Professional Documents
Culture Documents
Iskoriscavanje Suma - Skripta Po Pitanjima - 0
Iskoriscavanje Suma - Skripta Po Pitanjima - 0
Iskoriscavanje Suma - Skripta Po Pitanjima - 0
Strana 1 od 96
9) viestepena upotreba
10) kod sagorevanja ne zagauje sredinu
11) trend poveanja umskih na raun poljoprivrednih zemljita
umsko bogatstvo
- najvanije vrste drveta u Srbiji su bukva, hrast, smra, jela, topola, a neto manje jasen, brest,
javor, orah, grab, bagrem, vrba, vokarice, pitomi kesten.
- svetska umovitost je oko 34%, evropska oko 31%, a srpska 27%
- prema povrinama koje se koriste za biljnu proizvodnju: 47%;40%;40%
- proizvodnja drveta je po obimu odmah iza uglja, a ispred nafte, itarica...
- ume u Srbiji:
P=2.313.867 ha
V=235.003.200 m3
iv=6.180.500 m3
V/ha=101,6 m3
%iv=2,6 %
3. Popreno rezanje elementarnim seivom
- rezanje (seenje) je jedan od osnovnih vidova obrade drveta.
- rezanjem se bavi tzv. teorija rezanja
-rezanje presecanje po ravni koja sa pravcem protezanja vlakanaca zaklapa ugao od 3o do 90o
- tesanje od 0o do 3o
- cepanje 0o
- radi prouavanja, ustanovljen je pojam elementarnog seiva:
a) ima oblik klina, a on ima svoju prednju i zadnju stranu (ravan) i ima idealnu otricu,
koja se nalazi u preseku prednje i zadnje strane seiva
b) rezanjem se odvaja relativno tanak sloj ivera
c) irina seiva (duina otrice) jednaka je ili vea od irine ivera
d) ne postoji trenje izmeu seiva i drveta
- - ugao otrenja ugao koji zaklapaju prednja i zadnja ravan seiva pri formiranju otrice
- - ugao nagiba seiva izmeu zadnje strane seiva i ravni rezanja
- - ugao rezanja izmeu prednje strane seiva i ravni rezanja
- ravan rezanja ravan po kojoj se kree otrica prilikom rezanja i po kojoj se odvaja iver
- prema tome kako otrica preseca vlakanca drveta razlikujemo:
a) popreno rezanje presecanje popreno na vlakanca
b) uzduno seivo prodire paralelno sa pravcem vlakanaca
c) tangencijalno tangentno na godinje prstenove prirasta
- drvo se prilikom rezanja suprotstavlja prodiranju seiva, a tu reakciju nazivamo sila otpora rezanju.
- otpor zavisi od vida rezanja, vrste drveta, vlanosti drveta, zatupljenosti otrice, ugla rezanja i
debljine ivera.
- Svaki od ovih uticaja se izraava kroz njegov koeficijent (ko, ks, kc, kp, k, kh), a ukupan njihov
uticaj izraava koeficijent k, koji nazivamo opti specifini otpor rezanju, a koji teoretski iznosi:
k = ko ks kc k p k kh
- kada seivo prodre u drvo na njega deluje sila otpora F. Otpor se moe predstaviti rezultujuom
silom koja je upravna na prednju stranu seiva i ija je napadna taka na 1/3 onog dela seiva koje se
nalazi u drvetu, raunajui od otrice.
- ovu silu moemo razloiti na horizontalnu komponentu (F1), koja deluje paralelno sa ravni rezanja,
tj. u pravcu kretanja seiva, i vertikalnu komponentu (F2) koja deluje upravno na pravac kretanja
seiva.
- komponenta F2 je proporcionalna povrini poprenog preseka odvojenog ivera ( h b ) i specifinom
otporu drveta na popreno rezanje:
Strana 2 od 96
F2 = b h k [N ]
- sila F2 teorijski ne zavisi od ugla rezanja
- silu F1 moemo dobiti preko sile F2:
F1 = F2 tg
F1 = b h k tg [N ]
- sila F1 zavisi od ugla rezanja, i to je ugao manji i ta sila je manja
- sila F1 se menja dok seivo prodire u drvo, poinje od nule, a u momentu odvajanja ivera je
maksimalna, da bi u tom istom momentu opet opala na nulu (pa sve iz poetka)
- rad potreban za odvajanje jednog ivera dobijamo na osnovu prosene sile ( F1s = F1 2 ) i duine
ivera a (tj. puta koji je prelo seivo pri odvajanju jednog ivera)
A = F1s a
A=
b h k tg
a
2
za jedan vid rezanja (k konstantno), jedan ugao rezanja (tg konstantno) izraz
k tg
je konstantan i
2
- Snaga potrebna za rezanje se moe raunati preko maksimalne ili preko prosene sile. Prvi sluaj
koristimo kada nam treba snaga vezana za izbor mehanizma za rad, a drugi kada raunamo utroak
energije
- u optem sluaju snaga je rad u jedinici vremena, pa ovde vai:
A bhaK
P= =
t
t
poto je a t brzina kretanja seiva brzina rezanja V, onda je:
P = b h K V ili:
V
P = A
a
- sila F1 raunata po gornjoj formuli bi bila maksimalna pri = 90 , a ko bi znailo da je rezanje pri
tom uglu nemogue, to stvarno nije sluaj. Dokazano je da gornja formula vai samo za uglove
rezanja do 90o, a za vee vai sledee:
- po profesoru Deevoju, sila F1 proporcionalna je otporu rezanja drveta u ravni rezanja (otpor na
vrhu otrice) i otporu od sabijanja drvne mase. Otpor sabijanju drvne mase je daleko vei (naroito
kod idealne otrice), i proporcionalan je povrini kojom je seivo prodrlo u drvo (na poprenom
preseku), a koeficijent poroporcionaliteta je Ksk, tj koeficijent otpora drveta na cepanje:
- prvi sluaj, kada je ugao rezanja manji od 90o, a klin seiva nije preao gornju ivicu ivera, tada je
a (a tg ) a 2
povrina sabijenog drveta oblika trougla iznosi:
=
tg
2
2
odavde je sila otpora:
a2
F1 =
tg K sk
2
Strana 3 od 96
- drugi sluaj, kada je ugao rezanja manji od 90o, a klin seiva pree gornju ivicu ivera, tada je
h
)
a + (a
h
tg
h:
povrina oblika trapezoida, i iznosi:
h = a
2
2 tg
h
h K sk
F1 = a
2 tg
Strana 4 od 96
[N ]
- tangencionalno rezanje predstavlja rezanje u ravni koja tangira godinje prstenove prirasta i po
pravcu koji ih takoe tangira.
- tok odvajanja jednog ivera kod tangencionalnog rezanja:
-seivo prodire u drvo i otpor rezanju se poveava od nule
-kada seivo dospe do odreene dubine, dolazi do otcepljivanja o odvajanja ivera na duini
koja je jednaka dvostrukoj do trostrukoj debljini ivera
-neposredno pre otcepljivanja sila je maksimalna, a neposredno posle pada na nulu
-sledee rastojanje x do mesta preloma ivera seivo prelazi bez otpora, a od tog mesta ciklus
se ponavlja
5. Elementarno seivo, ugao rezanja, ugao otrenja, ugao nagiba, ravan rezanja,
iver, uzduno rezanje
- elementarno seivo je teorijski pojam za koji vae sledee pretpostavke:
a) ima oblik klina
b) ima idealnu otricu
c) pri rezanju odvaja relativno tanak sloj drveta iver
d) duina otrice je vea ili jednaka irini ivera
e) ne postoji trenje izmeu seiva i drveta
- ravan rezanja ravan po kojoj se kree otrica seiva i po kojoj se iver odvaja od ostatka drveta
- prednja strana seiva ravan klina okrenuta ka iveru i u smeru kretanja seiva
- zadnja strana seiva ravan klina suprotna od prednje strane, tj, okrenuta drvetu
- - ugao otrenja seiva ugao koji zaklapaju prednja i zadnja ravan seiva obrazujui
otricu
- - ugao rezanja ugao izmeu prednje strane seiva i ravni rezanja
- - ugao nagiba seiva ugao izmeu zadnje strane seiva i ravni rezanja
- za ove uglove vai:
= +
- iver je relativno tanak sloj drveta koji se prilikom rezanja odvaja od ostale mase drveta; iver ima
svoje dimenzije:
a duina ivera u smeru kretanja seiva
h debljina ivera raspon izmeu ravni rezanja i gornje povrine drveta
b irina ivera jednaka je ili manja od duine otrice
- uzduno rezanje je rezanje po ravni koja je paralelna toku vlakanaca
- uzduno rezanje jednog ivera ima sledei tok:
- u trenutku prodiranja seiva u drvo sila otpora rezanju se od nule polako linearno poveava,
zavisno od dubine prodiranja seiva
- u jednom trenutku dolazi do otcepljivanja ivera na duini koja je priblino jednaka
petostrukoj debljini ivera; neposredno pred otcepljivanje sila F1 dostie svoj maksimum, a
neposredno posle otcepljivanja ona opada na jednu malu vrednost
Strana 5 od 96
- kako se seivo dalje kree, primarni procep se produava, a sila F1 polako raste sve dok se
iver ne odlomi; tada se vrh seiva nalazi na rastojanju x od mesta loma, i lom je nastao usled
momenta kojim je sila F1 delovala na rastojanju x
- rastojanje x seivo prelazi bez otpora sila F1=0, i ne vri se rad
- kada doe do mesta loma ivera, ciklus se ponavlja
P = r [kW ] = q
100
t
7. Drvarska orua
Sva sredstva koja se koriste za seu sabala i izradu umskih sortimenata svrstana su pod zajedniki
naziv drvarska orua.
1) Sekire
- za seenje
- za tesanje
- za cepanje
2) Testere
- jednorune/dvorune/vierune
- sa razliitim oblikom zuba
- sa razliitim izgledom nazuba...
3) klinovi
4) orua za koranje
- runa: guljai, maklje
- mehanizovana
5) kosir
6) poluge za obaranje stabala, klinovi, maljevi
7) orua za manipulaciju umskim sortimentima
- kuke
- kljeta za privlaenje
Strana 6 od 96
- obrtai
- capini
8) motorne testere
11. Ureaj za prenos snage, lanac motorne testere, ureaj za zatezanje lanca;
elementi otrenja zuba lanca motorne testere
- ureaj za prenos snage zove se drugaije kvailo
- slui da prenese obrtni moment sa radilice na lanac motorne testere
- kvailo kod motornih testera je frikciono centrifugalno
- delovi kvaila:
- segmenti
- nosa segmenata
- opruga
- aura kvaila
- segmenti se nalaze na nosau segmenata, a povezani su oprugama
- obod segmenata je od fero-azbestne ili sinter obloge, koje slue da poveaju trenje izmeu
segmenata i aure kvaila
- kada se broj obrtaja povea dovoljno (oko 1300-2000 obrtaja/min), centrifugalna sila postane
dovoljno jaka da savlada silu opruga, segmenti dodirnu auru, i poteraju je da se kree zajedno sa
njima, a aura dalje pokree lananik, a lananik lanac motorne testere
Lanac motorne testere
- sastoji se od zuba lanca i pogonskih lanaka
- oni su meusobno spojeni spojnicama, a povezani su u celinu beskonani niz, pomou osovinica
(zakovica)
- postoje razliiti tipovi lanaca, zavisno od namene i proizvoaa:
- standardni
- micro bit manje debljine i oble zadnje ravni seiva
- micro guard spojnice ne dozvoljavaju propadanje grana u prostor izmeu zuba
- chisel profil zuba je pod uglom od 90o
Strana 9 od 96
12. Radni sklop motorne testere vodilica, lananik, osloni nazub, ureaj za
podmazivanje lanca
- radni sklop motorne testere ine:
lanac
Strana 10 od 96
Vodilica
- vodilica na jednom kraju ima otvor za montau/demontau, otvor za podmazivanje lanca i otvor za
ureaj za zatezanje lanca; otvor za montau se nalaz na sredini, a druga dva su postavljena obostrano
i simetrino, da bi vodilica mogla da se obrne za 180o, radi ravnomernijeg habanja
- moe imati obrtnu zvezdu ili kotur na vrhu ili bez njih
- vodilice sa obrtnom zvezdom imaju smanjeno trenje jer je trenje klizanja pretvoreno u trenje
kotrljanja
- vodilice bez zvezde ili kotura na vrhu imaju specijalno ojaan vrh, da bi izdrale naprezanja
Lananik
- lananik direktno pokree lanac, tj. prenosi obrtni moment sa aure kvaila na lanac.
- ima 5-8 zuba, prenika je oko 4cm
- postoje dve vrste lananika: oblika zupanika i pogonski prsten.
