje., Tek poslije podn,e kad se malo vie odmorio mo:
gao je da prisustvuje i otvorenju izlobe 14 juti koju je takoer otvorio premijer 'Kasim.
Na izlobi, koja e, prema premilereve]
izjavi slijedee godine pre,.astiu
meunarodni
sajam, bila je .prikazana aktivnost industrije nafte,
cementa, azbesta, tekstila, metaln'og namjetaja,
koe itd. kao i rad pojedinih dravnih organa. UKratko, izlo,ba je prikazala dostignua
Iraka
u proizvodnji i drutvenoj djelatnosti,
a posebno napore koji se ine u
tom pravcu. Izloba je bila jo jedan dokaz da je Irak itekako shvatio
nunost industrijalizacije
zemlje.
,
Na ulazu u izlobu Reis-ul-ulemu je pozd~avio dr. Fadil Ekrem, naelnik u Ministarstvu orljentacije, koji je bio ef irake delegacije za vrijeme njene posjete Jugoslaviji u aprilu o. g. Tom prilikom dr. Ekrem je
predao Reis-ul-ulemi razne knjige i broure o aktivnosti irake republike za' ove dvije godine.
U MINISTARSTVU VAKUFA I AKADEMIJI NAUKA
Sutradan prije podne, Reis-ul-ulema je uzvratio posjetu generalnom
direktoru
vakufa gospodinu
Muhamed Behdet EI-Eseriju, inae velikom
allmu i vrlo uvaene] linosti u irakim krugovima
i arapskom svijetu
uopte.
Sastanak je trajao neto preko jedan sat, za koje vrijeme je voen
razgovor o stanju u jednoj i drugoj vjerskoj zajednici i o proll1ematici
i iskustvima u svakidanjem
radu. EI-Eserija je gov;orio o stanju vakufa u
'Iraku, problemima kolovanja kadrova, izgradnji damija, socijalnom osi'guranju vjerskih slubenika u Iraku, Z<I koji ve postoji zakonski predlog
,itd., a Reis-ul-ulema je sagovornika
detaljno upoznao o Islamskom vjer-skom ivotu u Jugoslaviji.
Kao zakljuak sastanka utanaeno
je, da se
uspostavljena
veza trajno odri, da se redovno izmjenjuju iskustva, knjige,
-asepls! i slina izdavaka djelatnost, pored redovne meusobne
prepiske.
Ovom prilikom Reis-efendija je izrazio elju da vidi EI-Eserija u Jugoslaviji na elu jedne vjerske delegacija. Eserija se zahvalio na pozivu
's tim, da se utanaenje ove posjete prepusti budunosti
i da se za nju
naknadno odrede termini.
'
Na kraju Reis efendija je poklonio EI-Eseriju prigodan dar, rad bosanskih vezilja, "kao i nekoliko vjerskih knjiga tampanih
u Jugoslaviji,
meu kojima i jedan Kur'an.
Istog dana oko 11 sati Reis-ul-ulema je uzvratio posietu i predsjedniku Irake akademije nauka', gospodinu Munir EI-Kad-iju:
Predsjednik
je Reis-ul-ulemu doekao vrlo srdano, upoznao ga sa
radom Akademije i buduim planom rada. Interesovao se o Jugoslaviji i
naglasio, da je iraki narod, slino jugoslovenskom,
proao kroz period
tlaenja od strane raznovrsnih zavojevaa, zatim kroz domae nenarodne
rei me dok se, konano, nije istinski oslobodio i dobio punu slobodu.
Zatim je govorio o saradnji Muslimana rekavi, da ta saradnja, ako je

.~26

'

'

dobro 5 zdravo postavljena,

nedol.ti
ukoliziju
'sanacionalnim
stremlj .
njima, nego se ta dva nastojanj~ dopunjujti, osobito kad je namjera Iskrena;
Si!! ovom vrlo poznatom linosti u' naunim i dravnim krugovima
Iraka, Reis-ul-ulema se zdogovorio' da se izmjenjuju publikacije
izme",
Akademije i Islamske vjerske zajednice u Jugoslaviji. Tom prilikom pred.
sjednik je objasnio Reis-ul-ulemi, da [e ve priprernie tridesetak
knjiga,
izdanja Akademije, kao i kopiju na svijetu najstarije geografske
karte raene na bazi heliocentrikog
sistema, koji je izradio arapski geograf .
rif Idrisija jo prije 800 godina.

Reis-uL-ulema

sa ministrom
vakufa Muhamedom Behdetom
pratiocem
Tarikom
El-Hajjat

.l,l:1-1 .;')\k >\:-)'1 wl.) .J ..s j'} I -=-~

J.....-L

>1.:-)'1 ...;t;.J)'1

,J).J

EI-Eseri

L .\)oJI

~j

Poslije podne Reis-ul-ulema je uzvratio posjetu najeminentnije.m

irakom suniskom alimu Muhamed Rida E-ebibiji, posjetivi ga u njegovom
domu. Po eptem uvjerenju ebibija je najjai muslimanski uenjak i briIjantan istoriar. Inae, on je lan akademija u Kairu, Bejrutu, Bagdadu i dr.
Sastanak je trajao oko 1 sat. Reis efendijin. sa govornik ivo se interesovao o prilikama Islamske vjerske zajednice u Jugoslaviji,
broju Muslimana kod nas, izvorima prihoda itd., a istovremeno
je upoznao Reis
efendiju sa stanjem u Islamskoj vjerskoj zaJednici Iraka. Izrazio je veliku
elju da po,"ogne nau vjersku zajednicu 'vjerskim knjigama. Molio je da
mu se alje Glasnik.

./

...

I ovom uvae' 'om .rimu Reis-ul-ulema

knjiga, tampanih u Jugoslaviji.

U DtAMlJ1

le poklonio,

I VJERSKOM CENTRU -EL GEJIANI

nekoliko

vjerskm~

I BIBLIOTECI EL HALlANf!

Navee je Reis-ul-ulema posjetio uvenu damiju-mauzolej

EI-Gejlani
(EI-Kejlani),' koja sa nalazi u kvartu Rusafe, negdje' izmeu eljeznike,
stanice i Tigrisa.
Sulejman Zakonodavac,
nakon te je osvojio Bagaad, pored Ebu Ha-nifine, podigao je i ovu EI-Gejlaninu damiju. Tu su, u toku slijedeih sto- .'
Ijea bili nauni vjerski centri bagdadskog
ivota.
Slino drugim .damijama u Iraku i ova je arhitektonsko
remek djelo.:
Skladna arhitektonska
rjeenja, dopunjena .su poznatom istonjakom gradevinskom fantazijom. Divno kube, koje je najvee u Bagdadu (20 X 20m.) prekriveno
raznobojnim
fajansom, a o.kjeno skladnim i vitkim munarama,. pru!llo je nezaboravnu
sliku u zlatnom purpuru sunca, koje jezalazilo . . Jed~n stari imam, nakon to 'je . predstavllen
Reis efendiji,.
razdragano ).e nasmijao i oslovio ga na (urskom jeziku. Zamolio je, da
prije pregledanja
damije, sjednemo kod ,njega i popijemo kafu. Ovdje
je, naime, ebia] da se gostu kao prvo Jznese pola olje crne. kafe, 'aIr
je ta kafa tako jaka, da predstavlja
njen ekstrakt. Servlra se gorka, pa
ko nije nauio da je pije, teko uspijeva u. tome. Imali smo zato muke da
objanjavamo
da je to za nas. prejaka kafa.
Poslije kafe Reis-ul-ulema je pregledao' damiju.
U jednom dijelu damije nalazi .se grob Abdul Kadir EI-Gejlanije
(umro 1165 godine ili 561 po hldrl}, osnivaa Kaderijskog tarikata muo.
tesavivskih dervia, jednog od tarikata, koji je poslije smrti svog osnivaa
dobio veliki broj pristalica (murlda ) u islamskom svijetu. Damija 'je Iijep~
ureena i iznutra obloena skupocijenim mermerom,a
ima tri odjelenja:
za hanefi]e, 'afiije i malikije. Nakon njenog pregleda Reis efendija je prouio fatihu na grobu El Gejlanije.
Uz istonu i sjevernu stranu damijskog dvorita. smjetene su dvijevjerske srednje vkole, koje pripremaju
kadar vjerskih slubenika.
Potoje ve bilo kasno da se razgledaju,
Reis-ul-ulema je izrazio elju da pregleda biblioteku EI-Gejlani koja je jo uvijek bila otvorena.
I
Sreenost biblioteke zadivila nas je. Inae, biblioteka je bogata, sa
mnogo rukopisa i unikata. Najstariji rukopis, jedan tefl;ir, prema pria-o
njima, spasen je iz .Tigrisa 1258 godine, kad su Mongoli opljakali sve
biblioteke i knjige pobacali u vodu. Pria se da je toliko knjiga bilo na-bac~no u Tigris, da se preko knjiga moglo prei na drugu stranu rijeke.
Poslije damije Reis-ul-ulema' je posjetio daferijsku bibli,5)teku zvanu'
EI-Hallani, koja je smjetena .u nekoliko dobre osvijetljenih prestorl]e.. Ima
30 hiljada knjiga, iako je osnovana tek 1945 godine. Knjini fond, zatim,
financiska sredstva za odravanje
i drugi izdaci, potiu iz dobrovoljnih
priloga. Organizacija
biblioteke je savremena.
Zastupljeni
su svi glavni
jezici svijeta. t\la velikim ploama, na ulazu u biblioteku, moete preitat!
najnovije knjige i asopise. koje je biblioteka nabavila. Zidovi su iskieni:
parolama o vrijednosti knjige i nauke uopte.

428
Najsimpatinije
je"" .ovoj biblioteci bilo to to je ..aktivn.ost biblioteke
ukljuenl u okvir rada vjerskih ljudi i to kroz OVll kulturno-.prosvjetn~
djelatnost nije dola do izraaja uskogrudnost
je~n~ vjerske s-ekte, nego
ioj je dat iri, oi'ti -karakter.

U MUZEJIMA

MUSTENSIRIJJI

18 jula prije podne, Reis-ul-ulema je posjetio Iraki muze] I muzej

Dvorac Abasovia i Mustensirijju, zgradu prvog irakog univerziteta iz
13 steljee,
.
Iraki muzej i Dvorac Abasevrea, pored dragocjenih istorijskih antikviteta,
ovaj drugi
znaajan je i po tome, to je
smjeten u stari dvorac Abasovia, sagraden prije 780 godina,
koji je danas, nakon izvrene
opravke u vrlo dobrom stanju.
Inae, u muzejima su ekspenlrane iskopine i drugi vrijedni istorijski predmeti stari i do 5.500
godina. Tu su ostaci Sumarena,
Babilonaca, Asiraca, klinasto pismo, Hamurabijev zakon itd. Izloeni su predmeti svjedoci visokih civilizacija rodenih u ovoj
antikoj zemlji. Ne zna ovjek
emu da se vie divi: staroj sumarenskoj, skulpturi, ili pak babilonskoj kulturi i njihovom sistemu minute sa 60 sekundi, nedjelje sa 7 dana i godine od 12
mjeseci koji su vremenski
sistem ostavili ovjeanstvu;
da li
da se divi poznijoj arapskoj kulturi i njenoj matematici i astroPisac lanka sa Tarik El-Hajatom
u
dvoritu
El-Mustensarijje
nomiji, ili pak mimberu EI-Mensurove damije radenom u mermeru od jednog komada.
Poslije obilaska muzeja Reis-ul-ulema je bio primljen kod direktora
Irakog muzeja, koji ga 'je vrlo lijepo doekao i poastio. Stavio se na
raspolaganje
Reis efendiji da mu sve potrebno objasni, pa ga je Reis-ululema zamolio za obrazloenje
kako je dolo do deifrovarija
klinastog
pisma. Direktor je objasnio da je klinasto pismo deifrovano
1852 i da
je Britanska akademija nauka organizovala
jedan ispit raznih arheologa
.dajui svima identine tekstove klinastog pisma. Arheolozi su samostalno
.radili, i doli su do istiI) rezultata.

,
'Na kraju Reis ~fendij .se zahvalio na objanjonjima
i uputi'o na nehd.nji
univerzitet EI.Musten~iriju.
EI.Mustensiriju je gradio'
godina abasoviki halif. J:IMustensir BiJlah
(1226--1243),.
sveano otvorenje bilo je 1238 godine. Rad univerzjt.t. bio je podijeljen nll katedre:
pravo, -j~zik, medicina, islamske nauke,
itd. Svaka k,ate.dra imaJa ,je profesora i etiri aslstenta. Profesori- su bili
vrlo dobro plaeni, a i studenti su imali stipendije, pored besplatne hrane
i smjetaja. U samoj zgradi bila je kuhinja, kupatile, ambulanta i apoteka.
Besplatni Ijekarski pregled i lijeenje bilo je osigurano.
Univerzitetska
zgrada, raena na dva sprata, zauzima 4.836 m2 a
dvorite sa bazenom u njemu 1.710 m2. Dva i po metra "debeli zid zgrade

Mustansarijja-

~J'...u\

i ventilacioni prozori na plafonima sluili su kao rashl-adni ureaji i klasini erkondin,

koji bi regulisao temperaturu
u zgradi. Na, dan otvorenj! u univerzitetskoj
biblioteci bilo je 80 hil jada knjiga, koje su studentima i profesorima
bile stavljene na raspolaganie.
Knjige su bile sreo
ene po materiji i piscima, tako da je biblioteka
bila vrlo pregledna.
Svaki student, prije upisa na univerzitet, morao je da ima prethodno ebra-.
zovanje, koje se provjeravale
putem ispita. Slobodna manifestacija
sopstvenih ideja bila je zagarantovana
i univerzitet je bio odvojen od slubenog i politikog utieaja. Danas ova zgrada ima 70 odielenja.
Dugo bi nas odvelo, ako bi ovdje n_Clbrajali zasluge ove naune kue
i ta je dala na polju nauke, te koji su sve srednjevjekovni
naunici postigli svoja :znanja u Mustensirijii i nauci dali svoje priloge.
EI-Mustensirijja je sluila nauci oko 200 godina poslije ega su strani
zavojevai prekinuli rad ove naune ustanove, a prostorije unlverxitota,
kroz slijedeih 500 godina, pretvarali u hanove, vojne kasarne i magacine.
2 -

Glasnik

V1~

430
Tek je vla.~a aenera!~,.K!J>im~.,vratila ~'f~"! \.c~lturn~rn .sppmeni~u nje,gov
znaaj, obnovila zgradu i privremeno u nju, s!'1j~s:~iJ.a.iztob~, kola j~ upravo
otvorena u dane proslave dyog~,di~nji~e }ra~k~, revoll,lcije; '''V
Reis-ul-ulema. je obiao' 7 velikih sala u. kojima jesmjeten;l
izloba
starogarap,skog'
pisma Lr!lZr:iih dokumenata
iz~,.perioda od dahilijeta do
Abasovia, zatim starog novca. itd. Bila je izlj)ena i lotokopija
pisma
Muhamed a. s. upuenog
Nedaiji, abiJ>inskom caru, zatim slika najstarijeg arapskog .nevea kovanog na. osn.ovu kliea ~asanidskog dinara itd,
NA RUEV~NAMA' SAMERRE
Sjeverno od Bagdada, na udaljenosti od 112 km. nalaze se ruevine
bive halifske prestonice
Samerre, koju je Reis-ul-ulema posjetio. istog.
dana poslije podne,
Sedam abasovikih halifa u toku 56 godina (836-892) uzimaju Samerru za. prestonicu velike arapske drave, Inae, prije 'Islama Sarnerrs
je bila poznata kao malo mjesto, smjeteno na lijevoj obali Tigrisa i 1/
starom, aramijskom jeziku zvala se Sarnera. Tek kad je 'EI-Mutesim u njr
preselio

svoju prestonicu

naredio

je da se zove Surre men rea

J'j vo.r

= Radostan je ko je vidi.
:Godine 836 halifa EI-Mutesim, najmlai Harun EI-Raidov sin, preseli svoju prestonicu u Samerru i otpoe s njenom izgradnjom. Slijedeih
e~t halifa i toEI-Vasik,
EI-Mutevekil, EI-Muntesir EI-Mustein, EI-Mutez,
EI-Muhtedi i. EI-Mutemid, vladali su iz Samerre, a ovaj posljednji, godine
892, malo prije svoje smrti, vrati prestonicu u Bagdad.
Na pustom mjestu, tokom osamdesetest
godina, nicale su velike
kue, dvorci, ulice, parkovi, aleje. Sve to je bilo najbolje u prostranoj
islamskoj dravi, donoeno jeu
prestonicu,
Ukratko, prema arheolokim
iskopinama
1940-41, godine, Sarnerra je postala milionski grad. Preko
Tigrisa bilo je izgraen veliki most. Halifa EI-Mutevekil naroito se isticao
kao graditelj, Podigao je veliki dvorac sa preko tri hiljade soba, iji se
o--stacimogu i danas vidjeti na obali Trigrisa. Kad ga je gradio (845-847),
ni Slutio nije da e ga njegov sin godine 861 ubiti ba u tom dvorcu.
Halifa Ef-Muteim, osniva arapske Samerre, sagradio je u njoj i veliku
damiju sa spiralnom munarom, iji su ostaci i danas ouvani.
im je skrenuo sa asfaltnog puta, na se automo.l!il sa tekeem probijao preko gomila ruevina nekadanje Samerre. Ili smo skoro pola sata
preko veih i manjih gomila ruevina, koje je tokom stoljea prekrio pijesak. Na ogromnom
prostranstvu,
gdje je nekada lehla
Samerra sa
svojim kitnjastim dvorcima i baama o kojima piu savremenici toga doba
i istoriari : EI-Jakubi, Jakut, Ibni Havkali druW, vidjeli smo samo gomile'
ruevina i pijeska. Samo na sjeverozapadnom
dijelu vidjeli su se ostaci
EI-Mutevekilova tzv., Daferijskog dvorca, koji je imao preko tri hil jade
soba, pa smo se tamo i uputili. Samo nekoliko visokih zidova, raenjh od
opeke, svjedoci su nekadanje
veliine i slave Samerre. Ispod grada bio
je proveden'-kanalizacioni
sistem, koji je u grad dovodio vodu iz oblinjeg
Tigrisa. Na junoj 'strani grada pogledali smo ostatke ogromne damije
koja je zauzimala povrinu od oko 20 hil jada m2, a imala je 14 vrata,

431
'koju je, takotIer, podigao 'EI-Mutevekil.
Talna munara ove damije, jedinstvena

Do danas je dobro sauvana spiu' svijetu. Visoka je 55 m. a u

preniku ima 2,5 m.

Bilo se ve dobro smrailo, kad je Reis-ul-ulema naputao ruevine
'Samerre. Poli smo /u podnoje stare Samerre, gdje se danas nalazi malo
mjesto, pa smo se tu i zaustavili, jer je na vodi, roak Reis efendijinog
'stalnog pratioca' izrazio elju, da poasti Reis-ul-ulemu i da mu pokae
mauzolej dvojice iiskih imama koji su tu pokopani.

SpiraLna munara
IS~\

u Samari

.!.Jt:.1L;.JAIIJ\~.)l;

iz doba Abasovia
).>"! lS"'~.\I../",JI

o-

(III

.I.J'L.

stoLjee po h.)

~)I.\ ;.)~ti

'Poslije ukusnog aj,a i dinje, Reis-ul-ulema je posjetio mauzolej Cl le

su kube i portal prekriveni zlatom. Prouio je fatihu na grobovima desetog
iiskog imama AI'i EI-Ha_dije (umro 868) i njegovog sina, po redu jedanaestog imama Ebu Muhamed El-Hasana EI-Askerije (umro 873). Tu je
ukopana i enaEI-Hasanova
i sestra Ali EI-Hadijina. Mauzolej, u svom
dananjem obliku, sagraen je 1697 godine. U samom mauzoleju, ima i
jedan tunel, u kome je, prema iiskoj ,legendi, nestao dvanaesti
iiski
imam' (Muhamed
EI-Mehdi, 873 godine), iji povratak iije oekuju.
2*

433
'Karbela se, nalazi 80 km.,sjeverno od Kufe, gdje 'je 680 godine poginuo h. Husejn unuk
Muhameda s. a., skoro sa svom
svojom rodbinom.
Danas iije
vie posjeuju h. Husejnov ne10 H. Alijin grob. Nema do'kaza ko je sagradio ovaj mauzolej, ali ima indicija da je grob
podignut jo u 9 stoljeu, jer 'je
halifa EI-Mutevekil koga iije i
-danas preziru i mrze, naredio
da se godine 850 grob h. Hu-seina .srul i zabranio da ga se
posjeuje. Ne zna se tano sudbina ovog groba do vr:emena
Adud-Devle EI-Buvejhija, koji ga
je podigao 977 godine.
Karbela je sresko mjesto sa
svojih 80 hiljada stanovnika: Ti-pini je istonjaki grad sa mjeavinom starog i novog. VEilika
i mnogobrojna
hodoaa
pospjeavaju
trgovinu ovog mjesta, pa se ono i razvilo zahvaPoztaena munara u KeTbetau
ljujui samo grob'} h. Huseina.
.:>l.:~~jl\ ;,;~'11\
im smo uli na glavna vrata
ogromne zgrade mauzoleja deekalo nas je poploano
dvorite
ogradeno
visokim zidom uz koji
su, sa unutranje
strane, dogradena
tri krila nastambi. Na sredini dvorita nalazi se impozantno zdanje-mauzolej,
gro h. Huseina, ije se kube
presilevale u zlatu. Vanjski zidovi mauzoleja obloeni su skupocjenim fajansom. Kad smo uli u mauzolej doekao nas je isti prizor koji smo vidjeli i u
mauzoleju Kazimejn, u Bagda_du, samo ovaj put jo dekorativniji i luksuzniji.
Zatim, ist9 cjelivanje groba uz zdueno aputanje
dova i smjerno predavanja Bogu.
Poto je Rels-ul-ulemu sad~ pratio i generalni direktor vakufa, ovaj
put se oko nas okupilo mnogo prisutnih, jer su htjeli da saznaju ko je
ugledni gost i odakle dolazi.
Poslije obilaska mauzoleja Reis-ul-ulema je obiao i drugi, susjedni
mauzele], u kome je sahranjen, h. Abas, iji je grob uglavnom identian
grobu h. Huseina.
Nakon ovog zijareta EI-Eserija je predloio da se posjeti sreski naelnik.- Poslije kratkog zadravanja
kod naelnika, te srdanog razgovora
i medusobne
razmjene kratkih informacija, Reis-ul-ulema je nastavio put
za Nedef.
Na ulazu u Nedef,3ija
je vjerska zajednica bila obavjetena
o do:Iasku Reis-ul-uleme i generalnog
direktora vakufa, na nekolikp kilometara
:ispred grada Reis-ul-ulemu je doekala grupa vjerskih dostojanstvenika
ix

434
Nedefa, glavnog iijaskog centra u, Iraku, kao i vojni komandant
bata-Ijona stacioniranog
u ovom mjestu.
'
Na glavnu Nedefsku ulicu 'izlaze i centralna vrata h. Aliiina mauzoleja zvana vrata poljupca a _stoje direktno naspram glavnog zlatnog
kubeta. Izlazei ii automobl!a i upirui prstom u zlatnu kuglu koja se
bljetala pod toplim irakim suncem, ofer nam doviknu:
Imam lei pod onim kubetom.
Iznad ulaznih vrata od raznobojnog
fajansa, ukraenog zlatom i srebrom, ispisan i su Kur/ensk! tekstovi, a naroito krupnim slovima stoji:

Hazret ALijina

damija

u Netieju.

.....;~~ 'lt.o .tIlS';'.)

uAlija je s istinom i istina je s Alijom

~lc.

J~r\),1 c::,.r:. J ..u.JA

L J1.1J J-lI t J~

Ko njega voli ui e u denet

;.;:--"7> Je
Na ulazu je Reis-ul-ulemu doekala grupa turbedara
na elu sa glavnim turbedarom.
Glavni turbedar
je pozdravio Reis-ul-uleQ1u i EI.Eserija,
a nakon toga je preuzeo ulogu tumaa. Prvo je zamolio da prouimo fatihu. Zatim smo prili razgleda nju mauzoleja.
'
Primijetivi da sUlfReis efendijine oi, u jednom asu, usmjerene na
kube ije se svjetlucanje opaa i sa 50 km. daljine, glavni turbedar se
nasmija i ree:
Kube je od zlata. Debljina zlata je 0,5 cm. To je velika vrijednost"
ali niko ne cijeni njegovu materijalnu vrijednost, jer je prava vrijednost:
duhovna, poto pod kubetom lei Veliki imam.
Onda se razvi ovaj dijalog:
-, A velika vrata, od ega su ona?'

,/

Turbedar : Od-zlata 'su.

- Amala?
Turbedar : I-ona su od zlata. - Vrata' malog mauzoleja?Turbedar': Takoer od zlata. S've je od zlata!
Zatim turbedar dohvati Reis efendijinu
ruku i pokaza prema glavnim vratima:
Pogledajte tamo! Pored glavnih vrata, 'nalaze se Vrata riznice
koja su takoer od zlata. Iza tih vrata nalazi se blagajna, iju vrijednost
niko ne zna, i kakvu, vjeren sam, niko na svijetu nema. Oko nje je napravljen zid od armiranog betona.

Pred mattzolejom

h. Alije u 'Nedefu

~'!'":~..:e

.t\~.)-Jc .~:t. r\..i

Sa unutranje
strane okolnog zida koji ograuje
mauzolej, nalaze
se razna samostalna graevinska
odjeljenja tzv. lvani kojih ima na desnoj strani 14, a na lijevoj 13. Neka od tih odjeljenja nastanjavaju
ael
koji se pripremaju
da zauzmu poloaj turbedara,
a u nekima su pokopani, poznatiji iijski alimi.
Unutranja strana okolnog zida prekrivena
je fajansom u boji, pravim, prvoklasnim
mozaikom. Sva vrata na spomenutim
odjeljenjima
tzv.
ivanima, napravljena
su od srebra i sa zlatnom pod-Iogom, a prostrano
dvorite, koje opkoljava mauzolej, poplcane' je uvenim italijanskim mermerom.
Kad smo uli u sam mauzolej, doekao nas je skupocjeni mermer u
boji kojim su poploani patos i okolni zidovi do u visinu 2 metra, nakon
ega se nastavlja mozaik od zlata produen sve do plafona. Sva troja
vrata, koja vode u centralni dio mauzoleja, nainjena su od zlata, i sva
ispisana raznuraznlm
citatima. Zidovi loe, da tako nazovem odjeljenje

43&

g.:ob

ispod kubeta u kom se nalazi

h. Alije, kao i plafon, u stvariunulranji dio kubeta, prekriveni su malim trouglastim
paradima bruenol
ogledala u kojima se odraava refleks sunanih zraka to probijaju kroz
male lukove na kubetu. Na kubetu su privreni ogromni i vrlo skupocjeni lusteri, pokloni gr()bnici h. Alije. Neki od tih lustera su od koralja
i sedefa i vrlo su skupocjeni. Sama ograda groba nainjena je od srebra
t platine, a povezana je zlatnim ipkama.
Turbedar je R~is-ul-ulemi o.bjasnio da je H. Alija ubijen u Kufii da
mu je tijelo ovdje prenijeto i pokopano zajedno sa Kur'anom kojega [e
napisao, kao i drugim primjerkom Kur'ana koji je napisao h. Hasan. Z.tim je turbedar nastavio:
uvar sam ovoga groba ve 40 godina. Obinim danom' posjeti
.vaj mezar i po 3 hil jade hodoasnika. Oni dolaze iz raznih dijelova svijeta, a il vrijeme sveanosti bude ih i po 30 hiljada za jedan dan. Do.gaa se da itave porodice do'u u Nedef iz Kine, Pakistana, Indije i
drugih islamskih krajeva. Nas,. turbedara,
ima oko 400. To je na prvi
pogled mnogo, .ali treba imati u vidu da godinje kroz glavna vrata ovog
mauzoleja proe i do 4 miiiona vjernika. Turbe je etverene od 4 sata
ujutro, do 10 sati navee. Ramazanom,
uoi petka, i prilikom vjerskih
sveanosti, turbe je. otvoreno tokom itava 24 sata. Tada se upale svi. lusteri i sva druga rasvjeta.
Na upit Reis-ul-uleme emu slue okrugli komadi stvrdnute zemlje
koja se nalazi u korpama smjetena - u uglovima mauzolei~, vodi mu
edgovori: .
Prilikom molitve veza izmeu ovjeka i Stvoritelja treba da bude
direktna, a kao to vidite dolje je mermer. Te sumnje otklanjaju se ovom
'zemljom, zemljom kerbelaskom,
na koju [e potekla krv Huseina-ehida,
i na kojoj se sedda ini.
Pogledilo sam okolo i vidio kako neki Indoneani i Indijci, obueni
u nacionalne nonje, klanjaju i ine seddu na komadima tvrde kerbelaske gline.
Pristupili smo ogradi u kojoj se nalazio veliki sanduk od abonovine,
~krlen divnom rezbarijom sa minijaturnim
umetcima od slonovae, to
je ostavljalo utisak vanrednog
mozaika. Preko itavog sarkofaga,
kufan- _
skim su pismom ispisan i Kur'anski ajeti. U tom sarkofagu nalaz.e se, pre-ma tvrenju iija, ostaci h. Alije. Na prednjoj strani sarkofaga nalazila sezlatna kruna, dar neJ<oga ~,aha, perzijsktJg vladara. Kruna je. iskiena skupocjenim kamenjem, ed kojih se osobito isticao jedan smaragd skoro veliine kokoijeg' [ajeta.
Na ovom' grobu, priao je turbedar, vidio sam vladare kako ue
fatihu, a neki od njih i plau. Bili su to perzijski ah Muhamed Riza Pehlevija, avganistanski
kralj, princ iz Kuvejta, prestelenesljednik
Jemena
i .drugi.
!
- Jesu li turbedari
vakufski slubenici? pitao je Reis-ul-ulema.
;
Nas, uvara, ima 400, i neki su vakufski slubenici, a neki ive
od poklona i milostinje koje im daju posjetioci odgovori on. Vjernici
su dareljivi. Eto, naprimjer, ova zlatna vrata peklenie je jedan perzijski
trgovac i avionom ih transportova
u Irak. Skupocjena ograda turbeta raena od srebra, platine i zlata poklon je jednog muslimanskog
maharadeiz
Indije. Bruena ogleda!a na stropu, poklon su iranskog aha.

Unutranje

dvorite

u ~au20leju

.j.:d\ j ~ ili~

Mauzolej

Imami

h. Alij~

u Nedefu

.1.:.; \S..iJ\ ,~\J.l\ u..

,.J\

Huseina

i\'~\

t=!~ .} ..1.;..)"

438
Mermer iz Italije, platili su indijski trgovci, a zlato kojim je kube prekriveno, poklon je iz daleke Kine.
_
Moda e Vas interesevati ako Vam neto kaem i o naoj blagajni.
Za \Vrijeme Sultan Nadir-aha (pclevinem 18 stoljea),
kad se nakupilo
toliko 'poklona da nisu mogli stati u obinu kasu, sagraena je specijalna
prostorija, danas armirano-betonska,
u koju su sklenjene
sve te dragocjenosti. One su nepreejenjene,
a smatram i neprocjenjive,
jer pored svoje
neprocjenjive
vrijednosti predstavljaju
i ogromnu antikvitetskc-umjetnlku
vrijednost. Od tada, kad je blagaj na zatvorena, nije vie ni otvarana sve
do 1929 godine, kad je sreena i popisana, pa ponovo ostavljena u svom
skrivenom kutu.
~
-

Ko ima kljueve od blagajne? -. upitasmo.

Dva su kljua od dvije brave. Jedan je u vakufu u Bagdadu, a
drugi kod mene kao glavnog turbedara.
Blagajna je, kako rekoh neprocjenjiva a da bi imali pribliniju sliku rei u Vam i ovo: jedan luster,
a ima ih vie nad grobom h. Alije, procijenjen je na 250 hiljada dolara,
jer je ukraen dragim kamenjem. Razumljivo da je ono to je sklonjeno
mnogo dragocjenije.
Eto, to je samo jedan detalj.
Izili smo iz turbeta, pa je vodi, glavni turbedar,
zamolio Reis-ululemu i EI-Eserija da se odmore u njegovoj kancelariji, koja se nalazi u
samom dvoritu mauzoleja. Tu nas je ponudio osvjeavajuim
piem. Bilo
mi je drago da se jo zadrimo, jer sam ble uvjeren da e nam turbedar
ispriati i drugih interesantnih
stvari. I nisam se prevario. Pokazao nam
je hronoloki poredak sveanosti koje se odravaju u Nedefu i za vrijeme kojih ima najvie posjetilaca. Evo tih dana:
10 muharem (aure),
dan pogibije h. Huseina i
20 safer, etrdesetnica
pogibije h. Huseina i
28 safer, smrt Muhameda a. s. i
21 marta, perzijska Nova godina i
10 zilhide, Kurban bajram i
15 aban, mali obred posjeta i
21 ramazan, pogibija h. Alije i
27 redeb, mi'rad.
Pitao sam tom prilikom turbedara zato se iije biuju. On mi je odgovorio:
- To je stari perzijski obiaj, koji znai pokajanje. Kod ii!a je to
ukorijenjeno i praktikuje se ve 1000 godina, a treba da znai pokajanje
to Iraani nisu stali uz h. Husejna i borili se zajedno s njime nego su ga
prepustili neprijatelju i dozvolili da bude ubijen.
Poslije osvjeenja Reis-ul-ulema se zahvalio turbedaru
i izili smo na'
glavna vrata, dok je za nama odjekivalo vjerniko dozivanje imama:
ilAl\

r:~ ~~I

~.\.I..I.+!l1I!I I! J.l..I il-I

uO imame istine, prvi ehide, velike srce i velianstveni

Alija
Bilo je ve prolo pola dana, kad se povorka automobila sa Reis efendijom uputila u Kufu, koja je udaljena 5~
km. od Nedefa.
Jedina stvar koja nas je interesovala u Kufi, bila je h. Omerova damija, ujedno najstarija damija u Iraku, u ijem je mihrabu h. Alija, zadnji
od Hulefai-Raidina bio ehid. Ova je damija etvrta po svom znaaju u

439>
islamskom svijetu. Poslije Kabe, Resulullahove
d~amije u M~dini, i Mesdidul-Eksa u Jerusalimu, dolazi ona. Veina kufanske uleme, u itikafu je'
ove damije kroz sva tri mjeseca: redeba, abana, i ramazana.
Pred damijoQ1, pri samom izlasku iz automobila,
Reis-ul-ulemu
i
gospodina EI-Eserija pozdravio je imam damije i pokazao im damiju.
Kufimska damija obnavlja na je tokom stoljea. Ona se, uglavnom, sastoji od velikog dvorita opasanog zidom. Na zapadnOj strani u natkrivenom dijelu, nalazi se istorijski mihrab u kome je h. Alija pao pod udarcem nob. Na sredini dvorita i danas se nalazi bunar za koji legenda
kae da je bio izvor Nuh~pejgamberovog
potopa. Isto tako se tvrdi da
su se na mjestu dananje damije molila Bogu tri Boija poslanika:
Iblahim, Idris i Muhamed a. s. Pokraj damije nalazi se kua h. Alije, u kOloj .
je stanovao dok je bio u Kufi, kao i kua iz koje je Irakom vladao
donosio svoje odluke Hadad ibni Jusuf.

Pred h. OmeTovom dam-ijom u Kofi u kofo;

je ministar
vakufa Muhamed

~.J\'\ ..:...~J.._~ 0\;.>':11 y).> 0)..,....1\

ie h. ALija ubi;en.
Behdet-El-Eseri

Drugi

s desna

J ~J...J ~,:.c.tl..s;') Je ,,-:;J:i ~..i.\./ L~ rl-i

u:-~Iv" jt:JI.JA .>

Nakon obilaska damije, Reis-ul-ulema je zajedno sa generalnim
direktorom irakih vakufa i pratnje, od sjeo u bivem kraljevskom dvorcu u
Kufi, gdje mu je prireen ruak. Ruku su, pored gospodina
EI-Eserija
prisustvovali jo i naelnici optina Kufe' i Nedefa, komandant
ohezbjeenja u Nedefu, glavni turbedar Nedefa Abas EI-Kerbedar i drugi.
U toku ruka Reis-ul-ulema je razgovarao
sa prisutnim i informisao
ih o Jugoslaviji i naoj vjerskoj zajednici. Nie~ovo izlaganje dopunio je
EI-Eserija. On je s velikim oduevljenjem
govorio o Jugoslaviji i poloaju)
Muslimana u njoj.

440
Poslije ruk. liijska ilmija iz Nedefa izrazila le elju da se sastane
'Sa Reis-ul-ulemom, ali se zaista nije imalo vremena. Naime, jo u r6 sati
bili smo u Nedefu, udaljenom od Bagdada oko 180 km., a u 19 sati
Reis efendija je morao biti u Bagdadu i prisustvovati
koktelu koji je u
fljegovu ast bio prireen u naoj ambasadi. BiJa je uasna vruina" aU
~. moralo putovati, jer je trebalo udovoljiti i ovoj, drugoj obavezi.
KOKTEL U AST REIS~UL-ULEME
U 19 asova Reis-ul-ulema se odvezao u ambasadu FNRJ u Bagdadu,
.gdje je na ambasador Nijaz Dizdarevi dao koktel u njegovu ast. Na eva]
koktel odazvalo se oko 170 zvanica. Bili su prisutni mnogi iraki rukevodioci, od kojih tri m.-nistra, javni i kulturni radnici, predstavnici irake
ilmije, veina diplomatskog
kora u Bagdadu, delegati islamskih zemalja,
uesnika na proslavi, i drugi. Prisustvovali
su ambasadori:
Indonezije,
Perzije, Libana, Maroka, Pakistana, Turske, Avganistana,
Kine, Albanije,
Grke i mnogi drugi, kao i opunomoeni
ministri Tunisa, UAR-a, stalni
predstavnik Alira u Bagdadu i drugi.
Pojedini posjetioci zadrav.ali su se sa Reis efendijom i nastojali da
vode dui razgovor. U tome, naalost, nisu uspjevali, jer su takvi razgovori redovno prekidani dolaskom novih posjetilaca koji su dolazili i bili
predstavljani
Reis-~I-ulemi. Tele tu i tamo, koristei koji minut izmeu dolaska novih gostiju, Reis-ul-ulema bi iskoristio da izmijeni misli sa predstavnicima irake ilmije profesorima
Nedmudin Vaizom i Kernaludin EtTaijom. Ovi predstavnici
ilmije izrazili su elju, ispred Udruenja islamskih knjievnika u Bagdadu, da ih Reis-ul-ulema posjeti i doe na banket
koji ,bi dali u njegovu ast. Reis efendija je prihvatio poziv i utanaeno je
da to bude 21 jula u 20 sati, u prostorijama
Seriatsko-pravnog
fakulteta.
Bio je to jedini slobodni od dva termina na koji se Reis efendija mogao
odazvati.
lako je bila velika vrulna, uprkos to [e koktel bio prireen u baJ
.ambasade, velik odziv zvanica bio je najbolje mjerilo kori ko je interesovanje u bagdadskim
krugovima
izazvao dolazak Reis-ul-uleme. Svi, a
naroito diplomatski
kor islamskih zemalja i delegati na proslavi nacionalnog praznika, eljeli su da se upoznaju s Reis-ul-ulemom i uju o Muslimanima u Jugoslaviji. O tome najbolje govori injenica da je Reis-ululemi, u toku koktela, bilo upueno nekoliko poziva na bankete, veere
i druge sastanke, ali, naalost, 'svi ti pozivi, izuzev gore spomenutog,
nisu
'mogli biti p,rihvaeni, jer je program ve ranije bio popunjen, a bliio se#,
i dan odlaska iz Bagdada. Uistinu bila je velika teta, da se nije imalo
vie vremena,
mogunosti
da se ova rijetka prilika do maksimuma
iskoristi.
;tj

BAGDADSKOJ

STAROJ ARIJI I NA BANKETU GRADONAELNIKA

, U svem ve ranije razraenom

programu,
Reis efendija je prijepodnevno vrijeme 20 jula rezervisao za razgledanje
stare bagdadske
arije, pa smo se tog jutra i uputili u taj dio grada.
U Bagdadu danas, uglavnom,
postoje dva dijela grada sa tipi~njm
stare-arapsktm
ili staro-istonjakim
nainom trgovanja;
bezistanskog
sa

"f.neima,
i onog iz '1001 noi. Jedan bezistan je podijeljen 1:'18 specijaltJirana odjeljenja".
drugi je -.- svatarac. Du 'rrgri" smj_itene su zlatarske radionice i pt"odavaonice koje su identine MI ulicom MUlki u Kairu,
u kojima se zanatske vjetine prenose s oeva na sinove. Termperamentnl,
junjaei izvikuju i nude svoju robu. Cijene nisu odreene. Ako' se znatecjenkati i imate strpljenja da se naqgovarate s trgovcem, moete kupiti

Mauzolej

Imami

Huseina

~-

rl.)IIl:!Jd J.l.i.r

-442
,

robu pod mnogo 'povolj'nijim uslovima, nego onaj !<oji nema vremena za
cjenkanje ili nije. 'dovoljn'o' hladnol(r.van .. ' "
Nakon obilaska> starotrgovakog
centra', Reis-~I-ulema je nav~atio ~
najveu bagdadsku Knjia.ru EI~Mu.:;ena iji je vla~nik.vrlo ekreinl, sna-.
laljivi i dinamini !rgovac Kasim,Redep.
U njegovoj- velikoj knjiari
mogu se nabaviti skoro sva izdanja arapskog svijeta, pa smo i mi kupili
dvadesetak
lijepih knjiga na arapskom jeziku.
/'
Reis-ul-ulemu je poslije podne posjetio u hotelu prvi sekretar Saudijske ambasade
u Bagdadu. Bio je doao da pozdravi Reis efendiju i
ispria svog ambasadora
koji nije bio u mogunosti da se odazove pozivu
i prisustvuje
koktelu u naoj ambasadi,
jer je bio slubeno odsutan iz
Bagdada.
U daljnjem razgovoru
prvi sekretar se interesovao
o Muslimanima
u Jugoslaviji. Izrazio je elju i uvjerenje, za to skoriju uspostavu diplomatskih odnosa izmeu Jugoslavije
i Saudijske Arabije. Reis-ul-ulema je
-takoer izrazio elju da se ti odnosi uspostave
i "zamolio. sekretara da
izrui kralju Saudu i vodeim linostima Saudijske Arabije njegove pozdrave i sela me kao i zahvalu, to su ove godine, 'mimo propisa, odobrili jugoslovenskim
hadijama, da posjete Medinu prije Meke, ime im
je omogueno da se u Saudijskoj Arabiji zadre samo onoliko vremena
koliko im je to najnunije. 'Naime, due zadravanje
u Hidazu, zbog pre-
velikih vruina, moglo je tetno uticati .rta zdravlje naih ljudi koli dolaze iz umjerenijeg
podnebija.
Naveer se Reis-ul-ulema odazvao pozivu na banket, kojeg je dao
.gradonaelnik
Bagdada general Abdul Medid Hasan. Ta sveanost j~
smatrana zavrnom sveanou povodom proslave dana nezavisnosti.
I na ovom banketu Reis-ul-ulema je doao u kontakt s ljudima iz
politikog, kulturnog i vjerskog ivota Iraka i drugih islamskih zemalja.
Te veeri novinari su imali vie sree, jer su uspjeli da od Reis efendije
-debiju intervjue, odnosno,
da ga za' izvjesno vrijeme zadre u svojoj
sredini. V. Latif, direktor jednog dnevnika iz Kazablanke (Maroko) i Mehmed EI-Husejn Musa, direktor lista Nasr iz Teaza (Jemen),
imali su
prilike da razgovaraju
sa Reis-ul-ulemom skoro itav sat. Novinari su ,..
raspitivali o Muslimanima u Jugoslaviji, poloaju nae vjerske zajednice,
o vanjsko-politikim
stavovima nae zemlje itd. Na kraju intervjua jedan
i drugi novinar izrazili su nadu, da e u skoroj 'budunosti vidjeti Reisul-ulemu u Maroku, odnosno. Jemenu.
KOD EFA DRAVE, MUHAMED NEDIB ER-RUBEIJE
Jo nekoliko dana ranije, putem nae ambasade u Bagdadu, na jnelbu
'Sekretarijata Savjeta Suvereniteta,
uz saglasnost Reis-ul-uleme, utanaen je
sastanak s predsjednikom
Savjeta za 21 jula u 10 sati prije podne.
Savjet suvereniteta
u Iraku, poto nakon Revolucije jo nisu izvreni
izbori, vri ulogu zakonodavnog
tijela, a sainjavaju ga predsjednik i dva
llana. Predsjednik se smatra efom drave.
Tog prijepodneva
Reis-ul-ulema, u pratnji naeg ambasadora
Dizdarevia, posjetio je predsjednika
Savjeta Muhamed Nedib Er-Rubeiju. Sastanku je prisustvevae
i drugi lan Savjeta Nakibendi.
Predsjednik
je
:govorio o Islamu i Muslimanima istiui da su danas demokratske slobode

443
naroda. toliko.evolu.irale" ~,}, se. veze"izl1lec,iu -Muslil1lana ..svijeta,: bez ikakve
-smettlje,' mogu -~lobC?~n.oodrilv!lti.: Podv!:,l,<ao-'[e. inte-rnacjonalistiki .karak'ter Muslimanske. poveu(1ostt, j. -ispri,~a07 jedan, dogadaj iz- vremena Prvog,
svjetskog rata,_kada
jeje.da!'! internirani ,Arap, do~ao da kupi voa kod
jednog' indijskog trgoyca -:.:......Muslimana.' Kada mu je' indiiski trgovac poklonio uzetu robu, Englez - straar, koji je pratie Arapa-internirca,
iudavao se. Tada je Indijac objasnio Englezu, da je on svoju robu poklonio
zbog toga to mu je Arap brat po vjeri. Time je predsjednik,
oito vrlo
dobar MusJiman, podvlaio islamski humanizam
i akcentirao savremenu
saradnju medu Muslimanima.
\

U Kuti

pred biv,im kraLjevskim

dvorom

;J."S:;-Li~L .!.\ll.1

J"';

il1

Sa svoje strane Reis-ul-ulema je upoznao predsjednika

o broju Mu-slimana u Jugoslaviji,
naoj Islamskoj vjerskoj zajednici, njenoj organizaciji, vjerskoj obuci i nastavi, izvorima materijalnih
sredstava,
o vrlo
-debre] saradnji organa Islamske vjerske zajednice sa narodnim vlastima,
o istoriji islama u ovim krajevima, itd. Zatim je Reis-ul-ulema objasnio
predsjedniku
da narode Jugosllvije, anaroito
nae Muslimane,
raduje
"Svaki napredak arapskog, a napose irakog naroda i da su sa simpatijama
pratili njegovu berbu za oslobodenje
od' kolonijalizma.
Ukratko, atmosfera ovog sastanka bila je vie nego prijateljski iskrena, bila je bratska.
Na kraJU, kad se Reis-ul-ulema upravo htio da oprosti od predsjednika, u kancelariju je uao predsjednik
vlade general Kasim. Pozdravivi
se sa prisutnim, predsjednik
Kasim ponudio je Reis-ul-ulemu da sjedne i
-da se jo zadri, ali mu se Reis efendija izvinio, jer se upravo opratao

od predsjednika
Rubeija s kojim se i in.~ ".clug.
zadriao. Nakon nekeliko srdanih reenica, Reis-ul-ulema se toplo oprostio od jednog i drugogpredsjednika
koji sumu %aellli sretan povratak u Jugoslaviju.
Prijem kod predsjednika
Savjeta trajao le punih 50 minuta, to u
protokolarnim
razmjerama znai mnogo, naroito ako se ima u vidu da.
je predsjednik
Savjeta, u dane sv&anosti. bio mnogo zauzet slubeni""
prijemima.
NA, KOKTElU U AMBASADI MAROKA I BANKETU NA ERIATSKOPRAVNOM FAKULTETU
U nekoliko navrata u hotelu, u kom je odsjeo Reis-ul-ulema, susreli;
smo vrlo simpatinog
starijeg ovjeka, obuenog
u marokansku
bije",'
nacionalnu nonju. Bio je to stariji ovjek, ali s vrlo svjeim, skoro mla-
denakim licem. Imao je' kratko potianu bijelu bradu, a na glavi nacio-
nalni marokanski bijeli fes. Uvijek nasmijan i pokretljiv, privlaio je nau'
panju. Svojom simpatinom
pojavom osvajao je svakog ko ga je prvi'
put vidio. I, konano, na kektelu u naoj ambasadi taj ovjek bio le predstavljen Rels-ul-ulemi, bio j~ to EI-f:atimi Ben-Sulejman,
ambasador ,Maroka u Bagdadu. Kao i mnogi drugi, EI-Fatimi je tada zamolio Reis-ululemu da bude gost na I<oktelu koji e dati u njegovu ast, to je Reisul-ulema sa zadovoljstvom
prlhvatie.
Tog dana oko 6 sati poslije podne Reis-ul-ulema se odvezao u ambasadu kraljevine Maroka, gdje je dat kaktel, koji je bio ogranien na
manji skup arapskih i diplomatskih
predstavnika
u Bagdadu i predstavnika bagdadske
ilmije. Bio je prisutan i EI-Eserija, zatim jegoslovenski
lImbasador i nekoliko lanova delegacija sa proslave u Iraku. Bio je prisutan i ambasador
Saudijske Arabije Ibrahim Es-Serajel, koji je bio naroito ljubazan.
,
Domain EI-Fatimija, kao i drugi ugledni gosti, u razgovoru sa Reis'efendliem
interesovali
su se o Jugoslaviji,
e- broju jugoslovenskih
Mu-'
slimana, o naem vjerskom ivotu itd.
U 20 sati Reis-ul-ulema je priustvovao
banketu koji je u njegovu
ast davalo Udruenje islamskih knjievnika,
u stvari Udruenje i1mije
Bagdada.
Na banketu,
priredenom
u bai eriatsko-pravnog
fakulteta,
koji'
donekle ima status teolokog fakultete. i koji se od ove kolske godine
nalazi u sastavu bagdadskog
univerziteta,
bili su prisutni najeininentniji
predstavnici islamskog vjerskog ivota u Bagdadu, na elu. s profesorom
Nedmudin
Vaizom, dekanom eriatsko-pravnog
fakulteta Reid EI-Ubej, dijom, sunljsklm bagd<fdskim kadijom Abdul Hamid EI-Atruom, daferij-'
skim (iijskim)
bagdadskim
kadijom Abdul Vahid EI-Ensarijom, profesorom' Sejid Haim EI-Alusijem, unukom uvenog mufesira i bagdadskog
muftije EI-Alusije kao i' mnogi drugi. Banketu je prisustvovao
i na amo,
basador Nijaz Dizdarevi.
I ovaj banket je bio repriza koktela u naoj ambasadl i svi su, nasto-
jali da to due razgovaraju s Reis efendijom, interesujui se o svemu to
je u vezi sa ivotom nae vjerske zajednice. Poslije zajedniki klanjaneiacije-namaza (uz Fakultet se nalazi i damija), servirana je veera.

445
Kao i ranije, i ovaj put su novinari raznih listova prilazili Reis-ulviemi, molei izjave i intervjue, u emu - je Reis-ul-ulema, s pravom, bio
prilino krt, jer je bagdadsko
novinarstvo
vrlo aroliko, poredano
od
krajne desnice do krajne levice, pa je trebalo voditi rauna da se izvjesne, dobronamjerne
izjave, ne protumae suprotno. Meutim, vlasnik li-sta Reveluclja Junus Et-Tai bio je toliko uporan, da ga Reis efendija
nije mogao ,odbiti, pa je pristao da sutradan doe za intervju za njegov
list u hotel Hajjam, gdje je Reis-ul-ulema bio odsjeo.
Na svretku banketa profesor Ne.dmudin Vaiz je zamolio Reis-ul- '
ulemu, da sutradan, u petak, obavi dumu namaz u njegovoj damiji u
kojoj je on imam, to je Reis efendija rado obeao.

Reis-ul-ulema

sa ambasadorom

Dr, Nijazom Dizdareviem,

i Abdurahmanom
Hukiem

.;.,:;~
.:rjl.J..:c .J

<..A? .J

';'~!~.,)b"y')
jl:;

'.

