DOGA\AJI AKTUELNO

VLADA RS
PREDSJEDAVAJU]I
SAVJETA [piri}: POKRENULA
POSTUPAK
MINISTARA
POSJETIO Vrijeme da DONO[ENJA
ZAKONA O POPISU
PRAVOSUDNE
INSTITUCIJE razvijamo STANOVNI[TVA
BOSNE I
HERCEGOVINE vlastiti U RS ne odustaju
kadar 4 od popisa 2011.9! :
str.
str. i
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4097 • SRIJEDA 30. DECEMBRA 2009.

QSWP!J[EBOKF

U FOKUSU

Novi dokazi
protiv Atifa
Dudakovi}a
i drugih str. :
MUP RS PODNIO DOPUNU
IZVJE[TAJA U VEZI S
VOJNOM AKCIJOM "SANA"

POLITIKA

UO BHRT
razrije{io
du`nosti
generalnog
ponovo str. 3!i 4

Ne}u popustiti
ni Dodiku
ni ^ovi}u str. 5
SULEJMAN TIHI]
OCIJENIO DA SU GODINU
direktora zbog
nepravilnosti
u poslovanju smijenjen MILORAD DODIK,
NA IZMAKU OBILJE@ILI PREMIJER RS,
BROJNI NEUSPJESI O POSLJEDNJIM
ODLUKAMA
VISOKOG
SPORT PREDSTAVNIKA
O OSTANKU
Safetu Su{i}u TU@ILACA
I SUDIJA
jednoglasna
podr{ka
Referendum na prolje}e
IO N/FS BiH IZABRAO
NOVOG SELEKTORA
FUDBALSKE str. 59!i 5:
REPREZENTACIJE str. 5!i 6
2 tsjkfeb 30. 12. 2009.

Doga|aji
Sjednica Upravnog
odbora BHRT-a
FOTO N. UGLJE[A

Nestale
ekshumirane kosti
SREBRENICA - Zaposleni u
srebreni~kom Domu zdravlja,
pripadnici policije i Operativnog
{taba za tra`enje nestalih prote-
klih dana su pretra`ivali deponiju
sme}a u Srebrenici tra`e}i ekshu-
mirani skelet, za koji se pretpos-
tav lja da ga je ~is ta ~i ca ovog
doma gre{kom bacila u sme}e.
Naime, polovinom novembra ove
godine Operativni tim za tra`enje
nestalih Vlade RS ekshumirao je je-
dan nekompletan skelet u selu Po-
znanovi}i kod Srebrenice.
Slobodan [krba, ~lan tima, predao
je tri kosti Petru Lon~arevi}u, de-
`urnom ljekaru u srebreni~kom Do-
mu zdravlja, koji ih je odlo`io u
mrtva~nicu.
Ljiljana Ivan~i}, direktorica Do-
ma zdravlja Srebrenica, izjavila je
da postoji pisana zabilje{ka o preda-
Kr~mar: Zaustavljen
ji kostiju, ali da ih u Domu zdravlja
vi{e nema.
Safet Ademovi}, savjetnik dire-
ktorice Doma zdravlja za tehni~ka
pitanja, ka`e da je ovo krivi~no dje-
lo zbog kojeg bi odgovorni trebalo
da snose posljedice. Istovremeno,
na njega se, ka`e, vr{i pritisak, pa i
prijetnja otkazom zbog toga {to in-
Pretpostavlja se
da je kosti ~ista~ica,
pospremaju}i prostoriju,
bacila u kontejner
sistira na rasvjetljavanju tog slu~aja.
Informaciju u ovom slu~aju Upra-
va Doma zdravlja proslijedila je i
Institutu za nestale BiH, ~iji ~lanovi
su ju~e obi{li lokaciju grobnice u
selu Poznanovi}i. (Fena)
UO BHRT razrije{io
du`nosti generalnog
Osu|ena
kriminalna direktora
grupa zbog nepravilnosti
BEOGRAD - Sedmo~lana kri-
minalna grupa, ~iji je organizator u poslovanju
bio Suvada Musi}, osu|ena je ju-
~e u Posebnom odjeljenju Okru-
`nog su da u Beo gra du na
zatvorske kazne u rasponu od tri
do 11 godina zbog preprodaje 80
ki lo gra ma he ro ina.
Musi}, koji je okrivljen da je or-
ganizovao kriminalnu grupu koja
se na teritoriji Crne Gore, Srbije i
BiH bavila preprodajom heroina,
osu|en je na 11 godina i osam
mjeseci zatvora.
Na vi{egodi{nje zatvorske ka-
zne osu|eni su i pripadnici te kri-
minalne grupe Mirzet Luki} na
osam godina, Senada Ho}anin na
{est, Zoran Brankovi} sedam go-
dina i pet meseci, Marko Pu{ki} i
Dalibor Gruji} dobili su po {est
godina, a biv{i policajac Tomi-
slav Joki} osu|en je na tri godine
zatvora.
Obrazla`u}i presudu sudija Ra-

proces tra`enja Srba dmila Dragi~evi}-Di~i} istakla je

da je Sud tokom dokaznog pos-
tupka utvrdio da je Musi} bio or-

Agovi}
BANJALUKA - Formiranjem Instituta za nestala lica BiH svjesno je za-
ustavljen proces tra`enja nestalih Srba u proteklom ratu u BiH, izjavio je ganizator grupe koja je za cilj
Goran Kr~mar, rukovodilac Operativnog tima za tra`enje nestalih lica RS. imala sticanje novca od {verca i
"Institut za nestala lica BiH ne `eli nikakvu saradnju sa RS i njenim institu- prodaje heroina. (Agencije)
cijama u procesu tra`enja nestalih Srba i u svim segmentima nastoji da zaobi-
|e RS", is ta kao je Kr~mar ju ~e u Pripadnici
Odnos Instituta
Banjaluci.
Kr~mar je naveo da je, prema infor-
nacionalnih
za nestala lica BiH maciji Operativnog tima za tra`enje manjina Odluka o razrje{enju donesena je jednoglasno.
poni`avaju}i prema nestalih lica RS, ove godine u Biha}u
Srpskoj, kazao Kr~mar ekshumirano devet tijela koje su pred-
diskriminisani Razlozi su nepravilnosti iskazane
stavnici Instituta dovezli na gradsko SARAJEVO - Vije}e nacional- u revizorskim izvje{tajima, kazala Putica
groblje Banjaluka, a zatim ih vratili u FBiH, dok su Zavodu za sudsku medici- nih manjina BiH smatra da su
pripadnici nacionalnih manjina u Maja RENER Putica je rekla da je odluka o razrje{enju
nu RS ostavili da obra|uju posmrtne ostatke `ivotinja.
BiH diskriminisani u u`ivanju Agovi}a du`nosti donesena jednoglasno, te da su ra-
On smatra da je takav odnos Instituta za nestala lica BiH poni`avaju}i pre- SARAJEVO - Upravni odbor Radio-televizi-
pasivnog bira~kog prava, koje je zlozi za smjenu nepravilnosti iskazane u revizorskim
ma Srpskoj, isti~u}i da se prona|ena srpska tijela odvoze na identifikaciju u je BiH (BHRT) ju~e je odlu~io da ponovo smije-
zagarantovano Evropskom kon- izvje{tajima nezavisne revizorske ku}e i Ureda za
Travnik, Biha} i Visoko i pored ~injenice da je Vlada RS izdvojila sredstva za ni ge ne ral nog di re kto ra te ku }e Me hme da
vencijom o ljudskim pravima. reviziju institucija BiH zbog kojih je UO na pro{loj
formiranje Obdukcionog centra, Spomen-kosturnice, te Zavoda za sudsku me- Agovi}a.
Vije}e je izrazilo nadu da }e or- sjednici donio odluku o podno{enju krivi~ne prijave
dicinu RS. Marija Putica, predsjedavaju}a UO BHRT, kaza-
gani vlasti potpuno po{tovati pre- Tu`ila{tvu BiH protiv Agovi}a.
Prema njegovim rije~ima, pro{le godine u BiH u mandatu Instituta ekshumi- la nam je da je za v.d. direktora imenovan Nermin
sudu Evropskog suda za ljudska "Najte`i prijestupi su kr{enje Zakona o javnim
rano je 2.000 tijela, od ~ega svega 18 srpskih, dok je u ovoj godini identifiko- Durmo. Komentari{u}i odluku UO, Agovi} je kazao
prava u predmetu "Sejdi} i Finci nabavkama, produ`enje ugovora o revolving kreditu
vano 1.200 tijela nestalih, me|u kojima je 21 srpsko. da namjerava nastaviti da obavlja du`nost direktora
protiv BiH", te podr`alo i iskaza- od milijun KM bez znanja UO. U informaciji Finan-
Boro Peuli}, ~lan Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH, ispred dok se parlament BiH ne izjasni o "destruktivnom
lo zahvalnost Jakobu Finciju, ~la- cijske slu`be BHRT nagla{eno je da BHRT pod ru-
porodica nestalih iz RS smatra da }e RS pretrpjeti dvostruku {tetu od osniva- djelovanju UO BHRT".
nu Vi je }a i Der vi Sej di }u na kovodstvom Agovi}a nije izvr{io uplatu poreza po
nja Instituta jer nije do{lo do ubrzavanja procesa tra`enja nestalih Srba i zato
{to se kroz rad te institucije nastoji osujetiti ratni zlo~in nad Srbima. podnesenim prijavama ovom su-
Peuli} je upozorio na ~injenicu da bi u slu~aju nastavka ovakvog tempa ra- du koji se odnosi ne diskrimina-
ci ju na ci onal nih ma nji na

Rasim Ljaji}
da Instituta trebalo 50 godina da RS prona|e tijela nestalih Srba u proteklom
ratu. (Srna) prilikom izbora. (Srna)

"Uzdrmala se
skup{tinska ve}ina"
BIJELJINA - Bijeljinski SNSD
je na ju~era{njoj konferenciji za
novinare istakao da raspola`e in-
formacijom da se u lokalnoj vlasti
uzdrmala skup{tinska ve}ina, te da
postoji nezadovoljstvo SDS-ovih
koalcionih partnera iz DNS-a.
"SNSD nije zadovoljan odnosom
aktuelnog na~elnika Mi}e Mi}i}a i
lokalne vlasti koju predvodi SDS,
jer nisu skoro ni{ta u~inili na po-
bolj{anju privrednog i dru{tvenog
ambijenta u Bijeljini", rekla je Mi-
li ca Mar ko vi}, pred sje dnik OO
SNSD-a Bijeljina.
Ono {to najvi{e zamjera lokalnoj
vlasti, navela je ona, jeste to da ono
{to su obe}ali tokom lokalnih izbora
nisu uradili. Podsjetila je na obe}anje
lokalne vlasti da }e profunkcionisati
centar za visoko obrazovanje, {to se
nije desilo, te da akademskoj i mla-
doj populaciji Bijeljine smeta {to vi-
{e nema kulturnog `ivota u gradu.
Markovi}eva je istakla da je za-
hvaljuju}i anga`ovanju Vlade RS
dru{tveni i privredni `ivot na podru-
~ju bijeljinske op{tine tokom 2009.
godine obilje`en sa tri va`na doga-
|aja, a to su okon~ana privatizacija
"[e}erane" i "Save" te projekat nove
bolnice, ~ija }e izgradnja po~eti na
prolje}e idu}e godine.
Ona je najavila da u januaru isti~e
~etvorogodi{nji mandat direktoru bi-
jeljinske biblioteke "Filip Vi{nji}" te
da }e uslijediti redovan postupak
imenovanja novog vr{ioca du`nosti
direktora koji }e biti iz reda SNSD-a.
Blagi{a Luki}, ~lan OO SNSD-a,
rekao je da su posebno nezadovoljni
radom Odjeljenja za dru{tvene djela-
tnosti.
O.S.
Borenovi}:
2010. godina
ogromnih
izazova
BANJALUKA - Branislav Bo-
re no vi}, {ef Klu ba po sla ni ka
PDP-a u Narodnoj skup{tini RS,
smatra da }e 2010. biti godina
ogromnih izazova i ekonomske
krize, odnosno godina u kojoj
treba krupnim koracima i}i ka
ozbiljnim reformama.
"Vladaju}e strukture, ali i opo-
zicija, bi}e okrenute ka izborima
i zato }e do}i do stagnacije, ali
najva`nije je da budu sa~uvana
radna mjesta i bud`etske isplate
ka svim kategorijama. To }e mo-
`da biti u prvih deset mjeseci, ali
je pitanje kako dalje", upozorio je
Borenovi}.
On smatra da je 2009. "pokazala
da smo u ozbiljnoj ekonomskoj
krizi, ali i politi~koj, {to nas razli-
kuje od ostatka Evrope". (Srna)
U.VUKI]
podnio ostavku
BEOGRAD - Rasim Ljaji}, ministar rada i soci-
jalne politike Srbije, podnio je ostavku na funkciju
koordinatora Tima za implementaciju Akcionog
plana za okon~anje saradnje sa Ha{kim tribunalom.
Ljaji} je ostavku podnio jer je, kako je rekao, na
po~etku godine izjavio da o~ekuje da Ratko Mladi} bu-
de u Hagu do kraja ove godine, {to nije u~injeno.
U pisanoj ostavci premijeru Mirku Cvetkovi}u Lja-
ji} ka`e da }e nastaviti da obavlja du`nost predsjednika
Nacionalnog savjeta za saradnju sa Tribunalom.
"Savet }e nastaviti da blisko sara|uje sa
Akcionim timom i sa svim drugim nadle`nim dr`avnim
organima u cilju {to br`eg okon~anja i saradnje Srbije sa
Tribunalom u Hagu", navodi Ljaji}.
Uprkos ostavci, Ljaji} je poru~io da smatra svojom
obavezom da premijera obavijesti da ima puno povjere-
nja u rad Tima, u profesionalnost njegovih ~lanova i nji-
hovu predanost ostvarenju postavljenih ciljeva, kao i da
je mi{ljenja da bezrezervna podr{ka Akcionom timu
mora biti nastavljena. Ljaji} je ocijenio da je godina ko-
ja se zavr{ava nesumnjivo najuspje{nija godina u proce-
su saradnje Srbije sa Ha{kim tribunalom.
"Svi aspekti saradnje sa Tribunalom danas
su na veoma visokom nivou. Na{e bezbednosne slu`be
preduzimaju sve mogu}e napore da bi se re{ilo pitanje
preostale dvojice begunaca, Ratka Mladi}a i Gorana
Had`i}a, i te napore su prepoznali predstavnici me|una-
rodne zajednice", naveo je Ljaji}.
On je naveo da u ovom trenutku nema nerije{enih
Ljaji} podnio ostavku
jer Mladi} nije u Hagu,
kako je najavio na po~etku godine
zahtjeva za dostavljanje dokumentacije, uvide u arhive,
osloba|anje svjedoka du`nosti ~uvanja tajne kako bi
mogli svjedo~iti u postupcima pred Tribunalom i to se,
poru~io je Ljaji}, odnosi kako na zahtjeve Tu`ila{tva
Tribunala tako i na zahtjeve odbrana okrivljenih.
Ljaji} je napomenuo da je odli~na saradnja sa Tri-
bunalom jedan od razloga za nedavno odrmzavanje pri-
vremenog trgovinskog sporazuma i omogu}avanje
nastavka evropskih integracija Srbije.
 Doga|aji 30. 12. 2009. tsjkfeb 3

