SVEUILITE U ZAGREBU

_____________________________________________________

FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET

Prof.dr.sc.Zdenka Kaloera

FARMAKOGNOZIJA 2
Interna skripta

Zagreb, 2010./2011.

SADRAJ:
UVOD

DROGE S MONO- I DISAHARIDIMA

DROGE S POLISAHARIDIMA
DROGE SA SLUZIMA
POLISAHARIDI MORSKIH ALGA
GUME
MASTI, MASNA ULJA
VOSKOVI
ETERINA ULJA
DROGE S ACIKLIKIM MONOTERPENIMA
DROGE S MONOCIKLIKIM MONOTERPENIMA
DROGE S KARVONOM
DROGE S PULEGONOM
DROGE S FENOLIMA
DROGE S CINEOLOM
DROGE S TUJONOM
DROGE S BICIKLIKIM MONOTERPENIMA
DROGE SA SESKVITERPENIMA
DROGE S FENILPROPANSKIM SPOJEVIMA
SMOLE I BALZAMI
DROGE S HETEROZIDIMA
DROGE S FLAVONOIDIMA
DROGE S KUMARINSKIM HETEROZIDIMA
DROGE S TIOGLIKOZIDIMA
DROGE S ANTRAKONONSKIM GLIKOZIDIMA
DROGE S KARDIOTONINIM HETEROZIDIMA
DROGE SA SAPONINIMA
DROGE S IRIDOIDIMA
DROGE S TRJESLOVINAMA
DROGE S ALKALOIDIMA

UVOD
Farmakognozija /farmakon (gr.)=otrov, lijek; gnosis (gr.)=znanje, poznavanje/ je
prirodoslovna znanost koja se bavi prouavanjem ljekovitih sirovina biljnog i ivotinjskog
podrijetla. Ove ljekovite sirovine nazivamo drogama. Budui da se najee radi o osuenom
biljnom materijalu, vjerojatno je da ovaj naziv potie od starogermanske rijei drug ili droh,
to znai suh. Droge se sue da bi se sprijeile enzimske reakcije i na taj nain stabilizirao
biljni materijal. Osim osuenog biljnog materijala, uporabljuje se i svjei biljni materijal,
posebice ako su djelatne tvari nestabilne, nadalje sekundarni produkti biljnih organa kao i
izolirane iste supstancije.
Djelotvorne tvari u pravilu se nalaze koncentrirane u jednom biljnom organu, ponekad u vie
biljnih organa, a vrlo rijetko u cijeloj biljci. Stoga droge najee predstavljaju odreeni biljni
organ. U farmakopejama sukladno botanikim nazivima usvojeno je sljedee nazivlje za
pojedine biljne droge (biljne organe):
Radix korijen (npr. Belladonnae radix)
Rhizoma podanak (npr. Tormentillae rhizoma)
Radix et rhizoma - korijen i podanak (npr. Primulae radix et rhizoma)
Tuber gomolj (npr.Salep tuber)
Bulbus lukovica (npr. Allii sativi bulbus)
Cortex kora (npr. Frangulae cortex)
Lignum drvo (npr. Guaiaci lignum)
Flos, - cvijet (npr. Chamomillae flos)
Folium - list (Salviae folium)
Fructus plod (Foeniculi fructus)
Semen- sjemenka (npr. Lini semen)
Herba - zelen, nadzemni dio biljke (npr. Equiseti herba)
Summitas - vrni cvatui dio biljke (npr.Absinthii summitas)
Gemma pupoljci (npr. Populi gemma)
U praktinom smislu droge dolaze najee u usitnjenom obliku, ali mogu dolaziti i cjelovite
ili potpuno samljeve. Cjelovite droge oznaavaju se izrazom totum ili in toto, sasjeene droge
na odreeni stupanj usitnjenosti oznaavaju se kao concisum, a potpuno usitnjene droge su
stupnja pulveratum ili in pulvere. Stupanj usitnjenosti propisan je u farmakopejama za
odreeni biljni organ. Usitnjenost droga vana je prvenstveno zbog lake i potpunije
ekstrakcije s ekstraktivnim sredstvima. U ajnim mjeavinama su droge poglavito concisum
(npr. Menthae piperitae folium, Uvae ursi folium, Sennae folium, Frangulae cortex, Althaeae
radix, Calami rhizoma, Glycyrrhizae radix, itd.) i rjee in toto (npr. Chamomillae flos, Anisi
fructus, Coriandri fructus, Lini semen itd.).

Droge moraju biti ispravne i zadovoljavajue kakvoe da bi mogle nai uporabu u ljekarnama, galenskim
laboratorijima, farmaceutskoj industriji. Stoga farmakopeje propisuju ispitivanje droga, to je obuhvaeno u
pojedinim monografijama droga ili je propisano u Opem dijelu pojedinih farmakopeja.
Ispitivanje droga
1. Makroskopsko: identitet droga na osnovu morfolokih karakteristika.
Obavlja se prostim okom ili lupom.
2. Mikroskopsko: obavlja se pod mikroskopom na osnovu mikroskopskih
karakteristika. Obavlja se na pulveriziranim drogama
ispitivanje identiteta
mikrokemijske reakcije (histokemija)
ispitivanje istoe
3. Kemijsko- ispitivanje droge
kvalitativno ()
kvantitativno (odreivanje koliine djel.supstancijakromatografske metode, ima li djelatnih supstancija)
4. Fizikalno kemijska ispitivanja
ispitivanje droga (odre|ivanje relativnog viskoziteta kod droga sa sluzima)
ispitivanje supstancija (polarimetrijski udio atropina i hiosciamina)
5. Bioloka ispitivanja
odre|ivanje terapijske vrijednosti droge
ispitivanje na ivotinjama (kardiotonini heterozidi na golubovima)
6. Mikrobioloko
7. Farmakoloko
8. Kliniko
ispitivanje na pacijentima
uvanje droga
uvanje droga jako je bitno pri ubiranju, transportu i skladitenju droga.
Droge se uvaju u tvrdim kartonskim kutijama ili drvenim sanducima, ponekad i u hermetiki zatvorenoj
posudi. Higroskopne droge uvaju se iznad vapna ili silikagela.
Droge posebno treba uvati od:
vlage (promjena izgleda droge, enzimatska razgradnja, razvoj
mikroorganizama i plijesni, vlaga kao patvorina).
suneve svjetlosti,
kisika iz zraka (npr. eterina ulja moraju biti iskljuivo u malim punim
boicama)
visoke temperature
mikroorganizama (uz pomo zraenja Co60).

U drogama kojima se bavi farmakognozija i koje imaju praktinu uporabu, nazoni su spojevi
poglavito organskog porijekla. Malo je biljnih i ivotinjskih droga s mineralima koji se
primijenjuju u farmaciji. Nekada su kao objekt ispitivanja u okviru farmakognozije bile i,
droge mineralnog porijekla (Terra silicea, Bentonit). Mineralne tvari kao anorganske
kemijske tvari svakako imaju ulogu kao esencijalne djelotvorne tvari i imaju izuzetnu vanost
za ljudski organizam. Veliki je broj mikroelemenata koji se nalaze u razliitim biljnim
vrstama (eljezo, bakar, kalcij, kalij, natrij, magnezij, krom, cink, selen i dr.). Posebnu
vanost imaju droge koje sadravaju jod kao to je smea alga Fucus vesiculosus L.,
porodice Fucaceae. Ova alga tradicionalno se uporabljivala u lijeenju strume i hipertireoze.
Meu drogama s mineralnim tvarima istiu se droge koje sadravaju silicij u obliku silicijeve
kiseline. To su zelen poljske preslice, Equiseti herba, zelen ljekovitog plunjaka,
Pulmonariae herba, zelen opuitne, Polygoni avicularis herba, te podanak puzave pirike,
Graminis rhizoma. Droge sa silicijevom kiselinom uporabljuju se kao diuretici. Tradicionalna

uporaba ovih droga bila je za lijeenje tuberkuloze. Sve ostale droge kojima se danas bavi
farmakognozija odnose se na droge koje sadravaju organske spojeve kao ljekovite tvari. U
ovoj sistematici droga obraene su droge prema kemijskoj sistematici, to znai droge su
svrstavane prema skupinama spojeva koji su nosioci djelotvornosti.

DROGE S MONO- I DI SAHARIDIMA

Caricae fructus
Plod smokve
Ficus carica L., Moraceae
Domovina smokve je Mala Azija, Sirija, obala Crnog mora, a danas se uzgaja u
zemljama Sredozemlja, kod nas posebice u Dalmaciji. Smokva se lako kultivira u ljetnim
sunim uvjetima i uz blage zime. Odlikuje se velikim koastim listovima krpastog oblika.
Drogu sainjava osueni plod smokve, Ficus carica L.
Sastojci:
50% invertnog eera
pektini
organske kiseline (jabuna, limunska, vinska)
vitamini
Primjena: Caricae fructus poboljava peristaltiku crijeva te se uporabljuje kao laksans.
Priprema se kao hladni macerat (1 dio droge : 3 dijela vode) ili dolazi kao sastojak razliitih
pripravaka za otvaranje. Sirupus caricae compositus, sirup izraen prema farmakopejskoj
monografiji, dodaje se razliitim galenskim pripravcima. Prilikom sabiranja plodova smokve
potreban je oprez, jer listovi smokve sadravaju fotosenzibilne spojeve i izazivaju
fotodermatitis.

Manna
Mana
Fraxinus ornus L. var. rotundifolia (Lam.) Ten., Oleaceae
Mana je na zraku osueni sok koji se dobiva nakon zarezivanja drveta i grana
crnog jasena, Fraxinus ornus L. var. rotundifolia (Lam.) Ten. Crni jasen je listopadno drvo ili
grm, rasprostranjen po brdskim, toplim, sunanim podrujima Mediterana, posebice na jugu
Italije (Sicilija i Kalabrija). Kulture jasena najvie su rasprostranjene na Siciliji, koja je
najvei svjetski proizvoa mane. Za dobivanje droge iskoritavaju se stabla stara najmanje

8 godina. Zarezivanje stabla obavlja se svakodnevno tokom ljetnog sunog perioda u trajanju
2-3 mjeseca.. Zarezuje se kora do blizine kambija s jedne strane stabla i isto se ponavlja
sljedee godine s druge strane stabla. Iz ozljeda curi ukastosmei sok, koji se na zraku
osui (Manna cannellata). Droga je svijetloukasta, sjajna, kristalina, tvrda. Miris mane
podjea na miris meda, a okusa je slatkasta (od manitola). Mana se lako otapa u toploj vodi.

Sastojci:
70-90% eernog alkohola
manitola
tetrasaharid stahioza (15-20%)
oksimetilkumarinski glikozid
fraksin (vodene i alkoholne otopine
mane fluoresciraju zelenoplavo)

CH3 O

RO

OR
F RAXET I N R= H
F RAXI N R= GL UKOZ A

Djelovanje: Manitol se u gastrointestinalnom traktu ne resorbira, dospijeva u kolon

nepromijenjen i tamo se najveim dijelom cijepa u kratkolanane kiseline (npr. octena,
mljena, maslaana). Ove kiseline veu osmotiki vodu, poveavaju sadraj crijeva i
stimuliraju crijevnu peristaltiku.
Primjena i doziranje: Mana se uporabljuje kao laksans. Djelovanje mane ovisi o kakvoi
droge, odnosno o koliini manitola, stoga farmakopeje propisuju odreivanje manitola u
drogi. Mana je posebno pogodna za uporabu u djeijoj praksi, jer je slatkog okusa i ne
podrauje eludac. Srednja pojedinana doza za odrasle je 30 g, za djecu od 5 do 15 g.
Najee se uporabljuje u obliku sirupa: Sirupus mannae - za djecu i Sirupus mannae cum
rheo (zajedno sa korjenom rabarbare) - za odrasle.

Ceratoniae fructus
Plod rogaa
Ceratonia siliqua L., Fabaceae
Ceratonia siliqua var. silvestris - divlji
Ceratonia siliqua var. edulis - kultivirani
Prirodno je roga rasprostranjen u svim zemljama Sredozemlja, kod nas u Primorju i
Dalmaciji. Roga je stablo koje se lako uzgaja. Svjetski izvoznici kultiviranog rogaa su
Australija i Kalifornija.
Droga su osueni plodovi rogaa, Ceratonia siliqua L., tamno smee boje, slatkastog okusa.
Plodovi su mahune s izrazito mesnatim mezokarpom, duljine 12-13 cm, irine 2-3 cm. Plod
sadrava mnogobrojne sjajne, tvrde sjemenke. Za sazrijevanje ploda potrebno je gotovo
godinu dana.
Sastojci:

20-30% saharoze
13% invertnog eera
4% proteina
2-3% pektina
3% sluzi
trjeslovine, krob
izomaslana kiselina (daje drogi karakteristian okus i miris)

Djelovanje: Ploda rogaa sadrava trjeslovine koje posjeduju adstringentno djelovanje.

Adstringentno djelovanje je reakcija trjeslovina s proteinima, odnosno taloenje proteina i
stvaranje zatitnog sloja na sluznici. Sluzi oblau sluznicu i na taj nain smanjuju podraaj u
crijevima. Pektini potpomau regulaciji nastalih probavnih tegoba.
Primjena: Plod rogaa uporabljuje se kao antidijaroik, posebice u djeijoj praksi (rogaevo
brano-Ceratoniae farina). Nadalje se uporabljuje kod dispeptikih potekoa,
gastroenteritisa, crijevnih katara. Sastojak je takoer razliitih dijetetskih pripravaka.

DROGE S POLISAHARIDIMA
DROGE S INULINOM
Taraxaci radix
Korijen maslaka
Taraxacum officinale Weber, Cichoriaceae
Maslaak je zeljasta biljka travnjaka od nizinskog do visokoplaninskog podruja. Listovi
maslaka su perasto urezani, smjeteni prizemn u obliku rozete. Iz rozete razvija se cvjetna
stabljika, koja je uplja I na vrhu nosi glaviasti cvat izrazito ute boje. Sjeme maslaka
odlikuje se lepravim uperkom dlaica (papus, kunadra) koji omoguuju razmnoavanje
pomou vjetra. U svim dijelovima biljke nalazi se mljeni sok, koji curi iz ozlijeenih mjesta.
Droga je osueni korijen maslaka, Taraxacum officinale Weber. U nekim farmakopejama
oficinalan je korijen s nadzemnim dijelom, Taraxaci radix cum herba. Nadzemni dio biljke
sakuplja se u proljee kada je koliina gorkih tvari najvia, dok se korijen sakuplja ujesen ,
kada je koliina inulina najvia (40%).
Sastojci:
gorke tvari seskviterpenski spojevi: tetrahidroridentin B, glukozid taraksakolid,
glukozid taraksinske kiseline, glukozid dihidrotraksinske kiseline
fenolski spojevi: flavonoidi, kavena kiselina, siringin, taraksakozid, kumarini
fitosteroli: taraksasterol
polisaharidi : inulin
mineralne tvari: kalijeve soli

Djelovanje: Gorke tvari potiu sekreciju sline i sekreciju eluanog soka. Preko N.vagus
podrauju se receptori za gorkost pri dnu jezika, to se prenosi preko N.glossopharyngeus sve
do modane kore, to dovodi do pojaanog izluivanja sline i eluanog soka (eluane
kiseline, pepsina). Gorke tvari utiu na pH- vrijednost u elucu (smanjuju ga). Takoer
poboljavaju uinkovitost proteolitikih enzima u probavnom traktu (putem pogodnog pH).
Gorke tvari maslaka stimuliraju i luenje ui (koleretiki uinak).
Inulin je polifruktozid koji utie povoljno na bifido bakterije i kao biljno vlakno djeluje
povoljno na probavu.
Na osnovu poveane koliine kalijevih soli droga Taraxaci radix cum herba djeluje
diuretiki.
Primjena: Droga Taraxaci radix odnosno Taraxaci radix cum herba uporabljuje se kod
smetnji u sekreciji ui, za poticanje apetita, kod dispeptikih potekoa. Maslaak se koristi
za poticanje izluivanja mokrae, odnosno za pospjeenje diureze. U tradicionalnoj medicini
uporabljuje se se u tzv. proljetnoj kuri za ienje organizma (poboljanje probave,
pospjeenje diureze). Dnevna doza droge iznosi 3-4 g. Oprez pri uporabi potreban je kod
postojanja unih kamenaca. U kontaktu sa svjeom biljkom mogue su alergijske reakcije
(seskviterpenski laktoni).

Cichorii radix
Korijen vodopije
Cichorium intybus L., Cichoriaceae
Cichorium intybus L., vodopija, cikorija je vrlo rasprostranjena biljna vrsta koja raste po
panjacima, uz puteve i staze, ograde i ivice na zaputenim i naseljenim mjestima. Raste po
svim kontinentima, a u mnogim zemljama se i uzgaja (Cichorium intybus var. sativum L.) Iz
valjkastog i vretenastog korijena izbija duga stabljika, 30-150 cm visoka, koja je samo u
gornjem dijelu jae razgranjena, vrsta i uglata, uzduno izbrazdana. Donji listovi su
duguljasti, po rubu duboko urezani, a gornji manji, suliasti, nazubljeni, naizmjenino
poredani, sjedei. Zvjezdasti, svijetloplavi (rjee ruiasti ili bijeli) cvjetovi razvijaju se na
kratkim stapkama po itavoj biljci. Vodopija cvijeta od lipnja do rujna. U cijeloj biljci nalazi
se gorki mlijeni sok, koji odbija insekte. Biljka se uzgaja od davnina zbog hranjivog
korijena. Korijen se sabire u kasnu jesen kada je koliina inulina najvia.
Sastojci:
inulin (15-40%, u kulturi do 70%) - polifruktozid, sastoji se iz jedinica fruktoze
(-D-fruktofuranoza); monomeri fruktoze povezani -1,2- vezom, terminalno
vezana glukoza u -konfiguraciji. Topiv u vruoj vodi.
gorki glikozid intubin
laktupikrin, 8-dezoksilaktupikrin ( u mljenom soku)
fenolkarboksilne kiseline: cikorijina kiselina (dikaveoilvinska kiselina),
monokaveoilvinska kiselina
Djelovanje: Inulin djeluje kao prebiotik i kao takav stimulira rast poeljnih bakterija u
crijevnoj mikroflori. Prebiotici stabiliziraju crijevnu sluznicu, normaliziraju permeabilnost
crijeva i sprijeavaju rast patogenih mikroorganizama. U organizmu samo se manji dio

inulina enzimatski razgradi i resorbira, vei dio dolazi u debelo crijevo nerazgraen. Unos
inulina kao neprobavljivog sastojka povoljno djeluje na konstipaciju. Inulin kao dijetalno
vlakno utjee na apsorpciju nutrijenata, naroito ugljikohidrata. Dovodi do smanjenja
glukoneogeneze i povoljnog utjecaja na eernu bolest.
Primjena: Potie luenje ui, djeluje kao blagi koleretik (gorke tvari), te se uporabljuje kod
dispeptikih potekoa. Kao probiotik u dijetetskim namirnicama ili kao isti inulin. Kao
dijetalno vlakno za poboljanje probave, kod eerne bolesti za smanjenje resorpcije
ugljikohidrata.

Cetrariae lichen
Lichen islandicus
Islandski liaj
Cetraria islandica (L.) Acharius,
Cetraria tenuifolia (Retz.)Howe, Parmeliaceae (Lichenes)
Islanski liaj rasprostranjen je preteno u sjevernoj henisferi (Europa, Sjeverna i Srednja
Amerika, sjeverna i srednja Azija, Oceanija). U hladnim sjevernim podrujima islanski liaj
dolazi u nizinama, na tlu meu mahovinom. U umjerenom pojasu raste iskljuivo u
planinskom podruju, posebice na vjetrovitim, izloenim mjestima, vrlo esto meu
stijenama. Zbog posebnog oblika I uspravnog rasta ubraja se meu grmaste liajeve.Pojedini
ogranci steljke su ljebasti ili savinuti u cijev, glatke povrine, na rubu trepaviasti od
piknidija I nazubljeni. Talus je nepravilno dihotomski razgranat u renjeve. U svjeem stanju
izrazito je ilav. Strana talusa okrenuta prema svjetlosti je smee ilil maslinaste boje, dok je
druga strana sivobijela ili blijedozelena s udubljenjim bjelkastim otvorima za disanje..
Suenjem izloeni dio steljke mijenja boju u sjajno smeu, zelenosivu ili crvenosmeu.
Drogu Lichen islandicus sainjava osueni talus islandskog liaja, veliine oko 10 cm. S
jedne strane droga je karakteristine tamnije boje, s druge strane bijele do sivkastobijele boje.
Suhi talus krt je i lako lomljiv. U doticaju s vodom omeka, postaje sluzav i blago ljepljiv.
Okusa je sluzava, bljutava, gorka (od liajnih kiselina).
Sastojci:
vie od 50% u vodi topljih polisaharida: lihenin i izolihenin
Lihenin linearni glukopiranozni polimer vezan 1,3 i 1,4 vezama;
stupanj polimerizacije 60-200. Topljiv u vruoj vodi, hlaenjem daje galertu.
Izolihenin - linearni - glukan sa stupnjem polimerizacije 42-44; jedinice glukoze
vezane su -1,3- i -1,4-vezom. Topljiv u hladnoj vodi, s otopinom joda
daje plavo obojenje.
depsidoni (2-3%): cetrarna kiselina i fumarprotocetrarna kiselina ( pri duljem
uskladitenju raspada se na fumarnu i protocetrarnu kiselinu)
protolihestearinska kiselina (suenjem prelazi u lihestearinsku kiselinu)
usninska kiselina
kinoni, karotenoidi, derivati naftazarina

Djelovanje i primjena: Islandski liaj primijenjuje se najee u obliku dekokta kao amarum
mucilaginosum ( gorke tvari + lihenin i izolihenin) za oblaganje nadraene sluznice gornjih
dinih puteva, za spreavanje kalja. Vrlo esti oblik s istom namjenom je Lichen islandicus
sirupus. Polisaharidni koloidi lihenin i izolihenin kao zatita upaljene sluznice uporabljuju se
i kod tegoba gastrointestinalnog trakta. Protuupalnoj zatiti sluznice doprinosi iantibiotski
uinak usninske kiseline.
Kao amarum ( gorki tonik) uporabljuje se kod gubitka apetita.
Doziranje: 2-4g droge dnevno; 80-100 mg ekstrakta (0,4-0,8:1).

DROGE SA SLUZIMA
Salep tuber
Gomolj kauna
Droga Salep tuber su gomolji razliitih vrsta kauna. Najee: Orchis morio L., Orchis
militaris L, Orchis piramidalis Rich., Platanthera bifolia (L.) Rich., Gymnadenia conopsea
(L.)R.Br., Gymnadenia odoratissima L., Orchidaceae.
Kauni su viegodinje zeljaste biljke sa jednostavnom stabljikom i s veim brojem sonih
raznolikih listova. Cvjetovi su brojni, raznobojni, izrazito lijepi, smjeteni u uspravnom
zbijenom klasu. Sve biljne vrste razvijaju razliita gomoljasta odebljanja, koja slue biljci
kao spremita hranjivih tvari. U vrijeme cvjetanja biljke kauni imaju po dva gomolja. Jedan
je tamnosivosmei, smeurani, iz kojeg je izrasla stabljika, i uz njega mladi, zaobljeni, svjei,
pun hranjivih tvari s pupoljkom. Ujesen uvene cijela biljka, a u proljee izbija iz mladog
gomolja nova stabljika.
Kauni su poglavito biljke subtropskih i tropskih podruja, ima ih i u umjerenom pojasu
sjeverne hemisfere, zahtijevaju izrazito vlano tlo. Rastu preteno u Maloj Aziji, ima ih od
june do srednje Europe.
Kao droga sabiru se svjei, tvrdi gomolji u vrijeme cvatnje, jer su tada gomolji najkrupniji.
Nakon pranja gomolja hladnom vodom, obrauju se vruom vodom u cilju inaktiviranja
enzima, smanjenja gorine i neugodnog mirisa gomolja. Sue se u struji zraka ili na suncu i
postaju roasti, blago prozirni, tamnoukaste boje. Potreban je oprez zbog zamjene s
gomoljem mrazovca, Colchicum autumnale L.
Sastojci:
- do 50% sluzi (glukomanani, salepovi glukani); sluz se sastoji iz manana koji
hidrolizom daje D-manozu, lako je topiva u vodi.
Djelovanje i primjena: Kao antidijaroik u djeijoj praksi. S drogom se izrauje mucilago
(1g na 100 ml vode), koji oblae sluznicu crijeva i time smanjeje podraaj i upalu.
U krajevima s istonjakom tradicijom spravlja se zimi vrui napitak se medom salep.

Verbasci flos
Divizmin cvijet

Verbascum phlomoides L., V. densiflorum Bertol.,

Scrophulariaceae
Obje vrste rasprostranjene su po sunanim, kamenitim, pjeskovitim mjestima, uz potoke i
rijeke po itavoj Europi, sjev. Africi, posebice u Sredozemlju. Biljke su dvogodinje s
velikom prizemnom rozetom sjedeih listova i s uspravnom stabljikom preko 2 m
visine.Povrina listova i stabljike gusto je dlakava. Cvjetovi su veliki, upadljivi, plosnati,
raireni prema van, ute boje. Smjeteni su grozdasto prema vrhu stabljike.
Cvijet divizme sakuplja se po sunanom vremenu, laganom trenjom stabljike, pri emu
opadaju bez ake. Njeni cvjetovi brzo se sue na suncu ili pri temperaturi od 40oC da ne
zaostane vlaga. Ispravno osueni cvjetovi zlatnoute su boje i mirisa na med.
Sastojci:
3% sluzi, hidrolizom daju D-galaktozu, arabinozu, D-glukozu, D-ksilozu, Lramnozu, D-manozu, L-fukozu, uronsku kiselinu.
1,5-4% flavonoida: glikozidi apigenina, luteolina, rutin, hesperidin
saponini (verbaskosaponin, hidroksiverbaskosaponin )
- iridoidni glikozidi: katalpol, aukubin (lako se hidrolizira do monoterpenaa koji
uzrokuje tamnjenje droge)
Djelovanje i primjena: Na osnovu sadraja sluzi droga je blagi mucilaginozum. Saponini
djeluju ekspektorirajue i baktericidno, te se uporabljuje kod katara dinih puteva, za
iskaljavanje.

