ili

Sveuc
ste u Rijeci
Odijel za matematiku

Kolegij: Seminar II

BORBA SPOLOVA

Studentice:
Ivona Jerbic
Barbara Racki

Nositelj kolegija:
Bojan Crnkovic

1. prosinca 2014.

Sadr
zaj
0.1
0.2

0.3

0.4

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Borba spolova . . . . . . . . . . . . .
je borba spolova? . . . . .
0.2.1 Sto
0.2.2 Idealni omjeri muzjaka i zenki
0.2.3 Interesi i ulaganja . . . . . . .
Teorija igara . . . . . . . . . . . . . .
0.3.1 Op?enito o teoriji igara . . . .
0.3.2 Primjer igre u Teoriji igara . .
Dawkinsova igra - Borba spolova . .

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.

2
3
3
4
5
7
7
8
8

0.1

Uvod

0.2
0.2.1

Borba spolova
je borba spolova?
Sto

Borba spolova je deveto poglavlje knjige Sebicni gen Richarda Dawkinsa. Ovo
poglavlje predstavlja prosirenje Dawkinsove glavne teorije o meduljudskim
odnosima. Za pocetak moramo reci da Dawkins ne govori o borbi spolova
iz kulturolosko-socioloske ili neke slicne perspektive, za njega spol nije nista
drugo nego osobina koju svaki pojedinac posjeduje i koju treba iskoristiti
tako da najbolje profitira. Dawkins smatra da zbog toga dolazi do sukoba
interesa koji moze postojati izmedu bliskih rodaka, izmedu roditelja i djece,
a kako dva roditelja nisu u nikakvoj rodbinskoj vezi i nemaju slicnih gena,
sukob izmedu njih je jos veci. Jedino sto ih povezuje je dijete koje ce nositi
50% genetskog materijala od svakog roditelja.
Postavlja se pitanje kako je uopce doslo do borbe spolova i sto znaci biti
zensko ili musko? Prilikom razlikovanja Dawkins ne navodi osnovne anatomske i fizioloske razlike, on kaze da je glavni kriterij ralikovanja velicina gameta.
Muske gamete su daleko manje i brojnije od zenskih. Npr. Ako imamo dvije
biljke i jedna ima daleko veci broj sitnijih gameta od druge, onda je to sigurno muska biljka, iako nema nikakve druge anatomske slicnosti s drugom
biljkom. Pogledamo li neke jos jednostavnije organizme, poput gljiva, vidjet
cemo da ne postoje muski ili zenski pripadnici tih vrsta jer su sve gamete
jednake. Dakle, jedinke ove vrste u razmnozavanje ulaze jednake. Svaka daje
50% gena i 50% resursa. Medutim, kada govorimo o razmnozavanju sa 2 vrste gameta, dolazimo do drugacije situacije. I dalje svaki od roditelja daje
50% posto gena, no posto je zenska gameta daleko veca, onda daje i daleko
vecu kolicinu resursa. Muska gameta zahtjeva daleko manje resursa, a to
muskoj jedinki omogucava da u kratkom roku napravi velik broj potomaka.
Prema Dawkinsu ovo je glavni uzrok borbe spolova.

0.2.2

Idealni omjeri mu
zjaka i
zenki

Buduci da znamo da muske jedinke stvaraju veci broj gameta, to bi znacilo da

njihov broj u populaciji mora biti proporcionalno manji. Teoretski gledano,
jedan muzjak moze svojim gametama podmiriti stotinu zenki pa bi se moglo
ocekivati da je idealan omjer muskih i zenskih jediniki 1 : 100. Veliki je broj
vrsta u kojima se relativno mali postotak muzjaka razmnozava. Medutim,
i oni drugi muzjaci, koji se ne razmnozavaju i koji za evoluciju prakticki
nemaju nikakvu vaznost, iz prirode trose jednako resursa kao i oni koji se
razmnozavaju. Bilo bi za ocekivati da je evolucijski pozeljno za cijelu vrstu
da se poveca broj zenki, a smanji broj muzjaka, kako bi na kraju bilo upravo
onoliko muzjaka koliko treba za opstanak zenki. Uz to, one resurse koje
su iz prirode do sada uzimali za evoluciju nevazni muzjaci koji se nisu razmnozavali, sada bi uzimale zenke koje bi se razmnozavale, i tako bi postojala
korist za cijelu vrstu. Znanstvenik R.A.Fisher, medutim, objasnjava zasto
je idealan omjer muzjaka i zenki upravo 50 : 50. Pretpostavimo da, barem
evolucijski gledano, mozemo odredivati kojeg ce nam spola biti potomstvo.
Jasno, zeljet cemo da bude onog spola koji ce se bolje snaci i sigurno nastaviti
siriti nas genetski materijal. Postavlja se pitanje koji je to spol? Ako zivimo
u populaciji u kojoj je priblizno jednak broj muzjaka i zenki, zeljet cemo da
nam potomak bude zesnkog spola posto, ako je muskog, ima samo 10 posto
sanse da ce se uopce razmnozavati. Dakle, bolje je imati zenske potomke.
Nakon nekog vremena svi imaju zenske potomke, dok se broj muskih jediniki drasticno smanjio. Sada odjednom postaje bolje imati muske potomke,
posto ce se oni u ovakvoj situaciji razmnozavati sa vecim brojem zenki, i
time mogu imati vece potomstvo nego da su zenskog spola. Ali jasno, ako je
bolje imati muske potomke porast ce njihov broj i opet cemo dobiti pribliznu
jedakost od koje smo krenuli. Svako odstupanje od te sredine evolucijski je
neisplativo, pa bi prema tome roditelji trebali imati jednak broj muskog i
zenskog potomstva.