Vijesti
Prihvatljivi
zahtjevi
Kluba
Bo{njaka
BANJALUKA - Vije}e za za-
{titu vitalnog interesa Ustavnog
suda RS utvrdilo je ju~e da su
prihvatljivi zahtjevi Kluba dele-
gata bo{nja~kog naroda u Vije-
}u naroda RS za pokretanje
postupka za utvr|ivanje za{tite
vitalnog interesa bo{nja~kog
naroda u Odluci o usvajanju
Strategije razvoja lokalne sa-
mou pra ve RS od 2009. do
2015. godine.
U saop{tenju se poja{njava
da Klub delegata bo{nja~kog
na ro da u Vi je }u na ro da RS
smatra da je vitalni interes tog
naroda povrije|en jer ospore-
nom strategijom razvoja nije
obezbije|ena proporcionalna
zastupljenost konstitutivnih na-
roda i ostalih u organima i slu-
`ba ma je di ni ca lo kal ne
samouprave. (Srna)

Nema povrede
vitalnog
nacionalnog
interesa
BANJALUKA - Klub Bo{-
njaka i Klub Hrvata u Vije}u
naroda RS utvrdili su ju~e da

ponovo smijenjen
odbitku ~ime je FBiH i BHRT o{tetio za zna~ajna
sredstva. U ovoj godini za vrijeme trajanja mandata
vr{ioca du`nosti izvr{ene su obveze za 2008. godinu
i ispravljen taj dio prema FBiH, ali BHRT mora da
plati zatezne kamate", kazala je Putica.
Istakla je da Agovi} nije postupio po
preporukama Ureda za reviziju iz prethodnog izvje-
{taja, gdje je navedeno da se nisu mogli uvjeriti u ta-
~nost podataka. Tako|e, dodala je da nije napravio
korekcije finansijskog izvje{taja nego je upisao pri-
hode kojih nije bilo, kao {to su prihodi Vije}a minis-
tara BiH od 1,1 milion KM za zakup satelita, a bez
odluke UO napravio je isknji`enja od 37.000 KM
prema jednoj dr`avnoj agenciji.
"To su krupni prijestupi. Korekciju financijskog
izvje{}a je izvr{ila financijska slu`ba BHRT", dodala
je Putica.
Predsjedavaju}i Savjeta ministara posjetio pravosudne institucije BiH
Napomenula je da se UO nije bavio inicijativom
tro ji ce po sla ni ka Stran ke za BiH za smje nu UO
BHRT, dodav{i da poslanici imaju pravo na svoja
mi{ljenja, a ~lanovi UO smatraju da kvalitetno obav-
ljaju posao.
Mehmed Agovi} je ju~e ocijenio da je
Agovi} odluka o njegovoj smjeni ismijavanje presude Suda
namjerava BiH o prethodnoj nezakonitoj smjeni, te da je o~igle-
dno rije~ o poku{aju zata{kavanja kriminalnih radnji
nastaviti
obavljati ~lanova UO u proteklih godinu dana.
du`nost Naglasio je da zahtijeva od parlamenta BiH da se
dok se hitno odredi o slu~aju destruktivnog djelovanja UO
parlament BHRT, te da }e on ~ekati tu odluku, a do tada }e
ne izjasni obavljati du`nost generalnog direktora. Dodao je da
ne postoji nijedan argument koji bi ga mogao diskva-
lifikovati.
"U pitanju je te{ka zloupotreba polo`aja ~lanova
nijedan od 10 akata usvojenih
na 23. posebnoj sjednici Naro-
dne skup{tine RS ne vrije|a vi-
talni nacionalni interes ovih
naroda.
Me|u njima su rebalans bu-
d`e ta RS za 2009. go di nu,
UO radi ostvarivanja koristi. Sami sebi su svojim Zakon o izmjenama i dopuna-
odlukama osigurali dvije naknade za petodnevni rad, ma Zakona o pravima boraca,
za rad u UO BHRT i odbora Javnog RTV sistema. vojnih invalida i porodica po-
Naknade za rad u UO BHRT su tri li~na dohotka en- ginulih boraca Odbrambeno-
titeta, a oni ispla}uju tri li~na dohotka iz sjedni{ta otad`binskog rata RS, Zakon
BHRT. Naknade ~lanovima su tako 2.500 KM, a
o dopunama Zakona o za{titi
predsjedavaju}eg i do 2.800 KM. Imaju nekoliko pu-
civilnih `rtava rata i Zakon o
ta ve}u platu nego urednik. Samo Nikola Dereti} je
du`an vi{e od 20.000 KM po tom osnovu", dodao je prestanku va`enja Zakona o
ombudsmanu RS. (Srna)
Agovi}.
Ocijenio je da je na sceni poku{aj frizira-
nja revizorskih izvje{taja, pa je dobit u 2007. godini Propu{tena
pretvorena u vi{emilionski gubitak. prilika
UO BHRT je nakon revizorskog izvje{taja za
2007. godinu smijenio Agovi}a, a on je prije dva za bezvizni
mjeseca vra}en je na mjesto generalnog direktora
odlukom Suda BiH.
re`im
BIJELJINA - Milica Marko-
vi}, poslanik Parlamentarne
skup{tine BiH, kazala je ju~e u
Bijeljini da je BiH u ovoj godi-

[piri}: Vrijeme da razvijamo vlastiti kadar

ni propustila veliku {ansu da se
pridru`i zemljama koje su dobi-
le bezvizni re`im, te da je to
Tu`ila{tvo BiH tri odsto. zbog opstrukcije politi~ara iz
FOTO N.UGLJE[A

A. [U[NJAR [piri}, Kreso i Bara{in dogovorili da

SARAJEVO - Potrebno je pobolj{ati komuni-
kaciju izme|u pravosudnih i dr`avnih institucija i
poja~ati podr{ku Sudu i Tu`ila{tvu BiH nakon
odluke visokog predstavnika o mandatu stranih
sudija i tu`ilaca.
Ovo je ju~e re~eno nakon sastanka predsjedava-
ju}eg Vije}a ministara BiH Nikole [piri}a sa predsje-
dni com Su da BiH Me dd`i dom Kre so i gla vnim
tu`iocem Tu`ila{tva BiH Miloradom Bara{inom.
[piri} je kazao da su se svi slo`ili da treba oja~a-
ti pravosudne institucije i da BiH mora posti}i na
svom euroatlantskom putu suverenost u pravosu-
dnom sistemu i razviti kapacitete.
"Dogovorili smo se da treba da se sasta-
jemo najmanje jednom kvartalno i da vidimo kako
Savjet ministara BiH mo`e biti od koristi. Poslije
odluke visokog predstavnika o stranim sudijama i tu-
`iocima situacija je takva da se sada tra`i poja~an
anga`man dr`ave, barem u smislu da se obezbijede
bud`etska sredstva za prijem novih ljudi", rekao je
[piri}.
On je napomenuo da su u Nacrtu dr`avnog bu-
d`eta Sudu BiH pove}ana sredstva za 16 odsto, a za
"Moj stav je da je vrijeme da strane sudije i tu`i-
oci odu iz BiH i da razvijamo vlastiti kadar", kazao je
[piri}.
Predsjednica Suda kazala je da je na sastanku
dogovorena tjesnija saradnja u svjetlu odluke visokog
predstavnika.
"Strane sudije ne mogu biti savjetnici doma}im
sudijama. Mislim da treba ja~ati doma}e kadrove. Mi
}emo iza}i sa prijedlozima Visokom sudskom i tu`i-
la~kom vije}u i donatorima u vezi s anga`manom
me|unarodnih sudija. Stranci koji su uklju~eni u pos-
tupke ratnih zlo~ina moraju dovr{iti posao jer njihova
izmjena zna~i krenuti od po~etka", rekla je Kreso.
Prema njenim rije~ima, bilo bi dobro kada bi do-
ma}im politi~arima pravosudne institucije bile u fo-
kusu interesovanja u smislu ja~anja ovih institucija, a
ne obrnuto, da ove institucije imaju u fokusu politi~a-
re.
Bara{in je istakao da }e Tu`ila{tvo BiH
u 2010. godini uz podr{ku Vije}a ministara BiH i
me|unarodnih donatora do`ivjeti transformaciju.
"Ja }u zahtijevati da Tu`ila{tvo BiH radi kompli-
kovane i slo`ene predmete i da u svakom kompliko-
vanom predmetu budu po dva tu`ioca, jer jedino tako
se najmanje jednom kvartalno FBiH.
sastaju i razgovaraju o problemima Ona je prozvala prije svega
SDA i Stranku za BiH {to je
propu{tena prilika, te navela
da se sada vrlo tiho i neprimije-
tno govori da bi eventualno
moglo da se desi da BiH dobije
bezvizni re`im od 1. jula nare-
dne godine.
"Dok smo mi pri~ali o tome
da treba da razgovaramo o za-
konima koji su uslovi za bezvi-
zni re`im i neke druge stvari,
oni su nas vra}ali na temu Sre-
bre ni ce. Dok smo tra `i li da
bude usvojen Zakon o popisu
mo`emo kriminalu stati ukraj. Ali, kad je borba pro- stanovni{tva, da budu rije{ena
tiv kriminala u pitanju, ja to ponavljam du`i niz godi- neka kadrovska pitanja koja su
Svi vezana za Upravu za indirektno
na, dr`ava mora stati iza nas ne samo bud`etom",
sagovornici
rekao je Bara{in. oporezivanje i drugo, oni su nas
se slo`ili da
Precizirao je da je potrebno donijeti poseban za- vra}ali na pri~e o tome da je RS
treba oja~ati
kon o oduzimanju nelegalno ste~ene imovine i da ta genocidna tvorevina", navela je
pravosudne
sredstva budu vra}ena dr`avi. Markovi}eva.
institucije
"Samo tako mo`emo opstati", kazao je Bara{in. O.S.
4 tsjkfeb!30. 12. 2009. Doga|aji
Vijesti Milorad Dodik, premijer RS, o posljednjim odlukama visokog