').J:.l' ..1l1

~I

n,'egovorrr suprugom

.~I u--~i.,)

POSLJEDNJI DAN U BAGDADU

,Osvanuo je jedanaesti,
pesljedn]] dan naeg boravka
u Bagdadu.
Cudan je to osjeaj: shvaa da je korisnije ostati jo koji dan, jer svaki
sat, pa i svaki minut doivi neto lijepo, vidi ili sazna to nisi znao ni
vidio, uspestavi kakav novi,' korisrii i ,-prija!ni kontakt, -ali osjea da
treba da ide; jer smo bili -PC?tpuno ,iscrprjenif ;' formalno :'s~o bjeali od
vruine, a pomalo i zbog, nostalgije, ~ vu~la nas je u demevinu.
Poslije kratkog obilaska centra grada, Reis-ul-ulema se uputio u da.-miju profesora
Nedmudiria.' Pratilac Reis efendiiin
nije' dobro ocijenio
<udaljenost, pa smo malo zakasnili u daniiju i prispjel] kad je' ve~ bila
3 -

Glasnik

VIS,

446
puna, pa smo klanjali pod ~astrenicom,
u dvoritu damije. Velika damija s dvije velike nastrenice, bila je dupke puna. Postavljeni mikrofoni
prenosili su hutbu. Profesor Nedmudin je govorio o islamskom bratstvu,
o Muslimanima u svijetu, o njihovoj povezanosti,
a zatim naroito o Mu'slimanima u Jugoslaviji. Kada je namaz zavren Reis-ul-ulema je uao u
damiju da je razgleda i pozdravi profesora ~ed.:nudina, koji ga je pred-'
stavio vjernicima. Do ganua je bilo dirljivo gledati kako vie stotina Muslimana, Bagdadlija, pristupaju poglavaru nae Islamske vjerske zajednice
i pozdravljaju
ga, a mlaj. pokuavaju
da mu poljube ruku. Vidio sam
J11nogo suznih oiju. Skoro su svi lsperulvall svoJe pozdrave
iselame
Muslimanima Jugoslavije.
Bila je to manif~staciia bratstva, deklarisana
u
ajetu : ;.J~\ v,,:..,jI.\ \..;\ laista

su Muslimani

braa.

Na povratku iz damije Reis-ul-ulema je navratio u jedan zabitni bagcladski kvart i posjetio Ahmed-painu
damiju koju je sagradio jedan na
,zemljak,
pa se zato i zove damija Ahmed-pae
Bonjaka").
Na ovu damiju Reis-ul-ulemi je ukazao predsjednik -irake akademije nauka Munir El-Kadi, pa je bilo' lijepo saznati da smo jo u davna
vremena imali neke veze sa Bagdadom i da su nai' pretci tamo podizali
-damije.
Poslije podne Reis-ul-ulema je dao dva intervjua, i to dnevniku Revolucija, i organu bagdadske
ilmije Medeletul-Islam
koji su u svojim
sljedeim brojevima donijeli ove intervjue, upoznavajui irake Muslimane
o naoj Islamskoj vjerskoj zajednici i drugim pitanjima koja su u vezi s
Muslimanskim javnim ivotom. Urednik Medeletul-Islama
doveo je i fotoreportera,
pa je u reviji objavljeno
i nekoliko
fotografija
sa Reis-ululemom.
Navee, u 20 sati, Reis-ul-ulema se odazvao na kektel koji je u njegovu ast dao u svojoj k.i EI-Eserija, generalni direktor VakuFa Iraka.
Bio je to intimniji koktel na koji je pozvano petnaestak osoba, meu kojima i na ambasador, iraki ministar pravde, predsjednik
Vrhovnog suda,
ambasador Maroka! drugi.
A sutradan ujutro, 23 jula, na bagdadskom
aerodromu
Reis-ul-ulemu
je srdano ispratio M. B. EI-Eserija, na ambasador
Nijaz Dizdarevl, prvi
sekretar ambasade dr. Roler, Tarik EI-Hajat, slubenik Ministarstva vanjskih poslova Iraka, i drugi.

*
Ovaj, relativno kratak izvietaj s puta Reis-ul-uleme u Irak, prvenstveno je, imao za cilj da i~o:u Glasnika da predodbu
o mjestima
i znaajnijim istorijskim spomenicima,
koje je 'Reis-ul-ulema
posjetio, l
zatim ,da, bar maglovito, predstavi prilil!e koje danas vladaju u Iraku i
-'. Ahmed-pala .onjak :tVani Diezar, rodom je iz Hercegovine, iz sela Fatnice_
1737 godine napustio je domovinu i kao djeak otiao u Carigrad, U Egiptu je .luiio kod
jednog memelukog bega i tu je poeo da pravi karijeru i $licati- slavu d'obivi ime ,.Dezar, ito e rei kanp, Z:,bogsvoje nes'l'iljenosti i iestine. Na koncu postao je namjesnik
'DamasKa, Tripollsa iJerusalema.
1798 doekao je 'Napoleona u njegovom prodoru na Egipat. U utvrenoj Akri Ahmed-pala odoljeva Napoleonu 61 dan i prisiljava ga na povlaenje,
a xatim ga goni. Napoleon _je kasnije rekao da nije bilo tog ovjeka osvojio bi' itav svijet.
AlImed-paia Bonjak umro le 23 aprila 1808 godine u Akri kao namja.nk Egipta, gdje je
ukopan u diamiji "oju je lo za ivota sagradio.

447
opie dostignua ove prijateljske zemlje, na svim poljima njene djelatnosti. Kaemo maglovito, jer je nemogue obuhvatiti sve ono to nas
je oduevilo.
Naime, ovjeka frapira polet osloboenih snaga jednog naroda kad
se osvjedoi kakve se sve skrivene snage nalaze u "narodu kad se oslobodi dugogodinjeg tlaenja i zbaci jaram mranih kolonizatorskih i nenarodnih reima. Trideset zavrenih objekata: bolnica., naselja, ulica, laberatorija itd. poklon su irakC)g naroda svojoj zemlji za nacionalni praznik
samo u bagdadskom okrugu. Oigledno je da se 280 miliona dolara, koliko prima iraka dravna blagajna od petrolejskih kompanija godinje
mnogo bolje i korisnije upotrebljava nego prije Revolucije.

Reis-ul-ulema

sa glavnim

urednikom

".,L\..)" -' r>l.-':I\ ~f ./..~

i dopisnikom

~.J

"'".J

.I,WI

MedeHet-ul-Islam
v-_~.J

Na kraju, smatramo da je ova posjeta Reis-ul-uleme od velike vaino$.Jiza nau Islamsku viwsku zafednicu, jer pored uspostavljen og kontakta
izmeu naih dviju vjerskih zajednica, koji, doskora, uopte nije postojao, Reis-ul-ulema je, prvi puta u istoriji n~Et' vjerske zajednice, Iinim
kontaktom' upoznao ovaj dio isfamskQg svijeta sa naom vjerskom zaiednicom i drutvenim IVotom. Tom prilikom, sa posebnim iadovoljstvoml
konstatovana su-prijateljska osieanja i velika ljubav koju gaji iraki narod
prema narodima Jugoslavip,
a posebno prema brai Muslimanima nae
zemlje to smo osjetili na svalcom koraku i prilikom svih razgovora koje
smo vodili u ovoj prijateljskoj zemlji.
Biemo zadovo~ni ako ovaj na izvjetai poslui kao informacija pravog stanja koje danas' postoji u mladoj irakoj republici.
3'

448

t:-'"

.'
.:,...;\5" 0\;) ~l;)\. l~ .
i.t>;) .:t:~~~.~.),
~l;)\.~ JI) U '<.>...l__ \:;,~;'I
~;\..t,a.lI .:.;.Ll:!1 ~k

0,))1.) :t~A)\._...:h;);'':JI.)

15~~J~lI

t: I:L

:4;-:.) ";:...1.:.:JI
....A
..
':JI

;);'':JI.) ;jlA~1 if :4_~;I)lI :t.~);)~

...
~jll:..:;)~) .l:jl 0\:-1 S.ill 0'1~:'':J.) . ~\;JI
Jl9 ~rlk;l~ '7""~lI.)

J...~I)::=I\
JL.,)\ 0,0 4._...
L Ji); '} --Sili.) ~A)\':"'':JI

~)\.~\.)

0)~;I) lI [:;Ij;'\ 0)6~ l.. 01 :t;::;;.",U

1)1)1(..reli 0\ )tI' l:.t>l:~ ').) .1::;I),a.i L~""~

J 0:;...1-11l:;\.,;'1L l::;l;)\.c J )\.::~,.

4.1...1.::=;
'} ~~)\...
)~)~ 0"'1-r~::tl.) UO)\.;. ')I).t> l;)...
c: J)" ...
::1~UOj>=;.)

. 0~~;1)1'11:;Ij;'1

yo.; :t..)S:::::0>".)
~:,.

1.~:~;
--Sili.) . :t~A)L':JI01J.1}1iL.

l.t>l;~.) LJI~l~,a.tI-~t; _.:tAl~':"lI.)....AhllI.)

~1;)\.lI oi.t>0S:::::1.).~A)\."" ':JI~)\.}I j>.-~ L ~l;)\.~ ~ ~0A) .i.;.l:l .:,...;lS"

: JI).JI 0...
L"'. [;\.,;'1 t:.

lfA

r1

)1l!l.t>l:....;1
JlI l::;l;)\'~ J: .~IY~ .:..:;i ':J;) ;r~"0S::::::;

--s)~)11
.:,...::=~~A J;,l~ll ,)1:..
)11JI l;.fo=::' .1,,10c )~~l\.) ':"i.l:;\ el)lI.)
,)l:....}tl.)J1).J\ 0.1 1\ L~J I <.J"'":}) lS"l:JI J:::.A )~-:S:::::lI
?l:..
':JI.) rt..lI ..jI; J':JI)-:.-l..A
r(sA)S"

.)

r~l,a.;

;,> I;

~)+-~.

.)1:'.r>1~;I.) Ijil0.)~:~
,

L. ~

J1)"lI 0"'l lI

t.....
~JIj~C

'l:r.r>y-~0\ Ol:"Alf~l~'Ijtl!

~~~':"lII,;:,)

~..A

.'r~ l:.r>~;,)\

z,)\...il
0~;;)

~A)\...
)11;y)1\.) ;(;\J.,a.lI.)'7""~l\0"'l::9)\...
)~)~0"'1-- )~; O.)~l,IlAl:':".r>~1
0~jJI r.r>
"

L l_::;l;)\.~
~ .r

.'

\.

..

"

0)S::::::;
0\ ol:....:.;L..~k.) . O)~:;.) 4".;):; l:s:'L.J);

,".

"

J~;
..tld::;,l;)\'~~4.;;lcL.:.~~,.

I.i.t>) :t;~~JI.)

~:: )~_:s:::J.I~')l~"""
~I.0: )~J.t(J.)1, 01~--S
)~itl )\.::~~ l::. /,)S"~ 0.;,

J\~:i\~l..}I.C:JI}:-'~/
J~ ..
)I ~ ':~.":~..".,~'
..

J~

~:!
':J1~.J' .

I!

~Cl~I'L~

Jl_~)4 i:~\;I~J t~I;'<.J"'":i) ~1~1

J'\;'~Jc~S;~
F"';:~,-:"I::5'0c:i/~',~~i

.;"

~ --;.,

~l.~l:,tl o.i.t>.): JI).J\ l$'"llI ~I

JI! ~\...1.~~;\~iJ~"".~;\)~li'~~~:~I1

iL..

)1101J.l}1

~~A~ ..

'.

o'~ if .~J.cJS";)

,l.tJ.,<:>lt.5J\...::.;,lAl:.,.t\:e::-~
cil.i.S" l:::lI

~';;i.)jlfl,I"J4,~'i;

4.~~~ilA 0"""1 e\}\

449

<.7~) JI

-s,,~1\r..:"

~).))l1

~...r':.lJ;;_:;.:0)))10)~1

X~~I

~l::.-.))I

<.7~i) l~: J,a~:;

o.)l~_"", "JI)"I\ ($"1..11~tI

;(~)l;" ~ 1)-,....f:::=-.>...t:;1
.:,~1_"'" C1:>:1IU"J\

( \ \ '\\. _ \ '\ '\) _ (o i ._\.'\

.tol...t~J. ...t...;:o:,.
J.

L4l \.,\, OI.:.~"", ...t1.J.~I\

Jl';))1

J~)

-.,;.,dl 1;:...I.J~;:'.r;1

-'>.f.C~1v--.)L-.lI ':'}I
~;I~

J~; :{;:;.r.-JI :lk )b-J I oj4l L:.o.J...t;.J

v--~.J (r \ .'\'\
.:,L.l.vI~:.J

z, A" o

.4:>:.. .tuI...t~~

d::z .
I-':

I-,~; 0.'...il1r)L ..)) I

--,,:;:1 ;(;:1;,0 ~

~~).)))I ~..rJl:

<.7)...t_;)l1

li~

-->.JfJI <.7.~).)I~)!

-->11,

~1,)

.;1:::1\':')1)

'7'\:.5----.A}l:; 01.:" ,-:,",l1,.J. rH-) I JI..,,,.I) 0.))\.:

....t~"lIcl) ~

Jo)))1 J~":; r~..!)-JI;(_~:.o~:,a; 0.1

<S.J)~.

J1)

)\k;I .J r;:ll; I

J". :{-;:.:.J)))l1

)~~I 0'< L:~I

.;t~)1 )I~) 0I.,....t;.:

...1; (-.>.))\;:11
~

iL 4_S::::.L. --.A,a) J.J..\:'

:{_".<I~

~;.J)"tI

t,a '7'1:.S::::J\Ij4l --.A/l:: Jl;.:::'1 J~;.J

ot.,,:)1 :(,a~l\0" l~-:..;)t::):ll

J ..:....;
f :(;::.o )1 "I J)I

tr: L&;:; iN) ...t;.J . L4l).) .r~l:~I .J r4l).)

.J l~;:l~t_:

:(~ . ~:. J1,) JS" eJ.J

. 0A)lI ~l~ eJ :U.Jf11 0).J-,,1I

.h~:.o.J I.J:...)I\.h;...J)l~:)I --.A,ai.h~) r+;:~':;:(1,;l~) loj", eJ .:,1 oI~

':(~I
....l:>:1\

.k)I.J;"JI eJ oI): -.>..illJ;:; ..dl

J~;(jl:>:,a)\ .:,...,:.:J

.1)-,lI

.~;))I ~lb.J"::"1p

-<.7~~))~;}:::::_l J~):-lI

~:.
l....J

<.7;:: 1~:.o)f.J ':'1...t1~l\

JI~I

L;:"", )1-, -'>Y))I "::"~:)I.J

,:.;\~).)

1;)S::::~r...tA;':'1 1:4ll:.:;-,~~))-'

.:,L.jl

O--:'.)~ rLkA

l.:;:1Idl"",)1
;(_~; I),,) I

p;~~l",.J:-,. ~,;; iJ;

.:,;'111.J ~:"}I

(':'.)S::::lIJ::~l~....
;:~) ...t~ eJ :i;:;l~0),0

";j)l", .l~~l\ r~1 -s0UI eJ <l~,J I_S"x.h~l\

u.::

..::.,j;..1US::::",

1",).J.)~,,1.:;.J

L~:)L.
..)~

.1...."'xi:.,J
JI I)-' ...
S"-.>...t:.;1
':'l:;l... Cb-JI U..lI

if~) ~1".}

);:,a; --.A,a.J~)l1 ~~l\.J

\.:.:1:---0.< -s'., U I .)...t,JIeJ l.:::.S"JI J:""'...t;.J .)-'...:; \ \. ..::.,))(A:".IeJ oI.:...",l..1JI),,) I .

450

J~.s.>::::-;

~..:>lA:;

J _~
".d:b-}I

;{~;Jt""f.>:JI;{,;lll!~;l,o :itl;. .:>~II~

o~

t:!.

.4J..}1
J.~~JI UOI).: ...
I:iLi:>-).>~ \ \. ..::..,\tlA.:"'1
r!'

L J.>~ ef

yUJI u--f)~:>-

Cl::":;1UA:>-.>4~~!.tl "::"'l;~)JI 4_1A:>.>~)s::: ..

tl ;{~lf=tl '":-'Jtk(.);;
tlA:>-.>~.rQ:.:_ti UO) .,..> ;{_.).M 2::":;1.> J..,~

:lJQ:>-J

\ to UOr 2::":;1.> kl;dl 4::..M

.z., ;l:t\

,":-,l.J)l1

;(~i 0.4 ~At..)tl )~'"'>~J ~ ...

blS:::t\~ ....U"tI <.r~))1) ~.; ~~ I~ l, J

.s..)lAtIul-i... ...L'!"':""J 0~~:>- 0"!1 ~....A".>..::..,~.>....:tl

L"..a.A J ~.r~"
;{~..l,"J .I)'"l...JJtkl.J ~..rQ:.:.....tL;{-.)..ltl .>.:>I~ ~:>-b J Jlftl

0""1"t\~~

. Jt!.,<tl.> ~~I
.

l:~)l1~!.tl
J

J ;{;j<tl

"

).>::..5"
...ul~l:.w}t1.:>1~ l~;
Jt->.>c
y.. ~A'" U"tI <.r~} l~)s:::::.s- l.:. 4l..i:>rl;1 ..l;J
ul::-S'~ J '":-'i.tl J

uW J01jlJ

~~;J,.t;1 :4{}t1 JJ..lt\ .Ij,... l~~:>- J.~J)bi'>-)~

;If,-JI J <.r;; J o..l:,..JI

~U tl ~)J-&-"'!"t\.>
u~~tI.> ~;~tI J 0:..:>.11
J ul:....il,;;1J J..:,)'; J
).>..:i \ \. ..::..,
)tlA.:,..I.:>.>;
J 0 )~~.5"J ~ ~~ J
A

~-ll

4~!),j I LS:::l....t
I ~L . U"t\<.r~ )

...jr'~

.sl.:. U..i:>-rl;i ~

. ~:J I J5" ~'")t,...}tlo.>;.}tl~; ..::..~ ..l;J u~L

J"":'..M

.sj)ll

..::..'!"&!
..l_..A~l:.w\tll&Al;1JlI-:l_l..i:>J1t...P~1I J..~J

j), J
j,

~lAt\

J~))'j; J

~_~.t.s::::tIJ..::..~;I ~JI rJt81.l!.:>1

;{~~:llA:>- J UJI <.r~} L:.;:::; rWI...jt;J\t1
~.:>)lI.>U.JI 0'" )~~.5"lA..ra:>- ~A)t .81
~;Jt->f.>~t\
~t

.;{,;itl!~,.

;{tlA
. l:.~

J t~!),JI 4.;lt1JI l~;

~""~J:;

0'" ':>..l"tll~
ul

_lA;1 ti; lS _l;p

by' 0\5" .Jlyolt ll"tI

''-.a)l;;tl

~.rt'

<.r~)o)~j I..r

oJA JI ~);-k,ol u~1 ~~

451
Husein

O?Q

1y\EULJUDSKI ODNOSI U ISLAMU

Niko ne moe porei ulogu materijalnih dobara u ostvarenju
ope ljudske sree i blagostanja. Nae bioloko odranje uslovljeno
je onim nunim potrebama u hrani, odjei i stanu. Bez bar minimuma u ovim potrebama nemogue je odrati ni goli ivot.
Pa ipak materijalna dobra ne ine jedinu komponentu nae
sree i boljeg ivota. Postoji i jedna druga komponenta, isto tako
vrlo vana, postoje, naime, meusobni ljudski odnosi.Tkoj] ine, pored materijalnih sredstava, vrlo vaan uslov boljeg ivota. Ako meusobni odnosi unutar jednog naroda, jedne zajednice ili naroda
prema narodu ne baziraju i ne funkcioniu na principu jednakosti,
ravnopravnosti i bratstva, u takvom sluaju materijalna dobra, ma
li kojoj koliini i kojem obimu ona postojala, nee biti u stanju osigurati ovjeku pravu sreu i pravo blagostanje. Iz nezdravih meusobnih odnosa i nagomilanih proturjeja i suprotnosti za koje se na
vrijeme ne nau pravilna rjeenja, megu, a to se redovito i dogaa,
da nastanu vrlo otri sukobi, revolucije i ratovi koji unitavaju ne
samo materijalna dobra nego i ljudske ivote.
Kad bi meu ljudima vladali bratski odnosi, kada bi svaki
ovjek gledao u drugom ovjeku, bez obzira na njegovu vjersku,
plemensku, narodnu, politiku i rasnu pripadnost, samo svog brata
i kada bi svaki narod gledao u svakom drugom narodu samo ravnopravnog lana ljudske zajednice, onda bi mt bio iskljuen. Tek bi se
tada sva postojea materijalna, dobra mogla upotrijebiti na poboljanje uslova ivota i ostvarenje boljeg blagostanja.
Islam je sasvim realrro i pravilno sagledao problem meusobnih
odnosa i uoio gornju injenicu. Odreuj ui svoj stav po tom pitanju, Islam nije mogao, a da nema u vidu realne geografske, socijalne
i druge faktore koji djeluju u procesu razvoja ljudskog roda. Kao.
posljedica djelovanja t'ih i takvih faktora nastale su tokom istorije
i izvjesne realnosti, kategorije, koje se ne mogu zanijekati. Pod odreenim istorijskim i geografskim okolnostima pojavila se kategorija rase, naroda" drave, plemena, porodice, doma kao i razlika u
boji koe i fizikom izgledu lubanje.
Pogreno bi bilo smatrati ove kategorije ogradom i osnovom
za odreene privilegije i prava. Nisu to niti smiju biti zavjese koje
odvajaju i dijele. Naprotiv, to su sastavni dijelovi jedne 'jedinstvene
"cjeline koji se meusobno lrohezijom bratske ljubavi vrsto povezuju .j popunjuju.
Prema islamskom uenju kaogod to razliitost u polu ima za
svrhu obrazovanje jedinstvene cjeline - porodice, bez koje se ne
moe ni zamisliti odranje ljudskog roda, isto tako raznovrsnost u
plemenima, narodima i rasama ima za cilj formiranje jedne ope
ljudske bratske zajednice koja e poivati na meusobnom upoznavanju, bratskoj slozi i potpuno ravnopravnim odnosima. Meu lanovima te zajednice ne smije biti nikakve razlike. Kur'an veli:

452

~I,I;~\

::.! J~:;(;.-! 'f1:J:;:; J,'( J.)1 ~ 'ltlLi ti, ~GI \~~\~

'.<-1'
i \;.71" .4111 ~

'.

-'

r)....A J'<''I

"t->:

0 ljudi, mi smo vas stvorili u vidu dva razliita pola: mukog i

enskog, pa smova:s svrstali u razliite narode i plemena, da bi se
meusobno upoznali. Najbolji meu vama bie onaj koji se bude
najvie drao propisa (koji bude najkorisniji).
Prirodno je, dakle, jer je to posljedica jednog procesa, to
su ljudi svrstani u rase, narode, plemena i porodice. Islam kao
pogled iji su principi u potpunom skladu sa prirodnim i istoniskim zakonima prihvaa svako faktino stanje i orijentde se u tom
smislu. Ali nije prirodno da jedan prirodni red bude razlogom meusobnog ubijanja, gloenja i meusobnog iskoriavanja. Ne moebiti eksploatacije ovjeka po ovjeku niti naroda po narodu, jer za to.
ne postoji nikakvo opravdanje. Svi ljudi, bijeli i crni, napredni i zaostali pripadaju jednoj zajednici koja mom poivati na bratskim.
odnosima.
Muhamed je stvarajui islamsko drutvo i ostvarujui islamski
poredak praktino razraivan .ovu kuransku koncepciju. Pr-ilikom
zadnjeg oprotajnog hada u svom poznatom 'govoru precizira ovu.
misao i veli:

'~)\.~I;~~
'i;!:;'i;~'f-ir~,:;
'f'~\~I,:;~=:I:;'f-t~~I,
~81 t~~1
, .Qj."

l. r

l~'
':;\t\;:; -~'; 'l: .. ~ 'J :; ~.....5e~ l~-~'):I'';[:;.:k'~\ ~I:&

~..)-

...

~ ..
..; ~

..
~ .... ,.

............
~,!.,.~

...

.s ).j~
~I,J~;~t j~~'~\;:;
Ljudi, vi imate jednog Boga i jednog oca. Svi potiete od Adema, a
Adem je lod zemlje. Najpribraniji meu vama je onaj koji je najbogobiojazniji. Nikakvog veeg prava niti kakve prednosti ne moe
imati Arap nad nearapom niti crveni nad bijelim, niti bijeli nad crvenim. Jedina je razlika dobro djelo.
Teko je ostati ravnoduan, a ne uzbuditi se i ne zadiviti ovakvoj konciznoj <iloginoj obradi islamskog pogleda na ljude. Takav
pogled izgleda nam i damas neobino velianstven, a tek kakav bi
nam izgledao kada bi ga ocjenjivali kroz prizmu ondanjih prilika,
kada je bio proklamovan. Jo i danas u 20 vijeku dobar dio ljudinije postigao ni ona najosnovnija svoja prava. Pojam diskriminacije,
segregacija, genocida itd. predstavlja najveu sramotu savremenog
svijeta, jer se u tome ogleda najgrubija i najnehumanija forma neljudskih odnosa prema ljudskim biima. Prosto je teko pojmiti iole
normalnom ovjeku da se i danas u naprednoj i kulturnoj Americi
jednom dijelu njenih graana i to onom autohtonom elementu uskrauju osnovna praV'a graanina.
Ko i na osnovu ega moe osporiti ista prava svome bratu?
Prema Islamu svi su ljudi braa, imaju jednog stvoritelja, jednog
oca i od iste su materije: Ujedinjuju se u tri osnovna elementa: u
stvoritelju Bogu, ocu Ademu i materiji zemlji iz koje su nastali i u
koju ce se vrartJiti.Tu su tri elementa pravog i istog bratstva, elementi ope sveljudske bratske zajednice.

453

Velika irina ovog islamskog gledanja dola je do punog izraaja u doba Muhameda a. s., u doba prvih halif'a - hulefai raidina
Ebu Bekira, Omem,' Osmana i Alije, kao i kasnije. Pored onoga ta
smo ve naveli, Muhamed je ee isticao: Ko bude uznemiravao
nemuslimane, ko bude prema njima nepravedno, nekorektno postupao, ja u na sudnjem danu ustati protiv njega i biti mu protivnik.

~.!11

r"~~ ~-~~?~~\ ;;

Drei se direktiva Muhameda a. s. i sl'ijedei njegov put, prve

halife su bili budni i stalni uvari dobrih meusobnih odnosa. I
onda kada je islamska drava bila na kulminaciji svoje moi i slave
i tada su se meuljudski odnosi uvali kao oi u glavi, jer snaga
islamske drave i njena mo temljila se ba na tim meuljudskim
odnosima, koji su bili proeti dubokim humanizmom, pravdom i
jedna:kou. Zato su prve halife ljubomorno uvali tu islamsku tekovinu. Halifa Alija u svojoj direktivi - poslanici upuenoj Malik
Ibnul Harisu prilikom njegovog naimenovanja za namjesnika u
provinciji Egipat pie: Neka tvoje srce bude ispunjeno milou i
ljubavlju prema podanicima. Budi blag prema njima. Nemaj se
prema njima odnositi kao zvijer koja vreba na rtvu da je pojede.
U podanicima uvijek gledaj ili brata po vjeri (musliman), ili slina
i ravna tebi PIO stvorenju (nemusliman). Moe se dogoditi da jedan
i drugi pogrijei, svjesno ili nesvjesno poini neki grijeh; Oprosti
im onako isto kao to bi elio da i tebi Bog oprosti Ti si njihov
starjeina. Ne zaboravi da i ti ima svog starjeinu. A svemogui je
Bog opet gospodar i tvog starjeine.
.

r~'1';:i ~)'~
(;':"r~~.r-.i~r;"rf.,
~ll:; "("~
~~I:;LO:) ~~ ~~!IJ
,

. ::

, "

,.

,....

.. "

..

. .J:

...::

JI.,;!I ("_~:~.k';~
~_~\I~.!..U

';;~l

~~ :;~,;;~~'r-~\~~~II

:; ~ll

...

.f

':ll ~\)

..,..,

, ("~

>

..

-::;

",,,,

j':"C ,\; ~~~ )~~

'"

........"...

l.I,JJM;.dl~t.U

..

,.

l.~ .~\.4_~

,r: '

rf._\;

~::'.:"1'~ J';, :;~ I '("~ ~.iJ

:.r~ .:iiI ~~ wl ~Q; J ~7 ~ill ~
~

.~~:;~;J") '~I

"

..

:;~)

,-''''

.~

.~

,.-

Cinjenica je da su ljudi pripadali i da i sada pripadaju raznim

uvjerenjima, da izmeu njih postoje ideoloka neslaganja. Nikada'
ljudi nisu niti e, a niti mogu jednako misliti. Ne bi to bilo ni
poeljno, a niti bi bilo korisno. Progres i nije nita drugo nego
posljedica sukoba suprotnih gledanja.
Ali je isto tako injenica, da svi ljudi pripadaju jednoj ljudskoj zajednici i da svi moraju podjednako uivati osnovna prava
i biti izjednaeni u tim pravima. Nema niti smije biti ljudi sa nekakvim privdlegijama osim privilegije koju nosi u sebi vlastita vrijedruostovjeka.
Vlastita vrijednost jeste jedino mjerilo i iskljuivi kriterij kroz
koji Islam gleda na -ljude. Time se rukovodio i balif'a Alija kada
je pisao onu direktivu svome' namjesniku Maliku Ibnul Marisu.
To je i nita drugo imao u vidu i velikihaHfa Harun El-Raid kada

454
je kraninu Jovanu Masuji povjerio prosvjetu u svom carstvu.
Teko je nabrojiti sve krane koji su zahvaljujui ovakvom
islamskom gledanju zauzimadi vrlo visoke poloaje na dvorovima
halifa. Izmeu ostalih spomenimo jo: ore Bahitu litni lijenik
halife Mensura, Isa Sehlata astronom, Nohbat, Teufil Toma astronom kod halife Mehdije, Jovan kojem je Memun povjerio slubu
prevoenja stranih djela iz medicine i filozofije, Selmuje lini
lijenik hialife Mutesima, Hunjen poznati prevodilac Aristotelovih
djela u doba halife Muteveki1a, Matija Ibni Junus, Kosta Balebeki
itd. Sve su to' imena uenjraka krana koji su uivali veliki ugled
i vane poloaje na dvorovima halifa iako su se drali i ivjeli po
propisima kranske religije.
I mi Bosansko-hercegovaki 'muslimani, odnosno muslimani .
Federativne Narodne Republike Jugoslavije moemo biti ponosni
to smo u toku svoje povjesti pruili bezbroj dokaza o svom ispravnom stavu u pitanju meuljudskih odnosa i bratske sloge sa
naom braom drugih vjera. Ml emo ovdje navesti samo najmarkantnije povijesne sluajeve, gdje je bratska solidarnost, sloga i
bratstvo dolo do punog izraaja .
. Mi ivimo preko 500 godina u ovim krajevima izmijeani
negdje sa naom braom pravoslavne, a negdje katolike vjere,
a negdje opet i sa jednim i sa drugim. Ne moemo rei, da nije
bilo pojedinaca i na jednoj i na drugoj strani koji su svojim neod. govornim postupcima pokuali da pomute dobre bratske odnose.
Meutim, iroke muslimanske mase i njeni pravi predstavnici
uvijek su teili ka uspostavljanju to boljih, to prasnijih odnosa
sa ostalom braom i naim sugraanima. Takvih tenji nije manjkalo ni onda kada je Islam u ovim krajevima bio u pUIlJO~ svojoj
snazi i kada je potpuno dominirao i imao punu vlast u svojim
rukama.
U svom govoru prilikom sveanosti ustolienja Njegove Svetosti Patrijarha srpskog gospodina Germana u Pekoj patrijariji 29 maja 1960 godine Reis-ul-ulema Hadi Sulejman ef. Kemura podvukao je da su u tekim vremenima po srpski narod
puteve bratstva utirald u naim krajevima mnogi nai plemeniti
preci, a meu njima i braa Sokolovii. Pod uticajem Mehmed
pae Sokolovia,"ije nam je porijeklo. poznato, a koji je doao
do najvieg poloaja u otomanske] upravi, obnovljena je Peka
patrijarija u koju je doao za patrijarha njegov brat Makarije.
U obnovljenoj Pekoj patrijariji prvi patrijarsi bili su, kako je
poznato, u srodstvu sa nai[viim predstavnicima tadanje turske
vlasti. Ti rodbinski odnosi doprinjeli su da su dobri odnosi crkve
sa turskom vlasti ostali sve do kraja 16 stoljea.
Poznato nam je, da obnovljena Srpska crkva nije bila samo
vjerska nego u izvjesnom smislu politika organizacija srpskog
naroda. Ona je 'kroz istoriju odigrala vanu ulogu li okupljanju
srpskog naroda. Preuzimajui ulogu politikog predstavnika, ona
je snano djelovala na ouvanje duhovnog jedinstva' naroda.
Nije manje znaajan na polju trasiranja puta ka bratstvu
izmeu muslimana i. krana pokret vidlnskog pobunjenika PasL

mandi Osmana. Naime, krajem 18 stoljea (1790) Osman Pasmandi rodom iz Bosne (Tuzla) ustao je sa parolom sloboda i
bratstvo protiv turske uprave i prigrabio sebi vlast uvidinskom
paalu:ku. Imao je svoju vrlo jaku vojsku i u neku ruku Sa;mIOstalnu dravu. U njegovoj vojsci bio je veliki broj krana. oni
su bili potpuno ravnopravni i jednako tretirani kao muslimani.
Stojan Novakovi, plotvrujuisve to, veli ZJa Pasmandia, da u
vjeri nije bio fanatik kao to se na vjeru u vojsci njegovoj nije
gledale. I ostali istoriari i izvori istiu ovu, za ono vreme vrlo
markantnu karakteristiku Pasmandieva pokreta, koja se provlai kao osnovna misao kroz sva njegova djelovanja cijelo vrijeme
njegove vladavine. Jedan francuski konzulski izvjetaj spominje
pravoslavnog vladiku meu rijetkim saradnicima i povjerenicima
Pasmandia. Drugi jedan francuski putnik naroito pominje kako
je Pasmandi bio raspoloen preme pravoslavnim ti kako govori da
ih izjednai sa, muslimandma. Novakovi dalje veli: Bazerdan (neka vrsta ministra finansija) bio mu je Nedeljko Popovi - Srbin
pravoslavne vjere. Prilikom napada na Beogradski paaluk glavni
komandant Pasmandieve vojske izdao je, kako navodi Mile Vukovi u knjizi Karaora, strana 189,. srpskoj raji OV1aJj
proglas Ne
bojte se, raj o, mi Srbima neemo nita, ve se zbog vas i bijemo,
Mi smo dol'i, da istjeramo samo jabandije (Osmamlije) i vama e
biJtibolje s nama nego sa jabandijama. Mi smo se ovdje i rodili pa
:s vama emo i ivjeti i pomrijeti.
I naa najnovija povijest obiluje vrlo znaajnim manifestacijama bratske solidaronsti i dobrih susjedskih odnosa prema pripadnicima drugih vjeroispovijesti. Muslimani su znali da u najteim asovima, uasovima subonosnih svjetskih zbivanja uz veliki
rizik stupe na stranu svoje brae - ovog puta Srba pravoslavne
vjere i uzmu ih u zatitu Muslimani su - istie u svojoj nastupnoj
besjedi prilikom ustolienja Reis-ul-ulema Hadi Sulejman ef.
Kemura _ jo 1941 godine i u toku okupacije u doba najveeg terora mrskog okupatora i njegovih sluga dizali javno svoje glasove
u poznatim rezoluzijama protiv pokolja nad mirnim !raanima bra":
~e pravoslavne vjeroispovjesti ti jevreja. U tim najteim danima
progovorila je _uzavrela krv energino traei da se prestane sa
zloinima i ubijanjem mirnog stanovnitva.
Sest poznatih rezolucijac sarajevska, mostarska,. banjaluka,
tuzlanska, bijeljinska i prijedorska pretstavljaju danas, zaista, najjai historijski dokumenat o Jcuranom, asnom i humanom stavu
bosansko-hercegovakih muslimana.
U asu najveih pokolja i ubijanja progovorila je uzavrela, ali
"bratska krv; uo se glas muslimana, uo se njihov najotriji protest protiv ubijanja naih sugraana i nae brae.
I Ovakav stav i ovakva pravilna orijentacija bosansko-hercegavakim muslimandma bila je vrlo vaan doprinos u pobjedi ideje
bratstva i jedinstva naih naroda.
Islamska vjerska zajednica na elu sa Reis-ul-ulemom Hadi
Sulejman ef. Kemurom i danas u uslovima nae nove stvarnosti, a
u duhu islamskog uenja VIOdipolitiku iroke ,koegzistencije i nao

456
'stoji svim silama, da to vise produbi nae 'bratske i prijateljske
odnose sa drugim vjerskim zajednicama. Mi vrsto vjerujemo i nepokolebljivo stojimo na stanovitu da su dobri interkonfesixmalni
odnosi osnovni uslov ne samo za bri i bolji ekonomski i drutveni
razvoj nae zemlje, nego i za normalniji razvoj vjerskog ivota.
Reis-ul-ulema Hadi Sulejman ef. Kemura 'koristi svaku priliku da.
objasni smisao i -potrebu ovakve politike. Mi ve ubiremo plodove
ovakvog nastojanja. Na naim vjerskim sveanostima, naroito prilikom otvaranja novih damija gotovo svagdje prisustvuju predstavnici-sveenici - -drugih vjeroispovijesti kao i vei broj njihovih vjernika, tako da su te sveanosti ujedno i manifestacije bratske
sloge i ljubavi.
Ovakva politika nailazi na vrlo jaku podrku muslimanskih,
masa. Treba samo prisustvovati, jednoj takvoj sveanosti, pa da se
vidi sa kakvim oduevljenjem i aplauzom pozdravljaju nae mu.slirnanske mase nastup pravoslavnog i katolikog sveenika na tim
sveanostima.
Na drugom mjestu naeg lista donosimo pjesmicu narodnog
pjesnika, seljaka iz kol'ice Tuzle, o bratstvu, iz koje se najbolje vidi kako na obian musliman, ovjek iz naroda, reagira na naa
nastojanja na polju produbljivanja bratskih odnosa. Pomenuta
pjesma je i bila povod za ovaj napis.

L;I J . .h~;~,:)U
I JL Jt\ (.>1" ~;J::;)t t6~a>\;) J ..r\:11;,:)\
.jI r)t";;)l10):'
~l;)t t\ oja>..:-;\5'bI; . .:,)t,oJ .:,l;)t" Lr -fUI u;:: L. (.>1" ~; J:':; ;~ _I\ ;l-:~JI.

JA 1:1I if- J

~I\
~)JJ"o

.jJl:1\J --,,;)_:11(.>k J ~;\J.,at\J ;,:)} I (.>1" i-'~:;~)t_,al\-"

..:-:1)'.jI J ~,:)UIJLJI\ \,.1.Q~ .jJ..t:~~:,. 0':)\"-11

.j;S::::'

.jI \'a>,:)I;:1
(.>1" ;),:)\; x~ 1_&;1;
u~-11

J <f~UIJ Jf=lJI

. ~;:~;:~~I\
0':)1
-11 u" 0~1\

~lJ,.j~:;

Lia>J .):.~ J ~:
~:;lf=:l1

J - )t~..t;;~\

:'::__ 1 ~

) ,:)
J_....('"6:;:: .j .J~~

,J J -

r5'I;:;1 ~I ..t:"t<:',.jI.j1

4.:\:$"'

J ~:;~~\:..
.l.::tAt
CJ:I\ <l;:tly.~

L.

J ~\~..:-,a.;

.j,.,s::::1\

.j I J J~; J '-:"'
-""-~ Jr\"; I ~~l:;"J
\ J.\yJ ~

oI:.....
1..;1J . i:l::t\ J )'""\::11
J )l::1\ ol:"" <f;:1 <f.i~\

~I ..rlll l_&~\
~ :('"~)~tl

..t:;:~;J,:)~:ll

~IJ.J~, dl~':JI

~>UI

C,.,.::I\,

~La.EIJ ..d_:lIJ.0J1..:lIJ

\.,;k ..:1J\.~; J ~.J"':'('"),L:l..~~J~~:\J.f~u"

~L:~

457

dl<>-~\l1 0-"k:JI ~

Sl:; ~ '-:-'J.-~ JI'LS..r,"-:JIC~:JI rL;;1

J.;

~b

,)

0-"k:1\ ~ . .:...l.<>-~<>-lJ
:{:::kJl ;l::::o:1\
j'ol:~ J~I 0" J<1>LSit\

.,,1}\l1 ..:,l:1 J<1>

~L:~'}I
JJ<>-::O:"
~ ~4::;'1..::),,:-:1

:(~>-

J..l".. r&:"

..:,L

...l:>-I~
J5

0~ r&.,a,,! :{::!Y-~

ril+;l.1 ~<1>
~~"!

<\._:..7l....I-..:...;l5'
~'Ul..bi y4:;;.\I ~ 4_~J 4;l_"..1..:,l5'~u::::"..1l.. bl; ~4::;'1 r..>l.~<l,l:~
\

. 4;:;'1 r..>l.~
~ 4~; r..>k
0--k:l1

<.fl_....l J~ p~:;.:{~l+-~":'J~J~~:{;:..)\..,-\l1i".'...r~JI .::---".. <.fti I :(;l5' ..:,1

tJ;~\l1

UJ-...) 0;:!...(;) 'LSJ~:Jl!'il r&:;:~l+-::; J.,a;:J

Cb}\ :{~~"..rY..l<1>L~JI
JtI
. ',-:-,I}

u"

r~\ ~ r~'}

4=:k;.

Fl5'

r<1>~I}10:: J}

. ...("..1)
r5'\:1 ..:,1~ ...("..I~
r~:)":'1

<.fU\ l&~1: Jl; ..::..~>,

'J.,a; )...>-1r..>l.~~!:J
.

J ..:,#~rL

.s , . ..:,~~I}I

~ J;_?oJl

.k)~ . Jl.~t I J

~ ~J~~ 0-" r&t

J I~~ r-&;}

r<1>~.l~)
0;::

":'J9jl. '.,;15'U .j;:):;, J5' ;~JI

~J 'Cl l.\ : ..:,l~:,o

r&;l; . r&l.~

J): ~.Jl."tI

.
~ oJ~~

U"

'-.

'7"':5'

n..c,1\0-" ~!J:~J\
')r.-- LSI.t ~

j';; ~ JI} I

r&t

~ I ~::k~l.":' I ISO j; ~ '7"';' LSili

":'J;}.tl~::;l".'. LSit\; ~,;~:.;tI :(;)~:l1 0" b~:;1

l;:;:)1

I r::.w -

J~"~~,o

0-" JJ; ~I~ ~;J; ~::l.~;'':J1

oi); l..0::! ~ l&:;::..:,)l;,) ~ .~~ ':JI<.fUI

U"l~ ...1r..>k~l;1\ ~;:_I\

o.i.t.

';0) J~rl..':JI

~ ...\<>-.J
I
r&~~ I r..>l.~

l; . 4".."';,0

.~'}~

rJ::tl l:.ra~

J"-

I ~( ~l~}J LSI) r&t :{:::o:1\

~ :{...
"..} I ~:l.; ) ..:,I~ st

~t ):12; l.1~ J....tI I

1.~
l; .lk_~JI
~;

:J ~ ~:I

~ 4::l.~Jl.;; ~\ r..>l.,o ~:il ;l;~ ...(,.!":'~J.~I}I .l~l.;.JI ..:,\5'

~ V.,o l,,:": r&::l.~0;~>:":; \' ~ r&: ~bJ

J
J

~.11

:..raA J~'o':J) u::""r..>._~:tl ):':'\'I ':').::o:t\ u:1 ~tl . JI ..:~ ~I

{"&: .

r..>-:;~ -r..>l.~r..><>--~"t,}
~ <y~~ r..>l.~
lS: ) t u-::J~ . r5'~:; I -ui I ...\:~
. LSJ~:ll:'il

r-&JL~\

;),:::.?

l&l.,a.;~ <.fl:~\l1 ~ r .':J1JI r)\ ...'}\);;

y--"" ':J :J ~

'} :{;I...L,d1~

.s

:a.l". ;)S::=; J

:{~l:'.o~

J .'l:;

U~~';).,a".. t'\'1 J)I

J ~:{:;~~r'\\1

;"'\::0::11
":'~'}}I

..:,1r;:1.....J~ LS':J0>:"-:' '} ~..J""=':ftJ\

:{;j:ll

458

~JIJ
,

(>J__

J"l:tI 4;\s'~~,J.l..:lIJ
,o

~WI oy}tl

t:.:)L-; t.i; ti~-'" J

i.1p liA>

o~l....
pl\

04,.1 1\

ti~'"

i~,.-!.Sj

ls:' - r)L..)t1&J

Jf! wyJ~-11

!.Sr:- ~

L il~A}t1.j,t>)!I.:rJ

~ w}..~ l!1::""JIJ wL:lkll J wU:;1wl),1. ~ ljf!~:,..I JlI o)fi~1

t.~IIJ

W'

0iA>wJ)' ~~:; oy-~S"

4l~AI~;)L..~y"

4.::;ljl4:1l..11
~),..JI.1:~Icl...)~IIJ<l:"".r.t\
J..1--- "'! rl;

,A;::I.r .

bY.':

o~

~I;I}

0A

0: .L-11.L, ).1,01.1;
J J:;I\ J '7'::j:11J ,,\~.,o}tl0. ~..,..atlJl.t>1
o

.jU:;1 0A~;:; ,>~lk':"I)\} E\~!J)J"<l::)~J l:;:I<l;:;:!J

1)'}~;~J)I::""YJ

J~I J -:--:i..::1\
L~ ....0" Cl::--}tlJ 4:._?-;UAl.... 0::-)'~;)}t1 4l.l....~:-11 ~IJ.;:::t1
o ~

..,..ally=: ~~~:~

'\

~~J};J,o

l.:.l!.1~..A4;::l~1I41J..ill
.I)JII t.r~).jl :~)l:t\

J".t)K:A oyl ~~:..;IJ

o

~1!

4:-f~;)}t1 ~~)k}I"~

.n;1.11
oJ,t>
0'" ~;:;k~11~":. .JI o"...L.:ll
.jJ);1\

L""\;: ..... IiI

.j')'

4.::;l~
1
\:UJ.lll -I)J
o

~~II

J ~....
l:....~

r-? ~!

,>;\s' JlI.

J ...
:.)~I\ .:r J

- <l:....~1
-1~1.:rr J-

JI). 0"l..11
.: f: J \s'.r!~
o

ljfl ..:..:1)'
~-)'~J~):;I~-::~lI .JIl:k;.}t ~IJ

4!1)1I;{1,a.1 W\s'l,.U

Jl.t>1JI "J';; ~'>;

&~t.t:b

.j1:. \,S!..,..atl
~I,

.j1.:.0'" ~_)'~;)}tl L::s::JI

t.r~) ~

Javui Mustafa, imam

Hutba

alkoholu

o-,z"'''t''' ~\I.~
iII Jr 4r ~)

; hazardnimigrama

r'}j'}l J ~Lai \II J ~I

.)J..II"'lyJ
~~fllil ~

. ~"JZ ,JC1..l

vjernici!
Zaista je opijanje vinom, igranje hazardnim igrama, klanjanje kipovima i gatanje (proricanje budunosti i kazivanje sree) posao irabota
laTala, ejtana-sotone, pa se toga proite, nebi li bili spaeni (Kur'an).

\lTlo

Dl'a~a
brao!
Gornji ajet - odlomak - iz Kur'ani a. . upozorara nas na etiri
rune osobine koje kod ljudi mogu da postoje. Te osobine su rune

459
radi toga, to je to djelo prokletog avola - ejtana, a ejtan vodi ovjeka
na nesretan put, vodi ga u zlo i u propast.
Od navedena etiri runa djela:
Prvo je - opijanje alkoholom. Muhamed a. s. u jednom hadisi erifu
je rekao: ~, WI i-) ~~;,Jl Vino je majka svih zala. Kod nas u praksi
ljudi piju razna alkoholna pia. Vino, rakiju, konjak, rumi i pivo.
Sva su ova pia zabranjena, jer je Muhamed, a. s. u jednom hadisi erifu
rekao: ~\;

,Jf).."-.:

-'

Jr

Sve to opija zabranjeno je

Ima dosta vjerskih odredaba koje kude onoga koji se opija alkoholnim
piima, pa mi nije mogue sve to nabrojati u jeanom predavanju. Mislim da nije ni potrebno da to nabrajam. Ko vjeruje u Kur'ani a. . dosta
mu je ono to sam ve spomenuo. Ono dobro kae na narod: .Ko misli
taj ne pije, a ko pije taj ne misli.
Dok trijezan ovjek po noi mirno spava, dotle pijanica u raspoloenju alkohola sputano sanja o nekim zanosima, koji e mu toboe
neku sreu donijeti. Ali umjesto oekivane. sree, alkohol pijanici donosi
nesreu, donosi mu razoarenje, bijedu, sramotu, siromatvo, bolest i
odgovornost pred Bogom i zakonom, odgovornost pred ljudskom zajednicom i strahovitu optubu njegove porodice koja ga proklinje to im
upropauje njihovu budunost i njihovo zdravlje i ivot.
Pijanice se zavaravaju da je uivanje alkohola jedina zemaljska razonoda, pa se stoga alkoholu posve odaju i nisu m,oni da sagledaju
velike tete od opijanja. Nije rijedak sluaj da se svaki nesretan dogaaj
na ulici, na prelu, pa i po vjerskim skupovima, odigra pod uticajem alkohola. Kolika je nesrea u alkoholu vidi se i po tome, to Islam zabranjuje nesamo one koji se opijaju, nego i one koji pomau takav postupak.
Proklinju se i oni koji alkohol proizvode, prodaju i umnoavaju. Nije
rijedak sluaj da mnogim ljudima ljekar zabrani da piju alkohol, ali
nema ni jednog sluaja da je nekom ljekar preporuio; aa pije alkohol.
Drugo, alkoholu slino, runo djelo i navika jesu hazardne igre. To je
svako igranje u novac, kockanje i uludo troenje svoga imetka. Ima i
kod nas sluajeva, pa se uje da je neko prodao kravu ili volove, ili
digao zajam, pa novac i ekove prokockao. To urade i stariji ljudi koji
su djedovi, a njihova porodica muku m'ui dok zaradi opskrbu. Iz ovakvih igara se takoe esto puta rodi svaa pa i tua. Ovakvi prestupnici
se po zakonu nemilosrdno progone, kanjavaju i pozivaju na odgovornost.
Moete se zamisliti kakav izgleda jedan igra kada izgubi par hiljada.
Krv mu navre u glavu, ui mu se crvene, ne moe ni da spava. Njegova
djeca i ena ga proklinju, ali tiho aputaju, jer ko bi bio taj da mu se
glasno i otvoreno suprostavi. No nije smiren ni onaj koji je taj novac
dobio, I on je uzbuen. Spopala ga radost koju je na nepoten i ne dozvoljen nain stekao. Svjestan je da je svoga komiju oalostio, a njegovu
porodicu ucvijelio,
Da je ovo sve ovako, navodim i slijedei odlomak iz Kur'ana:

:'1 j1~~f.L..:1~).r-P

,)..;Jl ~ .L.4~~1
J

. w~ ~\ J.e

_)I.J.." A

ii)..J1 ~

eJ! ~I w~1

~.1.. \"\

460

Sotonima - ejtanima elja je jedina da vam kroz alkohol i kockanje

posije meusobnu mrnju i svau, da ubije u vama bratsku ljubav i osjeaj meusobnog pomaganja. Takoe je ejtanova namjera da vas odvrati
od namaza, od ibadeta, oci potenog rada, od zanata i svega to ljudima
donosi korist. Svemogui Bog poziva i to u naem vlastitom interesu da
se okanimo i alkohola i kockanj a.
Radi toga i ja vas molim da se okanite svega onog to j~ runo, jer
dok se ljudi sami ne poprave, nee im ni Bog dati bolje. ovjek sam
sebi sreu kuje. Srea se postizava radom, tednjom, naukom, zanatom
i' slino, a opijanjem, kockanjem i ljenarenjem dogaa se samo nesrea.
Trea i etvrta runa osobina koje sam napomenuo u poetku ovog
izlaganja, jeste klanjanje kipovima i gatanje. Mi emo svi pomisliti, pa
mi se kipovima ne klanjamo i ne gatarno. Ali ako se malo bolje razmislimo ta to znai, onda emo i sami nadoi na to da slinih greaka ima
i kod nas. Klanjati se po grobljima, turbetima, manastirima i bogomoljama u kojima muslimani ne klanjaju, sve je to za nas nedozvoljeno.
Neka se u bogomoljama drugih vjera klanjaju pripacinici tih vjera.
Gatanje je i kod nas razvijeno i uvrijeeno. Jedni to ine gledajui
u fildan popijene kafe, karte, i grah. Drugi se kupaju omahom koju
su nakupili na urevaan oko starih mlinova ili se kupaju kiom koja
je nakupljena na neki odreeni dan u godini.
Slino gatanju je i gledanje u kitab i zapisivanje, a to ine neki nadrihode, pa time sramote potene imarne.
Ima dosta dokaza i, za ovo da je muslimanima zabranjeno, ali to
mnogi ne znaju, niti hoe da znaju. Prema jednom hadisi-erifu, Muhamed a. s. je strogo osudio one koji idu gataru i vjeruju u ono to on
kazuje i lae. Takvi ljudi ne vjeruju u ono to je preko Muhameda a. s.
objavljeno, Stoga je potrebno na svakom mjestu zagovarati i trezvenost,
kuditi alkohol, kuditi kockanje, gatanje i ogledanje. To je borba koja
je sveta dunost svakog ovjeka. Ne smijemo biti hladnokrvni prem.!=l
onima koji svu svoju zaradu popiju -li rakiji ili potroe u kockanju.
Svaki imam najbolje poznaje prilike u svome dematu, pa neka
prilikom hutbi, mubarek dana L na svakom mjestu gdje je to mogue
pomogne onima koji ele da se. okane kako alkohola i kockanja, tako
isto i gatanja, ogledanja i zapisivanja. Umjesto toga neka zagovara. nauku, vjersku obuku, kolu, zanat, dobar rad oko obrade zemlje i poten
rau u kancelariji.
U radu je spas, pa ako elimo poboljati standard' svoga ivota, tre- .
bamo se trgnuti iz naviknutih zabluda, a prionuti na rad, pa e nas onda.
u tome i dragi Bog pomoi.'
,

461

PROSLAVA UMAGREBU
U dnevniku Osloboenje broj 4475 od 30 oktobra o. g. objavljen je
lanak Proslava u Maroku, ikoga je napisao profesor Fflozofskog fakulteta
u 'Saeajevu dr.:' Midhat Begi, koji je kao delegat Sarajevskog univerziteta
prisustvovao proslavi hiHjadustogvdinjice osnivanja islamskog univerziteta
-Karevijjin u Maroku, pa, obzirom na aktuelnost tretie-ane materije, navedeni
lanak prenosimo u cljei()isti.
BILJADU STO GODINA JEARAPSKICOV,roK
VIDENJE .SVIJETA

ISPISIVAO SVOJE

Sve je bilo iznenadno i iznenaujue na tom putu u Maroko, na proslavu

I.I00-godinjice univerziteta Karaujin - u Fezu. Let avionom od Beograda,
preko Par-iza, do Rabata - prijesto nice Maroka, bio je neizbjean: da se
-stigne na vrtfeme isa manje tekoa. Ali taj let preko Sredozemlja, '" kontinenta na kontinent, bio je, kao priprema, i potreban da se .1J:rela:z
jzi ~Iednog:
svijeta u drugi doivi kao brfsani prostor, komad zvjezdanog neha kO,j!m Ile,
dijeile i spajaju isti i apstraktni predjeli duha. Let u vremenu koliko i
prostoru, premjetaj duha koliko i preobraaj ula, Nikakva dublja duhovna
priprema za proslavu jedanaest stoljea arapske civilizacije nije mogla biti
od nekoliko sati ravnomjernog uma motora IDJ, 6.000 m iznad Gibraltara.
A kad je sputanje' poelo, zaokreti avionskih krtla .nad atlantskom obalom,
kraj Rabata, iscrtav'ali su se kao pokreti estara nad bijelim plohama. Ukazao
se bijeli svijet;' s bjelinom koja, reklo bi' se, .ne dolazi sa zemlje ve. pljuti
tili. neba:' bijeli
prostori ulica. i terasa, bijele kue, bijela istota. ovjeka,
Hiljadu sto godina na toj bjeliiili je arapski ovjek ispisivao sy'oje vienje
svijeta.
Jo i prije silaska na aerodrom pomaklt smo svoje asovnike za sat
unaznad. Ustvari je to bio dobitak Za tav sat u trajanju dana. Shvatiti tu
promjenu', njen simbolian smisao - to je za mene bio vor zagonetke kojim)
~e v~zan pojam c i v P i.z aci j a,
(
Jer ustvari to je ono to je hiljadugodinjica Karaufina sadravala: za\Iubina dviju ena, sestara koje su zavietale svoje imanje za. oS\:uvanje"
jednog od najstarijih 'sveuilita' u svijetu, Karaujin u Fezu nije samo jedan'
od najznaajnijih arapsko-Islamskfh 'wiiverziteta nego i jedan' Simbol stalnosti
i kontinuiteta arapske kulture. Aii t.()~
svega ovjek' postaje svjestan dublje
tek kad proe .Marokom kao to smo mi proli: od Rabata autobusom na sje-'
vero Tangera,i Debelu-Tartka iz koga se iaurto evropski Gibraltar, pa na
jJlgoistok do nekadanje prestonlce Meknesa, pre~o divnih gradia Tetua.mi
i Sauena. Preko nekadanjih graninih teritorija panskog i francuskog protektorata koje dananja slobodna marokanska drava isti od tragova izvanjskog, nanosa. Jer stoljee trpIje,nja moglo je' izmijeniti li ozljediti' pejsa, a~~
ne i naeti duu ovjeka: svaki od tih 'gradova je najprije, u samoj- 'sri GlVojoj,
ostao i sauvao se kao med f n a: zidom opasan stari grad, labirint sekaka].
stepenica, hodnika: mostova, kojima. 'se taj svijet spleo u jedan jedini zamah;
odbrane i esamestaljenja.: JedinJstvena Odbrana: pomou zaustavljenog vremena, svijeu o svojim esobenostlma i sopstvenimbogatstvima.
Ta svijest -'
danas svestrano ispoljena - uzrok je, vjerujem, da je ostavljena zgrada carinarnice na granici dvaju nekadanjih protektorata, .'prazna i suvina. Jer
jedna' zemlja, jedna dua - a ,tu pretrgnuta bila.. '!:u; pred tom suvlnom
grotesknom eartnarnicom u koju danas ulijeu slijepi mievi lijei -se ozlijeena dua naroda. Lijei se i pjesmom andaluskom koju je arapski narod
odnio neko u SpanUu i otuda vratio ostavivi tamo, Granadu. Kordovu i
Alhambru. Tu pjesmu i muziku sluali smo unutar .svoova kua' od kojih jt;
svaka za sebe svjedok samomklosti magrebskog 'stvaralakog gen.ja- svaka
za sebe mala Alhambra. '
'
Jer Maroko, to je -Magreb - krajnji zapadni izdanak arapskog svi(jeta.
i moda najistiji razvojni izraz jedne veljke civilizacije koja je jednom nekad
zapljusnula s jup Evropu u mraku srednjevjekovlja, zapJjusnula najviom
kulturom. ,I otuda se povukla, g~ena
ognjem i maem, pora.ena, pred, veom
.( -

Glualk

V, I. S

462
materijalnom silom, kao svojevremeno helenska pred rimskom. Ali i nekom
udnom zakonitou nadmoi duu samog progonioca obiljeila svojom arabeskom i svojom muzikom, Magreb -' sjeverozapadni komad afrikog kontinenta izmeu Sredozemlja i Atlantika: mogoh zamisliti - naalost, zbog nepoznavanja arapskog jezika samo zamisliti - kakav osjeaj sopstvenog duhovnog integriteta je morao ovdje obuzeti svakog pronicljivog delegata ~
proslavu iz istonih arapskih zemalja. Proslava je ustvari bila njemu okrenuta, njemu govorila u prvom redu, i ta me se samosvijest duboko dojmila.
Sjeverna Afrika kao jedinstvena knjiga rastvara se pred nama, pisana arobnim slovima, s desna na lijevo, sva rukopisana, Kakva potresna simbolika
tog nijemog odgovora na pitanja o prednostima, kakva ponosna tenja osamo.ataljenja i ravnopravnog razgovora!
Centralni dogaaj prosfave Karaujina u Fezu bila je posjeta bibliotec.
tog arapskog uDiverziteta, 10 oktobra .Iz modernih hotela u koje su bile smjetene delegacije arapskih, afrikih, azijskih i evropskih zemalja i univerzfteta,
otili smo autobusom, obiavi zidove grada, do vrata Bab Ftuh odakle je
povorka - na elu sa samim vladarem zemlje, - sila niz Medinu, kroz ulini
splet grada, naikan zastavama, provreo oduevljenjem i pozdravima graana
Feza, djece, ena, mukaraca. Cilj je bio velianstvena zgrada Karaujina i u
njoj biblioteka: luminoznim miniJja.turama ispisana nepregledna izloba knjiga
- hiljadugoinja retrospekcija arapskog duhovnog ivota. Jedan od o~zatora proslave, Abel Hadi Tazi, .ovjek visoko2" estetskog obrazovanja, proveo nas je kroz upravo fantastine' prostorije Karaujina, zdanja koje mi 5e\
uinilo isto onako sloeno i beskonano kao i svaka medina:svijet koji se
beskonanlm nizom stubova i ~upola, kruno uobliava, natjeui se u dimen-'
rJijama, bogatstvu i originalnosti sa prvim arhitektonskim spomenicima svijeta.
Poznavalac zakona u arhitektonskim proporcijama, Tazi je na arapskom tumaio graevinsku zamisao Karaujina, naglaavajui da je raspored svodova I
zamisao ornamenfike zasnovana na slici prirodnIih pojava, kao tvorevine prirode u stalaktitskim peinama. U mojim oima je to bio princip nerazruenog'
oslona na dubine i bogatstva, arapskog tla, neotuiv izraz spajanja zemlje i
ovjeka.
.Sve je dakle bilo upueno arapskom ovjeku. I proslava u uem smislu
rjei kao i sam program putovanja.. Ustvari II sri te kulture prliroda je uvijelil.
potovana, uvijek 'prisutna: raskonost 11 ornamentici i grandlioznost u razmiierama, sve je to samo svojevrsno viena priroda. Nigdje kao u ovim graevinama nisam osjetio prirodnost um,Jetnikog sli.mbolizma. Simbolima je araplikom ovjeku zainjena i sama zemlja.. Kad smo proli beskonane prostore
ispaa i oranica, od Meknesa prema Fezu, nailazili smo na drugi pojas obronaka Atlasa i na liivr.dama Ifrana gledali viteku igru konjanika zvalnu
fan taz i j a i ples. djevojaka, sluali andalusku muziku kraja. Zatim su
dole kedrove ume na planinskim obroncima. Mi smo se najee ustav1jaU
na vodama, izvorima, jezerima ! potocima.
Nekome je moda bilo i udnovato - to hodaae vodama. Pokuavao
sam da kaem neto u znak tumaenja naim zapadno-evropskim saputnicima.
Jedan Prijatelj iz Tunisa objasnio mi je naziv izvora. iz koga smo pili akama.
Na arapskom ime je oznaavalo spoj rijei:
o k o i vj e a, simbolina
slika vrela i umovitog nadbrenog luka iznad njega. Neka vrela su bila samo
osvjena, druga ljekovita. Cinilo mi se samo da je ta voda za goste iz Sudana,
drukije grgoljila nego za one, iz predjela evropskih Alpa. (Jesto je to poetimanje vode bilo dirljiv() naivno; ja sam se samo sjeao G. Balara, velikog;
tumaa poezije psihoanartzom. snova gdje .Je upravo voa jedan od simbola
ivota, jednako bitna za- pjesnika kao i pustinjskog ovjeka. A eto ipak, i e.
1glad, i sonvi, sve nas razdvaja stoljetnim navtikama. U Jednom trenutku sam
pomislio kako je malo potrebno Jia sporazumijeva~,_,a
to malo je esto
provalija. Provalije, nije mogla. stvoriti kultura, ve njena vjena i moda
netspravljiva zloupotreba.
'
r
. , Na manifestaciji u uem smislu, rijei gdje su drali referate ljuJi
Maroka i drugih araplSikih zemalja o d~hovn9m znaenju i zraenju Karau.itna,
delegati. su svi uglavnom ~alaz~i.zajednikl.jezik
prizn~nja i pohvala: ali je
to. zajenik9 bilo neizbjeno esto , U, ap~tr~kc~jam3;_}er oig~edno je da .
arapska kultura u budunost! ostati i graditi se dalje na. svojim izvornim'ira-

i'

463
icijama. Zato sam potovao sve te pozdrave, dolazili oni od moskovskog ili
~d oksfordskog univerziteta. Uostalom ve su sada vi.ljivi temelji za proi-,
renje obima i pojma kara.ujinskog univerziteta kako bi bio ne samo .zatita.cluha nego i poluga savremenog kretanja i narodnog ivota.. Ali sam elio da
preem granicu apstraktnog sporazumijevanja: jer i najoprenija. miljenja
pomiruju se na izvjesnim filozofskim razdaljinama.. Imao sam mnogo da ka.:em. Zato sam se moda i zadovoljio time da predam povelju sarajevskog
univerziteta i uz svoje slabo poznavanje arapskog pisma, da izgovorim te~
povelje na arapskom. Neka i to bude u znaku arapskog simbola.. Poruka jet
1zraavala ideju saradnje i prijateljstva u slobodi. Cini mi se da je tu lakonsku
misao publika osjetila: i cijenU kojom su jo uvijek ponegdje u Africi, pa i
u neposrednom susjedstvu, ta sloboda plaa i perspektivu ,stvaranja u miru i
meusobnog potovanja.. Kad mi je rektor Mohame ,El Fassi stisnuo ruku
poslije itanja - taj nijemi odgovor bio je mem upravo najmili simbol:
-'ienje da se uklone razdaljine i nepovjerenja meu ljudima, i narodima.
Dr Mihat BEGI

-4.-~~;1

,J"lt

(f

Y~~~ ~~

~~

~~:l~~ ';"':"..l. ).J:G:=>.ltl4:-::5"~~ ~)t;.

0~.J.J);t1
4....~ u-!-",1_:t ...At)tl..t..!
-;t~LtI~.fill

J.,; .)I~kll ~j

..::-.-.) .bUI ~} ~)tl

J ~~~

0-<J~:;)ij rj)tl\ ~:tl

~~ll

rtb l:.~

J..t..!
~J

~~AI

o~I..t..:...':J
k....,:ll ~~':JI p'I

'~l!. ~ J.J;t1 J .;lbJ\.:;,s.r ~..l&.Ji

)&1;; .~~t\

~~}tI

~;lb;.J .~

~~I.J

.~

..j.;.JI.J U'rll

:M,. ~4.0~~\

.j..

t.J)

LG:=> rtl..!I ~

"';.J;

~ 4>1r:::i')

4~k~.J

.JJ~:::..)tl ~,,1I ~1..:1I

r:~1 ~I ~'[

::...;..~
;r rtb JI rt~
~!\

~':J~~':JI
,

~.....,bd~~)\
JI ~I)-~0-<.;lk ~r..

~~

J~;)1.J..1l1
~'$'~

';1.J..1l1