Althaeae radix
Korijen bijelog sljeza
Althaea officinalis L., Malvaceae
Bijeli sljez, Althaea officinalis L, je trajna zelen visoka preko 1m, koja je na itavoj povrini
prekrivena trihomima. Zbog obilja trihoma veliki, naborani listovi su mekani, sivkastozeleni.
Cvjetovi su veliki, bijeli ili svijetlo ruiasti, smjeteni u pazucima listova. Bijeli sljez raste
na vlanim mjestima diljem srednje i june Europe, te zapadne Azije, a najvie je
rasprostranjen u kulturi za dobivanje droge visoke kvalitete. Uzgaja se i u vrtovima kao
ukrasna biljka.
Korijen se sakuplja u kasnu jesen od jedno ili dvogodinjih biljaka. Starije biljke sadravaju
tvri korijen, jer sadravaju vie vlakana, a manje sluzi. Korijen se prije suenja guli
(mundira), brzo sui pri 35oC da bi se sauvala lijepa bijela boja korijena. Neispravnim
suenjem zbog sadraja sluzi korijen lako potamni. Nakon suenja korijen bijelog sljeza
usitnjava se u propisane kvadratine komadie. Mundiranje korijena provodi se da ne bi
dolo do zamjene s Belladonnae radix.
Sastojci: - preko 10% sluzi sastavljene iz razliitih polisaharidnih frakcija topivih u hladnoj
vodi s osnovnim lancem u kojem su alternativno vezane 1,4 vezom galakturonska kiselina I
1,2 vezom ramnoza (ramnogalakturonski niz). Takoer je prisutna frakcija neutralnog
arabinogalaktana I neutralni glukani.

Djelovanje i primjena: Mucilago pripremljen sa sluzi korijena bijelog sljeza ima lokalno
djelovanje na upaljenu sluznicu u podruju usne upljine i drijela. U pokusima na
ivotinjama dokazan je protuupalni uinak sluznih polisaharida bijelog sljeza i takoer
imunostimulirajue djelovanje. Mucilago oblae sluznicu i smanjuje podraaj. Stoga se
korijen bijelog sljeza uporabljuje kod suhog kalja, za ublaavanje nadraaja na kaalj i kod
upale drijela. Dnevna doza je 6g korijena bijelog sljeza. Hladni macerat priprema se s
hladnom prokuhanom vodom u omjeru 1:10. Vrlo esto u uporabi je sirup bijelog sljeza
(Althaeae sirupus) s pojedinanom dozom od 10g.
U vanjskoj primjeni moe se uporabljivati kao kataplazma kod lakih upala koe.
Bijeli sljez je rijetka biljna vrsta koja daje tri droge. Osim korijen a, Althaeae radix, u uporabi
je list bijelog sljeza, Althaeae folium i cvijet, Althaeae flos. Listovi bijelog sljeza su srcoliki,
mekani od mnogobrojnih trihoma, sivkastozelene boje. Listovi sadravaju 5-9% sluzi. Drogu
Althaeae folium sainjavaju listovi sabrani prije i na poetku cvatnje, propisno osueni.
Althaeae flos su osueni cvjetovi bijelog sljeza sabirani u vrijeme cvatnje. List i cvijet bijelog
sljeza sastojci su ajeva za smirivanje kalja (Species althaeae, Species pectorales).

Malvae flos
Cvijet crnog sljeza
Malva sylvestris L., Malvaceae
Crni sljez je najrasprostranjenija biljka porodice Malvaceae. Raste po itavoj Europi, Aziji,
Junoj Americi i junoj Africi. Nalazi se najee na ruderalnom tlu, u blizini naselja, na
poljima, livadama. To je trajna zelen s razvijenim podzemnim i nadzemnim dijelovima.
Tamnozeleni listovi na dugim su peteljkama, zaobljeni ili bubreasti, na rubu dlanasto
razdijeljeni. itava je biljka manje ili vie dlakava. U pazucima listova smjeteni su cvjetovi
u upercima od 2-6. Cvijet ima dlakavu petopernu aicu. Izvan ocvijea nalazi se jo i
vanjska aka. Krunica je 3-4 puta dulja od ake I ine ju pet slobodnih latica
plavoljubiaste do ruiaste boje.
Malvae flos su osueni cvjetovi crnog sljeza, Malva sylvestris L., sakupljeni u vrijeme
cvatnje. Na osuenim cvjetiima uoava se dvostruka aka I 5 latica dugih 20-25 mm
uglavnom plavoljubiaste boje, tokom suenja skupljeni, naborani. Cvijet je bez mirisa,
sluzava okusa.
Sastojci:
5-10% sluzi, neutralnih i kiselih polisaharida, sa eernim komponentama galaktoza,
glukuronska kiselina, galakturonska kiselina i ramnoza. Sluz je smjetena u sluznim
idioblastima.
flavonoidi
antocijani, poglavito malvin, 6,,-malonilmalvin i delfinidin
leukoantocijanidini
trjeslovine
Djelovanje i uporaba: Sastojak je ajnih mjeavina koji se uporabljuju za ublaavanje
simptoma prehlade, kod katara, upalnih procesa grla, za smirivanje kalja. Smirujue
djelovanje na kaalj dokazano je ispitivanjima na ivotinjama (make). Obzirom na sadraj
sluzi i trjeslovina, droga djeluje kao mucilaginosum i adstringentno, te se uporabljuje kod
gastroenteritisa.

Na osnovi nazonosti antocijana, cvijet crnog sljeza slui kao prirodno bojilo u prehrambenoj
industriji.
Osim Malvae flos, u uporabi je droga Malvae folium, list crnog sljeza, koji takoer sadrava
sluzi sline sluzima cvijeta. Osim sluzi list sadrava trjeslovine. Uporaba je slina uporabi
cvijeta crnog sljeza.

Farfarae folium
Podbjelov list
Tussilago farfara L., Asteraceae
Podbjel, Tussilago farfara L., je trajna zelen veliine 15-30 cm. Kod podbjela najprije se u
proljee razvijaju cvjetne glavice i to pojedinano na vrhu razgranjene stabljike. Svi cvjetovi
su izrazito ute boje. Listovi se razvijaju tek kada biljka procvjeta. Listovi su veliki, krpasti,
debeli, nazubljene plojke. Donja strana listova obiluje trihomima, te je svijetlije boje
(podbjel). Podbjel raste na vlanim mjestima po itavoj Europi, sjevernoj Aziji, Africi i
Americi. Potreban je oprez pri sakupljanju podbjela, naroito u vrijeme kada nema cvjetova,
jer ga se moe zamijeniti s repuhom, Petasites officinalis Moench., koji sadrava veu
koliinu alkaloida, a raste na istim stanitima.
Listovi se sakupljaju kada su potpuno razvijeni, poetkom ljeta. Osueni listovi s gornje
strane su zeleni, s donje strane bjelkasti. Gorka i sluzava okusa.
Sastojci:
-

sluzi 6-10%, smjetene u epidermalnim stanicama listova, koje hidrolizom daju

glukozu, galktozu, arabinozu, uronsku kiselinu.
trjeslovine 5%
flavonoidi
gorke tvari
inulin
pirolizidinski alkaloidi dokazani su samo u nekim uzorcima podbjela u koliini
0,01%; njihova nazonost je varijabilna i diskutabilna. German Standard License
iz 1997. propisuje da sadraj alkaloida ne smije biti vei od 1 mg/kg.

Kao droga uporabljuju se i cvjetovi, Farfarae flos. Cvjetovi se sakupljaju neposredno prije
cvatnje i paljivo sue da ne potamne. Takoer sadravaju sluzi, u manjoj koliini od listova,
vie flavonoida (rutin, hiperozid), eterino ulje, karotenoide, fitosterole faradiol i arnidiol. U
cvjetovima nisu nazoni pirolizidinski alkaloidi.
Djelovanje primjena: Droga se uporabljuje za smirivanje nadraene sluznice kod katara
drijela i za ublaavanje suhog kalja. Kao antitusik droga se uporabljuje od davnina, na to
upuuje i ime: tussis=kaalj, ago (-ere) =suzbiti. Najee se priprema infuz podbjela, koji se
uporabljuje kod svih upala usne upljine i drijela. U vrstama podbjela u kojima je dokazana
nazonost alkaloida, u jednoj alici infuza nalazi se 1 ppm alkaloida. Smatra se da ova
koliina u periodu uzimanja ne moe imati nikakav tetan utjecaj. Takoer dokazani
pirolizidinski alkaloidi u podbjelu su tusilagin i isotusilagin, koji su zasiene necinske

strukture; a ne kao senkirkin i senecionin, te su stoga netoksini. Zbog kompromisa u

diskusijama uporaba podbjela u monografijama ograniena je na 4-6 tjedana. Iz razliitih
sjemenki podbjela danas se calus- kulturama uspjelo uzgojiti podbjel potpuno bez alkaloida,
koji e u budunosti biti izvor za kultiviranje ove biljke.
Doziranje: 1,5 g / 150 ml vode; 3-4 puta dnevno uz navedeno ogranieno vrijeme uporabe.
Farfarae flos, cvijet podbjela, ima istu primjenu kao Farfarae folium.
Plantaginis folium
List uskolisnog trpuca
Plantago lanceolata L., Plantaginaceae
Plantago lanceolata L., uskolisni trputac, enska bokvica, je zelen visine do50 cm, za razliku
od drugih vrsta ima uske listove koji postepeno prelaze u iroku I kratku peteljku. Na golim
listovima istie se tri do pet ila. Listovi su smjeteni pri dnu stabljike u obliku rozete..
Stabljika je narazgranjena, gola. Pri vrhu se razvija valjkasti cvat (klas) neuglednih cvjetova
smee boje. Plantago lanceolata kao i druge vrste trputaca, P. media, P. major,
rasprostranjene supo itavoj zemlji, kako u nizinskim predjelima, tako I u planinskom
podruju. Rastu po livadama, panjacima, uz naselja, u umama.
Plantaginis folium su osueni listovi uskolisnog trpuca, sabrani u vrijeme cvatnje biljke da ne
bi dolo do zamjene sa slinim listovima. Ispravno sueni listovi ( brzo, pri 40-50oC) su
maslinastozelene boje. Smea boja ukazuje na neeljene kemijske promjene.
Sastojci:
2-6 % sluzi, neutrali i kiseli polisaharidi, koji se sastoje od galakturonske kiseline,
galaktoze, arabinoze, glukuronske kiseline, glukoze, ramnoze I manoze.
2% iridoidnih glikozida: aukubin, katalpol, asperulozid,globularin
trjeslovine
flavonoidi: glikozidi apigenina I luteolina
fenolkarboksilne kiseline: klorogenska, neoklorogenska kiselina.
Djelovanje i primjena: Pripravci uskolisnog trpuca uporabljuju se kod katara gornjih dinih
puteva, upala sluznice grla i drijela (uinak mucilaga i trjeslovina). Osim protuupalnog
uinka uskolisni trputac ima i baktericidni uinak (aukubin). Uporabljuje se u obliku infuza,
tekuih ekstrakata i najee sirupa, Plantaginis sirupus. U vanjskoj promjeni uporabljuje se
za zacijeljivanje rana, za njegu oteene, upaljene koe.
Doziranje: 1,4 g /150 ml kipue vode 3-4 puta dnevno I odgovarajua koliina u
pripravcima.
Plantaginis ovatae semen
Psyllii semen
Sjemenke buhaice
Plantago psyllium L., Plantaginaceae
Plantago psyllium L. je jednogodinja biljka koja raste po travnjacima, livadama, vrtovima.

Pripada vrstam trpuca koji na stabljici ima listove. Listovi su duguljastii u pazucima nose
glaviaste cvatove. Plod je tobolac s puno sjemenki. Sjemenke su vrlo sitne (lat. psylla=buha;
otuda potiu narodni nazivi za biljku), tamnocrvenosmee, sluzava okusa.
Za dobivanje droge Psyllii semen farmakopeje propisuju uz Plantago psyllium L i Plantago
indica L., indijski trputac. Domovina obiju biljaka je Indija I Mala Azija, u Europi rastu u
junijim krajevima.
Sastojci:
- sluzi 10-12%, polisaharidna smjesa neutralnih i kiselih struktura, koje u hladnoj
vodi daju koloidne otopine.; hidrolizom polisaharida dobiva se ksiloza, arabinoza, ramnoza,
galaktoza i galakturonska kiselina. Glavna polisaharidna frakcija je razgranati arabinoksilan s
ramnozom i galakturonskom kiselinom u postranim lancima.
Djelovanje i primjena: Hidrokoloidni polisaharidi sjemenki buhaice i indijskog trpuca su
smjeteni u epidermalnim stanicama sjemene lupine. Stoga sjemenke brzo bubre i imaju
visoki kapacitet vezivanja vode. Peroralnim uzimanjem neprobavljene sjemenke dospijevaju
duboko u crijeva gdje poveavaju volumen 10 do 15 puta. Na taj nain poveava se pritisak u
crijevima i pojaava se refleks za pranjenjem crijeva u stijenkama crijeva pritiskom na
Plexus myentericus. Konano dolazi do pranjenja crijeva putem kontrakcija krune
muskulature. Na ovaj nain poboljava se reguliranje stolice kod opstipacija.
Psyllii semen djeluje i na reguliranje crijevne peristaltike kod dijareja. Budui da sjemenke
imaju veliku sposobnost vezivanja vode, veu suvinu vodu u crijevima i zgunjavaju
crijevni sadraj. Kod upalnih procesa u crijevima veu sluzni polisaharidi bakterijske toksine
i tako tite sluznicu crijeva od daljnjih oteenja.
Nadalje je utvreno da Plantago psylliipolisaharidi djeluju na smanjenje lipida u krvi.
Doziranje: U sluajevima konstipacije: 7-25 g dnevno.
Za zaustavljanje proljeva: 10-30 g dnevno.
Za smanjivanje masnoa u krvi: 10 g dnevno.

Lini semen
Laneno sjeme
Linum usitatissimum L. var. macrospermum, Linaceae
Lan pripada najstarijim biljnim kulturama. To je jedno- ili viegodinja biljka, koja je samo u
gornjem dijelu razgranjena. Listovi su uski, duguljasti, cjelovitog ruba, smjeteni po stabljici.
Dvospolni pravilno graeni cvjetovi plavkaste su boje, smjeteni u rahlim paticima. U
okruglastim tobolcima nastaju sjajno smee sjemenke.
Domovina lana je Mezopotamija i Egipat, a danas se uzgaja u gotovo cijelom svijetu.
Kultivira se nepucava forma lana koja dolazi u dva oblika:
1. microspermum (malene sjemenke s puno likovnica i malo odrvenjelih vlakana za
dobivanje vlakana)
2. macrospermum (velike sjemenke, likovnice s puno sklerenhimskih stanica za dobivanje
ulja, za farmaceutsku uporabu).
Sastojci:
5-10% sluzi lokalizirane u epidermalnim stanicama sjemene lupine; sastoje se od
jedne neutralne i dvije kisele polisaharidne frakcije. Neutralna hidrlizom daje ksilozu,

arabinozu, glukozu, galaktozu, obje kisele frakcije (I i II) hidrolizom daje ramnozu, galaktozu
I galakturonsku kiselinu, dodatno frakcija II I fukozu.
40% masno ulje (trigliceridi linolne, linolenske i oleinske kiseline)
25% proteini
cijanogenetski glikozidi: linustatin, neolinustatin, linamarin i lotaustralin
fitosteroli: sitosterol, stigmasterol, kampesterol
Djelovanje i primjena: Laneno sjeme uporabljuje se kao laksans. Uzimanjem nesamljevenih
sjemenki s obilno tekuine dolazi do poveanja sadraja crijeva i posljedino do poveanja
motiliteta crijeva, jer poveani volumen (4-8x) pritiskom na crijeva vri podraaj. Tako se
laneno sjeme uporabljuje za reguliranje stolice kod lakih do kroninih opstipacija.
Djelovanje nastupa nakon 18-24 sata. Sluzi dodatno poveavaju glatkou sadraja crijeva.
Uporabom grubo samljevenih sjemenki dodatno ulje poveava reoloki uinak polisaharida.
Lanene sjemenke uporabljuju se i kod Colon irritabile, divertikulitisa, a pripravci s lanenom
sluzi kod gastritisa i enteritisa. Dneva doza je do 50 g s obilno tekuine. Takoer je
ustanovljeno da vietjedno uzimanje lanenog sjemena dovodi do sniavanja ukupnog
kolesterola i LDL-a.
Cijanogenetski glikozidi u zrelim sjemenkama lana dolaze u malim koliinama. Uzimanje
pojedinane doze od 100 g i uzimanje u duljem periodu koliinu od 50 g dnevno nije
dokazana intoksikacija kod ljudi. To se tumai injenicom da se cijanid u kiseloj pHvrijednosti eluca vrlo sporo cijepa, jer jae kisela pH-vrijednost eluca nije pogodna za
cijanogenetske enzime kao to su npr. linamaraza i hidroksinitrilaza. Stvaranje cijanida je
stoga usporeno. U kiselim uvjetima eluca osloboena cijanovodina kiselina u prisustvu
klorovodine kiseline se razgrauje u mravlju kiselinu i amonijev klorid.
U vanjskoj primjeni laneno sjeme uporabljuje se kao kataplazma.

Hibisci flos
Hibiskusov cvijet
Hibiscus sabdariffa L. var. ruber, Malvaceae
Hibiskus je zeljasta biljka visine do 1,5 m Ocvijee je dvostruko i peterolano. aica je
duga 2-3,5 cm, do sredine srasla, a u gornjem dijelu petodjelno zailjena. Vanjska aica se
sastoji od 8-12 uskih listia. Obje aice su tamnocrvene, mesnate, vrlo dekorativne. Hibiskus
je biljka tropskih krajeva. Lako se uzgaja, zbog velike potronje kultivira se u vie zemalja:
Egipat, Sudan, Cejlon, Meksiko, Kina, te u gotovo cijelom podruju tropske Azije.
Hibisci flos (Karkade, Roselle) su osueni cvjetovi hibiskusa, lako lomljivi, crvene do
tamnoljubiaste boje. Pri bazi s unutranje strane su svijetliji. Svojstvena su mirisa,
kiselkastog okusa.
Sastojci:
- sluzi 15%: 50% soli uronskih kiselina, ramnoza, arabinoza, ksiloza, manoza,
glukoza.
- vone kiseline: limunska, jabuna, vinska i (+)-lakton alohidroksilimunske
kiseline (hibiskusova kiselina)
- antocijani (crvena boja infuza): delfinidin, delfidin-3-sambubiozid, delfinidin-3glukozid, cijanidin-3-sambubiozid.
- flavoni: gosipetin-3-glukozid

Djelovanje i primjena: Zbog sadraja vonih kiselina infuz djeluje osvjeavajue. Zbog
kiselina koje se teko resorbiraju i nazonosti sluzi, u veim dozama djeluje kao laksans.
Takoer djeluje diuretiki. U tradicionalnoj medicini uporabljuje se protiv crijevnih
nametnika.
Zbog visokog sadraja sluzi u vanjskoj primjeni djeluje antiflogistiki i antiedematozno.

POLISAHARIDI MORSKIH ALGA

Agar agar
Agar
Drogu predstavlja osuena galerta crvenih algi rodova: Gelidium, Glacilaria i Euchema.
Dolazi kao 25-50 cm dugi bezbojni do ukasti osueni gelerasti komadi ili blijedo uti
praak. Dobivaju se iskuhavanjem na suncu osuenih algi s vodom uz dodatak kiselina, a
zatim zamrzavanjem algi te ponovnim suenjem. Najvanija vrsta je Gelidium amansii,
Rodophiceae, klasa Floridae.
Sastojci:

agaroza--D-glukopiranoza
3,6-anhidro--L-galaktopiranoza
agaropektin-D-galaktoza
galakturonska kiselina

Djelovanje i primjena: Laksans (jer bubri), za supozitorije, masti, vaginalete, emulzije u

mikrobiologiji, u galenskoj farmaciji.

GUME
Gume su heteropolisaharidi, koji iz bilja izlaze nakon mehanike ozljede i na zraku se
skruuju. Kemijski su sline sluzima, a razlikuju se samo po nainu nastanka; Sluzi su
normalni produkt tvarne izmjene i dolaze kao rezervni polisaharidi, dok su gume patoloki
produkt. Osim ugljikohidrata, mogu sadravati i terpene, te gummirezine (npr. mirrha).

Gummi arabicum
Arapska guma

Arapska guma dobiva se zarezivanjem stabala i grana razliitih vrsta roda Acacia. Proces
dobivanja gume obavlja se za sunog perioda, guma koja je istekla van sakuplja se tek nakon
20-30 dana. Gummi arabicum desenzymatum - arapska guma bez enzima.
Sastojci: Najvaniji je heteropolisaharid arabin (kalcij, magnezij, kalijeve soli
arabinske kiseline). Ti heteropolisaharidi hidrolizom daju: L-arabinozu,
L-ramnozu, D-glukozu i d-glukuronsku kiselinu.
Djelovanje i primjena: Mucilaginosum
Emulgator
Za mikrokapsuliranje
Tragacantha
Tragakant
Dobiva se ili prirodno, ili ozlje|ivanjem stabala iz Astragalus vrsta. U biljci se u srikinim
zrakama spontano nakuplja sluz koja u kontaktu s vodom bubri, stvara pritisak tako da i pri
najmanjoj ozljedi sluzava tekuina izlazi van i na zraku se skruuje. Dobiva se u kinom
periodu.
Sastojci:
tragakantin (polisaharid topljiv u vodi)
basorina (netopljivi polisaharid koji bubri, moe poveati volumen do
40%)
Djelovanje i primjena: Laksans
Mucilaginosum (za poveanje glatkoe katetera i kirurkih
instrumenata)
Vehiculum (sredstvo za povezivanje - zubarske proteze)
MASTI, MASNA ULJA
Amygdalae oleum
Bademovo ulje
Prunus dulcis (Miller) D.Webb var. dulcis
Prunus dulcis (Miller) D.Webb var. amara
Rosaceae
Bademovo ulje dobiva se hladnim tijetenjem zrelih sjemenki slatkog ili gorkog badema.
Sastojci:
40-50% ulja od smjese glicerola, oleinske, linolne, palmitinske i
miristinske kiseline
amigdalin (var. dulcis - 0.1%, var. amara - 3-5%)
Djelovanje i primjena: Za izradu galenskih pripravaka (emulzije, linimenta), u kozmetici i
za uljne injekcije; Emulsio olei amygdalae, Oleum ad injectione.

Lini oleum
Laneno ulje
Linum usitatissimum L. var. macrospermum
Linaceae
Laneno ulje dobiva se hladnim tijetenjem zrelih sjemenki lana, Linum usitatissimum L. var.
macrospermum. Laneno ulje spada u suiva masna ulja.
Sastojci:
38-40% ulja od smjese glicerida linolne, linolenske, palmitinske,
stearinske i oleinske kiseline
Djelovanje i primjena: Laksans
Linimentum Calcis kod opeklina
Ricini oleum
Ricinusovo ulje
Ricinus communis L.
Euphorbiaceae
Ricinusovo ulje dobivae hladnim preanjem sjemenki ricinusa, Ricinus communis.
Sastojci:
45-58% ulja - gliceridi ricinolne kiseline
80% proteini, ricini, ricinin (alkaloid), lipaza
ricini (otrovni albumini sa svojstvom koagulacije krvi; letalna doza za djecu je
6 sjemenki, a 20 za odraslu osobu). Da se uklone tragovi ricina, oleum
ricini se zagrijava.
Djelovanje i primjena: Laksans (djelovanje - ricinolna kiselina, koja se putem
lipaza oslobaa u tankom crijevu).
Cacao oleum
Kakaovo ulje
Theobroma cacao L.
Sterculiaceae
Kakaovo ulje ( sin. Butyrum cacao - kakaovo maslo) dobiva se
Theobroma cacao toplim tijenjenjem.
Sastojci: 60-70 % gliceridi, oktopalmitostearini
Djelovanje i primjena: U raznim galenskim pripravcima (suppositorije).
Olivae oleum
Maslinovo ulje
Olea europaea L.

iz kakaovca,

Oleaceae
Ulje masline dobiva se hladnim tijetenjem ploda masline, Olea europaea L.
Sastojci: 20-40% ulja - gliceridi oleinske, palmitinske, linolne kiseline.
Ulje je izrazito zelenkaste boje, mirisa i okusa na maslinu.
Na 10oC se zamuuje, a na 0oC se skruuje.
Djelovanje i primjena: Kao kolagog, pri bolestima jetre i unog mjehura.
Oleum olivae neutralisatum - za injekcijske uljne otopine.
Jecoris oleum (Jecoris aselli oleum)
Riblje ulje
Riblje ulje dobiva se iz jetre razliitih vrsta bakalara Gadus vrsta:
Gadus morrhua
L.,
G. callaris L., G. virens L. Gadidae.
Sastojci:
85% gliceridi nezasienih masnih kiselina
15% gliceridi zasienih masnih kiselina
vitamini A,D
Djelovanje i primjena: Kao izvor vitamina A i D za prevenciju hipovitaminoze s
ovimvitaminima.Nedostatak vitamina A izaziva nono sljepilo, oteenje ronice,
oteenje epitela, a nedostatak vitamina D osteoporozu i rahitis.
Adeps suillus
Svinjska mast
Svinjska mast dobivena taljenjem nesoljenog sala zdravih svinja: Sus scrofa L.var.
domestica Gray, Suidae.
Sastojci: Trigliceridi linolne, stearinske, palmitinske, miristinske kiseline.
Djelovanje i primjena: Kao masna podloga za ljekovite oblike.
VOSKOVI
Voskovi su ekstrakti biljnog ili ivotinjskog podrijetla. Biljni voskovi dolaze uglavnom kao
zatita na stabljici, listovima i plodovima razliitih biljnih vrsta. Voskovi ivotinjskog
podrijetla mogu biti zatita na koi (Cera lanae), kao graevni element (Cera alba, flava) ili
kao rezervne tvari (Cetaceum).
Cera carnauba
Karnauba vosak
Copernicia cerifera Mart.(C. prunifera (Mill.)H.E.Moore)
Arecaceae
Karnauba vosak - votana prevlaka na listovima palme Copernicia cerifera Mart.
Domovina palmi vrsta roda Copernicia Brazil.
Sastojci: 80% miricil (melisil) cerotati
Djelovanje i primjena: - u kozmetici ( izrada rueva za usne)
- izrada acidorezistentnih tableta
- izrada retard preparata
- izrada razliitih dermatolokih pripravaka

Cera flava (alba)

uti i bijeli pelinji vosak
Pelinji vosak (Cera flava) dobiva se izluivanjem trbunih lijezda pela radilica, Apis
mellifera L., Apidae, koji slui pelama za gradnju saa.
Cera alba je proieni i na suncu izbijeljen pelinji vosak
Sastojci: 70% esteri: miricil palmitat, miricil cerotat.
Djelovanje i primjena: Za izradu krema, masti, kao masa za pilule, te izradu votanog papira
(Charta cerata).
Cetaceum
Cetaceum
Cetaceum je vosak dobiven iz eonih, nosnih i eljusnih upljina kita glavata uljeura
Physeter macrocephalus L., Physeteridae.
Sastojci: 90% cetil palmitat, cetil laurat, cetil miristat, cetil stearat
Djelovanje i primjena: Kao stabilizator za emulzije, dodatak mastima za hlaenje; u
kozmetici za izradu krema.
Cera lanae (Adeps lanae)
Lanolin, vunski vosak (vunska mast)
Lanolin je vunski vosak ivotinjskog podrijetla dobiven od vunskog znoja ovce, Ovis aries
L., Bovidae.
Djelovanje i primjena: Vunski vosak koristi se za izradu emulzija voda u ulju, najrairenija
je podloga za izradu krema i masti,
Monografije: Adeps lanae hydrosus - Lanolinum, Adeps lanae anhydricum.
ETERINA ULJA
To su smjese u pravilu velikog broja kemijski raznovrsnih komonenata, koja imaju odreena
zajednika svojstva: posjeduju intenzivan miris (podrauju osjet njuha), hlape, destiliraju s
vodenim parama. To su smjese ponekad i vie od 100 komponenata u kojima uvijek
prevladava jedna glavna komponenta koja dominira i odreuje svojstva eterinog ulja: miris,
fizikalno-kemijska svojstva, farmakoterapijska svojstva.
Najee kemijske sastavnice eterinih ulja:
acikliki monoterpeni
monocikliki monoterpeni
bicikliki monoterpeni
seskviterpenski spojevi
fenilpropanski spojevi
spojevi sa sumporom i duikom.