Stanovi za
13 porodica
ISTO^NO SARAJEVO - Ra-
de Ristovi}, ministar rada i bora-
~ko-invalidske za{tite RS, uru~io
je ju~e u Isto~noj Ilid`i rje{enja i
klju~eve u novoizgra|enoj zgra-
di za 13 porodica poginulih bo-
raca i ratnih vojnih invalida.
Ristovi} je najavio da }e u na-
rednom periodu u 16 op{tina RS
biti podijeljeni stanovi u objekti-
ma koji su zavr{eni, a ve} sutra u
Bijeljini i prekosutra u Nevesi-
nju.
"Dinamika stambenog zbrinja-
vanja porodica palih boraca i ra-
tnih vojnih invalida, koja je
planirana u ovoj godini, u potpu-
nosti je ispo{tovana", rekao je
Ristovi}. On je precizirao da je
Vlada RS za izgradnju objekta u
Isto~noj Ilid`i izdvojila oko
560.000 KM, dok je op{tina
u~estvovala sa oko 25 odsto
sredstava. "Program stambenog
zbrinjavanja ovih kategorija bi}e
nastavljen i u idu}oj godini", po-
ru~io je Ristovi}, podsje}aju}i da
je u 2009. godini zapo~eta izgra-
dnja oko 255 stambenih jedinica
za porodice poginulih boraca i
ratnih vojnih invalida.
Borislav Mi}i}, predsjedavaju-
}i Predsjedni{tva Bora~ke orga-
nizacije Isto~ne Ilid`e
zadovoljan je ura|enim u ovoj
godini na stambenom zbrinjava-
nju porodica poginulih boraca i
ratnih vojnih invalida, ali upozo-
rava da ima dosta toga jo{ da
bude rije{eno. (Srna)
Poslanici HDZ
BiH ne}e
prisustvovati
sjednici
MOSTAR - Poslanici HDZ
BiH u Skup{tini Hercegova-
~ko-neretvanskog kantona ne}e
prisustvovati vanrednoj sjednici
Skup{tine kantona, koja je za-
kazana za danas, saop{teno je iz
ove stranke.
Na dnevnom redu sjednice je
samo jedna ta~ka dnevnog reda
- Prijedlog odluke o privreme-
Referendum na
Namjera o izja{njavanju
ljudi je veoma ozbiljna i
na bazi zakona }e biti
odre|eno vrijeme i
pitanje referenduma,
kazao Dodik
Rade [EGRT
BANJALUKA - Referendum o odlukama viso-
kog predstavnika, koje se odnose na ostanak stranih
sudija i tu`ilaca u odjeljenju za ratne zlo~ine Suda
BiH, u RS }e biti sproveden u martu ili aprilu nare-
dne godine, izjavio je ju~e Milorad Dodik, premijer
RS.
"Referendum do prije tri godine je bio tabu tema i o
tome se nije smjelo govoriti. Govorilo se kako taj meha-
nizam ne smije dopasti u ruke RS iz niza razloga", kazao
je Dodik.
Prema njegovim rije~ima, tri godine su potro{ene da
bismo do{li do toga da "rije~ referendum zna~i pravo
gra|anstva".
"Sada smo do{li do toga da se moraju srediti zako-
nodavni okviri i za to imamo kapacitete da uradimo sa ili
bez opozicije", kazao je Dodik, dodaju}i da postoje}i za-
kon ne dozvoljava da bude sproveden efikasan referen-
dum u ovom trenutku.
Na pitanje za{to se nije ranije krenulo s pripremom
referenduma, Dodik je kazao da sve ima svoje vrijeme i
da vlast bira vrijeme "kada se igra utakmica i da niko ne
treba da bude nervozan".
On je kazao da je namjera o izja{njava-
nju ljudi veoma ozbiljna i da }e na bazi zakona biti odre-
|eno vrijeme i pitanje za referendum, {to je, kako
smatra, va`nije od pitanja kojeg dana }e to biti. Iz Kan-
celarije visokog predstavnika ju~e je saop{teno da }e in-
mjere poduzete u skladu s njim.
"Organi vlasti RS ne mogu tvrditi da djeluju
predstavnika zasnovana na jednoglasnom dogovoru am-
basadora PIC-a da bude produ`en mandat me|unaro-
formisati Savjet za provo|enje mira (PIC) i Savjet u potpunosti u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazu- Kuni} dnim sudijama i tu`iocima u oblasti ratnih zlo~ina.
bezbjednosti UN-a da su se posljednjim zaklju~cima mom i istovremeno zanemarivati Aneks 10", navedeno je kazao da Sulejman Tihi}, predsjednik SDA, smatra da
Vlada i Narodna skup{tina RS upustile u negiranje odre- u saop{tenju OHR-a. Dalje se ka`e da zaklju~ci NS RS referendum "najavljeni referendum u Republici Srpskoj nema nika-
dbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i nepo{tivanje vi{e koji negiraju zakonski okvir pravosudnih institucija BiH, daje najja~i kav pravni zna~aj" i da je pitanje da li mo`e da ima i sa-
rezolucija Savjeta bezbjednosti UN. uklju~uju}i pitanje saradnje sa Tribunalom u Hagu, pred- legitimitet vjetodavni zna~aj.
U saop{tenju se ka`e da RS mora po{tovati Dejton- stavljaju direktan napad na sami koncept vladavine prava. nekoj odluci "Kada je u pitanju teritorijani integritet i suverenitet
ski mirovni sporazum u cjelosti i ne smije osporavati Na kraju se tako|e podsje}a da je odluka visokog BiH, nikakav referendum to ne mo`e promijeniti", naveo
Lider SDA ocijenio da su godinu na izmaku obilje`ili brojni neuspjesi

Ne}u popustiti ni Dodiku ni ^ovi}u

nom finansiranju javnih potreba
HNK za prvo tromjese~je 2010.
godine, ali u HDZ BiH smatra-
ju da se radi samo "o spa{ava-
nju onoga {to se da spasiti". Iz
HDZ BiH isti~u da javnost u
ovom kantonu mora biti upo-
znata s tim da do kraja ove go-
di ne ne }e bi ti is pla }e na
dvanaesta plata, kako je prote-
klih mjeseci najavljivala vlada-
ju}a struktura. (Srna)
BiH se mora
pripremiti za
novo doba
BI JE LJI NA - Ju go is to ~na
M. RENER
SARAJEVO - Godina na izmaku bi}e
zapam}ena po brojnim poku{ajima i neus-
pjesima bh. politi~kih lidera i me|unaro-
dnih zvani~nika da se rije{e va`na pitanja,
izjavio je Sulejman Tihi}, predsjednik
Stranke demokratske akcije (SDA).
On je na novogodi{njoj konferenciji za
novinare, kojoj su prisustvovali brojni aktivis-
ti stranke, podsjetio i na neuspjeh ispunjava-
nja uslo va za uki da nje vi znog re `i ma,
odbijanje aplikacije za Akcioni plan za ~lan-
stvo u NATO-u, te nemogu}nost aplikacije za
status kandidata EU.
Tihi} je istakao da su BiH i njeni gra|ani
propustili jo{ jednu {ansu kada su strana~ki li-
deri odbili butmirski paket ustavne reforme, te
je izgubljena 2010. i jo{ naredne ~etiri godine.
Naglasio je da je rezultat politika Milorada
Dodika, Dragana ^ovi}a, Mladena Ivani}a,
Bo`e Ljubi}a, Harisa Silajd`i}a i Zlatka La-
gumd`ije status kvo i zadr`avanje lo{ih dej-
tonskih rje{enja.
"Gla vni uzrok neuspjeha je ne-
dostatak spremnosti doma}ih politi~kih subje-
kata za dijalog i dogovor, nedostatak hrabrosti
da ~inimo kompromise, nespremnost javnosti
FOTO N. UGLJE[A
Radon~i}eva stranka radikalna
Tb!wf{!{b!cp!mkv!cv!ev!~optu!CjI!)TCC!CjI*-!lp!kv!kf!ptop!wbp!Gb!isv!ejo!Sb!epo!•j~-
qsf!nb!Uj!ij!~f!wjn!sj!kf!•j!nb!kf!cp|!okb!•lb!sb!ej!lbm!ob!tusbo!lb!uf!#kp|!kf!eob!tusbo!lb!lp!kb!kf
esv|!uwp!kf!eoph!mj!db#/!
#Sb!epo!•j~!wf~!hp!ej!ov!lsp{!nf!ejk!tlf!ob!uqj!tf!j!ob!qb!ef!v!twp!kjn!hmb!tj!mj!nb!ws|j!qsj!qsf!.
nv!{b!ptoj!wb!okf!tusbo!lf/!Nj!tmjn!eb!oj!kf!ep!csp!|up!sb!ej!lb!mj!{v!kf!Cp|!okb!lf/![cph!mj!•oji!jo!.
uf!sf!tb!of!np!af!tf!ep!wp!ej!uj!v!qj!ub!okf!esab!wb#-!sf!lbp!kf!Uj!ij~/!
J{!TCC!CjI!tv!sf!bhv!kv!~j!ob!pwf!ob!wp!ef!tb!pq!|uj!mj!eb!t!qp!op!tpn!np!hv!sf!~j!eb!jnb!jt!.
uj!of!v!uwseokj!eb!TCC!sb!ej!lb!mj!{v!kf!Cp|!okb!lf/
#Cp|!okb!dj!~f!twjn!ef!np!lsbu!tljn!tsfe!tuwj!nb!nop!hp!fofs!hj!•oj!kf!usb!aj!uj!qsb!wp!ob!qp!.
tbp-!cp!mkj!aj!wpu-!wf!~f!qmb!uf!j!qfo!{j!kf-!eb!ob!dj!pobm!op!of!cv!ev!ejt!lsj!nj!oj!sb!oj!v!twp!kpk!{f!.

nmkj/!Uj!ij~!jnb!qsb!wp!eb!pe!of!lb!eb!wf!mj!lf!TEB!qsb!wj!op!wj!nb!mj!TEQ/!Sb!{v!nj!kf!np!j!up!eb
Evropa bi}e podru~je koje }e af!mj!tb!lsj!uj!•j!okf!oj!dv!eb!tf!qpe!okf!hp!wjn!ev!hp!hp!ej|!okjn!wpe!tuwpn!TEB!sb!tqb!mb!j!eb!tf
najvi{e osjetiti klimatske pro- {cph!bvup!lsbu!tlph!tjt!uf!nb!pemv!•j!wb!okb!j!vov!ubs!tusb!ob!•lf!ejt!lsj!nj!ob!dj!kf!twf!mb!ob!tusbo!.
mjene, pa se i u BiH mora po- lv!kf!eoph!mj!db#-!ob!wf!mj!tv!j{!TCC!CjI/!
~eti sa pripremama za novo
doba i novi na~in `ivota, sma- da prihvati kompromis. Tu su OHR i me|una- Istakao je da ne}e popustiti ni Dodiku, a
tra Aleksandar Kne`evi}, pro- rodna zajednica koja nije pokazala dovoljno ni ^ovi}u kada je u pitanju imenovanje minis-
fesor Univerziteta u Sarajevu. odlu~nosti u provo|enju Dejtonskog sporazu- tra prostornog ure|enja FBiH.
"Klimatske promjene su re- ma i prevenciji i sankcionisanju antidejton- Prema njegovim rije~ima, nikakav refe-
alnost. Naru{ena je ravnote`a skog djelovanja", kazao je Tihi}. rendum ne mo`e promijeniti suverenitet i in-
u pri ro di izme |u emi si je tegritet BiH, a nije mogu}e ni da RS sama
ugljen-dioksida i apsorpcione pravi popis stanovni{tva.
sposobnosti prirode, koncen- Nikakav referendum Na vo de }i da ci je ni sve {to
tracija ugljen-dioksida raste, a ne mo`e promijeniti Islamska zajednica ~ini za BiH, lider SDA je
ona je osnovni regulator tem- suverenitet i integritet BiH naveo da su oni u posljednje vrijeme imali ne-
perature, prema tome promje- ke razlike kada je u pitanju OHR i navodne
na klime je realnost", rekao je Kad je rije~ o prudskom procesu, {eme. Dodao je da zvani~nici Islamske zaje-
Kne`evi} za Radio Slobodna on je ocijenio da to nije neuspjeh SDA, ve} da dnice treba da iznose stavove, kao {to iznosi i
Evropa. (Srna) odgovornost prije svega snosi Dodik. SDA na politi~koj pozornici.
 Doga|aji 30. 12. 2009. tsjkfeb 5
predstavnika o ostanku tu`ilaca i sudija Vijesti Sve~ani prijem za