- u novije vreme vie se upotrebljava pogonski prsten prenos snage je mirniji kod njega, a manje su
anse da lanac iskoi iz njega
- lananik se izrauje od kvalitetnog elika, a po povrini se tvrdo kali
- zbog velikog naprezanja neminovna su oteenja dodirnih povrina lananika i pogonskih lanaka
lanca, pa je potrebno koristiti 2 lanca naizmenino, a kada se potroi lananik, promeniti i lance, i
obrnuto (naroito ne treba koristiti nov lanac na istroenom lananiku)
Osloni nazub
- osloni nazub ima viestruku funkciju:
omoguava izvoenje lepezastog reza
prenosi vibracije i trzaje sa testere na drvo
zatita radnika
- vuna sila motorne testere je oko 30 daN, pa korienjem oslonog nazuba drastino rastereujemo
ruke i izbegavamo mogue povrede
Ureaj za podmazivanje lanca
- ureaj za podmazivanje lanca to je automatska pumpa koja dobija pogon od radilice motora ili od
aure kvaila, pa koliina ubrizganog ulja zavisi od broja okretaja motora
- pumpa je obino klipna
- ulje se upumpava kroz otvor za podmazivanje direktno u ljeb vodilice, a tu ga zahvataju pogonski
lanci i raznose ga po celoj vodilici
- funkcija mu je da u toku rada motorne testere obezbedi podmazivanje taruih povrina radnog
sklopa (lanac dok prolazi kroz leb vodilice i kontakt lananik-lanac)
- ulje treba koristiti prema preporukama proizvoaa, a trebalo bi da bude biorazgradivo
13. Priprema motorne testere, putanje motorne testere u pogon.
- priprema motorne testere za rad obuhvata:
priprema i sipanje goriva i maziva
podmazivanje kotura vodilice i drugih delova
montaa vodilice i lanca
zatezanje lanca pravilno je zategnut ako se na sredini vodilice sa dva prsta moe odii za 11,5cm (za vodilice sa koturom 0,5cm)
podeavanje karburatora pomou tri vijka (H za veliki gas, L za mali gas, a treim se
regulie slobodan hod); dve faze osnovno (oba vijka se uviju do kraja, pa se vijak H odvije
za 1 pun okret, a L za ) i dopunsko (kada je motor zagrejan vijci se okreu za 1/8 okreta)
razrada novog lanca motor se pusti da radi dok ne proradi ureaj za podmazivanje lanca, a
onda se odree nekoliko koturova pri normalnom optereenju, pa se lanac po potrebi dotegne
Strana 11 od 96
proveravanje ureaja za podmazivanje lanca ako je ureaj ispravan centrifugalna sila baca
kapljice ulja sa vrha vodilice, to se moe videti na nekoj svetloj podlozi
15. Tehnika rezanja motornom testerom (vrste rezanja i njihov znaaj u vezi sa
vibracijama)
- ravan rez svaki naredni poloaj vodilice je paralelan sa prethodnim; primenjuje se kada nije
mogue izvesti lepezasti rez
- lepezasti rez postie se oslanjanjem oslonog nazuba testere na drvo; poto vrh vodilice rotira oko
oslona, nastaje povrina reza u vidu lepeze; najpovoljniji nain prerezivanja s obzirom na vibracije i
naprezanje radnika
- ubodni rez prvo vrhom vodilice probijamo kroz drvo; izvodi se kada treba spreiti ukljetenje
lanca
- kombinovani rez najee se izvodi, i kombinacija je prethodna tri;
- koju emo tehniku primeniti zavisi od prenika stabla i duine vodilice, kao i od terenskih prilika
Strana 12 od 96
z hn
60
- z broj zuba koji pri jednom okretu lananika prodru u drvo i zahvate po jedan sloj ivera debljine
h, je u stvari jednak broju zuba koji se mogu namotati oko celog obima lananika, pa dakle zavisi od
obima lananika i koraka zuba lanca (t [m]):
d
z=
t
odavde je:
d h n
v=
60 t
- odnos brzine rezanja i brzine pomera:
d n
V
60
=
v d h n
60 t
V t
=
v h
v=
- treba razlikovati broj obrtaja lanaca i broj obrtaja lananika: kada se lananik obrne za jedan obrtaj,
L
deo obrtaja koji pree taka
periferna taka na njemu pree put jednak obimu, tj. d , a to je
d
d
na lancu da bi lanac napravio ceo obrt treba
obrtaja lananika
L
- Odnos obrtaja lanca i lananika:
n
L
n d
n'L
=
n' =
tj: n =
tj:
(obrtaji lanca:obrtaji lananika=duina lanca:obim lananika)
n d
L
d
- brzina pomera se moe raunati i iz vremena T koje je potrebno da se preree drvo prenika D:
D
v=
T
Strana 13 od 96
A bh K a
=
z
T
T
D
N = b h K V
t
h V
za = :
t v
b K D V v
N=
, s obzirom da je K dato u daN/mm2, b i D treba dati u mm
V
N = b K Dv
N=
( [
])
L
t
Strana 14 od 96
D 2
D 2 h d n
=
D t 60
240 D t
4
h d n
D 2 h d n
E=
240 t
E=
- pri normalnom optereenju buka je manja za 3-4 dB, nego pri punom gasu kada testera ne ree
- po ISO maksimum buke za 8 sati rada je 85 dB
- za krae izloenosti granica dozvoljene buke je via
Vibracije
- vibracije su oscilatorna kretanja tela koje se deavaju pod dejstvom jedne ili vie sila
- mogu biti priguene ili slobodne
- vanije osobine vibracija:
frekvencija 100 do 140 Hz kad ne ree, 35 do 95 kada ree
amplituda
ubrzanje 0.7 do 2,7g
sila koja se prenosi na oveka 5 do 32 kN; preko 30 kN rad nije dozvoljen
vreme izloenosti
- radnici se od vibracije motornih testera mogu zatititi na sledei nain:
a) izbor motorne testere (jae i tee imaju jae vibracije)
b) tehnika rada (korienje oslonog nazuba)
c) organizacione mere
- najdrastiniji vid bolesti izazvane vibracijama je bolest beli prsti - povremeno prestajanje
cirkulacije u prstima i aci
- uopte je najtetnije dejstvo na krvotok
19. Pripremni radovi u sei i izradi (doznaka, procena drvne zapremine, prorauni
potrebnog broja radnika i sredstava za rad i dr.)
- pripremni radovi obuhvataju sve poslove neophodne za poetak see, izrade i transport umskih
sortimenata
I doznaka obavezna je pre see
- stabla koja treba posei obeleavaju se pri dnu, to nie i po mogunosti na jaoj ili, i u prsnoj
visini
- stablo se na mestu niske oznake malo zatee da bi se mogao otisnuti umski ig, i eventualno broj
ako je obavezan
- na prsnoj visini sa suprotne strane stablo se takoe zatee i udari se ig
- na nagnutim terenima donja oznaka je na nizbrdnoj strani, a gornja na uzbrdnoj
- na ravnim terenima donja oznaka je prema poetku see, a gornja na suprotnoj strani
- prilikom doznake u doznanu knjiicu se upisuje: vrsta drveta, prenik u prsnoj visini, duina
tehnikog dela drveta i procenjeni prenik na sredini duine, po potrebi ukupna visina drveta; u
rubrici napomene se upisuje napomena o zdravstvenom stanju, postojanju preloma, ravi, natrulosti,
granatost...
- obeleavanje stabala se vri po radnikim parcelama, zbog brigadnog naina rada i obrauna zarada
pri obaranju stabala
- za 8 sati inenjer i dva radnika mogu da doznae 400 do 800 stabala
II procena drvne mase moe se vriti u umi prilikom doznake
- potrebno je ustanoviti elemente za raunanje zapremine sortimenata: trupaca i oble grae, po
kvalitetnim klasama
- ocenjuje se duina sortimenta i prenik na sredini, a ovaj prenik se moe dobiti i iz pada prenika
iz tablica
- procena drvne mase se moe kombinovati i sa metodom deliminog premera
III ustanovljavanje potrebnog broja radnika, maina i koliine goriva i maziva
Strana 16 od 96
- broj radnika i maina zavisi od obima radova, raspoloivih radnih dana, i uinaka po radniku tj.
maini
- broj radnika:
M
M 1
M
nr = 1 + 2 + ... n
N sn Rd
N s1 N s 2
M koliine pojedinih sortimenata
Ns odgovarajue norme po radniku na dan
Rd broj radnih dana
- broj maina traktora:
M
M 1
M
nt = 1 + 2 + ... n
U n Rd
U1 U 2
U uinak traktora po jedinici sortimenta na dan
Broj maina treba uveati za oko 20% na ime rezerve, zbog potencijalnih zastoja, ako to ve
nije obuhvaeno brojem radnih dana
- koliina goriva/maziva
G = nm1 g1 h1 Rd 1 + nm 2 g 21 h2 Rd 2 + ...nmn g n hn Rdn
nm broj angaovanih maina jednog tipa
g utroak goriva i maziva te maine na sat rada
h broj efektivnih radnih sati na dan
Rd broj radnih dana u obraunskom periodu
IV izbor sistema see i organizacije rada
- sistem see zavisi od naina see: ista, postepena, proredna, kombinovana..., a od naina see
zavise i intenzitet see, tehnoloka i transportna ema i uinci
- po izboru sistema see definie se metoda see (sortimentna / metoda celih stabala / metoda celih
debala / metoda delova debala).
- zatim se odreuje organizacija rada
sistem rada: grupni, brigadni ili sistem kompleksnih brigada
organizaciona forma
tehnoloka ema
transportna ema
- ustanove se proseni uinci
V izgradnja objekata radnikog naselja
VI izgradnja umskih komunikacija
VII obeleavanje objekata
VIII podela ume na radnike parcele
20. Sea i obaranje stabala prelaz, izbor smera pada stabla, priprema i
formiranje prizemnog dela
- pod seom podrazumevamo presecanje stabla neposredno iznad zemlje u cilju njegovog odvajanja
od korena i obaranja iz uspravnog poloaja
- sea i obaranje stabala podrazumevaju nekoliko sukcesivnih radnih operacija i tehnolokih faza
izmeu njih koje se ne mogu izbei
I Prelaz od stabla do stabla
- grupa radnika (ili sam radnik) obori za dan vie stabala,
Strana 17 od 96
- stabla su meusobno manje ili vie udaljena pa je potrebno vreme za prelaz od stabla do stabla, a
takoe je potrebno neto vremena i za pronalaenje sledeeg stabla
- ovo vreme se uklapa u radno vreme kao neophodni gubitak
- utroeno vreme varira od ulova i iznosi 0,5 do 10 min po stablu
- gubitak ovog vremena po jedinici sortimenata (po m3) je vei ukoliko vie radnika radi u grupi, a
takoe ako je stablo tanje (manje zapremine)
- vreme prelaza se sastoji od:
- vreme uzimanja alata
- vreme hodanja
- vreme odlaganja alata ...
II izbor smera pada stabla
- moe biti:
- opti isti za sva stabla (zavisi od terenskih uslova i smera transporta)
- individualan (zavisi od poloaja stabla i mogunosti obaranja konkretnog stabla u optem
smeru
- kod prebirne i oplodne see na nagnutom terenu opti smer je uzbrdo, priblino upravno na
izohipse tako se stabla, zemljite i podmladak najmanje oteuju
- od pravilnog izbora smera pada zavisi uinak u prvoj fazi transporta stabla se moraju obarati u
pravcu proseke za privlaenje, prema vlakama ... i to pod odreenim uglom
- prilikom doznake stabala esto se vri i obeleavanje smera pada
III priprema radnog mesta
- sastoji se u
- uklanjanju svih prepreka koje bi smetale pri radu
- ienju stabla od zemlje, grube kore i mahovine u predelu prereza
- raskrivanje iblja
- sklanjanje snega
- trajanje je vrlo raznoliko, zavisno od konkretnih uslova
IV formiranje prizemnog dela stabla
- pridanak se oblikuje tako da ima priblino kruan popreni presek
- ovako formirana debla lake se privlae, prevoze, prerauju na pilanama...