~~~

.:-.;'$' : .Ic.-_II 0-<I.;'$' ~~Al\ ~~~~

'-S!.,..tl~}1.)6

..~ J~}I

. 4:'-'....;tI.J~~

J.,k
;I

J a..'$' 4~l.I~;

;;lbtl 0-<J.Jj:t1J7; ~'--' ~~

.~;..t11
J"'~! k~)\~1 ~I

~Af

l:.:i~L.

J::--.J
U.r-;..l9 ~j.o~1ol:.
.
.J~.;:tllj.. ~I~I.)I ~)~I
I

: --? ls::J\'-:'"':'[~:;'I
~;

..jl;.JI 0-<~~:.

t.;1.J4.~1 t:~)l:i ~J""

~A)t.':JI.J~!.,..tl ~1...~1 )6:'10-<..::...~tU"\;

bl~1

.k~}\ 0"

\.i.t. ~J..l~)
,-:-,'$'}I.~\)~

l:b~

.)

0~:'..J;tIt.,.~.)1(

JA)

1.;\J.

JY."!. ) ~ ~\

l"p

)t J~}I .)1J:.i: ~~:J'.I\4:::..t11

r\.J').J ':".r.-jl
0~~\~ ~;

L:t~ lS '-:-')~\J

464

f' ~(5!J)J)JI

J L:F.I

l..-ot>
J 0:;:L:;~
-

l5';,I))JI

-:tt:;

J)1, J-~~ ..:,. J;.1:~ --SilI ~Jl+-':"I\

J)1, J~ J ~kll

J ..r':J I '-;-'J:_,:,,11JI

S ~!~ ,,-;-,);11(+-,c l" CLr' b~:=

.JI

~; .1t~!0:)"

e, G..l_
.~;:;l~
.)JI - (:;_il}

JI

\ l5'0I))JI ~J.1::>l;)J\~ cll~ .1"!J ':"J:':.J ':"I}~.-;

C lk: ..1.1; ) : ..)JI .:.,~ (::~)l;'1 1'7":-"IJ) I )l~1 :;))_,,:::11

(:;!)~lI :tiJ.1I\ rJ:;l\ ~:" J~):; lo.!1

e)~J ef J~~ J

e J) Ja.~:~i~. 0<-"'::'
':"1).1_::-=I~l~!
.k~~~A
.ist>

rl ,,:<-1 J Lot>
),kA

(:::f "::"'\~'
..1" l~~:(

..::..,l"):;'A0,0 .:.,l( cll~ J<-;

J :;x;"",1\ ~)\~l\ cli.:;

uJ--::-=JI

1~.1:;::>-)
.:.,( Cl;.ll-I l.ist>..JI ,,:))\;:"';1 J ~:l/
~($}I

UI

:{

0 )1

0l~~\

(JI) JI --S) --sili) :;l::_:>:.1\l5"IJ;

~j~:>:.l\

:{:;IL;' ~.l.~~l\..::..,lkl_....
JI .).1::>~i" ~)l ...::-=t(:;) ..c:

......-.. L:st>lst>J~k;J lst>J~;

:;l:;!)
I

C~;J

J ~;:,a.1\l~,,)IJ:':.

J u,..:...
-I ~\

1.ist>':"1 ".:;l..J-;" J ,,:;I..;:;+-<);{-<>-:;; 0" ($Jtl!)

'7";l~ 0A

..:-..::;~;(5!) 11J~)\

J "::"'1)">-11
J tl)LJ\

0" /Cldl

(5!~1 rJl..l\
~;.~ : ""J;

l:.....
~J p:;1IJ~~I

J (~....:.,l5"~0~r

.:.,1

~)::;

.l::'i!

:{~Jkl\ ':"));1\

=-11

j:;" J

:;.1,..IJI~.)\;.,:;;15",-;-,i11.:.,1.il;J<-_"

~J..:;~;"JI rJ::II~IJ::>-J:\d; ~I J :{:;Jl;,JI) :;.)i:iI :;x~<-JI ;{:;5")~l\ :;)l~l\ oist>rL,,1l:st>

. L-:;; 'J!j~ll '7"~--=..t\~.G;

~JI (:;~_lJ;)JI (:;~)Jl! C':;H.;; J ~~)::-=l\'7"".:.,1\u-;; ~ll.;; l~
lr;..JIJ ~)J

~;)-~

.~);~,J .l~1..i l~ :;~IJ

t.,-;-,~lly~
~

l:;k"

f'J

J5"

..511 "::"'J::~tI..::..,l;I1,..:-..:>-':;

J:;...}

I ) ~:,,)JI cll:; JI l:..

:...I

J..5"I} I .:;):;;"",11.lr.:>:.l\.J~":; "::"'J;:~JI

cli:; 0,0 :;~I)

l;J)JI"::"'.Loi

~\

;):;~t\

~;)1I0".

~~~L.;}.--s)i

..:..5";~;:,:",,1\(:;;';:ll
,.'
.

rL.\ ~j&:" ~-"I

~;'-';

'7"-

J5" .:{.;tl;.

--S)p; x~';; );:;. J ,-;-,;tl

~~f)~l;:'i
J:;5"1 ~l "::"'.l;t>i
J ~ ..JI ':"J);I\ r)\];
l..-f=

u-I.1;)J.IJI l5'a,.

0.1;&1:st>tS").:; l~:,.~! e-)J

J :;)bll

J rl,JI

)y!

~!f

~;;

f' t):ll

rL.I ~;~J::l\ ~;.111..:..~-il

.)).o!;""J" J ~~J;; :~ !lk .lJ=..a..t1ej)

aJ..l_:':.l~ o;i:; ~ ~~l.)l!\

ji

lf;);1 J ,-;-,Y.J.I

J ):ll; :;~))kA ~l:st>'0" ~_il

\.:<-1 J ~L;:;L.J);}

~;i"

oi 0" 4;:; ..::..,L.)....-?l<-tI :J)) clt~ .lot!

: ,-;,,-5'

f' ~~;..t I :{.;U\

4~

r"'>

465
.:.8Li:,...\

":'...l,..rJt>1f>:).J\ ~

o- :;'::~.J).J'}\.J~.>-,)I\.J

..r--_W\ J ~::~)
..t\ 4..A~t\ ~~:Q
L::;)~)..:-;\)'

~::~}'}\.J

:;'::~),J\ '))\.)\.J ..:.:.,l..Al_~\.).>;.J~I

~l~ JI ;(_:~J.l\":'\)...l~J.>,.. ":':")b ~lf=

o- :;.~::,
~:.J;tI

r.~t.;{l.J...ltl~L.

:;...~

J.J ~~,:..J,;; ~I

JI ":':"IA-'

l6_..J) (.}~.J t.:;':~J.lI

..0::~.J):;J\
:;'~...b:t\J.)l:~t\

.).>~>tl..:....-":'"lJ, ~.J

c.>~l\

l:Jt>L~1~...lJt>..:,l), ......rl;J6s.1 j::~,di 0::~.J r)l.,,'}~~}\

~A

..- .. :4.: ~ti

4;1.J l&:"'...l:Jt>J~

~~)~:,

;...l,. ~"'.JJI :;.::~

~"tI ;l::""lt" (..0)".0 l&::; ~...lJt>~;~~:s::.
.J iLitl

J ...l..~

J::,a;:tl~..r-; .J ~.~\ ;)L~':",.....l,. ).>:)'..ul ~,c.J

d ",:;b~:\ ..00f rtl t~ J ~-'...l:JI ~:~)l1 )6:'1 <.!'l;

.J J;I J.>~,...J...rlJ,'}1 J~~

:~ t l:~l::ll

ri>1)~)

.L:~t\.J J::~4

......;I)~'}I.J ..:.:.,)\,~""tI ..:....:::;11:

JtI ~.>;}I

......;
y'" ~u,.t\ ;;\.,c,_""t\ ..:,1..:....~
l~t\ ~A .J :;.~~
)"t\ ;J,c,,,,,t\ < l:,.

":"':L~

<~

J ":,,,...L;"I

..:...1$ ..:....~:;I

J ~.,:..,.\;
Li ~:.J}

'J ":':"\.rokll.J ..:.:.,Us:::J\

J ..:....
..f~ I'J::~~
..~)""t\

L.>:11.>....r~..ll

oi~

p:;tl

"O

r")

t.lJt>ij\":'I.J ~,.) t~ '::""'7:)' ~I

e-:~

t.~L}\;;.I;

l'~ ,O...l~~tl

J.~::;

...l;:;,:;.,a.;l::l1

.>;:;~\.r~
:t...l~;{lL)

i...l;1

1-;'> ~1-ljJt> ..:,)~

Sili ~:~.J Cl.:; L&; ~,.)~t\ ;;)~;

il):""'}I.J rL.JI

i~

":'...l,.;1..:,10').>! ..:,l) . ;;...l::

~t\ ~~_i~t\:;.~l;l\

J J ..

)..,.h:tI

J ).>)'...lllJLi:;'}I.).J...l,..0...t,;;1J .::-?) ~t.>

J :;.;
U,at I J JAl,,:tl ;;s::.; 17';; ~il-,j\..:....:lfj . :;'::~)I J

J l~~)I

.6;b:;;

0::~.J);tI4...ol~..:,1cl.:::. ":'.J~ ",-I ...)).>~-s'.J\4..A~ 0.0 .J\.,Gy ~.;~ ~

~7" ..:::JI;;I::_:>:t.\.)~~...b:t\..:...~~)\'t

..:,')1t.~;UI

..:...~"":t\.-cll:; p:'" \ ..:....:)'

~1...l1.J ..J.J)l1 l~...l::tl;:;uk ~:-ll

;\.:::>:\1Ll ...I ..:,~: ...l.t;l; ~...l::t~:;.J ~"')j. .6;:"":....l...

5' la;\.J

.,;)11":'

I 4..,0 ~

J J..l..:t\ !r-6;'>

J~:-1i

~jl\

I.>~; ':'~_..r06..JI~.1
JI J::;"
. . ~,
)'>~
jkl:.. J:u-~

J.J J=-- ~~);\

Jl&:1 ...l,,!t.LS'",Lit\...l...
:>:'"...l~-:l~~"A~J\...l::...c:

~;lc

l--

...l:;) .. J..)~:ll

;{l1)1J ;;..l:;..)\ ..:...l;l_-1I :;.nj! JI uA} JII J_:c}t JI ) .) '-;"",.1.:- .l,ati""'!'.J~..:,l)

.

",'

".

; '.

. ~

..

.'

..)). ~J"':"1I J

.,

J~)I'.j:::" ;k~~k
'JI

466

Mehmed Mujezinovi

MtmAMED ENV~RI-EFENDI KADIe KAO EPIGRAFICAR

(17 I 1855 -

21 II 1931)

(Nastavak)

14. Natpis o obnovi damije u Bos. Brodu godine 1327 (1909).Ovaj kronogram se nalazi u Kadievoj Kronici (str. 28, str. 502),.
eakle ga ovdje prenosimo, a iji tekst glasi:

cl....~

o ...ll.:.-..

y.

o~:>.))'. <4.:""".)!

~;

r~ ~ ~~- ~;~ '-:-').)\

oJ.....G:; l,
,-:-,'';'l5...tt.)1r..;"

y. <4.~j.)r

rl.x.:' JL. l5...tt.)1~

!J)~I

l5} )'-':.:>l5:>)t:;~

,-:-,.).t:' .;.......t>)t~ .::.....--;;::..,.~.J">

.) <4.:"""y.

rI..:;1.6...wI
. ~ ~ l>o. 0..l..S:::
~ ~ l5 J.,.\,~~ =-- cl ~
rl:i C::,)l:i l5~.>-'

tI;. 0:'

)4 o~

oJ...L:;.. .::.....;.)l5)jl
~:i\;

r)t-,I jAl

Prevod:
U 'kasabi Bosna Brodu na ovam mjestu,
I ranije je postojala damija koju je sagradio Husein-beg
. A'li' vremen<>'7l'i
.je oronula,
Stradali su joj zidovi i krov se ob ruio.
Bosansko-hercegovaka vlada u~oila je sredstva
I ponovo na ovam mjestu sagradila novu damiju.
=. Env.~ja prilikom dovrenja izree joj potpuni kronogram:
Ovo je graevina pobonih muslimana.
(}odina 1327.

<

Enverija je u istu ovu svrhu sastavio jo jedan kronogram u 6

tiistihona, ali je spomenuti kronogram nepotpun, pa smo ovdje uzeli
potpuni kronogram.
15. Natpis na nianu Ali-bega Firdusa, umro 22 dumada II 1328
(2 vn 1910).- Ali-beg je sahranjen u dvoritu Begove damije, a
.4mm:jegovomuzglavnom nianu je sljedei oteeni natpis:

. -i67,

J'C-,~\ ~ (,)~ V'.J~)

: ..:...:~ o..l;)S-:'

..:,,~
.:.....y'

'->\.r. -S..L:::I

.::.l~)\..,..~I ~;.Ji)LI
~~i:'I,-s..t:-..

J.t>\

JL:,;,)I
o~)~~

.J~

S~)-,::f::=0:P'1

u-~) -S..l;.I":~~" u-~. ~.I

oI;;

":"I..r\;..

1.5..(;1J~I

J:.r

cl ..:...
.J!

o..t;L<j~I

'S...l.)"-s..l.:..J~\,-:-,-,I.JI
.::.lJl, ;.l;.. ~

~'>;. r..;' ..l;I .:L. r-:.f ..:"~ ..:"-,::.ci..

~~ o";:'' '

15~\

\.S~ .l~

-s.r.;_~I.JI),>;':JI

J::< )I

04:5' .~I )I.J .c.. ;) ..:..._) .I.J\)~h

..
6)-,;1~l:i t:-:.)l:i -S-::~~b )'. -s..lt5'

..
IIJ;...

~:o~lj V'.J~) .I.J\j.J:>Y..r~;

Prevod:
EI-FatihaL
Bosanski hanedan, Livnjak Firdus ,Ali-beg,
Umro je u gradu Sarajevu. . .
.
Bavio se je vakufskim i prosvjetnim poslovima muslimana
I bio predsjednik prvog Enverskog saoora
Ali vrijeme uniti i nj~9ovivot
Bio je vrlo lijepo odgojen
I dobroeljitelj narodu.
Boe! Neka je njegov grob o8vijetljf!1l, do sud.njeg dana
I neka su mu oprote'fl-i.g7jje~
'
Doao je molitelj i iz.rekao potpuni 'kronogram:
Dvorac roja Firdevsa neka je poivali.te Firdusu.
22 dumada ahira 1328.")
H) Ali-beg Firdus rodio se u Livnu 1864 godine gdje je pohaao rudiju,
a dalje se sam obrazovao. U vrijeme borbe Muslimana Bosne i Hercegovine
vjersko-prosvjetnu
autonomiju Ali-beg se isticao i preuzeo vodstvo Musli" manske narodne organizacije koju je vrlo uspjeno vodio, (Vidi Kalendar
Gajret za 1939 godinu).

za

468
U Kronici (sv. 28, str. 477) Kadi donosi jo jedan kronogram u
4 distihona kojeg je takoer spjevao povodom.smrti Ali-begove.
Kronogram na Ali-begovom nianu, 'kako vidimo, oteen je
usljed slabe vrste kamena. Naime, niani su mu raeni od kamena
pjeara kojem jako kode atmosferilije. Tako je pismo skoro nestalo,
ali se jo samo razabire, ~ na nekim mjes.tima je potpuno nestalo.
16. Natpis na nad grobnom spomeniku Mustafa-Refet efendije
Imamovia,
umro 1330(1912):''''':'''- U groblju ria Grlia Brdu nalaze

se niani Mustafa Refet ef. Niani su ograeni santraem, ana uzglavnom nianu je Iijepimtalikom izveden sljedei kronogram:

..:.,
.r11'':'"
'0.)1) r(;.\ ~S-:

.~"

.)y.,a .~\I~
~jt.J1
.)~.J

.:...;1y <ls:'dk.a..

~.:U~;'-5.J) (5..l~I1Y'l..i:1 r::;'

":"bj. '~:"~;:J~'~..t..l;
J.t>\ ~r)

iS..l:::.\-U?b~Jy\ ~t.J.) }\~ ....il~;

~)

6-4.~1&.....
;; ..sa;<l~...f:=

.. .)j~.J '7') ~~I

lJ!k

.)L:. J;':JJ ~;\ t;

J;".....;\:' ~4J:...-~j~)'
..k;:':'

~)-';\

.l;" ~.Jl. <lt:JI~ ~..l:.;1.:...;i) dk.aA

.- \IT.

<l:...;...

..

Prevod:
0 smrti!
.

:--'v '

Mustafa Refet-efendi
Imarri-ovt. .'
Zavrio je svoj ivot i duu predao u 'l!j,soke sfere
Bijae vjet na peru i sposob.an u mnogim pravcima
Dugo godina je bio u.dravnpj sl'/-dbi.
Posjetio~"ne prq.lazi pore'c{ njegOv()gg'foba bez. dove
Da bi s njo'ltt 13og, i.;lbrac!.6,v.Q;o
,d;u~~ P(),k,cjJnika..
Enverija .sa menkui eiooima. izree mu kroiioqram
,
ovako:
Kua Meva 'neka je Mustafa Refutu vjeno poivalite.
,
,
. .,'90 dina '1330;'5)
16) Refet-efendija
je roen' 1847 godine u' Sarajevu. Bio je prvi ur~dnik
lista Bosna na kojoj se- asti zahvalio 1868. Okupacija ga je zatekla kao visokog turskog inovnika. Od 1883 pa do smrti bio je tajnik Ulema medlisa (vidi
Graa za povijest knjievnosti Hrvatske knj. IX, 1920, str. 19).

469
17. Natpis na nadgrobnom spomeniku Hafiz Ibrahimefendije
Raidagia, umro 9 zilhide 1330 (19 XI 1912).- Raidagi je sahranjen u groblju na Hanbinoj Carini. Na njegovom uzglavnom.nianu
(vis. 1,64 m i osnovice 24 X 20 cm) sa lijepo izraenim turbanom u
guve uklesan je sasvim plitko u neshi pismu sljedei kronogram:
.c.;\;1I

"::""7;b \;:: e- ..>.x.;1 t::~Iy.1 k;l .J:l,...

0l~ t::L..:i ..>.ll:.1 ~~. ">.1:~1,-",\;;1 i:~

rL:! ..>~ 1 41;.1.:..,)&.::.

0.:>1)~I ~'::'I)

is:

0~ ::l; '7'-,~1 0...D~S JL... J-.:::. ..>rso.:>

~=-....->! ..> \r~)&.::. t::S"

0.1"; l;

L~

..:L_~ ..>~.I L;:,.~L....-' ~:...:"...>.1::;-<

olJ:.I )~kl
0~

JtA

~.:> )}->!

C-'.1....~J->I0...t:.;:L.b: U~

J~):; ..>Jl~r.d;Jy
0WI

ji 0':-<)&'::'

J 1=:=1-<.,

1,;:... "jl

t::~i~\.6l .

..>X;I

Prevod:
EI-Fatiha!
r

"I

~~'.

..

_'

O alosti, Hadi Hafiz Ibroh.uu: efendija, konano

Zavri svoj ivot i predade istinitofT!l-Bogu svoju du'u
Prezioao se Raidagi i fa,ko bio poznat. .
U asu smrti imao je preko sedamdeset: qodina.
U Bosni, u gradu Sarajevu. u Carevoj damiji
Predvodio je vjernike (bio imam)
.
Kroz nekoliko zadnjih pokolenja nema mu premca
Bio je popularom. kao ovjek koji se strogo pridravao
vjerskih pr~
Neka u raju Hafiz Ibrahim efendija nae utoite.
9 zilhide 1330:")
,
Ibrahim Raidagi; poznat pod imenom Ajni - Vahid je sin
Raidage Majdanca, upravitelja ispostave u Kreevu. Otac mu se oenio krankom koja je kasnije prela na islam, a to je majka Hafiz Ibrahimova. Uio je u
Sarajevu i Istanbulu i potom .bio .imam i hatib u Carevoj damiji u Sarajevu
kao i mualim Ajni begova rnekteba u istoimenoj mahalt. Jako je volio svoje
uenike i bio odlian karija.
16) Hafiz

47.0
18. Kronogram o obnovi Ahmed-paine damije u Graanici godine 1332 (1914). - Ovaj kronogram prenosimo iz .autorove Kronike,
jer se on ne nalazi na spomenutoj damiji u Graanici. Tekst kro=
nograma glasi:

~~

l'::'~...t->-I o;) J'..

.

~ JI JL.

.u.tA

iS.!!-,1

J r..~lA! J",I
Jo':JI J-,; ~:,. ~ L~

y. o..LoJA:i

iS..41 J.....
L

.-M

<l_~})1 !J)~

iS~~~

L.

-'!

,":",-,-.::1Jr

rl:; e)l:; iS).,;1 }r oJ.:...~1 JL..

~-'"

~~:;t;-' ~~Jlc

J..I ~~,.
.IrI"\,

4:'-

Prevod:
xRanije je na ovom mjestu postojala Ahmed paina
. damija
Koja je ve potpuno qila sklOna padu
Dematlije i k4dije uloie sredstva
I sagradie vanredno lijepu i vrstu. damiju.
U godini njena dovretka Enverijct izree krornogram:
Ovo je sastajalite dobrih i pobonih ljudi -,
Godina 1332.
Kadi na istoj strani donosi jo jedan natpis u 4-polustiha o
istoj ovoj gradnji gdje' se spominje da je poslovima gradnje rukovodio Hadiefendi Hadi Hafiz Hasan efendija.
19. Kronogram povodom smrti Hadi Hafiz Muhamed ef. Hadimulia, umro 13 muharema 1337 (19 X 1918). - Enverija u Kronici
(sv. 28, str, 538), odakle smo uzeli ovaj kronogram, kae da je Hadimuli sahranjen na groblju Humka. Meutim na njegovom nianu
.nema ovog natpisa. Tekst kronograma glasi:

~;lc...t->- ...(.6:11
~"";'I )b

Ja--:.; ~

4~~~

rf iS.JJ
-'\ iS.!.~\ ~;;) !J;

'":"'} JI (.)J:.A\j'
'":"'~~ ~J;\

k~

~_j..Lo

'":"''"-,; ~

'":"')t1,~~; .~;

rk

471
)\J.At
)l..i5"'0..6'.1~\

.::...!...,;

l:f:=~I.S~\ .,:,~U" U"

JL... JII (sr

o4.~..,! ~)l:;

1.S.1~.\.:.J...)

\S.o4.,.(;. ~)..,il

..:....~ ~ 1.S.x.~I .1_ .... c::..\:..J\ OU,I ~\.:.

\rrv 04.:'- r \\' j

Prevod:
El-Fatiha!
Hadi Hafiz Muhamed Hadimuli, eto,
Napusti ovaj svijet i ode u vjenu kuu.
Kao 1J-gledniprofesor Mektebi-Nuvaba (Seriatske sudake
kole)
Mnoge genemcije uenika postigle su kod njega vidan
uspjeh.
Bijae na glasu kao ovjek koji se strikno pridrava
vjerskih pr~a
Umro je u pedesetoj godini ivota.
Enverijino pero 'ovako mu napisa kronogram:
Neka je Hadi Muhamed ef. obradovan rajem.
13 m 1337.17)

20. Natpis na nadgrobnom spomeniku Abdul-Halim ef., sina

Muhameda Enveri ef. Kadia, umro 2 redeba 1338 (22 III 1920). Abdul-Halim je sahranjen nie nogu svoga oca Enverije na Hanbinoj
Carini. Grob mu je ograen santraem, a na uzglavnom nianu isklesan u sulus pismu sljedei kronogram:
.;.:.;L;J\

r\)

I.S~\~

~..,!

.,:,...u'>1 l:; i..l~ ef;.

rl~ cll ~ ...\:;IctJ~1lS!\.:.

JI...~I
r)l \ .,:,~~

sx~\ t::"\) ~l.,JI ~

J f::;.!'

t::.)~!.

ti! <l.l} I tlo ..:.......,.,> I.S~

17)Hafiz Muhamed ef. roen je u Sarajevu 1866 g. Nauke je svrio u

. Sarajevu pred Hadiomeroviem Mustafa Hilmijom. Cijeli ivot je proveo u
studiranju i irenju vjerske nauke. Bio je jedno vrijeme korepetitor u Kurumliji medresi, zatim muderis u Merhemia medresi i konano profesor na
Serlatskoj sudakoj koli, a od 1893-1912 bijae imam' i hatib u Husrevbegcivoj
damiji. Umro je 17 oktobra 1918. O njemu vidi: Spomenica Gazi Husrevbegove
etiristogodinjice, Sarajevo 1932, str. 145, Izvjetaj Seriatske sudake kole.

472

o~ ..lJJ\

~.;

c;} .::...~l~
~L;

,c~l) ~d:;~1.S...l:;

rl::~_I.S)A\ ~)\
J.~\ ~~.o

~b. I.S-I:,\ ~~o~\j l5'0l; J.....l

J\}!

rL~ o...l~,\)\
)\.;.0 I.>~\
r\...t-o

).>

JL~~\.....A.,a.:"

o~L.'; ~~"'I.S~'}J\ I.SJJl;

t) ~:-

o...l:j,,\ J

JUJ\

.k~::>"

rl:; .:....:)l:; ~)\.,...:::~f= .{i:;..r"::>"I.S)J;\

L,

r(~A ~',,:I.S..t;\

._

r:1 0l."..j ~~,\

::>"

1\". C:..
..::...)L.

eJ

o'

Prevod:
El-F-atiha! .
Iskonska je elja nemiLDsrd.nog svemira
Da usmr1J,je i staro i miasu.
.
alosti, 'Abdul-HaLim,efe:ndifa
'dpije"godine
Patio je Dd 'ueetosti desne 'rUk~ ..
Njegov ivot ne bijae dOstigaO' n'i etrdeset godina,
Jer je onco sa OVDgsvijeta'kaaa. 'mu;stie g'Las Vrati se
Potomak je Kadia, bijae Lijepe udi'
. '
I kao takav je pDznat meu svojim vrnjacima
Iza sebe je ostaviO' dVDje djece: Mufida i Madidu.
Boe! Neka su vjenO' u TVOjDj panji i uvanju.
Enverija, sa alou izrekDh svome ~inu kronogram:
Neka MilDstivi (Bog) Helim. efendiju nastani u denetu
. ,2 redeb 1338J,- 22 m;art 1920(~

. Ar.

".',

'

21. Natpis na nadgrobnom spomeniku Hadi Hafiz Asim ef. Dafia, umro 1339 (1920/21);-- Na grobu Hadi Asim ef. u groblju na
Budakoviima postoje i sada dva lijepo klesana niana, Na uzglavnom
nianu je sljedei kronogram:
/I .

J.....l. ~~\j ;-:.: (?'l,.:~)t:=,L~~~~

"
t:A:i--~)OJ ~J...t.A \S..l~\ ~1;~
~'

r.'o~)I

473
il_c ~-::; ~..t:~1

rob -:-;11 Ij~ ,":"",,,.l~

iL:~ I) ,-:-,.)1.)1o....l~)~.0....l~1 ..:.,I} .6;"..

0)~,!l) 0....l1.)1d,)\1, )~~.)~l;:"..10....l~.1

0....l!I.) l_" I

J.....:>=A -1;:6-':'

....L1. ":"....l;
~jl"

15~.(.""'.)~0)')....l:.1..:.,l,,':'10)>:'_C

~.):""'.JI

' L.A.j~
~ I -.$..(J.JI
.,
.I
<I.1;, l~.)
J>fA- ~;:~~
J-l

'

~~I ..:.....=: o~1 ).)~~ l....l;" 0"".J) r10....l;:;

il.:;

t..)::

S).);I )~.J-"'" <l.l;:_-,L~"..I.J:>

iL;;A ~.0X;1 ~lc 15~l"..

~:Y~<\.1.)1....li;..

Prevod:
EI-Fatiha!
Dajii su potomci poznatog Hadi Dajera
Jednog od pobornika na ispravnom putu
Vlasnik ovog groba Hadi, Hafiz Asim efendija vie godina
Bauio se u Medini izuavanjem Kurana i postade glasovit
karija
Kada se povratiO' u eher Sarajeoo
Postade uitelj mnogim uenicima i tako oivi ove krajeve
Njegov otac je poginuO' kao gazija p1i.likom upada Austrije
Smru Dafia H. Asima izumrla je ova porodica
Neka stvoritelj obrad1Lje suoiom. milou duu pO'kojnika
Sa dvojicom prijatelja izree mu Enverija potpuni
,
kronogram:
Vjena kua neka je boravite Hadi Asim ejendiji
1339.18)

18) Hafiz Asim ef. je potomak poznate, u pjesmi opjevane obitelji Dindafia. Roen je u Sarajevu. Otac mu je poginuo 1878 pri zauzeu Sarajeva
ed strane austrijske vojske. Kao mlad otselio se s majkom u Tursku, zatim
. otiao u Medinu gdje je ostao 17 godina studirajui kira et pred poznatim medi,niskim karijama. PO dolasku u Sarajevo bio je drugi imam Husrevbegove
damije na kojoj ga dunosti i smrt zatee 17 II 1921. Vidi Spomenicu Gazi
. Husrevbegove etiristogodinjice, Sarajevo, str. 145. Asim ef. je izdao izvo
iz Dezerije.
'

474
22. Natpis na nadgrobnom spomeniku Sejha Jakub ef. Jakubo-via, umro t redeba 1340 (26 marta 1922). - Grob.Hafiz Jakub ef.
:nalazi se u groblju Turbe na Hridti. Njegovi .niani su raeni.od kamena pjeara pa je zato natpis na vie mjesta izlizan od atmosfe:rilija. Tekst glasi:
'

~.:.i.:..
...
~ ~L..~; OJ:... ~-;:::, ~)~

J,I ~

0:.fi===:>~

0...l:~1 ~.>;..~
1;;6.. 0",,:1

J:)~

)\.-> .~

e::":"

0...L:~1~~1.1.1

\)'1 0:>};-:':> 0:>\) ~.>~.

4~;dJ! 0",,:1

"-~r )..;3 S",,:\ ':'~;I~

~~;
J~I'
~;L~

L5&tI ftI

.:..::"y

0).>;\ t::.)l:;

0~

~j\
)&)'

l:;

4~

~k

0~.>'"

~~ 0..t:~1 ~'>A..:...:;...-0~;

\n.

.L_ .:,~,

\'\n .c.-...:..)L. n

J
J.J.

Prevod;
0 smrti!
Hafiz Jakub efendija, taj odabrani mu,
Bio je vie godina proelnik tekije na Bistriku.
Njegov pradjed je ejh Ibrahim ef: Bistrigija
A ovaj Hafiz Jakub je poznat kao Jakubovi
Kroz cijeli ivo,t bio je dervi
Dok mu konano stie glas . Vrati se
Nevidljivi glas izree mu kronogram, a Enverija napisa:
Neka Istiniti Jakub efendiji podari mjesto u raju.
7 redeba 1340 - 26 marta 1922.
23. 'Natpis na nadgrobnom spomeniku Hadi Naim efendije Ka-dia, Muhamed Enverijinog sina, umro 27 dumada I 1345 (2 I1927).
,- Uz grob Enverijin sahranjen je i njegov sin Naim ef., na ijem
aizglavnom nianu itamo sljedei kronogram:'

475

Y. t..
)::-t:.l::JA '4~f'~ .:,l.....:.i O~

.J~

J~;~.)':'-,
__~Irl;.;.,l;..l:..-.

j;i

~)~,

OI 0.)1) tS'~t; SL~I (":;";

cL:>:1\

..L.>-\

j_ ... ~l~~~SJ.l~; SJ...:::I'~.l~;.)

tb-,l\
o.)~

S\rN 0.)1;"

y.

t.r 4....f=:>..

.>K ...1.':' S;-'.) 0)-,1 .:.-.l:i:.....1 S..t:I f'\"..

0~.;--)-~
..:,Uf j.",1 tb.)')t-,I SJ.tt;

0-;"';-'}I o;LjL; ...;....o~.\ .:,L_I Sr.""

4;1J.:..-;).,1-, ..:;1;.0-

...
)~

41::..r-"" -' JI;:;I SJ.t-,1

4.k-,1~)~

tL..lk;

rl:: e-:;l:: 4~':'~)

~;jl

;. "-:SL; I

r~";~ r~";.u-'\

,
\no

\ '( A 4:'-'

4lai

J -'

~I

)'>;~~~

Natpis na nianu Naim ef. Kadia,

umro h. 1345 g. Natpis spjevao Muhamed Enveri Kadi
j.j -'
4._'".;

~li

<.S.1_':;1(li -:,,\j.J

doO ~\i

t:)\;

<.sJ..-:.i\<.s..>;' J.J.

'r'l.e ~_.

Prevod:
El-Fatiha!
Nadgrobni kamen treba db. potsjea na umrlog
A od pisanja kromograma svrha je dova (molitva)
Ah, Ahmed Hadi Naim Efendija Kadi
Oprostio se sa ovim svijetom i otselio u vjenost
Bio je due vremena kadija
Iza sebe ostavio u alosti sina Irfana
Neka .ivima-istiniti, podijeli strpljivost
Resile su ga lijepe osobine
Enverija suznih, oiju napisa smrtni kronogram svo:m.

Neka je Nahn efend'iji poivalite raj Neim

27 d.1345 - 7 Januara 1927 ..

~u:

478
Ostalih 7~ Enverijinih kronograma su posmrtni k:ronogrami meu
kojima ima takoer interesantnih i vanih kronograma. Poto nam
prostor ne doputa da i ove natpise donesemo u prepisu i prevodu to
emo ovdje kronoloki navesti kojim je sve osobama jo spjevao
kronograme. Svuda emo oznaiti da li se natpis nalazi na odnosnom
. spomeniku ili smo ga pak uzeli iz autorove Kronike, oznaivi svesku
i stranicu Kronike.
Dakle, Enverija
osobama:

je spjevao posmrtne kronograme

jo i ovim

Godina 1311 = 1893/94'

- Zibi Saraevi, keri Lazovia Hadi Saliha, sahranjenoj na
Hanbinoj Carini, nad ijim su grobom dva ukraena niana s ovim
natpisom.
Godina 1313 = 1895/96
- Hajriji, keri 'Mula Abdulah ef. epaka, muderisa Husrevbegova hanikaha, sahrnjenoj
na Grlia Brdu (Kronika sv. 27,
str. 325).
.
,
.Godina 1315 = 1897/98
- Muhamed Emin 'ef. Raidagiu, binbai, sahranjenom na
Alifakovcu (sv. 27, str. 332).
Godina 1310 = 1898/99
- .Idris begu Kulenoviu, sinu Hasanbegovom. Sahranjen je na
'Hemzariinom groblju (sv. 27, str. 341).
- amili, keri Klenpe Fejzulahage. Na njezinom uzglavnom
nianu na Hemzaninom groblju isklesan je lijepim sulus pismom kronogram. Umrla je 1 ramazana spom. hidr, ,godine.
Godina 1317 = 1899/1900
- Hajriji, keri Tole Bajramage. Sahranjena je na Nianu
(sv. 27, str. 351).
- Dervii Soo, roenoj Sari, umrla 1 redeba (7 XI 1899),
sahranjenoj na Hamzaninom groblju gdje joj se i danas nalazi spomenik.
- Husejin agi Hadiabanoviu, sinu Mustafaginu, umro 7 redeba (11 XI 1899). Sahranjen je na Hemzaninom groblju gdje mu
se i danas vide niani s natpisom.
Godina 1318 = 1900/901
Halidu Svrzi, sinu Hadi Husejinovu, umro kao student. Sahranjen je na Hamzaninom groblju (sv. 2,7, str. 355).
- Munliji Merhemi, keri Zildia Mehmedage, sahranjenoj na
Hanbinoj Carini (sv. 27, str. 355).
- Mahmut ef. Dediu, sinu Memiaginom, umro u Mostaru
(sv. 27, str. 355).
- Mehmedagi Paiu, juzbai, sahranjenom na Hanbinoj Carini,
gdje mu se i danas nalazi spomenik sa natpisom.
-

Godina 1319 = 1901/902

Hadi Mehmedu Sabljaru, sinu Abdulahovu (sv. 27, str. 369).

OI

~77'
Godina 1320 :::;:1902/903
- Hadi Sulejmanbegu, sinu Jusufbega Begovia, umro 1muharema (10 IX 1902), za kojeg autor kae da je sahranjen u Derventi
(sv. 27, str. 373).
- Muhamedagi Svrzi, sinu Air Sulejman ef., umro 1 muharema
(10 IX 1902) sahranjen na Grlia Brdu (sv. 27, str. 372).
- Hadi Mustafagi Hadegriu, umro 17 muharema (26 IX 1902),
sahranjen u Brezovom Polju (sv. 27, str. 373).
- Mehmed begu Kapetanoviu-Ljubuaku,
sarajevskom grado-.
naelniku. Umro je koncem mjeseca rebia II (26 VII - 6 VIlI 1902),
sahranjenom na Bakijama. Mehmed -begu je spjevao posmrtni kronogram i Sejh Sejfudin Kemura, akoji kronogram je objavljen u.
ovom Glasniku (God. IX. 1958, broj 3-5, str. 293-294)
Kadiev
kronogram se nalazi u Kronici sv. 27, str. 371.
- Haliiagi Sehiu, dugogodinjem naelniku Stoca, koji je umro
4: abana (6 XI 1902) i koji je sahranjen na Grlia Brdu (sv. 27,
str. 374).
.
Godina 1321 = 1903/904
- ulagi Bagdadliji, sinu Omeraginom za kojeg autor kronograma kae da je sahranjen u selu Donjoj Dubici kod epa, umro
2 redeba (24 IX 1903). (Sv. 27, str. 385).
- Almasi, keri Babia Mustafa-pae, koja je najprije bila udata
za Mehmed-pau Bievia, a kasnije za Mehmed-bega KapetanoviaLjubuaka (sv. 28, str. 385).
Godina 1322 = 1904/905
- Irfanu Kadiu, sinu Naim ef. Umro kao dijete i sahranjen na
Hanbinoj Carini (sv. 28, str. 396).
--- Umihani Ibirija, sahranjenoj na Hemzaninom groblju, gdje
[o] se i sada nalazi spomenik s natpisom.
- Hasanbegu Zeeviu, sinu Hadi Muhamed bega. Sahranjen
[e na Hemzaninom groblju gdje mu se i sada nalaze niani sa santraem i kronogramom.
- Hibi, keri Fadilpae erifovia, udatoj Hafizadi (sv. 28,
str. 396).
- Camili Soo, roenoj Bojo, sahranjenoj na Hanbinoj Carini,
na ijim nianima je lijepim sulusom ispisan natpis.
- Atiji Rustemagi, eni Sulejmanage Prijepoljca, umrla 1 zilbide i sahranjena na Hemzaninom groblju. Niani su joj bogato
ukraeni.
Godina 1323 = 1905/906
- Selujmanagi Hadegriu iz Brezovog Polja, umro 17 safera
u Sarajevu i sahranjen na Turbetu na Hridu, gdje mu se nalazi lijep'
nadgrobni spomenik sa natpisom ..
- Habibi, keri Tabaka Mula Sulejmana, udatoj za Saraevia
Mehmedagu. Sahranjena je na Hanbinoj Carini gdje joj i sada postoji
spomenik.
Godina 1324 = 1906/907
- Muniri, keri Hafizalia, umrla 1 evala (18 XI 1906) i sahra.jena na Hanbinoj Carini, gdje joj se i sada nalazi spomenik.
5 -

G18$llik

VIS.

478
,

- Mustafagi Gloi, sinu Abdulah er., umro 8 zilhide i sahranjen

na Grlia Brdu (sv. 28, str. 405).
- Havi, keri Aganovia Ibriim bega, udatoj Dini, umrla i
sahranjena u Banjoj Luci (sv. 28, str. 405).
Godina 1325 = 1907/908
- O opravci damije u Bosanskoj Krupi.
- Mehmed Hulusi-pai uriu, umro 15 safera (30 II 1907)
sahranjenom na Hanbinoj Carini. Hulusiji je spjevao kronogram i
Sejh Sejfudin-Fehmi Kemura, koji kronogram vidi u ovom Glasniku
God. IX, 1958, br. 3-5, str. 296.
,
-' Serifi Fadilpai, roenoj Hasanpai, umrla 3 rebia II (16 IV
1907) s'ahranjenoj u Velikom groblju na Alifakovcu gdje joj se i
danas vide niani s natpisom.
-Fatimi,
keri Zeevia Muhameda, eni Vejsilage Bakarevia,
sahranjenoj na Hemzaninom groblju (sv. 28, str. 423).
Godina 1326 = 1908/909
. - Sakini Hadihalilovi, eni Dinia Alibega, umrla 2 muharema.(6 II 1908) i sahranjena u Banjoj Luci (sv. 28, str. 429).
- Ibrahimu Maiu, sinu Sulejman Nadi ef., umro 25 abana
u 12-toj godini ivota i sahranjen na Budakoviima, gdje mu! danas
postoji spomenik.
- Fatimi, keri Salihage Voara, eni Ibirije Salihage, umrla
18 evala i sahranjena u groblju na Budakoviima na ijem nianu
je kronogram.
- Nuri, keri Sofia- Osmanage, eni Saraevia Mehmedage.
Sahranjena je na Hanbinoj Carini kamo i danas stoji uzgor njezin
nadgrobni spomenik.
Godina 1327 =1909/910'
- Muhamed Hamdi ef. Hafizadiu, sinu Hadi Nurudin ef."
umro 3 redeba (21 VII 1909) i sahranjen- u Rogatici (sv. 28, str. 470).
Jalske
fagom

Godina 1328 = 1910/911

Habibi, keri Hadi Hasan ef. Spahe (sv. 28, str. 478).
Bakir begu Tuzliu, sinu Mehmedbega, sahranjenom kod
damije u Tuzli, gdje su situirana dva lijepa niana sa sarkou posebnoj eljeznoj ogradi.

Godina 1329 = 1911/912

- Abdureuf ef. Uzuniu, sahranjenom na Bakijama (sv. 28,
str. 488).
- 'Vasviji, keri Nurage Zlatara, eni Hadi Muhameda Mulage
Dabia, sahranjenoj na Hemzaninom groblju.
Godina 1330 = 1912
- Mahmut Asaf-begu Fadilpaiu, sahranjenom u dvoritu Begove damije. Na njegovom grobu zapadno od :inunare su dva niana e
sa velikim sarkofagom. Natpis je usljed atmosferilija oteen i izlizan, jer je spomenik od kamena pjeara.
- Sidki Abdulah-begu Hafizbegoviu, umro 2 dumada I (19 IV .
1912) i sahranjen u Maglaju (sv. 28, str. 495).

479
Godina 1331 = 1913
- Muhamed ef. Zvrzi, sinu Mustafage, sahranjenom na Hemzaninom groblju (sv. 28, str. 497).
- Hadi Mustafagi Semizu, sahranjenom na Budakoviima.
Godina 1332 = 1913114
- Esad ef., sinu Defterdarije Sunulah ef., umro 30 ramazana
(22 VIn 1914). (Sv. 28, str. 510).
- Vejsilagi Bakareviu, sinu Hadi Muhamed Hakije, sahranjenom na Hanbinoj Carini.
.
- Hadi Mustafagi Bakareviu - (sv. 28, str. 510).
Godina 1333 = 1914115
- Salihbegu Fadilpaiu, sahranjenom na Alifakovcu (sv. 28,
str. 516).
- Ajii, keri Svrze Mustafage, udate Kadi, umrla 22 abana
(20 VI 1915) i sahranjena na Hemzaninom groblju.
- Burhanu Kadiu, sinu Kadia Hadi Naim ef. (sv. 28, str. 517).
- Hadi Hasan ef. Spahi, direktoru eriatske sudake kole.
1 ejh Sejfudin-Fehmi Kemura je spjevao takoer kronogram Hadi
Hasanu (vidi Glasnik VIS, god. IX, br. 3-5, str. 300).
- Hadi Hasniji, keri Lutfulah ef. uria, sahranjenoj na
Hemzaninom groblju. Na njezinom nianu isklesan je natpis u lijepom su1us pismu.
.
- Nuri, keri Uianina Hasanage, eni Hadiomerovia, sahranjena na Bakijama (sv. 28, str. 518).
Godina 1334 = 1915/916
- Muftiu Mehmed efendiji, sahranjen u Ljeevu (sv. 28,
.str. 522).
- Hadi Muhamed ef., sahranjenom u groblju Turbe na Hridu.
- Vasviji, keri Alijage Zildia, udatoj Bakarevi, sahranjeno]
na Hemzaninom groblju.
Godina 1335 = 1916/17
- ejh Sejfudinu Kemuri, koji kronogram je objavljen u ovom
Glasniku (God. IX, 1958, br. 3-5, str. 158).
.
Godina 1336 = 1917/918
- Hatidi, keri Ahmed bega Baagia, udatoj Raidkadi (sv.
28, str. 533).
- Habibi Halilbai, eni Hadi Naim ef. Kadia, sahranjenoj
na Hanbinoj Carini.
Godina 1337 = 1918/919
- Fadilbegu Fadilbegoviu, sinu Mustafabega, umro 2 safera
(7 XI 1918) i sahranjenom na Alifakovcu.
Godina 1338 = 1919/920
- Salih ef. ahinagiu, sinu Abdulahaginu, sahranjen na Grlia
Brdu (sv. 28, str. 542).
Godina 1339 = 1920/21
- Vasviji, keri Bekir Sidki ef. Kadia, eni Edhem ef. Isevia,
umrla 22 rebia n (2 I 1921), sahranjena na Hanbinoj Carini.
5*

~80
- Hadi Nurudin ef. Hafizadiu; umro 3 abana 1339 (12 IV
1921) u Rogatici, sahranjenom u dvoritu Careve damije u Rogatici,
Godina 1340 ~ 1921'/22
- Ismail Haki ef. Bukvici, sinu Hadi Ahmedbega, umro 7 muharema (10 tx 1921) i sahranjen na Grlia Brdu (sv. 28, str. 548).
- Suhreti, keri Edhem ef. Mulabdia, umrla Z ramazana (2!)!
IV 1921) (sv. 28, str. 5~8):
.
.
- Asim ef. sinu Muhamedage Cadordije (sv. 28, str. 548):
Godina 1341 = 1922/23
- Hadi Sulejmanagi Hadiabanoviu, umro 22 safera (14 X
1922). (Sv. 28, str. 553).
Godina 1342 = 1923/24
.
- Salihagi Suduki iz Sarajeva, umro i sahranjen u Banjoj Luci
U dvoritu Defterdarove damije, gdje mu i danas postoji spomenik
sa santraem,
- Ahmed ef., sinu Soe Sulejmanage, sahranjen na Hanbinoj
Carini. .
:..- Almasi, keri Hadi Alijage Zige, eni Hadi Sulejmana
Hadiabanovia,
sahranjenoj na Hendeku.
Godina 1344 = 1925/26
~ Hikmeti, keri Nurudinbega Azabagia (sv. 28, str. 563).
~ Sulejmanbegu Sulejmanpaiu, sinu Ibrahimbega, umro 2~
. da (10 XII 1925). (Sv. 28, str. 563).
- .
Godina 1345 = 1926/27
- Mustafa begu Uzeirbegoviu, umro 2 dumada II (8 XII 1926)
u Maglaju i sahranjen u dvoritu Kurumlije damije gdje mu li
danas stoje uzgor niani s kronogramom.

1.J"')l~\ J<:! r~~~~.r~:l,~~ r>!>~)l!\y...b.- Lt...lll~)~It.J

'Aoo

'_'Y...u~

4:"'.J!1.l:!1 0'"'

l\.5)jl 4k~~__! ).J&~1\ ~~.ol; !.S...C;\..4..:>- ... ~;\yl~\

t~!'1\
).>&.:.11
~l=-_,')I ~ y-~I

\..,S"j".JJ

rlL..ll I~..l:; ..:,ls'~ i.Jl..1I1;'1 ~~'7 ,,-:...o.J!

!.S~~

J L.,' Ay, ....A1;; .~~J"';' S>l;tl L).M J I~l:..t ..:,l5"!.Sili ~'7 jk~
J ~. 'AA. :i;.l;l~~1;
",ti o...l>!>
J eJ! ~ ~ )&l\~ ot:...J~ltz,~~J 4..!l::lI 4;{;'
J~'7I":'1JI J);'I JI ~~1;~
if J~:~ ..:,lS"~ ..jl;~\tl :Ojb J l~ls' ~"UI
o...l~,

)b

):;.)1

~ "Vi'

~_n .t'u14?").:.,l..-. '" ~,...\;;l:;::llJt

L:....
\t ~ l&".J;..:,lf= ~I ~~~)\::ll .:.,1...6-11 ~

J ~..~:) l&:..r~k"

J"

~...t"

J~...t9 ~ ~

0~1}1 o- sx;I..4..:>...,,:,l5'
)&I\:Jot:...r.l' ~)~

~l;.JL':"lx:l...l.~

4.1>4 ~~~'Q-

J;I~

oiA-,.~;..?~.:..:_o~

~~":J~~I

.L.)ll
~ ~)I.,:l1 ~

~ ~ Q"\;.

.il.. o- )~)'I
.:J ~

o~~

j;

.J :....,~I
~

t.-'~'~
t~ c.5.ti'I...I...>-...4
0iS",~\;. J !J~ s
L. '.:,-:.. .~ t3'J ..t9J ' lAtI ;yo ., ~) .JI )~ ')tI

~.:

J:r; J ~;..:.;>\:1 I ~ I..cLlI e-:J

OG~:>-

~.o \; 1.5J.:;
I ..1...>-...4
J".J= ..l.9 .,

. ....L:. L )~I J ~:...r.U ~\5::::t\:.}:I,I,-:,\::)'t3'} I~~ J ~~

~~.,; J ~;

~I.i.t.\:.y.. JI ~; !JI;)t1 Jy.)

.;.:..~
J1.
,~A;. ~;.:..); :;~\1;jS',0P J eJ ,':d?" JS'~;.:..~)....~~~
J.Njl\ J +,II:J ue\r)t\:J

;':"\):J~I\:J ,-:,JfJI

er:J ti1Aty

~ts:::::I\JJ")\..lllJ--b,-U\ 'L~\er~A:-;':"~)....
ir ~)):l1

l,lb1..J\ o~

0lS' lo ~;

J'

J .~.))t\J .\~t\

~;J

{1.5)~b )~\

JJ

'~fJ\J
:J

lr

0~At\J

;':"~\...:J\J ).>:...t1\

J "::":I~IJ 0~~1\ J~ i~)tl

J1.~l,. ~':.f=
J I.5..ltJy"~\J.:C.-tI:J ~\

. ....A;}IJ~}~

JS ....Ar1~J.~..A.a ..j)t\ ~

~,1.5.,::.;J I~

"A ~

~.,~I
.~..A.a

~l::
...
81 ~.~;")jll~

r..f.)~ ~~1

oj..,

J-'"

0.,s::::::;J
;e~)1 ~ ~

..:l...:s,IJ01..::....1..t9
J

. ~ ~~ J 1.5,x,;1
.:.,;Y J r::::J}'1.,:..} 1.5~
TAKVIM ZA
.,.,
,..'

1961 GODINU
"

!izaao je iz tampe i stavljen u prodaju po cijeni od

120.- dinara ZJa1 komad.
Budui da je prvo izdanje gotovo u cijelosti rasprodato, pozivaju se svi organi Islamske vjerske zajednice,
Udruenja ilmije kao i pojedinci da u to kraem roku
dostave svoje potrebe da bi se prema tome mogla naruiti
dalja koliina u tampariji dok je takvim jo u slogu.
Sve narudbe za ovaj Takvim treba dostaviti na ovu
adresu:
Glavni odbor Udruenja ilmije u NRBiH.
Sarajevo, Dobrovoljaka broj 50.
Potanski pretinac broj 271. Tekui raun; 702-70-3-991.

482
Enver bin Tahir

MUHAMED A. S. U ANEGDOTAMA
(prema zapadnim izvorima),
11.

SIN NE ZALI OCA

Poslije sjajne pobjede muslimana na Bedru bogati zarobljenici su puteni
koi uz otkupninu, a siromani bez ikakve otkupnine, dok su oko 70 poubijaBih Kurejevia sve zajedno bacili u bunar.
Meu poginulim bio je Ebu Dehl, faraon svo&,naroda kako ga jezva.
Muhamed i Utba, sin Rebia'.,
Muhamed je zatim -po. imenu zvao najuglednije metlu sahranjenim t
rekao:
I~I
- Teko vama, suplemenici Vjerovjesnika! Vi ste me oglasili laivcem
dok su mi tuinci vjerovali. Vi ste me otjerali, a drugi su me prihvatili. Vi'
ste me napadali, dok su me drugi titili.
Ebu Huzejfe, sin Utbe, sluao je rijei Muhamedove i strano je poblijeio. To primjeti Muhamed pa ga zapita:
- Misli li, da je tvoj otac zasluio bolju sudbinu
- Ne, odgovori Ebu Huzejfe, ali' sam se nadao da e ga njegov razum
i razmiljanje kao i njegova krepost .ovestt u islam, pa mi je sada ao, to
je poginuo kao idolopoklonik.
12

MUHAMEDSE ZENI I UDAJE

SVOJU KCER
\
Muhamedova radost zbog pobjede na Bedru bila: je uskoro pokvarena
vijeu' o' smrti njegove keri Rukije, koju su upravo sabranjivali U Medini,
kad je Zejd javio sretan ishod bitke. Ona je ve bila teko bolesna, kad je
Muhamed krenuo u boj iz Medine, pa je zato i njezin mu Osman ostao kod
bk
.
Kasnije je Omer preko posrednika ponudio obudovjelom Osmanu za
lenu svoju ker Hafsu, koja je takoer bila udovica - ali se oni u t.om nisu
mogli sporazumjeti. '
.~
.
Kad se Omer alio Muhamedu na Osman.ov.oodbijanje da se oeni njegovom kerkom, ree mu Muhamed:
- Osmanu je odreena pJemenitija ena od tvoje keri, a njoj je ore. tlen plemenitiji mu od Osmana.
~
Omer je shvatio te rijei tek kad je Muhamt;d ao Osmanu za enu
svojn ker Ummi Kjulsun, a sam se oenio Omerovom dvadesetogodinjom.
kerkom Hafsom 3-e godine po Hidri.
13.

MUHAMEDJE BOLJI OD SVOG,NEPRIJATELJA

U treem poh0c1Ul'rotiv plemena Benu Gatafl!onMuhamed je prisili.
svoje protivnike da bjee"u brda u pokrajini Nedd.
Vjerujui da se neprijatelj udaljio, sam je spavao pod otvorenim nebom.
P.oglavica njegovih neprijatelja Dusur vrebao je na svog glavnog protivnika.
Pa kad ga je primjetio u tako beznadnom poloaju, isuka ma i zapit,a ga:
- Tko te sad titi od mene?
- Allah, odgovori Muhamed.
Muhamed je tako impresivno izgovorio samo ovu jedno jedinu rije, da
Dosur zadrhta, spotae se, a ma mu ispade iz ruke. Sad Muhamed munje,vitom 'brzinom zgrabi ma svog neprijatelja pa ea zapita~
,
- Tko tebe sada titi od mene?
,
/ - Nitko, odgovori Dnsnr,
. Ipak se. M~hamed smilovao nad 'njIm, na to je .ovaj uzviknuo:
- Zaista si ti bolji od mene.
"
Ovaj dogaaj je tako potresno djelovao na Duaura. da on -odmah pretl~
Islam. '

483

a.
MUHAMED SE NEDUZNO SAIJJ S JEDNOiW ZENOM

ca

Jedna neuka ena dolazi Muhameu i moU

c1& .joj poujml ,feda
evu, da na njoj ojae do kue.
Muhamed se odazva toj molbi i ree eni:
- Pozajmit u ti mladune' jedne kamile (veled D& arapskom aaa
-.tadoc i sin).
Zena mu nato odgovori:
- Ali me to nee moi nositi.
Onda ...
ekoe prisutni:
- Zar nije svaka deva mla'dune neke kamile?

ie.
MUHAMEDOVA MORALNA SVIJEST
Nekoliko sedmica poslije smrti keri Rukije Muhamed se malo utjeio.
jer mu je doseIila u Medinu ki Zejneba, koju je njezin mu nemuslinam Eb11l
As bio zadrao u Meki po iseljenju Muhameda u Medinu. Dogodilo se, da je
meu zarobljenicima na Bedro bio i Muhamedov zet Bbul As, pa su ga muelimani pustili na slobodu samo pod uvjetom da i on pokloni slobodu svojoj
teni, a Muhamedovoj keri Zejnebt.
Evo kako se to odigralo:
Muhamed je poslao Zejda s jednim Medinelijom, da mu dovede ker iz
Meke. Na jednom odreenom mjestu van Meke trebao im je Ebul Asov brat
po imenu Kinane dovesti i predati Zejnebu, pa su oni tamo ekali.
Kurejevii su uli za taj dogovor, pa se protive tome da se Muhamedu
usred dana javno vrati ki, jer bi time pokazali. svoju slabost. Iza Kinane sa
Zejnebom krene potjera, koja se sastojala od nekolicine Kurejevia. Meu
iijima je i Habbar ibn Esved, koji je - kad ih je stigao - oborio devu i kopljem gurnuo u nosiljku Zejnebe, tako da je ona. pala 1 od povrede pri tom
padu kasnije ak 1 umrla.
Kinane ipak uspije da odbije progonitelje svojim lukom za strijele.
Na savjet Ebu Suf jana, koji je tuda naiao, Kinane opet vrati Zejnebu
grad, kako bi se moglo rei da su Kurejevii sprijeili taj pothvat. Tek jed
we od slijedeih noi Kinane je ipak potajno predao Zejdu ker Muhamedovu.
Kad je Muhamed uo o grubosti Habbara prema njegovoj kerci Zejwebi, jako se rasrdi i naredi svojima:
- Kad naete Habbara, s ~
t e ga!
Slijedeeg dana se ve stiaoJ ublaio svoj nalog rijeima:
- Samo se Bogu prilii da ljude kanjava vatrom, pa kad ga naete
b i j t e ga maem!
Pri zauzeu Meke ipak Habbar nije pogubljen, jer je Muhamed rekao
nojima:
' """I''' J
- P om il u j t e ga!
16.
ZENA ZAVIRUJE U OKO SVOM MUZU
Jedn~
susjeda doe Muhamedu i ree mu:
- Moj mu je bolestan i moli te, da ga posjeti.
Muhamed je zapita:
- Je li to onaj to ima neto bijelo u oku?
Ona se zamisli, vrati se kui i otvori oko svom muu. On je up.ta. It.
Itoe, a ona mu odgovori:
- Moram vidjeti, da li ima neto bijelo u oku, jer me Je o tom pita.
Bolji poslanik.
Njezin mu shvati, da se to radi o bjeloonici, pa joj ree:
- Zar nije kod svih ljudi bijel jedan dio oka?
17.
STARICE NECE U RAJ

, .1

Neka je starica jednom preklinjala

dola 'u dennet.

Muhameda, da se za nju moli, kak.

.,

48,4
- Nijedna starica ne smOe u raj; ree joj :Muhamed smijeei se,
Starica poe stoga gorko, plakati.
-,
Da br je utjeio, on Je potsjeti na jednu reenicu U Kuranu, koja glui:
Allah op~t nretvara.nooone ene u raju 11djevice.
Ove rijei umirie staricu i ona presta -plakat]. '
.
18.
POKUSAJ TROVANJA MUHAMEDA
Jedna Jevrejka po Imenu Zejneba, neakinja idovskog poglavice Mar:'
!labsa koji je pao u dvoboju s jednim msllmanom, pokuala je. da na Muhamedu osveti ne samo smrt svog strica ve i smrt svih svojih roaka koji su
pali u borbama s muslimanima.
Dok ga je jedne veeri dvorila u osvojenom dvorcu u Hadberu, pruila
mu je zatvoreno ovije peenje. Meutim, pri prvom zalogaju Muhamed osjeti
otrov usljed udnog ukusa neenfa, pa ispljune meso i tako sebi spasi ivot.
Jedan od prisutnJh za stolom ve je progutao zalogaj otrOlVanogpeenja .
pa. je uskoro u mukama umro od otrova.
I sam Muhamed je do kraja svog ivota vjerovao da osjea djelovanje
.trova, pa mu je ak pripisao i svoju posljednju bolest. Tako je sestri svoe
.trovanog prijatelja rekao na samrtnoj postelji:
- U ovom asu osjeam, kako mi srana ila puca od zalogaja to sam
p uzeo s tvojim bratom u Hajberu.
Kad je Zejneb zbog svog zloina pozvata pred Muhameda, rekla mu je:
- Ti zna, kako si postupio s mojim narodom, pa sam mislila: .
Ako si samo knez, ja u svom narodu osigurati mir pred tobom, a ake
prorok, onda e time biti poduen.
Muhamed se zamisli na, te rijei i oprosti joj.
,
(Prema G. WEILU - EbT.)

-485
On smjesta otra do Kjabe, gdje se jo nalazio Ebu DebI s jo nekolike
KurjeeVi~ pa mu srditO prie, udari a svojim lukom po licu, iako da o
krvavi, pa mu pOvika:
- Zar se ti usuufe.psovati Muhameda, kad sam )a njegove vjere i
upovjedam to on ispovjeda,.3 vie ne vjerujem u vae kamene bogove?
- Vrati mi udarac, ako smije
.
Hamza je bio snaan junaina (poslije je nazvan Lav islama), pa .
:neto uzdrma savjest Ebu Debla i on se obesbrabri i obrati prisutDim prijateljima, koji mu pojurie u obranu, govorei im:
.
-, Pustite ga, jer sam ja zaista neodolino psovao njegovog bratia.
Hamza dotada nije bio musliman, ali nije htio opovrgnuti ono to je
.
e jednom rekao, pa je preao na islam, u ijoj obrani je kasnije paG
'hrabro se borei u bitci na Uhudu.
..

STAM?ACE SE KATALOG ORIJENTALNIH RUKOPISA

GAZI-HUSREVBEGOVE
BIBLIOTEKE
Uskoro e se udovoljiti jednoj goruoj kulturnoj potrebi kod
nas: tampae se katalog rukopisnih djela arapskih, turskih i perzijskih Gazi-Husrevbegove biblioteke u Sarajevu.
Gazi-Husrevbegova b:iblioteka, osnovana 1537. godine kao
.kolska biblioteka novopodignute medrese, koju je veliki dobrotvor
tadanjeg Sarajeva Gazi-c-Husrevbeg dao sagraditi preko puta svoje
monumentalna damije, prerasla je tokom kasnijih 400 godina ukljuivanjem knjinog fonda drugih biblioteka (biblioteka kadije
Bajia, Abdulaha ef. Kanta!mirije, Osman uhdi ef. Bjelopoljca,
Karaozbegova biblioteka i dr.) kao i prikupljanjem knjiga po damijama i kuama u uglednu kulturnu ustanovu javnog karaktera"
.koja dokazuje da je kultutlll?)prosvjetno stanje u Bosni za turskog
vremena bilo na savremenoj' visini i koja danas predstavlja bogati
izvor za prouavanje kulturne prolosti Bosne i Hercegovine.
Kako se, dakle, Gazi-Husrevbegova biblioteka razvila u ustanovu koja danas ima mnogo obimniju 1 iru funkciju nego to je
imala onda kada je osnovana, IOnase kroz cijelo vrijeme svog postojanja nije odrekla prvobitno namjene, koju joj je odredio njen
vakif, nego je kroz sve duge vijekove do dana dananjeg stajala
na raspolaganju nastavnicima i uenicima Ga:ci-Husrevbegove medrese, da u njoj stiu i dopunjuju svoju naobrazbu. Pored nastavnika
i uenika medrese nju danas koriste i profesori i studenti orijentalistike Filozofskog fakulteta u Sarajevu kao i mnogi javni i kulturni
radnici, pa najposlije i svaki graanin koji to eli.
Knjini fond biblioteke sastoji se od 4450 rukopisa, djela na
arapskom, turskom i perzijskom jeziku, zatim 5700 tampanih knjiga
na gore navedena tri jezika te oko 5000 knjiga na raznim evropskim
jezicima, najvie na srpsko-hrvatskom, njemakom i francuskom.
Pored toga biblioteka posjeduje 85 sidila (protokola) eriatskog suda
u Sarajevu (najstariji iz 1556. a najmlai iz 1852. godine) zatim 3763
raznih istorijskih ddkumenata, veinom na .turskom jeziku, kao to
su fermani, berati , bujuruldije, hudeti, temesuki, murasele, teskere,
tefteri, slubena prepiska, privatna pisma itd. U biblioteci se nalazi
i vie kompletnih godita bosanske dnevne tampe, poevi od g1O-

486

dine 1866. diodanas, zatim preko &0 raznih zemljopisnih karata i vie
od 1000 fotografija veinom iz politikog i kulturno-prosvjetnog ivota Bosne i Hercegovine.
.
Nije udo da ovoliki broj starih knjiga i dokumenata pobuuje
veliko interesovanje riaunih krugova u zemlji i. inostranstvu za
Gazi-Husrevbegovu .bibhioteku, premda ona nije mogla biti popularizirana srazmjerno svoj lOjvrijednosti, poto joj sve do danas nije
uspjelo da izda bibliografski obraen katalog svojih rukopisnih
djela.
Meutim su sada strunjaci biblioteke, koji od nazad dulje vremena rade na obradi rukopisa, pripremili dIovoljno gradiva za I tom
kataloga. Izabran je i redakciski Odbor za ureenje katologa u koji
su unili nai poznati nauni radnici - orijentalisti,
Finansijska sredstva za tampanje kataloga dalo je Izvrno
vijee NRBiH. Tako e najposlije u godini 1961. Gazi-Husrevbegova
biblioteka dobiti prvi dio kataloga svojih orijentalnih rukopisa; koji
e obuhvatiti skoro sva rukopisna djela vjerskog sadraja sa ovim
poglavljima: Kur'an i znanosti u veza s njim (kiraet,tefsir), .hadis,
ukaid -i eriatsko pravo.
.
Odmah poslije zavretka prvog dijela. kataloga poee se sa
obradom preostalih rukopisa za drugi dio kataloga, koji e obuhvatiti rukopisna djela arapska, turska i perzijska iz filozofije, istorije,
geografije, astronomije, arapske, turske i perzijske filologije (ukljuujui knjievnost i poeziju) itd.
_
Prema tome se moemo pouzdano nadati da emo kroz 2-3'
godine imati kompletan .katalog orijentalnih rukopisa, a to e omoguiti da zainteresovani krugovi u zemlji i inostranstvu budupotpuno obavijeteni o velikoj vrijednosti kulturnog blaga koje se uva
u G~z.i::-HusrevbegoVol.biblioteci i koje svjedoi o naoj kulturnoj
tradiciji kroz mnogo V1]ekioVla
unazad.
Dervi Tafro,
~;- ;l~1\J

~),):tI J i:! )
1I..:..,
\1,Jb;"J I IJ')~;

~"'J! -S~

~!J..r-;'S}l;1\ ~~

tf'

r)l- ....
':il i..b.-,)l~)<l_:; l:..t~JU ~;)l""J~Y..l>~LA
t:~)l:; l:~';.aiJ l:..~::;J1l:.;1

.~::.\.r"t$_...y~..l;'"J~; ~J.r-;'-S)l;t\
~t\_ ..
\tI eJ)

0" 0)1;1>
.r.:"~J

'oi.

.:..,L...b.J~"Y::\.r ...~..t..~l;' J ~-L1I..t

jl"

O~_~

SitI

.L:H OJ J~}I.:..,t.l~~~ l..f::::=,<lI ;il!lA

. :{..,)..t..
~-11

.~;II
4::tI1~~.JI" if

oA" ef

o~

J"

i[~.:..
0" J
0J)l" J~IJ .~)l .tt

J ~;l;.}L-1\ jl;\ J ~JL.....l:;J;I_~ ~yo.-:i~ l;y.' J

. ,}lA..C>J~j~1 :{~)l~Ml jl..kt\ 4:; ~}Jl:~ J .\;AII ~J}U\

4:81

~J.4 J.J)l1

..::..;6.J

\ oiV r~

1._1 JII ,,~~

4iL...jA ~~I 0.4.J

\.J-l~~~t
<l~,,)lI.Jwf-):,tl l,J;~. ~l~ r~lIl6:s:::J J ~:~..111
r.Jl..1I~lk l6.4..b:~t 4.)...u~
.

. ~~:tl ~ lk~;".A .J l~)l~_10#

"~,,jl
Ijl!.L.

.i;.1~.J

b.JJ.:o.:...l~rlJ.J\

l6ilk.,b.4.J ~:s:::J.I,-:",:5',,~ w\s'"

ra~.r-:'-

~U\..:..~:<..
vA"~

"1}\l1 .I~l~ j ~~t\o~~1 w...ul":"~~.J

~lk .J6;"JI0.40~-";' .J t:l....~)1

.J "';)11 ~,,!)Ir~I\ ~
..:..L.;.Ul~
":"l-".r.kl1~ ,":",l:5'4~l...~..J ...;\11 L";'.J

~l..,,-:-,""
...;\;n4~)\~~Jl~.Jt\,,~)~.J
~~1I

4~:s:::J
I ..::...:>:~l;. '7"':s:::JI-r
~ ...
)~II.J ~)'):lI.J 4~~)J\~';lIl~'

'~~.J).J)I\ ..:..l,;~tl~
,":",l:S'"
"';'JI 4_"';'.JO)jl\

..:..)\~..~ )\~ .~;L:;.J Lr";' ~:s::::.tl a1 ~t~ <.>l~

o.J)\~.J. 0:'::'"~ 4~;l':'
\ Ao 'I'

rl~ 0.4 "~..1,..I.J\ o o" rl~ ~ "....1;1

.~~...r:.tt

i.Sj~l\ ~:S::=.4 ;;"y~

.}1
. ..:..lk~;"JI V");~

ek JI .J~..1:;.4:>:L.
~l,.. ~l:A>"::";\s'"

JI lA>rl~.J~";l_;II_~.l_~..::..~l;~~l~t.)\k}tl JI ~~;,\)V \.r-~ .\;,:&_i ~)...r.-;"

L ...I)..1!.l ...
l.1I ~ \)~_;,t\ rl; .ll.il , . er )~II ekI 4..>)\11
)~!1..1:l1
-' ..:.Jlf."'JI ~l;...:;\
r~;;t\ 0.0 l~~
: ~\tl

1~~S'"lk.J:'J:~-11 liA>J:2"k;
,":",\.,~'YI.J
J.J,a.~1I
~

:t;.J . ~~:'..J;.J l6~.JG

.J ..:..lk~;"J~

i.S.J:"":~
tj~~1
li~.J . .r )~~l\0.0 J.J'JI if:1\ eb~

.r--~:t\- ..:.JI;II - ).J_II.J ~\);;II JI V")6~ - .......i.~l,a.l

1 : "'.J~.J J;II

"::':~..l:>:1\
J~) - ..::.:,
...t:.JI0=--- ..:..~..l:>:11
J.J,c1: ~..l,..JI -

"

..clA..II_ \
0-;':;\.,;;1\
,..i.S}:";1\ - ~Ijl\

_ ":")\.4L..tI.J":"b\~1\ _ ".~II J.J,c\ : 4.~I\_

41.Jj/\rlh; - ":"l~..i;)\ - ~.JS::::::,c.t1

-' ":"\j~)I\
"';ya:ll_ ~~,,'JI :J)\;')lI.J
~I

.bl}\ _
-' Jh:lI-

o-

i.

488
~I.JI

F -.,.,.:t1.J.j.rtl -

U"'~I>-?I-

~~"JI Wtl

r.,k

:':;~I

F_

F -..l!j\tI.J .J~!I.J .
~:kt\ r--k ~ \. ~l t--k - '\ ~)IAt\ Wtl F -~f:::=):11t.;itl
r:,;:; ~ - \ UO\.,-;"JI.J;~I\ F -\" p~l.J ~~~I r1"- \ \

,~-

~I

J ,:;~IGJI'-LS,!),JI,":",.)\tl':
J:>.J~I

\ o .j)Ul oJb

c:-L:J'I~t\:11.I~'}I.J ~I

t.-.tl

.tuI.I!.JI

_ \t

~I~I

J.J~I.I)~I c:;1 t~-"".J

J" fiJ\'0A

.~:....
i _"

~jJl t~J:i,J1~J):1111 ~
o).)\:J1
,:;\1,}~.';'11 ~
x.~)\..i..~