prolje}e
Jeremi}: BiH
treba da ide
br`e ka EU
BEOGRAD - Srbija }e nas-
taviti da se zauzima za teritori-
jalnu celovitost BiH, kao i svih
dr`ava ~lanica UN-a, izjavio je
Dodik:Referendum do prije ju ~e Vuk Je re mi}, mi nis tar
tri godine bio tabu tema
spoljnih poslova Srbije.
"U~ini}emo sve da se tran-
spa ren tnim, pri ja telj skim i
konstruktivnim anga`manom
sa svim ~iniocima u BiH po-
svetimo pronala`enju re{enja
za probleme koje u BiH posto-
je", rekao je Jeremi}. On sma-
tra da BiH treba da ide br`e ka
EU.
"To je zemlja u kojoj o~uva-
nje mira i stabilnosti ima i te
kako va`ne reperkusije na mir
i stabilnost ~itavog regiona",
rekao je Jeremi} i naglasio da
je BiH najva`niji susjed Srbiji.
Pre ma nje go vim ri je ~i ma,
imperativ je anga`ovati se na
na~in da BiH ne zaostane iza
ostalih dr`ava zapadnog Bal-
kana na putu ka punopravnom
~lanstvu u EU. Jeremi} je ista-
kao da }e Srbija, bez mije{anja
u unutra{nje prilike BiH, u~ini-
ti sve da se postigne dogovor
tri naroda i dva entiteta.
On je rekao da je situacija u
BiH u kontekstu stabilnosti na
Balkanu bila tema svih razgo-
vora koje su vodili on i drugi
dr`avni rukovodioci sa svojim
me|unarodnim sagovornicima.
(Srna)
Radmanovi}
~estitao Novu
je Tihi}. Ivo Miro Jovi}, funkcioner HDZ BiH, kazao je On je kazao da zakon treba da bude reguli-
godinu
da je BiH sa visokim predstavnikom BiH jedinstvena ze-
mlja u svijetu i da je nametanje odluke o stranim sudija-
san tako da ka`e da li je odgovor na referendumsko pi-
ta nje oba ve zu ju }e ili fa kul ta ti vno ra di do bi ja nja
SARAJEVO - Neboj{a Ra-
dmanovi}, ~lan Predsjedni{tva
ma samo jedna u nizu, po{to je bilo dosta slu~ajeva kada
je visoki predstavnik na sebe uzimao i ulogu zakonodav-
mi{ljenja o va`nom pitanju, dodaju}i da prema va`e-
}em zakonu referendum ima obavezuju}u snagu. Ipak,
BiH, ~estitao je ju~e svim gra-
|anima BiH Novu 2010. godi-
ca. Kuni} smatra da usvajanje zakona ne}e i}i lako i da nu, izra`avaju}i nadu da }e biti
Petar Kuni}, profesor Pravnog fakulteta u Ba- o~ekuje da }e bo{nja~ki politi~ari kroz Vije}e naroda bolja i uspje{nija od protekle.
njaluci, ka`e da referendum daje najja~i legitimitet nekoj blokirati taj zakon, te da se boji da bi i u Ustavnom su- "Protekla 2009. godina osta-
odluci i da takva odluka ima vrlo veliku mo}. du RS moglo biti problema. }e upam}ena kao godina veli-
ke ekonomske krize, koja nije
mimoi{la ni BiH. Nadam se da
}e 2010. godina biti bolja i us-
novinare u Vladi RS
BANJALUKA - Vlada RS je
sa ~istom namjerom i bez ika-
ma koji smatraju da nema ni{ta
dobro".
kvih tendencioznih pristupa po- Prema njegovim rije~ima, Vla-
mo gla me dij skim ku }a ma u da RS nastavi}e da po{tuje novi-
ovoj godini i to }e u~initi i idu}e narsku slobodu, te da ne `eli da
godine, rekao je ju~e Milorad govori o tome kako novinari po-
Dodik, premijer RS. red slobode treba da imaju i od-
Na sve~anom prijemu za novi- govornost za ono {to rade.
nare i urednike medijskih ku}a on Prijemu u Vladi RS su prisus-
im je po`elio uspjeh u poslu i to u tvovali ministri Vlade RS i por-
istoj mjeri "onima koji misle da u tparoli ministarstava.
Vladi ima ne{to dobro, ali i oni- R.[.
Zahvalnice
deminerima
i vatrogascima RS
BANJALUKA - Stanislav ^a|o, ministar unutra{njih poslova RS,
ju~e je uprili~io prijem za deminere i vatrogasce u RS i tom prilikom
uru~io im zahvalnice za doprinos u radu.
Od 88 deminera u Republi~koj upravi civilne za{tite zahvalnice je dobi-
lo sedam pripadnika, dok su zahvalnice dobila i ~etiri vatrogasca iz RS.
"To su ljudi koji zajedno s nama i pripadnicima Civilne za{tite ~esto in-
terveni{u u spasavanju ljudskih `ivota. Za svaku pohvalu je to da protekle
godine iz ovih struktura nismo imali nijedan smrtni slu~aj", kazao je ^a-
|o.
On je istakao da }e u budu}nosti vrlo intenzivno razmi{ljati u smislu
pobolj{anja uslova rada, te da je u proteklom periodu u~injeno mnogo da
po`ari ne proizvode najte`e vrste posljedica.
U prvih 11 mjeseci ove godine u RS je evidentirano 596 po`ara u koji-
ma je smrtno stradalo 17 lica, dok je materijalna {teta iznosila oko 8,5
miliona KM.
Nikola Simi}, zamjenik starje{ine Teritorijalne vatrogasne jedinice Sre-
brenica i jedan od dobitnika zahvalnice, rekao je da se u posljednjih ne-
koliko godina uslovi rada stalno popravljaju, ali da jo{ nisu zadovoljni s
opremom.
Bore Mari} iz deminerskog tima Banjaluka, ~iji su pripadnici trenutno
anga`ovani na ra{~i{}avanju terena kod Doboja, rekao je da mu zahvalni-
ca puno zna~i i da je oprema s kojom raspola`u na najvi{em nivou, ali da
su plate od 780 KM za ovaj visokorizi~an posao jako male.
Prema podacima s kojima raspola`e MUP RS pretpostavlja se da u RS
ima jo{ oko 144 kilometra kvadratnih rizi~ne povr{ine zaga|ene minama.
Turska gradi aktivne
odnose na Balkanu

Blokiran ra~un op{tine pje{nija od protekle, za sve

gra|ane u BiH, kao i za dr`avu
u cjelini", navodi se u ~estitki.

Kne`evo/Skender Vakuf Radmanovi} je izrazio uvje-

renje da }e BiH u 2010. godini
nastaviti da napreduje u proce-
su evropskih i evroatlantskih
integracija, koje }e dovesti do
ukidanja viznog re`ima, stica-
nja kan di dat skog sta tu sa za
~lanstvo u EU, {to bi doprini-
jelo boljem `ivotu svih gra|a-
na u BiH. (Srna)

Ba{tinac AN KA RA - Ahmet Da vu to - svojevrstan novi po~etak za BiH

KNE@EVO/SKENDER VAKUF - Ra~un op{tine
Kne`evo/Skender Vakuf blokiran je ju~e nakon {to je
Gra|evinsko preduze}e "Kozara putevi" iz Banjalu-
ke, kome ova op{tina duguje 350.000 KM, aktiviralo
svoje mjenice, potvrdio je ^edo Vukovi}, na~elnik ove
op{tine.
On je objasnio da je ra~un blokiran bez ikakve pret-
hodne najave, te da je dug op{tine prema ovom preduze-
}u proporcionalan blizu 15 odsto planiranog bud`eta.
Vukovi} je kazao da je odluka o radovima na putu
Kne`evo/Skender Vakuf - Srebrenik, zbog koje je i nastu-
pio dug, provedena bez procedure lokalnog parlamenta,
te bez procedure o Zakonu o javnim nabavkama, te ocije-
nio da je pro{la vlast pred izbore poku{ala da se doka`e
pred bira~ima.
o~ekuje
korektnu
kampanju
BANJALUKA - Nikola Ba-
{tinac, zamjenik {efa Kluba po-
slanika SNSD-a u Narodnoj
"Naredna tri mjeseca op{tina ne}e mo}i obavljati ni skup{tini RS, u narednoj godini
minimum predvi|enih aktivnosti. Mi nismo zbog ostalih o~ekuje stabilizaciju ekonom-
obaveza bili u mogu}nosti da pla}amo te dugove i oni su skih prilika i nastavak rasta obi-
nas sad blokirali", kazao je Vukovi}, nagla{avaju}i da sa- ma industrijske proizvodnje, te
da slijedi mukotrpno ~ekanje od tri mjeseca kada }e se ra- lagani rast zaposlenosti, kao i
~un op{tine odblokirati. On je naveo da radovi na putu korektnu predizbornu kampa-
Kne`evo/Skender Vakuf - Srebrenik, koji su izvedeni nju i pobjedu SNSD-a na izbo-
2008. godine, jo{ nisu zavr{eni, te da jo{ nije ura|en te- rima.
hni~ki prijem. Vukovi} je podsjetio da su mjenice banja- "Iako je do{lo do porasta za-
lu~kom preduze}u predate za vrijeme mandata biv{eg poslenosti, obima fizi~ke proi-
na~elnika. U preduze}u "Kozaraputevi" ju~e do zaklju~e- zvo dnje, pla ta i pen zi ja u
nja ovog broja nisu odgovorili na pitanje da li je put odnosu na 2005. godinu, nisam
Kne`evo/Skender Vakuf - Srebrenik i dalje nezavr{en, zadovoljan ekonomskom situ-
kako to tvrdi na~elnik op{tine. acijom u RS", rekao je Ba{ti-
D.R. nac. (Srna)
glu, ministar inostranih poslo-
va Turske, upoznao je u Ankari
Zlat ka La gu md`i ju, pred sje -
dnika SDP BiH, s aktivnostima
koje njegova zemlja provodi u
okvi ru NA TO-a, Sa vje ta za
provo|enje mira (PIC), UN-a.
Davutoglu je istakao da Turska
ima posebne aktivnosti na regi-
onalnom nivou "grade}i veoma
kvalitetne odnose izme|u Anka-
re, Beograda i Zagreba, s ciljem
rje {a va nja otvo re nih pi ta nja u
BiH".
Iz SDP BiH saop{teno je da je
Lagumd`ija upoznao Davutoglua
sa razlozima zbog kojih su, kako
je re kao, rje {e nja po nu |e na na
kraju tzv. butmirskih pregovora
lo{a za dr`avu BiH, kao i sa kon-
kre tnim pri je dlo zi ma {ta ~i ni ti
dalje kako bi 2010. godina bila
i region u cjelini.
Tokom sastanka Lagumd`ija je
ponovio ranije poznate stavove
ru ko vod stva SDP-a o po tre bi
usva ja nja rje {e nja ko ja }e BiH
omo gu }i ti da sa ma ispu nja va
uslove za NATO i EU integraci-
je, istakav{i da na tom putu o~e-
ku je pu nu po dr{ku Tur ske kao
zemlje ~lanice NATO-a.
Lagumd`ija je upoznao Davu-
toglua sa cjelovitim planom poli-
ti ka ko je u sa ra dnji sa
Nacionalnim demokratskim insti-
tutom iz Va{ingtona rade timovi
ljudi iz nevladinog sektora i aka-
demske zajednice okupljenih oko
SDP-ovih li de ra za po je di ne
oblasti i to za pet klju~nih proble-
ma BiH - ekonomije, vladavine
prava, socijalne reforme, obrazo-
vanja i zdravstva. (Srna)
6 tsjkfeb!30. 12. 2009. Doga|aji

Apsolutno je nebitno ko je koje Problem je to {to se u zemlji razli~ito

Rekli su
nacionalnosti, va`no je da je poslu{nik tuma~i Ustav koji jasno ka`e da imovina
i zato imamo potpuno haoti~no stanje, pripada entitetima, ali i entiteti treba da
kako u centrali, tako i u Diplomatsko- odrede {ta }e dodijeliti BiH.
konzularnoj mre`i BiH.
Ana TRI[I]-BABI], zamjenik ministra Neboj{a RADMANOVI],
spoljnih poslova BiH ~lan Predsjedni{tva BiH iz RS

Pobolj{ani uslovi lije~enja za studente u Republici Srpskoj

Studenti iz Nevesinja i drugih
udaljenih gradova morali su i}i
ku}i kod doktora zbog obi~ne prehlade