- sutina je odsei zadebljanja na donjem delu debla pridanku
- moe se obaviti pre i posle see
- kod dubeeg stabla za svako zadebljanje ide jedan vertikalan i jedn horizontalan rez
- kod vertikalnog reza horizontalna otrica zuba lanca preseca vlakanca popreno a tu je otpor
rezanju najvei (motorna testera je u sutini predviena za tangencionalni rez)
Strana 18 od 96
obeleavanje elemenata podseka vri se posebnom napravom tzv. estarom, koji ima dodatak za
nianjenje
- kod razmeravanja kraci estara treba da se nalaze u ravni upravnoj na osu stabla
- tada se take u kojoj kraci estara tangiraju stablo (M i M1) nalaze na jednakom udaljenju od vrha
estara
- vrni ugao estara je 2
- prava koja povezuje take M i M1 predstavlja dubinu podseka
- dubina podseka zavisi od vrnog ugla estara (2 tj. ):
ra
sin =
r
r poluprenik debla na mestu prereza
a dubina prereza
-ako je dubina podseka data u delovima prenika (obino 0,3 do 0,4D), tj: a = c D a = c 2 r :
r c 2r
sin =
= 1 2c
r
= arcsin(1 2 c)
-kada je raspon krajeva estara 1m, tada
0 .5
0 .5
sin =
sin = 1 2 c
= 1 2 c
L
L
0 .5
L=
1 2 c
tj. za dubinu podseka od 0,25D, duina krakova je 1m, a vrni ugao 60o (=30o)
Znaaj upravnosti podseka na smer pada stabla
- zbog velike duine stabla, i kod malih odstupanja upravnosti dolazi do velikog pomera vrha stabla
u odnosu na eljenu pravac; to se vidi odavde:
X = L sin
- poto je L i 25m i vie, za odstupanje od samo 6o javlja se pomer X= 2,2m
- ugao odstupanja se moe odrediti preko irine podseka B (u cm) i odstupanja podseka od pravca z
(u cm):
B
z = tg
2
2z
tg =
B
- a B se moe odrediti na sledei nain:
2
2
2
B D D
= a
2 2 2
B2 D2 D2
=
D a a2
4
4
4
B = 2 D a a2
Definitivno prerezivanje
- stablo se definitivno prerezuje sa suprotne strane podseka, a u nivou 2-5cm iznad horizontalne
stranice podseka
- ostavlja se samo jedan neprerezani deo koji je irine oko s=0,07D, koji je svuda iste irine, osim
kada obaramo bono nagnuto stablo i tada je iri u suprotnom delu od teita stabla
- neprerezani deo se lako lomi u smeru pada stabla, a u upavnom pravcu teko
Strana 19 od 96
- tehnika see stabla motornom testerom zavisi od uslova i dimenzija stabla: kod tankih stabala
ravnim rezom, kod debljih lepezastim i kombinovanim
M s = G (
- uslov ravnotee:
D
a s)
2
Qv ( D a s ) = G (
D
a s)
2
D
as
G D 2 (a + s )
Qv = G 2
=
D a s 2 D (a + s)
- ako je s=0,07D:
0,43D a
Qv = G
0,93D a
- a ako je a+s=0.37D
0,13D
Qv = G
G 0,2
0,63D
- za stablo nagnuto unazad za Y:
0,13D + Y
Qv = G
0,63D
23. Obrada stabla kresanje grana, guljenje kore i uspostavljanje umskog reda
- pod kresanjem se podrazumeva odsecanje grana u nivou perifernog plata debla i drugih delova
stabla
- kresanje je jedna od najznaajnijih radnih operacija sa stanovita trajanja
Strana 20 od 96
- gredice
- tesani elezniki pragovi
c. oblo tehniko drvo
- trupci (rezonantni (R), furnirski (F), za ljutenje (L), za ibice (S), za rezanje
(K,I,II,III), za pragove (P)
- obla graa (rudniko drvo, brodska graa, ipovi, jarboli, stubovi za vodove,
stubovi za skele, tunelsko drvo, obla kolarska graa
- sitno tehniko drvo (stubovi za hmelj i vinograde, vinogradarsko kolje, kolje za
voke, tehnike oblice, tapovi i ruke, drvo za dumenove, obrui, dralja, prue i
tapovi za pletarstvo
- ostalo tehniko drvo (rezonantno drvo, drvo za izradu drvene vune, drvo za izradu
duge, etkarskih proizvoda, kolarsko drvo, umetci od drveta za koloseke i
skretnice
Strana 22 od 96
- obloj grai i trupcima, izuzev F i L, daje se po duini nadmera od 10cm za liare, a za etinare 12cm po metru duine, ali ne manje od 6 ni vie od 20cm
- kod prostornog drveta duina sloaja se meri po sredini, a visina na vie mesta pa se uzima prosek
- na visinu sloaja prostornog drveta dodaje se nadmera od 10%
- na kosom terenu duina se moe meriti koso, a visina upravno na teren, ili se duina meri
redukovano na horizont, a visina vertikalno
- prostorni metar I i II klase ima 0,65-0,73m3
FII
40/35
3
2
1
-
FI
40
3
2
1
-
40
5
3
2
-
20
10
20
10
5
10
4
20
10
10
4
Mala
Neogr
20
10
6
Klasa trupaca
L
I
35/30
30/25
3
4
2
3
Neogr
Neogr
2
15 po m'
1 na 2m
Srednja
70
10cm
3
10
5
Mala
20
Neogr
5
Ds
1 na 2m
3 na 1m
6
II
25/25
6
4
Neogr
Neogr
25 po m'
Neogr
1 na m
Srednja
25
Neogr
10
Ds
1 na 1m
3 na 1m
6
III
25
10
5
neogr
Neogr
Neogr
1 na m
Velika
50
Neogr
10
2Ds
5 na 1m
5 na 1m
6
Prenik Ds [cm]
Duina (m)
Jedrina
Koninost (% od D)
Zakrivljenost (% od L)
Zdrave kvrice (po m')
Trule kvrice (po m')
Male zdrave kvrge
Male trule i nesrasle kvrge
Srednje zdrave kvrge
35
2
Jedri
3
2
Neogran
1 po m
-
L
30
2
Jedri
2
1 po m
-
Strana 23 od 96
Klasa trupaca
I
25
4 (3)
Jedri
4
3
Neogran
Neogran
Neogran
3 po m
1 po m
II
20
4 (2,5)
6
3
Neogran
Neogran
Neogran
Neogran
Neogran
III
20
3 (2)
do Ds
3
Mala
-
1/2d
5% Ds
20% Ds
Mala
10
5
3 po m
1 po m
do Ds
dozvoljava
Neogran
Srednja
neogran
1.5 0.75 2
p1 =
+ 2 100
d
ds
s
0.75 2
zanemarljivo:
poto je
d s2
150
p1 =
ds
zaokruivanje duine
zaokruuje se na ceo decimetar (jela i smra trupci za rezanje na 25cm)
greka je u proseku 5cm
procenat greke:
0.05
p2 =
100
l
gubitak usled nadmere
nadmera iznosi 10cm
procenat greke:
0 .1
p3 =
100
l
netanost obrasca srednjeg preseka:
daje tane rezultate za paraboloid, a za ostale figure pravi greku:
za prevreni konus kod koga je k (D/d)=1,2 i q=2 greka je +25%
uee kore u neto zapremini:
2
(
d s + 2 k ) d s2
4k2
4k
p4 =
, i ako se zanemari
100 kao zanemarljivo, p k =
100
2
2
ds
ds
ds
u praksi se od prenika sa korom odbija 1,2,3,4... cm. ,a radi predostronosti se obino uzima malo
vie. Ovim pravimo greku od k=0,5cm proseno, a gubitak na ovoj osnovi iznosi:
4 0.25
100
p5 =
100 =
ds
ds
Strana 26 od 96
II GRUPA
33. Krojenje opti principi
- posle obrade stabla (kresanja i koranja) dolazi radna operacija krojenje stabla
- krojenje odreivanje i obeleavanje mesta na kojima stablo treba prerezati, pri emu se odreuju
kvalitet i dimenzije sortimenata
- osnovni princip tenja da se postigne to vee kvalitativno iskorienje, tj. to vie skupljih
(vrednijih) sortimenata
- naroitu panju treba posvetiti krojenju debljeg kraja debla on nosi najvie zapremine, a po
kvalitetu je najbolji i najvredniji
- opti principi
1) od pravih delova izraivati due komade
2) od krivih izraivati krae sortimente
3) delove bez vorova odvajati od delova sa vorovima
4) punodrvne odvajati od miorepih
5) prave odvajati od krivih
6) kod kolenastih krivina prerezivati na kolenu
7) izraivati kombinovane sortimente po kvalitetu
8) prerezivati preko vora
- pri krojenju se prvo posmatra presek na debljem kraju ocenjuje se zdravstveno stanje, graa
drveta...
- zatim se uzdu stabla posmatra punodrvnost, zakrivljenost, granatost
- prema odredbama JUS-a se odreuje da li neki deo debla odgovara nekoj klasi kvaliteta
34. Oblik oblovine i njegovo odreivanje
- oblovina je deo debla jednakih karakteristika
- ima oblik prevrenog konoida (konoidi su geometrijska tela nastala rotacijom neke krive oko x ose
- zbog toga se opta jednaina za izvodnicu vretena stabla moe primeniti za oblovinu u celosti, a da
se ne napravi velika greka
- opta jednaina glasi:
y2 = c X q
- ova jednaina ima dva parametra i jednu nepoznatu (c, q, y) i reava se sistemom od tri jednaine,
tj. interpolacijom krive kroz tri take
- to znai da ako merimo prenik na debljem kraju (D), prenik na sredini (Ds) i prenik na tanjem
kraju (d), uz odgovarajue duine, i njih uvedemo u jednainu, moemo dobiti parametre c i q:
2
D
q
= cL
2
R2 = c L
Ds
q
2
q
= c ( L a / 2) za D = 2 R Ds = 2 Rs d = 2r : Rs = c ( L a / 2)
2
r = c ( L a) q
2
d
q
= c ( L a)
2
- poto je oblovina prevrena ne moemo odrediti direktno duinu L, pa je ovaj nain u praksi
neostvariv
- oblik oblovine odreujemo posredno, tj. odredimo koeficijente K i K1:
Strana 27 od 96
D R
=
d r
D
R
K1 = s = s
D
R
- koeficijent K:
R2
c Lq
=
r 2 c (L a )q
K=
L
K2 =
La
2
L
Kn =
(n = )
q
La
- odavde je L:
L = (L a ) K n
L = Kn LaKn
Kn L L = aKn
L K n 1 = a K n
aKn
K n 1
- Koeficijent K1:
L=
q
a
a
cL
L
q
L
a
2
2
2
= 1
K1 =
=
=
c Lq
Lq
L
2L
q
q
q
a ( K n 1)
2 K n K n + 1
K n + 1
a
2
=
=
K1 = 1
= 1
2 a K n
2 Kn
2 K n
aKn
2 n
K 1
1/ n
K n +1
K1 =
n
2
K
- iz ovakvog prikaza se vidi da postoji direktna zavisnost K, K1 i q (q se sadri u n), a ova zavisnost
se moe prikazati grafiki
- poto se K i K1 lako odreuju (merenjem tri prenika), koeficijent oblika (q) lako moemo oitati
sa grafika
Strana 28 od 96
dV = y 2 dx
L
V = y 2 dx
0
D2
D
-za y = c x i iz = c Lq c =
:
4 Lq
2
x q +1
V = c
q +1
2
D 2 Lq +1
V=
4 Lq q + 1
D 2 L
V=
4 (q + 1)
- za prevreni konoid:
D 2 L d 2 ( L a)
Vp =
4 (q + 1)
4 (q + 1)
Vp =
4 (q + 1)
D 2 L d 2 ( L a)
aKn
K n 1
Kn
a
n
D 2 d 2 + d 2
4 (q + 1) K 1
- ova formula je nepraktina, ali slui za izradu grafikona sa kojih lako odreujemo zapreminu na
osnovu oblika oblovine, prenika na tanjem i debljem kraju i duine.