0.2.3

Interesi i ulaganja

Buduci da smo konstatirali da je svakom roditelju u interesu imati jednak

broj muskog i zenskog potomstva, isto je tako svakom roditelju u interesu u
podizanje svakog potomka uloziti sto manje resursa kako bi mogli podici sto
veci broj potomaka. Kolicina resursa koju je potrebno uloziti da bi se podigao neki potomak je konstanta, sto znaci da ako potomak ne primi dovoljnu
kolicinu resursa nece prezivjeti. Svakom roditelju je u cilju da zajednicki
potomak prezivi, ali je isto tako svakome u interesu da pri tome potrosi sto
manje svojih resursa. Ukoliko bi roditelji bili u potpuno jednakom polozaju
pri podizanju potomka, tj. ukoliko bi ulozili jednaku kolicinu resursa, onda
bi trebali biti jednako zainteresirani za njegovo prezivljavanje. No, sto ako
roditelji nisu u istom polozaju? Tu Dawkins upozorava na to kako je velicina
gameta znacajna razlika u ulaganju vec na samom pocetku. Buduci da je
jajna stanica veca, zenka ulaze daleko vecu kolicinu resursa nego sto je ulaze
muzjak. Ulozivsi vise u samom pocetku, ona ima daleko veci interes da
doticni potomak prezivi. Prema tome, muzjak je moze iskoristavati i dalje
zahtjevati od nje da u ulaganje potomka ulaze vise resursa. Ova pocetna razlika jos je veca i radikalnija kada govorimo o jedniki s matericnom trudnocom,
gdje zenka ponovo ulaze daleko vise resursa od muzjaka. Tu dolazimo do no zenka vise ulozi u potomka to ce je muzjak ranije napustiti
vog problema. Sto
i krenuti u potragu za drugom.

Ukoliko se desi da muzjak ostavi zenku neposredno nakon razmnozavanja,

zenka moze traziti novog muzjaka i uvjeriti ga da se radi o njegovom potomku. Jasno je da evolucija nece imati razumjevanja za muzjake koju su
tako prevareni, a oni ce naci nacin da provjere ne nosi li zenka vec tudi embrij. Tako primjerice muzjaci nekih vrsta miseva luce posebne kemijske tvari
koje kod zenke uzrokuju pobacaj, osim u slucaju kada nosi njihovog potomka,
dok lavovi cesto ubijaju mladnuce za koje vjeruju da nisu njihovi potomci.
.......dalje sto ako ona njega ostavi, onda ako odbija parenje..onda vjernno i
ostatk s jednadzba,a
Dawkins je osmislio igru koja matemati?ki prikazuje borbu spolova, no
prije toga, recimo nesto op?enito o Teoriji igara.