~~~L.~
JUI

cY1NI

o- ~.J,JI ..Lf,WI.J.\.J.JI ~::

Ik~ .J\I\;)t
~Y...J.J....,.
~~f';~t- r.J bl~l.J

er .r1WI,:;~::s::::.~

o..t. J

I~.J

1;:'l:T 45';

JJ:.:y '} ;(~:s:::llo..l.t. J

l.5iI~::s::::.

~.J':}I

o- J..r~.tItJ"~ I~.J)lj b~~JI

.JI f i. Ik;'l.J

\.,-11I.Jo)~~tIttWI ,,:,;;ts::.1~)ljc,~jt\

o- L.j\l ~

4.:A)t.:J1:':~~Jt\
~';lbU~I

.)itl J" ~J\

Prvo savjetovanje

d=-J

glavni'b imama

u Sarajevu je 5. oktobra 1960. godine na inicijativu i pod predsjedavanjem Resi-ul-uleme Hadi Sulejman ef. Kemure odrano
prvo savjetovanje svih glavnih imama iz itave nae zemlje. Pored
19 glavnih imama i to: 6 iz republike Bosne i Hercegovine, 5 iz Srbije, 4 iz Makedonije i 2 iz Crne Gore, savjetovanju su prisustvovali
i lanovi Vrhovnog Starjeinstva IVZ gospodin Sulejman beg Filipovi, predsjednik Vrhovnog Sabora IZV, Hafiz Abdulah ef. Cauevi, predsjednik Starjeinstva IVZ za republiku Bosnu i Hercegovinu, Hafiz Bedri ef, Hamid, predsjednik Starjeinstva IVZ za
Makedoniju, Hadi Mustafa ef. Canhasi, pretsjednik Starijeinstva
IVZ za republiku Srbiju Hadi Hafiz Sukri ef. Bakalovi, predsjedni,_
Starjeinstva za republiku Crnu Goru, profesor' Dervi ef. Tafro,
direktor Gazi Husrevbegove biblioteke kao i Dozo Husein ef. vjerskoprosvjetni referent Vrhovnog islamskog starjeinstva.
Prema ranije utvrenom dnevnom redu zasjedanje je otpoelo
itanjem izvjetaja. Svaki pojedini glavni imam podnio. je pismeni
izvjetaj o svome radu, o situaciji d problematici vjerskog ivota na

Prvi red s lijeva: Husein ef. pozo, vjersko-prosvjetni

referent VIS-a, Hafiz Esad ef. Sabrihafizovi,
glavni
imam Sarajevo, Abduhah ef. Njuhodi, lan VIS-a i glavni imam Plevlja, Abdulah ef. Kaapor, glavni imam
Novi Pa zar, Hafiz Bedri ef. Hamid, pretsjednik
Starjeinstva
IVZ Skoplje, Hadi Sulejman
ef. Kemura'
Reis-ul-ulema,
Hafiz Hasan ei. Mavri, glavni imam Ulcinj,
Sejh Mustafa
ef. Arif,
glavni
imam Ohrid,
Hadi Mustafa ef. Cenhasi, pretsjednik
Starjeinstva
IVZ -Pritina,
profesor Dervi ef. Tafro, lan VIS-o,
Saraleoo, - Drugi red s lijeva: Hadi Hafiz Ismail ef. Haki, lan VIS-a
Pritina,
Akif
ef. Sadiki, glavni
imam Tetovo, Mustafa ef. Neziri, glavni imam Gnjilane,
Hafiz Husein ef. Muji, glavni imam Tuzla, Safet
ef. Baa, glavni imam Prizren, Hadi Hafiz Sukri ef. Bakalovi, pretsjednik
Starjeinstva
IVZ i glavni
imam Titograd, Hadi Suajb ef. Serii, lan VIS-a' i glavni imam Skoplje, Naim ef. Hadiabdi, glavni imam
Bugojno, Ilijas ef. Jusufi, gl'avni imam Kumanovo, Hafiz Mehmed ef. Zahirovi,
glavni imam Banja-Luka;
Hadi Jakub ef. Ribari, glavni imam Pritina, Hafiz ,Fehri ef. Ilijasi,
glavni imam Pe Hafiz Ibrahim
ef.
Mehinagi,
G'Jg.vni imam Doboj, Sulejman-beg
Filipovi,
pretsjednik
Vrhovnog
sabora IVZ i lan VIS-a,
,
Semsi ef. SaHhi, lan VIS-a Pritina
i Abdurahman, ef. Huki, ef kabineta Reis-uZ-uleme.

~~\ .l..~) ~ ~~J~\

cl ~~_'JI

..::..L.~j\ .L.~1JJ YJI

'J\ 4..~.j\.1.4.-\

~')l,

490
svom podruju. Citanje je trajalo itavo prije podne i jedan dio p6
podnevnog zasjedanja. Poslije toga voena je diskusija o izvjetajima'
Ovo savjetovanje bilo je od izvanrednog znaaja. Na njemu je
trebalo, da se, izmeu ostalog, ustanovi i vidi koliko je ovi novi organ
u naoj vjerskoj hijerarhiji uspio da se afirmie i da nae svoje mje:sto u naem. vjerskom ivotu.
Ustanova glavnog imama predstavlja kao to je poznato novo
:.zvanje sa vrlo vanom funkcijom. Glavni imam, prema onome to
'bi on trebao da bude, jeste vii vjerski organ koji direktno uestvuje
u vjerskom ivotu ~a terenu, koji na licu mjesta iz neposredne bli.zine upoznaje probleme, posmatra njihovo raanje i na vrijeme intervenie. Prirodno je, da e njegova intervencija biti naj efikasnij a,
prije svega i zbog toga to e uvijek doi na vrijeme i to on najbolje
-poznaje uslove i okolnosti u kojima se javlja dotini problem.
Islamska vjerska zajednica nalazi se pred krupnim problemima
koje je postavio savremeni ivot. Tu je na prvom mjestu pitanje pri'lagoavanja novonastilim uslovima ivota, pronalaenje novih odgovarajuih formi rada, novapreorijentacija u nainu vjerskog obuavanja, pitanje stvaranja materijalne osnove za potrebe vjerskog
-ivota itd. U rjeavanju ovih problema glavni imami trebaju da
.odigrajuulogu transmisije odozgo prema. dolje i odozdo prema gore.
Oni bi trebali da budu autentini tumai i sprovoditelji na
-terenu glavne linije politike Islamske vjerske zajednice, da prenose
-direktive i nadziru njihovo pravilno sprovoenje u ivot. S druge
.strane dunost im je da temeljito upoznaju problematiku svog
podruja i da o tome vjerno obavjetavaju svoje nadlene organe.
Osim toga preko i pomou glavnih imama eli se popuniti i nadoknaditi ono to Islamska vjerska zajednica gubi na terenu zbog nedovoljno kvalifikovanog vjerskog kadra. Poznato je, da mi imamo
vrlo slab vjerski kadar. Mi smo duni a i prisiljeni, da raznim mjera-ma osposobljavamo taj kadar. Glavni imami odigrae u tome pre-sudnu ulogu. Oni e na terenu pruiti prvu pomo. eim savjetavanj em, kraim kursevima i seminarima moi e da bar ublae i
djelilmino popune onu prazninu koja je nastala zbog nedovoljnih
'kvalifikacij a.
Pitanje kadra za nas predstavlja danas najozbiljniji problem,
tim vie to se nalazimo u jednom periodu u kojem se ivot razvija
'i kree naprijed vrlo brzim tempom. Ako ne elimo hiti pregaeni i
. ako ne elimo kasati za opim razvojem kao to se to uvijek dosada-,
-dogaalo, mi moramo pojaati na rad na ubrzanju razvoja vjerskog"
ivota a zato je prvi i osnovni uslov postojanje dobrog kadra. Ovaj
problem nije ba tako jednostavan. Njega naroito komplicira itav
niz drugih pitanja koja se pojavljuju u vezi rjeavanjem problema
kadra. Na prvom mjestu dolazi pitanje materijalnog obezbjeenja
vjerskih slubenika. Ovdje nam se javljaju posebne potekoe. Trebae mnogo upornog rada da se nai ljudi, obzirom na nove prilike,
uvjere da su oni duni a ne umrli, voditi brigu o materijalnim potrebama naeg vjerskog ivota.
Iako. je ovo.jedan od najteih problema ipak ne treba se plaiti ..
'Ve dosadanji rezultati na tom polju ohrabrujui su.
>

4iH
Pred glavnim imamima stajao je i dalje stoji ovaj problem. On
e svojim zalaganjem i shvaanjem velike aktuelnosti ovog problema, najvie pridonijeti da se on to bre i to pravilnije rijei.
Iz podneenih izvjetaja na savjetovanju trebalo je da se vidi
kako je koji glavni imam shvatio svoju misiju, kako se snaao na
terenu i koliko je uao u stvarnu problematiku ivota i da li je uoio
-ona najaktuelnija pitanja naeg vjerskog ivota.
.
Mi moramo ovdje Odmah napomenuti da je pri razmatranju '
rezultata rada glavnih imama potrebno imati u vidu injenicu, da je
ovo poetak a svaki je poetak, kao to je poznato, teak. Pa i pored
toga, mi moemo sa zadovoljstvom konstatovati, da je ovaj poetak,
iako teak, bio vrlo dobar.
Iz izvjetaja se moe zakljuiti da je vei dio glavnih imama
shvatio.svoju dunost i nastojao da joj udovolji. Mi ne moemo na
poetku ni oekivati bog-zna kakve rezultate. Glavno je da se uvelo
u posao, i da su postavljeni dobri i solidni temelji. Moramo ipak priznati da su izvjetaji pruili dragocjenih podataka. Meu njima je
'bilo dosta neugodnih konstatacija, a naroito onih koji se odnose na
vjersku obuku. Veina izvjetaja konstatuje slab odziv roditelja i
slabu njihovu brigu. Naalost postoji i jedan broj vjerskih slubenik ...
'koji ne shvaaju vanost vjerske obuke, pa joj i ne poklanjaju
nikakvu panju niti otpoinju sa radom na obuci.
,
Izvjetaji su nam pruil'i dosta jasnu situaciju vjerskog ivota
na terenu. Vlrlo je pozitivno da su u tim izvjetajima, u nekim manje
a u nekim vde, tretirani uglavnom svi aktuelniji problemi vjerskog
ivota. Naroito mjesto dato je novim formama rada kroz hutbe,
mevlude, vazove i druge vjerske sveanosti.
Ovdje je nuno naglasiti da se nisu mogli ni oekivati ujednaeni rezultati rada. Mi znamo da su muslimani u pojedinim krajevima nae zemlje ivjeli ranije pod sasvim drugim i teim uslovima.
Rad gLavnih imama u takvim podrujima bio je svakako tei. Pred
njima su, pored tekuih problema svakidanjeg' ivota, stajali vrlo
krupni problemi kao teko nasljee prolosti. Problem krvne osvete,
kupovina i otmica ena, dervii raznih redova i tako dalje, sve su to
problemi koji i danas stoje pred naom braom u republici Srbiji i
Makedoniji. .
Openito se moe rei na' osnovu dosadanjeg rada, da su se ovi
novi organi uveld u ivot, da su nali svoje mjesto i da je zapoela
njihova afirmacija. Mi to ne moemo tvrditi za svakog pojedinog
glavnog bama. Mi moramo i to istai, da ima i takvih koji nisu,
bolje reeno, koji nee da shvate svoj poziv i ne osjeaju potrebe za
to jaim zalaganjem u radu za dobro Islamske vjerske zajednice.
Diskusija po izvjetajima u kIOIjojje uestvovao prilian broj
prisutnih bila je vrlo korisna. Diskutanti su u svojim osvrtima DJapojedine izvjetaje upozorili na izvjesne propuste, dali sugestije i iznijeld svoje miljenje o pojedinim pitanjima.
U svojoj zavrno rijei Reis-ul-ulema se opirnije osvrnuo na
podnesene izvjetaje i date primjedbe U diskusiji. On je na temelju
detaljnije analize izvjetaja istakao propuste i greke i dao vrlo
dragocjene sugestije i direktive u daljem radu glavnih imama.