Vp =
Strana 29 od 96
f ( x ) = c (L x ) x
q
f ( x) = c (L x ) x c q (L x )
q 1
c (L x ) x c q ( L x )
q 1
c (( L x) x q ( L x)
q
( L x) x q ( L x)
q
x q ( L x)
q 1
q 1
= ( L x)
q 1
=0
)=0
=0
( L x) q
q ( L x) q 1
Lx
x=
q
xq = L x
x=
xq + x = L
x (q + 1) = L
x=
L
q +1
d1
q
= c ( L x)
2
D2
n = 2/q
c=
4 Lq
1/ n
2
d1 = D
- ovo pokazuje da je za odreivanje mesta preseka dovoljno znati prenik
n+2
na debljem kraju i karakteristiku oblika q
V = r 2 (a x ) + c ( L x) q x
- maksimum moemo nai preko prvog izvoda
Strana 30 od 96
f (x ) = r 2 + c (L x ) c x q (L x )
- kada se rei, dobija se da x zavisi samo od K i od q
q 1
2
2
- maksimalna sila 2F1 zavisi i od duine i debljine drveta
- kod runog cepanja trenje izmeu klina i drveta je poeljno (da bi klin ostao u drvetu), a kod
hidraulinog je nepoeljno
slaganje drveta
- prostorno drvo se slae u sloajeve (sure, figure)
- najmanja duina je 1m
Strana 31 od 96
d 2
2
d 2
x= y=
2
y=
d 2
2
d 2
2
Pg
4d2 2 2
100 = 2 100 = 2
= 100
P
d
d 4
4
- procenat iskorienja ne zavisi od prenika stabla iznosi negde oko 63,7%
Strana 32 od 96
x y2
6
- preko dijagonale upisanog pravougaonika jedna stranica je:
y2 = d 2 x2
- kad ovo ubacimo u jednainu za otporni moment:
x (d 2 x 2 ) d 2 x x 3
W=
=
= f( x)
6
6
- maksimalni otporni moment dobijamo preko prvog izvoda funkcije:
f (x ) = d 2 3 x 2 = 0
W=
d 3
3
d 3 2
y=
3
- odnos stranica x : y = 1 : 2 5 : 7
- korienje preseka:
2
d 3 d 3 2
4d 2
Pg
3 100 = 4 2 100 = 59,8%
100 = 3 2 3
100 =
2
3
P
d
d
4
x=
Pg
2
2 100 = 2 100
100 =
P
a b
2 y (2 x )
4 y x2
=
6
3
- opti oblik jednaine elipse:
b2 x2 + a2 y 2 = a2 b2
2
W=
a 2 b 2 a 2 y 2 a 2 (b 2 y 2 )
x =
=
b2
b2
- odavde je
a2 b2 y 2
4 y
b2
W=
3
2
3 b W
= y (b 2 y 2 ) = f ( y )
2
4a
- maksimum je kada je prvi izvod funkcije f(y) jednak nuli
f (y ) = b 2 3 y 2 = 0
2
b 3
3
a 3 2
x=
3
- odnos stranica x : y = 1 : 2 5 : 7
- korienje preseka:
2
d 3 d 3 2
2
4
Pg
3 100 = 4 2 100 = 59,8%
100 = 3 2 3
100 =
2
P
d
d
3
4
y=
t0
- zapreminska masa apsolutno suvog drveta zavisi od vrste: bukva proseno 0,69; hrast 0,65
Strana 34 od 96
- zapreminsko utezanje od take zasienosti do apsolutno suvog stanja za bukvu je 17,6%, a za hrast
12,6%
- kada iz ovih podataka dobijemo k, za bukvu k=36%, a za hrast 32,3%
- odavde razlika izmeu zasienosti i prosuenosti za bukvu 14%, a za hrast 10,3%
- za 1% vlanosti bukovina se utegne za 17,6/36=0.49%
- za 1% vlanosti hrastovina se utegne za 12,6/32,3=0.39%
- do prosenog suenja bukovina se utegne za (36 22) 0,49 = 6,85%
- do prosenog suenja hrastovina se utegne za (32,3 22) 0,39 = 4%
- potrebno je osim prenika oblovine znati i dimenzije grae u sirovom stanju da bi dobili eljene
dimenzije u prosuenom stanju
- za raun se koristi srednja vrednost izmeu radijalnog i tangencijalnog utezanja
- od take zasienosti do prosuenog stanja za bukvu ono iznosi oko 3%, a za hrast oko 2%
- do dimenzije u vlanom stanju se moe uopte doi po sledeoj formuli:
u
Sv Sv
= Sp
100
100 S p
Sv =
100 u
Sv dimenzija u vlanom stanju
Sp dimenzija u prosuenom stanju
u utezanje (proseno radijalno-tangencijalno) za datu razliku u vlazi od take zasienosti do
prosuenog stanja
45. elezniki pragovi: vrste drveta, vrste pragova, dimenzije, profili, trajnost,
znaaj; izraunavanje zapremine pragova
- elezniki pragovi zajedno sa inama ine gornji stroj eleznikih pruga
- slue da prenesu optereenja sa ina na tucaniku podlogu
- ine su inskim ekserima spojene sa pragovima u jednu relativno vrstu konstrukciju
- pragovi su izloeni velikim optereenjima pa moraju da imaju odreena svojstva:
- dovoljna vrstoa na pritisak
- dovoljna tvrdoa
- trajnost
- mala cepljivost
- prema nameni se dele na:
- obine
- skretnike
- za mostove
- obini se prave od: kitnjaka, lunjaka i sladuna, zatim cera, bukve i pitomog kestena, po sporazumu
od crnog i belog bora i od aria
- skretniki se ne izrauju od cera i pitomog kestena
- trajnost zavisi od vrste drveta i od toga da li su impregnirani
- prema vrsti koloseka eleznice se dele na
- normalan kolosek - 1435mm
- uzak kolosek 1000, 760, 600mm
- pragovi za normalan kolosek su duine 260cm i 250cm
- prema obliku poprenog profila postoji etiri vrste pragova:
pravougaonog profila (n=26cm; h=16cm
sa dva zarubljena oka (n=26cm; h=16cm; h1=9cm;
Strana 35 od 96
d n
2
= +x
2 2
- reavanjem ovih jednaina dobijamo:
q2 + 4 h2 n2
x=
8h
2
n 2 q 2 + 4h 2 n 2
d = 2
+
4
8 h
Strana 36 od 96
c q
d1
= h + +
2 2
2
2
c n
d2
= h1 + +
2 2
2
- kada se iz jednog trupca prave etiri praga, onda su oni tipa III
- naslanjaju se jedan na drugi jednom bonom stranom i donjom stranom
- i ovde se moraju raunati dva prenika, a uzima se vei
2
c
c
d1
= q + + h +
2
2
2
c
c
d2
= n + + h1 +
2
2
2
procenat iskorienja se rauna po formuli:
Vp 2
Vp 4
p=
100 tj. p =
Vo
Vo
- zapremina praga se rauna kao povrina osnove puta duina
- povrina osnove pragova tipa II i III je:
q+n
P = n h1 +
(h h1 )
2
d q
2
= + (h + x + c )
2 2
- reenjem po x se dobija:
2
q
n + h h2
2
x=
2 ( n + h)
2
2
1
Strana 37 od 96
q
b + a2 h 1 = a2 b2
2
2
n
h
b + a2 1 = a2 b2
2
2
- reenjem ovih jednaina dobijamo a i b minimalno (to su poluprenici)
- procenat iskorienja
2
R
2
- znai, maksimalno iskorienje povrine poprenog preseka je kada je r=R/2, tj. s=R-R/2 s=R/2
- iskorienje poprenog preseka u tom sluaju je:
R
R
2
scn
1
p = 2 100 = 2 2 2 100 = 100 = 50%
R
R
2
r=
I - iskoriavanje uma je u stvari sea kojom se ili stvaraju uslovi za obnovu ili se zavrava neka od
faza razvoja mlade sastojine
- imajui vidu prethodno, metode see i izrade zavise od naina obnove tj. faze nege ume nisu iste
metode stee kod proreda u mladim sastojinama od metoda kod prebiranja, ili metoda kod iste see
(ova injenica je spoj sa metodama gajenja)
II - umski sortimenti se mogu izraivati u umi ili se izrada sortimenata u razliitom stepenu odvija
na stovaritima centralnim ili umskim
- posledica ovoga je da metode see i izrade zavise i od mesta i stepena izrade umskih sortimenata
III - u iskoriavanju je prisutan razliit stepen mehanizovanosti procesa metode see i izrade
zavise i od njega (drugaije se odvija eksploatacija uma testerama ,a drugaije harvesterima)
IV - predmet rada u iskoriavanju uma je sastojina deo ume dovoljno homogen, ali toliko
razliit od ostatka da zahteva poseban uzgojni postupak ( time i tehnoloki). izbor metoda see i
izrade zavisi od sastojinskih prilika:
- terenske prilike
- sklop
- obrast
- dimenzije i kvalitet stabala...
V nain obnove utie na izbor metoda see od njega zavisi intenzitet see, dinamika see, i
potreba uvanja preostalih stabala
See
- postoje see obnove, sanitarne see i prorede
- see obnove:
- ista
- postepena
- prebirna
- sva tri oblika imaju tri karakteristine varijante
- na velikoj povrine
- na pruge
- na krugove
- najjednostavnije je, sa tehnolokog aspekta, iskoriavanje istom seom na velikim povrinama
(veliki intenzitet, mogunost mehanizacije, nema zaostalih stabala) i ostale iste see, zatim ide
postepena sea sa svojim varijantama, a najzahtevnija je prebirna sea (ematske kombinovane
selektivne) (jo su nepovoljnije prorede)
- glavni zahtevi u vezi sa tehnologijom iskoriavanja uma su sledei:
pri privlaenju ne prelaziti kroz obnovljene delove
- obarati stabla u smeru privlaenja
- da se to lake formira optimalni tovar po broju i po zapremini
- da je mogue privlaenje po sistemu sabirnog ueta
- da je intenzitet see to vei
prema mestu izrade umskih sortimenata metode see i izrade delimo:
1) klasina (sortimentna) metoda u umi kod panja
1. prostorno drvo
- duine 1m (sa potpunim slaganjem i sa grubim slaganjem)
- duine 2m (sa potpunim slaganjem i sa grubim slaganjem)
2. tehniko oblo drvo
2) metod debala na stovaritima
1. delovi debla
2. cela debla
3. cela stabla
Strana 42 od 96
umsko stovarite
- predstavlja radilite pa mora imati odreenu povrinu i strukturu
- obino je pored kamionskih puteva, nekada bankine i karpe
- nekada se od klasine metode razlikuje samo po mestu izrade, ali i tad je bolje, jer je unificirana
prva faza transporta
- loa strana im je:
to su u blatu u veem delu godine prerezuje se zaprljana oblovina
potrebno je obezbediti dovoljnu povrinu u umi
- prednosti u odnosu na klasian nain:
vea produktivnost
vee mogunosti za primenu mehanizacije
vee iskorienje, kvalitativni i kvantitativno
- u novije vreme u umi se izvodi prethodno krojenje radna operacija slina krojenju, ali se ne
pristupa prerezivanju osim na par mesta da bi se olakalo privlaenje, tj. da bi se to manje otetio
podmladak
- savremeni tehnoloki proces podrazumeva visoko mehanizovanu proizvodnju na stovaritima, uz
primenu snanih traktora ili procesora
Strana 43 od 96
centralna stovarita
- u umi se obavljaju radne operacije sea, kresanje, prethodno krojenje i prerezivanje
- ostatak posla se obavlja na stovaritima
- centralno stovarite moe biti uz preraivake kapacitete (strugaru, fabriku iverice, fabriku
celuloze...) ili opte centralno stovarite (gde nema preduzea drvne industrije)
- loa srana je to prelazak na preradu na centralnim stovaritima trai velike investicije za
stovarite ali i za specijalizovana transportna sredstva
- po deblovnom metodu deo mase (5-10%) ostaje u umi
56. Savremeni mehanizmi i njima uslovljene metode iskoriavanja uma
- savremeni mehanizmi u iskoriavanju uma su harvesteri i procesori
- harvesteri seku drvo na panju, a nekada mogu kada poseku nekoliko stabala da ih zajedno i
izvuku iz seine (metod celih stabala)
- procesori imaju ureaj za manipulaciju drvetom i za prerezivanje, pa mogu obavljati radne
operacije prerezivanja i slaganja; mogu se koristiti u seini, ili na privremenom umskom stovaritu
- harvester procesori seku, sakupljaju i prerezuju drvo, a kada skupe 20-30 komada ostavljaju ih
u seini; materijal je dovoljno skoncentrisan da je privlaenje lake i ekonominije
- ovi ureaji su ogranieni :
- dimenzijama stabla (do 40cm u nivou panja),
- nagibom terena (do 30%)
- ekonominou upotrebe skupi su i isplativi su samo kod intenzivne see
- domet radnog dela harvestera je najvie do 15m levo i desno od ureaja moraju se
formirati proseke na svakih 30m
- kapacitet harvestera je 200-400 stabala za 8h
- potrebna je dobra organizacija i priprema, jer se ekonominost moe ostvariti samo uz puno
korienje kapaciteta
- kod nas je ove ureaje mogue upotrebiti na plantaama, i izdanakim umama na malim nagibima
- procesori i harvesteri puno poveavaju produktivnost rada, i poto sami obavljaju i po nekoliko
radnih operacija, sam proces see i izrade u umi se od nekih dvadesetak radnih operacija svodi na
sledee:
1. sea i obaranje stabala
2. kresanje
3. prerezivanje
4. slaganje
- sve operacije moe obaviti sama maina, ili neke operacije obavi ovek a neke maina
-postoji pet novih sistema rada prema stepenu mehanizovanosti i broju operacija koje obavlja jedan
mehanizam (rad motornom testerom se smatra za nemehanizovan); svi oni se zasnivaju na
uproenom klasinom sistemu koji se naziva konvencionalni ili bucked-log sistem
Bucked-log sistem
- sea, kresanje i prerezivanje motornim testerama nemehanizovano (stabla se paljivo obaraju u
odreenom smeru da bi se sveo na minimum rad na sakupljanju drveta (piling))
- seka runo privlai prostorno drvo duine 3m do vlake (yarding road, na rastojanju 20-30m)
- tee komade ostavlja na mestu izrade da ih izvue mehanizovano
- forvarder se kree po proseci i sakuplja drvo svojim hidraulinim utovarivaem, a zatim ga odvlai
do kamionskog puta
- forvarder se istovara posebnim eljusnim utovarivaem koji pravi sloajeve visine 3m tedi se
prostor
- drvo se odvozi kamionima koji imaju svoje hidrauline utovarivae rade nezavisno
Strana 44 od 96