ACIKLIKI MONOTERPENI
Rosae aetheroleum
Ruino eterino ulje

Rosa centifolia L.
Rosaceae
Rosae aetheroleum dobiva se iz droge Rosae flos, koju sainjavaju osuene latice rua,
prvenstveno vrste Rosa centifolia L.( ruiaste latice), Rosa gallica L. ( crvene latice) i Rosa
damascena Mill. (blijedo ruiaste latice). Najkvalitetnije eterino ulje dobiva se iz uzgajanih
rua u Bugarskoj, emu su razlozi pedoloke prirode (sastav tla).
Patvorine: Palmarosae aetheroleum (dobiven iz Cimbopogon martinii, Poaceae),
Geranii aetheroleum.
Sastojci:
50-60% geraniol
citronelol
nerol
linalol
feniletilni alkohol
stearopteni - votana prevlaka na laticama; skruuju se na sobnoj temperaturi,
bugarsko ulje ih najmanje sadrava (do 4%).
Kvaliteta eterinog ulja ovisi o postupku dobivanja:
ekstrakcijom - u ulju ostaje velika koliina feniletilnog alkohola
destilacijom u ulju je manje feniletilnog alkohola, jer je feniletilni alkohol topiviji
u vodi, te zaostaje nakon destilacije u vodenom dijelu kao miriljava voda (Aqua rosae).
Djelovanje i primjena: Prirodni korigens okusa i mirisa.
Lavandulae flos, Lavandulae aetheroleum
Lavandin cvijet, lavandino eterino ulje
Lavandula angustifolia Mill.
(L. officinalis Chaix ex Vill., L. vera DC.), Lamiaceae
Droga Lavandulae flos su osueni cvjetovi lavande, Lavandula angustifolia Mill.
sakupljeni u vrijeme kada cvjetovi nisu potpuno razvijeni da bi se zadrala i aka cvjetova.
Lavande rastu u podruju Sredozemlja i razlikuju se razliiti samonikle vrste:
Lavandula delphinensis, Lavandula fragrans kojih u prirodi ima vrlo malo.
Danas se lavanda dobiva uglavnom uzgojem i to najee krianaca: Lavandula hybrida
Reverchon I, Lavandula hybrida Reverchon II (lavandula budrovka).
Lavanda se kultivira u Hrvatskoj na otocima Hvar, Bra, Vis.
Eterino ulje lavande dobiva se destilacijom iz cvijetova lavande kojima je zadrana aka.
Eterino ulje dobiveno od biljke L. latifolia (L. spica), koja nije oficinalna, naziva se
lavandin odnosno Lavandulae spicae aetheroleum. To je komercijalno eterino ulje, koje
sadri puno kamfora, te se koristi kao insekticid.
Sastojci eterinog ulja:

 30-50% linalil acetata,

linalol
borneol
izoborneol
1,8-cineol
kamfor

CH 3

CH 3
OH

CH 3
OH

BORNEOL

1 , 8 CI NEOL

KAMF OR

Djelovanje i primjena: Lavandulae flos: umirujue djelovanje, u obliku kupki kod

vegetativne distonije.
Lavandulae aetheroleum: Rubefacijens, insekticid, repelens.
Coriandri fructus, Coriandri aetheroleum
Korijandrov plod, korijandrovo eterino ulje
Coriandrum sativum L., var. microcarpum DC.
Apiaceae
Korijandar je jednogodinja zeljasta biljka visine 20-50 cm. Cvjetovi su sakupljeni u
dvostruke titce, bijele ili svijetloruiaste boje, smjeteni na vrhu stabljike. Plod je kalavac
(izokarp), okrugao, ute do svijetlosmee boje. Samoniklo korijandar raste kao korov.
Potie iz Mediterana , a uzgaja se u mnogim zemljama. U Europi u Njemakoj, Italiji,
Nizozemskoj, Francuskoj, Hrvatskoj.
Drogu sainjava zreli, osueni plod uzgojenog korijandra. Oblika je okruglasta, pritiskom se
razdvaja na dva merikarpa. Po povrini je rebrast (10 vijugavih glavnih rebara i 10 ravnih
sporednih rebara). Droga je slatkasta okusa koji prelazi u ljuto, svojstvenog aromatinog
mirisa.
Eterino ulje korijandra dobiva se parnom destilacijom usitnjenih plodova korijandra,
Coriandrum sativum L.var.microcarpum DC. Eterino ulje nalazi se u izogenim kanalima
na komisuri merikarpa. Droga sadrava 1% eterinog ulja.
Sastojci eterinog ulja:
linalol 60-70%
geraniol
borneol
citronelol
a-pinen
Y-terpinen
Djelovanje i primjena:
Coriandri fructus: Blagi spazmolitik, stomahik, karminativ i kao aromatikum.
Coriandri aetheroleum: Za poboljanje cirkulacije kod reumatskih i artritinih tegoba. Kao
korigens okusa i mirisa.

DROGE VRSTA RODA CITRUS

Aurantii pericarpium (Aurantii amari flavedo)

Usploe gorke narane
Citrus aurantium L. subsp. amara
Rutaceae
Droga Aurantii pericarpium je osueno usploe gorke narane, Citrus aurantium L. subsp.
amara. Plodovi su manji od obine narane, tamnonaranaste boje, izrazito
bogatog usploa. Eterino ulje nalazi se u flavedu (vanjska kora), koji
je izrazito debeo. Unutarnji dio sainjava albedo s gorkim tvarima - limonoidima.
Drogu predstavlja samo flavedo.
Sastojci :
1-2% eterinog ulja
90% limonen
naringin
neohesperidin
Naringin i neohesperidin nisu izrazito gorki, pa se ne uklanjaju. Oni daju eterinom ulju
blago gorkasti okus.
Djelovanje i primjena: Usploe gorke narane uporabljuje se na osnovu sadraja flavonoida
(naringin, neohesperidin) kao stomahik. Koristi se kod dispeptikih potekoa jer sadraj
ovih gorkih tvari potie sekreciju eluanog soka. Takoer slui za izradu ekstrakata i
tinktura koji su korigensi okusa i mirisa u razliitim pripravcima (sirupi). Droga je kao
amarum aromaticum dodatak u ajnim mjeavinama.
Aurantii floris aetheroleum (Oleum Neroli)
Eterino ulje naranina cvijeta
Citrus aurantium L. subsp. aurantium
( Citrus aurantium L. subsp. amara), Citrus aurantium L. subsp. dulcis
Rutaceae
Eterino ulje cvjetova narane dobiva se vodenom destilacijom svjeih cvjetova gorke i
slatke narane (Citrus aurantium L. subsp. amara, Citrus aurantium L. subsp. dulcis).
Cvjetovi se beru runo da se ne otete sekrecijski prostori s eterinim uljem i slau u jednom
sloju. Eterino ulje ulje je vrlo cijenjeno na tritu; za 1 kg ulja potrebno je 1000 kg
cvjetova.
Sastojci:
linalol
geraniol
nerol
Djelovanje i primjena: Najea primjena je u kozmetike svrhe (najstarija kolonjska voda
Eau de Cologne No 4711). Vodeni dio zaostao nakon destilacije jo uvijek zadrava
ugodan miris i okus - Aurantii aqua . Eterino ulje naranina cvijeta i vodeni dio zaostao
nakon destilacije uporavljujeu se kao korigensi okusa i mirisa.
Aurantii dulcis flavedo

Usploe slatke narane

Citrus aurantium L. subsp. dulcis
Rutaceae
Usploe slatke narane uporabljuje se u osuenom ( Aurantii dulcis flavedo) i takoer u
svjeem stanju (Aurantii dulcis flavedo recens).
Djelovanje i primjena: Koristi se za izradu razliitih tinktura i ekstrakata (npr. Aurantii
tinctura), koji slue kao korigensi okusa i mirisa u ljekovitim pripravcima.
Bergamottae aetheroleum
Eterino ulje bergamota
Citrus aurantium L.subsp. bergamia (Risso et Poit.) Engl.
Rutaceae
Bergamottae aetheroleum je eterino ulje dobiveno cijeenjem i tijetenjem iz svjeeg
usploa nezrelih plodova bergamota, Citrus aurantium L. subsp. bergamia (Risso et Poit.)
Engl.
Nakon dobivanja ulja cijeenjem, ostatak plodova se podvrgava destilaciji s vodenom
parom i dobiva se takoer eterino ulje ali slabije kvalitete. Vodeni dio koristi se za
dobivanju vitamina C. Eterino ulje je svijetlo zelene boje (od klorofila - nezreli plod), lako
pokretljiva tekuina ugodna mirisa i blago gorkastog okusa. Najkvalitetnije ulje sadrava
kumarinski spoj bergapten, te se stoga preparati s ovim eterinim uljem ne smiju koristiti pri
izlaganju suncu. Bergapten pripada furanokumarinima, koji imaju fotosenzibilirajua
svojstva, te pod utjecajem suneve svjetlosti mogu izazvati dermatitis.
Bergamot raste u Italiji i na jugu Francuske kao grm ili drvo visine i do 5 m. Cvijetovi su
slini narani, a plod limunu.
Sastojci:
limonen 50%
linalil acetat 35-40%
linalol 20-30%
hidrokumin alkohol
bergapten (hidroksifuranokumarin)
Djelovanje i primjena: Uporabljuje se se za poboljanje cirkulacije u aromaterapiji, te kao
korigens mirisa u izradi krema, sapuna, parfema.
Limonis (citri) pericarpium
Limunovo usploe
Citrus limon (L.) Burman f. (C. medica L. var. limonum (Risso) W. et A.)
Rutaceae
Droga je osueno usploe nezrela ploda limuna, Citrus limon (L.) Burman f., kojemu je
uklonjen bijeli dio albedo, pa drogu sainajva uti dio flavedo.
U uporabi je i usploe svjeeg limuna, Citri flavedo recens, koje je dobiveno iz potpuno
zrelih plodova.
Limonis (citri) aetheroleum
Limunovo eterino ulje

Citrus limon (L.) Burman f. (C. medica L. var. limonum (Risso) W. et A.)
Rutaceae
Limunovo eterino ulje dobiva se tijetenjem ili cijeenjem usploa zrelih plodova. Moe se
dobivati i destilacijom usploa i u tom sluaju dobiveno ulje je slabije kvalitete.
Eterino ulje je bistra lako pokretljiva tekuina, izrazita mirisa na limun, svijetloute do
zelenkaste boje.
Sastojci:
CH 3
CH 3
limonen 90%
citral 3-5% (mirisna komponenta)
H
CHO
citronelal
linalil acetat
CHO
H
geranil acetat
kumarini
-terpineol
CH3
H C
CH
H C
3

NERAL
CI T RAL B

GERANI AL
CI T RAL A

Limnovo eterino ulje je pod utjecajem svjetla i kisika podlono osmoljavanju zbog velike
koliine terpena, ali se oni ne izdvajaju iz ulja jer bi se time smanjio kvalitet ulja..
Djelovanje i primjena: U farmaceutske svrhe eterino ulje se uporabljuje kao blagi stomahik
i karminativ. te korigens okusa i mirisa.
OSTALE DROGE S CITRALOM I CITRONELALOM
Melissae folium
Matinjakov list
Melissa officinalis L., Lamiaceae
Droga je osueni list matinjaka, Melissa officinalis L., izrazita mirisa na limun. Listovi se
sabiru neposredno prije cvatnje. Parnom destilacijom listova dobiva se eterino ulje koje se
nalazi u maloj koliini (0,02-0,2%). Stoga se matinjakovo eterino ulje vrlo esto mijea s
drugim eterinim uljima: Citri aetheroleum, Citronellae aetheroleum, Lemongras
aetheroleum. Citri aetheroleum se takoer esto destilira preko zeleni matinjaka ime se
dobije eterino ulje matinjaka bolje kvalitete.
Potvrda identiteta listova matinjaka provodi se provjerom glavnih sastavnica eterinog ulja:
citrala i citronelala.
Sastojci: eterino ulje sastava: citronelal 40%, citral 30%, citronelol, linalol, geraniol,
geranial, neral
polifenolske supstancije (fenolkarboksilne kiseline, rumarinska kiselina)
flavoni
Djelovanje i primjena: List i eterino ulje matinjaka djeluje blago umirujue i
spazmolitiki. List je esto sastavnica ajnih mjeavina, najee kao Species nervinae.
Eterino ulje posjeduje jaki antibakterijski uinak. Rumarinska kiselina listova ima
antivirusni uinak, te je sastavni dio proizvoda za sprijeavanje razvoja Herpes simplex. U
prometu je i alkoholni destilat matinjaka s drugim drogama kao to je npr. Spiritus melissae
compositus. Doziranje: 1,5-4,5 g droge kao infuz, vie puta dnevno.

DROGE S MONOCIKLIKIM MONOTERPENIMA

Menthae piperitae folium
List paprene metvice
Mentha x piperita L., Lamiaceae

Menthae piperitae folium su osueni listovi paprene metvice, Mentha x piperita L.

Sakuplja se 1 ili 2 puta godinje, a najbolje eterino ulje dobiva se od prvog sabiranja (kraj
kolovoza i poetak rujna). Listovi se sueu struji zraka pri temperaturi 25-35oC. Tako se
odvajaju peteljke od listova koje su tee pa zaostaju, a listove nosi struja zraka. Farmakopeje
dozvoljavaju u drogi maksimalno 5% peteljki. Takoer na listovima ne smije biti smeih
spora hre, Puccinia menthae.
Paprena metvica rasprostranjena je u cijeloj Europi, Aziji i Americi. Uz kamilicu ovo je
najvie upotrebljavana droga, a najvei proizvoai su Italija, Velika Britanija, Francuska,
Sjeverna Amerika. Godinje se proizvede 1000 tona eterinog ulja paprene metvice.
Paprena metvica je krianac: krianjem Mentha longifolia i Mentha rotundifolia nastaje M.
spicata koja se kria s Mentha aquatica. Ovim krianjem dobivena Mentha x piperita kao
vrsta dolazi u dvije forme: forma rubescens (Mitcham sorta - crna metvica) i forma
pallescens (sorta Pfaltzer - zelena metvica).
Crna metvica vrlo je otporna na hladnou, ima tamnoljubiastu stabljiku i ilice i ima
znaajke vrste M. aquatica. Zelena metvica preteno ima obiljeja vrste M. spicata.
Sastojci:
list ( 1-4% % eterinog ulja)
trjeslovine
flavonoidi
fenol karboksilne kiseline
triterpenske kiseline
Djelovanje i primjena: Najea primjena paprene metvice je u obliku ajnih iscrpina kod
dispeptikih potekoa, spastika stanja (flavonoidi apigenin i luteolin), problema eluca i
ui. Paprena metvica djeluje spazmolitiki, karminativno, koleretiki, kao stomahik i blagi
biljni sedativ. Kao infuz uporabljuje se 1,5 do 3g droge dnevno, u obliku tinkture (1:5, 45%
etanol) 2-3 mL tri puta dnevno.
Menthae piperitae aetheroleum
Eterino ulje paprene metvice
Eterino ulje paprene metvice dobiva se vodenoparnom destilacijom listova ili vrnih
dijelova cvatue paprene metvice, Mentha x piperita L.
Sastojci: Glavne sastavnice eterinog ulja su mentol, menton, mentilacetat, izomenton,
cineol, mentofuran, pulegon, jasmon. Farmakopeje propisuju kriterije za kakvou eterinog
ulja paprene metvice i to:
- minimalni sadraj terpenskih spojeva od 5-20% estera (raunato kao mentil acetat)

minimalno 40% slobodnih alkohola (raunato kao mentol)

maksimalno 40% ketona (raunato kao menton)
sadraj mentofurana do 5%
sadraj jasmona iznad 0,1%
odnos mentola i mentil acetata u povoljnom omjeru 5:1 ili 6:1

O
J ASMON

MENT OF URAN

Kemijski sastav je promjenjiv ovisno o porijeklu i vegetacijskom razvoju listova. U starijim

listovima prevladava mentol i mentil-acetat, u mlaim pulegan, menton, mentofuran. Takoer
ovisi o dan-no ritmu: kod biljaka dugog dana (18:6) dominira mentol i mentil-acetat; kod
biljaka kratkog dana (9:15) dominira pulegon i mentofuran.
Iz eterinog ulja paprene metvice dobiva se mentol, kao prirodni monoterpenski alkohol.
Prirodni mentol moe se izolirati i iz japanske metvice, Mentha arvensis L. var. piperascens
H. Takoer se moe dobiti polusintetski iz pulegona, mentona, piperitona. Prirodni mentol je
L-mentol i ima D-konfiguraciju. Sintetiki mentol je racemat i ima DL-konfiguraciju.
Sintetiki mentol praen je stereoizomerima (neomentol, izomentol, neoizomentol). Neo- i
izomentol imaju neugodan miris i okus pa se uklanjaju frakcioniranjem.
Prirodni je mentol po okusu i mirisu najkvalitetniji.
Djelovanje i primjena: Zbog antibakterijskog svojstva uporabljuje se kao antiseptik za
grlo. Mentol izaziva osjeaj hlaenja i posjeduje blagi analgetiki uinak, te se uporabljuje u
sredstvima za utrljavanje kod neuralgija, upala miia, kod migrene. Takoer se uporabljuje u
pripravcima za inhalaciju (stikovi). Srednja dnevna doza je 6-12 kapi eterinog ulja, za
inhalacije 3-5 kapi.

Menthae arvensis aetheroleum

Eterino ulje japanske metvice

Mentha arvensis L.var. piperascens

Japanska metvica potie iz Japana, gdje se kultivira za dobivanje

eterinog ulja. Eterino ulje sadrava i do 90% mentola. Uz mentol
najvanija sastavnica je menton. Zbog visokog sadraja mentola, ulje
je preintenzivnog i neugodnog mirisa. Uporabljuje se u kozmetike
svrhe i za dobivanje istog mentola.

MENT ON

Menthae crispae folium

List kudrave metvice
M. spicata L.var. crispa (Benth.) Danert
Kudrava metvica je krianac vie vrsta metvice. Listovi su nazubljena ruba, dlakavi, te otuda
potie naziv kudrava.
Sastojci: U eterinom ulju dominira karvon (50%). Svojstvena mirisna nota potie od
acetata dihidrokuminskog alkohola i dihidrokarveola.
Djelovanje i primjena: U farmaceutske svrhe uporabljuje se kao karminativ. Preteno se
uporabljuje u predmetima iroke potronje: zubne paste, gume za vakanje.
DROGE S KARVONOM
Carvi fructus
Plod kima
Carum carvi L. Apiaceae
Kim je dvogodinja zeljasta biljka, razgranata u gornjem dijelu, visine do 1 m. U prvoj godini
razvijaju se prizemni listovi, a sljedee godine cijela stabljika. Cvjetovi su obino bijeli i
nalaze se na vrhovima stabljike u obliku sloenog titca s 5-16 dijelova. Plodovi su uski
duguljasti kalavci, rebrasti, koji se blagim pritiskom raspadaju na po dva merikarpa. Kim je
iroko rasprostranjen po livadama, panjacima, uz naselja i u brdovitim predjelima. Za
dobivanje droge kim se kultivira.
Drogu predstavljaju merikarpi zrelih plodova kima, koji su duguljasto srpastog oblika,
veliine do 5mm, tamno do sivosmee boje, aromatinog i blago ljutog okusa.
Mogue patvorine za drogu su: Cuminum cyminum, Anthriscus sylvestris, Pimpinella anisum,
Foeniculum vulgare.

Sastojci:
eterino ulje 3-7% (glavna sastavnica karvon)
20% masnog ulja
20% proteina

KARVON

Djelovanje i primjena: Droga se uporabljuje kao karminativ, stomahik (za sve eluane i
probavne smetnje vezane uz probavu masti, izluivanje ui i nadutost). Preporuene doze su
1,5-6g droge odnosno odgovarajua koliina biljnog pripravka.
Carvi aetheroleum
Eterino ulje kima
Carum carvi L., Apiaceae
Eterino ulje kima dobiva se destilacijom vodenom parom zrelih plodova kima. To je
bistra bezbojna do uksta tekuina, lako pokretljiva, svojstvena mirisa, gorka i aromatina
okusa.
Sastojci:
50-63% karvona
30% limonen
karveol
manje koliine dihidrokarvona,
dihidrokarveola,
geraniola i
peril alkohola.

OH

KARVEOL

Djelovanje i primjena: Eterino ulje uporabljuje se takoer kao karminativ, stomahik, te kao
laktagog - sredstvo za pojaano luenje mlijeka. Preporuene doze su 3-6 kapi eterinog ulja.

Angelicae radix
Anelikin korijen
Angelica officinalis (Moench) Hoffm.( A. arhangelica L.)
Apiaceae
Anelika je biljka s vrlo razvijenim podanakom s mnogobrojnim korijenima. Uspravna
stabljika je uplja, u gornjme dijelu razgranjena. Na vrhu nosi sloeni cvat iz 20-30 titaca
zelenkaste ili bijeloukaste boje. Raste na vlanim livadama, openito u blizini vode, u
planinskim predjelima. Rasprostranjena je u sjevernom dijelu Europe. Za potrebe dobivanja
droge se kultivira.
Prilikom sakupljanja korijenje se omota oko podanka, sui pri povienoj temperaturi u struji
zraka. Droga sadrava eterino ulje, aromatina je i privlai insekte, te se stoga oprezno uva.
Eterino ulje se nalazi u floemu korijena, a moe se dobiti iz svjee ili suhe droge. Eterino
ulje dobveno iz svjeeg biljnog materijala bolje je kakvoe i aromatinije (Angelicae
aetheroleum).

Sastojci:
0,3-1,6% eterinog ulja
(glavne sastavnice - i - felandren)
kumarini i furanokumarini:
bergapten,
imperatorin,
umbeliferon,
angelicin,
arhangelin,
arhangelicin.

R
R

ANGEL I CI N R= H
PI MPI NEL I N R= OCH3

Djelovanje i primjena: Droga se uporabljuje kao diuretik, stomahik, spazmolitik, kod

gubitka apetita. Dnevna doza iznosi 4,5g droge ili 1,5-3g tekueg ekstrakta (1:1), 1,5 g
tinkture (1:5).
Levistici radix
Korijen ljupaca
Levisticum officinale Koch
Apiaceae
Ljupac je dvogodinja zeljasta biljka. uplja stabljika se razvija tijekom druge godine i na
vrhu nsi sloeni titac sa zelenkstoutim cvjetovima. Korijen je debeo, u floemu se nalaze
izogeni kanali s eterinim uljem. Ljupac je biljka planinskih predjela, a uzgaja se u
zainske i ljekovite svrhe. Kulture potiu iz Poljske i Nizozemske.
Sastojci:
0,6-1.0% eterinog ulja
70% alkilftalida (butilftalid)
furanokumarini (bergapten,psoralen)

PSORAL EN R= H
BERGAPEN R= OCH 3

Djelovanje i primjena: Ljupacov korijen uporabljuje se kao diuretik i stomahik. Ljupac

ima emenagogno djelovanje (izaziva hiperemiju maternice, zdjelinih organa - krvarenje
sluznice maternice), te je zabranjena uporaba ljupaca u trudnoi.

DROGE S FENOLIMA (TIMOL I KARVAKROL)

Thymi folium (herba)
Timijanov list (zelen)
Thymus vulgaris L., T. zygis Loefl.ex L.
Lamiaceae

Timijan je viegodinji zeljasti polugrm, odrvenjelih donjih dijelova. Visine je 20-30 cm.
Stabljika je etverobridnaMaleni listii su iroki, koasti,unatrag povijeni. Blijedoljubiasti
do roza obojeni cvjetovi su smjeteni prema vrhu stabljike u obliku cvata.
Droga je osueni list timijana (folium) sakupljen neposredno prije cvjetanja ili osueni vrni
dijelovi timijana (herba). Droga je aromatinog mirisa na fenole, lagano gorkastog okusa.
Timijan samoniklo raste u Sredozemlju, u junom dijelu Europe na toplim, suhim, sunanim
mjestima U Italiji, Francuskoj, Grkoj raste Thymus vulgaris, u panjolskoj Thymus zygis
(bjelkasti cvjetovi). Za potrebe dobivanja droge timijan se kultivira.
Patvorine: T. satureoides, T. pulegioides, T. serpyllum.
Sastojci:
1-2,5% eterinog ulja (glavne sastavnice timol i
(karvakrol)
triterpenske kiseline
klorogenska, kavena, rumarinska kiselina
flavoni (luteolin i njegovi derivati)

OH

KARVAKROL

Djelovanje i primjena: Najee u obliku galenskih pripravaka: Thymi sirupus compositus,

Thymi sirupus bromatus, Thymi tinctura, Thymi extractum fluidum. Timijan djeluje
sekretomotoriki, sekretolitiki, antiseptiki i spazmolitski. Upotrebljava se za smirivanje
svih vrsta kalja i kod bronhitisa. Budui da se timijan djelomino izluuje putem plua,
dodatno dolazi do izraaja antiseptiki uinak droge. Doziranje: 1-2 g droge kao ajna
iscrpina vie puta dnevno, 1-3x dnevno 1-2 g tekueg ekstrakta
Timijan dobro djeluje na probavne organe - pomae pri probavi masnih tvari pa se
upotrebljava kao zain.
Thymi aetheroleum
Eterino ulje timijana
Vodenoparnom destilacijom nadzemnih dijelova timijana dobiva se Thymi aetheroleum. Ovo
eterino ulje crvenkastosmee je boje, jako fenolnog medicinskog mirisa. Postupkom
rektifikacije dobiva se bijelo prozirno ulje, koje se takoer nalazi na tritu.
Sastojci:
timol i karvakrol 40-60%
para cimen
timolmonometil-eter
OH
linalol
borneol
geraniol
T I MOL
-pinen
Meusobni odnos timola i karvakrola je razliit, ovisi o porijeklu droge, klimi, nainu
sabiranja. Farmakopeje propisuju minimalni sadraj eterinog ulja 1,5% i minimalni sadraj
ukupnih fenola (Cassia tikvica). Eterina ulja u kojima dominira timol su ugodnijeg mirisa i
okusa, a eterina ulja s vie karvakrola su otrijeg okusa. Koliina timola i karvakrola se
utvruje pomou testa kristalizacije: eterino ulje u kojemu dominira timol, lako kristalizira,
a ulja s karvakrolom ostaju uvijek tekua.