492
Poseban akcenat stavio ,je u svom izlaganju na vanost uloge
glavnog imama. Podvukao je da on u svom radu i u svojim nastoja .
njima gleda u ovom organu svoga .glavnog pomagaa na terenu. Mi
moemo imati savrene zakone, uredbe i pravilnike, mi moemo izdavati besprijekorne direktive i raspise, ali ako nemamo ljude na
terenu koji e to sprovesti u ivot i kontrolisati njegovo sprovoenje, mi od toga neemo imati nikakve looristi - zakljuio je Reisul-ulema.
Prvo savjetovanje glavnih imama iz svih republika bilo je zaista vrlo plodonosno i korisno. Zato je Reis-ul-ulema Hadi Sulejman ef. Kemura odluio, da se materijal sa ovog zasjedanja umnoi
i dostavi u vidu raspisa svim glavnim imamima da bi ga na sastancima sa svojim podrunim vjerskim slubenicima razraivali i izuavali. Takoer je ovaj materijal dostavljen i svim lanovima Vrhovnog sabora IVZ u FNRJ.
OVlO savjetovanje je jasno ukazalo na veliku korisnost ovakvih
sastanaka. Bilo bi poeljno da se oni 'to ee odravaju i da to
postane stalan metod rada;

~~\ ~:OU\ :t:-.I\ J ~.4! -.)~:~ 'i .bL:i! ;;~;.)t\~:-J\

~~~..u\
~:;~e- )l:..:;

D}\ -.$..D\..t:.~\ )~:,..,..u\

J>~.dJ,-:,,_l-::;)l-,~y-! ~~",)L8\
\\ D\ rk y-ly" \ i ;;ko:! \ 4-:~

toPi .1;~ .~~~-:.

Ir- t.~~
L~)wf ~~\

&y

J7;

0'" b.)y~~

J~ tI

l6l5"'l:..,.
y ~~~..u\
o~:>:1\
0~'! J.a)\ oj. -.)ys::::.:;
.:t_~~..u\o~.
J\

J~rV\ ..j~\y<I>

0'" ~ 0Yy:'l~;

<..r~)l6!t:.s>\.1;'; \~

..jl;~':J \

0..t:.~ :i~",)l~\ ~<I> .~\

-.)\ li~\

if ~~}\

<..r~,.

)y:.
..u~

Ja il\~ .~';':J\

~..,"i\ <..r~) .l}"t\ :t_:",)l,..,':J\

~:.1~6t\~.!-,

~.1!.r..-.)\y

:t+-:1;~ 4-:...
<1>\.:,,\~

;;J~l__
~

Jy ':J\ t6.s.L~\ .:"l-:'.)y6..~\

t::~ if

J)' t6t r~~0\

l.iSb;. ~ ~U~

:t_;l!. :t...
7~\ .1,..,:') 46'" 0\

.l6:1\~:::l:~J)' ol~y ~

Ll~)t\ \i.s>o- Ja ilI

(>k':J \

0\ ~ ,-:-,}kt\~ .~":':J\ .:r~).~; J<l -.)~ ~\Ja~)~tl;

~~ r\.) Jl,.;;\ (>i~-.)y~

t6tl~\

:t.~~..u\
~.~~;kt\t~1;::;

\)y ....
)'

I..! ~

-.$.1:;\ 0l...
~L Cl:>:l\.U,,1I

~":':J\ L..;:,) .1;_~)!y:)'y\ )6:'

J~

0l)' . <L:""r,) ..:...~ y lJ,.1\ <..r~);;y-~.1t :t-~7t;y~::'.r~

J-

.)~l.:.:t\~..j)l..:t~
\

~.JI.J .\...Wf ~~)

ili

~~I

j'..ill \SIir ~

.."t~ L,;':JI ~l...J)ir

~~..ul :;~:>:fI
~

L. .J)l~t.~':JI i..t:

Jf= 1;.1ctt.) ~.J .t.L~':JI\.1.k JI ~~ JI' ":,,t;.'I1

4~t.c;J 4::JI L..~) ~I;

~~';>

ir ~ ili JI'\ 4J~t

~~ J..:~

. 4~t; I J ~1S'I.!...J

.J.;. ~:;

t ,01 4~..u1:;~:>JI.:,\tL~':JI J ~1:; JlI ':"~~~I0A ~I

J

:!J\:..s. ~~I ~I~ J:I):lI~:l1

.:.,1;.1
':"~)J~I.J ~1t;':JIt;....:>:'

::...t,..I.J
U\;...

..r-::-l I 0--:1 I ':'.J~J.J"':' L. 0~....uI (.)t;.

"::",,p)A!

JlI Jf=t!JI

':"l;~~1
;.J)t~~~:;I~ ':"5':" J11~_:..;tll.;.J.Jb
.4. ":JI

t.:,) .:.,l;

.:.,l...~}1.l...:').J (.)1-':JI
~)t ....
:JI~l::JI ~~) ilJI t.L~~1 I~ ~
.~l..fI~ .)t....')tl~~}I -61.J
1-l:si J

;.r-~ ':"~L~':J\ .1. J~':'I ~.;...b 4-...:>: -'~;

.J~':JI

.l...:,) ~ ~~\

':"~).J~

~!'

t.t

~.J
~)t....':/I

0~ tL~:JI yi.1

J L.;b~ts::::L. t...)\;;1 .,..'11

J.JI~

t:::':~.!-~,

JI ~; )t.1 ~AlI 4:..1~ WJI ~~) tL..~)l1t::..::;'I.J

~~ .JJL. \tI 0'" ~h

.y"

4~1":.lo ~

-\i~;tI ('"fl J~ ':"L~J..;:J ':"bL:')1

J ~~

c..al0A ("f~1\

0.J1;.1
\S..ill1~t\ ~
~J.. ,-,

.JL,;'11

~~I:'-A.Jt~4-'-'
.("f'"t.~

494

MUHAMED A. S. I PRVA ETVORICA

HALIPA

S turskog prevodi Hafiz ,Ibrahim Mehinagi

(Nastavak)
Muslimani za vjeru Islam mnogo trpjee i rtvovae. Neki od njih uAbesiniju iselie i tako svoju postojbinu i domove ostavie i od svojih
roaka i prijatelja se rastavie. Drugi opet zatoeni u i'bi Ebi Talibu
podnosie idolopoklonike progone i nasilja.
Prvaci i uglednici kurejki koliko god su toliko mudiza vidjeli i
usprkos tome to su kur'anskim nedostinim ljepotama, rjeitou i izraajnou zadivljeni i u nemo oponaanja baeni bili, ipak veina njih u
svojoj nevjernikoj upornosti ustrajae i iz inada na krivom putu svog
idolopoklonstva ostae.
'
Arapski narod tada ivljae podijeljen na razne rodove i plemena
Svaki rod i svako pleme imaae svoga glavara - starjeinu, u ijim
rukama bijae mo i vlast. Bivi tako podvrgnuti svome rodovskom
ili plemenskom starjeini i njega slijedei, oni se nerado podvrgavae
vlasti nekog drugoga, pa makar on i iz istog roda ili plemena bio.
A ovamo po islamskom eriatu svi muslimani, bili oni siromani ili
bogati. moni ili slabi, jednakopravnost uivae. Meutim kurejki prvaci
smatrae sramotom i stiajee se da s obinim ljudima iz naroda budu
izjednaeni. I ba zato svaki od kurejkih prvaka upee sve snage da
pripadnike svojih rodova i plemena sprijee da bi Islam primili kao
i to, da se Islam po okolnim krajevima ne proiri. Ali uza sva njihova
nastojanja i naprezanja oni u tom ne uspjee. ta vie, kako to gore
spomenusmo da bi u tom pravcu na muslimane krajnji pritisak izvrili,
oni sa svima Haimoviima sve veze i odnose prekidoe, te o tom i jednu
zavjetnu ispravu napisae i u Ka'bi je objesie. Nu i to im ne pomoe
da irenje Islama sprijee.
'
Pleme Kurej, koje je bilo meu svim arapskim plemenima najuglednije i najuplvnije, tim prekidom odnosa bijae u dvije grupe rascijepijeno.
I kako je taj rascjep trajao skoro tri godine, pa su kroz to vrijeme svi'
odnosi i sva poslovanja meu njima pokidana bila, to i kurejkim icolopoklonicima takvo stanje pree u dosadu, pa se. zbog uinjenog poee
kajati. Osim toga ruka Mensur ibni Ikrime, koji tu ispravu napisa, bijae
usahla'I on ostade sakat. I nu.Allah dade da jedna vrsta moljca tu ispravu
napadne, te sve to je u njoj bilo napisano osim Bojeg imena izgrize,
Dibrn alejhisselam doe i Bojem poslaniku javi, da je isprava
izgriena. On o tome obavijesti amidu Ebi Taliba. im to saznade, Ebu
Talib ode. u skup Kurejevia te im ispria ta je' od Bojeg poslanika
uo. Ujedno im ree: - Ako je istina to Muhamed kae, onda i vi pokaite uviavnost pa da ovu podvojenost meu nama jednom dignemo
i uklonimo. A ako se njegove- rijei pokau neistinite, ja u ga svoje
zatite rijeiti -.
.
Prvaci kurejki primie kao pametne ove rijei Ebu Talibove. Odmah
tu ispravu donesoe. Pogledae je i ustanovie da je svo pismo na njoj
bilo izjedeno i uniteno osim rijei Bismike Allahumme! (Uime Tvoje
Boe!).

495
Vidjevi to, svi se postidjee. Pa iako je Ebu Dehl -opet htio da
neki inailuk provodi, zakljukom preostale veine isprava bi poderana.
Time oni svoj nekadanji zakljuak i obavezu slonog istupanja protiv
Haimovia ponitie. Tako se Haimovii oslobodie da se nesmetano
mogu baviti trgovinom i druga poslovanja vriti. Tim se ujedno muslimani
spasie tegoba zatoenitva. U Mekki tada ope veselje zavlada. Ali i ta
radost i veselje dugo ne potraja. Malo vremena proe, a nove tegobe i
nesree nastupie.
Naime desete godine od hazreti Muhamedova poslanstva Eb6 Talib
umrije. Do tri dana za njegove smrti i hazreti Hatida-radijellahu
anha!
- napusti ovaj prolazni i u vjeni svijet preseli. Ove, jedna za drugom
dvije smrti, veliku tugu i alost kod Bojeg poslanika ostavie. I on zato
ovu godinu nazva Senetul-hazen, (Godina tuge i alosti).
Da se je Ebu Talib Bojim poslanikom Muhamedom ponosio i da
je njegovo poslanstvo srcem priznavao, to se iz njegovih nekih pjesama
[asno razabire. Ali kako je on bio glavar-starjeina svoga plemena, i budui je Muhamed pod njegovom skrbi i okriljem uzrastao, on se stiae
da to i rijeju oituje i da mu privrenost i slijeenje iskae. Ebu Talib
govorae: - Ja dobro znam, da Muhamed lai ne besjedi i da neispravna
rije od njeg nee poi. I 'kad ene kurejke mene ne bi ruile i sramotile,
ja bih mu privrenost iskazao i slijedio ga -.
Pred smrt njegovu .Boji poslanik mu ree: - 0, amida, koji si
mi namjesto oca! Daj jedno izusti kelimei ehadet-oitovanje stupanje
u Islam - pa da za te mogu efaatija biti! _'o On na to odgovori: Bojim se da ne reknu: Ebu Talib se smrti uplai, pa u Islam pree, pa
da mi se tako ponu rugati i omalovaavati me. I kad se toga ne bih
bojao i stidio, ja bih- oitovanje dao i preao u Islam.
Ali u~a sve to Ebu Talib pred svoju smrt sazva prvake kurejke
te im Bojeg poslanika preporui. On im tada ree i kao svoju preporuku
ostavi:
(Muhamed je ispravan i povjerljiv; kod njeg lai nema, Sve to bi
vam ja kao savjet i preporuku imao da dam i ostavim, sve to on uza
se ima i u stanju je da vam dade. Ono pak, .to Islam u sebi sadri, sve
to srce ljudsko i zdrav razum prima. To samo jezik moe da zanijee.
Tako mi Allaha, ja znam kao da to svojim oima gledam: - kurejki
siromasi i nemonici, arapski beduini i svijet iz okolnih krajeva, svi e
oni njegovom' se pozivu odazvati i njegovu nauku kao istinu prihvatiti.
Svi su izgledi da e kurejke glave repovi postati; to jest, sve one veliine
i prvaci kurejki, koji Muhamedu pokornost ne iskau, bie ponieni i
bijednici. 0, kurejki zbore! Tako mi Allaha, kad bih ja bio iv, ja bih
Muhameda svakog neprijateljskog zla i pakosti uvao i zatiavao. Zato
i vi treba da mu svoju pomo pruate!)
Ali koga Svemogui Allah "na pravi put ne okrene, taj pravoga
puta ne moe nai. Bez Njegove milosti i usreenja niko neke blagodati
ne moe postii, niti sree dostii. Tako Allah u Kur'anu ree: Inneke
la tehdl men ahbebte, velakinnellahe jehd] men jeau (O, Muhamede, ti
ne moe napustiti pravim putem nekoga koga ti voli i eli, ve On
pravim putem napuuje onoga, koga On hoe).
Stoga, iako je Boji poslanik odve elio da Ebu Talib u Islam
pree, a Ebu Talib opet njega. iz sveg srca volio, on ipak njegova po. 6

4ge
slanstva i rjeju ne oitova. A njegovo pleme nakon njegove smrti njegove
se oporuke ne pridrava.
.
. Ebu Leheb imaae namjeru da namjesto Ebu Taliba starjeinstva
nad Kurej plemenom u svoje ruke uzme. Drugi uglednici kurejki nastojae sauvati glavarstva u svojim rodovima. Ebu Dehl se opet zanoaa
milju da meu Kurejeviima to vei uticaj stee i upliv osigura. Stoga.
oni smrt, Ebu Talibovu i hazreti Hadidinu kao zgodnu priliku pa j.
iskoristie da jo vema nego prije Bojeg poslanika izvrgnu napadajima i
progonima.
Boji poslanik, kad mu ti napadaj i i progoni dotuie, napusti Mekku
i sa Zejd ibni Harisetom u Taif ode. Tu u Taifu bijae nastanjeno SekH
pleme te on njihove uglednike i prvake u Islam pozva. Ali oni ne samo
to Islam ne prihvatie, nego Boijeg poslanika i ponizie, a neki od
njih kamenje na njeg bacae. Stavie, Zejd ibni Harise - radijellahu
anh! - da bi hazreti Pejgambera od baenog kamenja zaklonio, svojim
tijelom ga je titio i tako na vie mjesta bio ranjen i od tih rana kasnije
i tragove nosio.
Tad se Boiji poslanik iz Taifa vrati te na jedan konak hoda od
Mekke u mjestu Batni - Nahle otsjede. Tu u tom mjestu Boiji poslanik
uei Errahrnan suru iz Kur'ana jedna grupa dlna mu pristupi, uenje
saslua i njegovu pozivu u Islam se odazvae i vjerovanje mu oitovae,
Tu se on neko vrijeme zadra, a onda se u Mekku vrati i kao gost bi
primljen kod Mut'im ibni Adijja. Odmah zatim u Haremi- erif ode tu
Haderul esvedu obred tstilma izvri i dva rekata namaza klanja.
Zatim se u svoj stan vrati.
.
Dok je bio kao gost kod Mut'ima, on po ustaljenom arapskom obiaju
zajedno sa svojom djecom i ostalom rodbinom oko Bojeg poslanika
okupljeni bie i kao gosta ga s velikom panjom i portvovanjem titie
i uvae.
U tim vremenima Boji poslanik se oeni i vjena sa Sevdom kerkom Zem'e-radijellahu anha! - Tad on vjena i Ajiu, kerku Ebu Bekra
Essiddika - radijellahu anhuma! - Ali kako je Ajia jo bila malena i
nedorasla, svadbena no s njom je na izvjesno vrijeme bila odgoena.
Boji poslanik je u doba hodoaa Kabi i u danima kada su se 'prireivali vaari na Suki Ukkazu odilazio izvan Mekke te bi se s pripadnicima arapskih plemena viao i susretao. te ih u Islam' pozivao. Tako i
jedanaeste godine iza svoga poslanstva u doba hadda on izvan Mekke
izae. Na mjestu zvanom Akaba susrete se s jednom grupom ljudi iz
'Medine. Sluajno ti ljudi pripadahu Hazred plemenu. A izmeu Hazredija i Haimovia otprije enidbene rodbinske veze postojahu. Jer majka
Abdul Muttalibova Selma pripadae Benu Neddar rodu, a taj rod spadae
u rodove Hazred plemena. Boji poslanik ljude zapita, ko su i odakle
su, a oni mu odgovorie da su iz Hazred plemena. - A biste li mogli
sjesti pa da malo porazgovorimo? - zapita ih on. - Vrlo rado, moemo! - odgovorie oni te i sjedoe. On im tada neke odlomke iz Kur'ana
proui, a zatim ih u Islam pozva.
Oni su u Medini od svojih starih ljudi sluali, da e se iz potomstva
Galib ibni Fihrova jedan Boji poslanik pojaviti. A i Jevreji u Med'ini
govorahu, da se je vrijeme dolaska jednog Pejgambera prikuilo. I kad
ih ovom prilikom Boiji poslanik u Islam pozva, oni se zgledae i - Ovo

~ onaj pejgamber, to o njem Jevreji govore! - jedni drugima rekoe.

A kako su oni od starina s Jevrejima u mrnji i neprijateljstvu
bili,
oni odmah vjerovanje oitovae i u prisutnosti Boijeg poslanika rijei
sehadeta izgovorie i time Islam primie. Te osobe bijahu: Ebi Umme
Es'ad ibni Zurre; Rafi' ibni Mlik; Avf ibni Haris; Kutbe ibni Amir;
Ukbe ibni Amir i Haris ibni Abdullah ibni Rijiib.
Eto to je prvih est osoba iz Medine, koje su u Islam prele i u
ensr-pomagae Boijeg poslanika se ubrojali. - Allah neka s njima
zadovoljan bude i svojom milou ih nagradi!
Po povratku s hadi luka iz Mekke u Medinu oni svim silama nastojae da tamo Islam proire. Na taj nain Islam se meu Hazred plemenom poe uspjeno i brzo iriti, pa se prelaenje u Islam i na druge
tamonje Evs pleme proiri.
Dvanaeste godine hazreti Muhamedova poslanstva za vrijeme hada
od reene druine petorica i to Es'ad ibni Zurare s drugovima Rafiom,
Avfom, Kutbom i Ukbom, i od Hazred plemena jo: Muaz ibni Haris
Zekvan ibni Abdi Kajs, Ubde ibni Samit, Ebu Abdillah Jezld ibni Sa'lebe
i Abbs ibni Ubde ibni Fadle, te od Evs plemena: Ebul Hejsem ibni
Tejjihan i Uvejm ibni Saide u Mekku dooe te se opet na mjestu Akabi
Bojim poslanikom sastae i tu ugovor o .privrenosti i odanosti sklopie.
Po tom ugovoru oni sveanu obavezu preuzee, da ubudue nee
d.'dolopoklonikog viebotva ispovijedati; da e se nemorala, krae te
kleveta i potvora kloniti i uvati, i da nee svoje djece ubijati.
U predislamsko idolopokloniko doba Arapi se samo svojom mukom
ajecom hvalie i ponosie. I ko od njih nije imao muke ve samo ensku
djecu, taj je pred svijetom postien bio. Zbog toga su mogli Arapi svoju
Eensku novoroenad onako ivu u zemlju zakopavali. Uz to jo ivotne
prilik-e kod Arapa bile su veoma teke. I kako su oni svojoj djeci i ostaloj
eljadi ivotne potrebe teko namicali i smagali, neki o njih su pod
pritiskom siromatva i neimatine svoju ensku djecu, a ponekad i muku,
ive u zemlju zakopavali i tako ih ubijali.
I ba zbog toga tako svirepog i neovjenog a ukorijenjenog obiaja,
u sklopljenom ugovoru o vjernosti i odanosti bijae naroita taka spomenuta: da oni svoju djecu ne ubijaju. Ova taka bi velik prilog ovjekoljublju i samilosti. Grupa, koja na taj nain i pod tim uslovom svoju
privrenost i odanost Bojem poslaniku iskaza, sainjavala je dvanaest
ljudi: dvojica iz Evs plemena, a ostalih deset iz Hazred plemena. Proelnik sviju njih bjee Es'ad ibni Zurare. Svi oni, davi takvu zavjeru,
u Medinu se vratie te se odmah na posao oko irenja Islama dadoe.
U tom vremenu ogodio se je odlazak hazreti Muhamedov na nebesa
- Mi'rad -. To se ovako dogodilo: Melek Dibrll alejhisselam jednu
veer doe Bojeg poslanika uze i od Kabe do Mesdidi Aksaa (u Kudusu) ga odnese. Odatle ga u visine die te on sva nebesa obae. Zatim
Allah dade, Njegov miljenik iz ovog vidljivog i osjetilima dokuivog
svijeta bude iznesen i u drugi svijet prenesen. Tada mu bi dato, da on
U tom viem svijetu mnoga uda i neobine stvari i stvorenja
vidi i
razgleda. Tada on i Boji govor u i Njegovu savrenu ljepotu vidje i
osjeti. I iste veeri on se u svoju srenu kuu povrati.
Eto u toj miradskoj veeri, bi propisano, da se pet- farz namaza
svakodnevno klanja. Istina, i prije toga se je namaz klanjao. Ali pet

498
puta dnevno u odreeno vrijeme i PQ utvrenom rasporedu da se klanja,
tu no je zapovjeeno ..,
Sutradan Boji poslanik obavijesti svoje drugove - ashabe - da se
je njegov odlazak na nebesa - Mi'rad - dogodio. ,Prvi Ebu Bekr
.Essiddik a za njim i svi ostali ash abi to potvrdie te taj veliki i vani
dogaaj Bojem poslaniku estitae.
Idolopoklonici Mi'rad zanijekae i zatraie, da im Biji poslanik
oznake i obiljeja Mesdidi Aksaa poblie navede i opie. On im ga u
potpunosti opisa, ali oni ipak pri nijekanju uporni ostae.
U to doba Islam se po svim krajevima Arabije irio, 'a naroito
je u Medini odve brzo korijenje hvatao. Zbog tog tako brzog irenja
Islama Evs i Hazred pleme izrazie elju i zamolie, da im se jedan
- od Pejgamberovih drugova u Medi-ni odaalje, Udovoljavajui njihovoj
elji i molbi, Boiji poslanik im odasla Mus'ab ibni Umejra da ih u
Kur'anu pouava i da ih u islamske propise' i udoree upuuje. I kada
je Mus'ab u Medinu doao; tamonja islamska vjerska zajednica ve je
brojila etrdeset osoba.
Starjeina tamonje islamske zajednice Es'ad i njihov uitelj Mus'ab
poee petkom zajedno sa svim muslimanima izvan Medine izlaziti i na
odreenom 'mjestu namaz klanjati. Ali kako Es'adov teti, a ujedno i
glavar Evs plemena Sa'd ibni Muaz te jo jedan oci prvaka tog plemena
Usejjid ibni Hudajr ne bijahu u Islam preli, Islam se u Medini u potpunosti nije mogao rairiti.
Jednog dana Mus'ab i Es'ad u jednoj muslimanskoj kui Zafer roda
razgovarahu. Utom nenadano s bodeom u ruci meu njih bahnu Usejjid
ibni Hudajer te e rei: - ta li vam je namjera i cilj?! Kojekakve
siromake i slabie varate i zabluujete! -i na njih vatrene prijetnje sasu.
Mus'ab mu fino i blago uzvrati: - Malo zastani i .sjedni: posluaj
nas i nae namjere shvati! - U~ejjid sjede. Mus'ab mu tada vjeru i nauku
Islama izloi i neto iz Kur'ana proui. Rjeitost, jedrina i izraajna
snaga kur'anska na njeg odve djelova te e rei: - Kako li je to divna
stvar! - i zapita prisutne: ta treba initi pa da se u tu vjeru stupi.
Mus'ab mu to ree i uputu mu dade, te on Islam prihvati. Tad on joree: - Ja u da odem i da vam jo jednoga poaljem. Pa ako i on
u Islam pree, onda u ovom kraju nee niko ostati ko ove vjere nee.
primiti. Rekavi to on ode i Sa'd ibni Muaza posla.
Sa'd meutim pun srdbe meu njih nahrupi i povika: '0, Es'ade,
da meu nama nema robdinskih veza, ne bih ti mogao otrpjeti na tim
tako runim stvarima i poslovima, koje u nae pleme unosil - te ga
ukori i zaprijeti mu.
Mus'ab i njeg blago i s finoom doeka: - Ostanite malo, sjednite;
posluajte i stvar razumite! Pa ako vam se svidi, primite; a ako vam
se ne-dopadne, mi vam neemo naturati ono, to vi smatrate da ne valja!
Tad Sa'd ibni Muaz sjede te Mus'abovim rijeima i' izlaganju punu
panju dade . .Mus'ab mu propise i zasade Islama izloi i objasni, te mu
i neke dijelove Kur'ana proui. I kako on Kur'an uae, na Sa'dovom
licu se znaci sklonosti prema Islamu zapaae. Najednom on zapita: - A
.ta vi radite kada u tu vjeru ulazite?Mus'ab mu tada neelne propise
i udoree Islama izloi, a on iskrena srca u Islam pree.

499
Primivi na ovaj nacm Islam, Sa'd ibni Mu~z se die i ode, te se
odmah zaputi svojim suplemenicima iz Benu Abdil Ehel roda. I ree
im: - O skupino rona moga, kako'vi mene znate i cijenite?!
- 'Ti si na prvak i najbolji od nas! - odgovorie oni.
- Kad je tako, onda i vi trebate da vjerovanje u Allaha i njegov
poslanika oitujete. I sve dok to vjerovanje ne oitujete, ni s jednim
-od vas ja se neu sastajati' niti s njim kakva razgovora imati! Kad te rijei Sa'dove oni ue, toga dana od Benu -Abdil Ehel roda
niko ne osta a da u Islam ne pree.
.
Zatim Sa'd ibni Muz i Mus'ab u kui Es'ad ibni Zurre zasijedae,
te ostali svijet u I slam pozivae. I kroz kratko vrijeme vjera Islam se u
Menini toliko proiri, da u Evs i Hazred plemenu osim ukuana Benu
Umejje ibni Zejdove kue niko ne osta a da u Islam nije preao.
(Nastavie se)

'Erej Berberovi

Posjeta Reis-ul-uleme NR Crnoj Gori

U svome nastupnom govoru na dam 8. XII 1957. godine prilikom
:preuzimanja svoje asne, uzviene i nadasve .odgovorne dunosti Reis-ululema Hadi Sulejman ef Kemura iznio je ukratko pro~ram svoga rada.
1J tome programu rekao je izmeu ostalog da svojom prvom i najvanijom dunou smatra brigu za to normalniji razvoj vjerskog ivota pripadnika Islamske vjerske zajednice u naoj zemlji. U cilju sprovoenja' u
."ivottoga principa on je od asa preuzimanja svoje dunosti pa do sada
dao brojne pismene i usmene upute svim podrunim organima Islamske
vjerske zajednice, pojedinim vjerskim slubenicima i pripadnicima Islama u svim krajevima nae zemlje.
Da bi se i Iino upoznao sa nainom sprovoenja tih uputstava kao i
.njihovim uinkom na podizanju vjerskog 'i vjersko-prosvjetnog
nivoa
meu pripadnicima Islamske vjerske zajednice, a s druge strane, da bi i
linim upoznavanjem sa vjerskim ivotom muslimana prikupio vie podataka i iskustava iz svih krajeva nae zemlje u kojima ive muslimani,
.Reis-ul-ulema se je uputio na muan i riaporan put - u obilazak svoga
podruja. Sa takvim ciljem ve je obiao ranijih godina podruja NR
Srbije, Makedonije, Sandaka i neke dijelove u NR Bosni i Hercegovini.
Njegove obaveze i zadaci na drugim ne manje vanim poslovima nisu mu
-dopustil! da ranije posjeti i muslimane u NR Crnoj Gori. Ta prilika pruila mu se je tek u dane od 22. oktobra do 1. novembra OVegodine.
U sporazumu sa Starjeinstvom Islamske vjerske zajednice u NR
Crnoj Gori sainjen je program toga obilaska, pa je Reis-ul-ulema Hadi
Sulejman ef Kemura sa svojom pratnjom, u kojoj su bili: Dozo Husejn
ef. vjersko-prosvjetni referent i Barberovi Eref ef. sekretar Vrhovnog
islamskog starjeinstva te Silajdi hfz amil ~f, imam Gazi Husrevbegove damije, - krenuo na taj put u subotu, 22. oktobra ove godine.
Programom toga obilaska predvieno je da se uini posjeta u mjesta i
to: Bijelo Polje, Ivangrad, Plav, Gusinje,. Titograd, Bar, Ulcinj i Hercegnovi, a da se .posjeti i Cetinje radi razgledanja poznatog cetinjskog
muzeja.
. I II: h

500
Put je vodio preko Gorada i Cajnia pa preko Plevalja do Bijelog
Polja, gdje je bio predvien prvi konak.
Svoj krai sastanak u Goradu Reis-ul-ulema je iskoristio da se
sastane sa predstavnicima tamonjeg Povjerenstva Islamske vjerske zajednice koji su ga, ukratko obavijestili o prilikama Islamske vjerske zajednice u Goradu. Nakon toga je sa svojom pratnjom a predvoen podpredsjednikom povjerenstva g. Agom urovcem posjetio gradilite damije, gdje ga je doekao i pozdravio dematski imam u Goradu Zejnil
ef. oli: Tu se je Reis-ul-ulema ugodno iznenadio velebnom grae vinom
nove damije, koja po svome graevinskom stilu, skladnim dimenzijama
i proporcijama magovjetava da e biti jedan od najveih i najljepih
vjerskih objekata te vrste u istonoj Bosni. Graevina naroito zadivljuje
smjelou arhitekture i proporcija centralnog kubeta, koje e biti prenika oko 11,50 m, a visine oko 8 m, dok je visina zgrade preko 12 In,
koja se gradi od specijalnog kamena. Uz ogromne napore i materijalne
rtve, graevinski odbor - u ijem rukovodstvu se ~alazi i g. Ago urovac uspio je da obezbijedi uglavnom sav potrebni graevinski materijal,
tako da se rad moe nesmetano odvijati. Iz razgovora sa predstavnicima
graevinskog odbora vidi se da je vakif te nove damije sam islamski
narod Gorada i okoline i da je to prava narodna bogomolja, jer gotovo
svi muslimani toga kraja materijalno pomau njezinu izgradnju: Ceste
ISU i radne akcije u kojima Se via i preko stotine vjernika
oba pola na
gradilitu te damije, ime su se osjetno smanjili trokovi na radnoj
snazi. elja je muslimana Gorada da se ta damija otvori u proljee
idue godine uz dostojnu islamsku sveanost.
Uinivi nekoliko interesantnih snimaka na toj graevini i pod
neobino ugodnim dojmom toga isuvie oitog dokaza velike ljubavi i
odanosti muslimana Gorada i njegove okoline uzvienom Islamu, -Reisul-ulema je sa pratnjom nastavio put oprostivi se srdano sa predstavnicima gra, odbora i Povjerenstva u Goradu pcelivi mu svaku sreu,
ustrajnost i uspjehe u toma hairli poslu,
Nakon kraeg zastanka u ajniu; gdje su ga doekali i pozdravili
lanovi Dematskog odbora g. g. Pai, Prao i .drugi te ga obavijestili o
stanju vjerskog ivota muslimana u tome mjestu istiui kao svoj najaktuelniji problem izbor i postavljenje novog dernatskog imama u ajniu, koje mjesto je upranjeno ve blizu dva mjeseca, Reis-ul-ulema je
nastavio sa pratnjom put u Plevlja. Tu su prispjeli upravo na. ean
ikindijskog namaza te klanjali namaz u dematu u glasovitoj Husejnflainoj damiji, koja je vanredno ista i uredna te moe da slui na
ponos tamonjim muslimanima, Ono, ime se ta damija urezuje neizbrisivo i nezaboravne u sjeanje svakog posjetioca je njezina vanredno
'Visoka (114 stepenica) i nepojmljivo uska munara, kojoj je po eleganciji i
ljepoti izrade stalagtita ispod erefe teko nai ravne na Balkanu. Kako
poloaj te damije, tako i njezina vanredno skladna arhitektura, kitnjaISti adrvan pred njom tako i njezina vitka i visoka munara daju joj
vanredno efektan izgled, koji se dugo pamti. S toga je razumljivo bilo
aljenje gostiju iz Sarajeva to se prema programu nisu mogli vie zadrati u razgledanju i uivanju u Ijepoti te velebne graevine.
Tano po programu Reis-ul-ulema je sa pratnjom stigao u prvi mrak
u Bijelo Polje, kao prvo od mjesta u NR Crnoj Gori, u kome je po planu

50r
bila predviena zvanina posjeta. u Bijelo Polje Reis-ul-ulema je doao>
U pratnji sekretara Komisije za vjerska pitanja Izvrnog vijea NR Crne
Gore Sime Radunovia i predsjednika
Starjeinstva
Islamske vjerskeJ!:ajedrnice u NR Crnoj Gori H. hfz ukri 'ef. Bakalovia, koji su ga
doekali u Plevljima i pridruili mu 'se kao pratnja na putu kroz NR.
Crnu Goru. Ve pri samom ulazu u grad rasvjeta sa munara i zeleni
bajraci nagovjestili su da su muslimani toga mjesta upoznati sa dolaskom
svoga vjerskog poglavice, da mu se raduju i da ga pozdravljaju.
Pred hotelom u Bijelom polju Reis-ul-ulemu sa pratnjom doekali
su predstavnici narodnih vlasti meu kojima i predsjednik optine Novakovi Milorad, Hajdarpai Suljo, predsjednik Mjesnog sindikalnogvijea,

Reis-ul-ulema

sa pratnjom

o.)jIJ~ ~~I

pred kubbetom

tU-I ~

nove damije

rl.i oJa;I,.,
." .\.Wr

u Goradu

~)

Emin Dobardi, direktor tekstilne fabrike te predstavnici Povjerenstva

Islamske vjerske zajednice Dizdarevi Mifto predsjednik i lanovi Njuhodi Abdulah, glavni imam te amil Mehovi. Meu domaim zapaena
je i prisutnost g. Basagia Sime, prote za Bijelo Polje.
Gostima je u hotelu prireena intimna veera, na kojoj je dolo do,
meusobnog upoznavanja, te srdanih razgovora i zdravica, kojom prilikom je Reis-ul-ulemi saoptena elja predsjednika optine g. Novakovia.
da sa pratnjom bude gost optine Bijelo Polje, to je sa zadovoljstvom
primljeno na znanje.
Sutradan, 23. X odran je sastanak sa lanovima povjerenstva Islamske vjerske zajednice u Bijelom Polju, u zajednici sa imam ima iz mjesta.
i blie okoline. Na tome sastanku podnio je referat predsjednik povje-

:502
, ,.renstva Camil Mehovi o radu povjerenstva i stanju vjersko-prosvjetnih
prilika Islamske vjerske zajednice u Bijelom Polju.
U zakljuku diskusije po tome referatu Reis-ul-ulema je iznio svoje
.zadovoljstvo na ostvarenim rezultatima u irenju i jaanju bratstva i
jedinstva u narodu toga kraja istiui da su preivljene strahote bratoubilakih borbi i stradanja naih naroda u toku minulog rata najbolja
garancija da se-to nee vie nikada ponoviti. U tim uspjesima on sagleda
i pozitivnu saradnju organa Islamske vjerske zajednice sa narodnim
vlastima na tome polju rada, jer je Islamska vjerska zajednica bila prva
od' vjerskih zajednica koja je normalizovala svoje odnose sa dravom.
Meutim, poto je ve protekao period sreivanja i otklanjanja tragova
rata, ivot se je ve sveo svugdje u narmolnu koloteinu, pa je doao red
da se vie brige posveti vjerskom ivotu, jer je o tome u podnesenom
izvjetaju vrlo malo navedeno.
.
Pored ostalih u diskusiji je uestvovao vjersko-prosvjetni referent
1:. ozo.
Poslije toga sastanka Reis-ul-ulema je sa pratnjom primljen kod
.predsjednika optine gdje se je upoznao sa ekonomskim i kulturno-pres'vjetnim razvojem toga kraja, a napose sa prilikama tamonjih musli'mana. Nakon toga je sa pratnjom i predstavnicima Islamske vjerske zajednice toga kraja bio na banketu koji je li njegovu ast dao predsjednik
. :NOO Bijelo Polje. Tu je Reis-ul-ulema imao prilike da, dopuni svoja
obavjetenja te da se u zdravicama i srdanom razgovoru zvanica ponovo
potvrde uzajamni bratski odnosi.
Poslije prijema krenulo se je u damiju pred kojom je velika masa
muslimana uz aplauz i klicanja doekala svoga vjerskog poglavicu, posipajui svijeem put kojim je on sa pratnjom prilazio damiji. Naroito
je dirljivo zvuao treperavi pozdrav jedne djevojice koja je uz predaju
buketa cvijea zaelila dobrodolicu i ugodan boravak svome Reisul-ulemi.
Poslije obavljenog podne namaza je Reis-ul-ulema a poslije njega i
Doza Husejn ef. govorio u dupkom punoj damiji o vjerskim propisima
'koji upuuju muslimane na nauku i rad, na slogu i dobrosusjedske odnose,
'na uvanje i odravanje svoje bogomolje i pomaganje. vjerskih slubenika, a naroito na unapreenju i usavravanju vjerskog odgoja svoga
i svoje djece putem vjerske obuke, itanje vjerskih knjiga i tampe, Pri
tome su napomenuli da je slabljenje snage i veliine islamskih naroda u
prolosti nastalo od onog vremena, kada su muslimani poeli da popu.taju u pridravanju i izvravanju propisa, uzvienog Islama, kao vjere
progresa i napretka.
Njihova izlaganja sasluana su sa .najveom panjom i ostavila dubok dojam na prisutne.
Istoga popodneva nastavljen je put za Ivangred, gdje su gosti stigli
u prvi sumrak. Na nekoliko kilometara pred gradom Reis-ul-ulemu su
-doekali ugledni 80-godinji starina, protojerej u penziji gospodin Alek.sandar Bojovi i g. Ramusovi Hamdija, predsjednik povjerenstva sa
jo nekolicinom. odbornika Dematskog odbora, pozdravili se s njima i
poelili mu dobrodolicu, a zatim svi zajedno nastavili put do hotela
Beograd u Ivangradu. Tu su ih saekali i pozdravili predstavnici na.rodne vlasti i organizacija sa jo nekoliko uglednih graana. Istu no

503
Dematski odbor u .Ivangradu priredio je veeru u ast dolaska Reis-ululeme. na kojoj su bili i predstavnici narodne vlasti, a sutradan je prireen banket u velikoj sali hotela od strane predsjednika optine, na
kome je bilo preko 40 zvanica. Prilikom veere Reis-ul-tilemu je pozdravio predsjednik Povjerenstva Islamske vjerske zajednice u Ivangradu
Ramusovi
Hamdija a na banketu u otsutnosti predsjednika sekretar
Narodnog odbora optine, kojima se je Reis-ul-ulema toplo zahvalio i
izrazio svoje duboko zadovoljstvo na prdmjernoj bratskoj, slozi isaradnji
muslimana toga mjesta sa svojim susjedima bez obzira na vjersku
'prdpadnost.
Na sastanku sa ilmijom podruja ivangradskog povjerenstva kao li
predstavnicima
toga povjerenstva,
koji je dobrotom NOa odran u
zgradi optinskog odbora, podnio je predsjednik povjerenstva referat.
U diskusiji po referatu iznesena je elja demata da se u Ivangradu
podigne damija. Iznesene su takoer zadovoljavajue injenice podizanja velikog broja kola po selima gdje ive muslimani, to je u mnogome
pomoglo tamonje prosvjetne' prilike, ali jo ima pojava da muslimanska,
a naroito enska djeca izbjegavaju polazak kole, kao i nepovjerenja
prema zdravstvenoj, slubi, protiv ega se treba boriti i putem vjerskih
alubenika.
U svome zakljuku po toj diskusiji Reis-ul-ulema je napomenuo da
'Su se tragovi ratnog razaranja u naoj zemlji pa i u ovome kraju gotovo
u cijelosti uklonili i da je u cijeloj zemlji izvren ogroman ekonomski
i kulturni preobraaj. S toga su sada ve sazrele prilike da Se prie i
sreivanju stanja u Islamskoj vjerskoj zajednici. Naglasio je da se je u
mnogim krajevima po tome ve prilino uinilo, ali da jo treba mnogo
raditi na tome poslu' te da po tome radu treba prosuivati pojedine dematlije kao i vjerske slubenike. Preporuio je da se i dalje radi na
irenju prosvjete i da se upisuju i muslimanska djeca u kole, zatim da ivjerski -slubenici povedu 'vie rauna o 'svojoj naobrazbi te da i dalje ue
i usavravaju se u strunim i optim znanostima, jer se njihov kulturni
nivo odraava i ma njihov demat. Pored toga je preporuio svim vjerskim
slubenicima da mnogo vie panje obrate na vrenje svojih slubi i na
vjerski odgoj svojih dernatlija, a naroito islamske mladei i da se
upoznaju sa propisima koji reguliu vjersko-prosvjetni ivot muslimana,
a naroito da se upoznaju sa propisima Zakona o pravnom poloaju,
kojim je regulisano pored ostalog i vrenje vjerske obuke po damijama
i mesdidima. Reis-ul-ulema podvlai potrebu izgradnje damije u Ivangradu, koja treba da bude arite islamske prosvjete i vjerskog ivota.
Nakon ovih primjedaba 1 preporuka Reis-ul-uleme g. ozo je iznio
svoja zapaanja koja je stekao na dosadanjem putu kroz NR Crnu Goru,
.a to su vidljivi dobrosusjedski odnosi izmeu muslimana i pravoslavnih
kao ,i dobri odnosi organa narodnih vlasti i Islamske vjerske zajednice,
to predstavlja osnovne elemente za bolji ivot i prosperitet kako Islamske vjerske zajednice tako i nae optenarodne zajednice. Kritikovao je
nedovoljno zalaganje vjernika kao i organa Islamske vjerske zajednice
na ouvanju i podizanju vjerskih objekata, za koje akcije postoje u dananjim prilikama svi pozitivni uslovi, Nakon toga je predsjednik Starjeinstva Islamske vjerska zajednice u Titogradu g. Bakalovi izjavio da
Je ve u postupku kod Starjeinstva Islamske vjerske zajednice u Tito.gradu rad na podizanju nove damije u Ivangradu.

Nakon togasastanka
gosttsubtl! pozvani na banket koji je u ast:
dolaska Reis-ul-uleme u Ivangradu dao predsjednik tamonje optine. r
tom prilikom dolo je do prijateljskih -zdravica, a kojima je obostrano
potvreno vrsto utemeljeno bratstvo i jedinstvo naroda toga kraja
kao i briga optinskog odbora za vjerske potrebe Islamske vjerske zajednice i tamonjih muslimana.
Budui da je veina muslimana toga kraja u roajskom dernatu,
gdje imaju i dvije damije u kojima se klanja, a predstavnici muslimana
iz toga demata, koji su doli u Ivangrad da posjete i pozdrave svoga.
Rets-ul-ulemu, zamolili su ga tom prilikom da svrati u taj demat. Toje ponukalo Reis-ul-ulemu da se odlui i na posjetu roajskom dematu
makar to i ne bilo u programu. Stoga je isti dan po ruku krenuo sa
pratnjom u Roaj, gdje je stigao pred veer. Iako je taj dolazak bio,
iznenada, Reis.ul-ulernu su doekali predstavnici narodnih vlasti i ma.ovnih organizacija u mjestu kao i veliki broj mjetana. Nakon kraeg
odmora u hotelu, gosti su obili dvije mjesne damije, pa u veoj damiji
klanjali aham u dematu, a nakon toga nastavili razgovor sa prisutnim
vjerskim slubenicima i dematom o mjesnim vjersko-prosvjetnim
prilikama. Nakon sasluanih izjava dematlija Reis-ul-ulema je ukazao i na
krivicu roditelja zbog zaputenog vjerskog odgoja njihove djece, jer
sada postoje vjerski udbenici i ostale knjige iz kojih se mogu nauiti
temeljni vjerski propisi, a djeca su u veini ve opismenjena, pa mogu
i sama da upoznaju to gradivo. U pogledu vjerskih slubenika ukazao je
na potrebu da' se alju iz toga kraja uenici u medresu u Sarajevo ili
Pritinu i da ih stipendiraju, a do toga vremena da se slui onim ime
se sada raspolae, pa makar i sa kandidatima sa irnamskim ispitom, jer
je taj problem zasada jednako akutan u svim republikama. Ovom prilikom Reis-ul-ulema je p-ohvalio rad i zalaganja Mula Ahmet ef. abovia
na sreivanju i unapreenju vjersko-prosvjetnih prilika toga kraja.
Poslije toga sastanka klanjali su prisutni u prepunoj damiji jaciju
namaz i zavrili to savjetovanje i ibadet hair-dovom za Boji blagoslov i
pomo na uspjenom sreivanju' vjersko-prosvjetnih prilika u tom kraju.
Na povratku iz damije Reis-ul-ulema se iz zdravstvenih razloga
nije mogao zadrati na veeri koju mu je u njegovu ast priredilo rukovodstvo narodnih vlasti u Roaju ,nego je oprostivi se sa svima i
zahvalivi se na gostoprimstvu krenuo u Ivangrad gdje je prenoio i
ujutro rano krenuo u Plav i Gusinje.
.
U oba ta mjesta Reis-ul-ulernu i njegovu pratnju srdano su doekali i pozdravili predstavnici narodnih vlasti meu kojima g. Joki
Drago, sekretar NOa i Novica Filipovi, sekretar Soc. saveza, te predstavnici organa Islamske vjerske zajednice uz brojno uee graana i
ilmije dz mjesta i okoline. U svome gostoprimstvu nije ni predstavnitvo
NOa Plava niukoliko zaostalo iza ve opisanih mjesta, nego je Reis-ululemi priredilo banket u sali hotela pored divnog plavskog jezera, kojom
prilikom je dolo do obostranih priznanja
najboljih odnosa izmeu
organa Islamske vjerske zajednice i narodnih vlasti kao i o monolitnosti
zbratimljenog naroda toga kraja koje se ovdje osjea na svakom koraku
iako su ta naselja u sjenci pograninih masiva snijegom pokrivenih
Prokletija.
.

.Sastanak 'sa lanovima Povjerenstva i ilmijom toga kraja odran j.

:po ahamu, gdje je podnesen referat Reis-ul-ulemi o stanju prilika u
pogledu vjerskog ivota muslimana sa podruja toga povjerenstva, U
referatu je istaknuta da 'na podruju toga povjerenstva ivi preko 10.000
:muslimana i ta priblino pa pala toga braja u Plavu i Gusinju. Za vrenje
vjerskih obreda imaju 9 darnfija, od kojih u Plavu 3 a isto tako i u
-Gusinju, zatim u selu Martinovdima 1 i u Vusanju 2, koje se odravaju
u ispravnom stanju.
, U damijama ISedre vazovr i vre 'Obredi a petkom prevodi hutba
na narodni jezik. Gotovo sva muslimanska djeca oba pola pohaaju
uredno kole i sa uspjehom ue, a na kolama u tim mjestima ima 8
muslimana uitelja i uiteljica. Taj referat razmotren je u ddskusiji, u
kojoj su pojedini irnami iznosili svoje molbe 1 elje Reis-ul-ulemi po
raznim predmetima, a meu ostalim i pitanje ovlatenja za rad nekim
Kandidatima za imamsko zvanje, kaji ne mogu dokazati svoje nauka-vanje, ime se uslovljava i otvaranje nekih damija toga podruja, U
.svojim uputstvima koje je Reis-ul-ulema dao na, tome sastanku prepo.ruio je imamima da nastave i dalje sa [o veim elan am vrenje svojih
slubi, jer e time obezbijediti i sebi bolji ivot u svojim dematima, a
-da ih u tame radu potpomau mjesni organi Islamske vjerske zajednice
kako bi uspjeh bio to vei. Na podnesene molbe i elje obeao je da e
:prema raspoloivim mogunostima ukazati svoju pomo.
Sutradan, 26. X u srijedu, oprostivi se od domaina kaji su ga
ispratili Reis-ul-ulema je posjetio uglednog startnu - 70-gadinjeg imama abavia Mula Ahrneta ef. u njegovoj porodici kao i predsjednika
'Sabora Islamske vjerske zajednice za NR Crnu Goru Mula Husein ef.
'Redepagla u njegovom stanu, koji zbog bolesti nije mogao da ga isprati,
pa je sa pratnjom nastavio put u Gusinje, gdje ivi prfblino vea pola-vina toga dernata. Reis-ul-ulemu je demat doekao i pozdravio pred
glavnom damijom, a zatim se je ulo u damiju koja je bila ubrzo puna'pripadnika Islamske vjerske zajednice, Iako je bi-o radni dan i prijepodnevno vrijeme. Poto je lan prabnje.vimam Gazi Husrevbegove damije iz Sarajeva Silajdi hfz amil et i ovdje kao i na svim ranijim
.sastaneima sa ilmijom prouio aere, prelo se je na rad, pa je ukri ef.
'Bakalovi, predsjednik Starjeinstva Islamske vjerske zajednice iz Titograda, kao domain 1 pratilac Reis-ul-uleme pozvao prisutne da iznesu
'Reis-ul-ulemi svoje elje i traenja u vezi vjersko-prosvjetnog ivota
njihova mjesta. Sasluavi nakon toga elje dematlijatReis-ul-ulema
im
je u svojoj poruci preporuio da se ubudue ne oslanjaju na sredstva
Islamske vjerske zajednice ili sa koje druge strane za odravanje vjer.:skih objekata i obezbjeenje vjerskih slubenika, nego da svaki od njih
'preuzme u tome obaveze vakifa prema svojim mogunostima. Time e
'najbolje dokazati svoju .privrenost i ljubav prema uzvienom Islamu te
'omoguiti normalno vrenje vjerskih obreda i odvijanje vjerskog ivota
u tame kraju. Pouke i obeanja Reis-ul-uleme sasluana su velikom
'panjom i na kraju u znak zahvalnosti pozdravljena oduevljenim apla-

'uzom.
Po izlasku iz damije Reis-ul-ulemu sa pratnjom doekali su i pozdravili predstavnici; narodnih vlasti i to predsjednik Mjesnog odbora
.Mujo Delanin 1 predsjednik Mjesnog odbora SSRN Hol Sabrija, te ih u

mjesnom hotelu poastili kafom, zajedno sa ostalo~ mjesnom ilmijom {

predstavnicima Dematskog odbora.
Nakon toga Reis-ul-ulema je krenuo u Titograd, gdje je stigao na
veer istog dana, a sutradan je u Starjeinstvu Islamske vjerske zajednice NR Crne Gore odrao sastanak sa lanovima Starjeinstva, Povjerenstva i mjesnom ilmijom. Na tome sastanku H. hfz ukri ef. Bakalovi,
kao' glavni imam u Titogradu, podnio je referat o stanju vjersko-prosvjetnih i imovinskih prilika 'Islamske vjerske zajednice u Titogradu.
U referatu Je izmeu ostalog izneseno da su za vrijeme minulog rata od
bombardovanja u Titogradu stradale sve 4 damije, pa je od tih Jedna u
19i51 godini uz pomo narodnih vlasti opravIjena. Na podruju tog povjerenstva u mjestu: Niki, Tuzi, Duva,Vladna i Vranje postoje damije
od kojih su neke aktivne stalno, a neke povremeno.
Nakon diskusija Reis-ul-ulema je dao svoja uputstva za dalji
rad.
Poslije odranog sastanka u Starjeinstvu Islamske zajednice Reisul-ulema je u pratnji H. hfz ukri ef. Bakalovia i sekretara Vjerskekomisije Sime Radunovia posjetio podpredsjednika Narodnog odbora
optine. 'I'itograd g. Milu ukia i zadrali se kod istog oko pola sata u
srdanom, prijateljskom razgovoru, kojom prilikom je g. uki upoznaoReis-ul-ulemu o razvoju titogradske komune [ planovima za dalji razvoj
mjesta i okoline. Na tom obavjetenju Reis-ul-ulema se je srdano zahvalio i zaelio uspjeh u daljem radu. Podpredsjednik optine poklonio
je Reis-ul-ulerni almanah Titograda u znak sjeanja na njegovu posjetu.
glavnom gradu NR Crne Gore.
Nakon toga Reis-ul-ulema je u pratnji predsjednika Starjeinstva
Islamske vjerske zajednice NRCrne Gore g. H. hfz ukrije Bakalovia
i sekretara Vjerske komisije Sime Radunovia bio primljen u Izvrnom:
vijeu NR Crne Gore 'kodg. Dragie Maksimovia, predsjednika Vjerskekomisije NR Crne Gore i lana Izvrnog vijea Narodne republike CrneGore. Na tom sastanku Reis-ul-ulema je upoznao predsjednika Vjerskekomisije '0 svojim zapaanjima sa dosadanjeg puta i upoznao ga sa.
mjerama koje misli poduzeti da se upotpuni vjerski ivot muslimana.
u NR Crnoj Gori.
Poslije razgovora sa predsjednikom Vjerske komisije g. Makrsimo-viem kojom je prilikom dolo do izraaja istovjetnost gledita po svim
stvarima, o kojima je bilo govora, Reis-ul-ulema je u pratnji predsjed-nika Vjerske komisije g. Maksimovia, predsjednika
Starjeinstva'.
Islamske vjerske zajednice g. H. hfz ukri Ba:kalovia i sekretara.
Vjerske komisije Sime Radunovia bio primljen kod prvog podpredsjed-nika Narodne .skuptine NR Crne Gore g. Milana Vukasovia koji je
obavijestio Reis-ul-ulernu da je predsjednik Narodne skuptine g. BlaeJovanovi izrazio svoje aljenje to ga rurj.emogao Iino da primi, jer je ..
morao hitno odputovati u Beograd na zasjedanje Savezne skuptine ..
Tom prilikom predsjednik Vjerske komisije g.Maksimovi obavijestio'
je g, Vukasovia o razgovorima koje .je vodio sa Reis-ul-ulemom. I na
ovom sastanku dolo je do punog razumjevanja za potrebe Islamske'
vjerske zajednice.
.
Istog dana u 13 sati dao je banket za Reis-ul-ulemu i njegovu pratnju,
predsjednik Vjerske komisije Maksimovi, kome S11 prisustvovali i Milo>

507
uki, . podpredsjednik
optinskog odbora u Titogradu, Milo Borii,
direktor Republikog zavoda za socijalno osiguranje, Simo Radunovi;
sekretar' Vjerske komisije, ore Kalezi, dosadanji podpredsjednik:
Vjerske komisije, Sado Vodopi, slubenik Narodne banke i dr. U zdravici koju je tom prilikom odrao predsjednik Vjerske komisije ponovo.
je potvreno da je Islamska vje-rska zajednica prva od svih vjerskih
zajednica uspostavila normalne odnose sa dravom, da se njen rad odvija
u duhu zakonskih propisa i u skladu sa optim interesima nae narodnezajednice. Takoer je odato priznanje Reis-ul-ulemi kao sadanjem vr-
hovnom rukovodiocu Islamske vjerske zajednice u FNRJ na njegovim:
doprinosima na usklaivanju tih odnosa i uvrenju osnovnih tekovina.
nae revolucije, bratstva i jedinstva naih naroda. U toj zdravici je'
ponovo potvrdio da e Islamska vjerska zajednica uvijek naii u Vjerskoj
komisiji Izvrnog vijea ]'IR Crne Gore na puno razumijevanje i susretljivost za sve probleme koji se budu u toku rada javljali na terenu NR
Crne Gore.
Istog dana u veer dalo je ba:nket za iste zvanice Starjeinstvo'
Islamske vjerske zajednice u NR Crnoj Gore, na kome je pozdravio
Reis-ul-ulemu
g. H. ukrdja Bakalovi, predsjednik
Starjeinstva Islamske vjerske zajednice NR Crne Gore iznijevi njegove zasluge za
preporod i nova strujanja koja se- osjeaju posljednih godina u Islamskoj
vjerskoj zajednice na podruju FNRJ.
Svi ovi sastanci protekli 'su u vrlo ugodnoj atmosferi, punoj vedrine
i raspoloenja te meusobnog' obavjetavanja po raznim pitanjima koja
su bila od znaaja za bolje razumjevanje prilika i. potreba Islamske
vjerske zajednice.
'
Na :iznesene zdravice kako predsjednika Vjerske komisije g. Maksimovia tako i predsjednika Starjeinstva Islamske vjerske, zajednice'
u Titogradu Reis-ul-ulema je uzvratio toplim rijeima u kojima je iznio
svoje divljenje narodu Crne Gore i njegovom rukovodstvu na brzoj i
svestrano] obnovi ove junake Republike, koju 'su ratna razaranja najtee pogodila i koja je za slobodu svoje zemlje i naroda dala srazmjerno
najvei broj heroja, meu kojima ima i muslimana. Odao je svoje priznanje na naglom usponu u kulturno-prosvjetnom
i ekonomskom progresu, a nadasve na duboko uzvrijeenom li. snano razvijenom bratstvu
i jedinstvu u narodu ove zemlje bez razlike na njihovu vjersku pripadnost, koje je zapazio li svim mjestima na ovome putu. Izrazio je svoje zadovoljstvo to je ustanovio da u svim mjestima koja je proao vlada puno
razumjevanje i dskrena saradnja izmeu organa narodne vlasti i Islamske vjerske zajednice kao i srdanim i prijateljskim odnosima prema
zajednicama pravoslavne i katolike vjerske zajednice.
Oprostivi se od svojih domaina u Titogradu, Reis-ul-ulema je,
krenuo sutradan, 28.X u -Bar. Tu su ga pred hotelom Rumija doekali
i pozdravili meu ostalim i predsjednik Povjerenstva u Baru Ahmed
Kaci, Ahmed Skejovi, predsjednik Sreskog suda, zatim sekretar Narodnog odbora Vlado Janji. Poslije kraeg odmora Reis-ul-ulemu je primio predsjednik Na-rodnog odbora Bar Vlado Popovi u svome radnom
kabinetu, gdje ga je upoznao o dosadanjoj izgradnji i dalj im perspektivama razvoja barske luke. Svoju vanrednu gostoprimljivost predsjednik
je potvrdio i vanrednom panjom kada je Rei-ul-ulemu i svu pratnju

:508
pove9 motornim amcern i pokazao ogromno gradilite nove luke se
. morske strane. Poslije toga obilaska predsjednik je pozvao Reis-ul-ulemu
.sa pratnjom na banket koji prireuje u ast njegovog dolaska u Bar.
Tada je Reis-ul-ulema sa pratnjom otiao u' stari Bar na dumu namaz
.u 'tamonjoj Omerbaia damiji. Poslije dume namaza Reis-ul-ulemu
je pozdravio u damiji imam Bajramovd, a zatim je odrao prisutnim
vazu nasihat Reis-ul-ulema, a poslije njega i Dozo Husein ef. koji su go-vorilt o potrebi jaanja prosvjete i kulture meu muslimanima i o po:maganju Islamske vjerske zajednice. Naroito su se osvrnula na potrebu
iskorjenjivanju krvne osvete, kaje ima ti tome kraju. Velika i prostrana
Omerbaia damija u Baru nije bila dovoljna da primi ogromnu masu
muslimana i muslimanki koje su takoer poslije dume uli u damiju da
-uju i vide svoga vjerskog poglavicu, Naroito uzbudljiv bio je mamenat
kada je djevojica Samija ki Mustafe Kramidi iz Bara, uenica IV r. ta.monje gimnazije pozdravila Reis-ul-ulemu i predala mu buket cvijea,
.to su svd prisutni aplauzom pozdravili. Oba odrana vaza ostavila su
dubok dojam na prisutne koji su ovu priliku iskoristili da postave nekoliko pitanja Reis-ul-ulemi, a takoer i svojih elja za regulisanje prilika u
njihovom mjestu. Na izlasku iz damije Reis-ul-ulemu je doekala velika
masa iskupljenag muslimanskog ivlja te ga pozdravljala klicanjem i
aplauzima i otpratila kroz grad do njegova automobila.
Banket je prireen takoer u hotelu Rumija u luci novog Bara,
na kome je pored nabrojanih predstavnika bio i vei broj uleme iz Bara
i okoline. I ovaj zajedniki objed predstavnika Islamske. vjerske zajednice i narodne vlasti kao i svi raniji, bio je najoitiji dokaz iskrenih i
br'atskih odnosa i punog razumjevanja po svim pitanjima. Pozdravna
rije predsjednika optine g. Vlade Popovia, u kojaj je odao priznanje stavu Islamske vjerske zajednice u dananjici, kao i Reis-ul-ulemi,
koji je stekao velike zasluge u naoj zemlji svojim neumornim radom
'na jaanju i produbljivanju -bratstva i [eddnstva naihnaroda, ipa i preko
:granica nae zemlje u stvaranju riajtjenijih prijateljskih veza sa islamskim zemljama Srednjeg Istoka, pozdravljena je uz srdano
-odobravanje snandm aplauzom svih prisutnih. A takoer je topla poz-dravljen i ~eis-ul-ulema kada je stakao svoje divljenje gigantskom
dijelu izgradnje barske luke i ostalih objekata u naoj zemlji, u emu
su imali vidna udjela i pripadnioi Islamske vjerske zajednice. Pored toga
-odao je svoje. divljenje na slam i bratstvu naroda u NR Crnoj Gori bez
razldke na vjeru, to moe da poslui kao uzal' svim ostalim republikama
u naoj zemlji. Naroito je podvukao zadovoljstvo na usrdnim odnosima
'izmeu narodne vlasti i organa Islamske vjerske zajednice te slobodi u
'kojoj se nesmetano odvija vjerski ivot muslimana ovoga kraja.
Istog dana po. podne odran je sastanak u Povjerenstvu Islamske
'vjerske zajednice sa predstavnicima organa Islamske vjerske zajednice
i vjerskim slubenicima na kome je Reis-ul-ulema takoer sasluao elje
-j potrebe muslimana iz mjesta ,i okoline te im na postavljena pitanja
davao patrebnaobavjetenja.
Referat o' prilikama
Islamske vjerska
zajednlce u tom kraju pra itao je Ibrahim Petovi,
Na zakljuku 'Ovoga savjetovanja Reis-ul-ulema je u zavrnoj rijei
govorio o potrebi irenja prosvjete meu muslimanima da se otkloni
naslijeenja zaostalost, u emu je glavni razlog da danas nemarna da-

509
voljno kvalifikovanih kadrova ni za v1erske slube, to se naroito osjea
u NR Crnoj Gori. Obeao je da e se Vrhovno islamsko starjeinstvo
pozabaviti ovim pitanjem i potraim mu hitno rjeenje.
Po. zavrenju sastank~ Reis-ul-ulema je krenuo u Ulcinj, gdje je
stigao oko 19 sati. Tu ga je pred hotelom saekao palir mjesne uleme
sa imamima dz oblinjih sela. Pozdravio ga je kratkom dobrodalicom
mjesni imam Buzukovi hfz Abdul-Hamid, a zatim su gosta izvedeni na
terasu pred hotelom, gdje se je Umija predstavula Reis-ul-ulema.
U doeku su uzeli uea pored ilmije i predstavnici narodne vlasti
i Socijalistikog saveza meu kojima: Hodi Hamid, sekretar komiteta
Elezagi Demal, predsjednik SSRN, Resulbegovi Alija, lan povjerenstva i drugi.

Imam

Hjz,

Ali

~.1.il\

.;\;.!

';"i.:

ef. HaveTi pozdravlja

clamijom

Je .rs. tb. i

l1 .U.

Reis-ul-ulemu

'IL Starom

Baru

pred

Omerbaia

1 ...r~~)
<>~~ ..l.:<:-U il:! ';":~.Jy~
1.5.1.:;1 Je J;.;ltl

Sutradan u 9 sati Reis-ul-ulemu je sa pratnjom primio predsjednik

NOa g. Pavlovi Andrija sa sekretarom komiteta Hodiem isekretarom
optine. Odatle je otiao na sastanak sa ilmijom i predstavnic.ma organa
Islamske vjerske zajednice, koji je odran. u prostorijama Povjerenstva
Islamske vjerske zajednice. U referatu koji je podnesen Reis-ul-ulemi
na tom sastanku dzneseno je da u Ulcinju postoje 4 aktivne damije,
a po selima oko Ulcinja ima 17 damija sa 8 imama koji riaizmjenino
vre vjerske obrede po damijama. U 2 damije u Ulcinju klanja se po.
5 vaktova a u ostale 2 dume. Uz Ramazan se kdamja u svim damijama,
a u jednoj ui mukabela. kolovanje muslimanske mladei je na dostoj noj visini zahvaljujui brizi i pomoi narodne vlast!
7 -

Glasnik

VIS.

510

Reas-ul-ulema je zatim sasluao elje i molbe prisutnih i na neke

ukratko odgovorio, a na sve ostale dao je opirno objanjenje u zavrnoj rijei.
Na ovaj sastanak doao je gost i g. Iv Bui,' predsjednik Udruenja katolikih sveenika NR Crne Gore. Sastanak je trajao do podne
namaza, pa su prisutni preli u damiju radi zajednikog klanjanja
namaza.
Poslije podne namaza Reis-ul-ulema i Husein ef. Doza su odrali
vazu-nasihate a zatim sa pratnjom prisustvovao banketu koji je u ast
njegova dolaska dao predsjednik optine, kao i na veeri 'koju je njemu
u poast dalo Povjerenstvo Islamske vjerske zajednice u Ulcinju, na
kojoj je bila prisutna i veina imama iz Ulcinja i njegove okoline.
Na banketu o ruku pozdravio je Reis-ul-ulernu predsjednik Narodnog optinskog odbora. On je naglasio da su i njima u Ulcinju poznati
napori Reis-ul-uleme na Usklaivanju interesa Islamske vjerske zajednice
sa interesima drave a postignuti rezultati na tome kao i ostalim poljima
njegove djelatnosti uvrstjli su ga u red najodanijih sinova socijalistike
Jugoslavije. Tom prilikom pozdravio je Reis-ul-ulemu i Ivo Bui, predsjednik Udruenja katolikih sveenika Sveti Dore u NR Crnoj Gori,
koji je u svom govoru podvukao nerazruive pa i krvne veze naroda
katolike i muslimanske vjeroispovjesbi u tim krajevima, meu kojima
se je vijekovtima iskivalo bratstvo i jedinstvo, koje je i p,o tekim kunjama i nasiljima osvajakih hordi izdralo i .istrajalo u svojoj snazi.
Poelio je sreu i uspjehe Reis-ul-ulemi ti njegovom tekom i odgovornom radu zavravajui svoj topli i srdani pozdrav Njegoevim
rijeima:Pregaocu BOKpomae.:
Na banketu o veeri Reis-ul-ulemu je pozdravio predsjednik
povjerenstva.
/
Na ove srdane pozdrave Reis-ul-ulema se je u ime sv-oje i pratnje
toplo zahvalio izraavajui svoje zadovoljstvo na velikom ekonomskom li
prosvjetnom napretku koje je imao prilike da upozna prolazei kroz. ove
krajeve NR Crne Gore, a u emu su dali vidna uea i muslimani tih
krajeva, kako za vrijeme rata -tako i u damima posljeratne obnove, dokazujui time svqju neogranienu ljubav i portvovanje naprama svojoj
rodnoj grudi. Nadalje, Reis-ul-ulema je na ovome mjestu istakao legendamo gostoprimstvo crnogorskog naroda, koje je i njemu i njegovo)
pratnjiukazivano
du- cijelog puta, na- emu je odao svoje priznanje
i duboku zahvalnost.
U ponedeljak, 31.X krenuo je Reis-ul-ulema na povratak u Sarajevo
i to preko Cetinja,gdje ga je direktor Muzeja lino proveo kroz sva odjeljenja Muzeja i davao potrebna obavjeternja. Ujedno su pregledani
eksponati u muzeju Narodne revolucije, a nakon toga uputio se je u
Manastir cetinjski. Tu ga 'je pred zgradom manastira saekao iguman
Filaret Kcprivica i srdano pozdravio te mu pokazao riznicu manastira
i dragocjene zbirke koje se uvaju ti tome manastiru. Po' obilasku ma:
nastira Reis-ul-ulema i njegova pratnja bili su poaeni kod starjeine
manastira.
I
Na povratku za Sarajevo Reis-ul-ulema je svratio i u Herceg Novi
da se obavjesti o vjersko-prosvjetnim prilikama tamonjih muslimana.
Svratio je u tamonju damiju da vidi u kakvom se stanju ista nalazi

511
ali je na iznenaenje naiao da radnici damijsku prostoriju pretvaraju
u privatni stan porodice Adema Kusturice bez znanja i odobrenja kako
Vrhovnog tako i republikog Starjeinstva Islamske vjerske zajednice.
Reis-ul-ulema je odmah - na licu mjesta naredio obustavu daljih radova
j dao uputstva prdsutmom predsjedniku Starjeinstva Islamske vjerske zajednice u NR Crnoj Gori g. Bakalovdu da poduzme korake da se damijske
prostorije vrate u prvobitno stanje i stave na raspoiaganje u namjenjenu
.svrhu dematskom odboru i muslimanima demata Herceg Novog.
Nakon toga krenuo' j.e iz Herceg-Novog. Na ?ranici NR Hrvatske
nekoliko kilometara od Herceg-Novog, oprostio se je sa sekretarom Ko. misije za vjerska prtanja NR Crne Gore g. Simom Radunoviem kao
i sa predsjednikom Starjeinstva NR Crne Gore g. H. ukrijom BakaIoviem, koji su ga pratili za vrijeme cijelog puta kroz NR Crnu Goru,
poev od Plevalja, svesrdno mu pruali svoju pomo i mnogo doprinjeli
da se je ovo slubeno putovanje Reis-ul-uleme i njegove pratnje odvijalo
u svemu po planu kako je i zasnovano. Uz srdanl stisak ruke, top-le
pozdrave i najbolje elje za sretan put i dalje uspjehe oprostili su se
prijatelji i krenuli svaki svojim putem na svoje redovne dunosti"obuzeti
nezaboravnim prijatnim utiscima i ljepotama toga desetodnevnog puta.

~ 4~~)!

;:.,o;'..!JI..:J }tl,.;i}tl .)\ 1).>...5' -s...\:;\

~I

L ).>l!.:l\.J

JS"l!.l\ cll: ..\t.>::; .:..--:.'?" ~~..u\;;~:d\JS"~

t-

. 4..;l:J1dL) .I;4i~;U~ .....J J,:a.;1

J; ~

~.> ~jJI

.:,~L...(:..\:..JI U..n 0'"~) -S..u ..:-;

~;J..tG~)~

4~..A1;.r.jLi~~::
J . :t~A')l':JI~~..ul
;;~:>:II
~J~:;J '~'?"\

t-~;)t....
~Y..($"LJ
-''--:.~.r'~)-'~+-~

,.. \ _T T )!P.J\ )&!.

JJ

~)~

,.

J~':J'J>:..ul
~}I

;{,.! l:ll

J:~JI~)~~ <.>.J.-. ;;)~)!.lJ,.l\

~~A

'SI J::-i \ ~).>&_~ <.>. LJ.)

.)..,....

.:.,~)~ ~I)~.;,
.)')l} I ~ ~J

0'"(.) il; \'\i. i~

~).>~

.~.)l,.;':Jl ~~!.I\ l-:.;')l.....>~~

.~..w\ .;y,o L..;t\

:tJ...;=-- .~I

~L.<l~~::

)I} ..:,..,...ul~;~

'-;'}.
t. .)r'Sl J~:-Ilc>lS::~.)\~

J~7""

t-~1..1\ ~A')l, .,':J\ L~}I ~li--

~ ~;;::..::;~l\ L::..JI':"~)~~JI );..:,1 if .)r':JI J~I

~-,i \ o" ir
iJ'" ~ ..lH

. ~)&I\ J ~: ...
..,}It.;.)~

.)..,....:J\

.r..;" :t~~JI~~..ul~l:..A ~ts:::::A J ~~L.

41\;t1 ,~.itl~lb;.
J 4-.4; <.}~<lk; -sili o..t~}.~I

iY:. .U."~).i;.1

"';)":11

vo

r~

.4-i

512

Ul)}1

u-l~

vv _~

'\"

0A i

J L:':}\ :i...~)J ~A~ ...

~I :i,...hjlJ ;{~A~...
)l1 ~~..l!\~~lkl\ u-l:;...

:J:.l5' ;)r)l\ J~I

\ \ \.:..
<.s}\

"";;}I d:lb.).'.~

0 )t:.S:::::,t>
V - ..::..,~WI
0A..J.l::..Gi
A

y:::.....J .~~I

u-I~ J

_~s>I)}1~))l1

0.0 ):.S:::::~

.,:,
-,::.'.)11
) l:;-!.I
:;)r)l\ J~II~-M0A ,U IIu-(.))Ij :t~~....jl~j\o~JJ

;)li~t;~I-.,j ~}~

a ...
yt> -)j" - <l:;:::_i- 0::-:lJ\ -)~

'L5Jy

lfb:11 tl+-~'11 : 0::"l~\

~; L-~ J .~\
L~I\
Jj~

~~'".1..1..1\

J :t~~':11
0
A

u-(.) ~8";;)jll .,:,..1.l1

0A ~
)I\

:t<>-~-11
s:l..:~iI
L jln tl_~)l1

0::-~~t: ...
\q.b}1 .l:;I\

- ;)Ii-,:;; - <l:;i~""~-J~!-L5ljJ)-

:t::~..tild:~~lkl\dky J d:~~..l!1
"::"'1~~~1I
L
J

11}iS"'I:"
.J ~:.'...l!1
d:lb.JIif ~1~}1JI

t.

J "-"~"':.
J ":':>...r0l>=U
I:.::.;)
L);) J~.lWI

<-;r(.) ~tS"'
..::...~~
'4~;;lr~\

. 1;)11 J ..::..,\""1)::..;)11 (':'.:.t;: J :t_.::..;UiJ 0::~l~)l1 ~S"'J ~J.."..o~JI~):!.I J .

..::..,I~~
JI J
tY.b)l1 ~,.UJI

u-~) !~ 0~':;

a:. '}J