Zdravstvena za{tita
i u mjestu studiranja Svi studenti, osiguranici Fonda zdravstvenog
osiguranja RS, imaju pravo na ovaj vid zdravstve-
Sve ustanove du`ne su ne za{tite, a potrebno je da uz zdravstvenu knji`i-
cu ponesu i indeks.
da pru`e odgovaraju}u Mladen ^an~arevi}, ombudsman
uslugu studentima i ne studenata RS, rekao je da da je saradnja studenata
iz RS i Fonda odli~na, te da je ovakva odluka vrlo
smiju naplatiti ni{ta bitna za studente.
izuzev participacije, "Ranije su neki ljekari porodi~ne medicine
primali na pregled studente, a neki ne. Sada stu-
kazali u Fondu denti zdravstvenu za{titu mogu ostvariti i u mjestu
Bojana DIVLJAK studiranja i u mjestu prebivali{ta", kazao je ^an-
~arevi}.
BANJALUKA - Svi studenti koji studiraju Milan Petkovi}, predsjednik Unije studenata
u RS sada mogu ostvariti zdravstvenu za{titu u RS, rekao je da su su ranije imali dosta pritu`bi
mjestu studiranja u svim ambulantama poro- studenata zbog neadekvatne zdravstvene za{tite.
di~ne medicine i ne moraju ljekaru i}i u mjesto "Ne mo`e student iz Nevesinja i}i na pregled
stalnog prebivali{ta, {to je ranije bila praksa. ku}i jer se prehladio. To je zaista bilo neizvodlji-
Oni su rekli da im je ovo zaista olak{anje i vo, zbog ~ega smo imali velike probleme", kazao
rje{enje problema koje su do sada imali jer su na je Petkovi}.
pregled zbog obi~ne prehlade morali i}i u svoje On je dodao da im je Fond iza{ao u susret, te
rodno mjesto. da su ih oni pozvali da zajedni~ki rije{e problem.
U Fondu su rekli sa su zahtjevi studenata os-
tvareni, te da }e sada jednostavnije ostvariti
zdravstvenu za{titu.
Studentima su iz Fonda ukazali na njihovu
obavezu da treba da se registruju u dom zdravlja
u mjestu gdje `ele da ostvaruju zdravstvenu za{ti-
tu, te da izaberu svoj tim porodi~ne medicine.
Studenti tra`e
"U slu~aju da im je neophodna zdravstvena
ambulantu
samo za za{tita, nezavisno u kom se gradu ili op{tini nala-
ze, svaka ustanova du`na je da im pru`i odgova-
njihove
potrebe raju}u uslugu i da je pri tome ne smije naplatiti
izuzev participacije", kazali su u Fondu.
Oni su precizirali da studenti ne moraju mi-
jenjati mjesto prebivali{ta kako bi se registrovali
u domu zdravlja u mjestu gdje studiraju.
Krajnji cilj studenata iz RS je i da
im Fond zdravstvenog osiguranja u narednom
periodu obezbijedi ambulantu samo za njihove
potrebe.
Petkovi} je kazao da su studenti od Gorana
Kljaj~ina, direktora Fonda, dobili obe}anje da }e
u {to skorije vrijeme otvoriti dijalog s predstavni-
cima Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS
u vezi s formiranjem ambulante u okviru studen-
tskog kampusa.
U Fondu su kazali sa }e se zajedno sa stu-
dentima zalo`iti da oni dobiju svoju studentsku
ambulantu, te da }e po tom pitanju kontaktirati
gradske vlasti i resorno ministarstvo.
Milan Skrobi}, pomo}nik ministra zdravlja i
socijalne za{tite RS, rekao je da je studentima sad
obezbije|ena adekvatna zdravstvena za{tita. Me-
|utim, Skrobi} je poru~io da zasad nemaju u pla-
nu da otvaraju posebnu ambulantu za studente.
Aleksandar T. iz Trebinja, koji studira u Ba-
njaluci, ka`e da je ranije imao velike probleme
jer je moramo i za najobi~niji pregled i}i u Trebi-
nje.
On je kazao da sada studenti imaju ade-
kvatnu zdravstvenu za{titu, ali da bi ipak bilo do-
bro da imaju svoju ambulantu jer su velike gu`ve
u ambulantama porodi~ne medicine.

Milorad Dodik i Nedeljko ^ubrilovi} o rezultatima Vlade RS u 2009. godini Vijesti
RS se izvukla iz
ekonomske krize
U~injeni
ogromni
napori da se
stabilizuju
svi sektori
u dru{tvu
i RS je
zbog toga
likvidna,
samoodr`iva i
izmiruje sve
obaveze,
kazao Dodik
Dodik i ^ubrilovi}
FOTO S. ILI]
Rade [EGRT
BANJALUKA - Milorad Dodik, premijer RS, izjavio je
ju~e da je ponosan na ono {to je Vlada u~inila u pro{loj godi-
ni isti~u}i pritom kao najve}i uspjeh to {to se RS izvukla iz
ekonomske krize.
Dodik je na godi{njoj konferenciji za novinare, rezimiraju}i
rezultate Vlade RS, kazao da su u~injeni ogromni napori da se
stabilizuju svi sektori u dru{tvu, te da je zbog toga RS likvidna,
samoodr`iva i izmiruje sve svoje obaveze.
On je kazao da je RS pritom najmanje zadu`ena na prostoru
biv{e Jugoslavije, isti~u}i jo{ da je 2005. godine spoljno zadu`e-
nje RS bilo 57 odsto bruto dru{tvenog proizvoda, a da je sada
oko 35 odsto, {to je niska zadu`enost po svim kriterijumima
svjetskih finansijskih institucija.
Dodik je pojasnio da su zbog velike svjetske kri-
ze mnoga doma}a preduze}a iz realnog sektora izgubila svoje
ino-partnere, te da je Vlada nastojala da kroz razne oblike pru`i
podr{ku i njima.
On je istakao da je na razne na~ine u privredu ubrizgano 100
miliona KM dodaju}i da }e i u narednoj godini biti nastavljena
Manji bud`et za 2010.
TESLI] - Skup{tina op{tine (SO) Tesli} usvojila
je bu d`et op {ti ne za 2010. go di nu u izno su
11.600.000 KM, {to je manje za 2.580.000 KM u
odnosu na planirani ovogodi{nji bud`et.
Savo Kasapovi}, na~elnik op{tine Tesli}, izjavio je
da planirani prihodi od poreza u bud`etu za 2010. godi-
nu iznose 8.155.500 KM i ve}i su za 151.000 KM od
planiranih ovogodi{njih prihoda.
Skup{tina op{tine Tesli}
usvojila bud`et op{tine za
2010. godinu u iznosu 11.600.000 KM
Neporeski prihodi planirani su u iznosu 2.819.500
KM i ve}i su za jedan odsto u odnosu na ovogodi{nje.
U strukturi neporeskih prihoda najvi{e se o~ekuje
od prodaje zemlji{ta u vlasni{tvu DI "Borja", koju je ku-
pila Vlada Republike Srpske i dio zemlji{ta ustupila op-
{tini Tesli} za formiranje industrijske zone. Po tom
Doga|aji 30. 12. 2009. tsjkfeb 7
Decembarske
penzije
prije Bo`i}a
BANJALUKA - Decembarske
penzije u RS bi}e ispla}ene prije
pravoslavnog Bo`i}a, odnosno
7. januara, kazao je izvor blizak
Vladi RS.
U ponedjeljak je najavljeno da
}e i bora~ki dodatak za borce
prve i druge kategorije za sljede-
}u godinu biti ispla}ivan 4. i 5.
januara.
Za ovu namjenu Vlada je iz-
dvojila 12 miliona KM, a bora-
~ki dodatak bi}e dodjeljivan po
istom kriterijumu kao i ranijih
godina - tri KM po mjesecu
u~e{}a u ratu. (Srna)
Sedmoro
oboljelih od
novog gripa
KOZARSKA/BOSANSKA
DUBICA - Sedam novih slu~a-
jeva oboljelih od gripa A H1N1
potvr|eno je u Kozarskoj/Bo-
sanskoj Dubici.
Prema rije~ima Radenka Relji-
}a, direktora Doma zdravlja
"Kozma i Damjan", oboljelo je
pet odraslih osoba i dvoje djece.
"Radi se o slu~ajevima sa sre-
dnje te{kom klini~kom slikom.
Jedno dijete je upu}eno na Infe-
ktivnu klinku u Banjaluci, a osta-
li su na ku}nom lije~enju i u
kontaktu sa svojim porodi~nim
ljekarom. Ina~e, ~etvoro Dubi~a-
na koji su ranije oboljeli od no-
vog gripa su u fazi izlje~enja",
rekao je Relji}.
D.Ko.
Umre`avanje
podr{ka realnom sektoru. [to se ti~e koncesionog ugovora sa "[trabagom", Dodik je
veterinarskih
Prema njegovim rije~ima, novac Investiciono-razvojne ban- kazao da, ukoliko austrijska firma ne obezbijedi novac, postoje i slu`bi
ke (IRB), koji je plasiran preko komercijalnih banaka, nije izgu- druge mogu}nosti za gradnju dionice autoputa Banjaluka - Do- TREBINJE - U RS je planira-
bljen i bi}e vra}en s kamatama. boj, ne isklju~uju}i mogu}nost da za gradnju te dionice bude an- no povezivanje svih veterinar-
Dodik je kazao da Vlada RS, pored te podr{ke, tra`i i na~i- ga`ovana i neka doma}a firma. skih stanica sa resornim
ne kako da formira garantni fond koji bi mogao da poma`e i Nedeljko ^ubrilovi}, ministar saobra}aja i veza RS, ocijenio ministarstvom i specijalisti~kim
privatnim preduze}ima, a da pritom ne bude izgubljena niti je- je da je pro{lu godinu obilje`ila svjetska ekonomska kriza i da su ustanovama radi pove}anja efi-
dna marka. veliki sistemi, poput "@eljeznica", bili prvi na njenom udaru. kasnosti ovih slu`bi, rekla je ju~e
Ipak, on je kazao da niko od 3.500 radnika na "@eljeznica- u Trebinju Radmila ^ojo, pomo-
^ubrilovi} istakao da je u infrastru-
ma" nije ostao bez posla. }nik ministra poljoprivrede za
kturnu mre`u ulo`eno oko 200 miliona KM
On je podsjetio da su na "@eljeznicama" uglavnom vr{eni veterinarstvo.
pripremni radovi za ulaganja vi{e stotina miliona maraka kako bi "Sa oko 130 umre`enih ra~u-
mogle biti partner svom okru`enju. nara i centralnim ra~unarom,
Prema njegovim rije~ima, u narednoj godini po~inje gradnja "Za sa da su pri pre mlje ni projekti vrijedni ukupne vrijednosti 400.000 KM,
velikih kapitalnih objekata, poput hidroelektrana na rijeci Bosni, oko 600 miliona KM, ~ija realizacija po~inje s prole}em naredne planirano je da budu pokrivene
vrijednih oko 200 i vi{e miliona evra, te da je obavije{ten da je i godine", kazao je ^ubrilovi}. sve radne procedure u elektron-
EFT pri kraju obezbje|ivanja sredstava za gradnju termoelektra- Ministar saobra}aja i veza istakao je da je u pro{loj godini u skom obliku", istakla je ^ojo na
ne u Stanarima. infrastrukturnu mre`u ulo`eno oko 200 miliona maraka, {to se sastanku veterinara regije Herce-
Premijer RS je rekao da niko nije bezgre{an i odnosi na rehabilitaciju magistralnih i regionalnih puteva, ulaga- govine sa predstavnicima Minis-
da misli da su gre{ke koje su napravljene ~injene iz silne ambicije nja u lokalnu putnu mre`u i izgradnju autoputa Banjaluka - Gra- tarstva poljoprivrede, {umarstva i
da ne{to bude ura|eno {to prije. di{ka. vodoprivrede RS. (Srna)
United Nations Development Programme
osnovu planirano je da bude prihodovano oko pola mili-
ona maraka.
Kada je rije~ o rashodima, u narednoj godini teku}i
tro{kovi planirani su u iznosu 8.331.250 KM, kapitalni
tro{kovi su 2.515.00 KM, dok je na otplatu dugovanja iz
ranijeg perioda planirano 753.750 KM. United Nations Development Programme (UNDP) is the UN’s global development network, advocat-
Najve}e izdvajanje iz bud`eta u 2010. godinu pla-
ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a
nirano je za bruto plate i naknade zaposlenih, skup{tin-
skih odbornika i ~lanova upravnih odbora u iznosu better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of
3.402.500 KM, koja su za oko 160.000 KM manja u working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following
national position in Sarajevo:
odnosu na ovu godinu, jer je i prije zahtjeva Ministar-
stva finansija RS polovinom godine izvr{eno smanjiva-
nje nadoknada po ovom osnovu za pet odsto. Project Officer
Zna~ajno izdvajanje u iznosu 600.000 KM u ovoj
godini planirano je i za infrastrukturu, a za podsticaj u Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception
privredi i poljoprivredi 500.000 KM, {to je za 150.000 or at www.undp.ba.
KM vi{e od ovogodi{njeg, a za finansiranje sporta pla- Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 15 January 2010 quoting Vacancy
nirano je 300.000 KM. Kasapovi} ka`e da je ovako
No. 09-149 to UNDP Reception, 48 Mar{ala Tita Street, 71 000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax:
usvojen bud`et realan i da u odnosu na ovu godinu ima
razvojnu komponentu. (Srna) 033/552-330 or at registry@undp.ba.
 8 tsjkfeb!30. 12. 2009. Doga|aji
Vijesti
FOTO ZEDA