0.3
0.3.1

Teorija igara
Op?enito o teoriji igara

Dawkins je osmislio igru koja se temelji na borbi spolova, no prije toga,

recimo nesto o Teoriji igara. Teorija igara bavi se situacijama konflikata
izmedu dvaju ili vise sudionika. Osnovni cilj teorije igara je definirati najpovoljnije ponasanje sudionika, pod predpostavkom njihove racionalnosti.
Veliki doprinos teoriji igara dao je John Nash, americki matematicar ciji rad
uglavnom obuhvaca diferencijalnu geometriju, algebru, parcijalne diferencijalne jednadzbe i naravno teoriju igara. U teoriji igara za igru kazemo da je
pojednostavljeni model konflikata koji obuhvaca ukupnosti pravila ponasanja
razlicitih strana u igri koja odreduju njihove moguce poteze kao i potencijalne rezultate njihovog izbora. Igra
c je siri od pojma sudionika u igri, on
obuhvaca jednog ili vise sudionika koji imaju zajednicki interes, a koji se
razlikuje od inetresa drugih igraca. Svi igraci imaju razlicite interese a cilj
im je da u igri dodu do takvog rjesenja koje ce im osigurati najpovoljniji
rezultat. Rezultati se najcesce predstavljeni funkcijom isplata koja predstavlja numericki izraz dobitaka ili gubitaka igraca. Strategija predstavlja skup
pravila ponasanja igraca kao i potencijalne rezultate izbora u svakoj konkretnoj situaciji. Nashova ravnote
za je prisutna u igri u kojoj je kombinacija
strategija stabilna tako da niti jedna strana u interakciji nema interesa odstupiti od vlastite strategije ako se svi ostali prdrzavaju kombinacije strategija.
Tada svaka strana odgovara svojom naboljom strategijom na strategije ostalih, odnosno svojim najboljim odgovorom.
Izborom strategije ostvaruje se jedan korak u igri odnosno potez. Nakon
svakog koraka, odnosno izborom strategije igraca, dobiva se situacija. Prihvatljiva situacija za nekog igraca je ona situacija u kojoj ne moze ostvariti
povoljniji rezultat izborom neke druge strategije. Ona situacija koja je prihvatljiva za sve igrace je situacija ravnoteze, do koje dovode optimalne strategije. Igra pocinje kada jedan igrac poduzme jednu od mogucih akcija. Nakon
toga, ostali igraci odgovaraju svojim akcijama. Postupak se ponavlja sve dok
igra ne zavrsi, a tada svaki igrac dobiva svoj payoff (isplatu, obracun) Kada
neki igrac treba poduzeti akciju, on se nalazi u tocki odlucivanja. Za svaku
strategiju moze se odrediti vrijednost isplate za svakog igraca na osnovi vjerojatnosti dolaska u svaku od zavrsnih tocaka. Za svaki moguci par strategija
koji igraci mogu izabrati, njima odgovarajuce isplate predstavljaju se u matrici isplata. Opcenito, broj ai,j u matrici odreduje isplatu prvom igracu
ako on odabere i-tu, a njegov protivnik j-tu strategiju. Pozitivan broj znaci
da igrac dobiva odgovarajuci iznos, a negativan da gubi. Objasnit ?emo to
na jednom jednostavnom primjeru.
7

0.3.2

Primjer igre u Teoriji igara

!!!mislim da bi tu bilo dobro stavit kamen skare..nesto onako op?enito o igri

objasnit na primjeru, a onda poslije one nase igre mozda stavit jos ono s
nogometom ili operom kao drugi primjer!!!

0.4

Dawkinsova igra - Borba spolova

Pretpostavimo da postoje ?edne i lake zenke te vjerni i nevjerni muzjaci

koji imaju sljede?e karakteristike. ?edne zenke se ne ?e pariti s muzjakom
koji nije utrosio puno vremena i resursa na udvaranje, dok ?e se lake zenke
odmah pariti s bilo kim. Vjerni muzjaci su spremni na dugo udvaranje te
nakon parenja ostaju sa zenkom i pomazu joj u podizanju djece dok nevjerni
muzjaci gube strpljenje ako se zenka ne zeli istog trena pariti s njima te
odlaze i traze novu zenku. Nakon parenja ne ostaju sa zenkom kako bi bili
dobri o?evi, nego odlaze u potrazi za drugim zenkama.
Sada ?emo dodijeliti bodove svakome od njih na sljede?i na?in. Pretpostavimo da svaki od roditelja dobije +15 bodova za uspjesno podizanje
djeteta. No troskovi hrane, vremena provedenog na ?uvanje i svi rizici koji s
njim dolaze su po djetetu 20 bodova. Trosak je izrazen kao negativna vrijednost jer su ju roditelji platili. Tako?er, negativni su i bodovi za vrijeme
utroseno na dugo udvaranje. Neka ta vrijednost bude 3. Pretpostavimo,
tako?er, da se vise sire geni od onih roditelja koji imaju vise bodova.
Zamislimo da imamo populaciju u kojoj su sve zenke ?edne, a svi muzjaci
vjerni. To je idealno drustvo jer u svakom paru, i muzjak i zenka imaju isti
broj bodova. Dobivaju +15 za svako odgojeno dijete, jednako dijele trosak
podizanja tog djeteta tako da svatko od njih gubi 10 te jos svatko gubi
3 boda zbog vremena potrosenog na udvaranje. Na taj na?in broj bodova
svakog od roditelja je +15 10 3 = +2.
Sada pretpostavimo da jedna laka zenka u?e u populaciju. Ona prili?no
dobro prolazi s brojem bodova. Ne udvara se pa ne mora za to pla?ati
trosak, a posto su svi muzjaci u populaciji vjerni, moze ra?unati da ?e svaki
muzjak s kojim se pari biti dobar otac djetetu. Za podizanje djeteta dobiva
+15 bodova te za njegove troskove gubi 10, tj. njezino stanje bodova je
+15 10 = +5, sto zna?i da je za 3 boda bolja od ?edne zenke. Zbog toga,
njezini geni ?e se vise siriti.
No ako je uspjeh lakih zena tako velik, one postaju predominantne u
populaciji te se situacija po?inje mijenjati i od strane muzjaka. Do sada
smo imali samo vjerne muzjake u populaciji, ali ako naraste broj nevjernih
muzjaka i oni ?e bolje prolaziti od njihovih suparnika. U populaciji u