~~~.bd:..o)"::"'1,,1
..:~)I\ oj,t>.~1

'. ,:{_~:~..lli r~l~b. J 0~:"LlI..::..,l~)(>k .J ~~..l1\;;1:;>=11

i ..
"::"'\:~41\~; ..:...S"'):!.I
I~ 1,:1)J t-:;h" ;)~}I

L::~ J .U II u-~) J~:....I ~tS"'

0:: ;:~~-110A r'" r-~J ~~i-1 I .(;:;~)::' I J ~::A )GJI

..::..,t~:;~
\ J ~A ~_Sl ~~..tiI

;JLi>=tI
J ~A..,G-JI ..::..,thLJI..:.';::
J ~A~...)l1 ..::..,t:il 0:;: u-; t:..:Ii 1..5
s:
.lJ,.1\ u-:;) J~;.::..
...I J

.L:;::: ~:~\

~\)'d:_:~..l.JS"'J.; . "::"'~l~",,11
z,.l;l: YI.f\oJ

u-~)-rI.;1 ..li! jf=

-".JI):.:'')\ ;)L>=~\.Jl
(f~)

" II '7'"~'"
t.;
. "':;"":

elJII J

.lWI

(f~~)!

d::J.l}\ (f(.)

Ia:;9. .;.....;)
- t .r: fue- IL..."i II (f~Yt

513

.\. ..1 1.1 u-~) J~_:...I

1.,5"):::'1 ~::_:>:::_~1I:t_~:f::::::2i\Jl~) 01 ~jJl!

;~..l~.J

~ ;.J~:>:J\

J .J

NASE HADZIJE U 1960 GODINI

love 1960 godine iz nae zemlje otilo je na had 36 hodoasnika i to
17 iz NR Bosne i Hercegovine: II iz NR Srbije, 6 iz NR Makedonije, 1 iz NR
Crne Gore i 1 iz NR Hrvatske.
Organizacija hodoaa i ove godine je povjerena preduzeu za saobraaj putnika i turista Putnik iz Sarajeva.
Hadije su se okupile u Beogradu 17 V i specijalnim autobusom razgledale Beograd kojom su prilikom posjetili spomenik neznanog junaka na AvaH
i upisali se u knjigu posjetilaca. Istog dana - sa izvjesnim zakanjenjem hadije su krenule avionom i 18. V stigli u Kairo oko 2 sata izjutra gdje ih
je saekao na konzul Mehmed Grebovi. Po smjetaju u hotel skoro sve
hadije su povraale, jer kako je kasnije ustanovljeno - tome je bio uzrok
lake trovanje hranom u avionu, ali je ta bolest ubrzo prestala pa su hadije
u toku SVGgdevetodnevnog boravka u Kairu mogle provesti po unaprijed
planiranom programu.
Na 19. V voa puta g. Ismet Aganagi slubenik Putnika sa etvoricom hodoasnika posjetio je Pretsjednitvo Republike kojom su. se prilikom
upisali u registar posjetilaca., a poslije podne toga dana sa dva turistika
autobusa razgledali grad i obili nekoliko najpGznatijih. damija. Na~on obilaska grada hadije su se u poznatoj kafani Casino Kasr En Nil odmorili
uz aj i kafu.
' l,fll
Sutradan
V istim autobusima hadije Su posjetili Zooloki vri i
razgledale uvene piramide.
2. V specijalnim autobusima napravljen je izlet u Aleksandriju i tom
prilikom - pored ostalog - razgledali dvorce Reisutin i Montazu.
Na dan 27. V hadije su krenule iz Sueca za Didu egipatsim brodom
Es-Sudan. To je brod kojim putuju na ha iskljuivo egipatske haije:
Na osnovu pisma Reis-ul-uleme kojim je zamoljen nadleni ministar Salah De
Suku da naim hadijama izae u susret i da isti putuju sa njihovim hadijama, odobreno je to putovanje iako je brod bio prepun putnika. Nae hadi- .
je su po prethodnom odobrenjIu brodskog ljekara smjetene u dvije
prostorije brodske bolnice to je za nae hadije bila izuzetna panja I
privilegija.
Nae hadije su tokom cijelog putovanja uivale simpatije ne samo
posade broda nego i svih hadija iz UaR-a. Nevjerovatno Je sa kakvom
toplinom i panjom su lanovi posade prilazili naim hadijama osobito
ljekar, prvi oficir i kapetan broda. Veina posade boravila je u naim
lukama i nekim naim gradovima odakle nose vrlo lijepe utiske prijateljstva i naeg gostoprimstva. Nae hadije su se uistinu na brodu osfeale kao
da su meu svojim dobrim prijateljima. Kapetan broda je ak za nae
hadi;leprireio aj u salonu broda. Prilikom tog prijerttl' dolo je do izraaja veliko prijateljstvo koje vlada meu naim narodima, pa je zavren
dugotrajnim skandiranjem Tito-Naser.
U elji da i ove godine nae- hadije to ljepe i lake obave ovu velika
dunost, Reis-ul-ulema je uputio pismo svom poznaniku muftijl iz Rijada
Omer ibni Hasanu i Mudir-ul-hadu Saudi-Arabije i zamolio ih da' iznimno
odobre naim hadijama. odlazak u Medinu priJe Arefata, jer je u to doba
bio obustavljen autobusni i avionski saobraaj sa Medinom. Po prispije.
naih hadija u Didu doekao ih je na delil Omer Meat koji Im je predao
odobrenje za put u Medinu.

26.

514
Istog dana 29. V hadije su autobusom otputovale u Medinu U koju
su - zbog kvara na autobusu - stigli tek sutradan 30. V oko 16 Casova.
Hadije su posjetile a, s. damiju i turbe, -a sutradan izjutra autobusom su
izvreni svi zijareti. 31. V oko 21 as krenuli su .za Meku 11 koju su stigIl
1. VI oko 11 asova. U Meki su ha(Jije iz BiH odsjele kod naih delila
brae Omera i Abdul-Latifa Meata, a oni iz Makedonije i Srbije kod',
delila Sulejman Teky koji su ih primiH vrlo srdano i svakom pliIikom W
ukazivali potrebnu panju i time uinili da boravak naih hadija u tim
'krajevima bude to je' mogue udobniji i snoljiviji.
Sutradan 2. VI kasno naveer hadije su krenule za Arefal. a kasnije
za Minu gdje su ostali do 6. VI Za vrijeme boravka na Mini voa puta
'g. Aganagi sa dvojicom hadija posjetio je Mudir-ul-hadda za itavu:
Saudi Arabiju, inae visokog dravnog funkcionera
i tom prilikom
mu izruio pozdrave Reis-ul-uleme i zahvalio se na izdatom odobrenju za'
odlazak jugoslovenskih hadija u M~dinu prije Arefata ime im je znatnoskraen boravak u uarenim krajevima Arabije. Na zamolbu g. Aganagia
Mudir-u/-had je odobrio da nae hadije mogu putovati za .Jugoslaviju
odmah po obavljanju propisanih runosti hada. Po obavljenom razgovoru:
zadrao je svu trojicu na veeri.
Za vrijeme boravka hadija na Mini delili su im bili pri ruci u tolikoj
mjeri da im se je voa' puta g. Aganagi morao naroito zahvaliti u ime
svih hadija.
Prije nego to se je iz Meke krenulo za Didu g. Aganagi je pitaO'
hadije da li ele da odmah krenu na put ili ce prodU'iti boravak natosu svi bez izuzetka izrazili elju da se im prije putuje.. Ovo se naroito
istie s razloga to su pojedine' hadije u Sarajevu prigovaraIe to su se
relativno kratko vrijeme zadravali u Medini i Meki.
'
U Kraljevskoj bolnici u Meki umro je 7. VI Hadi Selmao Gdi iz
Leana - Makedonija.
Nou 7/8 juna hadije su krenule za Didu u koju su stigle rano izjutra.
Oni su bili prve hadije koje su iz Meke stigle u Didu to predstavlja velik
uspjeh.
Nae hadije su se vratile u Kairo istim brodom Es-Sudan na kojem im
Je kao i u dolasku ukazana velika panja. Toliko je osoblje broda izlazilo u
, susret naim hat1ijama da su isposlovaIi odobrenje sanibrnih vlasti Et-Tura,
naravno sa mnogo muke i molbi, da su ih ostavili na brodu dok su sve ostale
hadije morale ii u karantenu. Naim hadijama su' posteljine dezinficirane
na brodu.
Hadije su 14. VI stigle u Suec. Istog dana hadije su autobusom pr~,vezene u .Kairo u koji su stigle oko 21 as. Sutradan 15. -VI otpremljeno je
avionom 6 najstarijih hadija za domovinu dok su ostale badije stigle u
Beograd 18. VI 1960. godine.
Ovom priliko~ moemo konstatovati da Starjeinstvo IVZ u Skoplju
li. naroito u Pritini vrlo malo vode rauna, o odjei i prtljagi hadija. ovog
podruja, .Treba se imati u vidu da nae hadije u inostranstvu u najmanju
ruku predstavljaju .muslimanski dio naeg naroda i da se po njihovu izgledu
prosuuje kulturno-prosvjetni nivo muslimana nae zemlje. S otizirom na
ovo pomenuto Starjeinstvo ne bi trebalo dozvoljavati odlazak na ovaj daleki
put ljudima koji nee da se pristojno obuku i nabave prtljagu bar prosjenog turiste. To je potrebno uiniti u interesu ~gleda Islamske vjerske zajednice, koja je u zemljama kroz koje nae haije prolaze i u njima borave,
'poznata. i u kojima uiva veliki ugled. Ne smije se dozvoliti da nae badije
taj ugled i reputaciju kvare svojom slabom i neolinom odjeom.
Kako se iz prednjeg "idi ovogodinje hadije su na ovom dalekom putu.
ostale svega 311 odnosno 32 dana to predstavlja rekord svoje vrste.

515
Godina
roenja

Prezime i ime
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Aganagi Ismet
Abazi Isein
Abdi Amet
Ahmelji Abdulah
Avdispahi Mustafa
Aziri 'Bajram
.7. Canhasi Mustafa
8. Behlulovi Sulejman
9. Belagi Ismet
10. Garanovi Fehim
11. Gai Selman
12. Ibrahim Veel
13. Iseni Ramadan
14. Jaarevi Hamid
15. Junuzi Ismail
16. Kabai Husein
17. Kamberi Ramiz
18. Kotori Selim
19. Kurt Hiba
20. Ljakovi Jusuf
21. Mahmuljan Omer
22. Mnjki Alija
23. Murina Jakup
24. Murseli Ismail
25..,Mustafai Osman
26. Nurki Adjul
27. Peenkovi Mehmed
28. Popada Alije
29. PlanikRedep
30. Redepi Abilj
31. Redepi ' Ethem
32. Redi Abid
33. Ribi Ibrahim
34. Salkanovi Haso r
35. Sljivi Hasan
36. Tupela Mula Bajram
37. Vejseli Menii

Mjesto

1920
1895
1888
1900
1920
1890
1888
1901
1916
1900
1879
1900
1899
1893
1883
1887
1891
1904
1896
1928
1885
1908
1890
1888
1886
1896
1894
1899
1882
1892
1916
1903
1901
1888
1906
1888
1890

...

..1

Sarajevo
-s, Ljubotan, Skoplje
s. Nerate, Tetovo
G. Ocrahoviea, Tuzla
Zvornik, Tuzla
Veliki Trnovac, Vranje
Dakovica
Petrovii, Sarajevo
Visoko, Sarajevo
Serii, Zenica
Leani, Prizren
Sfupane, Kumanovo
Veliki Trnovac, Vranje
Bukovica, Pljevlje
Veliki 'I'rnovae, Vranje
s. Poljance, Kos. Mitrovica
Orahovica, Vranje
Cifluk, Doboj
Sarajevo
Gusinje, Plav
Kozarac, Prijedor
Vraii Brko
Toponica, Pritina
Slupane, Kumanovo
s. Toplica, Tetovo
Skafovica, Tuzla
Hatimac, Biha
Hamamt, Travnik
Prnogovae, Pritina
Miratovac, Vranje
Zagreb
Kamenica, Tuzla
Satorovii, Brko
Grapska, Doboj
G.. Dubrave, Tuzla
Mali Kii, Kos. Mitrovica
Studeniam, Skoplje

/
0,0 ~

X", (.l~H;.~~::
....lll.:.,,1~~I}1
("'It>l
2.>,0\~;~-'.J"'>':
u...
LA )h;

J .J&; <J"\:JI.JA

rlt>.)l;.~)

t:~
....
~J
~I

)7;

rl,.i

lA~....
I~f\ 0

.J

~1I )7:":.

J~j-::..~~
~\.J ):.~.:JI .J J~~)l1

)&1,.J '-:"".J;JJ \ .J ~.:>1,,1I

:L;lf= 0" ol-:-,,=~
t:':).J

<L_~.;Ji.J

J.a i$:1I

o)~';lu-~l

thsh11:t."".J}1rl).J.tI~!

.dy.,) ;.:,,11,.J
.tI ~"lbJ

o)+-"

.JA <llI;;

rL.i

~';;.J

J."'~.J~II)

-c

>,

J~)

.::.,\;::.:H

L. j J"'a~.J lS'a~j)-, ol;L.rL.J ol~l"Jl.u

J J~.:'":'.ol.;~.J
li~)"j:;.J <J"y:JI'7':'.J;, J r~h"JI b

::_.;",\:1\ oJ~ .JA .t>='\ 0\5::; .l~~,-,; 0" ,-:",:.~~:..J~ yl.J L.d~",
-.

,-:""l.:;

:517
IZ ISLAMSKOG

SVIJETA'

Prema statistikim podacima ova godina nosi -rekord u odnosu na kmjige napisane 'o Muhamedu a, s. Pored ve objavljenih, nanavljene su jo mnoge
knjige koje tretirajuibiografiju
Muhamed a. s. d Kur'ansku nauku, napisane na engleskom, francuskom ~ panskom jeziku, ije se izlaenje iz
tarnpe uskoro oekuje.
Odgoena je proslava devestogoddnjice roenja velikog arapskog i islamskog
mislioca ~ filozofa EI-Gazalije, koja je trebala-da se odri u dame izmeu
14. i 18. novembra ove godine u Damasku, Novi termin proslave jo mje
objavljen.
.
Generalna direkcitia Irakih vakufa don'ijela je' odluku da izvri proirenje
Ebu Hanifine damije' u Bagdadu. Da bi ovo proirenje bilo u skladu
sa arapsko-maurskirn stilom, nadogradnja se v:ri pod nadzorom marokanskih strunjaka.

sastanku arapsko-Islamskih amoasadora akredutovanih u Madridu donesena je odluka da se u Madridu podigne nova damija iz sredstava
dobivenih od arapsko-tslamslclh &ava.

'Mu:sLiunanskazajedruca u Liverpulu (Engleska) podie damiju i u tu svrhu

traila je materijalnu pomo od airapsklh zemalja,
U Iraku, u selu Rubeja El Asrijje, sagraena je dernija, kojoj su dali URe
Abdul Kerim Kasim, uz iZl'i6tu saglasncst premijera Kasima.
Minnstarstvo vaikJu.faUjedinjene Arapske Republike imenovalo je imama u
novosagraeno] damiji u Edmuntonu, prvoj darndji u Kanadi.
U Grkoj je formiran prvi Islamski prosvjetni savjet,
Islamski kongres u Kairu poklonio je minber novosagraeno] damiji u san
Pavlu, prvoj damiji u BrarziJ.iji.Mmber je i~aen u rezbartji ,t ukraen
slonovaom,
Ministarstvo saobraaia republtke Iraka poklondlo je pat.rijarij!i halejske
crkve u Bagdadu odgovarajue zemljite Zli podzanje crkve. Zemljite se
nalazi.u zapadnom dijelu Bagdada.
Undverzitet Al Azhar izdao je fetvu po kojoj je halal .troiti za had novac
dobiven iz umjetnikog' rada. Povod ovoj fetvii bio je upilt glumice Hind
Rustema, koja je eljela da ode na had.
U Bagdadu se 'vre eksperimentd da se pretarnpa Kur'an star preko 200
gouna, koga je turska vojskovoa Enver paa poklonio Ebu Hanifinoj
damiji u Bagdadu.
Pri udruenju Dar~UJs-Sekafeti El Islamijjetd. u Bagdadu formiran je odbor
za novi prevod Kur'ana.
.
IISto tako postoji iUJioija1Ji:va
da se pri: ovom udruenju osnuje komiJSija
za izdavanje fetvi i drugih tumaenja 1.1 veZJi'.hsllam.s:!kog
vjerskog ivota.
Poslije osmogodinjeg odsustvovanja iz svoje rodne grude, iz Kaira se - orviill
dana povratio u' Irak ejh Delah Er-Rumi, uvaeni .alim i teolog.
Od 25 januara do 1 februara slijedee godine u Kairaiju je zakazano savjeta.
vanje rektora 18 zemail.ja iz Jugcstone Azllije. Direkror Pakistanskog
zavoda za dslamistdku organizovao je da 6 e na ovom savjetovanju pod. nese nekoliko re~erata o~Slamslmrn uenju i' njegovim osnovama u
savremenoj nauci.
U septembru ove godiine.u Zapadno] Njemakoj odran je deseta meunarodni
kongres istorije vjera na kome je dr. Ishak Musa El Husejni odrao
vrlo zapaen reterat., pod naslovom: Stav Islama .prema. glavnim
/
vjerama.
.
.
Pri Ministarstvu vakufa Ujedinjene Arapske Republike osnovan je Vrhovni
. savjet na elu koga SI= nalazi ministar vakufa UAR-a, sada gosp. Ahmed
Abdulah Tairne.
1

518
Program ovog Savjeta je da. propagira Islam; uva njegovu istou f
brani ga od nepravednih i neprijateljskih napada, da tampa starije rukopise i objavljuje knjioga i studije iz Islamskih nauka.
Isto tako Savjet je predvidio i izdavanje islamske -enciklopedije i enciklopedije islamskog prava.
~
.
Ovaj Savjet zamiljen je da u perspektivi ima svoje ogranke u svim
zemljama gdje ive muslimani. Godinje bi se odravao kongres na koji.
bi svaki milion muslimana deligtrao jednog svog predstavnika 'na ovaj
kongres. Savjet ve sada izdaje svoj asopis Minber-ul-islam, kojf
izlazi na arapskom, fr.ancuskom 'i engleskom jeziku.
U gradu Luknau u Indiji osnovana je Islamska akademija nauka, koja je sebi
stavila u zadatak rad na tumaenju islamskog uenja u svijetlu savremene nauke i publikacije islamskih principijelnih stavova u odnosu na
zahtjeve savremenog ivota.
Salahudin El Kedimi .iz UAR napisao je dramu o Jusuf a. s., koja je naila
na vrlo pozitivnu ocjenu kritiara.
.
Polovinom novembra ovoegodine generalni muftija Saudijske Arabije Muhamed
ibni Ibrahim izjavio je da e kralj Saud iz linih sredstava podii i
osnovati Islamski univerzitet u Medini i da je u tu 'Svrhu ve poklonio
nekoliko svojih dvoraca tako da e ovaj univerzitet ve slijedee godine poeti- sa radom.
Bagdadski list EZ-ZEMAN_ u svom broju od 16 novembra ove godine zabiljeio je da je generalni direktor vakufa M. B. El-Eserija primio od
svog prijatelja Hadi Sulejman ef. Kemure, reis-ul-uleme Jugoslavije,
pismo i Ugovor o socijalnom osiguranju slubenika Islamske vjerske
zajednice u Jugoslaviji i Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica
u FNRJ, na arapskom jeziku.
Slubeno glasilo Arapske lige objavljuje da e se 1964 godine u Jerusalemu.
(ar.apskom dijelu) odrati kongres Meunarodne hrianske omladine ..
Prvi put u istoriji hiljadugodinjcg rada islamskog univerziteta Al-Azhara u
Kairu upisala se ena. To je "amertanka Frederika Delnek, koja' je prela
na Islam i uzela novo ime Haclida. Rektor Univerziteta odobnio je
ovaj upis.
. !I'\

NEKOLIKO PODATAKA

O BROJU DANASNJIH
U SVIJETU

MUSLIMANA

U junu mjesecu ove godine Reis-ul-ulema

Hadi Sulejman et. Kemura poslao je pismo urednitvu lista El-Arab, koji izlazi na arapskom
jeziku u Pakistanu, molei da mu poalje vjerodostojne podatke o broju
musltmana u svijetu.
Kako je ova materija vana, smatramo da e naii na Interesovande
kod naih italaca ako ovaj odgovor urednitva navedenog lista donesemo
u izvodu, koji glasi:
ZahvaJJuiemo Vaoj ekselenciji
na ljubaznom
pismu
srdanoJ
bajramskoj estitci.
U vezi s pitanjem Vae ekselencije koje se odnosi na broj muslimana
u svijetu, prema novim vjerodostojnim statistikama, izgleda da takva, posebna statistika o broju muslimana u svijetu, ne postoji .
. .Na drugo pitanje Vae ekselencije, koje se odnosi na broj islamskih
nezavisnih drava i broja njihovih muslimana, dajemo slijedei odgovor~
Drave koje su dobile svoju nezavisnost za zadnjih dvadeset godina
sljedee su i mogu se smatrati isto muslimanskim, jer ih nastanjuju samo
ograniene nemusllmanske manjine' i to su:
- Indonezija
ima
84,700.000 stanovnika.
Dobila
je
nezavisnost
15. avgusta 1950. godine.
- Pakistan ima 86,800.000 stanovnika, a postao je nezavisan 14. avgusta 1947. godine.
- Sirija broji 4,600.000stanovnika. Postala je nezavisna 1. januara 1944.
,godhie, a ujedinila se u Ujedinjenu Arapsku Republiku 22. februara 1958. god.

51 !)l
- Sudan ima 9,000.000 stanovnika, a dobio je nezavisnost 1. Januares
1956. godine.
- Tunis ima 3,800.000stanovnika, a postao je nezavisan 20. maja 1956_
godine.
- Maroko broji 9,700.000 stanovnika. Postao je nezavisan na dan 2_
marta 1956. godine.
~ Jordan ima 2,500.000 stanovnika, a postao je nezavisan 25. maja.
1946. godine.'
- Malaja ima 6,100.000 stanovnika, 30 postala je nezavisna na dan 31_
avgusta 1947. godine.
- Somalija (biva Britanska) broji oko 550.000 stanovnika, 30 dobila,
je svoju nezavisnost 26. Juna 1960. godine.
- Somalija (biva Italijanska) ima neto preko 500.000 stanovnika, ao
postala je -nezavisna 1. jula 1960. godine.
Ove obadvije Somalije ine danas federaciju Mali (koje su, kako znamo, opet razdvojene).
Postoje i druge drave koje su dobile nezavisnost, u gore navedenom:
periodu, u kojima ivi veliki broj muslimana, tako su:
- Indija koja ima 382,000.000stanovnika od kojih 42 miliona muslimana, a stekla je nezavisnost 15. avgusta 1947. godine.
- Burma ima 20,000.000 stanovnika od kojih neto preko 2 milona.
ine muslimani. Dobila je nezavisnost 1. januara 1947. godine.
- Cejlon ima 8,900.000 stanovnika od kojih oko 1,000.000muslimana, a,
dobio je nezavisnost 4. februara 1947. godine.
.
- Liban ima 1,500.000 stanovnika sa mnogostrukim vjerskim principima od kojih oko 750.000 muslimana. Dobio je nezavlsnost 1. Januara 1944.
codine.
U nekim skoro osamostaljenim afrikim dravama muslimani ive kao
manjina, dok u drugim ine veinu polovice stanovnitva, ali za te zemljenemamo etalfne statistike podatke na koje bi se mogli osloniti, jer statistike koje su davale slubene vlasti tih zemalja, prije osloboenja, odnosile
su se na broj stanovnitva, a ne i na taan broj muslimana.
U ove zemlje, koje su dobile svoju nezavisnost u toku mjeseca Juna.
1960. godine, spadaju:
Kongo, Madagaskar, Federacija Mali i Togoland. Bez Madagaskara ove
zemlje broje 22 miliona stanovnika.
U islamskim arapskim samostalnim zemljama, kao to su Turska, Perzija, Saudiska Arabija, UAR, Jemen, Kuvejt, Bahrejn, Muskat i one kojesu pod britanskim protektoratom kao kneevine u Persiskom Zaljevu. Hadri
Mevt, Aden i druge, zatim u borbenom Aliru, koji jo uvijek stenie pod francuskom mrskom kolonizatorskom
izmom iIi opljakana
Palestina
i druge
zemlje, poznat je broj njihovih muslimana.

IZGRADNJA

I POPRAVAK DAMI.JA

OTVARANJE OPRAVLJENIH I NOVIH DZAMIJA

Ima jedna izrazita pojava, koja se posebno istie zadnjih godina Il
naim nastojanjima
na polju sreivanja
i unapreivanja
vjerskog ivota,
a koja je ujedno karakteristina kao znak nove orijentacije i prilagoavanja
novim uslovima ivota. Ta pojava jeste pojaana briga irokih muslimanskih
masa oko podizanja novih damija, popravke 'i odravanja postojeih. Moe
_ se bez imalo pretjerivanja
rei, da ovakav interes i ovakav odnos prema
damiji nije zacijelo nikad ranije postojao. Vrhovno islamsko starjeinstvo
ne moe da dospije iz tehnikih razloga da pribavi toliki broj planova koliko
ih se trai. Uvijek ima u rezervi po 10 novih pretplatnika za plan, koji ekaju.
Ovdje je vano napomenuti jednu injenicu, koja je uprosttla prilino kompliciranu proceduru oko izgradnje novi.h damija. Prema opim
graevinskim propisima potrebno je za svaku graevinu, izmeu ostalog,
imati i plan izraen i odobren od nadlenih organa. Pitanje plana za nove
damije bilo je zaista Jedno od najteih pitanja. Prije svega graevinski

520
biroi za izradu planova uvijek su prenatrpani poslom, a osim toga izrada
plana skopana je sa velikim izdacima, jer su planovi dosta skupi. Zaslugnm Reis-ul-uleme Hadi Sulejman ef. Kemure izraen je i odobren jedan
standardni plan damije sa dimenzijama Bejtullaha Kjabe koji! se naruuje i obija kod Vrhovnog islamskog starjeinstva
u Sarajevu. Za taj
plan plaaju se samo efektivni trokovi prekopiranfa,
Tako je povoljno rijeeno Jedno od najteih pitanja iz prorcedure O'ko
izgradnje novih damija.
Ova pojaana briga oko podizanja novih i odravanja starih damija
posljedica je jednog novog odnosa prema damiji, odnosno Jednog novog
shvaanja uloge damije.
Damija u novim uslovima naeg ivota, u nlloj novoj stvarnosti"
dobija novo miesto, novu ulogu u vjerskom ivotu muslimana: Ona prestaje
biti samo bogomolja. Ona dobija mjesto centralne ustanove. Postaje' centar
cielokupnog vjerskog ivota, oblfa drutvenu funkciju. Kroz vjersku obuku,
putem hutbi, vazova i drugih oblika rada, damija e djelotvorno efstvovati u pravcu izgraivanja moralno-etike linosti i irenja moralno-etike
svijesti kod muslimana, i time sa svoje strane pomoi na stvaranju dobrih
i potenih lanova nae ire zajednice, jer dobar lan Islamske vjerske zajednice mora biti istodobno i dobar lan nae narodne zajednice.
Takvo shvaanje damije i njene pozitivne uloge glavni je pokretati
irokih muslimanskih masa u njihovim akcijama. na podizanju novih damija. Oni u damiji gledaju i drutvenu ustanovu bez koje ne mogu zamisliti boljeg ivota.
Nas, razumije se, neobino raduje ovakav pozitivan odnos prema damiji. Radi toga se Reis-ul-ulema, iako, je prezaposlen, vrlo rado odaziva
pozivima da prisustvuje
sveanostdma, otvaranja
novih damija.' I pored
njegove velike elje da se odazove svim pozivima, pa makar pjeaiQl i satima. kao to se to ' i dogaa, ipak mu, je to nemogue iz prostog razloga, jer
tih poziva ponekad bude vie nego dana u sedmici.
'
Radi registracije naveemo ovdje ukratko nekoliko otvorenja DonJi
damija u ovom periodu.
\
II

Na 9. septembra 1960. obavljena je sveanost otvorenja novosagraene damije u selu Ljetinii - Teanj. Otvorenju je prfsustvovao Reis-ululema Hadi Sulejman ef. Kemura koji je pred damijom prije otvorenda
odrao prigodan govor. Hutbu je prouio Ahmed ef. Mulali imam iz Tenja.
Poslije dume odrao je vazu-nasihat DoZO'Husein ef.
Ovu sveanost su svojim prisustvom uveliali i katoliki sveteniei gospoda Nikola Buri iNekola Drmoni. Ovoj sveanosti prisustvovao je nezapameni broj "muslimana. Rauna se da ih je bHO'izmeu 25-30 hil.lada. Osim
toga O'VOje jedna od najpobonijih sveanosti. Gotovo svi prisutni klanjali -s.
dumu namaz. Na sveanosti nije se ni pjevalo ni svirale. Sakupljene je naime
dobrovoljnih priloga 640.000.- dinara.
Damija je neobino lijepa sa kamenom munarom.Podignuta
je zanepunih 6 mjeseci. utroeno je na njenu izgradnju 3,900.000.- dinara. Demat
broji samo 70 domova
Prilikom dolaska, Reis-ul-ulemu je pozdravila jedna djevO'jica slijedeom pjesmom koju je napisao Salkiebi Mustafa ef., imam nove darilije:
Kitu cvijea evo dajem milom gostu nae slave
evo dajem jo to veu elei Vam svaku sreu.
Primi od nas ovo cvijee od radosti i od sree
_ekamo Te mnogo dana da vidimo poglavara.
Radosni smo i mi mlai to se kod nas to ostvari
elju nau ispuniste ujete l' nas na Reise.
Na te narod divno hvali zato to si heroj pravi.
pokaz'o si put do sree kO'jim treba da se kree. _
Zelimo Vam dugi ivot za napredak muslimana
nek nam ivi Hadi _Reis poglavica muslhnana,
Zavrujem ovu hvalu IJubee ruke poglavaru.

521

Reis-uL-uLema

tS~;J

~J~

govori

na otvorenju

..l!.lll Ll~1 C::;I

Sa otvorenja

damije

.l:';1~

nove damije

u Ljetiniu

:f .~\ ~J

u Ljetiwiu

';'':~.J:.l!..\LI('llI C::l ~lA

.~. ~;~ J!;'

.J).

:522

m
23. septembra uz prisustvo Reis-ul-uleme otvorena. je nova. damija. Il
;Strgaini Viegrad. Prilikom otvaranja govorio je Reis-ul-ulema Hadi
:Sulejman ef. Kemura, Dozo Husein ef. i Abdurahman ef. Huki.
Iako je ovoj sveanosti prisustvovao veliki broj muslimana, gotovo nije
-niko ostao da nije bio poaen. U tu svrhu zaklato je 43 brava 3 teladi
;lspeeno 400 kg halve, 500 kg hljeba i potroeno 70 kg masla.
) IV
7. oktobra 1960. u Rueviu kod Teslia obavljeno je sveano otvorenje
-nove damije kojem je prisustvovao Reis-ul-ulema Hadi Sulejman ef. Ke:mura, hafiz Bedri ef. Hamid, predsjednik Starijeinstva IZV za NR Makedoniju,
Hadi Mustafa ef. Canhasi, predsjednik Starijeinstva IVZ za NR Srbiju, Hadi
'Suafb ef. Sarifi, glavni imam za grad i srez Skoplje, Sejh Mustafa ef. Arif,
'glavni imam iz Ohrida, Hadi hafiz Ismail Haki ef., direktor Nie medrese u
Pritini, Fahri ef. I1ijasi, glavni imam iz Pei, Abdurahman ef. Huki, i Dozo
Husein ef.
-

Reis-uL-uLema
c$~J.jJ)

govori

pred novom

damijom

ti Rueviu

j J.:).~\L\~\ Cb\ ;'1.i. j .

:-~j: .\.w\

v-'!.J

Treba spomenuti da je ovoj sveanosti prisustvovao veliki broj pripad-nika pravoslavne i katolike vjeroispovjesti. Na sveanosti su govorili pored
'Reis-ul-uleme, Doze Huseina ef., Abdurahman ef. Hukia i proto Nikola
-Mandi, pravoslovni svetenik i Ante Zajc katoliki svetenik. Sa naroitim
-euevlfeniem
i aplauz om primljena su izlagauja pretstavnika drugih vjero'ispovjesti. PO ovlatenju Reis-ul-uleme novu damiju je otvorio mnogo 1)0.tovant starina Sejh Mustafa ef. Arif, glavni imam iz Ohrida.
V

U istom periodu otvorene su bez prisustva. Reis-ul-uleme nove damij.

-u Meau kod Tuzle, Godui kod Visokog, Faletiima kod Sarajeva i Briznin
ikod Zenice.
.

523

Pravoslavni

svetenik pro ta Nikola Mandi govori na vjersk.oj

povodom otvorenja nove damije u Rueviima

.s"J.:.JJJ -':

.l.;.l.1..\ C\l\

'Katoliki

sveenik

c::;\

~\t- ~~\,:,":~I
.:..'((~lil1 .l:.~\U=-,\,..l.;L.

~~\

J;J-,~.I1 (.s-\~
).;'1\

gosp, Ante Zajc govori na sveanoj proslavi

damije

15';:i.:JoJJ.f,

'1~~

tl~\

sveanosti

otvo'renja

,-,",.1\

nove.

u Rueviima,

Cb\ ~_l~ .<,~.lAl\ .\;J\

u-'i:\j

w,,:.;l

.l.:...l\

s:;i;lSJ\

v-Al1

524
$VECANO

OTVORENJE

NOVOSAGRADENE DZAMUE
SANSKI MOST

HRUSTOVU

Prije nekoliko dana pred otvaranje damije u selu Hrustovo. se osjetila neka ivahnost i uurbanost,
Vrijedne domaice su kreile, isti1e i ure4ivale svoje kue a i domaini smjetali i' sreivali oko kua i staja za
smjetaj kako gostiju taho i njihovih zaprega i kola, jer se javio' veliki
broj roaka, prijatelja i poznanika za' dolazak na otvorenje damije, a domai
su htjeli da svakoga dobro i lijepo doekaju i ugoste. Uoi same sveanosti
gosti su. stalno pristizali a najvie kolima, koja su se ula kako prolaze
preko cijele noi kroz Sanski Most, udaljen oko 13 km od Hrustova. Na dan
sveanost u petak 9. septembra 1960. godine na eljeznikoj stanici Sanski
Most iskupila se velika masa svijeta ekajui da se ukrca na vaz za Vrpolje,
najbliu eljezniku stanicu do Hrustova. Odmah je mnogima bilo jasno da
toliki narod nee moi stati pored jo onih koji dolaze iz Prfieora, Bosanskog
Novog, Kozarca, Bosanske Krupe i drugih mjesta i sela te je na zamolbu
dematskog imama iz Sanskog Mosta Daferagia Adil ef., ef stanice dodao
jo dva vagona tako da je sve moglo krenuti i stii na vrijeme. Blagodarni
smo efu stanice na ovoj susretljivosti i panji i velika mu hvala! Na stanici
Vrpolje je vrvjelo od naroda. Mnogobrojna kola sa dravnim zastavama su
~ekala da povezu goste do mjesta sveanosti udaljenog oko 2 i po km. od
stanice.
Na stanici je goste kao i izaslanike i druge kolege doekao imam Omanovi Samed ef., mutevelija damije Seferovi Vahid, pretsjednik graevin- .kog .obora Handanovi Ra.id i drugi. Bilo je isto natjecanje ko e vie
gostiju primiti u kola i odvesti do mjesta sveansti. Ali, ipak je to- bilo premalo da primi toliki narod, pa su mnogi krenuli pjeice te su putovi i njive
bile zakrene i preplavljene narodom. Veliki prostor pred damijom i oko
damije bio je prekriven ogromnom masom mukog i enskog svijeta. VriJedni domaini su se pobrinuli i snabdjeli li vodom za pie i abdest tolikom
narodu. U 11,30 sati sa veim brojem vjerskih slubenika imama sa.
tekbirima je krenuo izaslanik od kue prema uzviici na kojoj je damija
ponosno kao i njene vrijedne dematlije stajala sa visokom munarom ukraenom sa 3 vjerske i Z dravne zastave ekala poetak proslave i njeno
otvaranje. Na tribini pred damijom je pozdravio goste i zahvalio im se na
mnogobrojnoj posjeti imam damije i lan graevinskog odbora I blagajnik
Samed ef. Omanovi, koji je pretstavio i pozdravio izaslanika Starjeinstva
IVZ u Sarajevu, glavnog imama iz B. Luke Zahirovia hafiz Mehmeda i dao
mu rije. Poslije govora izaslanika, koji je istakao i pohvalio portVOvDoSt
dematlija koji su sami svojim vlastitim sredstvima bez kupljenja i traenja
pomoi ma od koga. podigli ovako divni hajrat i krasnu damiju, koja bi po
ureenju i ljepoti odgovarala svakom gradu. Pored ostalog istakao je i odao
priznan.re i zahvalnost narodnim vlastima, koje su i ovom Jlr:ilikom pokazale
clobru elju i razumijevanje volje, potreba i elja narodnih k~ko u svemu
tako i u izgradnji damije. Bez i najmanje smetnje i notekoe domai su
dobili dozvolu za izgradnju damije, te potrebni materijal i ostalo. Poslije
govora izaslanika, koji je proglasio damiju otvorenom primivi klju damije, uobiajenu dovu pred otvaranje je prouio poznati starina imam iz
Kazarca H. Omer ef. Mahmuljin,a izaslanik otvorio damiju, koja se je za
ias napunila. Hutbu je prouio dema.tski imam iz S. Mosta Adil ef. naferagi, koji je posllfe prouene hutbe upozorio svijet na potrebnu disciplinu,
red i mir kako za vrijeme vaza , kojeg e odrati izaslanik tako i pri svretku
sveanosti. Naroito se obratio dematlijama sa dirljivim rijeima i molbom
da uvaju svoju lijepu damiju, da je posjeuju i u n.ioj stiu i 'proiruju
svoje znanje kao i njihovi mlai i dre se vjere islama i njet;ovih uzvienih
propisa. Namaz je klanjao i u mihrab proao imam i sekretar Udruenja
Bmije iz Kozarca Tevfik ef. Hodi. Iza. namaza je prouio surei ,.Kijame
sa svojim lijepim i divnim glasom imam iz Sanice Mrahorovi Muhame ef.
poslije ega jea
minbere pored otvorenih vrata i prozora i jo poslije
namaza. pridolo~ mukog i enskog svifeta svana, odrao vazu na.sihat izaslanik Zahirovi o temi: sloga, ljubav i bratstvo meu muslimanima i ljudima uopte, osvrnuvi se na. potrebu nauke i nismenostt, t jllkolnvan.fa.kako
ike jake i enske djece kao i odgoju i obuavanja _ ",jeri iaiama, prir-

525

Nova dami;a sa jednim

0:..,..;,11..1

dijelom posjetilaca

.:r 'f.

J .?:.:oj)..)'.