[piri}: Probni popis u RS opravdan

Radio Oj!lp!mb!\qj!sj~-!qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!Tb!wkf!ub!nj!. #Qp!qjt!tub!op!woj|!uwb!kf!qsj!kf!lb!qp!usf!cb!eb!cj!tf
Bratunac ojt!ub!sb!CjI-!j{kb!wjp!kf!eb!kf!pemv!lb!Wmb!ef!ST!eb!ob vqsbw!mkb!mp!qp!mj!uj!lb!nb-!qsj!kf!twf!hb!flp!opn!tlpn!j
ef!np!hsbg!tlpn!v!CjI/!Pemv!lb!Wmb!ef!ST!eb!qsp!wf!.
prestaje qp!esv!•kv!Tsqtlf!qsp!wf!ef!qsp!coj!qp!qjt!tub!op!woj|!.
uwb!3122/!hp!ej!of!pqsbw!eb!ob!tb!tub!op!wj!|ub!qp!usf!cb ef!qsp!coj!qp!qjt!3122/!hp!ej!of!tb!tub!op!wj!|ub!qp!usf!.
s radom wmbt!uj!uph!fo!uj!uf!ub/ cb!Wmb!ef!ST!kf!pqsbw!eb!ob#-!sf!lbp!kf!\qj!sj~/!Po!kf
BRATUNAC - Odbornici \qj!sj~!kf!qpe!tkf!ujp!eb!kf!3122/!hp!ej!ob!dj!mkob!{b ob!hmb!tjp!eb!pemv!lb!Wmb!ef!ST!p!qsp!copn!qp!qj!tv
Skup{tine op{tine Bratunac do- qp!qjt!tub!op!woj|!uwb!v!{f!nmkb!nb!FV-!uf!eb!tv!qp!mj!uj!. of!{ob!•j!eb!usf!cb!cj!uj!qsp!ujw!esab!woph!qp!qj!tb-!wf~
nijeli su odluku da 31. decembra •lb!of!jt!lsf!optu!j!qp!mj!uj!lbo!tuwp!CjI!ep!wf!mj!v!tjt!uv!bdj!. vqsb!wp!qsfe!tubw!mkb!qp!{jw!Qbs!mb!nfo!ubs!opk!tlvq!|uj!oj

Protesti ispred prestane s radom preduze}e

"Na{a rije~", u ~ijem sastavu je
kv!eb!ub!hp!ej!ob!of!~f!cj!uj!dj!mkob!{b!CjI!eb!qsp!wf!ef
qp!qjt/!
CjI!eb!vtwp!kj!{b!lpo!p!qp!qj!tv!tub!op!woj|!uwb!3122/
hp!ej!of-!lb!lp!tf!of!cj!ev!qmj!sb!mj!usp!|lp!wj/!)Tsob*

sjedi{ta ZDK lokalni Radio Bratunac.

ZENICA - Jo{ jedna sjednica
Skup {ti ne Ze ni ~ko-do boj skog
kantona protekla je u znaku pro-
testa ispred zgrade kantonalnih
vlasti.
Ovaj put diplomiranim studentima
mobilisanih boraca koji `ele julske
naknade. "Kao diplomirana medi-
cinska sestra ovog fakulteta ne mo-
gu odraditi pripravni~ki sta` jer u
sistematizaciji radnih mjesta ne pos-
toji diplomirana medicinska sestra.
Odluka je donesena na prije-
dlog na~elnika ove op{tine Ne-
deljka Mla|enovi}a, koga je SO
na prethodnoj sjednici zadu`ila Vlada RS pokrenula postupak dono{enja
da sa~ini prijedlog mjera za pre-
vazila`enje te{ko}a u Radio zakona o popisu stanovni{tva
Bratuncu, ~iji izvje{taj o radu za

Zdravstvenog fakulteta iz Zenice,
koji tra`e odgovor na pitanje za{to
im nije omogu}eno sta`iranje u bilo
kojoj zdravstvenoj ustanovi ovog
kantona, pridru`ilo se vi{e diplomi-
ranih kriminalista, koji nisu dobili
posao na nedavnom konkursu koji
Takvo zvanje pak postoji u u Pravil-
niku o polaganju dr`avnog ispita
FBiH", ka`e Elma Imamovi}, koja
je bila me|u protestantima. Okuplje-
ne diplomirane medicinske sestre i
diplomirani kriminalisti pred sjedi-
{te kantona donijeli su transparente
U RS ne
pro{lu godinu SO nije usvojila
zbog lo{eg stanja u tom kolekti-
vu, nepotizma, lo{eg finansij-
skog poslovanja i nezakonitog
prijema u radni odnos.
Zaklju~eno je da na~elnik op-
{tine imenuje komisiju koja }e

odustaju
je raspisao MUP ZDK. Svoja zako- kojim izra`avaju nezadovoljstvo ra- obaviti popis imovine i sa~initi
nom zagarantovana prava ju~e je dom Vlade i Skup{tine ZDK. finansijski izvje{taj za ga{enje
tra`ilo i tridesetak nezaposlenih de- A.M. ove javne ustanove. (Srna)

Pa`ljivo s
Deminirano 45 odsto pirotehnikom
planirane povr{ine BANJALUKA - Ministarstvo
unutra{njih poslova (MUP) RS Isto kao i RS, popis mo`e da je prakti~no ve} pokrenut mehanizam za dono{enje
SARAJEVO - Centar za uklanjanje mina u BiH (BH MAK) deminirao je upozorava gra|ane da se tokom zakona.
u ovoj godini oko 13,5 kvadratnih kilometara povr{ine u BiH, ili 45 odsto novogodi{njih i bo`i}nih prazni- uraditi i FBiH, a onda neka "Taj zakon smo na sjednici Vlade usvojili u pone-
planiranih povr{ina, a prema predvi|enoj dinamici, BiH bi trebalo da za de-
set godina bude o~i{}ena od mina.
ka uzdr`e od nezakonite upotre- se neko bavi sabiranjem djeljak i uputili u redovnu proceduru s namjerom da u
be oru`ja i da u skladu sa januaru obavimo javnu raspravu o njemu, a da ga u fe-
Predstavljaju}i izvje{taj o radu za 2009. godinu, direktor BH MAK-a Du- zakonom oprezno rukuju pirote-
podataka i dobi}e podatke bruaru usvojimo", kazao je Dodik.
{an Gavran rekao je da je od planiranih 56 miliona KM za ovu godinu, pre- za BiH, kazao Dodik Do dik je obja snio da, po{to BiH ne
hnikom.
ma dosada{njim pokazateljima, za deminiranje obezbije|eno najvi{e 45 mo`e da izvr{i popis, to mogu entiteti po evropskim
"S obzirom na to da je primje-
miliona KM. standardima, koji }e biti usagla{eni u zakonu.
"BiH nije obezbijedila 30 miliona KM, {to joj je bila obaveza prema Stra- na petardi i drugih pirotehni~kih
sredstava, kao i nezakonita upo- Rade [EGRT "Tako isto mo`e uraditi i FBiH, a onda neka se ne-
tegiji protivminskog dje- ko bavi sabiranjem podataka i dobi}e podatke za BiH",
lo va nja 2009 - 2019. treba oru`ja naro~ito izra`ena u
ovom periodu, skre}emo pa`nju BANJALUKA - Ukoliko ne bude donesen zakon kazao je Dodik.
BiH bi trebalo da za deset godine, koju su usvojili i o popisu stanovni{tva na nivou BIH, RS }e usvojiti Prema njegovim rije~ima, u 2010. godini }e za pri-
BiH i me|unarodna zaje- da je upotreba pirotehni~kih
godina bude o~i{}ena od mina sredstava na javnom mjestu ka`- svoj zakon i uraditi popis stanovni{tva 2011. godine, preme popisa biti potrebno oko dva miliona KM, dok }e
dni ca. U bu d`e tu za poru~io je ju~e Milorad Dodik, premijer RS. u 2011. trebati daleko vi{e sredstava.
2010. godinu nisu obe- njiva zakonom, a roditelji, odno-
sno staratelji snose odgovornost Dodik je na konferenciji za novinare rekao da je ta "Mi smo vidjeli da je Evropska komisija rekla da
zbije|ena sredstva za ovu djelatnost, a postoje neka obe}anja Komisije za mogu}nost najavljena prije nekoliko mjeseci, dodaju}i bez popisa ne mo`emo da apliciramo za mnoge projekte
odbranu i bezbjednost parlameta BiH da }e tra`iti da se iz bud`eta izdvoji za postupke maloljetnika", saop-
bar pet miliona KM za deminiranje u BiH", naveo je Gavran. {teno je iz MUP-a RS.
On je objasnio da je me|unarodna zajednica preuzela obavezu da do 2012. U saop{tenju se navodi da su
godine podr`ava BiH sa oko 25 miliona KM, dok se BiH obavezala sa oko igre sa pe tar da ma po se bno
30 miliona KM.
Gavran je istakao da je pro{le godine me|unarodna zajednica u potpunosti
ispunila svoje obaveze, a BiH nije.
opasne na mjestima gdje se
okuplja veliki broj gra|ana, te
da svako ko `eli na taj na~in da
Dodijeljene nagrade
Prema dosada{njim pokazateljima, donacije u ovoj godini su umanjene za
oko 25 odsto, dok BiH nije ispunila svoju obavezu.
Gavran je istakao da su se tokom ove godine desile tri nesre}e u kojima
sa nekim podijeli veselje, mora
biti svjestan da mo`e ugroziti
kako svoje, tako i tu|e zdravlje
radnicima "Nezavisnih"
FOTO M. RADULOVI]

su, prema utvr|enim analizama, isklju~ivo zbog sopstvene nepa`nje, smrtno i `ivot. (Srna)
nastradala tri, a te{ko povrije|ena dva deminera.
On je naglasio da Centar sve ~ini kako bi ovi ljudi imali uslove za {to kva-
litetniji i bezbjedniji rad, te dodao da u "ovom ratu sa minama", treba uklju-
Paketi za
~iti i stru~njake koji }e ocijeniti ko mo`e da se bavi ovim poslom. (Srna) 110 romskih
porodica
Bolnici donirani PRIJEDOR - U organizaciji
Udru`enja Roma iz Prijedora ju-
hirur{ki instrumenti ~e je 110 romskih porodica do-
bilo pakete sa osnovnim
prehrambenim artiklima, koje je
FOTO NN