Strana 45 od 96
- problem je i prva faza transporta koriste se traktori koji se kreu po vlaki, a vitlo privlai debla iz
seine; stabla koja ostaju ne smeju biti oteena
- specifinosti see:
- na radnim linijama treba sei to nie da ne bi vuena stabla zapinjala o panjeve
- da bi podsek bio nizak, treba oistiti mesto presecanja od zemlje
- vanost smera obaranja od njega zavisi mogunost obaranja i mogunost runog
privlaenja do ine linije; postoji vie kombinacija:
1. na blagim terenima traktorski putevi upravno na izohipse, ine linije paralelno sa
izohipsama; stabla se obaraju i na gornju i na donju stranu tanjim krajem prema inoj liniji, a
prema smeru budueg izvlaenja; u gustom sklopu stabla se prilikom obaranja naslone jedno
na drugo , a poloe se povlaenjem donjeg, debljeg kraja ako obaramo tanjim krajem napred,
deblji kraj vuemo u nazad, a za deo seine iznad vune linije je efikasnije ako se stablo obara
na suprotnu stranu od vune linije, pa deblji kraj vuemo ka vunoj liniji
2. na terenima 6-12% vlake idu koso po terenu, a vune linije priblino upravno na izohipse;
postoji vie mogunosti izbora smera pada, zavisno od nagiba, i da li je seina iznad ili ispod
vlake: seina ispod vlake obaranje debljim krajem prema inoj liniji, ali se stablo tanjim
krajem usmerava prema vlaci, tj. smeru vue uetom (stablo se obara pod otrim uglom prema
vunoj liniji i to smer pada je uzbrdo)
Radne operacije i zahvati kod prorednih sea
1. priprema
2. sea stabla
3. obaranje stabla
4. kresanje
5. uspostavljanje umskog reda
6. runo skupljanje
Strana 46 od 96
- kad bi svaku operaciju obavljao jedan radnik trebalo bi dvadesetak radnika u brigadi, a oni bi bili
nejednako radno optereeni
- ako raunamo broj radnika koji obavljaju jednu radnu operaciju, on je proporcionalan njenom
trajanju kada je obavlja jedan radnik operacije za koje treba vie vremena treba da obavlja vie
radnika; zbog razliitog trajanja operacija razliit je i broj radnika koji su potrebni
- broj radnika u brigadi i struktura brigade izraunava se na osnovu snimanja trajanja pojedinih
radnih operacija, odnosno grupa radnih operacija i u zavisnosti je od eljenog stepena podele rada
- struktura radne brigade se dobije kada se pojedina trajanja radnih operacija podele sa najmanjim
vremenom to je odnos broja radnika po pojedinim grupama radnih operacija; on je decimalan broj i
vie je teoretski nego praktino vredan ne moe se formirati u praksi raunska idealna brigada
- detaljna podela rada u sei i izradi nije celishodna zbog dislociranosti radnog mesta i zbog
sloenosti organizovanja radnih brigada
- podela se u praksi u veoj meri pridrava principa obezbeenja potpunog korienja kapaciteta
mehanizama, a u manjoj meri u kojem stepenu e se poveati produktivnost na bazi podele rada
- prosto reeno koliko radnika treba da prati motoristu u datim uslovima, pa da se proces see
obavlja bez zastoja (ali i ovo je na neki nain princip brigadnog organizovanja sa svim njegovim
nedostatcima)
- raspored radnika se vri prema snimljenom vremenu trajanja grupa operacija, a grupe operacija se
grupiu prema tome da li se rade testerom ili ostalim alatom
Kompleksne brigade
- prvenstveno imaju prednosti kod deblovnog metoda; primenom kompleksnih brigada u deblovnom
sistemu postie se:
- sinhronizovano obavljanje posla
- blagovremeno privlaenje i zbog tog smanjenje teta
- usklaivanje rada po operacijama vei su uinci u narednim fazama
- racionalniji prevoz radnika (koncentracija radova na radnom polju)
- mogunost izmene uloga radnika
- u kompleksnoj brigadi svaki radnik po pravilu moe da obavlja sve poslove u onom delu
tehnolokog procesa koji obavlja brigada, a obraun zarada se vri na bazi brigadne norme
- druga stavka je glavni motiv za primenu kompleksnih brigada poto brigada obavi sei,
privlaenje i izradu sortimenata, zarada se ustanovi prema brigadnoj normi uinak je ono to je
izvueno na stovarite
- ovakva organizacija tera radnika da ima u vidu sledeu radnu operaciju, ak iako je ne obavlja
lino, jer je obavlja neko iz brigade, a uinak s ceni za sve u brigadi; takoe, sa istim motivom,
radnici se meusobno ispomau
- prevoz brigade se obino obavlja malim kombijem
Organizacione varijante kompleksne brigade
- zavise koje poslove obavlja brigada
- poto u okviru deblovne metode imamo sledee faze i podfaze:
- sea stabala i zajednike radne operacije oko izrade deblovine
- izrada prostornog drveta od granjevine
- privlaenje deblovine na umsko stovarite
- izrada sortimenata na stovaritu
moemo recimo formirati varijantu 1a, - brigada u prvoj fazi obavlja delimino i drugu npr. See
grane na 1m
ovakva varijanta ima za posledicu formiranja 2a varijante radnici izvan brigade cepaju i slau to
drvo
Strana 47 od 96
u etvrtoj podfazi mogue je vie varijanti pram tome koje poslove obavlja brigada sve ili samo
prerezivanje optimalna je ako se samo trupci odvoje od prostornog drveta, a prostorno drvo se
izrui u datim dimenzijama
Struktura radne brigade
- odnos broja radnika po pojedinim fazama, podfazama, u okviru ukupnog broja radnika
- brigada treba da ima takvu strukturu da svi lanovi budu maksimalno uposleni, a da se ne stvara
usko grlo
- ustanovljavanje strukture radne brigade je srazmerno sloeno jer odreujui faktori nisu isti u svim
fazama (npr. U sei i izradi biran faktor je prenik stabla na prsnoj visini norme izrade zavise od
njega (Ni=f(d1,3))
- kod uinka traktora u privlaenju bitni faktori su distanca i zapremina komada (Ut=f(S,m))
- osnova za ustanovljavanje strukture radne brigade je privlaenje (uinak traktora na privlaenju
Ut) kao faza kojoj se manje-vie sve podreuje
- broj radnika u brigadi (koji odreuje i strukturu brigade) moe se odrediti iz sledeeg:
Ut p g
Ut
U p U (100 pt )
+
+1+ np + t t + t
N d 100 N g
100 nt
100 N p
Ut norma privlaenja deblovine traktorom (m3/dan)
Nd norma see stabala i izrade deblovine (m3/dan)
Ng norma izrade prostornog drveta od granjevine (m3/dan)
Pg uee granjevine u % od zapremine deblovine
Nt norma izrade tehnikog drveta na stovaritu (m3/dan)
Pt uee tehnikog drveta u zapremini deblovine u %
Np norma izrade prostornog drveta na stovaritu
Pp uee prostornog drveta u ukupnoj zapremini deblovine
np broj pomonika traktoriste
svaki lan u ovom polinomu je broj radnika za pojedinu operaciju (prvi broj radnika za seu
stabala i izradu deblovine; drugi broj radnika za izradu prostornog drveta od granjevine; trei 1
traktorista (moe biti 2); etvrti broj pomonika traktoriste; peti broj radnika na izradi tehnikog
drveta na stovaritu; esti broj radnika za izradu prostornog drveta
- nedostatak radne brigade je to je esta potreba za promenom strukture a to izaziva potrebu za
neto veim brojem radnika nego to je to potrebno u kljunoj fazi
- zahvati premetanja,
- sastavljanja i rastavljanja,
- zahvat rukovanja mainom npr. paljenje testere
- zahvati ispitivanja i kontrole
- zahvati se dele na pokrete npr. zamah sekirom je pokret, udarac sekirom je drugi pokret
- pokreti se dele na mikropokrete prouavanje mikropokreta je bitno za radne procese gde se jedan
isti pokret neogranieno ponavlja
- faze u sei i izradi:
1. faza see i obaranja stabla
2. faza obrade stabla
3. faza prerezivanja
4. faza definitivne izrade sortimenata
- radne operacije u sei i obaranju stabla:
1. priprema radnog mesta
2. formiranje prizemnog dela stabla
3. podsecanje
4. definitivan prerez
5. obaranje
6. kresanje
7. koranje
8. uspostavljanje umskog reda
9. prerezivanje
10. cepanje
11. slaganje
faza obrade stabla radna operacija kresanje radni zahvat odsecanje grane pokret podizanje
sekire
Norma u bukvalnom prevodu znai propis ili pravilo
- delimo ih na norme vremena i norme izrade
- norma vremena optimalno vreme potrebno za izradu jednince proizvoda
- norma izrade koliina proizvoda koja se moe izraditi u jedinici vremena (odreenom vremenu)
- norma vremena obuhvata:
- pripremno-zavrno vreme vreme potroeno na dobijanje i prouavanje radnog naloga,
prijem goriva i maziva, prijem ostalog materijala, pripremu radnog mesta, predaju
gotovih proizvoda, sreivanje radnog mesta, ienje alata...
- tehnoloko vreme vreme u kome radnik direktno deluje na predmet rada
- pomono vreme vreme utroeno na poslove koji omoguavaju delovanje na predmet rada
nametanje, premetanje, merenje, kontrola, putanje i zaustavljanje maine, uzimanje
alata i ureaja, podeavanje rada maine, otrenje alata, prelazi...
- dodatno vreme gubitci vremena koji nisu nastali radnikovom krivicom (orgnizacioni i
slini gubitci), vreme potrebno za predahe i vreme za line potrebe; dodatno vreme
obuhvata i druge uticaje, a koji se izraavaju koeficijentima:
- koeficijent zamora (min 11% od vremena izrade) obuhvata zamor zbog
savladavanja tereta, zamor zbog poloaja tela u radu, zamor zbog monotonije u
radu
- koeficijent delovanja okoline
- dopunski koeficijent
Strana 49 od 96
- predmet analize mogu biti svi faktori rada: ovek, predmet rada, orua za rad i nain rada
- u cilju analize se tehnoloki proces ralanjuje (na faze, radne operacije...), a to je detaljnije
ralanjavanje i analiza je dublja, ali ekonomski je opravdano sasmo do odreenog nivoa
- prouavanje rada ima specifian ciklini tok:
ustanovi se bolji nain rada prouavanje postavljanje novih principa provera u praksi
implementacija ponovo prouavanje
- prouavanje rada obuhvata:
1. snimanje postojeeg naina rada
2. analiza snimljenih podataka
3. sastavljanje poboljanog naina rada
4. obuavanje radnika za rad na nov nain (objanjavanje, pokazivanje, uvebavanje)
5. ustanovljavanje normi
- cilj prouavanja pronalaenje boljeg naina rada
- ka tome se ide kroz istraivanje mogunosti:
i.
zamena jednog postupka drugim
ii.
premetanje izvravanja postupka na pogodnije mesto
iii.
izmena redosleda postupaka
iv.
spajanje dva ili vie postupaka
v.
uproavanje izvoenja postupaka zahvata
- est standardnih pitanja analize:
1. ta? (opis posla)
2. zato? (objanjenje svrh posla)
3. gde? (odreenje mesta obavljanja posla)
4. kad? (redosled zahvata i sl.)
5. ko? (odreuje se izvoa)
6. kako? (nain izvrenja)
- po ustanovljavanju poboljanog naina rada radnici se obuavaju, a kada se dobro obue,
snimanjem utvrdimo nove norme, tj. snimaju se odgovarajua vremena trajanja postupaka, i
izraunavaju se norme
- kompletna ema postupaka kod prouavanja rada:
1. ralanjavanje tehnolokog procesa (pregled i definisanje postupaka)
2. izbor postupka koji e se prouavati
3. analiza izabranih postupka (ta, zato, gde, kad, ko, kako)
4. sastavljanje poboljanog naina rada (zameniti, izostaviti, premestiti, izmeniti redosled,
spojiti, uprostiti)
5. obuka radnika (objasniti, pokazati, uvebati)
6. ustanovljavanje norme (snimiti, izraunati, primeniti)
62. Faktori od kojih zavisi produktivnost rada u sei i izradi (diferenciranje uslova
rada)
- broj faktora od kojih zavisi produktivnost u sei i izradi vrlo je veliki
1. radno mesto moe se definisati radno mesto u irem smislu i radno mesto u uem
smislu
- u toku dana radnik (grupa) vie puta promeni radno mesto u unem smislu
- intenzitet see - znatni gubici vremena javljaju se usled prelaza od stabla do stabla
- nagib terena na strmom su manji uinci (do 20% uslovi rada normalni)
- dubina snega na 10cm 3%vie vremena potrebno
- temperatura od 6 20oC radno vreme smanjiti za 3%; 4 -4 poveati za 15%;
ispod 10 poveati za 25%
- podrast (gustina i visina)
Strana 50 od 96
2. tehnika rada
3. faktori stabla zdravstveno stanje, dimenzije, procenat tehnikog drveta, granatost,
prosena dimenzija sortimenata
4. radno vreme
5. udaljenost radnog mesta
6. intenzitet see
7. organizacija rada
8. organizacija pomonih slubi...