kojoj su sve zenke lake i nevjerni muzjaci dobivaju +15 bodova ako je dijete
uspjesno odgojeno, a ostala dva troska ne pla?aju, sto zna?i da je nakon
parenja slobodan za trazenje drugih zenki. Svaka od tih ostavljenih zenki
pla?a svih 20 bodova za troskove djeteta, ali jos uvijek ne pla?a nista za
vrijeme provedeno u vezi. Broj bodova koje lake zenke sada dobivaju je
+15 20 = 5, dok nevjerni muzjaci dobivaju +15 te se njihovi geni vrlo
brzo sire.
Ako broj nevjernih muzjaka naraste toliko da postanu dominantni, lake
zene su u nevolji te ?e ?edne zenke imati veliku prednost. Ako ?edna zenka
sretne nevjernog muskarca, nista se ne doga?a jer ona inzistira na dugom
udvaranju, sto on odbija i odlazi. Nijedan od partnera ne trosi vrijeme na
udvaranje, niti ne dobivaju bodove za dijete, sto zna?i da ?edne zenke u ovoj
situaciji imaju 0 bodova. Mozda se 0 ne ?ini mnogo, ali je bolje od 5 bodova
koje u toj situaciji dobivaju lake zenke.
Kako bi dovrsili taj hipoteti?ki krug, kada broj ?ednih zenki poraste toliko da su predominantne, nevjerni muzjaci koji su dobro prolazili sa lakim
zenkama vise ne prolaze tako dobro sa ?ednim zenkama jer one inzistiraju
na dugom udvaranju. Nevjerni muzjaci idu od zenke do zenke i opet se pri?a
ponavlja. Kada u populaciji ostanu samo ?edne zenke, nevjerni muzjaci dobivaju 0 bodova pa ako se pojavi samo jedan vjerni muzjak, on je jedini s
kojim se ?edne zenke zele pariti. Dobivaju +2 boda, sto je opet bolje od 0
bodova koje dobivaju nevjerni muzjaci te se njihovi geni po?inju siriti. Tu se
krug zatvara.
Ova pri?a prikazuje sto se doga?a kada bi se stalno doga?ale oscilacije.
No, moze se pokazati da tih oscilacija zapravi ne ?e biti. Pokazuje se da je
populacija u kojoj ima 5/6 ?ednih zenki i 5/8 vjernih muzjaka evolucijski
stabilna. To je, naravno, samo za brojeve koje smo uzeli na po?etku, ali
lako je vidjeti koje stabilne brojeve bi dobili kad bi radili s nekim drugim
po?etnim vrijednostima.
Bodovi u Dawkinsovom modelu su raspore?eni na sljede?i na?in. Ako
se vjerni muzjak pari sa ?ednom zenkom, svatko dobiva +2 boda. Ako se
vjerni muzjak susretne sa lakom zenkom, oboje dobivaju +5 bodova. Kad
se nevjerni muzjak pari sa lakom zenkom, dobiva 15, dok zenka dobiva +5
bodova, a ako se sretnu ?edna zenka i nevjerni muskarac, nista se ne doga?a
pa svatko dobiva 0 bodova.