Djelovanje i primjena: Eterino ulje timijana upotrebljava se kao antiseptik (bakteriostatski

i baktericidni uinak). Timol je slabo topljiv u vodi, slabo se resorbira pa mu je otrovnost
manja od drugih fenola. Stoga se upotrebljava u vodama za usta, nakon brijanja.
Eterino ulje djeluje kao rubefacijens, pa se upotrebljava za utrljavanje kod reume, artritisa,
miinih bolova. Eterino ulje alui i za dobivanje istog timola koji se uporabljuje za
konzerviranje urina.
Serpylli herba
Zelen majine duice
T. serpyllum L., Lamiaceae
Pod nazivom Thymus serpyllum podrazumijeva se u botanikom smislu vei broj oblika
(forme)ove vrste. Majina duica je trajni polugrm, polegnute stabljike duljine do 30 cm. Na
malenim lopatiastim listiima vidljive su tokaste lijezde s eterinim uljem.
Ruiastoljubiasti cvatovi nalaze se na vrhovima stabljike. Raste na suhim, toplim mjestima,
po livadama i uz naselja u cijeloj Europi.
Sastojci:
o 0,1-0,6% eterinog ulja s glavnim sastavnicama timolom i karvakrolom
triterpenske kiseline
klorogenska, rumarinska kiselina
flavoni (derivati apigenina i luteolina)
Djelovanje i primjena: Majina duica se primjenjuje kao blagi ekspektorans, djeluje
spazmolitiki, sekretomotoriki i ima antimikrobni uinak. Uzima se za poticanje apetita, te
slui kao korigens okusa i mirisa. Doziranje 4-6 g droge i tome odgovarajua koliina u
pripravcima.
DROGE S 1,8-CINEOLOM
Eucalypti folium
Eukaliptusov list
Eucalyptus globulus Labill., Myrtaceae
Droga se dobiva od vrste Eucalyptus globulus Labill.,meutim, postoji preko 400 vrsta
eukaliptusa koje imaju razliiti sastav etarinog ulja. Eukaliptus je stablo visoko oko 50 m s
dimorfizmom: s malim, jajolikim, mladim listovima, pri osnovi srcolikim, smjetenim
naizmjenino (4-8 cm), i s dugim (oko 20 cm), srpastim, zimzelenim listovima na kojima se
uoavaju smekaste tokice ( eterino ulje ). Drogu sainjavaju osueni srpasti listovi.
Domovina eukaliptusa je Tasmanija i Australija, podruja s puno vlage u tlu. Eukaliptus se
rairio po drugim mjestima gdje je topla klima i obilje vlage u tlu ( za isuivanje tla). U
Hrvatskoj se vei broj stabala nalazi na Brijunima.
Sastojci:
1,5-3,5% cineol (eukaliptol)
trjeslovine
fenolkarboksilne kiseline
flavoni (rutin, kvercetin, kvercitrin)
triterpenske kiseline

1 , 8 CI NEOL
EUKAL I PT OL

Djelovanje i primjena: Eukaliptusovo lie uporabljuje se kod astme i bronhitisa, u obliku

inhalacija kod prehlada. Doziranje: za internu primjenu 4-6 g droge, 3-9 g tinkture. Najvie
se koristi za dobivanje eterinog ulja.

Eucalypti aetheroleum
Eukaliptusovo eterino ulje
Eucalyptus globulus Labill., E. polybractea R.T.Bak.,
E. smithii R.T.Bak., Myrtaceae
Eterino ulje eukaliptusa dobiva se destilacijom vodenom parom iz svjeih starijih listova
vrsta Eucalyptus globulus Labill., E. polybractea R.T.Bak.,E. smithii R.T.Bak. Nakon
destilacije provodi se uklanjanje nepoeljnih sastavnica ulja (rektifikacija) kao to su
felandren, koji nepovoljno djeluje na srce, i aldehidi koji podrauju na kaalj. Stoga
farmakopeje propisuju provjeru ispravno provedene rektifikacije. To je bezbojna do
blijedoukasta tekuina mirisa na kamfor, okusa u poetku paleeg, a zatim izaziva
hlaenje.
Sastojci:
1,8- cineol (eukaliptol) 70%
piperiton
-pinen
borneol
mirtenol
Djelovanje i Eterino ulje najee se uporabljuje izvana, u obliku inhalacija ili putem
masti i balzama kojima se tretiraju dini putevi. Eterino ulje brzo se
primjena:
resorbira kroz sluznicu i kou, djelomino se izluuje putem plua.
Eukaliptus dovodi do smanjenja tegoba bronhitisa, prehlade, upala sinusa,.
zahvaljujui
sekretomotorikom,
ekspektorirajuem
djelovanju
i
antibakterijskom uinku. Doziranje: 0,3-0,6g eterinog ulja za inhalacije i
vanjsku primjenu.
Prilikom uporabe potreban je oprez. Prevelike koliine, preuestala uporaba,
mogu dovesti do ope slabosti i povraanja. Takoer primjena eukaliptusa
nije namijenjena djeci.
DROGE S TUJONOM
Salviae folium
List kadulje
Salvia officinalis L., S. triloba L. fil.
Lamiaceae
Kadulja ili ljekovita kadulja (salvus /lat./=zdrav) je viegodinja zeljasta biljka, grmastog
oblika, odrvenjelih donjih dijelova, visine do 70 cm. Listovi su lancetasti ili duguljasto
jajoliki, zailjenog ili zaobljenog vrha, debeli, pustenasto dlakavi, srebrnastosive boje.
Ljubiasti cvjetovi smeteni su na vrhu u cvatovima (klas). Kadulja je medonosna biljka, list
kadulje koristi se u farmaceutske svrhe i kao zain.
Drogu Salviae folium sainjava osueni list kadulje: Salvia officinalis L., S. triloba L. fil.

Kadulja je biljka Sredozemlja (Italija, Grka, panjolska), raste u toplom, sunanom,

podneblju meu kamenjem, uz obalu i krka podruja. Kadulja je rasprostranjena du cijele
Jadranske obale. Najpoznatija i najcjenjenija je kadulja iz Dalmacije.
U kontinentalnim dijelovima Europe kadulja se uzgaja (Njemaka, Maarska, Francuska).
Ve prema stanitu kadulja se razlikuje se po obliku, veliini i dlakavosti listova, boji
cvjetova i mirisu. Od juga prema sjeveru mijenja se izgled i boja listova: Grka - srebrnosivi,
Njemaka - izrazito zeleni i veliki listovi.
Rod Salvia ima veliki broj vrsta.U monografijama farmakopeja dolazi Salvia officinalis. U
okviru ove vrste u Europi se nalaze tri podvrste:
S. officinalis. subsp. minor (Gmelin) Gams srednje i zapadno Sredozemlje, du cijele
Jadranske obale (dalmatinska kadulja).
S. officinalis. subsp. major (Garsault) Gams istoni Mediteran, du Jadranske obale, slina
dalmatinskoj kadulji.
S. officinalis. subsp. lavandulifolia (Vahl.) Gams raste u panjolskoj (panjolska kadulja).
U Grkoj dominira Salvia triloba L. fil., koja je morfoloki slina vrsti Salvia officinalis.
Listovi grke kadulje pri bazi lista imaju po dva mala listia (triloba).
Sastojci:
mono- i seskviterpeni (eterino ulje)
diterpeni - karnozolna kiselina, karnozol ( pikrosalvin) i rozmanol. To su gorke tvari
kadulje - ne destiliraju i ne prelaze u eterino ulje ve se dobivaju samo ekstrakcijom.
triterpeni: germanikol, ursolna i oleinska kiselina.
trjeslovine: polifenolski spojevi tipa rumarinske kiseline
flavoni: luteolin, genkvanin, salvigenin
Djelovanje i primjena: Kadulja se najee primijenjuje izvana u obliku infuza, tinktura,
ekstrakata za ispiranje i grgljanje, kod upale zubnog mesa, usne upljine i drijela. Kadulja
ima jak antibakterijksi uinak (eterino ulje) i djeluje kao adstringens.
Interno se kadulja uporabljuje u obliku ajnih mjeavina za sprijeavanje izluivanja znoja
(antihidrotik). Takoer se koristi kod dispeptikih potekoa, smetnji u elucu. Kadulja se ne
smije uzimati u veim dozama kroz dulje vrijeme zbog otrovnosti tujona, glavne sastavnice
eterinog ulja.
Salviae aetheroleum
Eterino ulje kadulje
Destilacijom vodenom parom listova kadulje dobiva se eterino ulje kadulje, Salviae
aetheroleum. ukasta do svijetlo zelena tekuina karakteristina mirisa i paleeg okusa.

Sastojci:
1,5-2,5% eterinog ulja:
-tujon, - tujon,
1,8-cineol,
kamfor,
borneol i bornil-acetat,
timol i karvakrol (rijetko)

CH3
H

CH3

H3 C

Grka kadulja mirisom podsjea na eukaliptus jer sadrava veliku

koliinu 1,8-cineola (eukaliptol).

A T UJ ON

CH3
H

H3 C

CH3

B T UJ ON

Djelovanje i primjena: Eterino ulje uporabljuje se kao antiseptik, fungicide i antiflogistik.

U veoj koliini eterino ulje djeluje kao abortiv.
Eterino ulje kadulje primijenjuje se iskljuivo izvana za ispiranje i grgljanje. Ulje ima
snaan antibakterijski i antimikotiki uinak.

Absinthii herba (summitas)

Zelen /vrni dijelovi) pelina
Artemisia absinthium L., Asteraceae
Pelin je rasprostranjen u sjevernoj Africi, junoj Europi, osobito u Italiji, panjolskoj.
. Uzgaja se u Francuskoj, Njemakoj, Rusiji i Americi.
Pelin je zeljasta biljka s odrvenjelim donjim dijelovima.Listovi pelina su srebrno sive boje,
trostruko perasto razdijeljeni. Glavica cvata puna je cjevastih cvjetia ute boje. Stabljika je
uzduno nabrana, srebrnasto sive boje zbog obilja trihoma. Za dobivanje droge sakupljanje
se provodi u vrijeme cvatnje. Nakon sabiranja, biljni material sui se na zraku. Vrijeme i
nain sabiranja, te suenje jako su bitni za kvalitetu droge.
Sadraj gorkih tvari u biljci je najvei za vrijeme cvatnje: 0,3% gorkih tvari u listovima,
0,15% gorkih tvari u cvjetovima
.. Broj gorine iznosi 10.000-20.000.
Artemisia pontica: uzgaja se za dobivanje vina vermut.
Artemisia dracunculus estragon u kulinarstvu.
Sastojci:

OH

O
OH

OH

O
OH

ABSI NT I N

O
ART ABSI N

o Izomeri absintin i anabsintin - seskviterpenski laktoni koji nastaju iz

guajanolidnog spoja artabsina.
0,25-1,3% eterinog ulja (plava boja od kamazulena koji nastaje
tijekom destilacije iz artabsina)
tujilalkohol 25-75%
(-) tujon i (+) tujon 3-10%
pelanolidi - seskviterpenski laktoni koji nisu gorki
heksametoksiflavon - artemisin.

Djelovanje i primjena: Droga se primijenjuje kao amarum aromatikum, kao karminativ,

stomahik i kolagog. Pelin pojaava sekreciju eluanog soka i ui. Droga dolazi najee u
tekuem obliku ( tinktura, ekstrakt). U primjeni pelina potreban je oprez zbog nazonosti
tujona.

DROGE S BICIKLIKIM MONOTERPENIMA

Camphora
Kamfor
Cinnamomum camphora (L.) J.S.Presl, Lauraceae
Kamfor je kruta frakcija iz eterinog ulja biljke kamforovca, koja se sakuplja s grana i svih
dijelova drveta. Eterino ulje isparava, kamfor kristalizira i taloi se u svim pukotinama
drveta. Kamfor je kristalini prah ili komadii prodornog mirisa, otro paleeg okusa
koji kasnije hladi.
Kamforovac je stablo visine 50-60 m. Domovina kamforovca su Japan, Tajvan, Egipat
Maroko, Srednja Amerika.
Stabla se sade vrlo esto u blizini hramova, jer isparavanjem kamfora imaju insekticidni i
antiseptiki uinak. Za upoabu u farmaciji iakoritavaju se stabla stara 50-60 godina.
Sastojci:

50% D(+)kamfor

 bornel
terpineol
1,8 cineol
Pinen

Kamfor se dobiva sakupljanjem sa stabala, destilacijom biljnog materijala pri emu se

hlaenjem odmah istaloi kamfor i frakcioniranom destilacijom pri odreenoj temperature.
Kamfor se nmoe dobiti sintezom iz i pinena pri emu se dobiva racemat DL kamfor.
Sintetski oblik takoer se uporabljuje u praksi kao i prirodni kamfor.
Djelovanje i primjena: Kamfor se danas uporabljuje gotovo iskljuivo izvana. Lokalno
djelovanje kamfora u ovisnosti je od koncentracije. U malim koncentracijama (0,1-0,3%)
koi receptore koe tako da izaziva lokalni analgetski uinak, kao i lokalni anestetski
uinak.Kao 3%-tna otopina izaziva hiperemiju. Ako se uporabljuje dui period moe doi
do upale.
U 10%-tnoj koncentraciji kamfor je u uporabi kod neuralgija (upala ivaca) i mialgija (upala
miia) i svih reumatskih tekoa.
Kamfor je otrovan, te nije dozvoljena primjena kod djece (npr. balzami za dine tegobe).

ETERINA ULJA CRNOGORICA

Terebinthinae balsamum
Terpentinski balzam
P. palustris Mill. , P. pinaster L., P. sylvestris L., P. nigra L.
Pinaceae
Kora i drvo crnogorica sadri u svojim ekskrecijskim prostorima i kanalima eterino ulje i
imaju sposobnost stvaranja nehlapljivih tvari zvanih smole, koje su usko biogenetski
povezane s eterinim uljem. Kada je smola otopljena u eterinom ulju naziva se balzam.
Smole u biljci nastaju fizioloki (primarno) ili patolokim putem, odnosno nakon povrede
(sekundarno). Nakon ozljeda iz stabla istjee viskozna tekua masa, koja se na zraku
isparavanjem skruuje u prozirnu tvrdu staklastu masu.
Da bi se smola (balzam) mogla sakupljati moraju biti zadovoljeni neki preduvjeti: biljka mora
stvarati dovoljno smole, mora stvarati dovoljno eterinog ulja, a kanali kroz koje istjee
balzam moraju biti meusobno povezani (anastomozirani).
Terebinthinae balsamum dobiva se zarezivanjem razliitih vrsta porodice Pinaceae: P.
palustris, P. pinaster, P. sylvestris, P. nigra. Kada se drvo zaree, ozlijeena
biljka poinje proizvoditi balsam da bi zatitila ranu. U poetku balzam istjee u veoj
koliini, ali postepeno istjecanje prestaje. Nakon 14 dana balzam iznenada poinje obilno tei
jer je u meuvremenu biljka stvorila novo mlado drvo s mnogobrojnim kanalima.
Zarezuje se donji dio stabla, odnosno skida se kora u koliini 2/3 opsega stabla. Mogu
se praviti i brojni zarezi u obliku slova V. Tako dobiveni balzam oneien je mineralnim
tvarima, vodom i insektima. isti se tako da se zagrije, dekantira i filtrira.

Iz terpentinskog balzama destilacijom se odvaja eterino ulje (20-25%), a ostatak

nakon destilacije zove se kolofonij.
Djelovanje i primjena: U obliku flastera i masti kod razliitih reumatskih oboljenja,
neuralgija, artritisa.
Terebinthinae aetheroleum
Terpentinsko ulje
Terpentinsko ulje dobiva se destilacijom vodenom parom, zatim frakcioniranom
destilacijom na 155-162oC.
Sastojci :
- i - pinen 60-90%
karen, kadinene, borneol, bornil acetat

Omjer - i - pinena u eterinom ulju je raznolik, kao i omjer drugih prateih terpena (,
karen, kadinen, bornil acetat, kamfor, limonen, cineol) takoer je razliit. Promjenjivost
komponenti ovisna je o vrsti bora I o nainu dobivanja Terebinthinae aetheroleum.
Eterina ulja crnogorica su podlona autooksidaciji, te prelaze u pinen perokside koji se
postepeno raspadaju u razliite jednostavne okside. Da bi se to ublailo dodaje se konzervans
u koliini 0.01% (nordihidrogvajaretinska kiselina).
Djelovanje i primjena: Eksterno u obliku flastera, masti, kod reumatskih tekoa, neuralgije,
artritisa.

Colophonium
(Terebinthinae resina)
Kolofonij
Kolofonij je ostatak nakon destilacije eterinog ulja koji se tali i kolira. Postoji svijetliji i
tamniji kolofonij.
Sastojci: Smolaste kiseline 90% diterpenoidnog tipa (abijetinska kiselina).
Djelovanje i primjena: Kao dodatak antireumatskim flasterima.
Pini pumilionis aetheroleum
Eterino ulje planinskog bora (klekovine)
Pinus mugo Turra subsp. mugo
Pinus mugo Turra subsp. pumilio, Pinaceae

Eterino ulje planinskog bora dobiva se destilacijom vodenom parom iz igliastih listova i
vrnih dijelova grana.
Planinski bor (klekovina) rasprostranjena je po cijeloj Europi uz ostale vrste porodice
Pinaceae.
Sastojci:
- i - felandren (60%)
i pinen (10-20%)
bornil-acetat (10%)
bornil-formijat

A PHEL L ANDREN

B PHEL L ANDREN

Terpenski esteri bornil-acetat i bornil-formijat daju ugodna mirisna svojstva eterinom ulju.
Ulje se patvori s eterinim uljima drugih crnogorica, a pomo pri otkrivanju patvorina je npr.
plinska kromatografija.
Djelovanje i primjena: Eksterno - alkoholne otopine i masti za utrljavanje, u razliitim
kupkama. Interno - inhalaciono sredstvo u lijeenju bronhitisa. Uporabljuje se takoer kao
dezinficijens prostora zahvaljujui antiseptikom uinku i svojstvima aerosol.

Juniperi fructus
Plod borovice
Juniperus communis L., Cupressaceae
Osueni plod borovice. Nakon oplodnje enskog cvijeta nastaje plod od sraenih listova:
prve godine plod je zelen, a tek na godinu, u jesen, pocrveni i dobije tanku votanu presvlaku.
Droga se dobiva tek u drugoj godini.
Trgovaki naziv za drogu (bobice)je: Baccae juniperi.
Sastojci:

30% invertnog eera

eterino ulje
flavonoidi
leukoantocijanoidini
katehinske trjeslovine

Eterino ulje borovice naziva se Aetheroleum juniperi baccarum, a glavne su mu

komponente - i -pinen, kamfen i kariofilen. - i -pineni ulju daju karakteristian miris.
Koliina ulja razliita je u razliitim krajevima:
vedska 0,2-0,5%
eka, Poljska, Ma|arska 0,8-1,0%
Francuska, Makedonija, Hrvatska 2,5%
Djelovanje i Kao diuretik. Ne smije se upotrebljavati vie od 6 tjedana, jer moe otetiti
bubrege, koji e lake proputati proteine (albuminutija).
primjena:
Olei juniperi pro uso externo (aetheroleum); samo za vanjsku upotrebu,
spada u sredstva koja iritiraju kou - iritantia, izazivaju crvenilo tj. bolju
prokrvljenost - rubefacijens. Upotrebljava se najee kod reuma i neuralgija.

Boljom prokrvljenou bol se ublauje i prekida.

Succus juniperi inspissatus - djeji sirup kao roborans (za poboljanje opeg
stanja) - dolazi u sastavu Species diureticae, kao diuretik.
Juniperus oxycedrus i J. sabina sadre otrovne tvari koje izazivaju
kontrakciju uterusa.
Juniperi aetheroleum
Eterino ulje borovice
Juniperis communis L.
Cupressaceae
Juniperi aetheroleum (Juniperi aetheroleum baccarum) dobiva se destilacijom pomou
vodene pare plodova obine borovice, Juniperis communis L.
Sastojci:
terpinen-4-ol
- i -pinen
kamfen
kadinen
Djelovanje i primjena: Eksterno - rubefacijens ( i pinen), za reumatske potekoe.
Interno - diuretik (terpinen-4-ol).

DROGE SA SESKVITERPENIMA
Chamomillae (Matricariae) flos
Cvijet kamilice
Chamomilla recutita (L.) Rauschert ( Matricaria recutita L.)
Asteraceae
Cvijet kamilice su osuene cvjetne glavice kamilice, unjastog i upljeg cvjetita. Cvjetovi se
beru kada su potpuno zreli, ali dok su jo vrsti da se ne raspadnu uti cjevasti cvjetii.
Sakupljanje cvjetova kamilice po toplom i sunanom vremenu dovelo bi do enzimatskih
promjena i promjene boje cvjetnih glavica. Poslije branja sue se u struji hladnog zraka, jer
brzo dolazi do gubitka eterinog ulja. Eterino ulje nalazi se poglavito u cjevastim
cvjetiima, manje u jeziastim cvjetiima.
Kamilica se esto patvori, najee patvorine su: Matricaria inodora, Matricaria
matricarioides, M. discoidea, Anthemis arvensis, A. nobilis, Tanacetum parthenium.
Sastojci:
Lipofilni sastojci - 0,4-1,5% eterinog ulja: cikliki seskviterpeni (kamazulen, bisabolol)
poliini (en-in-dicikloeteri - spiroeteri)
Hidrofilni sastojci: - flavonoidi: apigenin, glukozidi apigenina, luteolina
- kumarini: umbeliferon, herniarin.

U samom cvatu ne nalazi se kamazulen. Cvijet sadri proazulene matricin i matrikarin.

Tijekom destilacije vodenom parom iz matricina nastaje azulenski spoj kamazulen.
Kamazulen daje eterinom ulju kamilice azulensko plavu boju.

OCOCH3
HO

CO2

H2 O

CH3 COOH
O
HOOC

KAMAZ UL EN

O
PROAZ UL EN
( MAT RI CI N)

KAMAZ UL ENKARBONSKA
KI SEL I NA

Postoje vrste kamilice (kemotipovi) koje ne daju eterino ulje plave boje, ali sadravaju
ostale spojeve koji imaju sline uinke kao kamazulen, npr. U eterinom ulju dominiraju
bisabololi.
Djelovanje i primjena: Cvjetovi kamilice imaju antiflogistiki i spazmolitiki uinak.
Uporabljuje se interno i izvana za ispiranje i obloge. Kamilica se primijenjuje najee u
obliku infuza kao spazmolitik, kod dispeptikih tegoba, kao blagi karminativ.
Antiflogistiki uinak imaju sastavnice eterinog ulja: kamazulen, bisabolol, spiroeteri.
Eterino ulje kamilice je jedno od rijetkih ulja koja ne izazivaju iritaciju koe.
Antiflogistiki i spazmolitiki uinak posjeduju hidrofilne sastavnice cvjetova kamilice
flavonoidi, posebice apigenin iluteolin. Bisabolol dodatno ima antipeptiki i antiulcerozni
uinak.
Kamilica esto dolazi u obliku tekueg ekstrakta i tinktura. Primijenjuje se takoer i u obliku
inhalacija kod upala usne upljine i dinih puteva.
DROGE S FENILPROPANSKIM TIJELIMA
Calami rhizoma
Podanak iirota
Acorus calamus L., Araceae
Iirot je biljka Jugoistone Azije, rasprostranjena danas u cijeloj Europi, Americi, Aziji.
Najvei izvoznik podanka iirota je Japan. Biljka raste obalno uz tekue i stajae vode.
Iirot je trajnica sa sabljastim, dugim listovima i sa cvijetom u obliku kao klipa. U
kontinentalnim podrujima razmnoava se samo vegetativno, a u toplijim krajevima putem
sjemenki. Podanak se sabire u jesen, ree se korijenje i nadzemni dijelovi.
Stoga se na valovitom, neravnom podanku nalaze oiljci i s gornje i s donje strane.

Sastojci:
- eterino ulje 3-5% (u uljenicama aerenhima):
azaron i izo-eugenolmetileter
monoterpeni: mircen, kamfor
seskviterpeni:kariofilen,humulen,
kurkumen, kadinen
- gorke tvari: akaron, akorin
- trjeslovine

OCH 3
OCH3

H 3 CO

-AZARON

Ova vrsta ima kromosomske rase:

diploidna (Sjeverna Amerika)
triploidna (Europa)
tetraploidna (Istona Azija)
Vei stupanj polipladije - vie eterinog ulja (7-8%).
gorke tvari akoron i izomeri, neoakoron, kriptoakoron
gorki glikozid akorin
4,7 dekadienal - miris
trjeslovine.
Djelovanje i primjena: Tinkture i suhi ili tekui ekstrakti za eluane potekoe kao
stomahici, kolagoga, kod hiperaciditeta. Na osnovu sadraja trjeslovina kao gargarikum.

Caryophylli flos
Kliniev cvijet
Syzygium aromaticum (L.) M.et L.M.Perry (Eugenia caryophyllata Thunb.)
Jambosa caryophyllus (Spreng.) N., Myrtaceae
Domovina klinia su Filipini i tropska podruja Afrike i Australije. Najvei izvoznici
droge su istonoafriki otoci Madagaskar i Mauricius.
Klini je zimzeleno stablo, visoko oko 10m. Cvijetovi si u obliku cvata. Cvjetii imaju
aku dugu 15 mm, 4 lapa crvene boje i 4 bijele latice. Mladi pupoljci sabiru se paljivo,
sue na otvorenom, a tijekom suenja cijeli cvijeti poprima smeu boju.
Sastojci:
eterino ulje 15%: eugenol i aceteugenol
flavonoidi
fenolkarbonske kiseline
trjeslovine
masno ulje
Djelovanje i primjena: Klini se tradicionalno primijenjuje kao zain i aromatik, kao
stomahik i karminativ.

Caryophylli aetheroleum
Klinievo eterino ulje
Destilacijom pomou vodena pare iz droge Caryophylli flos dobiva se eterino ulje. Ulje je
tee od vode , te se destilacija provodi pomou ksilena.
Klinievo eterino ulje je ute boje, a pri najmanjem doticaju sa zrakom potamni.
Sastojci:
eugenol (4-alil-2-metoksifenol) 80-85%
aceteugenol 10-15%
- i - kariofilen 5-12%
kariofilenepoksid
metilheptil keton sastavnica odgovorna za miris
OR
OCH3

EUGENOL

A KARI OF I L EN

B KARI OF I L EN

Djelovanje i primjena: Klinievo eterino ulje primijenjuje se kao anestetik, dezinficijens.

Najvie u u stomatologiji za umrtvljivanje ivaca, za dezinfekciju zubnog korijena, za
smirivanje bolova kod upaljenog zubnog mesa.
Takoer se primijenjuje kao antiflogistik u terapiji reume. Eugenol i aceteugenol koe
sintezu prostaglandina Dodatno aceteugenol i kariofilen imaju spazmolitiki uinak na
glatku muskulaturu dinih puteva i crijeva. Eugenol ima takoer i antivirusni uinak.