Strana 51 od 96
- posebne odnose se samo na jedan sortiment ili na srodnu grupu sortimenata (norme izrade
tehnikog oblog drveta i norme izrade prostornog drveta)
- opte odnose se na obe grupe sortimenata, a njihove koliine se izraavaju zbirno u m3 ili
u jedinicama - prostorni metri+kubni metri
- zbog velikog broja operacija, i elemenata koji nemaju karakter radnih operacija, ali imaju
srazmerno veliki znaaj i moraju se posebno snimati potrebno je ralanjavanje radnog procesa
- ako odreujemo opte norme, formiraju se tri grupe radnih operacija i drugih elemenata:
1) zajedniki utroci vremena odnose se na obe grupe sortimenata
2) utroci vremena koji se odnose samo na tehniko drvo
3) utroci vremena koji se troe samo na prostorno drvo
- osnova za grupisanje je njihov hronoloki pregled
- jedan od praktinih naina grupisanje po hronolokom redu, a oznaavanje pripadnosti odreenoj
grupi (zajedniko z, tehniko t, prostorno p)
Strana 52 od 96
- vreme tz se obraunava tako to se zbir svih zajednikih vremena podeli sa ukupnom koliinom
sortimenata
- vreme tt se obraunava tako to se zbir vremena sa oznakom t podeli koliinom tehnikog oblog
drveta
- vreme tp se obraunava tako to se zbir vremena sa oznakom p podeli koliinom prostornog drveta
Plan snimanja
- norme treba da budu reprezentativne, ali sam proces snimanja mora da bude racionalan treba
snimiti neophodan broj podataka
- da bi se u dovoljnoj meri obuhvatili svi faktori od kojih zavise norme, potrebno je izraditi plan
normiranja u celini njime se odreuje:
- obim snimanja utvruje se na osnovu probnog snimanja:
preko koeficijenta stabilnosti kolinik maksimalne i minimalne varijante
K s = Tmax Tmin - iz tabela se vadi broj potrebnih merenja; nedostatak ne daje
potpunu karakteristiku skupa varijanti
T T
preko koeficijenta stabilnosti - Ks = max min - iz tabele se vadi broj
Tm
potrebnih merenja
67. Tehnika snimanja faza rada see i izrade; obraun snimakih lista
- snimanje tehnolokog procesa podrazumeva poznavanje toka tog procesa i merenje vremena koje
je utroeno po pojedinim stavkama u procesu, kao i odreivanje koliina proizvoda koji su nastali u
datom vremenu i procesu
- kada prema potrebi razloimo tehnoloki proces na faze i radne operacije, formiramo snimaki list
- u snimaki list se upisuju vremena po stavkama i koliine dobijenih sortimenata
- merenje vremena se moe vriti po protonom ili po povratnom metodu
Strana 53 od 96
- protona metoda vreme se oitava dok je kazaljka u pokretu; oitavanje se vri na poetku i na
kraju svake operacije; tajanje se izraunava kao razlika dva itanja; kraj jedne operacije je poetak
druge; trajanje operacije obuhvata sve vreme od do, a zastoji i prekidi se posebno evidentiraju
postoje rubrike as, minut i sekund za poetak i za kraj operacije
- prednost jednostavnost, greke u oitavanju se potiru, ne treba asovnik za kontrolu
- nedostatci potrebno izraunavanje vremena, ako se odstupi od redosleda snimanje se
komplikuje, tanost itanja je mala, zahvati krai od 5 sekundi se teko snimaju
- povratna metoda toperica se zaustavlja na kraju svake operacije, oitavanje se vri na kraju i to
kada je kazaljka u miru
nedostatci potreban i sat za kontrolu, oitavanje vremena neto tee, potrebna koncentracija
snimaa, postoji gubitak u vremenu zbog vraanja kazaljke u poetni poloaj
- efektivno radno vreme motorne testere se posebno meri topericom sa tanou 1/100 minuta ili 1
sekunde
- prelaz od stabla do stabla vreme od prestanka rada na jednom stablu do poetka rada na drugom
stablu minus zastoji i drugi gubitci
- u praksi se radna operacija sea (podsecanje i definitivni prerez) obavlja naizmenino sa obaranjem
trajanje obaranja se posebno evidentira pa se oduzima od ukupnog vremena dobija se vreme see
- najsloenije operacije u vezi sa snimanjem vremena su krojenje i prerezivanje treba ustanoviti
vreme za tehniko posebno od vremena za prostorno drvo, a unapred se ne zna koliko e kog
sortimenta biti (rez se odnosi na sortiment prema debljem kraju stabla ukupno vreme potrebno za
prerezivanje i krojenje se rasporeuje proporcionalno povrini preseka po pojedinim sortimentima
- kod deblovne metode faze su malo drugaije nego kod klasine
I sea, obaranje i obrada stabla Ia sea, kresanje krojenje i prerezivanje i Ib izrada prostornog
drveta od deblje granjevine
II privlaenje
III prerezivanje
IV izrada prostornog drveta
- poto svaku fazu radi posebna grupa normiranje se obavlja po fazama
obraun snimakih listova
1. izraunavanje razlika vremena kod protone metode (trajanje pojedinih operacija)
2. izraunavanje koliine pojedinih sortimenata
3. izraunavanje vremena izrade tz, tt, tp
Strana 54 od 96
tabelu i slue za izraunavanje proseka tih vremena: izrauna se proseno vreme prelaza od
stabla do stabla, a onda se ono podeli sa zapreminom sortimenata stabla jednog debljinskog
stepena - dobije se vreme prelaza u min/m3; ostala vremena se dele ukupnom koliinom
sortimenata i dobijaju se vremena u min/m3
- na osnovu grafikog izravnavanja oitavanjem se dobiju vremena izrade tz, tt i tp koja se unose u
obraunsku tabelu
- u nju se unose i podaci o vremenu prelaza (th), vremenu obaranja (tob), vremenu otrenja (to),
vremenu zastoja (tzas), vremenu predaje sortimenata (tpr)...
- na kraju se obrazuje zbir ovih vremena posebno za tehniko oblo, a posebno za prostorno drvo, i to
po debljinskim stepenima
- vreme tz i th su zajednika, a ostala se mogu kao srazmerno mala tretirati kao zajednika (u cilju
pojednostavljenja obrauna) ili se mogu raspodeliti po nekom kljuu (povrina prereza, efektivno
vreme ...)
- radi pojednostavljenja, vremena th, tob, to, tzas, tpr mogu se predstaviti kao jedno vreme tr= th+
tob+ to+ tzas+tpr
- ukupno vreme izrade tehnikog oblog drveta bi bilo: tz+tt+tr, a prostornog tz+tp+tr izraeno u
min/m3
- kod deblovne metode faze su malo drugaije nego kod klasine
I sea, obaranje i obrada stabla Ia sea, kresanje krojenje i prerezivanje i Ib izrada prostornog
drveta od deblje granjevine
II privlaenje
III prerezivanje
IV izrada prostornog drveta
- poto svaku fazu radi posebna grupa normiranje se obavlja po fazama
V V z V (1 z )
=
+
No
Nt
Np
No =
No =
/V
Nt N p
1
=
z 1 z N p z Nt Z + Nt
+
Nt N p
Nt N p
z (N p N t ) + N t
- na osnovu ove formule mogu se izraunati opte norme zavisno od z (tj. uea tehnikog drveta u
ukupnoj koliini drveta)
- opte norme se prikazuju tabelarno i to u zavisnosti od prsnog prenika i od uea tehnikog
drveta u ukupnoj koliini drveta
- opte norme se mogu raunati i tako da je jednaka kao brojna vrednost za obe grupe sortimenata,
iako je jedinica mere razliita; poto se prostorno drvo izraava u prostornim metrima, treba ga
pomou koeficijenta pretvoriti u kubne metre
Vt + V p f
Vp f
V
Ld
= Ld t + Ld
/ Ld
N o
Nt
Np
V z + V (1 z ) f V z V (1 z ) f
=
+
N o
Nt
Np
N o =
N o =
/V
z + (1 z ) f
z+ f z f
=
z (1 z ) f
N p z + N t (1 z ) f
+
Nt
Np
Nt N p
N t N p (z + f z f )
z (N p N t f ) + N t f
Strana 56 od 96
III GRUPA
70. Srednja transportna distanca
- transportna distanca rastojanje izmeu mesta od kog se transportuje i mesta do kog se
transportuje
- transportna distanca je jedan od faktora koji utie na trajanje transportnog ciklusa ( t = s V )
- proseno trajanje transportnog ciklusa je odreeno prosenom transportnom distancom
- prosena transportna distanca se tee odreuje u prvoj fazi transporta
- u prvoj fazi transporta postoje dve varijante rasporeda sortimenata u seini:
1. ravnomerno rasporeeni
a. privlai se u jednu taku (stovarite)
b. privlai se na jedan pravac (put) po liniji glavnog pada terena
2. skoncentrisani na nekoliko mesta
- za jednu situaciju moe se ustanoviti transportna distanca za konkretne date uslove ili optimalna
transportna distanca
1.Transportna distanca kada su sortimenti ravnomerno rasporeeni
a) privlaenje na jedno mesto
- po ovoj emi je mogue privlaenje na ravnim i blago nagnutim terenima nagib se zanemaruje
- prosena transportna distanca priblino je jednaka rastojanju od teita povrine sa koje se
transportuje do mesta transporta; zbog uticaja sredine zaobilaenja ovako dobijena vrednost se
koriguje koeficijentom k=1,1 do 1,2
- tana vrednost srednje transportne distance moe se raunati kao aritmetika sredina odstojanja
teita krajnjih trouglova (beskonano mali): (i ovako raunatu treba je pomnoiti sa k)
1
- za pravougaonu seinu: S1 = (s + h + 2 c )
6
2s
2h
2c
jer je t1 =
- teita za beskrajno male krajnje trouglove
;t2 =
; t3 =
3
3
3
a aritmetika sredina aritmetikih sredina ovih odstojanja je srednja transportna
distanca
1
- za trougaonu seinu : S 2 = (h + c )
3
b) privlaenje na liniju put
- da je seina pravilnog oblika, pravougaona, srednja transportna distanca bila bi jednaka polovini
visine pravougaonika, a ako je teren nagnut (), onda bi mnoili sa 1/cos, plus korekcija k zbog
stvarnih uslova na terenu:
h
S=
k (h mereno na karti)
2 cos
- u praksi, seina je nepravilnog oblika, a srednju transportnu distancu moemo raunati tako to
povrinu podelimo na pruge jednake irine paralelne putu
X s + X 2 s 2 + ... X n s n
S= 1 1
X 1 + X 2 + ... X n
2.Transportna distanca kada su sortimenti skoncentrisani na nekoliko mesta
- ovo je ei sluaj u drugoj fazi transporta
Strana 57 od 96
- rauna se kao ponderisana srednja vrednost pojedinih rastojanja, a ponderi su zapremine na datim
mestima:
V S + V S + ...Vn S n
S= 1 1 2 2
V1 + V2 + Vn
Ustanovljavanje srednje transportne distance privlaenja po vlakama
- vlake mogu biti na istim odstojanjima ili na razliitim
- u sluaju jednakih odstojanja srednja transportna distanca se rauna kao ponderisana sredina, sa
povrinama seina koje gravitiraju vlaki kao ponderima ( P = S a ):
S1
S
S
S1 a + 2 S 2 a + ... n S n a
2
2
S= 2
S1 a + S 2 a + S 3 a
S12 + S 22 + ...S n2
2 ( S1 + S 2 + ...S n )
S duine pojedinih vlaka
a rastojanje izmeu vlaka (dvostruka duina privlanog ueta)
- kada rastojanja nisu jednaka povrine se uzimaju kao ponderi (ali se one moraju izraunati irine
se nee potirati kao u prethodnom sluaju)
- kao ponderi mogu se koristiti zapremine koje padaju po odreenoj vlaci, a ona se ustanovljava
prilikom doznake
S=
Strana 58 od 96
Vs1 + Vs 2 + ...Vs 3
n
ili slino kao u prethodnom sluaju, na osnovu ukupno preenog puta i ukupno utroenog vremena
S transformisana harmonijska sredina
Vs =
T
Vs =
1,0 p z 2 S z
Vz
1,0 p w 2 S w q
Vw
mw
- vreme vitla treba mnoiti sa brojem zahvata vitlom (q/mw)dok se ne napuni seo tovar traktora
(q/mw veliina tovara traktora/veliina tovara koje vitlo izvue u jednom ciklusu)
Vreme komada
- zavisi od:
- prosenog trajanja utovara i istovara (tj. vezivanja i odvezivanja za vitlo) t1
- zapremine tovara (q)
- prosene zapremine jednog komada (m)
- vreme komada se rauna po obrascu:
tw =
Strana 59 od 96
t k = t1
q q
( je broj komada u tovaru)
m m
Vreme tovara
- uglavnom zavisi od zapremine tovara
- esto nije karakteristino ili uopte nije izraeno
- izraeno je u drugoj fazi transporta kada oblovina nije skoncentrisana, ve se nalazi du puta
vozilo se mora premetati
- trajanje ovog vremena zavisi od broja premetanja, vremena premetanja i zapremine tovara
- moe se raunati na sledei nain:
t q = t q1 q
tq1 vreme premetanja vozila i slino u min/m3
q zapremina tovara m3/turi
Vreme transportnog sredstva
- zavisi od karakteristika transportnog sredstva
- manje-vie je konstantno u svim turama
- tu spada vezivanje sloaja na kamionu, odvezivanje
- ne zavisi od veliine tovara
Ostala vremena
- ovde spadaju svi ostali gubitci vremena koji se priznaju manipulacija vozila pri utovaru i istovaru
- vremena tr i tt se obino spajaju u tm vreme manipulacije
- u prvoj fazi transporta nije karakteristino ni vreme tq, pa ostaju ts, tk i tm
- sumarno, trajanje jedne ture u privlaenju drveta prvo vitlom na distanci Sw, zatim traktorom po
zemlji na distanci Sz, pa traktorom po vlaci na distanci Sw:
2 S w 1,0 p w q 2 S z 1,0 p z 2 S w 1,0 p w
q
Tt =
+
+
+ t1 + t m
Vw
mw
Vz
Vw
m
- ovo je osnovni izraz za obraunavanje normi
Uinak u transportu
Glavni faktori od kojih zavisi uinak u transportu su:
- transportna distanca
- brzina kretanja
- zapremina tovara
- zapremina komada
-zapremina po jednom zahvatu
- vreme komada
- uee zastoja
Moe se izraziti na razne naine (u raznim jedinicama):
- broj transportnih ciklusa pri odreenoj zapremini tovara i transportnoj distanci
- broj stabala u zavisnosti od transportne distance i prosene zapremine komada
- m3 drveta na dan (prm na dan)
- tona na dan
- tona km ili m3 km
- pitanje izbora jedinice je znaajno i sloeno
- najee je m3/dan, ako se on pomnoi sa zapreminskom masom tona na dan, a ako se ovaj
pomnoi kilometrima tona kilometara:
U1 = n q
U 2 = U1 = n q
U3 = U 2 s = n q S
Strana 60 od 96
q (T Td )
t s + tk + tq + tm
- ovaj izraz se moe koristiti za odreivanje uinaka pri razliitim kombinacijama faktora, a faktori ts
i tk se mogu dalje razlagati i onda se moe pratiti promena uinka i npr. od prosene zapremine
komada, distance privlaenja po vlaci i sl.