za ovu populaciju obezbijedila Proslava u

SANSKI MOST - Op}a bolnica
u Sanskom Mostu ju~e je dobila
vrijednu donaciju u vidu hirur-
{kih instrumenata.
Najzaslu`niji za ovu donaciju je
Fikret Tro`i}, ina~e ro|eni Sanjanin,
koji ve} dugi niz godina `ivi i radi u
[vedskoj.
"Imao sam `elju da pomognem
novoj bolnici i interesirao sam se {ta
je najpotrebnije. Preko jedne {ved-
ske firme koja se bavi prodajom me-
dicinske opreme uspio sam nabaviti
pribor za operacije", rekao je Tro`i}.
Direktor Op}e bolnice u Sanskom
Mostu Kemal Grbi} istakao je kako
se radi o zna~ajnoj donaciji, ~ija je
vrijednost procijenjena na oko 5.000
KM.
Z.^.
lokalna zajednica.
Ramo Sale{evi}, predsjednik
tog udru`enja, ka`e da }e ova
pomo} dobro do}i brojnim rom-
skim porodicama od kojih ve}i-
na `ivi na ivici bijede.
"Trudili smo se da im uljep{a-
mo novogodi{nje praznike, tako
da svaki paket u sebi sadr`i one
najosnovnije prehrambene arti-
kle, ali i slatke proizvode prije-
dorske Tvornice keksa 'Mira'. U
ovu na{u akciju uklju~ila se lo-
kalna zajednica, a u susret su
nam iza{li i radnici prijedorske
keksare", navodi Sale{evi}.
Podsje}a da su tokom ove go-
dine posredstvom op{tinske
administracije stambeno zbrinu-
te i dvije romske porodice u Pri-
jedoru.
D.K.
D. [AJINOVI]
BANJALUKA - Povodom 14. godi{njice od
osnivanja kompanije "Nezavisne novine" su preksi-
no} u prostorijama "Nezavisnih" organizovale pro-
slavu i dodijelile nagrade za 18 radnika koji su 10 i
vi{e godina zaposleni u ovoj kompaniji.
Aleksandar Kopanja, zamjenik direktora "Nezavi-
snih", koji je radnicima uru~io satove kao znak zahval-
nosti za dugogodi{nju saradnju, rekao je da je to
simboli~ni gest koji pokazuje da "Nezavisne novine" ci-
jene njhov doprinos afirmaciji ove medijske ku}e koje
su jedan od vode}ih dnevnih listova u BiH.
"Dodjeljivanjem nagrada `eljeli smo
se zahvaliti na{im radnicima, od kojih su neki s nama od
samog po~etka, kada smo radili u jednoj maloj prostoriji
u veoma skromnim uslovima", rekao je Kopanja.
Na proslavi su pored radnika redakcije iz Banjaluke
i Sarajeva, distribucije, direkcije i {tamparije "Nezavi-
snih", prisustvovali radnici "Glasa Srpske", kao i gosti
iz drugih medijskih ku}a u Banjaluci.
"Nezavisnim novinama"
Sa{a ^avrag, zamjenik glavnog i odgovornog ure-
dnika "Nezavisnih novina", rekao je da je proslava go-
di{njice "Nezavisnih" uvijek i dobar povod da se u isto
vrijeme proslavi i Nova godina.
"'Nezavisne' otkad postoje veoma vode ra~una o
kolegijalnim odnosima koje uvijek njegujemo kroz ova-
Nagradama smo `eljeli
zahvaliti na{im radnicima, od kojih su
neki s nama od samog po~etka,
kazao Kopanja
kve manifestacije. Time posti`emo bolje radne efekte,
od ~ega najvi{e koristi imaju na{i ~itaoci", rekao je ^a-
vrag, primaju}i nagradu.
^avrag je istakao da }e u 2010. godini
"Nezavisne" nastaviti raditi na afirmaciji pozitivnih vri-
jednosti i nezavisnog novinarstva u BiH, {to su, kako je
rekao, pokazale prije nekoliko dana, kada su najzaslu-
`nijim li~nostima dodijelili nagrade za li~nosti godine.
 Doga|aji 30. 12. 2009. tsjkfeb 9
Vijesti

FOTO A. ^AVI]
Od petka
cigarete
skuplje za
oko 0,5 KM
BANJALUKA - Zbog pose-
bne akcize od 0,30 KM, cijene
cigareta od petka poskupje}e u
pro sje ku za oko 0,5 KM, a
trgovci su du`ni zaklju~no sa
31. decembrom popisati zalihe i
uplatiti razliku izme|u obra~u-
nate i ve} upla}ene akcize.
"Lica koja se bave prometom
cigareta du`na su popisati zali-
he i popisne liste dostaviti na-
dle`nom regionalnom centru
Uprave za indirektno oporezi-
vanje do 10. januara 2010. go-
di ne", re kao je Rat ko
Kova~evi}, portparol Uprave za
indirektno oporezivanje (UIO).
Ina~e, ovo je drugo posku-
U 2010. godini }e za pripreme popisa u
RS biti potrebno oko dva miliona pljenje cigareta ove godine.
Po~etkom jula su na osnovnu
akcizu od 42 odsto dodata po-

od popisa 2011.
sebna akciza od 0,15 KM po
kutiji cigareta i tada su cigarete
poskupjele od 10 do 25 feninga
po kutiji.
U.V.

i ne `elimo da zbog FBiH to izgubimo", kazao je Do-
dik.
Sulejman Tihi}, predsjednik SDA, ocijenio je da je
zagovaranje popisa stanovni{tva samo u RS antidejton-
ski ~in i da nije mogu}e da RS sama provede popis sta-
novni{tva, nego da to mo`e biti ura|eno samo na
teritoriji cijele BiH.
"Po pis sta no vni{ tva nam treba zbog
ekonomskih, socijalnih i svih drugih pokazatelja. U
krajnjem slu~aju mo`emo pristati i na popis po etni-
~kom, vjerskom i jezi~kom elementu s tim da bude po-
dignut kredit od 500 miliona i da ta sredstva budu
ulo`ena u povratak", kazao je Tihi}, dodaju}i da se ti
rezultati popisa ne primjenjuju sada nego u nekom na-
rednom periodu.
Mladen Ivani}, predsjednik PDP-a, smatra da,
ukoliko ne bude prona|en na~in za popis na nivou BiH,
{to bi, kako ka`e, "bila glupost", onda treba uraditi po-
pis na nivou RS.
"Njegovi efekti ne bi bili potpuni, ali }emo barem
ne{to znati", kazao je Ivani}.
Mladen Bosi}, predsjednik SDS-a, ka`e da je par-
tija na ~ijem je on ~elu to ve} tra`ila od Dodika i da
prema tome smatraju da, ukoliko ne mo`e biti naprav-
ljen popis na nivou BiH, onda mora na nivou RS.
Ivo Miro Jovi} iz HDZ BiH ocjenjuje da
samo popis na nivou BiH ima puni smisao i da on u se-
bi mora da sadr`i odrednice o nacionalnosti, religiskoj
pripadnosti i jeziku.
Me|utim, on je upozorio da u bud`etu BiH za
2010. godinu nisu predvi|ena sredstva za pripreme po-
pisa, dodaju}i da bi ipak, kada bi postojala `elja, ona
bila i pribavljena.
Demograf Stevo Pa{ali} ocjenjuje da je prijedlog
Vozila
Dodika sprovodljiv, dodaju}i da je bilo takvih slu~aje- centrima za
va u svjetskoj praksi. socijalni rad
On je pojasnio da }e podaci dobijeni sa takvog po-
pisa biti validni za razna planiranja i nau~ne radove i BANJALUKA - Ranko
prakti~na istra`ivanja kojima se mo`e baviti RS. [krbi}, ministar zdravlja i soci-
Zagovaranje "Naravno, dok ne bude ura|en popis i u FBiH, oni jalne za{tite RS, i Dejan Sredi},
popisa ne}e biti uklju~eni u me|unarodnu statisti~ku evidenci- direktor "Fondacije fami" uru~ili
stanovni{tva ju", kazao je Pa{ali}, dodaju}i da tek kada i FBiH za- su ju~e u Banjaluci donacije za
vr{i popis, bi}e dobijeni potpuni podaci. {est centara za socijalni rad iz
samo u RS
Pre ma nje go vim ri je ~i ma, nigdje dobojske regije, ~ija je ukupna
antidejtonski vrijednost 83.200 KM.
~in, rekao ne stoji da je popis zabranjen i on je potreban i koristan
za RS, te da popise, ako `ele zbog svojih potreba, mo- Rije~ je o tri putni~ka vozila
Tihi} marke da~ija sandero za centre za
gu organizovati i op{tine.
Pa{ali} isti~e da bi, stru~no gledano, bilo dobro da socijalni rad Tesli}, Petrovo i [a-
popis bude proveden na nivou dr`ave, ali po{to je po- mac, kao i o ra~unarskoj opremi
pis u BiH politi~ko pitanje, sasvim je normalno da RS za centre za socijalni rad Doboj i
prva iskora~i i uradi popis. Derventa, dok }e "Fondacija fa-
mi" u~estvovati u adaptaciji zgra-
de Centra u Modri~i. (Srna)

Pi{e: Nikola MORA^A U FOKUSU

MUP RS podnio
dopunu izvje{taja
u vezi vojne
Novi dokazi protiv
akcije "Sana"

BANJALUKA - Ministarstvo unutra{njih

Atifa Dudakovi}a i drugih
poslova RS podnijelo je ju~e Tu`ila{tvu BiH do-
punu izvje{taja protiv Atifa Dudakovi}a, biv{eg
komandanta Petog korpusa Armije RBiH, i dru-
gih zbog ratnih zlo~ina i ubistva 132 civila srpske
nacionalnosti.
Osim Dudakovi}a, izvje{taj je podnesen i protiv
biv{ih ratnih komandanata Mirsada Selimovi}a, Hu-
seina Avdagi}a, Muhameda Delali}a, Zijada Nani}a,
Ibrahima Nadarevi}a, Senada [aganovi}a i Seada
Jusi}a.
Osu mnji ~e ne te re te da su 1995.
godine, izvode}i vojnu akciju pod nazivom "Sana
95", planirali, naredili, pokrenuli i podstrekavali voj-
ne napade na civile i naselja na podru~ju Biha}a,
Bosanske Krupe i Sanskog Mosta.
U izvje{taju MUP-a RS se navodi da su osu-
mnji~eni za zlo~ine znali da civilno stanovni{tvo nije
bilo vojno organizovano, niti naoru`ano.
"Tokom vojne akcije 'Sana 95' ubijena su 132
civila i to granatiranjem, upotrebom vatrenog i hla-
dnog oru`ja i namjernim nano{enjem tjelesnih po-
vreda sa smrtnom posljedicom", stoji u izvje{taju
MUP-a RS.
Navedene ~injenice, kako navode
iz MUP-a, ukazuju da je osam osumnji~enih protiv
kojih je podnesen izvje{taj Tu`ila{tvu BiH postupalo
suprotno odredbama @enevske konvencije o za{titi
gra|anskih lica za vrijeme rata, odnosno da su pre-
kr{ili odredbe Me|unarodnog prava.
"Do pu na iz vje {ta ja sadr`i 1.117
stranica pisanog materijala, a aktivnosti pripadnika
MUP-a RS na otkrivanju krivi~nih djela vezanih za
ratne zlo~ine se nastavljaju kontinuirano", zaklju~e-
no je u saop{tenju.
Boris Grube{i}, portparol Tu`ila{tva BiH, pot-
vrdio je ju~e da }e izvje{taj MUP-a RS biti proslije-
|en nadle`nom tu`iocu, dodav{i ujedno da je istraga
protiv Dudakovi}a u toku, te da ne mo`e detaljnije
komentarisati ovaj slu~aj.
Tim MUP-a RS za istra`ivanje i doku-
mentovanje ratnih zlo~ina podnio je jo{ u septembru
2006. godine Tu`ila{tvu BiH prvi izvje{taj protiv
Dudakovi}a i jo{ 12 pripadnika ove armije.
Ovaj izvje{taj je bio pra}en dokazima koji, kako
je ranije bilo navedeno, nedvosmisleno potvr|uju da
su Dudakovi} i jo{ dvanaestorica planirali, naredili,
izvr{ili i podstrekivali napade na civile, naselja, ne-
sposobne pojedince, kao i na zarobljenike.
Tu`ila{tvu BiH su tada dostavljeni i snimci stra-
vi~nih zlo~ina koje su po~inile snage Petog korpusa
pod Dudakovi}evom komandom u mjestu Iza~i} 9.
jula 1994. godine, a na kojima Dudakovi} nare|uje
strijeljanje dvojice zarobljenika.
Ove snimke Dudakovi} je nekoliko dana nakon
zvani~nog objavljivanja u medijima u RS ozna~io
kao "montirane la`i".
Prva dopuna izvje{taja protiv Dudako-
vi}a podnesena je 5. oktobra ove godine i to zbog
stravi~nih zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ubistva i nesta-
nka 90 srpskih civila i vojnika sa podru~ja op{tina
Bosanski Petrovac i Klju~ 1995. godine.
U izvje{taju stoji da su
osumnji~eni znali da stanovni{tvo
nije bilo vojno organizovano,
niti naoru`ano
Dudakovi} i njegovi podre|eni, prema tom iz-
vje{taju MUP-a RS, zlo~ine su po~inili protiv civila i
pripadnika Vojske RS.
Osumnji~enima je u prvoj dopuni izvje{taja
stavljeno na teret da su zlo~ine po~inili u zapadno-
kraji{kim op{tinama tokom akcija "Grme~ 94" i
"Sana 95".
10 tsjkfeb!30. 12. 2009. Doga|aji
Vijesti Prijedorski ATP dvije i po godine poslije ste~aja

"Autotransport" jo{
Konvenciju
o pravima
djeteta ne
primjenjuju
BA NJA LU KA - Na dle `ne

nije rije{io status

in sti tu ci je ne ma ju do vo ljno
sluha za provo|enje Konven-
cije o pravima djeteta i stvari
se ne}e promijeniti dok odra-
sli ne shva te nje nu su {ti nu,
kazala je ju~e Nada Graho-
vac, ombudsman za djecu RS.
"To su ona prava koja se po-
dra zu mi je va ju da bi dje ca
imala zdravo odrastanje. Ako
djeca imaju prava da `ive sa
ro di te lji ma, da se vi |a ju sa
roditeljem sa kojim ne `ive,
da ka`u svoje mi{ljenje, onda
tu nema problema", navela je
Gra ho v~eva na no vo godi -
{njem prijemu za novinare.
Ona je kazala da se naj~e{}e
`albe, kojih je za vrlo kratko
vrijeme bilo oko 70, odnose
na `albe razvedenih roditelja
da ne mogu i po dvije godine
da vi|aju djecu jer im drugi
roditelj s kojim dijete `ivi to
ne dozvoljava.
Ona je dodala da je, kada je
u pitanju zabrana upotrebe al-
ko ho la kod dje ce, ustanov-
ljeno se da tu postoji problem
jer se zakoni ne primjenjuju.
B.Vu.