Anisi fructus
Aniev plod
Pimpinella anisum L., Apiaceae
Domovina ania je Mala Azija, sjev.Afrika, Egipat, Grka, Makedonija. Uzgaja se u
zemljama s toplom mediteranskom klimom.
Drogu sainjava osueni plod ania. Plod je obrnuto krukoliki, kalavac (2 merikarpa),
izvana sivkastozelen, dlakav.
U identifikaciji uzorka droge potreban je oprez. Ispituje se na moguu nazonost plodova
kukute, Conium maculatum, kao primjese vrlo sline plodu ania. Takoer se mogu nai

primjese sjemenki crne bunike, Hyoscyamus niger. Obje primjese sadravaju alkaloide s
rizikom trovanja.
OCH3
Sastojci:
eterinog ulje 2-5%
masno ulje
flavonoidi, kumarini
proteini

T RANS ANET OL

Djelovanje i primjena: Aniev plod u primjeni je kao ekspektorans, spazmolitik I

karminativ. Sastavnica je mnogobrojnih ajeva Species pectorales, Species laxantes, Species
carminativae. Droga je kontraindicirana u primjeni za vrijeme trudnoe.
Anisi aetheroleum
Anievo eterino ulje
Destilacija vodenom parom iz Anisi fructus dobiva se anievo eterino ulje, aromatina
mirisa i slatkastog okusa. Za ovo eterino ulje vana je toka skrutnjivanja koja iznosi +15+19oC. Skrutnjavanje ulja pri ovoj temperature ukazuje da je ulje prirodnog podrijetla. Tome
pridonosi trans anetol jer se skrutnjava na +21oC.
Sastojci:
trans anetol 80-90% (p-propenil anisol)
metilkavikol (estragol) (poveanjem metilkavikola gubi se slatkasti okus)
Neispravnim uvanjem iz trans anetola moe nastati dianetol, koji ima nepoeljno
estrogensko djelovanje.
CH 3
OCH3
CH2
H3 CO

OCH3

CH2
CH3
T RANS ANET OL

DI ANET OL

Djelovanje i primjena: Eterino ulje ania takoer djeluje kao sekretolitik, spazmolitik,
ekspektorans i karminativ. Sastavni dio razliitih pripravaka protiv kalja.

Anisi stellati aetheroleum

Eterino ulje zvjezdastog ania

Illicium verum Hooker fil., Illiciaceae
Domovina zvjezdastog ania je Kina i tropski krajevi. Drvo naraste do 20 m sa izrazito
bijelom korom. Eterino ulje smjeteno je samo u perikarpu ploda. Plod je u obliku zvijezde.
Ranije se zvjezdasti ani smatrao patvorinom.
Sastojci:
eterino ulje 10% ( trans anetol, dianetol)
Djelovanje i primjena: Uporabljuje se slino kao anievo eterino ulje: sekretolitik,
spazmolitik, ekspektorans, karminativ.
Foeniculi fructus
Komoraev plod
Foeniculum vulgare Mill., Apiaceae
Domovina biljke je Mediteran, juna Europa i sjeverni dio Afrike. Komora se uzgaja u
velikom broju zemalja s umjerenom kontinentalnom klimom.
Sastojci:
eterino ulje 2-6%
flavonoidi
kumarini
steroli
Djelovanje i primjena: Komoraev plod uporabljuje se kao ekspektorans, sekretolitik,
spazmolitik i karminativ. Djeluje i kao galaktagog. Dolazi esto kao sastavnica ajeva
Species laxantes, te u obliku ekstrakta za razliite prehrambene svrhe (bomboni).
Foeniculi aetheroleum
Komoraevo eterino ulje
Sastojci:
trans anetol 50-60%
fenhon 20% (zato nema slatkast okus)
metilkavikol
anisaldehid
fenikulin

F ENHON

Djelovanje i primjena:Eterino ulje komoraa primijenjuje se slino kao plod: ekspektorans,

stomahik, karminativ.

Cinnamomi cortex
Cimetova kora
Cinnamomum zeylanicum Ness. (C. ceylanicum Blume)

Lauraceae
Cimetovac se za dobivanje droge uzgaja na Cejlonu, u Japanu, Vijetnamu, na Javi, u
zapadnoj Indiji. Nakon sakupljanja kora se mundira, uklanja se vei dio primarne kore.
Suenjem komadi kore svijaju se jedan oko drugog. U poetku kora je bjelkaste boje,
stajanjem postaje crvenosmea zbog flobafena.
U promet dolazi u obliku savinutih komada 10-20 cm dugih, tankih, debelih 1-2 mm.
Ostale biljne vrste roda Cinnamomum se smatraju patvorinama za Cinnamomi cortex:
C. aromaticum - kineski cimet, C. jburmanii - javanski cimet, C. loureirii sejelski cimet.
Sastojci:
eterino ulje 0,4-2,5% (cimetni aldehid)
sluzi
trjeslovine
manit, D-glukan, krob
Djelovanje i primjena: Cimetova kora uporabljuje se kao korigens okusa i mirisa,
karminativ, stomahik. Najee dolazi u onliku tinktura: Tinctura aromaticae, Tinctura
cinnamomi.
Cinnamomi aetheroleum
Cimetovo eterino ulje
Destilacija vodenom parom droge Cinnamomi cortex dobiva se eterino ulje, Cinnamomi
aetheroleum. Eterino ulje je svijetlouta tekuina izrazito aromatina mirisa, slatkastog
okusa koji pomalo pee.
Sastojci:
cimetni aldehid 65-75%
eugenol i
transcimetna kiselina 5-10%
kariofilen
CHO
CI MET NI

AL DEHI D

Cinnamomi cassiae cortex

Kora kineskog cimeta
Cinnamomi cassiae aetheroleum
Eterino ulje kineskog cimeta
Cinnamomum cassia Bl., Lauraceae
Sastojci - kora:
- metilhidroksikalkon
- trjeslovine
- hidroksicinamina kiselina
- fenolne kiseline
Sastojci eterino ulje (1-2%):

COOH
T RANS CI MET NA KI SEL I NA

 cimetni aldehid (75-90%)

o-metoksi-cimetni aldehid
kariofilen
metil-o-kuminaldehid
Kora kineskog cimeta esto dolazi kao patvorina za cejlonski cimet. Razlikuju se
prema testu florescencije tankoslojnom kromatografijom. Kineski cimet sadri kumarine, u
maloj koliini, ponekad samo u tragovima, koji dodatkom OH floresciraju plavozeleno.
Djelovanje i primjena: Korigens okusa i mirisa, kod menstrualnih tegoba. U novije vrijeme
znanstvena istraivanja potvrdila su djelovanje kore kineskog cimeta u smislu
hipoglikemijskog uinka. Djelovanje se zasniva na nazonosti trjeslovina i openito
polifenola u kori, koja se ne mundira.

Petroselini fructus (radix)

Perinov plod (korijen)
Petroselinum crispum (Mill.)N.ex A.W.Hill. subsp. crispum
Petroselinum crispum subsp. tuberosum (Bernh. ex Reich.)
Apiaceae
Domovina perina je Mediteran, posebice sjeverna Afrika. U kulturi se uzgaja diljem cijelog
svijeta.
Plodovi perina su maleni, 2 mm dugi, duguljasto jajoliki ili krukoliki sivkasto
zeleni. esto se patvore s plodovima indijskog perina koji ima timol kao glavnu sastavnicu
i s celerom, Apium graeoleus.
Vretenasti korijen je 20 cm dug, irine 2 cm blijedoute do crvenoute boje, aromatinog
mirisa.
Sastojci:
eterino ulje 4-6%: apiol, miristicin, 1 alil-2,3,4,5-tetrametoksibenzol.
Perin prema sastavnicama u eterinom ulju dolazi u obliku kemijskih vrsta:
60-80% apiol - apiolska rasa,
55-75% miristicin - miristinska rasa,
50-60% aliltetrametoksibenzol - aliltetrametoksibenzolska rasa.

OCH 3

OCH 3

O
OCH 3

OCH 3

OCH 3

OCH 3
OCH3

API OL

Sastojci:

MI RI ST I CI N

AL I L T ET RAMET OKSI BENZ OL

 eterino ulje 4-6%: apiol, miristicin, aliltetrametoksibenzol

Djelovanje i primjena: Na osnovu eterinog ulja uporabljuje se kao diuretic (apiol i
miristicin podrauju bubreni epitel). Bubreni epitel dodatno podrauje i apiin, flavonoidni
glikozid.
Tradicionalno se uporabljuje kao emenagog, kod menstrualnih tegoba i dismenoreja (apiol)
U veim koliinama apiol djeluje kao abortiv.
SMOLE I BALZAMI
Balsamum peruvianum
Peruanski balzam
Myroxylon balsamum (L.) Harms var. pereirae (Royle) Harms
Fabaceae
Dobije se tako da se kora u irini od 5 m ukloni pri bazi, a zatim se taj ozljeeni dio spaljuje
s bakljama da se biljka jo jae ozljedi i potakne na produciranje balzama.
Ranije se balzam dobivao preteito iz Perua, ali su stabla uginula od neprekidnog
isvrpljivanja. Danas se proizvodi u zemljama Centralne Amerike, Kuba, Panama, Meksiko, a
zadrano je ime Peruanski balzam.
Ovaj balzam je teku, ne ljepi se, razvlai se u niti, crvenkasto smee boje, na zraku se
skruuje. Patvori se terpentinom, kolofonijem i drugim lake dostupnim balzamima.
Sastojci:
cinamein 35-65%: smjesa estera benzojeve kiseline i benzilnog
alkohola i estera cimetne kiseline i benzilnog alkohola (benzil benzoate i benzil
cinamat)
- i - nerolidol 3-5%
vanilin (aromatian miris)
Djelovanje i primjena: Balzam se koristi interno i eksterno. Interno kao ekspektorans,
eksterno kod rana koje teko zacijeljuju, jer ubrzava granulaciju, kod Ulcus cruris,
smrzotina, seboreje. Pri zagrijavanju kao I veina balzama razvija aromatini miris pa se
rabe u crkvenim obredima za kaenje. Moe uzrokovati alergijske reakcije na koi.

Balsamum tolutanum
Tolu -balzam
Myroxylon balsamum (L.) Harms var. balsamum, Fabaceae
Stabla rastu samoniklo samo u sjevernom dijelu June Amerike, Kolumbija, Venezuela. Vrlo
su cijenjena stabla jer je potranja balzama velika.
Balzama se dobiva zarezivanjem stable u obliku slova V. Zarezivanje se provodi odozdola
prema gore, jedan zarez iznad drugog. Balzam je crveno smee boje, izrazito krt, lomljiv i
lako prelazi u praak. Takoer se vrlo esto patvori.
Sastojci:
cinamein 7-8% - esteri benzojeve i cimetne kiseline s tolurezinotanom

 smole 75-85%, vanillin, nerolidol

Djelovanje i primjena: Zahvaljujui ovim esterima, balsam se koristi kod rana koje teko
zacijeljuju jer ubrzava granulaciju. Takoer kod Ulcus cruris, ragada na prsima, smrzotina,
kod seboreje, a interno kao ekspektorans. Kao i veina balzama pri zagrijavanju razvijaju jo
aromatiniji miris. Moe uzrokovati alergijske reakcije na koi.

Benzoe (Resina benzoe)

Benzojeva smola
Styrax tonkinensis (Pierre) Craib ex Hartw.(Siam benzoe)
Styrax benzoin Dryander (Sumatra benzoe), Styracaceae
Vrste roda Styrax rasprostanjene su u tropskim umama jugoistone Azije. Balzam se dobiva
patolokim putem, zarezivanjem 6-10 godina starih stabala. Iskoritavanje stabala provodi se
sve do uginua srabla. Na poetku zarezivanja istjee bjelkasto uta smola, koja se baca i
nakon tri mjeseca sakuplja se balsam kao ispravna droga.
Sastojci:
koniferilni benzoat 60-70%
cinamilbenzoat 2%
benzojeva kiselina 10-20%
vanilin 1-2% - miris
Koniferin - glikozid koji dolazi u biljci i stvara se u kambiju. Pomou enzima u biljci se
razgradi u koniferilni alcohol I kao takovog biljka ga ugrauje u lignane. Ako se biljka
ozljedi dolazi do patolokog procesa, tj. ne stvaraju se lignani ve se koniferilni alkohol spaja
s benzojevom kiselinom i stvara se koniferilni benzoat (on nastaje samo u drogi).
Zagrijavanjem miris se pojaava i postaje aromatiniji.
Djelovanje i primjena: Interno se primijenjuje kao ekspektorans, eksterno kao dezinficijens,
najee kao Tinctura benzoe.
Myrrha
Mira
Commiphora molmol Engler, Burseraceae
Biljne vrste roda Commiphora rastu u Africi, na Arapskom poluotoku i Tajlandu. Osueni
sok curi s grana i drveta Commiphora sp. Prirodnim putem ili zarezivanjem. uva se nad
vapnom, jer navlai vlagu i lako dolazi do oksidativnih promjena.
Sastojci:
eterino ulje 2-10%: seskviterpenski alkoholi, furanoseskviterpeni
(germakran, eleman, uudesman, guajan),
smole 25-40%
-, - i - komiforska kiselina
sluzi
Djelovanje i primjena: Mira se uporabljuje kao adstringens kod upala zubnog mesa i
paradentoza, openito upale usne upljine i drijela. Dolazi u obliku Myrhae tinctura.
Takoer se koristi interno kao ekspektorans, stomahik.

HETEROZIDI
DROGE S FENOLSKIM HETEROZIDIMA
Uvae ursi folium
List medvjetke
Arctostaphylos uva-ursi (L.) Spreng, Ericaceae
OR

Osueni listii medvjetke su tamnozelene boje do blago

ukastosmee.
Medvjetka je rasprostranjena u cijeloj Europi; u sjevernim
dijelovima nalazimo je u nizinama, u junijim dijelovima
Eurpe iskljuivo je u planinama.

GL UKOZ A

R= H ARBUT I N
R= CH3 MET I L ARBUT I N

Patvorine: Vaccinium vitis idaea

Vaccinium myrtillus
Pyrus communis
Bergenia crassifolia
Viburnum prunifolium
Buxus sempervirens
Sastojci:
arbutin: derivat hidrokinona
metil arbutin; derivat metilhidrokinina - beta glukozidna veza
2, O - galoilarbutin
6 acetilarbutin
hidrokinon - tokom uskladitenja lako polimerizira (sme|e boje).
Droge iz sjevernih krajeva izrazito s arbutinom dok iz Srednje Europe
u omjeru 1:1.
hiperozidi - flavonoidi
monoterpeni - iridonidi
Djelovanje i Uroantiseptik u Species urologicae. Zajedno u diuretikim drogama. Metil
arbutin i arbutin nisu farmakoloki djelotvorni. Prolazom kroz organizam
primjena:
hidroliziraju se u hidroksikinon koji se izluuje bubrezima ili ester sumporne
kiseline. Ovi produkti se u lunatoj mokrai razgra|uju pri emu se oslobodi
hidrokinon koji dezinficira mokrau u mokranom mjehuru. Sa sodom
bikarbonom se poveava lunatost mokrae i bolje je iskoritenje. Trjeslovine
u veoj koliini podrauju sluznicu.

Salicis cortex
Kora vrbe
Salix alba L., Salix fragilis L.
Salix viminalis L., Salicaceae
Droga se sakuplja sa grana dvogodinjih biljaka.

Sastojci:
salicin
salicilni alkohol (saligenin)
salicilni derivat najee acetilirani fragilin, salikortin, populin
dolazi esto kao glikozidi, katehinske trjeslovine, flavoni (naringenin;
izokvarcetin)
O
O

CH 2 OH

C
CH 2 OH

H2 C

HO

OR

O
O

F RAGI L I N
POPUL I N

GL UKOZ A

GL UKOZ A

SAL I KORT I N

SAL I CI N

Djelovanje i primjena: Kod reumatskih ajeva kod fibroznih upala i prehlada.

U prometu u komadima 12-15 cm, 1-2 iroki i priblino 1 mm debeli.
Salicin nema antiflogistiki uinak. Tek u organizmu nakon uzimanja
salicilni
alkohol se oslobode, a onda pre|e u salicilnu kiselinu koja je
nosioc
antipiretikog
uinka. Blago nadrauje sluznice pa se rabi kao
lako topljiva natrijeva sol. Danas se vie
koristi acetilsalicilna kiselina.
Koi sintezu prostaglandina (medijatori upale) tj. ciklooksigenazu i
lipooksigenazu.
DROGE S FLAVONOIDIMA
Crataegi flos (folium cum flore, fructus)
Glogov cvijet (list s cvijetom, plod)
Crataegus monogyna Jacquin, Crataegus oxyacantha
(C. Laevigata (Poiret)DC, Rosaceae
Glog je grm rairen po cijeloj
Europi, a najvie na Balkanu.

HO
OH

Sastojci:
CH 2 OH

hiperozid 0,7%
kvercetin
rutin
viteksin
viteksin 2 ramnozid=flavonoidi,
procijanidni i to dimerni spojevi
flavonoidne kis.

O
RO

OH

HO

OH

O
VI T EKSI N

Djelovanje i primjena: Tonik za oslabljeno srce, a naroito staro gdje se ne preporuuju

glikozidi digitalisa. Snizuje krvni tlak, poboljava cirkulaciju krvi.

Mehanizam djelovanja: nije isti kao digitaloidi tj. on djeluje indirektno na srce, iri koronarne
ile i poveava prokrvljenost miokarda. Za djelovanje bitni procijanidini koji poveavaju
permeabilnost staninih organela koji su spremnici za kalcij. Propusnost se poveava i oni
vie ulaze, a time se poveava snaga kontrakcije i koronarni protok.
Cardui mariae (Silybi mariae) fructus
Plod sikavice
Silybum marianum (L.) Gaertn.
(Cardus marianus L.) Asteraceae
Biljka je bodljikava, listovi sa bjelkasto iarani, cvijet ljubiast.
Sastojci: silimarin: kompleks silibin (silibinin), silidianin, silikristin.
Ovi su spojevi flavonolignani. Svi oni se sastoje iz taksifolina
vezani za koniferilni alkolol na razliite naine.
Djelovanje i primjena: Ovaj kompleks djeluje antagonistiki in vivo i in vitro na razliite
tvari koje djeluju tetno na jetru npr. CC14, tioklorugljik, tioacetamid,
glukozamin i etanol.
Silimarin djeluje profilaktiki. Jedini preparat koji djeluje na hepatocite. Moe se piti koliko
treba. U velikim dozama silimarin nije tetan. Djeluje i kurativno kod hepatitisa i ciroze jetre.
Djeluje kao antidot kod trovanja s gljivanja.
Arnicae flos
Brankin cvijet
Arnica montana L., A.chamissonis subsp.foliosa Less.
Asteraceae
Cvijetovi bez ake ili otvoreni s akom.
Arnicae flos cum receptacula
Cvijeti je tamnoute boje zbog flavonoida.
Sastojci: 0,4-0,6% flavonoida: izokvercitin, astragalin, luteolin 7-glukozid;
0,2% eterinog ulja (timol i azulen): 0,3% seskviterpenskih laktona
(helenalin).
Djelovanje i primjena: Tinctura arnicae i u obliku masti koje djeluju kod upala i za
zacjeljivanje rana (eksterno).
Interno: helenalina - antiflogistik, antiseptik i analeptik.
Pri duljoj upotrebi: kardiotoksinost ( ne u automedikaciji!).
Ginkgo folium
List ginka
Ginko biloba L., Ginkgoaceae
Sastojci:

 O-acil-glikozid: acetilirani glikozidni derivat kvercetina, kemferola

biflavonoidi: gigetin, izoginkgetin
diterpenski trilaktoni: ginkgolid A,B,C
seskviterpeni: bilobalid A
Mora biti standardiziran na flavonoide. Ekstrakt ginkga iri krvne ile, poboljava perifernu
arterijsku cirkulaciju krvi, cerebralalnu cirkulaciju .
Djelovanje i primjena:
KUMARINI
Kumarini su derivati benzoalfapirona. Kumarini u biljci dolaze glikozidno vezani, a
oslobaaju se postupkom suenja biljke.
Razlikuju se:
jednostavni kumarini
dikumaroli
furanokumarini
piranokumarini
ostali (aflatoksini)

OH

OH
CH 2

O O

DI KUMAROL

Dolaze u porodicama: Apiaceae, Solanaceae, Rutaceae, Lamiaceae

Kumarini mogu pospjeiti rast korijena biljke (fizioloko djelovanje), dolaze
kao korigensi okusa i mirisa. esto u duhanu i imaju antiflogistiki
uinak, spazmolitiki, centralno sedativno (u puenju), baktericidno,
venotonizirajue, dolazi u pripravcima za sunanje jer apsorbiraju
UVB podruje (280-315 nm), koje je odgovorno za stvaranje
eritema koe prilikom sunanja, zatim UVA podruje (315-415 nm),
apsorbiraju neznatno, a to je podruje od kojeg koa tamni.
DIKUMAROLI
Nisu u biljci genuino, ve nastaju u vlanom biljnom materijalu djelovanjem bakterija.
Sprjeavaju stvaranje protrombina i djeluju kao antikoagulansi, te se daju s preparatima za
spreavanje tromboze. Po uzoru na prirodne dikumarole nainjeni su sintetski antikoagulansi.
FURANOKUMARINI
Najpoznatiji je psolaren, bergapten, ksantotoksin, imperatorin, angelicin, pimpinelin,
izopimpinelin. Imaju fotosenzibilizirajue djelovanje samo kada se nalaze na koi i dolaze u
doticaj sa UV zraenjem. U period 7-12 sati nakon zraenja dolazi do pojave eritema, a
nakon 1-2 dana pojaano se stvara melanin, nastaju smee mrlje na koi koje se dugo
zadravaju.

R
R

ANGEL I CI N R= H
PI MPI NEL I N R= OCH3

Primjenjuju se u lijeenju anomalija u pigmentaciji koe. Terapija se

sastoji u stvaranju melanina. Uspjenost terapije ovisi o ispravnom
doziranju UV zraenja. Koristi se i u lijeenju psorijaze. preparati se
daju lokalno ili interno. 2 sata nakon aplikacije koa se izlae UV
zraenju.
PIRANOKUMARINI
Uporabu nalaze kao vazodilatatori.
DROGE S KUMARINIMA
Ammeos visnagae fructus
Plod panjolskog moraa
Ammi visnaga (L.) Lamarck, Apiaceae
Biljka raste u Sredozemlju, Egipat, Maroko, Tunis.
Plodii su sitni, jajoliko eliptinog oblika, 0,15-0,90 mm iroki,
2-2,5 mm dugi. esto se zamjenjuju s Ammi majus (moracin).
Sastojci:
piranokumarini: visnadin, sanidin
OCH 3

R2

R1
KEL I N R 1 = OCH3 R2 = CH3
VI SNAGI N R1 = H R2 = CH3
KEL OL R1 = H R2 = CH 2 OH
KEL OL GL UKOZ I D R1 = H R 2 = CH2 OC 6 H1 1 O' 5

furanokumarini: kelin, visnagin, kelol, kelol-glikozid

Djelovanje i primjena: Droga iri koronarne ile pa se upotrebljava kao koronarni
vazodilatator. Kelin i njegovi derivati smiruju glatku muskulaturu
bronha, eluca, probavnog trakta, mokranih puteva pa se
upotrebljavaju kod eluanih, probavnih i bubrenih kolika.

Ammi majoris fructus

Plod moraa
Ammi majus L., Apiaceae
Plodii su sitni, 0,5-0,75 mm iroki, oko 2 mm dugi.
Sastojci:
furanokumarini: bergapten, ksantotoksin, imperatorin, izopimpinelin

OR
CH3

KSANT OT OKSI N R= CH3

I MPERAT OKSI N R=

CH2

CH

C
CH3

Djelovanje i primjena: U lijeenju leukodermia.

DROGA S IRIDOIDIMA
Valerianae radix
Odoljenov korijen
Valeriana officinalis L., Valerianaceae
Korijen i rizom skupljaju se od dvogodinje biljke. Najbolje
uvanje droga in toto, jer se valepotrijati razgrauju.
Dobro uvanje u organskim otopinama.
Suenje droge obavlja se na 40oC.
Domovina je Europa i Sjeverna Azija.
Sastojci:
Eterino ulje (formilizovalerijanat - blagi sedativ)
Heterozidi (velerozid)
Valepotrijati (iridoidi): esteri octene, izovalerijanske i
-acetiloksivalerijanske kiseline s terpenoidnim trovalentnim alkoholom
tipa iridoidnog ciklopentana - C pirana. Na 60oC raspadaju se
valepotrijati.

C2 H5

COOH
H3 C

O
H

VAL ERENSKA KI SEL I NA

SESKVI T ERPEN

VAL EPOT RI J AT

Djelovanje i primjena: Sedativ, sniava krvni tlak, djeluje protiv tjeskobe, kod
predmenstrualnih napetosti.

DROGE S TIOGLIKOZIDIMA
Sinapis nigrae semen
Sjeme crne goruice
Brassica nigra (L.)Koch, Brassicaceae
Plodii su maleni, okrugli, promjera oko 1,5 mm, tamnocrvenosmee
boje. Sabiru se potpuno zreli, ali komuke ne smiju biti raspucale.
Sastojci:
tioglikozid: sinigrin (1,2%)
Djelovanje i primjena: Kao rubefacijens pa se upotrebljava u lijeenju reume i neuralgija.
Droga je otro paleeg okusa jer izaziva jaku hiperemiju, mora
se paziti na doziranje da ne doe do oteenja koe.
U svijetu se najvie uzgaja u prehrambene svrhe, senf.
Sinapis aetheroleum
Eterino ulje crne goruice
Dobiva se destilacijom vodenom parom iz plodova crne goruice (iz samljevenih sjemenaka),
nakon deoleiranja i maceriranja vodom u trajanju od 2 sata na temperaturi 30-40oC.
Sastojci: Sinigrin se pri povienoj temperaturi nakon ozljeda tkiva cijepa
djelovanjem enzima mirozinaze (tioglukozidaza) u tzv. goruiino ulje
(jo se zove alil goruiino ulje -92% alilnog izotiocijanata) Uz alil
goruiino ulje nastaje sulfatna kiselina i glukoza. To se ne dogaa u
ivoj biljci jer su sinigrin i mirozinaza u odvojenim stanicama.
Sinapis albae semen
Sjeme bijele goruice
Sinapis alba L., Brassicaceae
Sjemenke su svijetlosmee boje.

Sastojci:
sinalbin (1,5-2,5%)
p-hidroksibenzil goruiino ulje
Djelovanje i primjena: Kao rubefacijens, ali djeluje blae.
DROGE S POLISULFIDIMA
Alli sativi bulbus
Lukovica bijelog luka
Allium sativum L., Alliaceae

Sastoji se iz jajolikog duguljastog glavnog luka

i 5-15 sporednih (enji) koji su obavijeni
koastom opnom.
Domovina enjaka Juna Azija, rasprostranjen
u Srednjoj i Istonoj Europi.