POVEZATI S ONIM STA

SMO DO SAD REKLE O TEORIJI IGARA
N ASH
Ti rezultati se mogu prikazati u matricama A i B, gdje je vrijednost ai,j
dobit za muzjaka sa sa strategijom Xi protiv zenke ?ija strategija je Yj , dok
je bi,j dobit za zenku koja koristi strategiju Yi protiv muzjaka sa strategijom
Xj .
9

Matrice A i B izgledaju ovako:




2 5
A=
0 15


2 0
B=
5 5
Neka je xi postotak muzjaka sa strategijom Xi , a yi postotak zenki sa
strategijom Yi . O?ito je x1 + x2 = 1 i y1 + y2 = 1. Fokusiramo se na varijable
x1 i y1 koje zamijenimo sa x i y ,tj.
x1 := x
x2 := 1 x
y1 := y
y2 := 1 y
Stopa rasta dtd x1(t) populacije sa strategijom X1 biti ?e razlika izme?u
dobiti strategije X1 koja je dana sa a1,1 y1 +a1,2 y2 i prosje?ne dobiti za muzjake
a1,1 x1 y1 + a1,2 x1 y2 + a2,1 x2 y1 + a2,2 x2 y2 . Sli?no se prikaze dtd y1 (t).
Definiramo funkcije:
f := x(3y + 5 2xy 5x(1 y) 15(1 x)(1 y))
g := y(2x 2xy 5x(1 y) + 5(1 x)(1 y))
koje sre?ivanjem postaju
f = 2x(6y 5)(1 + x)
g = y(1 + y)(8x 5)
Za sustav diferencijalnih jednadzbi
d
x(t) = f (x, y)
dt
d
y(t) = g(x, y)
dt
fiksne to?ke dobivamo rjesavanjem jednadzbi
f (x, y) = 0
g(x, y) = 0
10

.
Rjesenja koja dobijemo su:
5
5
{x = 0, y = 0}, {x = 0, y = 1}, {x = 1, y = 0}, {x = , y = }, {x = 1, y = 1}
8
6
Iz njih mozemo vidjeti za koje vrijednosti x i y ?e populacija biti stabilna.
O?ito je da ?e populacija biti stabilna i da ne ?e varirati ako su sve zenke
?edne i svi muzjaci vjerni ili ako su sve zenke lake, a svi muzjaci nevjerni.
?ak i ako su svi muzjaci vjerni, a sve zenke lake, populacija ?e biti stabilna
jer jedinke nemaju drugog izbora. Dakle, ako su po?etni uvjeti samo jedna
strategija za muzjake i jedna za zenke, populacija ?e biti stabilna.
No, dobili smo i jednu vrijednost koja nije o?ita. Naime, ako u po?etnoj
populaciji imamo 58 ?ednih (i 38 lakih) zenki te 65 vjernih (i 16 nevjernih)
muzjaka, broj jedinki u svakoj od strategija tako?er se ne ?e mijenjati.
Koje god druge vrijednosti uzeli za broj jedinki sa odre?enom strategijom,
populacija ?e stalno cirkulirati.
Ako prikazemo x i y u ovisnosti o vremenu s po?etnim vrijednostima
x = 0.8, y = 0.6, dobivamo sljede?i graf:

Slika 1: x i y u ovisnosti o vremenu

Iz grafa vidimo da x i y nikad nece biti stabilni.

11

No, ako za po?etne vrijednosti uzmemo x =

se u vremenu ne ?e uop?e mijenjati.

5
8

iy=

Slika 2: x i y u ovisnosti o vremenu

12

5
6

, vrijednosti x i y

Sljede?i graf prikazuje trajektorije u faznoj ravnini iz kojeg se jasno vidi

da je nasa fiksna to?ka centar i da koju god to?ku postavimo kao po?etnu
vrijednost, ona ?e se mijenjati po odre?enoj liniji i tako ?e se kretati u krug
te nikad ne ?e ispasti iz te linije kretanja.

Slika 3:
Kako bi se uvjerili da su te orbite zaista zatvorene, integriramo sustav
d
g(x, y)
y(x) =
dx
f (x, y)
Z
Z
10 + 12y
8x + 5
dy =
dx
y(1 y)
x(1 x)
Dobivamo sljedece:
2ln(1 + y) 10ln(y) = 3ln(1 + x) + 5ln(x)
Na temelju tog rezultata definiramo funkciju V sa
V (x, y) := x5 (1 x)3 y 10 (1 y)2
Graf te funkcije izgleda ovako:

Slika 4:
Graf koji prikazuje samo te orbite je:

Slika 5:
iz ta dva grafa opet mozemo vidjeti da je nasa tocka( 85 , 56 ) tocka stablinosti.

13

Sada cemo isto prikazati sa novim parametrima na sljedeci nacin.

Neka je

14