U=
4.
5.
6.
7.
8.
Strana 62 od 96
9. reijski (zajedniki) trokovi treba uzeti u obzir i terenski dodatak, trokove higijenskotehnike zatite, trokove prevoza, smetaja na terenu i topli obrok, i eventualne sline
trokove zajedniki trokovi se rasporeuju po kljuu
- od 1-8 su direktni trokovi, a tu jo spadaju amortizacija puta, garaa, radionica...
ukupni trokovi transporta:
K = At + Ag + Tg + Tos + Trs + To + C k + Ld + Z t
Strana 63 od 96
2 K (100 + p z ) )
100 Te V z q
2 K (100 + pv )
bv =
100 Te Vv q
bz =
Strana 64 od 96
Strana 65 od 96
Strana 66 od 96
- moe se vui drvo koje celom duinom lei na zemlji ili jednim krajem oslonjeno, a drugim na
zemlji
- vuna sila konja je oko 0,14G (teine konja), a u praktinim uslovima se moe raunati i sa Z=0,2G
- rad animala u toku dana:
A = Z V t
V brzina kretanja animala (m/s)
T vreme rada (s)
- iskustveno radno vreme animala je 8 sati, normalna brzina konja je 4m/s (volova 2,5-3km/h)
- Maekov obrazac uspostavlja vezu izmeu vune sile, brzine i trajanja rada:
Z V t
+ + =3
Z V t
Z, V i t normalne vrednosti
Z', V' i t' stvarne vrednosti (odnos se na jedan dan)
- ovo pokazuje da ako neki elemenat prekoraimo, neki od druga dva (ili oba) se toliko smanjuju da
gornja relacija ostane u ravnotei; analogno je ako neki od elemenata smanjimo u nekoj meri
- Ako se na poetku kretanja stavi da je V'=0, t'=0 onda je
Z
=3
Z
Z ' = 3 Z
- ovo pokazuje da se na poetku kretanja moe ostvariti trostruko vea vuna sila u odnosu na
normalnu
- vuenje na uzbrdicama je nepovoljno , jer se javlja gravitaciona komponenta koja deluje na teret i
na animala: ve na 8% uspona animal svu snagu troi da savlada svoju sopstvenu silu teine
- na nizbrdicama je suprotno, ali tu se javlja potreba da animal svojom masom koi teret
- na kraim distancama mogue je pomou kotura preusmeriti silu vue animal se kree po putu ili
nizbrdo, a teret se kree uzbrdo, jer se sila preusmerava preko kotura
- teret moe vui jedan ili vie animala
- ako vue vie, snaga koja se postie nije jednaka prostom zbiru pojedinanih snaga zbog
nesinhronizovanosti, pa se mora raunati koeficijent umanjenja:
k = N 1 0.07 ( N 1)
- trenje kod vue po zemlji:
T = Gd cos
Gd teina tovara
- nagib terena
- koeficijent otpora klizanju
- da bi se teret pokrenuo, animal mora da prui silu veu ili jednaku sili trenja
- da bi se olakala vua, elo trupca se obrubi, ili se upotrebljavaju razne naprave, a moe se taj kraj
osloniti na polusanke, sanke i sl.
- izmeu animala i tereta se nalazi ruda ona titi animala u sluaju proklizavanja tereta
- pitanje upotrebe animala u prvoj fazi transporta je ekonomsko, a odgovor u novije vreme
ekonominije je upotrebiti traktor, sem u ekstremnim uslovima
- pri kretanju, kontakt podloge i toka je neto ispred pravca po kom deluje sila G, i to na odstojanju
e, pa sila G u toj taki deluje momentom G e ; u toj taki vuna sila deluje momentom F r
- da bi sistem bio u ravnotei, momenti ovih sila moraju biti jednaki:
F R = G e
e
R
- kolinik e/R je u stvari koeficijent otpora trenju kotrljanja
F = G
- za prevoz drveta u prvoj fazi transporta koriste se kola razliitih tipova; mogu imati tokove od
drveta okovane elinim inama ili pneumatike
- vunu silu za voenje moe davati ovek, animal ili motor sa unutranjim sagorevanjem
- u prvoj fazi transporta to je prvenstveno snaga animala- konji na blagim nagibima, a volovi na
strmijim
Strana 68 od 96
- ovo je u praksi najei sluaj, ali esto po cenu nepotpunog tovara, to ima za posledicu poveanje
trokova privlaenja
II formiranje tovara sa jedne stajne take u dva i vie zahvata vitla mora se privremeno otkaiti
prvi tovar, a zatim i zakaiti, to izaziva dodatni utroak vremena, koji se javlja i za svaki sledei
zahvat.
III formiranje tovara sa dve i vie stajnih taaka
- kada traktor ne moe da formira potpun tovar sa jedne stajne take on se premeta na drugu,
eventualno i treu (ali je to jako retko)
- po premetanju na novu stajnu taku prethodno formirani tovar se mora otkaiti, a traktor se mora
postaviti u poloaj za privlaenje, pri emu se troi vreme analogno stavci manipulacija u seini
- skraenje distance usled premetanja je zanemarljivo
- pitanje je opravdanosti formiranja tovara sa dve stajne take, a ona zavisi od distance privlaenja
po vlaci, utroka vremena na premetanje i drugih gubitaka vremena na drugoj stajnoj taki
- najekonominije privlaenje traktorom je pri optimalnom tovaru, ali je veliina optimalnog tovara
promenljiva i moe biti manja od maksimalne nosivosti traktora nekada iznosi 80-85%
maksimalne nosivosti
- koliina drveta na drugoj stajnoj taki iz koje e se dopuniti tovar, mora biti tolika da ukupni
trokovi vremena po m3 privuenog drveta budu manji od utroka vremena da se tovar nije
dopunjavao
- trajanje ture u sluaju formiranja tovara sa jedne stajne take:
2 Sv 2 S w a
q
T1 =
+
+ t1 + tm
Vv
Vw
m
a broj zahvata vitlom
- trajanje ciklusa u sluaju formiranja tovara sa dve stajne take:
t (q + z q)
2 Sv 2 S w
T2 =
+
(a + b) + 1
+ tm + tdf
Vv
Vw
m
b broj zahvata vitlom u drugoj stajnoj taki
z z q - je najmanja zapremina tovara koju treba formirati na drugoj stajnoj taki ( q + z q
je ukupna zapremina tovara posle druge take)
tdf - vreme potroeno na premetanje iz jedne take u drugu i na manipulaciju u drugoj taki
- da bi dobili jedinine trokove transporta po m3, treba trokove T1 i T2 podeliti zapreminom tovara
q u prvom i q + z q u drugom sluaju:
2 S v 2 S w a t1 tm
+
+ +
t1 =
Vv q Vw q m q
tdf
2 Sv
2 Sw a
2 Sw b
tm
t
+
+
+ 1+
+
Vv ( q + z q ) Vw ( q + z q ) Vw ( q + z q ) m q + z q q + z q
- kada se izjednae t1 i t2 i rei po z:
Vv ( 2 S w b + tdf Vw )
z=
2 Sv Vw + 2 S w a Vv + tm Vv Vw
- ovako postavljen obrazac je vrlo uopten i moe koristiti za ustanovljavanje koeficijenta z za razne
konkretne podatke
t2 =
- dobra organizacija i predformiranje tovara smanjuje potrebu za formiranjem tovara iz dve stajne
take potrebno je dakle dobro isplanirati sve radove, tako da budu meusobno povezani u celinu
Strana 69 od 96
Strana 70 od 96
B a = Gt b
G b
B= t
a
a b
a b
definiemo kao koeficijent adhezione teine ( e =
) pa je:
- izraz
a
a
Gat = Gt e
- adheziona sila traktora na koji nije oslonjen teret:
Z a = f a Gt e
- opti sluaj, kada je traktor na nagnutom terenu:
vuna sila (=adhezionoj sili) = sila otpora kretanja traktora + sila trenja tereta po putu
gravitaciona komponenta traktora gravitaciona komponenta tereta + sila inercije traktora + sila
inercije drveta:
Gt e f a = Gt cos t + Gd cos d Gt sin Gd sin + 1, 2 Gt i + Gd i
t koeficijent otpora kretanju traktora;
d koeficijent trenja drveta o put;
i koeficijent inercije (ubrzanje tela/ubrzanje zemljine tee)
- za ravan teren (=0):
Gt e f a = Gt t + Gd d + 1, 2 Gt i + Gd i
e f a t 1, 2 i
Gd = Gt
d + i
- za uspon (>0):
Gt e f a = Gt cos t + Gd cos d + Gt sin + Gd sin + 1, 2 Gt i + Gd i
e f a cos t sin 1, 2 t
Gd = Gt
cos d + sin + i
- za nizbrdicu
Gt e f a = Gt cos t + Gd cos d Gt sin Gd sin + 1, 2 Gt i + Gd i
e f a cos t + sin 1, 2 t
Gd = Gt
cos d sin + i
- zapremina tovara se preraunava iz mase preko zapreminskih koeficijenata
Strana 71 od 96
- vuna sila konja je 0,14-0,20 G, a maksimalna vuna sila, prema Maekovom obrascu, je na
poetku kretanja 3 puta vea od prosene
- za ravno (=0)
Gd = Gt
- za uzbrdicu:
Gd = Gt
- za nizbrdicu:
e f t 1, 2 i
1
1
1
t + d + i f a
2
2
2
e f t cos sin 1, 2 i
1
1
1
cos t + cos d + sin + i f a
2
2
2
e f t cos + sin 1, 2 i
1
1
1
cos t + cos d sin + i f a
2
2
2
- zapremina se izraunava iz mase preko zapreminskog koeficijenta
Gd = Gt
Strana 72 od 96
3.