S
S
AL L I CI N

Sastojci:
aliin - alicin - ajoen (vinil(4H)ditiin)
Alicin ima izraen bakteriostatski uinak. Moe se destilirati vodenom parom i ima
karakteristian miris. U biljci alicin se ne nalazi alicin pa sam enjak nema miris.
On nastaje iz bezbojne predstepenice allina djelovanjem enzima (allin liaze allinaze), uz prisustvo vode - nusprodukti uz alicin s amonijak i pirogroana
kiselina. Allin nema miris, nema bakteriostatski uinak i topljiv je u vodi. Put od
allina do alicina odvija se u organizmu nakon uzimanja enjaka. Javlja se
neugodan miris izdaha. Isparava se putem koe. Preparati su mikrokapsulirani.
Alicin je nestabilan i dalje se raspada u polisulfide od kojih je najznaajniji dialildisulfid. Nastaju i ajoeni. enjak sadri i flavonoide, vitamine B, vitamin C.
Alicin djeluje bakteriostatski u razrije|enju 1:100.000.
1 mg alicina iznosi 10 mikrograma penicilina i time premauje u svom
baktericidnom djelovanju fenole.
Djelovanje i primjena: Kod infekcija probavnog trakta. enjak sniava lipide, djeluje u
spreavanju ateroskleroze, kao antihipertenzivi i
djeluje koei na agregaciju trombocita, te sprjeava nastajanje tromboze.

Alli cepae bulbus

Lukovica crvenog luka
Allium cepa L., Alliaceae
Sastojci:
cikloallin, daje estere tiosulfinske kiseline
izomer alicina - propantial-S-oksid (spoj odgovoran za suenje)
Djelovanje i primjena: Kod prehlada vezanih za izluivanje sekreta iz nosa, posebno
djeluje na sluznicu nosa. U farmaceutske svrhe antiasmatik.

DROGE S ANTRAKINONSKIM GLIKOZIDIMA

Aloe
Aloj
Aloe ferox Mill., A. africana Mill.,
Aloe spicata Baker, Aloe perry Baker,
Aloe barbadensis Mill./A. vera L.), Aloeaceae (Liliaceae)
Sve ove vrste su izrazito kserofilne vrste, rastu na visokim
temperaturama, na suhim stepskim podrujima. Samonikle dolaze u
podruju Afrike, a uzgajaju se u Indiji, Americi i neto malo u Europi.
Trgovaka imena:
Kap-aloe, Natal-aloe - junoafrike droge
Socotra-aloe, mokka-aloe - istonoafrike droge
Musumbra-aloe - po cijeloj Indiji
Curacao-aloe, barbados-aloe - Zapadna Indija
Listovi su debeli, mesnati, bodljikavi s debelom kutikulom. Za dobivanje droge
uzimaju se uvijek donji veliki listovi da droga ne presui. Listovi se slau na
udubljenja na goveu, konjsku ili kozju kou i nakon nekoliko sati iz njih
spontano (iz aloe stanica) istie sok.
Aloe sok se uguuje: uparavanjem - u bakrenim posudama na otvorenom pri
emu se dobiva crna droga koja se naziva aloe lucida (izrazito sjajna);
uparavanjem na suncu pri emu dolazi do izluivanja kristalininog aloina, ima
izgled poput jetre, aloe hepatica. Veina farmakopeja propisuje aloe lucida.
Sastojci:
aloin (10 C glukozid aloeemodin antron); aloinozid.

OH

OH

OH

OH

CH2 OR

CH2 OR

H
O

OH

OH

OH

CH 2 OH
HO

AL OI N A R= H
AL OI NOZ I D A R= A L RAMNOZ A

HO
HO
AL OI N B
AL OI NOZ I D B

Uporaba:

Aloe-vera i aloe barbadensis se koriste u kozmetici: antracenski

derivati su u njima prisutni u tragovima, a dominiraju polisaharidi,
aminokiseline i vitamini. Aloe koi rast tumorskih stanica (u kulturama
stanica). Kao sredstvo za ienje, kao purgans kod razliitih kroninih
opstipacija. Mora se naglasit da se uzima vie puta dnevno u manjim dozama,
a u veim dozama izaziva jaku hiperemiju zdjelinih organa pa se zato kod
akutnih sluajeva ne daje.
Kontraindicirana kod graviditeta, hemoroida, menstruacije.
Aloe za farmaceutsku uporabu dolazi u obliku pilula i draeja. U tekuim
oblicima ne dolazi. Aloe je gorak pa se tekui oblici ne mogu upotrebljavati.
DOZE: 0,1-0,2 grama.

Sennae folium
Senin list
Cassia angustifolia Vahl.
Cassia acutifolia Delile (Cassia senna), Caesalpinaceae
Obje vrste su afrike biljke, ali se C. angustifolia uzgaja u Indiji (Tinnevely sena), C.
acutifolia Sudan, Egipat, Aleksandrija (Aleksandrina sena).
C. angustifolia - mahune su duge oko 4-4,5 cm, a oko 1,8 cm iroke i smee.
C. acutifolia su manje 3-5 cm, a 2,5 cm iroke i zelene.
Patvorine: C. auriculata, C. italica, C. montana
Sastojci:
diantron 8,8 diglukozid - senozid A,B,C,D iz reinantrona
heterodiantron 8,8 diglukozid - senozid C i D
Aloe - emodin antron i rein antron - dobivaju se C i B senozidi.
Sena sadri velike koliine smole koja je odgovorna za nastajanje
geva. Nakon uklanjanja smole dobiva se droga Sennae folium
sine resine.
Kasnije je utvreno da greve izazivaju poveane
koncentracije sastojaka sene, te se sena treba uzimati viekratno.
Djelovanje i primjena: Kod uzimanja malih doza nema djelotvornosti, pa se mora pronai
optimum. Obavezno se uz senu primjenjuju spazmolitici. Kontraindicirana je
kod ira na elucu. Djeci se ne smije davati sena. Daje se
samo Sennae fructus (folliculi). To su plodii, a dobivaju se od obje
vrste sene. U narodu se naziva majino lie. DOZA: 0,5-2,0 grama.
Sennae fructus (Folliculi sennae)
Senin plod
Osueni plodovi (mahune) vrsta C. angustifolia i C. acutifolia koji dolaze in toto (jer bi
inae ispale sjemenke iz mahune).
Sastojci:

 jednako kao i kod Sennae folium

Djelovanje i primjena: Iako sena djeluje laksativno blae nego krkavina, ima ljudi koji su
osjetljivi i na senu. Plodovi djeluju blae pa
se upotrebljavaju u djeijoj praksi i u gerijatriji.

Frangulae cortex
Kora krkavine
Rhamnus frangula L.(Frangula alnus Mill.)
Rhamnaceae
Kora skinuta s mladih grana i granica ove vrste. Skida se u
proljee i tokom jednog dijela ljeta, jer tada su u drogi sadrani
antranoli, a u jesen antrakinoli. Antranoli su 10 puta djelotvorniji
od antrakinona.
Droga se ne smije upotrebljavati svjea. Mora odleati barem jednu godinu, jer svjea
izaziva muninu, proljev i povraanje. Zagrijavanjem na odreenim temperaturama moe se
skratiti vrijeme stajanja.
Sastojci:
glukofrangulin A i B (A emodin 6 alfa ramnozil 8-O-beta D-glukozid):
frangulin A i B
OR
OR

O
O
RAMNOZ A

OH

OH

CH 3

API OZ A

CH3
O

GL UKOF RANGUL I N A R= GL UKOZ A

GL UKOF RANGUL I N B R= GL UKOZ A

F RANGUL I N B R= H

F RANGUL I N A R= H

Patvorine: Rhamnus fallax, R. cathartica

Djelovanje i primjena: Laksans, sredstvo za ienje u malim dozama.
Rhamni catharatici fructus ima blae djelovanje.
Antracenski derivati djeluju u debelom crijevu. Reducirani oblici
nastaju u debelom crijevu aktivnou bakterija (E. coli).

Rhamni purshiani cortex

Kora amerike krkavine
Rhamnus purshianus De Candolle,
(Frangula purshiana (DC) A.G. Cooper)
Rhamnaceae

Kora se skida s mladih grana i granica stabla visokog 20 m.

Droga je debela oko 5 mm, sa gornje
strane vide se ostaci mahovina i liajeva za razliku od obine kod
koje se vide lenticele.
Srikine zrake su ire; kod europske krkavine nalaze se nakupine
likovnica, a kod amerike nakupine sklerehinskih stanica.
Takoer skladitenje jednu godinu (prema Farmakopeji) ili zagrijavanje
1 sat na 100oC. Monografije ove droge nalaze se u Amerikoj i
Britanskoj Farmakopeji, esto pod nazivom Cascara sagarda to na
panjolskom znai sveta droga.
Raste na pacifikoj obali Amerike.
Sastojci:
80-90% C-glikozida-kaskarozid A,B,C,D,
aloin, 11 dezoksialoin,
10-20% O-glikozida - monoglikozidi
emodina, aloe emodina,
aloe emodina i krizofanola.

GL UKOZ A

OH

8
10
H

R
GL UKOZ A

KSAROZ I D

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao laksans, najee u obliku ekstrakata.

Cortex rhamni fallacis
Kora estike
Rhamnus fallax L., Rhamnaceae
Kora se skida s grana i granica estike.
Morfoloki i anatomski slina kora krkavini, a prema nekim autorima ima vie
antrakinona od same krkovine. Nekada se smatrala patvorinom, no nema neke vee razlike u
kemijskom sastavu stoga se predlae kao paralelna i ravnopravna zamjena krkovini.
1,5-3,5 m visoki grm rasprostranjen u zapadnom dijelu balkanskog
poluotoka. Raste na suhim sunanim mjestima vapnenastih planina (bukove ume).

Fructus rhamni cathartici

Plod pasjakovine
Rhamnus catharicus L., Rhamnaceae
Raste u podruju Sjeverne Afrike.
Sastojci:
2% antracenskih derivata - emodin, frangulin, glukofrangulin
flavonski heterozidi
Djelovanje i primjena: Blagi laksans i diuretik.

Rhei radix
Rabarbarin korijen
Rheum palmatum L. var. plamatum, R. officinale Baill.,
R. tanguticum L., Polygonaceae
Oguljeni osueni korijen. Nakon sabiranja korijen
se guli (mundira). U njemu se razaznaju karakteristine zvjezdolike
ile. Antracenski derivati locirani su u kambiju i u srikinim zrakama
zvjezdolikih ila. ile su nepravilno smjetene u korijenu i daju
mramorirani izgled.
Raste od Sibira do Himalaja, na velikim visinama, istona i zapadna
Kina. Zeljasta je biljka, ali moe doivjeti starost 20-30 godina.
Nakon 4-7 godina poinju izbijati cvijetovi. Kao droga se skuplja
od 4-8 godina starosti.
Sastojci:
1- i 8-O-mono i di-glikozidi: reina (aglikoni),
reum emodina,
aloe emodina,
fisciona,
krizofanola.
Patvorina je Rheum rhaponticum (Europski) koji sadri rapontikosid vezan na
stilben koji ljubiasto fluorescira u UV-podruju.
HO

OH

CH

GL UKOZ A

CH

OCH3

O
RAPONT I COSI D

Djelovanje i primjena: Trjeslovine imaju utjecaja na uinak.

U malim dozama 0,05-0,15 g droga djeluje adstringirajue.
Purgativno djelovanje nastupa tek u viim dozama od 4 g.
Dolazi u obliku tinktura i suhog ekstrakta.
Hyperici herba
Zelen gospine trave
Hypericum perforatum L., Hypericaceae
Biljkna vrsta rasprostranjena po livadama Europe.
Sastojci:
eterino ulje: kariofilen
diantron hipericin
flavonoidi

Djelovanje i primjena: Djeluje antidepresivno, kao spazmolitik, adstringens (izvana).

DROGE S KARDIOTONINIM HETEROZIDIMA

Ime im potjee jer se primjenjuju u terapiji bolesnog srca. Kardiotonini heterozidi
daju hidrolizom eernu komponentu koja se moe sastojati od 1-4 molekule monosaharida i
neeernu komponentu koja je derivat sterana.
Aglikon je tipa ciklopentanoperhidrofenantrena. Razlikuju po vezi prstenova posebno
po supstituentu na C17, koji moe biti jednostruko nezasieni peterolani laktonski prsten ili
dvostruko nezasieni esterolani laktonski prsten. Prema laktonskom prstenu dijele se u 2
skupine:
1. heterozidi s 23 C-atoma (Digitalis, Convalaria, Strophantus)
2. heterozidi s 24 C-atoma (bufanolidi; Scilla, Helleborus)
esterolani prsten djeluje 5-7x jae od peterolanih. Od eera tu su najee
dezoksiriboza, npr. digitoksoza, ali mogu biti i glukoza i ramnoza.
Digitalis purpureae folium
List grimiznog naprstka
Digitalis purpurea L., Scrophulariaceae
Drogu predstavlja na 40-50oC osueni listovi biljke Digitalis purpurea
L., Scrophulariaceae.
Raste na rubovima uma i istinama zapadne Europe, atlantske i
subatlantske klime. Dvogodinja biljka (rozeta prizemnih listova koji
su dugih i do 30 cm, a tek druge godine razvije se cvijetna os
koja
zvijezdast cvat).
Izuzetno lako se kultivira na humusnom tlu bogatom manganom,
a siromano kalcijem.
Sastojci: 30 glikozida (0,15-0,4%)
Genini (aglikoni):
digitoksigenin,
gitoksigenin (16-hidroksi-digitoksigenin),
gitaloksigenin (16-formil-gitoksigenin).
O

12

12
16

OH

16

OH

OH
HO

HO
GI T OKSI GENI N

nosi

DI GI T OKSI GENI N

eeri:
D-digitoksoza
D-digitaloza,
D-glukoza

O
O

Glikozidi:
purpurea glikozid A i B (60%),
digitoksin (12%),
gitoksin (10%),
gitaloksin (10%).

12
16

C
H

OH
HO
GI T AL OKSI GENI N

Ima i glikozida koji nemaju djelovanje na srce (pregnan glikozidi (digitanol glikozidi):
diginin,
digipurpurin,
digifolein.
Droga producira saponinske heterozide koji poboljavaju resorpciju
kardiotoninih heterozida.
Saponinski, spirostanolski glikozidi:
digitonin,
gitonin,
gitonin.
Digitalis lanatae folium
List vunastog naprstka
Digitalis lanata Ehrh., Scrophulariaceae
Samonikla biljka u jugoistonoj Europi i na podruju Kavkaza, jako
rairena na Balkanu. Raste na vapnenakoj podlozi uz dovoljno
oborina. Dvogodinja biljka, cvat u obliku klasa. Listovi se skupljaju
u kasnu jesen, a u cvjetovima najvie heterozida sadre cvjetovi koji su
sakupljeni prve godine.
Sastojci:
63 glikozida (1%)
Aglikoni:
digitoksigenin,
gitoksigenin,
gitaloksigenin,
digitoksigenin (C12-OH),
diginatigenin (C12, C16-OH).
Glikozidi:
lanatozid A i C (50%),
u manjoj koliini lanatozid B,D, i E Ovi glikozidi su primarni jer u tom
obliku dolaze u biljci.

Sekundarni glikozidi - nastaju odcjepljenjem pojedinih eera:

acetildigitoksin,
acetilgitoksin
acetildigoksin.
Djelovanje i primjena: Kardiotonini heterozidi su se poeli koristiti vrlo rano
za lijeenje srca, a najvie se koristio Digitalis purpurea. Terapijsku
upotrebu zapoeo je Wilhering. Najveu uporabu ima: digitoksin
(purpurea glikozid), digoksin (lanata glikozid), acetildigoksin, lanata
glikozidi A,B, i C.
Ovi heterozidi se brzo resorbiraju i brzo izluuju pa je kasno
uoeno njihovo djelovanje.
LJEKOVITI OBLICI: Infuzi, ekstrakti, tinkture sa vrstama Digitalis se u terapijskom
smislu ne koriste,. teko se standardiziraju pa je doziranje oteano.
Razlike po resorpciji, po duljini djelovanja i po mogunosti kumulacije:
a) DIGITOKSIN
Resorpcija 95-100% per os. Djelovanje nakon 12 sati, a zadrava se 20 dana. Jako se
kumulira. Najee oneien gitoksinom, a da bi se potpuno uklonio dolazi do velikih
gubitaka digitoksina, pa se ne uklanja do kraja.
b) DIGOKSIN
Digoksin dolazi kao i acetildigoksin
Resorpcija 60-70%, a maksimalno djelovanje nastupa 6-8 dana.
On se manje kumulira.
c) LANATA GLIKOZIDI
Resorpcija je brza kao i izluivanje:
Lanatozid A - resorpcija 80%
Lanatozid B - slaba resorpcija
lanatozid C - resorpcija 40%.
Najee monografije u farmakopeji:
Digitalis purpurea pulvis normatus
Samljevena droga - pulvis, standardizirana tj. ima tono odreenu koliinu glikozida, dolazi i
pod nazivom titrirani, normirani, standardizirani pulvis.
Strophanthi semen
Strofantusovo sjeme
Strophanthus gratus (Wall.et H.) Franch.,
S. kombe Oliver, Apocynaceae
Drogu predstavljaju sjemenke S. gratus i S. kombe. Plod je tobolac s
200 sjemenki. Sjemenka Strophantus gratus je duga 1,5 cm, iroka
3-5 mm, uto sme|e boje, izrazito duguljaste, na sjemenu izraena
rafa. Sjemenke nemaju dlaica.

Sjemenka Strophantus kombe je manja, izrazito dlakava, a s H2SO4

zelenu, ljubiastu pa smeu boju. Spadaju u povijue, imaju
tobolce pune sjemenki.

daju

Sastojci:
Sadri 4-8% glikozida.
S. gratus sadri 90-95% g-strofantina (3-O-L-ramnozid)-oubain jer je
izoliran iz Acokharitera oubaio.
S. kombe sadri 8-10% glukozida: K-strofantin (smjesa L-strofantinkog,
strofantidolskog, propilgeninskog reda).
Iz te smjese najvaniji glikozidi su:
K-strofantin,
i cimarin=K-strofantozin
K-strofantozid ocjepljenjem daje pa , a onda ostale. Kasno je
otkriven, jer se vrlo malo resorpira, a relativno brzo djeluje.
Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao otrov za strelice, a zbog slabe resorpcije per
os, daje se i.v. i perlingualno (spreava infarkt), kod akutne
insuficijencije srca, kod akutne koronarne insuficijencije,
kod insuficijencije srca praene bradikardiom i kod preosjetljivosti
na digitalis.
Convallariae herba
Zelen urice
Convallaria majalis L., Convallariaceae
Drogu predstavlja zelen biljke (osueni nadzemni dio cvatue biljke),
koji se sakuplja za vrijeme cvatnje i sui na 110oC.
O
O

OH

HO
OH
K ST ROF ANT I DI N R= CHO
ST ROF ANT I DI OL R= CH 2 OH
PERI PL OGENI N R= CH3

Sastojci:
Glikozidi:
konvalotoksin (40-45%),
konvalatoksol (20-30%),
konvalozid (4-7%),
konvalatoksolozid (2-4%),
lokundiozid.

O
O
OH

HO
OH

OH

H
RAMNOZ A

O
OH
G ST ROF ANT I N

Koliina i sastav ovise o porijeklu; konvalatoksin sadre vrste iz Zapadne Europe, konvalozid
sadre vrste Istona Europe, a konvalatoksin i lokundiozid se nalaze u vrstama Srednje
Europe. Sadri jo i steroidne saponine, kao i veinu kardiotoninih glikozida:
Aglikoni heterozida:
k-storofantidin-(konvalotoksin),
strofantidol (konvalotoksol, konvalotoksolozid),
bipindogenin (lokundiozid).
Djelovanje i primjena: Slino kao droge vrsta Digitalis i Strophantus. Resorbira se relativno
dobro per os.
Upotrebljava se kod edematoznog srca, kod srane neuroze, kod
preosljetljivosti na digitalis (izrazito diuretiki uinak te se zato i
koristi kod edema srca).

Scillae bulbus
Lukovica morskog luka
Urginea maritima (L.) Bak., Hyacinthaceae
Drogu predstavljaju osueni listovi lukovice morskog luka. Listovi se
reu u trake i sue. To su sredinji mesnati listovi (vanjski nemaju
lijekovitih tvari, a unutranji sadre puno sluzi).
Bijela lukovica raste na pjeanom tlu u sredozemlju i naraste do
3 kg, za razliku od crvene koja naraste i do 5 kg.
Sastojci:
Bijela lukovica sadri:
15 glikozida (0,24-0,4%),
glukoscilaren A,
scilaren A,
proscilaridin A=scilarenin iz
kojeg se ostaliglikozidi izvode.

O
O

Crvena lukovica sadri scilirozid

(aglikon scilirozidin).

H
HO
SCI L ARENI N

OH

Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kod angine pectoris, nefritikih edema, uremija.

Scilarozid se moe upotrijebiti kao otrov protiv glodavaca raticidno sredstvo.

Nerii folium
Oleandrov list
Nerium oleander L., Apocyanaceae
Listovi su 10 cm dugi, niski lancetasti, kratke peteljke, savinuta ruba.
Samonikla u Mediteranu.
Sastojci:
oleandrin (16 acetil-glitoksigenin)
Aglikoni:
digitoksigenin
gitoksigenin
5 -digitoksigenin (uzarigenin)
Djelovanje i primjena: Slino digitalisu, ali breg i blaeg intenziteta, slabija kumulacija
u organizmu.
Helebori radix (rhizoma)
Kukurjekov korijen (podanak)
Heleborus niger L., H. viridis L., H. odorus W.et Kit.
Ranunculaceae
Sastojci:
helebrin (bufa kinolidinskog tipa, a aglikon helebrin)
saponin heleborin bez kojeg helebrin ne djeluje.
Djelovanje i primjena: Slino strofantusu za akutna stanja.

DROGE SA SAPONINIMA
Saponini su dobili ime po tome to imaju visoku mo pjenjenja poput sapuna. Veina
iz razara eritrocite, otrovna je za ribe, a sa sterolima u etanolu stvara teko topljive taloge.
Izuzetno rasprostranjeni. Triterpenski u porodicama kotiledone - Caryophilaceae,
Primulaceae, Araliaceae, Hipocastanaceae, Fabaceae, Polygalaceae.
Steroidni saponini dolaze u porodicama: monokotiledone - Liliaceae, Dioscoreaceae,
Agavaceae; dikotiledone - Digitalis, Trigonela.
Saponini se dijele prema kemijskom sastavu aglikona:
1. spirostanolski - neutralni
2. steroidno-alkaloidni - sadre N
Obje grupe imaju steroidni aglikon sapogenin sa 23 C-atoma,

a tu spadaju i heterozidi korijena ginsenga i nekih drugih

droga gdje su saponini popratne tvari.
3. triterpenski - mogu biti neutralni ili kiseli.
Imaju pentacikliki triterpenski aglikon C30 (korijen jaglaca,
sladia, senege, sjemenke divljeg kestena).
Prema eernoj komponenti dijele se:
monodesmozidi
bisdesmozidi
Od eera dolaze glukoza, galaktoza, glukuronska kiselina, galakturonska kiselina, ksiloza,
arabinoza, ramnoza. Saponini podrauju bronhijalne lijezde na pojaanu sekreciju
(omekavanje sluzi).
Djelovanje kao:
- expektoransi - jer djeluju na povrinsku napetost i razrje|uju sputum
Primulae radix
Senegae radix
Liquiritiae radix
Saponariae radix
Hederae folium
- diuretici - a djelovanje se bazira na osmozi i direktnom podraaju
bubrenog epitela.
Betulae folium
Ononidis radix
Equiseti herba
Violae tricoloris herba
Verbasci flos
- antibiotici - Primulae radix, Hederae folium,
- antimikotici - pokazuju svi saponini sa 4-5 eera,
- antiedematozno (venetonino) - Aesculus saponini (escin),
- antiflogistiko - saponini slini glukokortikoidima: ruscus aculeatus saponini
(ruscin), glycyrrhiza saponini (glicirizin,
- spazmolitiki - Hedera saponini.

Primulae radix
Korijen jaglaca
Primula veris L., P. elatior (L.) Hill.
Primulaceae
P. veris - zlatnouti, mirisni cvijetovi, cvate u IV. i V. mjesecu
na suhom tlu.
P. elatior - bezmirisni, svijetlouti bezmirisni cvijetovi, cvate u III.
mjesecu.
Sastojci:

 5-10% saponina, a oni potjeu iz dva aglikona:

protoprimulagenin (4 eerne komponente: glukoza, galaktoza,
ramnoza, glukuronska kiselina),
protoprimulagenin A (pentaglikozid);
Protoprimulasaponin A je drugi saponin. Sadri protoprimulagenin A,
a on sadri jo i saharozu (ksilozu);
Primula kiseline su saponini, ali bez terapijskog djelovanja;
Fenolski glikozidi: primverin i primulaverin - hidrolizom daju
metoksisalicilne kiseline odgovorne za miris eterinog ulja.
Djelovanje i primjena: U obliku ekstrakta, infuza, dekokta, najee sirupa - kao
ekspektorans (hripavac, astma, species pectoralis).
Hippocastani semen
Sjemenke divljeg kestena
Aesculus hippocastanum L., Hippocastanaceae
Zrele sjemenke.
Raste u umjerenoj i toploj zoni kao visoko stablo.
Sastojci:
Smjesa saponina koja se zove -escin, a ima 2 aglikona:
- protoescigenin - ima puno OH skupina (4 sekundarne i
2 primarne) to mu daje veliku polarnost i izrazito jako
hemolitiko djelovanje. Od eera ima glukuronsku kiselinu i
dvije glukoze.
- baringtogenol (C) - jima jednu CH3 umjesto OH skupine.
tringlinska kiselina
izomaslana kiselina
anglinska kiselina i druge koje ine brojne saponine
Uz -escin dolazi i -escin: -escin+kriptoescin, tj. ista smjesa saponina
kriptoescin nema hemolitiko djelovanje ve antieksudativno
sadri flavone i esculetin-kumarin
kvercetin
kemferol
Djelovanje i primjena: Antieksudativno, smanjuje krhkou ila.
Limfatiki zastoji, hemoroidi, edemi. U obliku ekstrakta npr.
u mastima za vene. Smanjuju lomljivost kapilara (lijeenje
hemoroida).
Interno samo pod kontrolom lijenika jer moe otetiti jetreni
parenhim.
Liquiritiae (Glycyrrhizae) radix
Sladiev korijen
Glycyrrhiza glabra L., var. typica,
Glycyrrhiza glabra L., var. glandulifera,
Glycyrrhiza glabra L., var. violacea, Fabaceae

Sladi je 1-1,5 m visoka trajnica, raste po pjeskovitom tlu.