~JJ,.I

u. Ruevi{ma

c"..1

Sa otvorenja
8 -

Glasnik

V~s..

nove damije

u Hrustovu.

~ .J.J.):".J)~; ~JJ,.I Lt~1 Ct::;1

iavanju vjere i njenih korisnih propisa, a klonei se svih runih navika:

mrnje, tue, svae, pia, kocke, psovke, i nemoralna postupka i rada kao
i svega neovjenog te u islam uvuenog narodnog shvaanja i postupka.
gatanja, vraanja, zapisa te proricanja sudbine i drugih tetnih obiaja i
navika meu svijetom. Da je to nailo na razumijevanje vidjelo se po izrazima zadovoljstva i estitki od strane mnogobrojnih vjerskih slubenika i
drugih slualaca.
Sama damija je divna, na breuljku koji dominira cijelim krajem.
Izraena je sva od kamena s debelim zidovima sa minberom od betona te mahfilom i posebno ograenim prostorom za vjersku obuku. Divno je obojena
i molovana a jo ljepe prostrta s novim ilimima. Veliina damije je
10 X 13 m, visina 6 m. sa deset propisno velikih prozora. Munara je drvena,
ali vrlo ukusno sagraena, vitka i visoka 25 m.
Pored dravnih i vjerskih zastava, cvijea i zelenila na zidu pred ulazom velikim i krupnim slovima latinicom su bile napisane daleko vidljive
rijei: "Zivio vjerski poglavica muslimana Reis-ul-ulema Hadi Sulejman
ef. Kemura.
Damija, koja je s materijalom, radnom snagom i novcem kotala
preko 3 milijuna dinara, lijepo je ograena u nove letvice sa dvoritem oko
1 dunum koje je poklonio damiji pored- lijepog novog iIima Kukavica
(Sabana) Ibrahim. Pored spomenutog najvie u novcu i novi iIim je darovao Zuki Ahmo. Takoer novi ilim pored 50 radnih dana s kolima je
darovao Seferovi SaIko i na svaki se poziv rado odazvao, to je naroito
vrijedno istaknuti. Nove ifime su jo dali: Hananovi Raid, pretsjednik
graevinskog odbora i Handanovi Adem.
-Pored cijelog demata Hrustovi, velika ast, zahvalnost i - priznanje
pripada zaista marljivom, vrijednom i portvovanom graevinskom odboru,
koji su sainjavali sljedei: Handanovi Raid, pretsjednik; Seferovi Vahid, mutevelija, Zuki Almaz, Seferovi Dervi, Seferovi Muhamed, Handanovi Adem, Kukavica Mumin i Omanovi Same ef. blagajnik. Da ih
sviju Svevinji ALLAH d. . nagradi svojom obilatom nagradom i naknadi
zdravljem i ivotom!,.
.
'Iako je posjeta na' ovoj sveanosti bila van oekivanja izmeu 15.000
i 20.000 po raunanju dematlija a i vrlo dobar prihod od priloga, preko
pola milijuna dinara, ipak je vladao uzoran red i mir i pl'olo bez i najmanjeg incidenta, a to se ima zahvaliti islamskoj _ svijesti, disciplini. i
trezvenom ivotu muslimana.
Poslije zavretka sveanosti nastalo je ope narodno veselje uz svirku.
pjesmu i kola do pred samu no.
Hafiz Mehmed Zahirovi

OTVORENJE OBNOVLJENE DZAMIJE U SELU BOROJEVICI KOD STOCA

Vrijedne dematltje sela Boj-ojevia, opravila su svoju seosku damijut
u toku prolog ljeta, dajui joj sasvim novi izgled ~ako u njenoj unutranjos4
tako i speljanjosti. Ova opravka izvrena je iz dobrovoljnih priloga de-,
matlija i to: u novcu, materijalu i radnoj snazi, gdje su mjetani uloili dosta,
trJlda oko toga hajrata.
Dok su jo radovi bili u zavrnoj fazi, poelo se razgovarati o tome kada'
zakazati otvorenje damije li sa kakvim programom to obaviti. Ti razgovorf
su potrajali vie dana i najzad u sporazumu Dematskog odbora u Crniima,
odlue, da to uine u nedelju 9.9. 1960. godine. Zaista je ovaj dan bio osobite
radosti i veselja, ne samo za stanovnlike sela Borojevia, nego i za sve pripadriike Islama blie i daljne okoline. Ovaj datum ostae dugo u sjeanju,
islamskog svijeta koji se je masovno odazvao ovoj velikoj vjerskoj sveanosti.
Stanovnici ovog sela nastojali su da to vie uesnika prime u svoje domove
sa eljom, da ih to ljepe i udobnije ugoste.
Tano u 12 sati uenjem ezana, najavljeno je vrijeme podne namaza, kao
i poetak sveanosti. Vjernici su ve ranije bili okupljeni oko damije i nestrpljivo oekivali otvorenje njenih vrata. Prije ulaska u damiju ispred graevinskog odbora, ,zahvalio se prfsutnim ria. brojnom odzivu Obradovi Omer,
\

527
Zathq je predao damiski klju Jrigo Ali-ef imamu iz Cruia, zamolivi ga d3!
istu proglasi otvorenom. Pj-imivi damiski klju isti j,e odrao prigodno predavanje.
Draga brao i sesre!
U ime Boga' opteg obro-imtelja
milosivog Otvaram ovu lijepu sveanost i osjeam se seetnim i radosnim to mogu, da Vas u svojstvu imam, 81
ispred dematlija ove obnovljene damije pozdravim i zaelim u cijelosti 've
to je najbolje, kako za pojedince tako i za nau Islamsku vjersku zajednicu!
Kako god ovjek njeguje i uva swje zdravlje, tako treba uvati i brinuti.
se o damijama, koje su nam sagradil! i u amanet ostavili nai prijani stari.
Brao i. sestre, znadete da se kultura jednog naroda ci.iJenJii ogleda po njegovim bogomoljama, kao i drugim javnim graevinama koje slue: prosvjeti,
nauci, zdravlju i ostalim humanim i socijalnim potrebama ljudske zajednice~
Prema uzvienom Kur-anu a, . prvu damiju sagradio. je Ibrahim a, s. u
Meki. Ova prva po Ibrahim pejgamberu sagraena damija, je kaG.nije nekoliko puta renovtrana-popravljana,
Danas je na tome mjestu Kjaba gd.k
se muslJimani i muslimanke okreu prema njoj kad klan.jaju namaz, a Isto
tako je sastavni dio Hada t. j.' obiIa.zak oko mubarek Kj~1JC!". li>:adalfje
Muhamed a. s. bio prisiljen da napusti Mekju i izbjegne u P,l;!dinu t. j.
hidret uini, u MedinIi je odmah sagradio i damiju. Ova Muham~d a. s.-va.
damlja je prva zgrada Islamske civilizacije, i. ona je nekoliko P:l(;1 renovlrana. Razumije 'se da je ta dami.ja, i znatno proirena!
Damija treba da bude rjiljetionik koji baca zrake na sve strane oko.
sebe, da bi se ljudi mogli pravilno or.jentisati i kretati u ivotu. PejG'amoero.vw
damija u "Medini bila je' ujedno i prva kola. Damija je bila centar svih moguih akcija: Bila je sudnica, parlamenat, bogomolja i t. d, Ovakav veliki
znaaj damije .ogleda se i u lnrenicl, to: je prva javna acwi;ia Fhlhameda
a, s. na planu stvaranja 'Islamske drave i primjene prmclpa Islama, bila]
usmjerena na r.cdizanje damija. Brao. damija je kamen tJemeU;!,cIslamskog
drutva uopte.
,
,

,--},.

; ('~

Opravak damija preporuuje se ~ ajetu: ,<.llI ..l-_:--L . J--'.': ~! Ovalajet

ima osobit! znaaj za nas muslimane. Sa rijei Innema tvrdi se da su zaista
vjernici, oni koji opr,lIvljaju damije. Eto stoga smo i mi pomou Boijo.m
. pristupili opravci ove nae lijepe damije, te hvala Allahu d, sa uspjehon.
izvrili taj zadatak. Time ste brao udovoljilj jednoj Boijo.j d. . ;-;apovijedii
dokazali da zaista .vjeruju Allaha d. . svoga st.vorit"'l.1ai dah:ainitelja.
milostdvog,
Da sc moglo udovoljiti ovoj Boijoj zapovijedi, imaju i dva v2>!ljskafaktora,
to su: Vaa materijalna mogunost i sobeda vjere. Brige Socijalistike
Jugoslavije da polvea standard ljudi dala je svoj plod, te ste Ivl prema svojim
mogunosima pridonjeli svoj udio od svojih potreba, Mi moramo brao i sestre
priznati, da su nam nai .preci ostavili u amanet veliki bro] dami!~ i drugih
.vjer-skt ustanova, Moramo priznati da smo na tom polju ivjeli na njihov raun. Radi toga Je potrebno d'a i mi pokaemo svodu svjest, svoju spremnost na.
materijalne. rtve, za opu Islamsku stvar.
Islamska svjest musimanskih masa je dosta velika, to mi 1.:0'stlvarno i
pokazujemo. Mi se DP. moemo potuiti' na s~jest pripadn,Uta !sla.:'t1.i.Da je..
islamska svijest pripadnilm velika, ima za to bezbroj dokaza i primjera. Evo,
brao, pred nama je jedan takav primjer! Ova- damija u ko.joj smo se danas
sakupilt, dokaz je te svi;ilesti.Ja moram posebno Jstaf,i ovdje. ,'h 3~ ~emeljfi.ti
opravak ove damijle izvren bez ikakv.ih potekoa. Dematfi.ie su se upravo
nat-jeca!e u dobrovol;iinJimprilozima, kal) i tinom radu oko ovog hajrata. MoI'm dragog Allaha d. . da im u' sevab upie i da ih nagradi iz :;vo.'~h91-hazne!
S!oboda vjere koju uivaju graani nae domovine, a koja im je zajamena naim- zemaljskim zakonlma, potvrena je nebrojnim do!mz;ma u to
spadaju i opravke starih i podizanje novih darnlja, u raznim rntestima nae
mile domovine. Ko ita Ghwnik IVZ a trebao bi ga itati mnoai od nas mu-o
slimana, pa bi vidio. kako na vrhovni vjerski poglavica Hadi-Sulejman ef:
Kemura Iino prtsustvuje mnogim otvorenjima dami;ila i svojom posfetom
llve}l'W?,ova vjerska slavlja. Narod ga toplo pozdravlja i uiva u tome. alimo
to nije prisutan i ovoj naoj sveanosti, a umjesto njega pozdravljamu: Pret-

528
IIjednika i Sekretara. Povjerenstva iz Mostara: Hfz. Smajil ef. Serdarevia. i
Ahmed ef. Smajkia, kao i sve moje kolege imame i ostale prisutne, ne aleJ
truda da se uvelia. ovo nae vjersko slavlje!
Prema propisima koji postoje u damijama se obavlja i vjerska obuka, te
one sada slue i kao vjerska uilita, gdje se pripremamo da moemo valjano
vriti namaz i Enati propise uzvienog Islama!
'.
Brao i sestre, ljudima je u naravi da proslavljaju pojedine datume iz
svog ivota. To ine i pojedine porodice, skupine, demati pa i drave. Na ovim
proslavama obino se evoeiraju neki momenti iz prolosti kao znaajni. Koc!,
nas muslimana na ovakvim sveanostima, obino se posjeamo posljednjeg
Poslanika Muhameda &. 8. tj. njegova roenja - ueaia Mevludi-~erifa. Takuemo i mi proslaviti otvorenje ove nae obnovljene damije, uenjem Mevludi-erifa, Ovom prilikom elim zahvaliti se svima koji su pomogli oko oPravke
ove damije i onima koji prisustvuju ovoj lijepoj sveanosti. Napominjem, da
se ova damija koristi u svoje namjenjene svrhe, te na kraju molim Allaha d.
i. da dade svima svako dobro i sreu na obadva SVijeta.
Zatim je imam Haim ef. Krnji prouio prigodnu dovu, koju prisutni
propratie sa amin. Poslije dove a napomenom predgovornika, 'prisutni su
uei tekbire Ea nekoliko. minuta, popunili i najJmanji kutak damije. Podne
namaz klanjao je dugogodinji imam Murad ef. Mari imam iz Pdesaka. ha
podne namaza tj. pred uenje Mevlud-Serifa, krae predavanje odrao je
uvaeni Hfz, Smajil ef. Serdarevi, koji je izmeu ostalog rekao: Izrazivi
ili~nu zahvalnost ovoj estitoj i portvovanojzajednici i nagradivi je zasluenlm priznanjem za ovo humano djelo, posebno istiem vanosti i potrebt~
p-adnje i odravanje damija, podkrijepivi to primjerima iz Islamske prolosti.
Nadalje Je govorio o njihovoj ulozi i svrsi, naglastvl da su damije ustanova
koje slue vjernicima kao duhovno stjeciste i arita vjerskog islamskog ivota.
Pri kraju svog izlaganja, pozvao je prisutne na us-trajnost vrenja vjerskih
obaveza, te ukazao na potrebe u dunosti sticanja, kako vjerske tako i svjetovne naobrazbe, a posebno se osvrnuo na dunosti rodit.elja po pitanju odgoja i
vaspitanja svoje djece. Ovo izlaganje bilo je pro.tkano ajetima i hadisima, l-Ji
. sadraj bodri vjernike na1)Ortvovanje i istrajnu borbu na Boijem putu.
Poslije ovog izlaganja prondo je aere za poetak Mevluda Ahmet ef.
8majki sekretar Povjerenstva u Mostaru. Zatim je prouen Mevlud-erif na
narodnom jeziku uz pratnju i uenje nahija na arapskom jeziku. Mevlud su
uIili'brojni imami iz susjednih demata, svojim lijepim i skladnim glasoviJp.a.
Posle mevludske dove u dvoritu damije, prireen je i banket - ruak,
kako za Iimiju tako i svim pozvanim i nepozvanim prisutnima ove sveanosti.
Nuno je napomenuti da je ova sveanost, protekla u najljepem redu bez
i naJma~jeg incidenta posjetilaca!
Jugo Alija

SVECANO OTVARANJE NOVOSAGRADENE DAMIJE

KOD VLASENICE

U CERSKOJ .;

Nedaleko Nove Kasabe (oko 10 km.) kod Vlasenice nalazi se demat

Cerl'lka sa oko 600 muslimanskih domova. U toku rata sva su sela ovog
demata pogorjela. Narodni neprijatelji nisu potedjeH ni damiju, nego
lU i nju zapallli, koja je izgorjela do temelja.
Kada je narod izgradio sebi domove i kolu, donio je odluku da iz_o
radi i damiju. U tome je cio demat bio jednoduan. Sabrali su u gotovu
)lOVCU 1,79%.00. din, dok su u radnoj
snazi dali oko 0150.000 din. Dakle,
damija je stajala oko 2,500.000 din.- bez zemljita.
Vrijedno Je istaknuti da je Turnadjija
Ajka i:& sela Raeva dala
l4H.5eO dinara, tj. potreban novac za cio krov, dok Esmi Momin iz sela
Baino Brdo i Huri Sabrija iz Sadia dali prvi 50.000, a drugi 24.000 din.
(iako ne pripadaju ovome dematu). I iz samog ovog demata bilo je ljudi
koji .u davali po 30 pa i po 50.000 dinara za izgradnju damije.
U 1959. godini pristupilo se izgradnji damije sa kameni tom munarom,
Kada. je ista bila gotova zakazano je sveano otvorenje za dan 18. septembar

52l}

1960. godine (u nedjelju). Na ovu je sveanost pozvan i Reis-ul-ulema Kemura Hadi Sulejman ef. koji se vrlo rado i odazvao ovome pozivu.
Reis-ul-ulema je krenuo iz Sarajeva na ovu sveanost 17. IX u pratnji Doze Husejna ef., vjersko-prosvjetnog referenta VIS-a i Sokolovia Hafiz
Sinanuddina, muderrisa Gazi Husrevbegove medrese te imama i vaiza b
Sarajeva i stigao u Vlasenicu istog dana oko 17.30 asova, gdje ga je
doekala masa graana na elu sa Hasanbegoviem Abdullah ef., prri-
sjednikom Dem. odbora i lana Sabora IVZ BiH.
U ast visokog gosta mjetani Vlasenica priredili su Mevlu koji Je
prouen u mjesnoj damiji poslije jacije namaza uz ogromno nee graana oba pola. Pored uenja Mevluda Sokolovi je odrao prigodno predavanje. Poslije prouenog
Mevluda odrali su krae vazove: Dozo HusejD
ef. i Moj,i Hfz Husejn ef., glavni imam za podruje Tuzla.
Sutradan, tj. 18. IX Reis-ul-ulema u pratnji velikog broja graana.
krenuo je prema Novoj Kasabi, gdje je prireen doruak. Poslije doruka
Reis-ul-ulema je uz veliku pratnju krenuo prema mostu na rijeci .JadaJ'.
gdje ga je sakupljena ilmijja doekala sa tekbirima. Iako se moglo jo!
oko 7 km. ii kolima, trebalo je izai iz automobila, jer je tu ekao velik
broj konjanika sa dravnom zastavom, dabi
na elu te velike povorke
Reis-ul-ulema krenuo do novosagraene damije.
Na ulasku u selo Hadi Reis ef. Ju Je pozdravio mjesni imllJD Ferlzovi .Jusuf ef. sa nekoliko biranih rijei.
Pred samo podne sa tribine, speeijalno podignute za ovu prigoda
pred damijom, a pred masom muslimana od oko 15.000 dua oba pola meu kojima lijep broj nemuslimana - sveanost je otvorio ilasanbegovi6
Abdullah ef., poslije ega je Hadi Reis ef. uzeo rije. U svom izlaganjU
Hadi Reis ef. je ukazao na islamsku svijest muslimana .okolnih sela, koji
nealei svojih materijalnih sredstava podigoe lijepu damiju, koja e _
vjerskom ivotu okupljati' muslimane
pomenutog
emata,
Nadalje
je
Ha:di Reis ef. ukazao na zakonom priznate vjerske slobode, koje omoguuj_
muslimanima da slobodno ispoljavaju svoje vjerske osjeaje i da bes ikakvih smetnji vre vjerske obrede. Na koncu je Hadi Reis ef. pozvao prisutno
muslimane da revnosno vre svoje vjerske i graanske dunosti. Iza tog jo
Sokolovi prouio aere i dovu da bi odmah zatim H. Reis ef. otvorio damiju i predao je. mjesnim muslimanima za namijenjene svrhe.
Poslije klanjanja podne namaza sa pomenute tribine Sokolovi je prouio Mevlud, a iza toga je Dozo Husejn ef. odrao znaajno predavanje o
ulozi damije u prolosti i sadanjosti, te uopte o odravanju damija kao
centrima vjersko-prosvjetnog ivota muslimana. Iza Doze je uzeo rij.e.Ll!ilokolovi, koji je govorio o glavnim dunostima muslimana, poroeima koji
vladaju meu njima, te o potrebi meusobnog bratstva, slozi i ljubavi, kako
sa muslimanima tako i sa nemuslimanima.
Vano je istaknuti da je poslije Sokolovia uzeo ri~e pravoslavni
svetenik iz Vlasenica gosp. Milorad .Jovanovi, koji je sa nekoliko biraniII
rijei izrazio zadovoljstvo i zahvalnost to se naao kao uzvanik na ovoj sveanostt izjavivi da i on kao i njegovi vjernici gaje bratska osjeanja prema
brai muslimanima.
Sveanost je zavrio Sokolovi uenjem dove, koja je popraena b
hiljada grla sa AMIN. Inae, cijela je sveanost protekla mimo i u znii.1i_
trezvene solidarnosti.
Poslije zavrene sveanosti za sve uzvanike - muslimane i nemuslimane - prireen je obilat banket u batl kraj damije.
Vrijedno je istaknuti da su okolni muslimani donijeli 32 nova ilima u
ukupnoj povrini od 288 m" kojima su zastrli damiju. a na sam dan otvaranja damije palo je oprovolmlh priloga. 203.000 dinara.
Glavnu brigu oko izgradnje i otvorenja damije vodili su: Hasanbegovi Abdullah ef., Ferizovi .Jusuf, ef. Nuki .Jusuf, Talovi Muhamed i Veli6
Beir. Neka ih Svevinji Allah d. . kao i sve one, koji dadoe svoj moralni
Jli materijalni obol za izgradnju ove damije nagradi iz svoje bol-hazne.
Istog dana Hadi Reis ef. sa svojom pratnjom povratio se u Sarajevo.

Hafiz Sinanudin

Sokolovi

530
SVEANO OTVARANJE OBNOVLJENE DZAMIJE

KAKANJ-DOBOJU

13. novembra 1960. godine obavljeno je .sveano otvaranje obnovljene damije u Kakan] - Doboju., Ovoj sveanosti prisustvovao je Reis-ul-ulema Hadi
Sulejman ef. Kemura. U njegovoj pratnji nalazili su se .Husein 1)0:.0 ef. Sal'ih
'ef. esti i Demal ef. Spaho,
Pretstavnicigraevinskog
odbora i demata na elu sa amil ef. Kuloviem penaionerom iza.Ili.su autom u susret Beis-uf-ulemi, doekali ga ak u
Motrom i tu se prikljuili njegovoj pratndi.
Na samom ulazu u Kakanj - Doboju Reis-ul-njemu
j~ doekala "velika
masa muslimana. Doeku je prisustvovao i mjesni pravoslavni paroh gospodin
Vukasovi Tomo sa pretsjednikom pravoslavne crkvene opine. Prilikom dolaska
Reis-uf-ulemu je pozdravio .Husein. ef. Brodlija dematski imam vrlo biranim
rijeima naglasivi veliku radost svih graana Kaklllja to im se pruila prilika,
- da u svojoj sredini vide tako' velikog i milog gosta.
Na banketu koji je u 11 sati prireen u ast gostiju Reis-ul-ulemu jEi
pozdravio svetenik gospodin Vukasovi Tomo. U svojoj pozdravnoj rij~i
isticao je zasluge Reis-ul-uleme na irenju bratstva i ~edinstva i na produbljavanjubratskih
odnosa sa ostalim vjerskim zajednicama. Naroito je podvukao jedan momenat sa sveanesti- pr-iljknm ustolienja NJEnOVE SVETOSTI
PATRIJAHA GOSPODINA GERMANA U .PEI, kada su se dvojica poglavara:
poglavar Islamske vjerske zajednice i poglavar Srpske pravoslavne crkve bratski zagrlili i izljubili. Na tako toplu 'i iskrenu zdravicu odgovorto je Reis.ul-trlema i potvrdio svoju odlunost da nastavi sa radom na tom polju, jer je
to u interesu i od osobitog/znaaja i za nau uu i 'iru zajednicu.
,
Sveani dio otvaranja otpoeo je tano u podne, pred damijom gdje se
bila okupila ogromna masa svijeta. Abdul Ganija koji je naroito doao iz
Sarajeva oglasio je svojim milozvunim glasom sa nove munare poetak sveanosti. Pred darnijom je ponovo pozdravio Reis-ul-utemu
Husein ef.
Brodlija i obavijestio ga 0_ velikoj portvovanostl dematlijakoju
su pokazali
prilikom podizanja nove munare i obnavljanja damije. Primivi klju, Reisul-ulema ,je odrao prigodan govor u kojem' je izrazio svoju veliku radost
to prtsustvuje ovako velikom skupu na ovako ha.irli poslu. Zahvalio se
graevniskom odboru i svlma koji su doprini~li bilo moralno ili materijalno
. na podizanju nove munare i temeljitom obnavljanju damije ukazavi na
veliku mertebu koju su postigli kod Boga svi oni koji bilo im doprinesoe na
ovom korisnom poslu. Poslije Reis-ul-uleme govorio je Dozo Husein ef. o
ulozi damije u naem ivotu. Istakao je da damija mora uiti ljude kako SIe
ivi a ile koko se umire pripremati ljude za ivot a ne za smrt. Zatim je mu_o
deris Hadi Muhamed ~f. lI:alji prouio prigodnu dovu.
Iza podne namaza prouen je kombinovani mevlud. Mevlud su izvodili:
Brodlija Husein ef., Sesti Salih ef., Gani Abdulah ef., Celebi Ahmed ef."
Fiek Sulejman ef. Trako, Hamza ef. Baauevi Muhamed ef., Muji Hafiiz
Mustafa ef., Husika Sulejman er., i Ciak HaIiI ef.
Na otvorenju damije zapaen je veliki broj Umije meu kojima je bij)
vrlo uvaeni i potovani starina Abdulkadir ef. Mahmutovd
muderts iz
Travnika.
'
,
Sveanost je bila na visil1Ji.i vrlo dobro organizovana.
Oko 5 sati poslije podne Reis-ul-ulema sa svojom pratnjom vratio se ul
Sarajevo preko Kiseljaka .

..l~.~.::;
01~ . J r~1;
..t\
A

el.

.kl':':11:i-:lkll U-,)1;

:i-:~
...llll::;\~e- ~lj~"'''0-"

0.>)' .>11>J -'\)1 ~~_I\ 0\~-~ citil -' ~o~~.,,11 ..lp'"U.~ ~.\: t\ -'

oJ:.~t\ ..l~LU

4'-~; l')::;
~-1 101 J l~1\,":",,~
..
I\ -"~; l~1I~ ...
Il..l\ '-:-'y=tI .l:~\ J r:1-' ),.~ ...l; 1~

531 .