-
za transport trupaca i oble grae se koriste jaa drvena toila konstruisana od oble grae
ili od planki i oble grae
oblice su poreane uzduno
na uzdunom profilu razlikujemo usta, srednji deo i ue toila
usta su oblika polulevka, duine do 20m, a irine u irem delu do 5m, a na prelazu usta u
srednji deo podie se ograda visine 2m, a duine 6-8m
srednji deo toila se sastoji od gornjeg i donjeg sloja
gornji stroj od slogova duine 8m, a u krivinama 4m
donji stroj daje vrstinu i izravnava pad terena; sastoji se od podvlaka i jarmova
ue toila je slino srednjem delu, ali je u blagom padu, ravno ili u blagom usponu, a
ima boni pad prema stovaritu
brzine sortimenata vee od 20m/s su opasne za toilo, a brzina se moe smanjiti
posipanjem toila peskom, zemljom ili ugraivanjem konica (vuk i miheveva konica)
ostala toila
gravitacioni (riki) putevi rebrasta toila, putoklizine zemljani putevi poboljani
postavljenim oblicama u cilju konsolidacije terena i smanjenja koeficijenta trenja; oblice
se postavljaju upravno na pravac kretanja na svakih 1m; prenik im je 10-15cm;
uvruju se uzduno poloenom oblovinom prenika 25-30cm, na razmaku 80-100cm;
optimalni padovi: suvi 30% (max50%); vlani 20% (max30%); sneni 15%
(max20%); zaleeni 5% (max10%); prednosti jednostavna izrada i korienje, jeftini;
nedostatci moraju se odravati, ne mogu se upotrebiti za prostorno i drugo sitno drvo,
gubi se oko 5% drveta
Turnerovo toilo
toilo sa valjcima
Jirkuovo toilo
toila od prua, lima, ina, plastike, tankih oblica
= ( G sin G cos ) S
2
2
Vp poetna brzina
Vk krajnja brzina
m masa drveta m = G g
G teina drveta
g ubrzanje zemljine tee
S preeni put
- koeficijent trenja drvo-toilo
- nagib toila
- za Vp=0
Vk2 = 2 S g ( sin cos )
- kada bi se kraj toila izveo u usponu, zaustavni put bi se mogao nai iz sledeeg odnosa:
m Vx2
= S ( G sin G cos )
2
Vx brzina drveta na kraju pada
Strana 74 od 96
Strana 75 od 96
- po m' se troi 0,4m3 drveta, treba dosta rada, pa su skupe i ree se koriste
Strana 76 od 96
- trokovi transporta su niski, ali je ogranien na odreeno doba godine, a i deo drveta se gubi (oko
10%)
- kada vodotok nema dovoljno vode formiraju se brane za sakupljanje vode
II Splavarenje
- transport vodom drveta vezanog u splavove
- vunu silu daje gravitacija ili se splavovi vuku plovnim objektima
- u splavove se vezuje oblo drvo, a izuzetno i rezano i tesano
- rezana graa moe biti rasporeena kao teret na splavu
- oblice meusobno u splavu mogu biti vezane elastino ili kruto
- splav obino ima oblik trapeza
- brzina transporta zavisi od brzine vode u vodotoku
- kod nas je ovaj vid transporta naputen, a u Skandinaviji se znaajno koristi
Strana 77 od 96
- ue nosa moe biti zategnuto ili oputeno, pa postoje razliiti skideri koji rade na jednom ili
drugom principu
- skideri mogu da sakupljaju drvo i 40-50m levo i desno od ueta nosaa u seini
Gravitacioni skider
- ima samo ue nosa i na njemu kolica
- udaljeniji jarbol treba da je vii
- ue nosa se opusti dok se ne zakai tovar, zatim se zategne i tada je u nagibu prema istovarnoj
stanici, pa se kolica sa teretom kreu pod uticajem gravitacione komponente
Strana 78 od 96
b) njihalice ima dva paralelna ueta nosaa koja su otvorena i jedno vuno ue koje je
zatvoreno; dok se po jednom uetu nosau kreu kolica sa teretom, ona povlae vuno ue i
sa njim kolica na drugom uetu nosau koja idu navie; mogu transportovati trupce, oblu
grau, a dnevni uinak im je 25-30m3
c) krune iare imaju dva ueta nosaa, od koje je jedno optereeno a drugo neoptereeno, i
jedno zatvoreno vuno ue koje ide preko dva toka; vagoni se kreu u krug, a preko
specijalne konstrukcije prelaze sa neoptereenog na optereeno ue nosa i suprotno; brzina
im je oko 1,5m/s
Strana 79 od 96
Strana 80 od 96
- na osnovu prosene obraunske distance za sve obavljene ture, prosene zapremine komada i
drugih neophodnih elemenata u tabelama normi se oitava prosena norma U i lini dohodak se
rauna op obrascu:
L
Ld = rd qs
U
qs zbir svih koliina preveenog drveta u turama na koje se odnosi obraun
Obraun na osnovi norma-vremena
- prvo treba ustanoviti ukupno utroeno vreme za sve ture, a ono se sastoji od:
-vremena kretanja (Ts)
- vremena utovara (Tu)
- vremena istovara (Ti)
- vremena manipulacije (Tm)
T = Ts + Tu + Ti + Tm
- na bazi osnovnih normi, tj. brzine, vremena komada tj. utovara (t1u) i istovara (t1i) i vremena
manipulacije, prethodni utroci vremena se ustanovljavaju po obrascima:
120 Si
Ts =
(min)
Vs
Si zbir obraunskih distanci u svim turama u obraunskom periodu (km)
Vs obraunska brzina (km/h)
qs
Tu = t1u
m
qs
Ti = t1i
m
Tm = tm n
- teorijski, prva i druga metoda rauna daju iste podatke, ako se norme dobro ustanove
- trea daje drugaije, bilo vee bilo manje, zavisno da li je prosena zapremina tovara vea ili manja
od normirane zapremine q ako je prosena zapremina tovara manja od normirane, onda poslednji
metod daje vee rezultate, a u suprotnom manje.
96. Stovarita
- stovarita drveta su radne povrine u umi ili van nje na kojima se privremeno ili trajno slae i uva
drvo, izrauju i obrauju sortimenti, obavlja utovar radi daljeg transporta ili isporuke kupcima.
- mogu biti umska ili centralna
- umska u umi, obino pored puta
- centralna najee u okviru kapaciteta za preradu drveta
- stovarita drveta se formiraju radi koncentracije drveta i promene transportnog sredstva, tj.
najee izmeu I i II faze transporta
Sabiralita stovarita najmanja po dimenzijama, i formiraju se kada je I faza transporta podeljena u
podfaze, a izmeu njih treba promeniti transportno sredstvo (npr. koncentracija drveta pored vlake
kod izvlaenja iz prorednih sea, radi privlaenja do kamionskog puta nekim drugim sredstvom)
- mogu biti i samo 1 ar veliine
- nekada slue samo radi koncentracije drvne mase, ali na njima se mogu sortimenti i doraivati
- imaju karakter privremenih stovarita
Meustovarita najee se nalaze pored kamionskih puteva
- u planinskim krajevima, to je prosto deo puta
- tipina su umska stovarita tu se zavrava I i poinje II faza transporta
- kod primene deblovne metode ovaj tip stovarita ima veliki znaaj, jer se na njima drvo obrauje
- zbog toga zauzimaju veu povrinu i imaju sloeniju organizaciju:
povrina namenjena prerezivanju oblovine, u cilju razdvajanja tehnikog i prostornog drveta
povrina na kojoj se definitivno izrauju sortimenti od tehnike oblovine
povrina za cepanje, slaganje i utovar prostornog drveta
povrina za slaganje i utovar tehnikog oblog drveta
- stovarite treba da odgovara nameni, da ima odgovarajuu povrinu, poloaj u prostoru i prema
komunikacijama
- poeljno je da postoji rampa za raskrajanje drveta
Centralna stovarita poela su da se formiraju sa primenom deblovne metode
- prednost im je mogunost mehanizacije pa i automatizacije
- stovarite kapaciteta 30000m3 godinje koje je mehanizovano i automatizovano opsluuje svega 67 radnika
- zbog toga se radovi prenose sa umskih na centralna stovarita
- povrine su oko 1200m2 (30x40m)
Strana 82 od 96
G = 100
k bz i
2 cos tio
bz X k
BL
+ tik
= f( x )
2 cos
X M
t BL
b k
f (x ) = z
ik 2
2 cos X M
t B L 2 cos
X = ik
M bz k
t = az +
X = 100
tik 2 cos
bz k i
G = 100
bz k i
2 cos tik
bz i k
tik 2 cos
Strana 84 od 96
U = nq
- broj tura (n) zavisi od trajanja radnog dana (T-Td) i od trajanja jedne ture (Tt)
T Td
n=
Tt
- proseno trajanje jedne ture:
Tt = t s + tk + tq + tm
ts vreme distance
tk vreme komada
tq vreme tovara
tm vreme manipulacije
- Normirati jedno transportno sredstvo znai ustanoviti sledee:
1. proseno trajanje jedne ture Tt = t s + tk + tq + tm
2. prosenu zapreminu tovara (q)
3. prosenu zapreminu komada (m [m3/kom])
4. prosenu zapreminu po zahvatu vitla ili dizalice (mw ili md)
5. prosene brzine i odgovarajue zastoje
- kod faze izvoza brzine se snimaju prema kategoriji puta (makadam, asfaltni umski, regionalni...)
Strana 85 od 96
+
+
+ t1 + tm
Vw
mw
Vz
Vv
m
Nu =
(T t d ) q
t k + t q + tt + t r
tr + tt = tm
Nu =
(T td ) q
tk + tq + tm
t k = t1
Nu =
q
m
t q = t q1 q
(T t d ) q m
t1 q + (tq1 q + tm ) m
Strana 87 od 96
IV GRUPA
103. Smolarenje uopte, smola: hemijska upotreba, smoni kanali
Pod pojmom smolarenje se podrazumevaju svi oni poslovi koji se organizuju i obavljaju u cilju
dobijanja smole iz ivog drveta ivih stabala eksukcija(oduzimanje sokova).
Smola je eksudativni proizvod nekih vrsta drvea. U veim koliinama stvara se u drvetu veine
etinarskih vrsta, gde iz drveta istie po njegovom ranjavanju tj. presecanju tzv. smonih kanala u
kojima se nalazi.
Smola se nalazi u drvetu, kori, etinama borova, aria i smre i u kori i u etinama jele.
Za smolu koja se dobija iz ivog drveta postoji vie naziva: iva smola, balzam, terpentin.
Smola iz ivog drveta je rastvor vrstih smonih kiselina u terpentinskom ulju. Smone kiseline se dele
u tri grupe:
a) primarne
- primarne
- sapinske smone kiseline
b) sekundarne
c) silvinske
U odnosu sa na pravac protezanja drvnih vlakanaca, razlikuju se dve vrste smonih kanala:
1. longitudinalni (uzduni, vertikalni)
2. transverzalni (popreni, horizontalni)
upljina smonog kanala nastaje razmicanjem 4 ili vie parenhimatinih elija koje bono srastu. Prvi
sloj zida smonog kanala ine ekskretorne elije (epitele ili sekretorne). Oko njih se nalaze jo dve
vrste elija i to: sloj mrtvih elija i sloj elija prateeg parenhima.
Smoni kanali u drvetu ine u izvesnoj meri jedinstven sistem. Ovo vai za smone kanale u
beljici.
Destilacijom smole se dobijaju dva osnovna proizvoda:
a) KOLOFONIJUM (kolofon)
b) TERPENTINSKO ULJE (terpentin)
Kolofonijum se upotrebljava u industriji hartije, boja, sapuna, masti, tavila, emajla, lakova,
dezinfekcionih sredstava
Terpentinsko ulje se upotrebljava pri izradi boja, lakova, imalina, sapuna, kamfora, sredstava protiv
insekata, u farmaciji.
104. Stvaranje smole, uzroci prestanka curenja smole. Dinamika isticanja smole
Stvaranje smole
O stvaranju smole ima vie hipoteza. Najpoznatija je ona po kojoj se smola stvara iz eera.
eer se obrazuje od rezervnog skroba ivog drveta.
Postoje i hitoteze da se smola stvara i iz belanevina. Smola koja se nalazi u drvetu, kori,
etinama. Stvara se u ekskretornim (epitelnim) elijama. One obrazuju meu elijske prostore u
kome izluuju smolu. Smola se stvara samo u ekskretornim elijama i to samo u beljici.
Prestanak curenja smole
Kada je smoni kanal pun, ekskretorne elije su bez vode i ne stvaraju smolu. Primajui vodu,
ekskretorne elije bubre i time zatvaraju smoni kanal. Curenje prestaje posle 36-48 sati. Bubrenje
ekskretornih elija smatra se uzrokom prestanka curenja smole.
Strana 88 od 96
Strana 89 od 96
sistemu, sa ciljem da se postignu maksimalni prinosi smole. Proreivanje mladih borovih uma
poinje u etvrtoj ili petoj godini. Posle prve prorede razmak izmeu stabala je 1-1,5 m. Poev od
zemlje do 1/3 visine kreu se grane, tako da belenica u vreme smolarenja bude bez grana i vorova.
Ponovno proreivanje se vri u devetoj ili desetoj godini, tako da razmak izmeu stabala bude 33,5m. U 15-oj do 18-oj godini proreivanjem se dobije celulozno i rudniko drvo. U 35-oj do 40-oj
godini starosti sastojine ostane svega 200-250 stabala po 1 ha.
Strana 90 od 96
Strana 91 od 96
Uproena metoda Gavrisa i Kekuha: bue se rupe prenika 8 mm, a duine 7 cm u perifernim
delovima biljke (priblino tangencijalno na prstenove prirasta) i pod uglom od 20 250 prema
horizontali. U rupe se uvuku krive staklene cevice o koje se obesi prijemnik.
Strana 92 od 96
guljae. Vrbova kora sadri veliki procenat tavnim materija. Sadraj tanina je vei u kori vrba
koje rastu na peanim zemljama.
Strana 93 od 96
koriste ume hrasta kitnjaka, zatim vokarice. Postoje specijalne lisnike ume koje sue u tu svrhu.
Lisnik je sloaj grana sa liem u vidu plasta. Mlade grane se posle see razastiru po zemlji i sue
slino senu, posle ega se slau u lisnik. Hranljiva vrednost lisnika je relativno velika. Prema mestu
gde se paa obavlja, razlikuje se: paarenje u umi, na umskim istinama i na umskim panjacima.
Paarenje u umi je uglavnom zabranjeno. Za ishranu stoke se koristi trava i drugo zeleno bilje
koje raste u umi.
Strana 96 od 96