Korijenje i vrijee (produeni ogranci stabljike) sladia. Droga se
sakuplja od samoniklih biljaka koje se sakupljaju u kasnu jesen.
Raste na pjeskovitom vlanom tlu (polupoplavljena podruja),
a sakuplja se barem kad je stara 4 godine. esto farmaceutski
zahtjev da vanjska kora bude oguljena jer sadri gorke tvari - Liquiritiae radix sine cortice.
Sastojci:
Saponini: glicirizin (aglikon gliciretin)
Glicirizinska kiselina je heterozid, a njena K ili Ca sol je glicirin.
Kad se uklone eeri dobijemo gliciretinsku kiselinu, a to je aglikon.
Glicirizinska kiselina je diglukuronid gliceretinske kiseline.
Aglikon se zove gliciretin premda je to gliciretinska kiselina.
COOH

H
O
H
GL UKURONSKA KI SEL I NA
H
GL R 1

GL R2

O
H
GL I CI RET I NSKA KI SEL I NA

Flavonoidi likviritin (aglukon - likviritigenin)

Glicirizin daje slatki okus (50 puta sla|i od eera), ali aglikon
nema taj okus.
Djelovanje i primjena: Kao ekspektorans, antiflogistik - glicirizin koi inaktivaciju
glukuronida u jetri (kod ulkusa, gastritisa), ako se predozira
(25-40 g) kortiko (dezoksi) steroidima tada nastaje hipokalcemija,
retencija natrija, edemi, potekoe u disanju.
Spazmolitiki djeluje flavonoid likviritigenin.
Monografije: Liquiritiae extractum fluidum, Succus liquiritiae inspisatus , Pulvis
liquiritiae compositus - sadri L. radix, Sennae folium, fructus
foeniculi.
Ginseng radix
Korijen ginsenga
Panax ginseng C.A.Meyer, Araliaceae
Korijen ima ovjekoliki izgled.
Na tritu dolazi i ameriki ginseng, jer se u
Americi moe kultivirati, ( inae P. ginseng uspjeva samo u Kini, Koreji): Panax
quinquefolium L. (P. quinquefolius L.), Araliaceae.

Sastojci:
2-3% saponina zajedno - ginsenozoidi R-x(x-O,A,B,B2,E,F,G1,G2),
aglikoni 20-S-proto-panaksadiol (OH skupina na C3 i C20).
Djelovanje i primjena: Kao tonik, dokazano je da proiruje krvne ile,
die krvni tlak, smanjuje kolesterol, stimulira sintezu RNA, ima
gonadotropno djelovanje, jak utjecaj na reakcijske sposobnosti
(refleksi, koncentracija itd.
Saponariae radix
Korijen sapunike obine
Saponaria officinalis L., Caryophyllaceae
30-80 cm visoka biljka sa svijetloruiastim i bijelkastim cvijetovima.
Osueni korijen, podanci i vrijee sapunike.
Rasprostranjena u srednjoj Europi.
Sastojci:
saponini (oko 5%) i malu koliinu eterinog ulja
glavni heterozidi su saponozid A i D, koji pripadaju skupini
kiselih bisdezmozida.
Djelovanje i primjena: Upotrebljava se kao ekspektorans zbog svojeg iritativnog djelovanja
na grlo, pa stimulira refleks kalja i luenje sluzi unutar
respiratornog trakta. Zbog toga se upotrebljava kod nekih
sluajeva astme, bronhitisa i kalja. Nekada se rabila kao zamjena
za sapun pri pranju odjee i vune.
Radix Senege
Korijen amerike senege
Polygala senega L., Polygalaceae
Korijen je zmijolikog izgleda, utosiv ili smeesiv, 10 cm dug, sa kvrgastom
glavom na kojoj su ostaci stabljike i lia. Korijen esto ima vijuge, grebene,
rebra - im vie grebena tim je korijen kvalitetniji. Na suprotnoj strani rebra,
kambij umjesto elemenata drva, stvara velike parenhimske stanice s tokicama
koje su utisnute u normalno drvo u obliku usjeka - taj dio zove se lano ili
pseudodrvo. U velikim parenhimskim stanicama nalaze se saponini.
Raste u Sjevernoj Americi, do 40 cm visoka trajnica.
Sastojci:
8-10% saponinske smjese od najmanje 8 razliitih heterozida
glavni saponin je senergin koji hidrolizom daje presenegin (aglikon), a
od eera sadri glukozu, galaktozu, ramnoztu,
miris metilnog salicilata koji je u svjeoj biljci u obliku fenolskog
heterozida primaverizida.
Djelovanje i primjena:

Upotrebljava se kao ekspektorans.

Saponariae albae radix

Korijen bijele sapunike
Gypsophila paniculata L., Caryophyllaceae
Sredozemlje.
Sastojci:
do 29% saponinske smjese iji je glavni heterozid bisdezmozid
gipsozid A
Djelovanje i primjena: Gipsofila saponin - slui za primjenu saponinskog standarda
Saponinum purum album.
Herniariae herba
Zelen kilavice
Herniaria glabra L., H. hirsuta L.,
Caryophyllaceae
Njena, tanka biljka, stabljika razgranjena, prianja uz tlo, debela oko
2 mm, duga do 10 cm s malim sjedeim, eliptinim listovima.
Obje biljke rastu u Europi, Maloj Aziji, Sjevernoj Africi.
Sastojci:
droga ima visoki postotak fizikalnog pepela jer raste po tlu
3% hemolitiki djelatne saponinske smjese
glavni saponin - herniaria saponin I i II (monodesmosidi acilheterozidi)
od eerne komponente tu su glukoza, ramnoza
2% fenolskih heterozida
kumarini - umbeliferon i herniarin

RO

R= HUMBEL I F ERON
R= CH 3 KERNI ARI N

Djelovanje i primjena: Diuretik kod cistitisa i mokranih kamenaca.

Sastojak Species diureticae.

DROGE S TRJESLOVINAMA

Trjeslovine su derivati fenola i fenolkarbonskih kiselina. Rije tanin ili trjeslovina ne

odgovara kemijski odreenom jednom jedinom spoju, ve o itavoj grupi sloenih spojeva
koji imaju zajednike kemijske i fizikalne osobine. Trijeslovine mogu sami po sebi initi
djelatnu tvar, a moemo ih gledati kao popratne tvari drugih aktivnih tvari pri emu utjeu na
terapijski uinak glavne aktivne komponente.
Trjeslovine daju taloge sa elatinom, tekim metalima i veinom alkaloida (osim
morfina), te obojenja s feri solima. Neravnomjerno su raspore|ene po dijelovima biljke, a
najbogatiji dijelovi su patoloke tvorevine Gallae ili sisarke. Od dijelova biljke najvie
trjeslovina sadri kora stabljike, zatim kora korijena, ksilemski dijelovi, listovi i plodovi.
Djelovanje i primjena: Protuupalno - slabo lokalno anestetiki, isuujue na kou i rane,
baktericidno.
Adstringirajue, antiseptino i antidiaroino.
Eksterno - kod rana, opekotina, smrzotina, krvarenja, hemoroida,
upala usne upljine i drijela (angina, gingivitis, stomatitis).
Interno - od eluanog i crijevnog katara, hiperaciditetnog
gastritisa, dijareje.
Kao antidot kao protuotrov s alkaloidima i tekim metalima
(trovanje crnom kavom).
Droge s trjeslovinama

% trjeslovina

Gallae
Tormentillae rhizoma
Ratanhiae radix
Quercus cortex
Hamamelidis folium
Myrtilli fructus
Juglandis folium
Agrimoniae herba

50
15
10
12
5,5
1,5
10
10

Gallae (Galle asiaticae)

ike
Quercus infectoria Oliver, Fagacae
Poboljavaju ten (kupke), sadravaju jako puno trjeslovina (oko 50%).
To su pataloke izrasline koje nastaju na lisnim pupoljcima malog azijskog hrasta.
Azijske gale nastaju tako da osa Cynipis tinctoria u lisnim pupoljcima odlae jajaca.
Rhus vrste (gallae sinensis) japanske ili kineske gale.
Japanske gale nastaju pomou lisnih ui i nisu okrugle. Dolazi do razvoja larvi,
biljka se hrani i nastaje tvorevina puna trijeslovina kao hrana mladim larvama iz kojih se
razvije insekt, a ostaju okrugle tvorevine pune trijeslovina (2,5 cm promjera). Sve sisarke
imaju otvor na mjestu gdje je izaao insekt.
Sastojci:
40-60% tanina-galotanina (G. asiaticae)
75% tanina (G. sinensis)

Djelovanje i primjena: Kao tinctura gallae.

Galle sinensis
Kineske ike
Rhus vrste, Anacardiaceae
Sastojci: 75% trjeslovina
Djelovanje i primjena: Acidum tanicum
Quercus cortex
Hrastova kora
Quercus robur L.,Q. petraea (Matt.) Lieb.,
Q. pubescens L., Fagaceae
Sakuplja se u rano proljee prije listanja sa stabla do 20 godina
starosti, a ako su starija upotreba je u veterini. Po debljini kore se
vidi starost (to starija to deblja).
Sastojci:
6-20% katehinskih trijeslovina,
galokatehini,
leukoantocijanidi.
Djelovanje i primjena: Eksterno kao oblozi kod konih oboljenja - vrlo uspjeno.

Tormentillae rhizoma
Podanak petoprste
Potentilla erecta (L.) Rauschel ( Potentilla tormentilla Neck.)
Rosaceae
Sastojci:
15-20% katehinskih trijeslovina
elagna kiselina
2% trjeslovina koje hidroliziraju: elagitanin, agrimonin
triterpeni: kinovna i tormentilska kiselina
glukozidi - tormentozid
Djelovanje i primjena: Eksterno se rabi u stomatologiji (gingivitis, paradentoza, angina,
stomatitis).
Interno kao antidiaroikum, kod gastritisa.
Tormentillae tinctura.

Hamamelidis folium
Hamamelisov list
Hamamelis virginiana L., Hamamelidaceae
Dolazi u obliku grma, ponekad stabla 5-7 m.
Biljka je slina naoj ljesci.

U istonim dijelovima Sjeverne Amerike.

Sastojci:
list sadri do 12% trijeslovina -hamamelitanin
rije|a droga je ako sadri - i -hamamelitanin
hamamelitanini se razlikuju po odnosu eera hamamelozae
(hidroksimetil riboza): galna kiselina
flavonski heterozidi
leukoantocijanidini
saponini
Djelovanje i primjena: Adstringens, u obliku infuza ekstrakata, masti i epia kod lijeenja
hemoroida, hemostiptik za rane, protiv upale koe i sluzokoe,
protiv dijareja, a u kozmetici ekstrakti hamamelisa djeluju blago
adstringirajue (kao tonici). List ljenjaka je nekada smatran
patvorinom, a danas kao paralelna droga slinog djelovanja.
Juglandis folium
Orahov list
Juglans regia L., Juglandaceae
Domovina je istono Sredozemlje, Mala Azija, Indija, Burma i Japan.
Samonikla je na podruju Himalaja (1000-2500 m).
Naroito cijenjen u Rimu kao sveto drvo Jupitera.
Sastojci:
9-10% trijeslovina - elagna tip (prema elagnoj kiselini)
hidrojuglon i njegov O-heterozid
Djelovanje i primjena: Antidiaroik, kod gastroenteritisa, eksterno u ampulama kod rana
koje teko zacijeljuju.
Ekstrakti lia i mladih nezrelih plodova nalaze primjenu u
preparatima za sunanje i bojenje kose zbog juglona. Izvanredan je insekticid
osobito
protiv stjenica (djeluje i mirisom kao repelens, i kemijski).

Agrimoniae herba
Zelen oskoruice
Agrimonia eupatoria L., Rosaceae
Osueni nadzemni dio cvatue biljke.
Sastojci:
10% trijeslovina
vitamin C
neto eterinog ulja
Djelovanje i primjena: Interno - ajevi protiv dijareja (ne steu jako), kod bolesti jetre,

eluca, ui, bubrega.

Eksterno - protiv krvarenja, ispiranje grla, rana, za kone bolesti.
U pukoj medicini protiv svih oblika TBC-a i bolesti jetre.
Ratanhiae radix
Korijen ratanije
Krameria triandra Ruiz et Pavon, Krameriaceae
Ime ratanija potjee od staroperuanskog jezika, a odnosi se na korijen
kojeg peruanke vau da bi sauvale zube.
1 m visoki polugrm koji raste u ileu, Boliviji, Perr (na 1000-2500).
Sastojci:
8-18% ratanija trjeslovina - katehinske trjeslovine koje hidrolizom daju
glukozu i ratanija crvenilo.
Djelovanje i primjena: Interno - protiv dijareja u obliku praka ili dekokta.
Eksterno - u obliku tinkture u vodama za usta i lijeenje
upaljenog zubnog mesa. Sastavni je dio preparata protiv
paradontoze (kadulja, kamilica).
DROGE S ALKALOIDIMA
Pojam alkaloid oznaava tvar slinu alkalijama, a u svojoj kompleksnoj strukturi
sadri duik. Alkaloidi su tvari esto vrlo jakog djelovanja u malim koncentracijama, osobito
na sredinji ivani sistem stoga su brzo otkriveni. Oni dolaze u velikom broju biljnih
porodica. Oko 6000 alkaloida rasprostranjeno je u oko 5000 biljnih vrsta. Naroito mnogo
alkaloida poznato je u ovim porodicama:
- Ranunculaceae
- Papaveraceae
- Fabaceae
- Rutaceae
- Apocynaceae
- Solanaceae
- Liliaceae
- Rubiaceae
- Asteraceae
U najee sluajeva u biljci prevladava jedan alkaloid, kojeg smatramo glavnim. Oni dolaze
u svim organima biljnog organizma, ali ne moraju biti podjednako zastupljeni u svim
organima iste biljke. Alkaloidi dolaze u biljkama u formi soli, a rijetko kao slobodne baze.
Vezani su najee na jabunu, vinsku i limunsku kiselinu, a ponekad na mekonsku (Opium).
Alkaloidi su uglavnom krajnji produkti tvarne izmjene u biljkama. Neki od njih
relativno lako ponovno ulaze u tvarnu izmjenu. Njihovo odlaganje u biljkama mogla bi se
smatrati kao naroita vrsta uskladitenja duika (morfin u maku, ricinin u ricinusu).
Secale cornutum
Roi raove glavice
Claviceps purpurea (Fries) Tulasne, Clavicipitaceae (Ascomycetes)
Drogu ini sklerocij sakupljen iz klasa rai: sklerocij predstavlja trajni

micelij ove gljivice, tj. sklerocij ili ronati stadij gljivice.

Ergotizam - trovanje s rai (parazita) dovodi do gangrene i opadanje
ekstremiteta.
Razmnoavaju se askosporama, koje kad padnu na plodnicu klasa
vre tzv. primarnu infekciju.
Askospore se razvijaju, micelij, (hife), preraste plodnicu i s vremenom micelij
razvija konidije sa konidiosporama, istovremeno se stvara slatkasta tekuina
(medna masa) koja privlai insekte koji dolaze na zaraenu plodnicu, prenose
konidije i konidiospore na druge cvijetove, tj. druge njuke tuka. Dolazi do tzv.
sekundarne infekcije, sklerocij se razvija u rai dalje, sve do stadija zrna, a
plodnice atrofiraju.
Ako se sklerocij ne sakupi on padne na tlo, prezimi i u proljee se
javljaju plodita u kojima su askusi s osam askospora.
Alkaloidi se dobivaju:
Prirodnim putem -tako se dobije mali postotak alkaloida (0,2%) to je
nedovoljno za industrijsku proizvodnju.
Parazitnim kulturama - ra se namjerno zarauje gljivicom. Ovako se
mogu dobiti dirigirane sorte koje su ili samo ergotoksinske ili
ergometrijske.
Saprofitnim kulturama - nakon 45-50 dana se ubrzano razvije
sklerocij.
Sastojci:
Droga sadri 2 vrste alkaloida:
Alkaloidi lizerginske kiseline: kiseloamidski alkaloidi
peptidni alkaloidi
ergometrin (ergobazin)
Klavinski alkaloidi:

peniklavin
kanoklavin
ergotamin
ergotoksin

Zajednika im je struktura ergolin.

Svi alkaloidi su derivati D-lizerginske kiseline (djelotvorni), dok L-derivati nisu djelotvorni.
L-lizerginska kiselina lako prelazi u D-lizerginsku kiselinu.
Nisu svi derivati djelotvorni.

H
CH 3
H

ROC

N
H
ERGI N R= NH2
ERGOMET RI N R= NH
ERGOBASI N

CH

CH2 OH

CH 3
L I Z ERGI NSKA KI SEL I NA R= NM
MET I L KARBAMI D

CHOH
CH3

COOH
H
N
HOOC

CH3

N
H

CH 3
NH

H
D L I Z ERGI NSKA KI SEL I NA

I Z OL I Z ERGI NSKA KI SEL I NA

ERGOL I N

Ergotoksinska grupa: ergokristin, -ergokriptin, ergokornin

Ergotaminska grupa: ergotamin, ergozin
Razlika izmeu ove dvije grupe je u aminokiselini valinu.
Djelovanje
i Ergometrin izrazito kontrahirajue djelovanje na uterus praeno u manjim
antagonistikim djelovanjem na serotonin. Upotrebljava se prije poroda jer
primjena:
omoguava tzv. umjetne trudove (pravilne ritmike kontrakcije). Kod
zaustavljanja krvarenja uterusa. Metilergometrin je izrazit antagonist
serotonina, pa se koristi kod migrene. Ergotaminska i ergotoksinska grupa
imaju ista -simpatolitika djelovanja.
Djeluju koei na serotonin, adrenalin i noradrenalin, te pri tome dolazi do
irenja krvnih ila pa se koristi za snienje krvnog tlaka, kod lijeenja
cirkulatornih smetnji, tahikardija, migrena.
Ergokriptin specifino djeluje koei na prolaktin (ju ginekoligiji kod
mrtvo ro|ene djece), za davanje rodiljama.

Ephedrae herba

Zelen kositernice
Ephedra vulgaris L., Ephedra sinica Stapf.
Ephedraceae
Biljku ine mali grmovi najee bez listova.
Rasprostranjena je od Centralne Azije, zapada SAD-a do Meksika. Neke
saminikle vrste koje rastu u Mongoliji ve su 4000 godina cijenjene u kineskoj
medicini. Jo 2760 prije Krista droga je u kineskoj farmakopeji.
Sastojci:
kineska efedra + Ephedra equiseta ima 3,3% alkaloida
(75% L-efedrina, pseudoefedrin, normpseudoefedrin).
Djelovanje
primjena:

i Efedrin podie krvni tlak (slino adrenalinu, ali slabije) i relaksira

bronhalne glatke miie, a lokalnom primjenom u oku izaziva midirjazu
(simpatomimetik). Neeljeni uinci su slini kao kod primjene
amfetamina, ali slabije izraeni: hipertenzija, tahikardija, insomnia, akutna
psihoza kod predoziranja, ovisnost. Efedrin je kontraindiciran uz MAO
inhibitore. Efedrin koei na apetit, kod astme, hipotonije. Efedrin se
davao robovima da bi im se poveao radni uinak.

ALKALOIDI PORODICE SOLANACEAE

Alkaloidi porodice Solanaceae se mogu podijeliti u 4 skupine:
1. tropanski alkaloidi
2. alkaloidi duhana
3. sterolni alkaloidi
4. alkaloidi paprike
TROPANSKI ALKALOIDI
Belladonnae folium
List velebilja
Atropa belladonna L, Solanaceae
Sastojci:
0,3% alkaloida: L-hiosciamin, atropin, apoatropin, scopolamin,
kuskhigrin
flavonol - glikozidi kvercetina i kemferola
kumarini (scopoletin)
Djelovanje i primjena: Kao extractum fluidum, sppisum (ugueni), siccum.
Kao tinktura nalazi se u svim farmakopejama.
Kao spazmolitik - eluanog, probavnog trakta, mokranih kanala,
bronhijalne astme i kod hiperprodukcije eluane kiseline.

Belladonnae radix
Korijen velebilja
Sastojci:
0,3-0,7% L-hiosciamin, atropin, apoatropin, belladonnin,
L-scopolamin, kuskhigrin.
Patvorina - Arctium lappa.
Hyoscyami folium
List crne bunike
Hyoscyamus niger L., Solanaceae
1-2 godinja biljka koja esto raste na smetlitima.
Sastojci:
0,4-0,17% L-hiosciamina, L-skopolamina (u omjeru 1,2:1)
nuzalkaloidi: atropin, apoatropin, kuskhigrin.
DJELOVANJE: Sedativno
Djelovanje i primjena: Tinctura Hyosciami (uspavana Julija),
Oleum hyoscyami (za utrljavanje kod reume.
Stramonii folium
Kunjakov list
Datura stramomium L., Solanaceae
Raste kao korov na zaputenim mjestima svih kontinenata.
Sastojci:
0,2-0,6% alkaloida (L-hiosciamina, L-scopolamina)
flavonoidi
kumarini
trjeslovine
Djelovanje i primjena: kod astme, spazmolitik, kronini laringitis.
Mandragorae radix
Korijen mandragore
Mandragora officinalis L., Solanaceae
Sastojci:
0,3-0,4% alkaloida: L-hiosciamina, L-skopolamina, atropin, apoatropin,
beladonin, kuskhigrin.
Djelovanje i primjena: Afrodizijak, hipnotik.

II. ALKALOIDI DUHANA

Folium nicotinae

List duhana
Nicotiana tabacum L., Solanaceae
Sastojci:
piridinski alkaloidi (L-nikotin, narktin) - s obzirom na otrovnost nastoje
sorte koje imaju to manje nikotina.

se dobiti

Djelovanje i primjena: Kao sredstvo uivanja (puenje)

Insekticid - djeluje na listne ui
III. SOLANUM ALKALOIDI (STEROIDNI)
To su alkaloidi steroidne strukture s ugra|enim N, na koje je vezano 1-4 eera
(glukoalkaloidi). Slini su steroidnim sapogeninima jer se pjene izazivaju hemolizu, na C3
ima OH.
Demisin - solanum demissum (divlji krumpir)
Tomatin - zeleni nadzemni dijelovi rajice
Solanin - zeleni dio obinog krumpira
Svi ovi alkaloidi imaju antifungalno djelovanje.

IV. ALKALOIDI PAPRIKE

Capsici fructus
Plod paprike
Capsicum annuum L., Solanaceae
Domovina je tropska Amerika, a u Europu su je donjeli panjolci.
Sastojci:
kapsaicinoidi: kapsaicin
karotinoidi
vitamin C
flavonoidi
Djelovanje i primjena: Stomahik, eksterno u obliku tincture, linimenta i flastera kod
reume, proiruje kapilare, nadrauje kou (rubefacijens), ulazi u
sastavni dio antireumatskih masti. Dolazi kao

INDOLSKI ALKALOIDI
Catharantus - alkaloidi
Catharantus roseus (L.) G. Don

(Vinca rosea L.), Apocynaceae

Domovina je Madagaskar, a proirila se u Indiju, Junu Afriku,
Sjevernu i Srednju Ameriku.
Sastojci:
izolirano je oko 60 indolskih i indolinskih alkaloida
za dobivanje 1 g vinkristina treba 500 kg droge
alkaloidi vinblastin i vinkristin (citostatici)
Djelovanje i primjena: Oba alkaloida se veu na mikrotubule stanice.
Vinkristin i vinblastin su citostatici kod leukemije i
limfogranulomatoza.
Dolaze u obliku sulfata (Vinblastini sulfas injectio).
Vincae herba
Zelen malog zimzelena
Vinca minor L., Apocynaceae
Srednja i Istona Europa.
Sastojci:
indolski alkaloidi
Djelovanje i primjena: Snizuje krvni tlak, pospjeuje prokrvljenost mozga, (ulazi u sastav
preparata za lijeenje smetnji cerebralne cirkulacije).
Cocae folium
List koke
Erythroxylum coca Lam., Erythroxylaceae
Biljka naraste i do 5 m, listovi imaju 2 pruge od pupoljaka koje idu
paralelno s rubom pa se ini kao da je u list utisnut jo jedan listi.
Domovina je Juna Amerika.
Sastojci: Alkaloidi:
kokain
Kusknigrin
Djelovanje i Euforik, halucinogenik. Listovi se vau, glavna ila izree, a plojka zavije s
malo vapna ili pepela. Kokain je lokalni anestetik, koji suuje krvne ile.
primjena:
Zbog pojave ovisnosti danas se upotrebljavaju drugi lokalni anestetici. Za
koku se kae da zasiuje gladne, umornima daje snagu, a nesretnima
omoguuje da zaborave svoje brige i probleme.

Colchici semen
Sjemenka mrazovca
Cholchicum autumnale L., Colchiaceae (Liliaceae)
U listopadu razvija ruiasto-ljubiaste cvjetove, dok se listovi i tobolac s
puno sjemenki razvijaju idueg proljea.
Sastojci:
0,5-1% alkaloida (protoalkaloid kolhicin - mitozni otrov, a rabi se i u

lijeenju gihta).
Sporedni alkaloid - demekolcin
Djelovanje i primjena: Protiv gihta. Iako je mitozni otrov, ne upotrebljava se kao citostatik
zbog svoje male terapijske irine.

Chinae (Cinchonae succirubrae) cortex

Kora kininovca
Cinchona pubescens Vahl., C. officinalis L.
Rubiaceae
Kina - znai kora na staroperuanskom.
Osuena kora sa stabla, grana i korijenja kininovca.
Biljka raste u Peruu, Bjoliviji, Ekvadoru, Venezueli na 1000-3500 m.
Sastojci:
4-12% alkaloida (njih oko 30-ak) vezani na kina kiselinu i katehinske
trjeslovine (diastereoizomeri kinina - kinidin, cinkonin, cinkonidin). Ovi
alkaloidi sadre kinolinsku i kinolidinsku jezgru koje su vezane preko
hidroksimetilenske skupine.
Crvena boja nastaje od kina crvenila (nastaje iz katehinskih
trijeslovina).
kinin (analgetik, antipiretik, antimalarik jer spada u protoplazmatske
otrove).
Djelovanje i Domoroci upotrebljavaju ovu drogu protiv groznice. Kinin je prije uvo|enja
sintetskih preparata glavno sredstvo za lijeenje malarije jer djeluje na
primjena:
shizonte (nespolnu generaciju uzronika malarije), ali je danas jo uvijek
jedan od najboljih antimalarika.
Kinidin djeluje na srce pa se upotrebljava kod sranih aritmija. Danas je kora
kininovca amarum. Dolazi kao Tincturae cinchonae i Tincdtura cinchonae
compositus.
Strychni semen
Sjemenk strihninovca
Strychnos nux vomica L., Loganiacae
Do 15 m visoko stablo.
Plod boba nalikuje jabuci sa 4-5 sjemenki.
Nalazimo ga od Indije, Indokine, Cejlona sve do Australije.
Sastojci:
2-3% alkaloida indolskog tipa:
- strihnin: jak je otrov, ali u farmaciji je jako dobar ekscitans,
analeptik, tj. poboljava vazomotoriku, pojaava reflekse,
pa se upotrebljava kao tonik, tj. roborans, ali u vrlo malim
koliinama. Letalna doza za odraslu osobu 60-70 mg.
- brucin: je 50x manje toksian, a upotrebljava se kao standard za
odre|ivanje gorkosti.