L~~

J:.--LlIl:1,~oL:'"

~~~:~

l~:~,)Ijs'),oel}1

~..JI ,L:~,al; J_~~--LlI

l:;l~e- p~tl
.<\\O~;i

,;-,),>-JI.l:~1~; rtl.J

o).JlI J.~Lll .l:! 0)\\01t~""';-;10t\O0.JJ..JI ..t;.1cilJJ ,

. ,-:-,1}::l1
(Jl.

.~)~ ~~I

~..J\ C:..:;I .lLi. ..::...

...
~;I \ \

0J.:;1 01.:;1. c.l...JI.lJ,.tI

'~)r~4J.t .':JIL~}I
c.l...JI.J ~!..r0 ~) j~

<.r~) \,1>
J'a e-

~I ..1~l..JI(},aI.J

v. rl\O)!.J::S.JI)~,:;0" t.LtI jj

~'i}..
b :L,:~J.
. 0" ~; . ~

<.r~) ~ ....
0~J.l\)

~~.Joj.J)

J.);;l:.JI C:~':'I\ ~l::...':JI

~.;:,.;,.,.I)~s'

.I;:.J.t.':JI:L,..I;) <.r~;)l.S'J~;
U ~J.:; I jb,a,. c:>::J\.Jl~;
.JJ.S:::
.

J:..r

..l_"';':JI<.rf) --L\OJb,a,. t:~"::'JI.J,-:-,yG.JI .l.;:,.~.l"';':JI<.r~;)

~J.:;I '-:'""~
~

J:\Ol.-1 c.t:>::tI
~l::...
':JI.J~il! .l.a.~_.l~':JI<.r~) I.f~JI 0;.J.!1)~; C:~:JI.J ..1~);f>.JI
(a;J

.\:~:.:.~)!
.~;:~!;Is:::JI.J ~-S',;;':J\,.l~:S:::1\
'l~;:s-

ii...
JI J~::Js'

J:

J:.J.!I~,JI 1...1
.

e-

.l...
,1>\
__.J;f>
~~:>::JI
oJ,1>
<\!..:,>1:.:. 1L._. .J

~~y~)':JI <.r;II.J 0S:::~J;lS:::J\

<.r;1I0" Js' 0~1..w.J . ~~;

..}I);I t;;~~! ;;y~':JI.J;..1_,.)I.J0 .L.;:,.::1I

'-:-'.J~:J JI l)l':;\.J .lJ,.JI <.r~) L~;
~; J.t..~ ~I\ '-:-'
y"':'lI
.__l:..:;\ J;:~;oL::.Js'U.JI

<.r~) .lAJI.J~:>::::J\
Us'

.lAJl!.)l::..lls'ili..
JI ..:,)~

. J:.J.!Jl.S'",)J.!1
.\;tl

t J.~I

'-:-'~

J ~~tl e~tl C:::;\ ~Li.":'.)~ \ \ v. rb r.+;j 0'" ~ .:.J1~J\J.J

..
_:Aj) J 0ls' .J I)~f=, ~J.:;I 0l~~t~ c.l:.:JIll JI <.r~) l~; r"'L.. IS,.,.!.J.)
.,:,1;1;
)6~

.J:>.J)'.lSJ.:jl ~-

e~t\ rl.1.l_LiJI
. c.:_:;1~:::::...b ~J.:jl c!\,a.J .Jj~

.."..~~"';lAJl ~k ~; &1 ~lk;.J1\yU ..JI <.r~) r[; ~ tJ..!1 <.rf)~;

~~:>L .Jj~ 0';.-?- JH tJ~ ..l.A!-.J
. ~~1I J !I Litlt I.J'~;;0;...iJI~
~~J.!I 0~J..J \ o~e-

~~ .

l~..lJS:::!
~

c+" .l;

O):):>.JL~J\

0"

532
MANIFESTACIJE

VJERSKOG

IVOTA

NA TERENU

PROSLAVA MUSLIMANSKE NOVE 1380 GODINE

Kao i svake. tako i ove godiine u selu Muslimanske Dubrave Bos;
Gradika, sveano je proslavljena nova Muslimanska godina, dana 1. Iula 196~
&,odine.
Na ovu sveanost iz Banja Luke, toga jutra u 9 sati doputovali su Mustafa.
ef. Zuhri sekretar Vakuf. povjerenitva i lan Sabora, Hfz. Mehmed ef. Zahirovi glavni imam i Dervi ef. Bibi lan plenuma Udruenja ilmije BiH.
Na autobuskoj staniej u Dubravama imenovane su. doekali susjedni
imamt na elu imama glavne damije u Bos. Gradici Mehmed ef. Meia\
i Hodi Ibre pretsjednika demat. medlisa, odakle su se zajednikJi uputili
do damije, a potom istu razgledali, proli hareme i izrazili veliko zadovoljstvo.
na istoi kako damije tako i harema. Zatim, su gosti otili u imamski stanradi odmora i priprave za namaz.
Vrijeme se pribliavalo a ljudi, ene i djeca sa svih strana hrle damiji jerI!Ivakeli unii u damiju da bolje t\uje i vidi, a kad je salavat odjeknuo SIlI.
munare i razlegao po irokim i plodnim ravnicama, narod za as napuni damiju te veliki broj morade ostati u dvoritu da namaz klanja jjer sve ih
damija nemogae primiti.
.
Dum-u namaz je obavio Hfz. Mehmed ef. Zahirovi i uz prouenu hutbu
odrao je prigodno predavanje koje su prisutni pomno pratili.
Predavanje je u glavnom bilo o nauci uopte a naroito o vjerskoj te oradu u Islamu, potom se osvrnuo na rtvu po Islamu za dobro zajednice i
pozvao da se upisnje za vakite jer da o uspjehu nae rtve ovisi opstanak
Islama, ujedno je ukazao na vanost tampe i pozvao da se pretplauje i ita
Glasnik IVZ. Naroito se obratio na praznovjer.ie i sujevjerje i pozvao narod
.da se toga zla okani.
.
Nakon obavljenog namaza poeli su pristizati imami susjednih damija sa,
svojim dematlijama i u tom asu dosta velika i prostrana damija 'pretvorenal
je u malu i tijesnu prostoriju, tako da je nadmona polovina stajala na' noga-o
ma a velik broj ih ostalo u dvoritu kraj prozora naikani jedno uz drugo.
Imam damije Osmii Hasan ef. u ime dematlija, zahvaljuje svima koji
I!IUdoli da uveliaju ovu sveanost. Prvo se zahvaljuje p. pretsjedniku V.
povjerenstva Zuhri Mustafa ef. glavnom imamu Zahirovi Hf. Mehmed ef,
sekretaru Ilmije Bibi Dervi ef. te Hodi Ibri pretsjedniku dematskog
medlisa i Mei Mehmed ef imamu glavne damije Bos. Gradika.
Brao!
U izvoenju programa ove sveanosti u glavnom e sudjelovati djeca.
8vog sela koja pohaaju vjersku obuku. Poto sam sa njima obradio glavnetemelje Islama, pet vakata namaza prema kratkoj obuci koju je izradio na!'j
uvaeni Reis-ul-ulema H. Sulejman ef. Kemura, djeca su pokazala volju za
Tie znanje te sam nastojao da im toj elji udovoljim te se nadam da ete sa-.
-sluavi na skromni program biti zadovoljni.
Na' znak imama jedan malian ustaje i otpoinje sa recltactfem BOG JE
JEDAN.
Svi prisutni su iznenaeni slobodom i odsjenom recitacijom maliane,
iako ga se slua kao da niko ne die i samo se uje glas malog recitata I!:ojipol
zavretku sjeda a potom na znak imama ustaje drugi i ojpolnje recitacljus
BOZE -koji posto nije,_a poslije ovog ustaje trei te recituje: AI{O nae- to
po zavretku iste imam kae: Culi smo recitacije vjerovanje u BOGA i priznanje u vjerovanju a sada emo da ujemo' recitacije koje se odnose na 'dunosti.
po Islamu, i to: Nauka i odgod: Kakav je bio Muhamed a, s.; Dunosti prema,
roditeljima i rodbini; Dunosti Muslimana prema drugim ljudiima; Rad, tednja i milostinja; Dobra djeca; Majka. Premda je izvoenje ovih reeitaeija
uzelo dosta vremena ipak je svak bio izgubljen u zanosu sluajui ove lijepieo~
probrane recitacije iz usta naih malfana koji ih tako recitovae kao prava
strunjaci.
Nakon y:ecitacije Majka., ou' se glas malog djeaka sa uenjem aereta
(Lekad daekjum) a po zavretku aereta etr-oee djevojice sa uenjem kaaide: Ente emsun-Ente bedrum uz pratnju hora Sallalah ala Muhamed
IlalIalab alejbi ve selem.

533
Potom je otpoelo uenjem mevluda sa pratnjom u horu ALLAH ALLAH.:
ja ALLAH a kad se prelo na Emina majka, opet hor Sallalah ala Muhamed.
Na znak ustafanfa na noge, djeca su prouila Dobro nam doao najvi).,
slne, a po' zavretku, reeitaeija: ;;Rujna zora J 'I'esmije, a kad' se u produenju uenja dolo do 'rijei: Tad na glavu metnu Boiji poslanik, tada zbor:
otpoe: Dobro nam doao o pejgambere, te po zavretku nastavilo se uenjem,
Mirada iz Bejani Resulullaha.
Po zavretku meyluda djeca su uila prvo suretul Ihlas, Felek, Nas, Fatihu i uobiajena prva ajeta iz Bekare a tada se digao jedan djeak i otpoeo
uenjem dove nahaem
jziku, tako jezgrovito i pribrano kao da je to radiostotinama puta na ovako velikim skupo-vima.
Malian je tako irljivo dovu uio, da je to uenje kao struja djelovalo
na prisutne i malo je bilo onih koji nijesu formalno plakali i lice suzamar'
orosili.
.
Po zavretku dove Mustafa ef. Zuhri se zahvalio imamu na njegovu
zalaganju i osposobljenju ovako male djece za izvoenje recitacija i uen.i".
mevluda i kasida .naglasfvi da ovako neto riije vidio i uo u svom ivotu'
i da bi ovo odgovaralo u sred Sarajeva ti Begovoj damiji. U produenju,
apelovao je na prisutne da. dobro dre svoje damije i groblja i da pomau
i pristojno izdravaju svoje hoe, te da djecu alju na vjeMku obuku jer ei
roditelj! odgovarati za svoju djecu,
,
Zatim se Dervi Bibi zahvalio imam efeQdiji rekavi: Nemam rue'u-.
'kojim bih mogao izraziti moje osjeaje i divljenje tvome radu!.
Ovakav rad elio bih da primjene svi nai vjerski slubenici, a ta~
okrenuvi se narodu ree:
Brao i Sestre! Svi smo evo vidjeli i svojim uima uli, kako ova mal~,
vaa djeCa ue Mevlud, kaside i razne recitacije koje su od vaeg hode 1Ill
damiji ovako lijepo nauili, ovo je najrjeOitiji dokaz da naa. djeca imaju
gdje uiti svoje vjerske dunosti slobodno i nesmetano. Oni koji ne alju djecu.
na obuku a po strani govore nema mekteba, ostae nam djeca bez zna.nj~ \)
vjeri, to su brao fasici i smutljivci a da su oni zails,ta takvi to svojim radom'
dokazuju.
Dakle ko hoe vjeru on e je imati, ko hoe da mu djeca ue vjeronauku'
on e ih slati a oni koji to ne ele i nee zalud iim je to govore nema mel,:"
teba, oni to govorei lau 'sami sebi, ali Bogu koji sve zna, slagati ne mogu.
Nakon zavretka programa; narod veseo to je vidio i uo ono to u svom.
ivotu do danas nikada doivio nije, poeo se razilaziti kuama govorei f1
svojim iznenaenjima. Ovoj sveanosti prisustvovalo j,e oko 700 osoba i niko
nee ni pomisliti da zaali to je ostavio posao i. doao II damiju.
Smatram za potrebno napomenuti da br esvi vjerski slubenici koji vre
Yjersku 'obuku trebali sve vjerske sveane dane slaviti na tij nain, to 6'
djeca u glavnom samo sudjelovati u izvoenju programa a to zato to e djeca,
imati bolju volju za uenje, a i roditelji kad vide i uju uenje svoje djecebie -portvovanifi
i zadovoljnliji i ovakav rad bi poveao i broj polaznika,
CIanovi Udruenja Iimije u Bos. Gradici su ovo uzelt u praksu i uspjeh
sc uveliko pokazao i sada bi se mali broj djece mogao nai a da ne ide na
.buku.
Neka Svemogui vrijednog imama Hasan ef. nagradi za nesebian trud
i daj Boe i drugi da se na njega ugledaju!
Dervi Bibi
'PROSLAVANOVE

MUSLIMANSKE GODINE 1380 U KUR'SUMLIJI

DZAMIJI U MAGLAJU

U nedelju 26 juna 1960 godine poslije p.odne namaza u Kurumliji damiji

proslavljena je Nova muslimanska godina i380. Ova proslava provela se na do
sada neuobiajent nain u ovome mjestu. Odrana je akademija sa slijede~
programom: uenje aereta, predavanje - Nova muslimanska gnina 1380, reeitacija - Nat. -, od Musa Cazim Catia, solo uenje spjeva koji je specijalnU
spjevan za Hidu i kasi da - Muhamedun - sejjidun koja. je praena u horu.
Na kraju prouena je prigodna .ova na naem materujem jeziku. Izvoa!
programa bili su slubenici IVZ s podruja Dematskog odbora Maglaj.

534

Poto proslavljanje muslimanske Nove godine do sada u ovom mjestu

nije bilo uobiajeni) na ovakav nain, a i sezonapoljopr!ivrednih poslova, ni~'
se oekivala veltka posjeta ove sveanosti. Zahvaljujui naim vrijednim imamirna, koji su uloili sav svo] trud u dokazivanju vrijednosti ove manifesta-'
cije, posfeta je bila mnogo vea nego to se oekivalo. Vjernici Islama kako iz
samog mjesta, tako i iz ok.Q.I!!ihsela, napustili su sve svoje poslove i doli u
Kurumltju damiju, da prisustvuju ovoj sveanosti i zajedniki uveliaju ovu
muslimansku
manifestaciju.
Naroito je vrijedno istaknuti demat sela Bradia. To. selo udaljeno je od Maglaja oko nekih desetak km. tj. najudalfenife
selo od Maglaja koje nema svoje damije, ali i pored toga iz Bradia je posjetioca bdlo najvie. Br adiani su ljudi prilino siromanog materijalnog stanja,
ali su dobri muslimani, iskreni i sloni, te kao takvi spremni su uvijek podnijeti velike rtve, kako za dobrobit svoje IVZ, tako i za dobrobit nae drage'
domovine.
.
Akademija je dobro uspjela. To se moglo zakljuiti iz raspoloenja i pomnog sluanja prisutnih dok se je program akademije izvodio. Prisutni su izrazili veliko zadovoljstvo to se otpoelo s ovakvim nainom manifestovanja
muslimanskih mubarek-dana i apelovali da se i dalje nastavi s ovakvim manifestaciJama .
.Po zavretku akademije tj. poslije prouene dove, imam Kurumlije damije zahvatio se prisutnima na posjeti i u ime svoje i ime Povjerenitva ilmije
u Magl~>ju,estitao im Novu muslimansku .godtnu, elei da se provede u rahatluku i u Boijem d, . raziUku. Pesltje toga zaelio je i opomenuo prtsutno'
da nau nastupajuu
godinu svi provedemo u smislu i duhu ovih Alejhiselamovih rijei:
Pravi je musliman onaj, koji ne uznemiruje druge ljude djelom ni rijei,
a pravi borac na Boijem d. . putu je onaj, ko odbaci i izbjegne sve- to je,
Bog d, . zabranio,
Po izlasku iz damije otpoelo je rukovanje i iskreno estitanje Nove
muslimanske godine.
Boe, podari nam dug ivot, da dobra djela radimo, a loih djela d~ se.
klonimo.
Hasi Ibrahim

PRQSLAVA MEVLUDI-SERIFA U BRAJSI KOD ULCINJA -

CRNA GORA

Na dan roenja Muhameda a, s. tj .. u nedelju 4 septembra 1960 god. prireen je Mevl1i'ili-erif u .Braji kod Ulcinja na najsveaniji nain kome je
prisustv.ola ogromna masa svijeta kako iz Braje tako iz ostalih mjesta, a na-:
roito se zapaziio veliki broj ena iz okolnih sela tako da je damija bila kao(
ikada puna. Mjetani su se na par dana prij~ Mevludi-eriia. pripremali d~
ovaj Mevlud to bolje uspije i da bi ostavili to bolji utisak na mnogobrojnel
goste iz okolnih mjesta. Oni nisu alili truda i napora ve su damiju vrlo
lijepo okreili i okitili da bi to sveanije izgledala za ovaj dan. Takoe, \su'ovom uenju _Mevludi-erifa prisustvovali i imamt okolnih demata koji su
takoe uestvovali u izvoenju Mevluda.
Imami okolnih demata zajedno sa Imamom Brade prethodno su se okupili kod Kacnecovi Halila - zemljoranika ,- koji im je priredio ruak na
emu mu se i ovim putem zahvaljujemo.
Sveanost je obavljena ovim redom: Najprije je obavljen podnevni namaz,
zatim je odran vaz u kojem je naroito istaknuto znaenje Mevludi-ertfa,
zatim roenje i ivot Muhameda a, s., te o njegovom radu prije i pDslije poslanstva kao i nekoliko detalja iz istori~e islama, odnosno, prvim danima. postanka uzviene vjere" to je na prisutne ostavilo lijep utisak. Poslie tog'(;
prouen je Mevludi-erif. kojeg su uili imami: Bojkovi Seid, Cobovi Fazlija,
Holovi Mustafa, Spahi Osman, Lflkovi Redep, Bievi Seid, Muovi Ismail,
Saptahovi Selim, Vukovi Husejn, Holovi Sukl'ija kao i imam dotine 'da.J
-mije
Bajramovi Ibrahim. Uenje Mevluda su prisutni sa velikom panjom
'Sasluali. Nakon prouenog Mevludi-erifa prisutni su na uobiajeni nain po<aeni eerom.

535
S obzirom, da mjetani pripadaju iptarskoj nacionalnoj manjini, Mevludi-erif je izvoen na lptarskom jeziku. Poslije ovog lo/levludi-erifa nastavljeno je tradicionalno uenje Mevluda po svim ostalim damijama ovog kraja
i to: Seliti, Sasu .Kruti, Midi, Draginji, Stordi/ Kravaru, gde su prisustvovala
ogromne mase svijeta.
Bajramovi Ibrahim

PROSLAVI ROENJA MUHAMEDA A. S. U BIHAU

Plrema uputstvu Starjeinstva IVZ-e Sarajevo, Povjerenstvo je sazvalo

lanove Udruenja ilmiJj<ei ut5.o~naa.oih o nainu odravanja akademije u
znak roenja Muhamed a. s.
3 septembra na vee odrana je akademija u damiji Fethija, progrem su
izvodili lanovi udruenja Ilrndje iz okolnih mjesta. Damija je bila puna a
naroito ena.

U nedelju tj. 4 septembra odrana je akademija u damiji Bakai. Program proslave rzvodih su polaznici kratke obuke koji su hvale v[,ijedni jer su
zaista prikazali roenje Muhamed a. s. iz S. Baagia mevluda koji se po prvi
put uvodi u avim krajevuma, jer je dosada bio obiaj uiti samo Gaevia
mevlud. Damija' je bila puna i vidjelo se je da je zaista ovaj mevlud mnogo
djelov ao vna prisutne. Predavanje je vrlo lijepo odrao Redi Hasan imam
ove damije a koji je i sa :poJa.z!lIicima
izvodio program.
.
Navee uoa ponedeljka odrana je akademija u damiji Gor. Prekonmje
a predavanje je odrao Memi Hamzal.ija imam ove damije; program su
~zvodili polazn.ici obuke koji su Isto vrlo dobro Jzveld iz Baagia mevluda.
U ponedelja'k 5 septembra odrana je aikademija u damiji -Ribi-Biha
predavanje kao i uenje mevludamerhum S. Baagia su uili polaznici obuke.
Navee uoi utorka iza jaoije namaza akademija je odrana u darniji
Harmani. Predavanje je odrao Hali.lagi ilvluhamed a program su 'izveli polaznici obuke. Ova damija je bila prepuna jer po prvi put se u njoj prireuje
akademija i vre obredi. Tokom rata je bila poruena i mjetani sa dobrovoljnim 'prilozima su opravili er naroita sada su se pokazali dobivistajnog dmama.
Velika zadovoljstvo mjetana je bilo jer polaznici obuke su izvodili program' a
nijesu poslije rat.a uopte djecai uila 'u ovom kvartu. Ovoj akademiji je prisustvovao i pretsjednJik Povjerenstva kao i lan Mahmutovd Asim koji je
govorio o nainu uvakufljenja i o vanosti istog. Takoer je prisustvovao d
Memi Harnzal.ija isto lan Povjerenstva u Biha,u.
"
Napomenutt je ito da je program s.:oiuenjem mevluda Baagia zaista
uspio jer su na svim' mjestima mnogt se javno zahvalili imamima i tek sada
se vid! da zaista ovaj rnevilud je dobar i najbolje prikazuje roenje Muhamed. a. s.
'
Povjerenstvo je nastoialo da li u ostalim mjestima u isto vrijeme se odri
akademija to je oj uinjeno kao u Kulen-Vakufu, Vinci, Oraac i Izai.
Mahmutovi Asim
MEVLUDI-ERIF

.n

ROGATICI

Mevludi erif u Rogatici odran u nedelju 4 septembra 1960 g. uz vetiko

prisustvo dematlija, graana i seljaka proslavljen je .dan roenja Muhamed
Alejhiselama.
Prije poetka Mevludi-erifa Radoni Redep ef. imam u Rogatici odrao je vezu nasihat o roenju Muhameda alejhiselama, o uzrocima dolaska
Muhameda alejhiselama,'o njegovom ivotu i radu na irenju Jlhr.i .islam3- o '
radu ashaba i prvih 'musltmana koji se digoe na vfsokf stupanj kulture, ispovjedajui vjeru islam.
Poslije odranog predavanja prouen je Mavludi erif neto na aran-:
skom a zatim na naem jeziku iz mevluda Beagia, Gaevia i Zenunovia.
'Mevludi 'erifa najvie su proulla djeca ko.ja pohaaju vjersku obuku: N~
krau je Senija Spahi prouila' Munadat od rahmetli Baagfa a zatim ~~
prouena dova.
.
Nadalje 10 septembra je prouen Mevludi erif zasebno za enske uz veliko prisustvo ena, poto. na prvom Mevludu nije mogla damija obuhvatiti
ljude i ene.
Dematski odbor Rogati~

~36
MEVLUDI SERIF U SELU HOZICI -

BOS. NOVI

Od prije dva mjeseca pronose se glasovi kako e se u Hoziima odrati_

pr_lava 12 rebiul evela - 4. XI 1960 god. tj. roendan Hazreti Muhameda .,.
- Boi,teg poslanika - najveeg sina ljudskog roda.
Inicijatori' i finansijeri su njih 40 iz ovog mjesta zaposleno u eljezari IL
Sisku, ko,ji nisu oklijevali u davanju svojih obola iz zarade svojih uljevitih
dlanova za tu najveu Islamsku sveanost koji novac su slali svom mjesnom,
imamu Mehmed ef. Smajiu koji je inae vrlo agilan u srvim ko:ristonosnim a
posebno u vjerskim akcijama.
Proslavi su prisustvovali svi sem trojice radnika Inoifatora sa mnogobrojnim posjeti ocima svih susjednih sela.
Proslavi su prisustvovali vjerski slubenici i to: Omer ef. Taletovi imam.
gradske damije, Bos. Krupa, Osman ef. Omeragf iz Ostrunice, Bos. Krupa,
Ali ef. Pezerovi, imam grad. dami.iJe, Bos Novi, Husejn ef. Maimovi iz
Modre, S. Most, "Hasan ef. Suljkanov1i imam iz Gor. Agia, Muhibi ef. Nurkrimam iz st. Suhae, Hafiz Faik ef. Redepovi imam iz Badrektarevia Brda;
Samid ef. Omerovi imam iz. Blagaj Japre, Adem ef. pezerovi imam iz BlagaJ
Rijeke i Pezerovi Medid ak Gazi Husrevbegove medrese \1 Sarajevu.

Nakon

mevluda

u Hoziima

'~~j),,\"

~./:ll

IS J~IJI}I ~li..)."!

Od strane dematskog odbora Bos. Novi lanovi sa suprugama kao i S~

mnogobrojnim graanima mukog i enskog pola kojima je bio osiguran preYOZ od eljezo stanice Blagaj do Hozia i nazad sa konjskim zapregama i sa'
vjerskom zastavom.
Krenula je povorka kada se svim usputnlim selima sa puanim metcima
aa.javio dolazak gostiju.
.
r
Oko 11 sati stiglo se u mjesto slavlja gdje su se gosti omorili a po tome
se otpoelo. uzimanje abdesta za podnenski namaz.
Po zavrenom namazu Omer ef. 'I'aletovi je odrao predavanje o velikom
mubarek danu i ivotnom putu Boijeg Miljenika kojem predavanju - iako
damija dosta velika - mogla je tek 1/5_ da se smjesti dok su ostali iz harem:-'"
planih olfu pomno u najveoj tiini predavanje sasluali.

537
, Predavanje je trajalo 1,30 sat, a potom se otpoelo sa uenjem mevlu~
ojedinano, a kada je ustrebalo svi su vjerski slubenici u horu izvodili ka-4
side isalavati erife sa milozvunim arijama da je milina bila sluati ib.
Pezerovi Mediid ak Gazi Husrevbegove- medrese prouio je na na!ka
Jeziku Mirad.
Zavrna aereta su prouili hafiz Faik ef. Redepovi, Hasan ef. Suljka.:novi te Pezerovi Medid.
Iza toga \\.:>:imarije jedan od inlicijatora u svoje i ostalib drugova ime.Mehinovi Serif kada se najljepe zahvalio posjetiocima ovog slavlja te dade
im ovo potstreka da u budunosti jo bolje prireuju slavlje na dan roenja
.Hazretj Muhameda. Tom prilikom obeaje na propagandi za dotjerivanje
'imamskog stana za pristojno stanovanje kao i na okupljanje drugova na raznim akcijama koje su zamiljene na dobrobit radnog ovjeka.
Na izlazu iz damije podeena je sergija ijJi prihod je iskljuivo namJe~
.njen za prosvjetni fond.
,
Po zavretku svega gostima je prireen Obilan ruak ukusnim Jelima, al
])0 tom se nastavilo
sa razdraganim narodnim veseljem kada se niko niJe
mogao pijan vidjeti a niti kakvu pogrdnu Tije uti to sve odgovara Islamskoj
manifestaciji.
Oko 6 sati poslije podne gosti su se sa domainima oprostili i SIVOjlm
:kuama krenuli.
Pezerovi Alija
:MEVLUDI-SERIF U SELU DONJE-GODIMLJE OBLAST

KOSOVSKO METOHISK:A

.
Dana 4. XI 1960 u selu Donje-Godmilje na inicijativu mjesnoK imama
Davud ef. Tameli prouen je mevludi erif.
Damija u ovom selu je najstarija damija u ovom kraju, jer je preuu4
jednom natpisu sagraena 913 godine po hidri.
Kada je narod saznao da e ovom mevludu priSiustvovati i ulema iz su~jednih demata, narod je bio tim oduevljen pa je svoju damiju okitio mno-,
cobrojnim ilimima i serdadama. Vrhunac raspoloenja naroda bio je kadli
'le je pred damiju pojavila ulema na elu sa predsjednikom odbora udruenja
Umije uLipljanu
Serif ef. Ahmetl.
Pred poetak uenja mevludi-erita SerU ef. Ahmeti je odrao vrlo lije'po predavanje u kojemu je govorio o ivotu i radu Muhamed a. s. Zahvalio je
AHahu d. . na njegovim velikim nimetima i blagodatima a najvie na vjer.koj slobodi koju nai narodi uivaju emu pripada i zahvalnost kako dr!avi tako i vjerskom rukovostvu,
Poslije predavanja mladi hafiz Serif ef. Magai prouio je aere anakon
loga u horu prouili su ilahije: Hilmi ef. Ejubi, Jakub ef. Azemi i Serif ef.
'Magai. Iza toga prouen je mevlud kojeg su izveLi svi prisutni vjerski slubenici. Izmeu pojedinih odlomaka mevluda uenici medrese u Pritini uOi.lV
su razne ilahije i kaside. Mevlud i dove proueni su na maternjem - iptar,.kom jeziku. Prisutni su poaeni erbetom.
,
Nakon prouenog mevludi-erifa imam damije Davud ef. se biranim rijeima zahvalio prisutnima a naroito onima iz susjednih mjesta koji su svoji~
pr!sustvom uveliali ovu veliku vjersku sveanost.

PROSLAVA NOVE HIDZRETSKE GODINE U DOBRINJU KOD VISOKOG

Zahvaljujui vjerskoj sviiestd vrtjednih li estitih' stanovnika sela: Duzdi,
Dobrinje i Upovac kOlji sainjavaju demalt damije uDobrinju
omogueno
je muslimanskom stanovnitvu okolnih sela da u mjesnoj damiji u Dobrinju
proslave znameniili datum Islamske dstortje i veliki islamski blagdan prvi:
rnuharrem, Ovoj je sveanosti ve ratruije predhodila velika priprema koja je
uspjehom dovrena prije prvog muharrema 1380. hidretske godine. Naime,
amija u Dobrimju bila je u dosta slabom stanju, te je pomenuti demat
1Itavio sebi u dunost da je temeljito opravi i to svakako do nove hidretske
.O'dine. U ovim radovima uestvovae svi bez i'zn:imke to je za svaku pohvatu,

538
Svjesni dunosti i obaveza pr-ema svojoj damiji, irnili su sve to je bilo
potrebno samo da bi to prije radove privehi kraju ~ tim ostvarsli svoju pIa--.
menitu zamisao. Njima ne bijae ovo teko izvriti, jer bliJjahu u rom slond i
jeddnatveni, Meu njima vlada pumo povjerenje, solndarnosti, panja i potivanje. Sve to bi se na sastancima reklo ~ zakljuilo u vezi rada naopravct
damije to bi u cjelosti bilo, zavreno'. Niko. se nije usuivao ogLU,j1Ji:
o svoju
obavezu i dato obeanje. Ovim su radovuma rukovodtli meu njima najbolji,
ija rtije bijae vana i ubicajna, Treibalo je dosta truda, vremena, pa i novca,
ali je to sve s voljom i na vnijeme uinjeno.
to se vie pnibliavao 26-ti jum'i 1960 god. odnosno prvi muharrem 1380.
g()ldiiln.e
po Hidri, sve se osjeala vea radost i .veselje meu mjetanima,
to doivljuju da se u njihovoj damiji, pored posttgrrutih uspjeha u radu,
proslavi i nova hidretska godina kojoj se zaista raduje svako, ko islamski
m\"liS'li i osjea .. Ovom slavlju prisustvovalo je mnotvo islamskog svijeta.
Mjetani su za ovaj dan pnsredilt jo i mevliidi-erif i u tu 'svrhu potrotli]
lijepu svotu novca.
-, .
Sveanost je poe.ia odmah iza podne-namaza,
Osman ef. Hadi, imam
ove damije otvorio je ovu sveanost i u svom govoru na vrlo lijep i prikladan
nain ukazao na vanost i potrebu ova!kvtilhsastanaka: koji redovno uraaju
dobrim plodom. Potom je Kasdm ef. Mai odrao predavanje o Hidretu
i Novoj godini.
Po zavrenom' predavanju aere je prouio Hfz. Demal ef. Omerbegovi,
imam iz Mokronoga iza kojeg su prouenn tekbiri. Zatim se prelo na. izvoenje kaside: Ejhudaden
posldje
ega je usltjedillo pojedinano
uenje mevluda na naem riarodmom jeziku. Mirad od rahmetli Baagia
recitovao je Ka.um ef. Mai. TOIJmmmevluda uene su i prigodne kaside na
arapskom jeziku, koje su sasvtm ekladno izvoene. Osobito je bilo Ugodno
i lijepo sluati mladia abanovi Edhema, 'koji je na kraju mevluda svojim
tenjm glasom i dirlj'iv:im mekanom prouio odtomsk iz sastava Hfz. Seid
Zenunovia:
0 jarani viknu Resuil sad svima
, Da je ovo sasvim
ugodno djelovalo najbolje dokazuje to, to je za vrijeme njegova uenja vladala t:.:ikorei grobna tiina kako u darnij'i' tako ~ u haremu, a mnoga ldca bijahu obljevena suzama. Odmah zatim Gani Abdulah imam dlZ Obara prouio
je aere poelije kojeg je odrao zavrnu nije kako je 'to i samim programom
predvieno.
.
. Iza toga je prouio dovu Hadi Muhamed ef. kalji koj.a' joepraena sa
Amin l
Koristei ovu prtljku, Garui je poslije dove pozvao prisutne na pretplatu
Glasnika VIS-a prikaeavt njegovu vanost ii potrebu.
Sveanost je protekla u redu i tiiil1liJ,
te kao takva pozitivno je djelovala
na prisutne to e im dugo ostati' u sjeanju i pnljatnoj uspomerui.
Gani Abdulah

539
POZDRAVI

REIS- UL- ULEMI

I

Sa svojih proirenih sastanaka, ikojim je prisustvovala tilroija i Hadi

Mustafa ef. Canhasi, predsjednik Starjeenstva IVZ za Srbiju, uputili su Reisul-ulemi Hadi Sulejman ef. Kemuri svoje srdane pozdrave:
Povjerenstvo Islamske vjerske zajednice u Prttirui, Prizrenu, Pei, Gnjilanu, Lipljanu i Uroevcu.
.
.'
II
Sa drugog zasjedanja Sabora Islamske vjerske zajednice NR Makedonije
u Skoplju i Sa!bora.IVZ za NR Snbiju u Pnizrenu uputili su pozdravne depae
Re\i,s-ul-ulemli, u kojima ga toplo pozdravljaju, ele mu dIUg ivot i dobro
zdravlje za dobro Islamske vjerske zajednice i drage nam otadbine.
III
Sa sveanih sjednica povodom desetogoddnj ice osnivanja i rada Udruenja ilmije NR Bosne oi Hercegovine uputili su svoje pozdrave Rels-ul-ulemi
i zaelilii mu sve najbolje odbori Udruenja i.rnije u: Bihau (Biha, Cazin,
Velika Kladua i Bos. Krupa), Gradacu, Rogatici, Zepu, Tuzli, Tenju, Bugojnu, Doboju, Foi, Zvorruiku, Srebrenici (Vlasenica, Srebrenica), Graanici,
Banja Luci, Goradu, Jajcu, (Jajce, Mrkonji-Grad i G~amo),Prijedol'U, (M06taru (Mostar li Konji), Sanskom Mostu (SaIllsiki Most i Klju) , Travniku
(Travnik i ZenJica) Bjelj ini, Viegradu i Visokom.
VI
Sa konferencije lanova Povjerenstva IVZ i dematskih odbora kojoj je
prdsustvovao i hfz. Abdulah ef. Cauevi pretsjedn.ilk starjeinstva IVZ NRBH
upuen je pozdravni. brzojav Reis-ud-ulemi.
Na svim ovim pozdravima Reis-ul-ulema se ovim putem najsrdanije
zahvaljuje elei uspjeh i napredak u radu svim organima i ustanovama IVZ i
udruenjima .ilmije.

PJESMA

O BRATSTVU

I JEDINSTVU

Mi imamo sada naega imama

Koji esto puta dokazuje nama

Ako bi nas neko napadnuti

smio
Sigumi
smo da bi pobijeen
bio

Na bajram ujutro
odr'o je vaz
Prije 'nego to je kl.anjo se namaz

Proite s-e brao pia aLkohola

Ve b'aite znanJa preko naih

U prvome redu on nam svima kae

Sto nam vjera Islam najprvo
nalae

U kole su svakom otvorena

vrata
Tu e svako nai znanja za zanata

Dunost nam je prVa vjerovati

Boga
A drugo je zatim da nam vlada sloga

Akad
Onda

On nam ree ovo upamti.

SVi ljudi
spadaj1t Boijoj

Jo nam hoda ree nekol'ko

njei
Da smo jedni drugim mi danas najprei

Dakle
Zato

jedan
jedan

i zna di
eljadi

Allah sve narode stvori

drugog da mrzi i mori

bude tako

uradio
biti

e nam svima

kola

svako
ivit lako

Kad bi smo se tako slagali

Tad nas ne bi niko nikada

lijepopoc'jepo

Proite se brao nevaljalih

stvari
Da- ne voli Srbin brata muslimana

A na kraju dersa rekao je ito

Ovo sve nalae -i na voa Tito

A i muslim
treba
Svakog muslimana

Samo mi je ao to jo ne opisa
Nekol' ko savjeta naef!.a Reisa

da voli k'o brata

Srbina
Hrvata

Kada mrl1u nama uuuin. ljub(l.?, tak'a

Tad' e biti naa zajednica jaka
Kada bi smo bili zdrueni toliko
Tad nas ne bi smio napanduti
niko

To u rei ma/oo da je pria kraa

1 Reis je rek'o da budemo braa
ibrahim

Malki

.540
PRIMJER

ZA UGLED
Muslimani doline Spres u- tuzlanmogu se, besurnnje ubrojdti meu najsvjesnije muslimane Bosne
i Hercegovine, Oni se upravo natjeu u
podizanju novih i odravanju postojeih damija. Imao sam prilike da se
na licu mjesta uvjerirn o vehko] brizi, koju posveuju muslimani ovog kraja razvoju vjerskog ivota.
Neka nam slijedei primjeri poslue kao najbolji dokaz za gornje tvrdnje, a ujedno Zla ugled ostalim krajevlma,
Ugledni star-ina Ibrahimaga Zivi
iz sela Miljanovci, opina Kalesija kod
Tuzle uveo je svjetlo u damiju istog
sela o evorn troku. U tu svrhu utroio
je iznos od Din. 90.000.N eka ga zato Svemogui nagradi
svojim blagodatima na ovom i na onom
svijetu!
Za !istu damiju u toku dva petka
dematlije su darovali 9 ilima j, to:
Smajlovi Fatima ena Mustafe ia
Miljariovca jedan i1im, A1juki Ahmed
_ 1 ilnm, Sirianovi Serifa '2 ilima, Peri Salko 1 ilim, Smajlovi Mustafa
1 ilim i Smajlovi Hakib 1 ilim,
Neka se u ove dobrotvore ugledaju
i drugi!
skom kraju

:REZULTATI UVAKUFLJENJA

U GOTOVOM NOVCU ZA IVZ

(Nastavak)
Pored objavljenog uvakufljenja
gotovog novca u proloj sve.sci Glasnika usljedila su. daljnja uvakufljenja,
i to:
.U Zenici: po Din. 25.000.:- Uzunovi Ahmedaga i H. Ejubaga,
'po Din. 10.000.- Ahmedspahi
Meho i abi Fatima;
po Din.
7.000.- Babi Beir; po Din. 6.000.- Deli Arif; po Din. 5.000.Celenaka Ibro, Kulenovi Nesima, Baruija Sair, Mehmedi Zineta,
Skopljak Meho, Tarabar Mehmedalija, Selimovi Ahmet, Daji Sa1ih, Mujki Abid, Agaevi Kasim, Ekinovi Ahmed, Drini Hao,
. 'Kova Ramo, Halovi Mehmed, Celenka Azem, Drini Hasnija, Salinovi Aia, Fejzi Muharem, Sarajh Kasim, Hodi Eniz, Ha1i'Iovi Fehim, Kadri Hiba, esti Sulejman, Baruija Muhamed, ii
T. Imamovi Rahima, Sarajld H. Derviaga,
Sarajli Deli Kaduna,
.Dampo Mustafa i Safija Ukupno Din. 228.000.u Visokom: po Din. 20.000.- Perenda Salihaga i Handi Ne1isa; 120Din. 5.000.- Handi Ahmet ukupno Din. 45.000.u Tuzli: PIO Din. 20.000.- Pai Nuraga; po Din. 5.000.- Mujezinovi
Rasim, Hali1evi Emina, Hadisulji
Mehmed, Begti
"Esma, Kalajli aha, Faki Mevlija. Cobi Mejra, Cehi Sajma,
Ibriimovi Mujaga i Hidanovi Salke ukupno Din. 7.0.000.-

541

po.

u Prijedoru:
Din'. 15.000.---' Ceri- Osman;' po' Din .JO-.OOO.Ceri Ibrahim; po Din. 5.000.- Hodi Mustafa; Softi Dervia, Rizvi Hasan, Dubun Hajrija, Hadiagi Esma, Pukan Dedo, izmi
. Fatima, Ceri uma.tHasanagi
Hasan, Dekli Murat i Bejza, Pezerovi Hakija, Seerbegovi Mika-,
.
ukupno Din. ,)~.Q.OOO.u Sanskom Mostu: po Din. 11.000.- Muji Safet i Fehka; po
Din. 10.000.- Defi Salih, Kurbegovi Redo, Sebi Sulejman; po
Din. 6.000.Badnjevi Agan; po Din. 5.000.-Habibovi Salko,
Mahtari Hfz. Idriz, Mai Mustafa, Budimli Zlata, Sadi Smail,
Cehaji Atif i Mejra, Kurtovi Hasan ukupno Din. 98.000.u Banjoj Luci: po Din. 10.000.- Gazi Adem; po Din. 5.000.Kazaz Hanumica, Cejvi Fatima, Jusufovi .Hava ukupno Din. 25.000.u Konjicu:
Spago Ramo -

po Din. 10,'000.-

Prevljak

Huma; po, Din. 5.000.ukupno Din. '15".000.-

u Cazinu: po Din. 10.000.- 'G'ariboviZ-ala;

po Din. 7.000.Mui Beir; po Din. 5.000.- Dureli aban.jKulauzovi
aban; Pari Bego : i Selima, Rai Huso, Sabanagi
Haim, Bajramovi
Mehmed, Agi~ Kada i Aia, Hodi Gope, HOdi Selima,' .Pukar
Isma, Serifovi Emina, Huremagi Fatima, Omerevi-Fatirna,
Aliaji Kada, Selimovi Hatka, Bajramovi
Sejda , Dulsa i Fatima,
Toromarrovi Salko, Bekanovi Meho, Toromanovi
Arif,. Klii
Osman, Perviz Sala, Jaaragi Dafo, Musi Haso, Ljubijanki Bejza,
Sulji Hamid ukupno Din. 172.000.~
u Zagrebu:

po Din. 5.000.-

Omanovi Murat IRazija, MisimoIsmi Jusuf, AziroSabanovi Ismail, Deladinovi J unuz,

ukupno Din. 50.0(}0...i-

vi Sabira i Dula, Hasanovi Ramadan i Hajrija,

vi Idriz, Halcik Mustafa,
Sulejm~n!Qvi Suljo -

.u 'I'enju: po Din. 5.000.Candi Osman, Hasii Husein,

Agi Hasan, Ajka i Rasema, Candi Husein, Kudi Osman i Fata ~
ukupno Din. 40.000.-

.REKAPITULACIJA
Zenica

din.

Visoko
II'

. Tuzla
Prijedor
SanskiMost
.
Banja Luka
Konjie
Cazin
Zagreb
Teani

"
"
"
"

'0

"
"
"

Ukupno din.

\} -

Glunlk' VIS.

228.000.45.000.70.000.----;'90.000..:98.000.025.000.15.,000,172.000,~
50.000.40.000.833.000.-

542
Ranije uvakufljeno i uplaeno din. 658.000.-Prema borne ukupno uvakufljeno i uplaeno u gotovorn novcu
do 13. avgU'sta1960. god.
din. 1,491.000.Prema dosadanjim rezultatima Zenica prednjai u uvakufIjavanju,

MERHUM SEMSUDlN

SARAJLIC

30. IX. 1960. umro je u Sarajevu knjievrnk Semsuddin Sa:rajli, a sutradan je

zakopan u groblju na HamJbinoj carini.
Velik broj graana uestvovao je u-enazi koja mu je klanjana pred Begovom
damijom 1. X. iza .ikindije namaza,
Sarajli je roen 26. V. 1887. u Knein<i kod Vlasenica, Sve kolovanje (Rudiju, Gazi, Husrevbegovu medresu i Darul-muallimin)
zavrio je u Sarajevu do
, 1904. Otiao je u Camgrad radi sticanja
dalje naobrazbe, ali ga je nakon godine
boravka
protjerao
reakcionarni
AbdulHamidov reim. Otada je Sarajli stalno
iIViO i slubovao u Sa:rajevu, najprije kao
hrovn:ilk Vakufsike dfurekcije, a potom kao
firumci<jsk.i slubentk gradske opine do
godine 1941., kada je umirovljen, Za vrijeme prvog svjetskog 'rata bio je vojni
irnarn i sluio je uglavnom u garnizonu
u Maarskoj.

Vie autodidakt nego ovjek opsena

redovnog graanskog obrazovanja Saraj!i se pawi put javio u sarajevskom muslimanskom polumjeseniikJU Beharu- prije 59 godina folklornim priboairna.
(Bidjeenju. musldmanskih Iirskih narodnih pjesama ostao je vjeran do smrtd,
ostavivi omanu krijigu od 1628, pjesamah ,-PoOred obj.avljivanja narodnih
pjesama i pripovi,jedaka Sarajli je i sam pjevao Iirske pjesme pod vddrrim
utjecajem neto od njega starijeg Muse azima Oatia, s ikojim je bio vel.J1k
prijatelj, i drugih -moderriista u prvoj dekad ovoga -stoljea, .osobito A. G.
Matoa i V. Vd,dria. Sarajli je ,bio vjet verzifikatcr, -djeti.njsk1 ista srca,
kOji, poput njegovih junaka u kasnijim novelamn (Iz bosanske romantike) ,
niu u verztficiranorn govoru treptaje zaljubljenih sroa.u ivotu bez problema.
Kada je 1906. vlasnk Behara- oduzeo od Edhem ef. Mulabdia redakciju, postao je urednikom mladi muderis i .ka;sl!1ijireis-ul-ulema h. Mehmed
Demaluddin ef. Cauevi. Tada je Behar (VII. godite) izlazio dvaput mjeseno na 16 strana' kvart-Jiormata, od kiojdh su etiri bile tampane turskim
jezikom. Ostalom dijelIUbio je suurednik Sarajli, Jia je- njegovom smru nestalo i posljednjeg lana <redakcije Behara, koji je bio prvi muslimanski
porodini asopisu Bosni. Slijedee godite VIlI. (1907/1908), kada je Beharov faktini urednik bio Musa Cazirn ati (norrnnalnt urednik je bio ems:beg Salihbegovi), Sara,jolilje takoer glavni suradniikortgina1nim
pjesmama
i pripovtjetaama. Njegovn pripovijest Razija, objavljena :i u Beharu- i u
posebnoj knj.i~ (1908), imala je' vanredan uspjeh agitdrajui protiv iseljavanja bosanskohercegovakih 'muslimana u Tursku u vrijeme aneksione krize.

543

Nakon to je prestao izlazsti Behar Sar.ajhi surauje u Gajretu, osobito prijevodima '5 turskog jezika, i od ,'1912.-1914. (i 1918.) u mOIS.taJl"slkom
Biseru, Rat prekida Sarajliev beletristikj rad, a godine 1919. ulazi kratko
vrijeme u ondanju politiku arenu kao narodni Poslanik .Iugoslavenske mu-,
slimanske organizacide u Ustavotvormoj skuptim, Pr'i- rascjepu stranke opredjelj.uje se za frakciju muftije Magtajlla, -koja na dduim izborima (1923.)
ne dobi nijednog mandata, i Sarajla se vrati svom mirnom inovnikom ivotu i knjievnom radu.
,
U poratntm godinama Sanajli pie ekonomske studije, ukazujui n:uslimansma, posebno razvlatenim biv'im posjednicima, puteve preorrjentacijs u
novi 'pI"odukUvni nain ivota: Samo dva broda (1920.), "Naa ekonomska
orga:~izacij,a (1921.), Nova TUl'SIka(1926.), .ta da inimo dok kriza traie?
,(1933.) i Mi ~ Blinji Isbok (1935.),
U Glasniku Vrhovnog staejemstva IVZ god. 1933, objavio je Sar ajli
u nastavcima pedagoku raspravu Uputa za poetni rad u mektebima (Metodiko obraivanje Elif-ba surare 11uzgojni postupak). koju je tarnpao '1 u
posebnoj lonjizf. Ovo je bilo vrlo koristan prirunik za mlade mualirne koji
istom poinju predavati u mektebima, prije nego steknu ;potrebnu praksu,
S vremena na vrtieme Sanajld se opet vraa bedetristici objavljujui u
Novorn Beharu poneku priporvij'est, ponajvre iz sarajevskog mushrnanskog
ambijenta. Opisivao je svagdanje ljude, sitne egzistencije, ornako kaRo' ih
je on gledao, ljude koji nisu nimalo revoluclonami, koji su u bitnosti dobri
i koji mrze z10, a da nemaju snage i mogunosti _da se 'bore protiv 'n:jie-gI3,.
Dvije zbtI'lkJepr-ipovijedaka tampala mu je Matdca Hrvatska: Iz bosanske
romantike (1931.) ti, Zaraeli putovi (1944.),
Pored navedenih objavljenih stvam ostavio je u rukopisu dvije zbrike
pripovijedaka, tri romana (Proiljee, Srodne due i Kreposna ena), .knjigu putopisa po Bosni i Bkiskom Istoku, epski spjev Mdko roblje, Hi aktovki, kulturmo-historijsko rasprave Muslimani u Span,jJi kroz 900 godina
(od 71.1. do 1611.), Turska u brojkama, Bogumalskn zagonetka i Strarnputice u islamskom vjerovanju. Ostavio je u tukop,i,su bogat Hrvatskosrpskoturski rjenik (sa 27.000 rijei), a meu posljednjim riapisamim stvanlma je
poboni spjev Mevlud, Dobro 'su mi poznati svi nai Mevludi - (neke, bi
trebalo zabraniti da se ue) poam od. Gaevieva i Dizdarevieva (Muhameda Rudije), preko Catieva, Baagieva, Zenunovieva i Daferagieva,
pa misldm da je Catiev pjesnikq najbolji; a poslirie njega po vrsnoi dolazi
SarajIiev. Moda u njemu nema topltne i zanosa kao u Baagievu, ali irna
neto pozitivno to 'inai'e nedostaje svim naim. Mevludirna, a to je to
u njima nema uope gOIV!OTa
OI islamu kao vjeri, o Muhamed-alejhisselamu
kao uitelju vjere, o glavnim, principima islama (o imanskim i islamskim
artovima) , a to je SVe Sarajli opjevao vjeto .graenim stihovima, koji bi,
moda bLI.imalo neobini jer su, deseterei, a mi smo nauoli na jedanae.rterce
Stilejman-elebijinn turskog' Mevluda i ostalih prepjeva i prerada ovoga -Mevluda. Ali, sjetimo se .da je '1 Baagiev Mevlud spjevam djelomino u deseteroim:a a djelomino i u stihovima s manjim brojem slogova, ak i u petercima (Boe milosnj / i mi u Bosni [. .k dan radosni / Mevlud slavimo),
- pa je se-dam godina nakon to je spjevan i objavljen (1924,) na 'prvom
.javnom izvoenju u dntematu Seriatsk:e gimnazije' u Sarajevu (29~V;1930'.)
doi~io vanredan uspjeh '1 danas se ili u cijelosti 'ili samo neki -njegovi- dijelovi recituju prilikom proslave-Mevluda,
Ja sam uvjeren da e Sarajliev
Mev~ud i:ma~i U~lp}ehavie nego i,jedan dosadanj; na, Mevlud, iako, opet
naglaavam, piesnik! nije na najvioj visini'.
'
Sarajli se, dok je objaivLjliV1ao
svoje knjievno stvaranje, pored svoga
imena .slu!o i pseudonimima
Muhamed Dugumijn (ustvari pravo prezime
njegove porodjce prije nego mu se djed pre-selio i,z Sarajeva u- Kneinu gdje
su ih prozvali Sarariliima), Karanfilaga -Jn, Muhsin, Halid 'i Ferezdek.
.
. Tko bude pisao o kulturnom preporodu bosanskO-hercegovakih ~usllimana li prvoj poli ovoga vijeka nee .moi mimoii emsuddbna Sarajlia kao
jednog od najaktilVnij~h
i na.jmnogolstr~ijih pisaca ~
prije
drugog svjetskog rata,
.
...
-

-,

Alija Nametak

544

MERHUM MUHAMED EF. GAltCEVIC

U srijedu S februara 196.
godine (6 abana 1379 god.
ostavio je ovaj prolazni svijet
i presellio se u vjenost na
ahiret na pri iatelj Muhamed
ef. Garevi, poslovoa Vakufskog povjerenstva i imam
<l!rijskedamije u Prijedoru,
u svojoj 69-toj godini ivota.
Smru' MUhamed ef. Islamska zajednica gubi jednog vrtjednog radnika alima, a posebno dlrnija marljivog i aktivnog lana. Ve due vremena Muhamed ef. je poboljevao ali je uv~k neumorno
radio kar, '''larijGki posao, tako da bi udovoljio traenju
viih organa.
'
Njegov rad kao poslovoe Povjerenstva spada meu
prve u BiH po 'Svojoj dunosti ..
Prije smrti na: 2 mjeseca upuen je od' strane ljekara u
Zagreb u bolnicu u kojoj je
ostao do 2. II. 1960. g. kada je
povraen u Pnijedor, te nakon
jednog dana je i umro.
Roen je u Bijeljini te je jo kao dijete sa svojim ocem Hafiz Jusuf ef.
otiao u Tursku gdje je prvo pohaao mektebi rudiju koju je zavrio u Adapazaru 1912 god. Nakon toga pohaao je pet godina Kara Osman medresu u
Adapazaru do 1917 god. Po povratku u Bosnu nastanio se u' B. Luci gdje se
posvetio kaligr.alfiji. Bio je u roj vjetirii meu, prvima ma Balkanu. Izraivao je razne lehve koje se danas nailaze po kuama i d.am.ijjamairom Herceg
Bosne. Za vrijeme svog boravka u Banja LuclMuhamed ef. je bio tuma orjentalnih jezika kod Okrunog suda. Pored' toga jedno vrijeme radio je u muzeja
kao strunjak, te je mnoge predmete pronaao i otkrio iz starog vjeka koje
dotada nisu bili otkriverui a koji su od velikog znaaja Za nau dstoriju. U
1953 god. postavljen je za poslovou V. povjerenstva i .imama arijsike damije u .Prijedoru, na kojoj je dunosti ostao sve do svoje smrti.
Bio je sasvim ozbiljan i <poboan.U govoru iskren a u privatnom ivotu
skroman i gostoprimljiv. Za est godina slubovanja u Prijedoru stekao je
veliki ugled to svjedoe mnogt konkretni primjeri. Po odlasku u bolnicu bio
je operisan, Bio je odve malo~aIll
te mu je bila potrebna tramsfuzija krvi .
. "
Kad su dematlije saznale da mu je potrelbna lm"v,odmah su se javili dobrovoljni davaoci krvi, koji su otili u Zagreb i ti dv.ai puta dali besplatno 6
litara krvi to je za svaku pohvalu. Vijest o njegovo] smrti brzo se rairila PO'
itavom 'srezu Prijedora, tako, da mu je na denazi bilo ~ko
30 Vjerskih
slubenka iz Prijedora, Kozarca, S. Mosta, Bos. Novog" i Banja Luke. Pored
vjerskih slubenika denazu je ispratila ogromna masa sVijeta to su rijetki
sluajevi ovako velikom skupu.
Molfm Svevinjeg Allaha da mu uddj;e'1imjesto u fiirdevsi ala denetu, a
njegovoj porodici sabri demil.
,

Teufik Hadii~

545
,MERHUM

HAFIZ ARIF EF. HAMZI

U nedjelju 19 juna 1960godiine nenadno je preminuo u Dravnoj bolnici u

Travniku Hafiz Arif ef. Hamzi, penzioner dematski imam.
Mehrum Hafiz Arr-if ef, je roen li
Oslijama srez Glarno 10 maja 1891. U
svom rodnom mjestu stekao je osnovno
vjersko obrazovanje, a .zatim je poeo izuavati hifz pred rahmetli Hafiz Omer ef.
Svrakom u Glamou, Po svrenom hifzu
nastavio je sa vjerskim obrazovanjem u
banjalukoj medresi gdje je ostao tri gOidine.
Od 1913 do 1925 godine vrao je i.mamsko-muatlamsku
dunost u okolici
'Glamoa, a 24 septemoea 1925 godine
poloio je dspit za dernatskog .irnarna i
'kao takav postavljen za vrioca te du.nosti u Glamou, 1 septembra 1929 godine
.po mclbi je premjeten u dstom svojstvu
u demat Kasapovie kod Travnika, gdje
je ostao sve do prestanka raJd~ dematskih
imama. U 1946 godini premjeten je u
Travnik za imama Dervi-paine damije,
.a nakon tvi godine za .drnama i hatiba H. Alibegove damije u Travniku.'
, Penzionisan je u 1951 godini ali sa odlaskom u penzrju nije prestala njegova sluba u Islamskoj vjEU'skojzajednici nego se je primio besplatne duno.sti ifilama i hatiba u H. Alibegovo] damiji u Travniku, koju je dunost
najsavjesnije vrio sve do marta 1958 godine, kada Je ovo Imamsko-hatibske
mjesto popunjeno sa aktivnim Imamom. I poslije toga, vazda se je stavljae
na raspolaganje organima Islamske vjerske zajednice ,i to sa puno volje i
ljubavi prema svojoj Islamskoj vjerskoj zaJjednici.
Bio je dug niz godina lan Vaku:tlskog povjerenstva u Travgjlku i njegov
"vjersko-prosvjetni referent, pa je i na ovoj dunosti potpuno zadovoljavao.
Kao roditelj, lI'ahmetiija se oduio svojim roditeljskim dunostima, jer
je svu -svoju-diecu kolovao i .strogo vodio rauna, da mu djeca budu odgojena
.. u duhu- uzvienog dini-Islama. Sa njegovim nastojanjem i ugledajus se u
njegov rad, mnoge su mu i dematlije to isto uinile.
Zbog ovih i slinih osobina, rahmetlija je 'bio uvijek potovan i od svaKoga cijenjen, to je dokazala i njegova brojna posjeena denaza, kakva se
rijetko na onaj nain posjeuje. osim toga i pokopan je na najasnijem mjestu,
Jtod poznate ..Jeni ",damije li Travniku, gdje se pokopavaju -samo, om, koH
imaju naroite zasluge za' Islamsku vjersku zajednicu.
Iza sebe rahmetlija je ostavio emu, jednog sina i etiri kerke, kao
nm,oge prijatelje, koji su osjetili v1i:ku prazninu poslije njegove Sffi!I'ti.
Neka ga Allah d. '. _nagradi sa dennetd .neirnorn, a njegovu porodicu
:prijatelje sa sabr! demilom.
.
Meki Hafiz Ha;san

..

MERHUM

ABDULAH

USTALI

SVi smo Bofji d' njemu se moramo povraaiti. (Kuran).

4 septembra, 1960 godine (12 rebiul-evvela na dan mevludi'erifa 1380 godine) ostavio je ovaj kratki 1 prolazni svijet i preselio na ahiret
"Ustali Abdulah, lan Sabora IVZ u NRBiH, u 70-toj godini svoga ivota.
'Smru rahmet1ije, graani Maglaja gube iz svoje sredine jednog uglednog i
-vrijednog graanina..
,
On" potie iz jedne ugledne zanatlij~ke' porodice, koja se obino bavila
'molerskim zanatom. Njegov otac bio je odlian moler, te je i rahmetlija uio
.svoj zanat kod svoga oca i njime SP bavio do svoje smrti. .Tom.zanatu i OD
U nedeliu

546
je poduio mnoge svoje roake i sugraane i na taj riain omoguio im sretan.
ivot. Mnogo se je druid s uenim"ljudima
i od njih crpio pouku za svoj
ivot. Pored ostalih dobroinstava uinjenih svome narodu Kurumliji damiji,
u Maglaju uvakufio je i poklonio jedan lijep ilim. Kako sam ve napomenuo'
i svoje znanje, svoj zanat, prenio je na mnoge ljude, koji e se od njega
koristiti. Iza sebe ostavio je jednu kerku, koja je vrlo dobra i estita muslimanka.
Openito, rahmetlija je volio svoj narod i svoju zajednicu i nastojao da svom.
narodu i svojoj zajednici to vie dobra
uini. Kao takav, jo odmah poslije rata,
biran je za pretsjednika
Vakufskog povjerenstva u Maglaju, na kojoj dunosti.
ostaje do 1959 godine, a te godine izabran.
je za lana Sabora IVZ u NRBiH.
Rahmetlija je sve svoje povjerene dunosti vrio savjesno i s velikim elanom .
radi ega je bio obljubljen u svome narodu, to dokazuje .njegova denaza kojoj
su prisustvovali veliki broj muslimana iz
Maglaja i njegove+okoldce, a ispraaju
denaze od kue do groba, prisustvovali.
su pored velikog braja graana i mnogi,
javni i kulturni radnici iz svih drutvenih.
i privrednih
organizacija' bez 'obzira na.
vjersku, nacionalnu i ideoloku pripadnost.
Nakon ispraaja denaze, lanovi Po-'
vjerenitva i udruenja ilmije u Maglaju,
u Kurumliji damiji zajedniki prouili /
su hatmu rahmetliji kao dugogodinjem,.
pretsjedniku Vakufskog, povjerenstva, la-
u Sabora IVZ i ovjeku koji je mnogo
.
dobra uinio svome narodu.
Neka .ga Allah d. . nagradi denetskim ljepotama za njegova dobra.
djela, koja je uinilo IVZ i opte svome narodu ..
Magla], drie 21010-1960 god.
Hasi Ibrahim
RAHMETLI MULA RUSO DREKOVI
Dana 8 oktobra 1960 godine posle 0bavljenog Salbah namaza iznenada je preselio na Ahiret Mula Ruo Drekovi dugogoddnji
imam u svojoj 60 godiJruiivota.
Rahmetlija potie iz potene seljake
pO!rodice Drekovia, roen je 1900, godine
"od oca rahm, Ibrahima .i majke Hajrue.
Posle zavrenog mektebi-tbtidaije
u svom
rodnom mjestu upisao se je u biv. okrunu medresu u Novom Pazaru gde je zavrio 5 razreda.
.
. 1928 god'i:ne,bio je postavljen za imama matiara, demata Mojstirskog u Dr.a-. .
gu gde je ostao sve do iosloboenja nae
zemlje. Posle osloboenja nae zemlje pa
sve dosmrtl bio je aktivan imam demata
Rdban-iskog. Po forrniranju 'rvz bio je
stalni pretsedmjk vakufskog 'odbora u Tutinu sve do- 1959 godine kada je isti pripojen vakufiskom odboru u Novom Pazaru. Isto tako bio je stalni pretsednik
pododbora
udruenja
Ilmije u Tutinu.
Stalno je biran za delegata saborskog odbora u IVZ-u za NRS u Pritini. Rahme-

547
1Jija je bio omdljen kod naroda ovoga kra:ja. Bio je neumoran borac za Islam,
a naroito se svesrdno zalagao na uspostavljanju
verske obuke na ovom
"'terenu, kao 'i na popravkama damija. Svojim radom i autonitetom urneo je
da ikoOvd:i.nirasa Narodnim vlastima tako da' je uvek nalazio na 'Potpuno
razumevanje. 7 oktobra uoi dana smrti 'POsle obavljenog duma namaza u
Ribariima, a posle odranog vazu nasihata izvrio je ll'a'S1poredna dematlije
_.koji e prtgonitl graevinski materdjal (kamen, pesak i grau) za proirenje
postojee damije to mu [e elja bila ali ga je smrt prekdnula u toj elji.
'
Njegova iznenadna smrt duboko je dirnula musldrnane ovoga kraja, pa
:su sa suzama u oima 8 oktobra dola iz svih oblinj.i:h sela da ukau poelednju
poalst svom omiljenom imamu /koj.i je sav .svoj ivot proveo u slubi Islama
i naroda tako j,e denazu klarijalo 180 ljudi, a prdsustvovalo je sahrani preko
.2100 osoba. Na sahrani su uzeli uee i prestavndci Narodlnih vlasti j,z Tutina.
Neka Svemogui rahmetlfiu-oodari sa dennetom,
Drekovi Rasim

Vlasnik i ' Izdava: 'VRHOVNOISLAl\ISKO

STARJESINSTVO U FNRJ.
Sarajevo, Save Kovaevia .ul. 2. - Za vlasnika i izdavaa: EREF BERBEROVIC, sekretar Vrhovnog islamskog starjeinstva, Podgrmeka 7 ~ Ureuje:
REDAKCIO~1 ODB()R Odgovorni urednik: HAMID KUKI, savjetnik
:Starjeinstva IVZ u' NK BiH, . J1igoslovenske Armije 81 I ~ tamparija:
Sarajevski grafiki zavod, Obala 4,.Sarajevo .1960 (za tampariju: p'. 'Grinfelder)
Urednitvo i administracija lista nalaze se u Sarajevu, Save .Kovaevia ulica
broj 2. Telefon 41-92. Godinja pretplata iznosi 800 dinara. Pojedini broj 70
-dinara. Pretplata za inostranstvo 1.600 diri.ara. Pretplata se alje na adresu:
Vrhovno+islamsko starjeinstvo, Sarajevo, Save Kovaevia -ulica broj 2 Ziro raun Komunalne banke i tedionice u Sarajevu broj 702-70
3-933

..------------------------_
.._._ .._---_ ..
.
.

!::

Ii

DZEMATSKI ODBOR
I8L1\MSK~ VJE~SKE ZAJEDNICE U NR BiH
DERVENTA

Na osnovu svog sjednikog zakljuka od 23. augusta.

1960.. godine broj 113/60. raspisuje se

NATJEAJ
za popunjenje mjesta dematskog dmama u Derventi, u
koju su ukljuene ove vjerske slube: imamsko-hatibske,
odravanje vjerske, obuke, vjerskih predavanja i drugo.
Uslovi plaanja: u gotovu 18.000 dinara mjeseno i
stan u naravi. Sporedni prihodi nisu uraunati.
Nastup slube prema sporazumu. Prednost imaju kandidati sa viim kva1ifikacijama.
Molbu sa kratkom biografijom dostavrti najkasnije
do 15. [anuara 1961. ,goidiJneDematskom odboru u
Derventi.
Dematski

odbor

-------~----------------------.--'---~-!
UPOZORENJE

PRETPLATNICIMA

.
Prema prologodinjem zakljuku redakcijskog odbora
Glasnika Vrhovnog islamskog starjeinstva, Glasnik e se
dostavljati samo onim pretplatnicima, koji svoju pretplatu
poalju unaprijed..
Pretplatnici koji ele da im se alje Glasnik i u 1961.
. godini, duni su da ekovnom uplatnicom, koja se prilae
uz ovaj broj, poalju pretplatu najkasnije do 31. januara
1961. godine, ako ele da im se blagovremeno poalje prvi
broj iz 1961. godine.
Pretplata za cijelu godinu iznosi 800.- dinara. Za
inostranstvo iznosi godinje 1.600.- dinara.
Napominje"se da je Glasnik .broj 4-6 iz 1960. godine
rasprodat i da se vie ne moe dobiti.
..
Ujedno se upozoravaju pretplatnici, kojima su poslate
opomene za raniji dug za pretplatu na Glasnik, da prvenstveno izmire svoje dugovanje az prole i ranijih godina.
Mole se pretplatnici da pri svakoj promjeni svoje
adrese odmah o tome obavijeste ovo Urednitvo.
Pretplata se alje na tekui raun broj 702-70-3-933.
Urednitvo

p..

GLASNIK

VRHOVNOG
u

ISLAMSKOG

PEDERATIVNOJ

NARODNOJ

STARJEINSTVA

REPUBLICI

JUGOSLA

GOD. Xl-1960
Vlasnik i izdava:
yltHOVNO ISLAMSKO STARJEINSTVO U FNRJ
Sarajevo, Save Kovaevia ul. broj 2

sekretar

Za vlasnika i izdavaa:
ESREF BERBEROVIC
Vrhovnog islamskog starjeinstva,
Podgrmeka 7

Urednitvo i administracija lista nalaze se u Sarajevu, Save

Kovaevia ulica broj 2. Telefon 41-92. Godinja pretplata
iznosi 800 dinara. Pojedini broj 80 dinara. Pretplata se alje
na adresu: Vrhovno islamsko starjeinstvo Sarajevo, Save
Kovaevia ulica broj 2. iro raun Komunalne banke i
tedionice u Sarajevu broj 702-702
3-933

Ureuje:
REDAKCIONI ODBOR

Odgovorni urednik:
HAMID KUKI!
savjetnik Islamskog Starjeinstva u NR BiH
Jugoslov. Narod. Armije 81/1

Sarajevski

tamparija:
grafiki zavod, Obala 4, Sarajevo
(za tampariju P. Grinfelder)

196f)

VIJI

,:

SADRtAJ

ta nel

eestitka Maralu Titu povodom

dana Republike
29.
novembra
eestitka Maralu Titu za Novu godinu
Visoko odlikovaje
Reis-ul-uleme
Hadi Sulejman
ef.
Kemure .
.ozo Husein; Islamsko oitovanje
.
Upuivanje ka dobru i odvraanje od zla
Uz ovogodinju
proslavu Mevludi-erifa
Prosjaenje
.
Hutba i njen znaaj .
Meuljudski odnosi u Islamu .
Enver bin Tahir; Muhamed a. s. vanjtina
Muhamed a. s. ti anegdotama
prema zapadnim izvorima'
155 337,
Vrijeme je demantovalo- nedosljednog
Ernesta Renana .
Opis Muhamed a. s. linpsti .
Mujezinovi Mehmed; Muhamed
Enveri-efendi
Kadi kao' eplgrafiar
12, 316,
237,
Huki Abdurahman; Putovanje
Reis-ul-uleme
u Irak
Berberovi Eref; R.amazani-erif .
Novi ugovor o socijalnom osiguranju vjerskih slubenika IVZ u FNRJ .
Reis-uJ-ulema' u Umoljanima .
. Posjeta Reis-ul-uleme NR ri10j Gori
Buturovl Dervi; ~eto o mesdidima .
Sokolovi A. Osman; Pr~gled tampanih djela muslimana Bosne i
Hercegovine
na srpsko-hrvatskom
jeziku od~ 18'8. do
1948. godine
Hodi Vehbija: Islam i dobra djela uopte .
Bukvica dr. Abdulah: eistoa .
Hodi Dervi:' Nekoliko napomena o - odgoju djece
Devdet-paa: Muhamed a. s. i prva etvorica halifa (s turskog
prevodi Hfz Ibrahim Mehinagi) .
174, 326,

T
2
139
5
144
280
286
300
451
11
482
294
337
466
413
3
233
359
599

20

34
15'0
163
170
494

IV
Hodi Vehbija: Proslava Mevludi-erifa u Novom Pazaru
Hrustanbegovi Rifat: Proslava Mevluda u Bijeljini
Bajramovi Ibrahim: Proslava Mevludi-erifa u Brajui kod Ulcinja
Crna Gora
Mahmutovi Asim: O proslavi roenja Muhamed a. s. u Bihau
Mevludi-,erif u Rogatici .
Pezerovi Alija: Mevludi-erif
u selu Hoz'ii Bosanski Novi
Mevludi-erif
u sylu Donje Godimije - Kosmet
Hadi Abdulah: Proslava Lejlei Mirada u Novom Selu.
.
,
Proslava Lejletul Kadra u Gazi Husrevbegovoj
damiji
u Sarajevu
Hadi Teufik: Proslava Lejletul-Mirada,
Dan vakifa uPrijedoru

40t
400
53.4
535
533
. 53'
537
25i
25'
395

Razno
Jedan znaajan prelaz na Islam
Izloba islamske knjige u Bejrutu - Liban
Odlikovanje
vjerskih
slubenika.
i funkcionera'
IVZ
povodom Dana Republike
Saalnica Ambasadi Maroka u Beogradu povodom nesree u Agadiru
Ambasada Maroka u Beogradu zahvaljuje na upuenoj
, saalnici:
Predstavljamo Vam lanove dvaju sabora ,
Posjete
Vrhovnom
islamskom
starjeinstvu
stranih
delegacija
\
234,
Imenovan Savjet za vjerska pitanja pri Starjeinstvu,
IVZ u NR -Bosni i Hercegovini
Dosadanji
rezultati. uva!<ufljavanja u gotovu novcu 249,
Zahvala Reis-ul-uleme na ramazanskim estitkama ,
Iraka tampa pozdravlja
posjetu Reis-ul-uleme Ira~u
Poklon Kur'ana R~s-ul.ulemi od ministra vakufa Iraka
EI-Eserlle.
.
,
,
.
Reis-ul-ulema u Olovu
Obilazak damijCi
Hadi Teufik: Jedna
rijetka - islainska
manifestacija
(ispraaj
hadi ja)
Osvrt na rad i sjednice novoizabranog
Povjerenitva IVZ
uPrijedoru
Nae Hadije u 1960. godini "
Muji hfz Husein: Jo jedan hafiz ,
Muji Aziz: Jo jedan hajrat .
Hodi Vehbija: Jednomjeseni
teaj za vjerske slubenike u No..
vom Pazaru .

2'
21
39
137
138
188
352
23.4
540
262
355
356
358
372
392
403
513
39~
397
4Q1

v
Sveanost otvorenja
nove damije u Studenici Prozor
.
Meki hfz Hasan: Sveano otvorenje
n~ve damije u ,Seriima
kod Zenice .
Dozi Abdulah:
Sveano otvorenje
popravljene
Kur-umli damije u Kladnju . ,
Sokolovi hfz Sinanudin : Sveano otvorenje novosagradene
damije u Drugovcima kod Zenice .
Sveano otvorenje novosagradene
damije u Cerskoj
kod Vlasenice
.
t-Ialilovi Ibrahim: Obnavljanje diamije i ramazanski ivot u epi
kod
Rogatice
Otvaranje novih i opravka starih damija u Ljetiniu,
Strgaini,
Rueviu,
Medau,
Godui~ Faletlima
i
Brb:niku
7ahirovi hfz Mehmed: Sveano otvaranje novosagradene
damije
u Hrustovu - Sanski Most .'
.Jugo Alija , Otvorenje obnovljene
damije u selu Borojevii kod
Stoca
Sveano otvaranje
obnovljene
damije
u Kakanj Doboju .
Manifestacije

vjerskog

373
370
379
528
381

519
524
526
530

ivota

.Mulali Ahmed: Nova 1380. godina po Hidiretu .

Pros~ava rodendana
Resulullahova
a. s. u mesdidu
Gornje Radue .
.Sabi Sevket: O .hidretu i Novoj 1380. godini.
Dervievi Abdulah: Proslave Nove 1380. hidretske godine
iBibi Dervi: Proslava muslimanske
Nove 1380. godine u Muslimanskoj
Dubravi
.
~asi Ibrahim: Proslava Nove muslimanske
1380. godine u Kurumliji damiji u Maglaju
<Gani )Co.bdulah: Proslava Nove hidretske godine u Dobrinju kod
, Visokog
:Seferovi Halil: Proslava mevludi-erifa

. kod Titograda

253

i Lejlet-ul-Regaiba

282
257
312
383
532
533
537

u Tuzima

<Gehjac Abdulah:
Mevludi-erif u Porjeanima
.Mustafi Husein: Uenje Mevluda u Jablanikoj damiji kod Tenja
.Saltaqi Adem: Proslava Mevluda u Jevadijama
Dizdarevi-Podzerac:
Mevludi-erif u Stijeni .
Beli M. Zufer: Mevludi-erjf u elebiu
Demirovi Nezir: Velika vjerska sveanost u Goradu
Mevlud u Gazi Ferhatbegovoj
damiji u Tenju
iDuhandi Nuriia , Mevludi-erif u GornJem Vakufu

36
36
:38
258
259
260
391
398
399

VI
Postite
biete
zdravi
Tafro Dervi, prof : Prva slubena posjeta Reis-ul-uleme Islamskoj
vjerskoj zajednici NR Makedonije
.
Stampae se katalog orijentalnih rukopisa Gazi Husrev-begove
biblioteke
.
Sokolovi hfz Sinanudin : Slubena posjeta Reis-ul-uleme nekim krajevima Istone Bosne .
Hurid Ahmed: Muslimani Somalije (prevod s engleskog)
, .
Begi Ibrahim: Hutbe o sure-l- Fatihi ,
Dervievi Abdulah:
Hutba o izgradnji, popravljanju
i odravanju
damija.
Javui Mustafa: Hutba o alkoholu i hazardnim igrama ,
Sabi Sevket: Kakav treba da bude dobar musliman ,
Beri dr. M. prof.: Rak enskih genitainih organa (preneeno
iz
asopisa 2ivot i zdravlje)
,Obiaji u Indoneziji (preneeno
iz asopisa Upoznajte Indoneziju)
.
Vjerska sveanost povodom nadogradnje
Gazi'Husrevbegove medrese u Sarajevu ,
'Tuniski omladinski list EI-Sebab o Jugoslaviji .
Zeky dr. Abdurahman:
Muslimani -i njihovo kulturno
naslee
u Jugoslaviji
Posjeta Reis-ul-uleme Pretsjedniku
,Republike Sudana
generalu
Ibrahimu
Abudu . Reis-ul-ulema prisustvovao
ustolienju
Pat~ijarha srpskog g. Germana u Pekoj patrijariji .
Jedno priznanje naem radu.
Pria o jednoj jabuci (s turskog preveo D. ~.)
Pitanje Alir. (s turskog preveo lsrnail Hakki Cau-,
evi)
.

184202
485>
362'
214157
305
458153:
333
232'
342'
23.
347
350356187
161:

219'
I~torijski govor Gazi Mustafe Kemala Ataturka (s tur31{}l
skog preveo Ismail Hakki Cauevi ) .
Begi dr; Midhat: Hilja'au sto godina _je -arapski ovjek ispisivao
461svoje vienje svijeta (preneeno iz Oslobodenja ) .
Prvo' sa'ljetovanje
glavni~ Imama "_
488'
Iz i,l;tmskog svijeta .
339, 517
Malki Ibrahim: Pjesma o bratstvu i. jedinstvu ,
539'
Proslave

povodom

opravke
damija.

starih

gradnje

Gani Abdulah:
Otvaranje novosagraene
damije u selu Papratnici kod Kaknja .
Sahai hfz Mustafa: Jedna lijepa sveanost (opravka damije u
Ulomjenici - Sarajevo)

novih<

25();
253'0

',_. _.... .Iednica za NRM

Izvjetaj o devetmesenata
rabota na Ulema medills
vo NR Makedonija
Prva sjednica novoizabranog
,sabora IVI za NR Crnu
Goru u Titogradu
Prvo zasedanje Sabora IVI NR Srbije u Pritini
Izvjetaj o radu Sallorskog odbora IVI za NR Srbiju
Izvjetaj o radu Starjeinstva IVI NR Srbije u Pritini
Prvo zasjedanje etvrtog saziva Sabora IVI u BiH .
Prvo zasjedanje etvrtog saziva Vrhovnog sabora IVI u
Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji
Izvjetaj o radu Vrhovnog
islamskog
starjeinstva
Vrhovnog saborskog. odbora u FNRJ

42
51

62
72
l8
84

16
123

Nekrolozi
iKuki Hamid: Merhum Jusuf ef. Peenkovi~ , .
Merhum Abdulah Hadi,
!ozo Husein: Merhum Hafiz Husni ef. Sedlarevi
Tufeki Mustafa:
Merhum Muharem ef. 'BajraktarevU
Agani hfz Bajram: Merhum Hajrulah ef. Iaimi .
2abi Haim: Merhum Mehmed ef. Ejubovi .
:Serdareyi hfz Smail: Merhum Hafiz Salih ef. Puzi
iNemetak Alija: Merhum Tajib ef. Saraevi
, Merhum Semsudin Sarajli
iDobraa Ramiz: Merhum Dervi ef. Gojai
Merhum Husein Avdi
Spahi Avdo: Merhum Mustafa IuhdiHodi
,
,Aleevi Semsudin:
Merhum Abdurahman
ef. Aleevi
:$eeragi Hadi Murat: Merhum Husein ef. Hasanagi~ ,
<Hadi Teufik: Merhum Muhamed ef. Garevi
iMeki hfz Hasan :Merhum hfz Arif ef Hamzi
41asi lbrahlm . Merhum Abdulah Ustali ,
iOrekovi Rasim: Rahmetli Mula Ruo Drekovi

264
269
267
269
270
17'>;407
271
405
542
406
408

408
409
409
544
545
545

54'