Curare
Kurare
Chondodendron tomentosum Ruiz et Pav.
Menispermaceae
Strychnos toxifera Benth., Loganiaceae
To je zajedniko ime za smjesu ekstrakata razliitih biljaka, tj. otrov
junoamerikih vrsta (Strychnos vrste, Chondodendron vrste) koje domoroci
upotrebljavaju kao otrove za strelice, a danas i u profesionalnom lovu jer je to
lov u tiini. Slabo se resorbira u probavnom traktu pa se tako uhvaena divlja
moe jesti.
Sastojci:
Benzilizokinolinski alkaloidi
Vrlo male koliine koje dospiju u krv izazivaju uzetost
Djelovanje i primjena:
miia i smrt guenjem. Odmah olabavljuje glatku
muskulaturu pa se upotrebljava pri operacijama i kod tekih
tetanija. Svijest ostaje do kraja ouvana.
Ipecacuanhae radix
Korijen ipekakuane
Cephaelis ipecacuanha (Brotero)A.Richard
C. acuminata Karsten, Rubiaceae
Kolutasto korijenje ipekakuane. U prometu dolaze tri vrste trgovake
droge:
Rio (C. ipecacuanha) - 40 cm visoki grm vlanih uma Brazila,
Cartagena (C. acuminata) - Kolumbija, Nikaragua, Panama,
Johore (C. ipecacuanha) - Singapur.
Sastojci:
Alkaloidi
emetin: iritativno djeluje na eludac, pa se koristi kao emetik
kod zaraze Entamebom hysdtolitici
sekretolitici
cefaelin - ekspektorans
psihotrin kod ameboidne dizenterije.
Djelovanje i Nekada se upotrebljavala kao emetik, a danas kao ekspektorans.
Ipekakuana je stigla u Europu 1672, gdje je bila poznata po svom djelovanju
primjena:
kao lijek protiv dizenterije. inilo se da kod nekih bolesnika djeluje dok kod
nekih ne. Sada znamo i zato; postoje dvije vrste dizenterija - ameboidna i
bacilarna. Ipekakuana je slabog djelovanja protiv bacila. Oficijalna je u
mnogim farmakopejama (remedia separanda).

DROGE S KOFEINOM
Coffae tostae semen
Prene sjemenke kave
Coffea arabica L. var. typica, Rubiaceae

Zimzeleni grm ili manje drvo veliine do 9 m. Ima tamno zelene, sjajne ovalne
listove i cvjetove u obliku bijele zvijezde, mirisa na jabuku. Stvara mali crveni
plod koji sadri po dvije sjemenke.
Domovina kave je tropski dio Istone Afrike, a danas je ima posvuda u
tropskom pojasu. Napitak od kave se pije ve 1000 godina.
Sastojci:
Kofein (0,3-2,5%) - analeptik
Teobromin - vazodilatator
Teofilin - diuretik, oputa glatku muskulaturu
Jedna alica kave (5 g zrnaca) sadri 50-100 mg kofeina i oko 200
mg kloragenske kiseline, a ona je odgovorna za sve sekundarne
potekoe, jer izaziva luenje Hcl, ui, pojaava peristaltiku (pogotovo
na tate).
Trjeslovine
O
R1

R7

R3
KOF EI N 1 , 3 , 7 , T RI MET I L KSANT I N
T EOBROMI N 3 , 7 , DI MET I L KSANT I N
T EOF I L I N 1 , 3 , DI MET I L KSANT I N

Djelovanje i Iako se kava esto ne smatra ljekovitom biljkom, kava se esto rabi kao
stimulans s djelovanjem na sredinji ivani sistem te privremeno poboljava
primjena:
percepciju i mentalne sposobnosti.
Kava pojaava rad srca, stimulira probavne sokove te je dobar diuretik,
pomae kod glavobolja i migrena. Glavni konstituent kave, kofein, esto se
kombinira s analgeticima koji spadaju u OTC (Over-the-counter= u runoj
prodaji) grupu lijekova. Kavu treba izbjegavati kod povienog tlaka,
palpitacije, te ljudi koji tee podnose kisele tvari.

Theae folium
Lie ajevca
Camellia sinensis (L.)O. Kuntze, var. assamica,
C. sinensis (L.)O. Kuntze, var. sinensis, Theaceae
Zeleni aj je nefermentiran, a crni aj je fermentiran.
Porijeklo je Istona Azija, podruje Himalaja, a uzgaja se i u Indiji,
Cejlonu, Kini, Japanu.
Sastojci:
Kofein (2,5-45%) - jvezan na trijeslovine
Teobromin
Teofilin

 Ksantin
1 alica aja (0,5 g ajevca) sadri oko 20 mg kofeina
Djelovanje i primjena: Djeluje kao stimulans zbog kofeina, antidiaroik zbog trijeslovina,
diuretik zbog eterinog ulja, vode i kofeina.
Cacao semen
Sjemenka kakaovca
Theobroma cacao L., Sterculiaceae
Iz zrelog ploda se vade sjemenke, fermentiraju i pre.
Centralna i Juna Amerika
Sastojci:
Kofein 0,2-0,3%
Teobromin 1-2%
Teofilin
Masnoe (50-60%)
Djelovanje i primjena: Kakaovo maslo (Cacao oleum) dobiva se tijetenjem, a ostatak se
obrauje i melje u kakao prah. se rabi za izradu supozitoria.
Colae semen
Sjemenke kole
Cola nitida (Vent.) Schott et Endl,
C. acuminata (Pal. de Beauv.) Schott et Endl., Sterculiaceae
C. nitida ima 2 kotiledona, a C. acuminata ima 3-5 kotiledona.
Sastojci:
Kofein 0,6-3,0%
Teobromin 0,1%
Katehinske trjeslovine - kolatanini 2-4%
Kofein se u sjemenci nalazi vezan na ove trijeslovine i tek se u
postupku suenja djelovanjem enzima, odvaja
100 ml Coca cole sadri 10-30 mg kofeina
Djelovanje i primjena: Afriki uro|enici jedu svjee plodove koji osvjeavaju, pojaavaju
radnu sposobnost.
Pasta guarana
Pasta gvarana
Paullinia cupana H.B. et Kth., Sapindaceae
Sjemenke se pre, melju i s vodom se dobije kaa koja se oblikuje
u obliku valjka.
Sastojci:
2,5-8% kofeina
25% katehinskih trjeslovina

Djelovanje i primjena: Osvjeavajui napitak jednak kavi ili aju.

Folium mate - Mate aj
Ilex paraguaniensis, Aquafoliaceae
Juna Amerika, Paragvaj, Urugvaj, Juni Brazil, Sjeverna Argentina.
Sastojci:
0,5-1,5% kofeina
0,45% teobdromina
12% klorogenske kiseline
0,35% eterinog ulja
flavonoidi
Djelovanje i primjena: Nacionalno pie Amerike, pije se iz tikvice oblika ae, pomou
metalne slamice, s reetkastim dnom. Tonik, amarum, diuretik.

ALKALOIDI OPIJA
Opium
Opijum, opij
Papaver somniferum L., Papaveraceae
1-1,5 m visoka biljka , vrtni mak .
Opium (Opium crudum - sirovi opij) je na zraku zgusnut i osuen mlijeni sok
koji se dobiva zarezivanjem nedozrelih glavica maka (ahura maka).
Nezrele ahure se zarezuju s jednim ili vie rezova; u Makedoniji se rade
horizontalni rezovi, a u Indiji kosi. Zarezuje se za vrijeme suhih dana, kasno
popodne (da se soli u mlijenim cijevima ne sue). Sok se sui preko noi, a
ujutro se sastrue i sakuplja. Onda se prave pogaice i sue na suncu.
Opium je proizvod jo od Asirskih vremena pa su ga preuzeli Grci koji su
proizvodili mekonium i opus. Mekonium su dobili tijetenjem cijele biljke, dok
je opus njen sok.
Lijenik Meras je u lijeenju enskih bolesti pravio pripravak Terijak (tinktura
opia).
Paracelsius je radio tinkturu opia tzv. laudanum ili askanum.
Arapi su prvi donijeli opij kao drogu za nelijenike svrhe i od tada su drave
gdje se uzgaja mak poele zabranjivati uivanje u drogama od maka.
8-10 dana nakon otpadanja latica istie sok i slijedei dan se sakuplja. Taj sok
koji se sakuplja u razliitim dravama, se alje u centre koji imaju dozvoku
(monopol) za proizvodnju - Indija, Grka, Turska, Makedonija i Rusija - sva
ostala proizvodnja smatra se ilegalnom.
Dolazi u obliku pogae teke tri kilograma - prera|uje se u opij sa 6-12%
morfina. Stavlja se u limenke bijele boje teke 2 kg.
Sastojci:

 40 alkaloida, a predstavljaju 25% mase opia, a vezani su na

kiselinu (njih 4%), mlijenu, fumarnu i sulfatnu kiselinu.
Alkaloidi opija se dijele na 5 skupina:

mekonsku

1. fenantrenski tip
2. morfinski tip (morfin, kodein, tebain)
3. benzilizokinlinski tip (papaverin)
4. tetrahidroizokinolinski tip
5. alkaloidi nepoznate strukture
R2 O

H3 CO

H
N

H 3 CO

CH3

N
R1 O
OCH3

MORF I
MORF I
KODEI
T EBAI

OCH3
PAPAVERI N

NSKI T I P
N R1 = R2 = H
N R1 = H
R 2 = CH3
N R1 = R2 = CH3

svi su soli mekonske, mlijene, fumarne i sulfatne kiseline, pa se

ekstrakcija vri vodom.
Sadri bjelanevina, smola enzima oksidaze - koji daju sme|u boju.
5-20% vode
morfin je amfotermnog karaktera.
O
OH

HOOC

COOH

MEKONSKA KI SEL I NA

Djelovanje
primjena:

Monografije:

i Analgetik samo u beznadnim sluajevija jer izaziva ovisnost. Kodein

potencira djelovanje drugih analgetika pa se daje u kombinacijama s
fenacetinom. Djeluje i kao antitusik.
Papaverin je izraziti spazmolitik, djeluje na spazam crijeva, ui i eluca.
Opijum (10% morfina)
Opii tinctura (0,5-1,6% morfina) - dobiva se sa 70% etanolom i vodom u
omjeru 1:1 (kod dijareja, crijevnih greva, kao analgetik).
Opium titratum - tamno sme|i praak, opium pomijean sa mlijenim
sokom mora sadravati 9,8-20,2% morfina).
Opii extractum (19-20% morfina) - dobiva se ekstrakcijom s vodom.

DJELOVANJE:

Najizrazitiji analgetik (10 mg=1 doza), a kod nekog i pri toj dozi nastupa
sedativno - hipnotiko sjelovanje.
Djeluje narkotiki pri dozama veim od 50 mg, a ima i centralno
djelovanje na kaalj.
Tebain slui za sintetsko dobivanje morfolokih derivata.
Noskapin ima centralno antitusiko djelovanje.
Chelidonii herba
Zelen rosopasa
Chelidonium majus L., Papaveraceae

Oko 1 m visoka biljka, cvate u svibnju. Ima uti mlijeni sok koji na
zraku tamni. Sakuplja se u ranu jesen kada je biljka najbogatija
alkaloidima. Potrebno ju je osuiti na 60-70oC da se sauvaju alkaloidi.
Nadzemni dio koji raste u Europi.
Sastojci:
20 alkaloida u koliini 0,4-0,8% koji se nalaze u mlijenom soku kao soli mekonske
i kelidonske kiseline.
Sadri 2 skupine alkaloida:
- benzofenantridinski tip: kelidonin, keleritrin, sangvinarin
- protoberberinski tip: berberin (uto obojen, gorka okusa)
soli sangvinarina su crvene poput krvi
HO

R1 O
O

N+
R2 O

N
OCH 3

CH3

O
O

KEL I DONI N
OCH 3
BERBERI N R 1 R 2 =
PAL MAT I N

R 1 = R 2 = CH3

J AT EORHI Z I N

Djelovanje
primjena:

CH 2

R1 = H

R2 = CH3

i Kelidonin ima centralno analgetiko, umirujue djelovanje, ali znatno

slabije od morfina, djeluje i spazmolitiki, ali slabije od papaverina,
djeluje na mitozu i koi rast stanica tumora.
Berberin je spazmolitik, ali u narodnoj medicini slui za uklanjanje
bradavica.
Svi alkaloidi djeluju na gram pozitivne bakterije, a ekstrakti droge djeluju
i na viruse.
Razliiti pripravci kod upale unih vreica i kamenaca.

Hydrastidis rhizoma

Podanak kanadske utike

Hydrastis canadensis L., Ranunculaceae
Podanak s korijenjem sakuplja se u jesen.
ume Kanade.
O

O
N+
CH3

R1 O
R2 O

KEL ERI T RI N R1 = R 2 = CH3

SANGI NARRI N R 1 R 2 =
CH2

Sastojci:
2,5-6% alkaloida (berberin 3% - daje utu boju, L-kanadin 1%,
hidrastin 1,5-4%).
Djelovanje i primjena: Peroralno kao sredstvo koje u ginekologiji zamjenjuje Secale kao
kemostiptik.
Berberidis radicis cortex
Kora korijena utike
Berberis vulgaris L., Berberidaceae
Sivouta gorka kora korijena utike.
Raste u cijeloj Europi, Zapadnoj Aziji, SAD-u.
Sastojci:
1-3% alkaloida: berberin, jateorizin, palmitin.
Djelovanje i primjena: Kora utike se rabi kod dismenorea, jetrenih i unih tegoba.
Peyotl - meskalin
Lophophora williamsii (Salm-Dyck) Coult
Cactaceae
:

Pejotl se moe nai u sjevernom Meksiku i jugozapadnim dijelovima SAD-a.

Upotrebljava se preko 3000 godina kod sjeverno amerikih indijanaca u
religijske svrhe. Njegovu upotrebu kao kalucinogena popularizirao je A.
Huxley u svojoj knjizi The Doors of Perception.

Drogu ini biljka in toto, tj. kaktus visine do 5 m s bijelim ili

ruiastim cvijetovima.
Sastojci:
5-7% halucinogena meskalina (3-metoksi-feniletilamina)

Djelovanje i U indijanskoj medicini upotrebljavao se za lijeenje groznica, kao analgetik

kod reumatizma i za tretiranje paraliza te kod ritualnih obreda. Izaziva
primjena:
vizualne i akustine halucinacije.
Primjenjuje se kao meki oblog kod fraktura, rana i zmijskih ugriza. Uzrokuje
i povraanje.
Upotreba podlijee jzakonskim restrikcijama u veini zemalja.
Cannabis herba (herba cum resine)
Marihuana - hai
Canabis sativa L. subsp. indica (Lam.)E.Amall et A.J.Cronq.
Cannabaceae
Marihuana su osueni vrni dijelovi cvatue enske biljke indijeske konoplje Canabis sativa
L. subsp. indica (Lam.)E.Amall et A.J.Cronq. koji mogu
sadravati i plodia. Hai je
smola dobivena izluivanjem iz listova i
cvatuih vrnih dijelova. On sadrava biljne
dijelove pa se na
najjednostavniji nain moe mikroskopski prepoznati.
Bliski Istok, Indija, Meksiko
Sastojci:
U smolastom dijelu fenolski lipofilni spojevi - kanabinoidi:
Kanabinidiolna kiselina (sedativno, antibakterijsko djelovanje)
- CO2
kanabidiol (antibakterijsko djelovanje)

tetrahidrokanabidiol (halucinogen i nestabilan)

kanabinol (nedjelatan, stabilan)

Derivati fenolkarbinske kiseline i monoterpena.
Djelovanje
primjena:

i Ti kanabinoidi su mnogobrojni, a najznaajniji je

tetrahidrokanabinol (THC) jer jedini ima halucinogeno djelovanje, a ostali
imaju drugaija djelovanja (kanbidiolna kiselina, kanabidiol.
Kvalitetne su samo one marihuane koje u sebi sadravaju THC kiselinu iz
koje procesom suenja nastaje THC, a on prelazi u hidroksi THC koji ima
psihotropno djelovanje, a mehanizam se sastoji u tome da povisuje
noradrenalin i dopamin u mozgu.
isti THC ima oko 3 puta jae djelovanje od same marihuane, i ako se
pui za razliku od oralnog uzimanja. Dovoljno je 0,25-1,0 g droge za
djelovanje. Marihuana, iako izaziva ovisnost, legalno se moe kupovati u
nekim dravama (Nizozemska).

OH
H
C5 H1 1

A 9 , 1 0 T ET RAHI DROKANABI NOL

Hai je naputen u Farmakopeji jer su djelatne tvari nestabilne.

Semen arecae
Sjemenka areke
Areca catechu, var. catechu, Arecaceae
Polukuglaste ili savinute svijetlosme|e sjemenke promjera 3 cm
dobivena od palmi.
Plod ima samo jednu sjemenku.
Jedna od najljepih palmi koja je samonikla u Indoneziji, Indokini,
Filipinima.
Sastojci:
0,2-0,5% alkaloida koji su vezani na katehinske trjeslovine
najvaniji alkaloid je uljasti arekolin
Djelovanje i Arekolin djeluje na parasimpatikus, poveava peristaltiku crijeva, luenje
znojnica i suznih lijezda. Upotrebljava se u veterini protiv kao antelmintik
primjena:
(protiv trakavica i askaroida). Za uivanje se uzme komadi sjemenke u
praku, zamota u list biljke Piper betle, doda malo vapna te se vae stimulirajue ekscitirajue djelovanje. Vizualna percepcija svijeta je u
crvenoj boji.

LATINSKO NAZIVLJE BILJNIH VRSTA

A
Acacia senegal, akacija
Acorus calamus, iirot
Aesculus hippocastanum, divlji kesten
Agrimonia eupatoria, turica
Allium cepa, luk crveni
Allium sativum, enjak
Aloe, aloj
Althaea officinalis, bijeli sljez
Ammi majus, mora
Ammi visnaga, panjolski mora
Angelica arhangelica, an|elika
Anthemis nobilis, rimska kamilica
Arctostaphylos uva-ursi, medvjetka
Arnica montana, br|anka
Astragalus gummifer, kozlinac gumsati
Atropa belladonna, velebilje

B
Brasica nigra, goruica crna
Berberis vulgaris, utika
C
Camellia sinensis, ajevac
Cannabis sativa var. indica, konoplja indijska
Capsicum annuum, paprika
Carum carvi, kim
Cassia acutifolia, sena
Catharanthus roseus, zimzelen
Cephaelis ipecacuanha, ipekakuana
Ceratonia siliqua, roga
Cetraria islandica, islandski liaj
Chamomilla recutita, kamilica
Chelidonium majus, rosopas
Cinchona pubescens, kininovac pastenasti
Cichorium intybus, vodopija
Cinnamomum camphora, kamforovac
Cinnamomum zeylanicum, cimet
Citrus aurantium subsp. amara, narana gorka
Citrus aurantium subsp. dulcis, narana slatka
Citrus limon, limun
Copernicia cerifera (C. prunifera), palma votana
Commiphora molmol, mira
Coriandrum sativum, korijandar
Crataegus monogyna, bijeli glog
Crataegus oxyacantha, crveni glog
Cydonia oblonga, dunja
D
Datura stramomium, kunjak
Digitalis lanata, vunasti naprstak, pustikara
Digitalis purpurea, vunasti naprstak crveni
E
Equisetum arvense, poljska preslica
Ephedra sinica, kositrenica kineska
Erythroxylon coca, koka
Eucalyptus globulus, eukaliptus
F
Ficus carica, smokva
Foeniculum vulgare, komora
Fraxinus ornus, crni jasen
G
Ginkgo biloba, ginkgo
Glycyrrhiza glabra, sladi
Gymnadenia odoratissima, vranjak mirisni
Gypsophylla paniculata, sadarka
H
Hamamelis virginiana, hamamelis
Helleborus niger, kukurjek crni
Herniaria glabra, kilavica sjajna
Hibiscus sabdariffa, hibiskus
Hypericum perforatum, gospina trava
Hyoscyamus niger, crna bunika
I
Illicum verum, zvjezdasti ani
Inula helenium, oman
J
Juglans regia, orah
Juniperis communis, borovica
L
Larix decidua, ari
Lavandula angustifolia (L. officinalis), lavanda
Levisticum officinale, ljupac
Linum usitatissimum, lan
Lophophora williamsi, pejotl
M
Mandragora officinalis, mandragora
Matricaria recutita, kamilica

Melissa officinalis, matinjak

Mentha aquatica, vodena metvica
Mentha arvensis, poljska metvica
Mentha calamintha, primorska metvica
Mentha crispa, kudrava metvica
Mentha longifolia, dugolisna metvica
Mentha piperita, paprena metvica
Mentha spicata, klasasta metvica
Myrroxylon balsamum var. pereirae, Perubalzam
Myroxylon balsamum var. balsamum, Tolubalzam
N
Nerium oleander, oleandar
Nicotiana tabacum, duhan
O
Olea europaea, maslina
Orchis militaris, kaun bijeli
Orchis morio, kaun obini
Oryza sativa, ria
P
Panax ginseng, ginseng
Papaver somniferum, vrtni mak
Petroselinum crispum subsp. crispum, perin lisnati
Pimpinella anisum, anis
Pinus mugo, planinski bor
Pinus nigra, crni bor
Pinus pinaster, primorski bor
Pinus sylvestris, obini bor
Platanthera bifolia, vimenjak
Polygala senega, krestuac
Polygonum aviculare, troskot
Primula elatior, jagorevina bijela
Primula veris, jagorevina uta
Prunus dulcis var. amara, gorki badem
Prunus dulcis var. dulcis, slatki badem
Q
Quercus robur, hrast lunjak
R
Rhamus frangula, krkavina
Rheum palmatum, rabarbara
Rheum rhaponticum, europska rabarbara
Ricinus communis, ricinus
Rosa centifolia, rua punocvjetna
Rosa gallica, rua galska
Rosea damascena, rua damaanska
S
Salix alba, vrba
Salvia officinalis, kadulja
Salvia triloba, grka kadulja
Saponaria officinalis, sapunika
Secale cornutum, roi raove glavice
Silybum marianum, sikavica
Sinapis alba, goruica bijela
Strophantus combe, strofantus
Strychnos nux-vomica, strihninovac
Styrax tonkinensis, indijski benzojevac
Syzygium aromaticum, klini
T
Tamarindus indica, tamarindus
Taraxacum officinalis, maslaak
Tussilago farfara, podbjel
Theobroma cacao, kakaovac
Thymus vulgaris, timijan
Thymus zygis, panjolski timijan
Thymus pulegioides, metviasti timijan
Thymus serpyllum, majina duica
Tormentilla erecta, petoprsta
U
Urginea maritima, morski luk
V
Valeriana officinalis, odoljen

Verbascum phlomoides, divizma obina

Verbascum densiflorum, divizma gustocvjetna
Vinca minor, zimzelen

HRVATSKO NAZIVILJE BILJNIH VRSTA

A
Akacija senegalska, Acacia senegal
Aloj, Aloe
Anelika, Angelica arhangelica
Anis, Pimpinella anisum
Ani zvjezdasti, Illicum verum
Aris, Larix decidua
B
Branka, Arnica montana
Badem gorki, Prunus dulcis var. amara
Borovica, Juniperis communis
C
Cimet, Cinnamomum zeylanicum

enjak, Allium sativum

D
Divizma gustocvjetna, Verbascum densiflorum
Duhan, Nicotiana tabacum
Dunja, Cydonia oblonga
E
Eukaliptus, Eucalyptus globulus
G
Ginkgo, Ginkgo biloba
Glog bijeli, Crataegus monogyna
Glog crveni, Crataegus oxyacantha
Goruica bijela, Sinapis alba
Goruica crna, Brassnica nigra
Gospina trava, Hypericum perforatum
H
Hamamelis, Hamamelis virginiana
Hibiskus, Hibiscus sabdariffa
Hrast lunjak, Quercus robur
I
I|irot, Acorus calamus
Ipekakuana, Cephaelis ipecacuanha
Islandski liaj, Cetraria islandica
J
Jasen crni, Fraxinus ornus
Jagorevina bijela, Primula elatior
Jagorevina bijela, Primula veris
Jela kanadska, Abies balsamea
K
Kadulja, Salvia officinalis
Kakaovac, Theobroma cacao
Kamilica, Chamomilla recutita
Kamforovac, Cinnamomum camphora
Kaskara, Rhamnus purshiana
Kesten divlji, Aesculus hippocastanum
Kilavica sjajna, Herniaria glabra
Kilavica dlakava, Herniaria hirsuta
Kim, Carum carvi
Kininovac, Cinchona pubescens
Klini, Syzygium aromaticum
Konoplja indijska, Cannabis sativa var. indica
Komora, Foeniculum vulgare
Korijandar, Coriandrum sativum var. vulgare
Kositrenica, Ephedra sinica
Krkavina, Rhamnus frangula
Kukurjek crni, Helleborus niger
L
Lan, Linum usitatissimum

Limun, Citrus limon

Luk crveni, Allium cepa
Luk morski, Urginea maritima
LJ
Ljupac, Levisticum officinale
M
Majina duica, Thymus serpyllum
Mak vrtni, Papaver somniferum
Maslaak, Taraxacum officinalis
Maslina, Olea europaea
Matinjak, Melissa officinalis
Medvjetka, Arctostaphylos uva ursi
Metvica primorska, Mentha calamintha
Metvica kudrava, Mentha crispa
Metvica paprena, Mentha piperita
Metvica poljska, Mentha arvensis
Metvica vodena, Mentha aquatica
Metvica dugolisna, Mentha longifolia
Mirha, Commiphora molmol
Mora, Ammi majus
Mora panjolski, Ammi visnaga
N
Naprstak crveni, Digitalis purpurea
Pustikara, Digitalis lanata
Narana gorka, Citrus aurantium subsp. amara
Narana slatka, Citrus aurantium subsp. sinensis
O
Odoljen, Valeriana officinalis
Oleandar, Nerium oleander
Oman, Inula helenium
Orah, Junglans regia
P
Perin lisnati, Petroselinum crispum subsp. crispum
Perin korjenasti, Petroselinum crispum subsp. tuberosum
Paprika, Capsicum annuum
Pejotl, Lophophora williamsi
Perubalzam, Myroxylon balsamum var. pereirae
Petoprsta, Tormentilla erecta
Planinski bor, Pinus mugo
Podbjel, Tussilago farfara
Preslica poljska, Equisetum arvense
Penica, Triticum vulgare
R
Rabarbara, Rheum palmatum
Rabarbara europska, Rheum rhaponticum
Roo raovaeglavice, Secale cornutum
Ricinus, Ricinus communis
Ria, Oryza sativa
Roga, Ceratonia siliqua
Rosopas, Chelidonium majus
S
Sadarka, Gypsophilla paniculata
Sapunika, Saponaria officinalis
Sena, Cassia acutifolia
Sena, Cassia angustifolia
Sikavica, Silybum marianum
Sladi, Glycyrhiza glabra
Sljez bijeli, Althaea officinalis
Sljez crni, Malva sylvestris
Smokva, Ficus carica
Strihninovac, Strychnos nux-vomica
T
Tamarindus, Tamarindus indica
Timijan, Thymi vulgaris
Tolubalzam, Myroxylon balsamum var. balsamum
Troskot, Polygonum aviculare
Turica, Agrimonia eupatoria
V
Velebilje, Atropa belladonna
Vodopija, Cichorium intybus
Vranjak mirisni, Gymnadenia odoratissima
Vrba, Salix alba

Z
Zimzelen tropski, Catharantus roseus
Zimzelen, Vinca minor