Za u~enike
u RS po~inje
raspust
BANJALUKA - Za 108.819
u~e ni ka osno vnih i 46.673 Branko Kljaji}, tehni~ki rukovodilac Dinka KOVA^EVI] `nost op{tine, te da ubudu}e bude tretirano kao
u~enika srednjih {kola u RS "Autotransporta" u ste~aju akcionarsko dru{tvo sa jednim akcionarom op-
danas se zavr{ava nastava u PRIJEDOR - Prijedorski "Autotran- {tinom ili kao javno preduze}e lokalne zaje-
prvom polugodi{tu u {kolskoj sport", nad kojim je prije dvije i po godine dnice.
2009/2010. godini i po~inje Prema pokrenut ste~ajni postupak, jo{ nije rije{io U "Autotransportu" su kazali da im je do-
zimski raspust. rije~ima svoj kona~ni status. zlogrdilo ~ekanje rje{enja u vezi s njihovim
Nastava u drugom polugo- Prema rije~ima Milorada Dodika, premije- kona~nim statusom.
di {tu po ~i nje 25. ja nu ara Milorada ra RS, koji je nedavno boravio u Prijedoru, lo- Branko Kljaji}, tehni~ki rukovodi-
2010. godine i traja}e do 25. Dodika, kal ni pre voz tre ba da bu de u na dle `nos ti lac "Autotransporta" u ste~aju, tvrdi da je odlu-
juna za u~enike od prvog do lokalnih zajednica ~ime se Vlada RS rukovodi- ka Vla de RS o pre no su vla sni{ tva nad
osmog razreda, odnosno do
premijera RS, la kada je prebacivala nadle`nost u vezi s "Autotransportom" na lokalnu zajednicu poni-
11. juna za u~enike devetog koji je upravljanjem preduze}em. {tila prija{nju Vladinu odluku o registraciji no-
razreda. nedavno "Vlada RS je bila maksimalno fer ve firme u vlasni{tvu te institucije.
U srednjim {kolama nastava i korektna kada je nakon kupovine 'Autotran- "Time je poni{tena i Odluka o imenovanju
}e trajati do 17. juna za gi- boravio sporta' ovu firmu dala u nadle`nost lokalne za- rukovodstva preduze}a, ali i ona o davanju po-
mnaziju, odnosno do 24. juna u Prijedoru, jednice. Nama, s aspekta funkcije uop{te nije la miliona maraka kao osniva~kog uloga pre-
za srednje stru~ne {kole. Ma- potreban "Autotransport" jer se Vlada RS ne duze}a. Tvrdim da bi te pare nama pomogle,
turanti gimnazija nastavu }e lokalni bavi prevozom na lokalnom nivou. Ako bismo ali nisu presudne. ATP je preduze}e ~ija pro-
zavr{iti 20. maja, a maturanti prevoz treba u{li u tu pri~u, to bi zna~ilo da bi se lokalnim cijenjena imovina iznosi oko osam miliona
u ostalim {kolama 27. maja. prevozom i problemima morali baviti od Trebi- maraka. Nemamo nikavih obaveza prema do-
Anton Kasipovi}, ministar da bude nja do Novog Grada, {to je potpuno nerealno", bavlja~ima i imamo otvorenu mogu}nost da se
prosvjete i kulture RS, ~esti- u nadle`nosti kazao je Dodik. kreditno zadu`imo kako bismo obnovili stari
tao je u~enicima i nastavnici- Na~elnik Marko Pavi} je podsjetio da je s vozni park. Uz podr{ku lokalne zajednice
ma predstoje}e praznike.
lokalnih Vladom RS nakon kupovine "Autotransporta" bismo mnoge probleme mogli da sami rje{ava-
B.D. zajednica dogovoreno da ono bude preneseno u nadle- mo", kazao je Kljaji}.

OSNOVNI SUD U BANJALUCI OSNOVNI SUD U MRKONJI] GRADU

BROJ: 71 0 P 034935 07 P
Dana: 13.7.2009. godine
Osnovni sud u Banjaluci i to sudija Slobodanka Te{anovi}, u pravnoj stvari tu`itelja “Krajina-osiguranje” a.d. Banjaluka protiv tu`enog Sa-
mard`ije Dragana, sina Du{ana, iz Banjaluke, Ul. Uro{a Drenovi}a br. 2, radi regresnog potra`ivanja, dana 13.7.2009. godine, izdaje sljede}i
OGLAS
Tu`itelj “Krajina-osiguranje” a.d. Banjaluka podnio je ovom sudu tu`bu protiv tu`enog Samar`dije Dragana, radi regresnog potra`ivanja
u iznosu od 1.045 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 3.8.1999. godine, pa do kona~ne isplate uz naknadu tro{kova parni-
~nog postupka. Sud u smislu ~lana 348, st. 3 ZPP-a ovim putem
poziva tu`enog SAMARD@IJU DRAGANA, sina Du{ana, iz Banjaluke,
da u roku od 30 dana dostavi Sudu pismeni odgovor na tu`bu s pozivom na broj 71 0 P034935 07 P. U odgovoru na tu`bu tu`eni je du`an
navesti podatke navedene u ~lanu 71 ZPP-a odnosno mo`e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava pos-
tavljeni tu`beni zahtjev. Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev ospo-
rava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uje ove ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog.
Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu da podnese protivtu`bu ako je zahjtev protivtu`be u vezi sa tu`benim zahtjevom ili ako se ti zahtjevi
mogu prebiti, ili ako se protivtu`bom tra`i utvr|enje nekog prava ili pravnog odnosa, od ~ijeg postojana ili nepostojanja zavisi u cjelini ili
djelimi~no odluka o tu`benom zahtjevu. Ako tu`eni ne dostvi pismeni odgovor na tu`bu u navedenom roku, Sud }e donijeti presudu
zbog propu{tanja, osim ako je zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182 ZPP-a).
Dostavljanje se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana nakon objavljivanja.
BROJ: 075-0-Ip-07-000 030
Dana: 08.12.2009. godine
Osnovni sud u Mrkonji} Gradu, sudija An|elko Vra~ar, u izvr{noj stvari tra`ioca izvr{enja Uni Credit Bank AD
Banjaluka, pravni sljednik Nove Banjalu~ke banke AD Banjaluka, protiv izvr{enika DOO “Eksport-Import Gra-
ding” Mrkonji} Grad, Ul. Jankovi} Stojana br. 25, radi naplate nov~anog potra`ivanja, po prijedlogu tra`ioca iz-
vr{enja, na osnovu sporazuma zaklju~enog izme|u tra`ioca izvr{enja i izvr{enika pred Osnovnim sudom u
Mrkonji} Gradu pod brojem Ip 62/04 od 18.3.2005. godine i rje{enja Osnovnog suda u Mrkonji} Gradu broj Ip-
62/04 od 18.3.2005. godine, van ro~i{ta, donio je dana 18.11.2005. godine rje{enje o izvr{enju broj 075-0-Ip-07-
000 030, a radi naplate nov~anog potra`ivanja tra`ioca izvr{enja prema izvr{eniku u iznosu od 100.000,00 KM,
kamata u iznosu od 9.768,34 KM, te zatezne kamate od 30.9.2005. godine, tro{kova postupka, do kona~nog na-
mirenja duga i tro{kova postupka, na nekretninama izvr{enika ozna~enim kao k.~. 22/42 upisanim u p.l. 2944
KO M. Grad, na ime PGUTP “Eksport-Import Grading” M. Grad, Mrkonji} Grad, sa dijelom 1/1, zabilje`bom
izvr{enja, procjenom, prodajom i namirenjem tra`ioca izvr{enja u iznosu dobijenom prodajom.
Ovdje navedeno rje{enje o izvr{enju, po ~lanu 72, stav 4, Zakona o izvr{nom postupku ima zna~aj uspostavlja-
nja povratnog dejstva zabilje`be izvr{enja od dana uknji`be zalo`nog prava na nekretninama izvr{enika u pos-
tupka obezbje|enja.

SUDIJA
Sudija,
Slobodanka Te{anovi} An|elko Vra~ar

Intervju
Gradnja autobuske
stanice prije aerodroma
FOTO NN
Gra|evinski radovi na
aerodromu bi, kako je
najavljeno u Vladi RS i
direkciji ove firme,
trebalo da krenu na
prolje}e i nema
razloga da tako
i ne bude, ka`e ]uk
Razgovarala: Vesna DUKA
obroslav ]uk, na~elnik Trebinja,
D
uvjeren je da }e prije po~etka ra-
dova na aerodromu na Zubcima
po~eti i s aktivnostima na rekon-
strukciji ili gradnji nove autobuske
stanice.
"Gra|evinski radovi na aero-
dromu bi, kako je najavljeno u Vladi RS i direkciji ove
firme, trebalo da krenu na prolje}e i nema razloga da ta-
ko i ne bude", ka`e ]uk.
On smatra da je manje bitno {ta }e u halama "Swis-
slion industrije alata" biti proizvo|eno, jer je najva`nije
da radnici ne ostanu bez radnih mjesta, odnosno, da pri-
maju plate, a nebitno je, isti~e ]uk, da li su zara|ene u
proizvodnji keksa ili burgija.
NN: Jedan od va`nijih infrastrukturnih proje-
kata na podru~ju op{tine Trebinje je ju`na gradska
obilaznica. Kada se o~ekuje njen zavr{etak?
]UK: Vrlo skoro, ali sve dok ne zavr{imo isto~nu
gradsku obilaznicu projekat nije kompletan, odnosno,
potrebno je s puta iz pravca Mostara novom trasom iza-
}i na putni pravac prema Nik{i}u, pa onda i prema Bile-
}i i dalje ka sjeveru. Dakle, ovaj dio obilaznice na jugu
se zavr{ava ovih dana i time se dobija samo izlaz ka
Dubrovniku i Herceg Novom, ali }e vozila, naro~ito te-
retni saobra}aj, ovom dionicom posebno opteretiti Ka-
meni most u centru grada. Zato ve} sada ozbiljno
radimo na projektu isto~ne obilaznice, gdje je, u stvari,
idejni projekat ve} zavr{en. Polovina od sedam miliona
maraka koje smo dobili od Vlade RS, odnosno obave-
zom Javnog preduze}a "Putevi RS", ostala je neutro{e-
na jo{ kod gradnje ju`ne obilaznice, tako da sa 3,5
miliona mo`emo krenuti u dalji nastavak gradnje obila-
znih puteva u Trebinju. Na ovaj }e na~in biti rije{en je-
dan od najva`nijih saobra}ajnih problema u gradu, gdje
}e biti izbjegnut prolazak teretnih motornih vozila kroz
centar grada.
NN: Dokle se stiglo s rje{avanjem problema
Oj!qp!•f!nv/!Pwp!kf!obk!.
ep!t b!e oj!kb! hp!e j!o b! v
npn!aj!wp!uv!j!kf!ewb!•f!.
lbn!eb!qsp!}f/!Ob!ebn
Po ~emu tf!eb!tmkf!ef!~b!of!~f!cj!uj
}ete ub!lp!ep!tb!eob!j!eb!~f!nj
pamtiti tf!of!|up!ef!tj!uj/
Vedran,
2009. Sarajevo
godinu?
Po{tovani ~itaoci, u rubrici
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim
doga|ajima i temama.
Va{e odgovore {aljite na e-mail:
odgovori@nezavisne.com
Dobroslav ]uk, na~elnik op{tine Trebinje
]uk: Ve} sada ozbiljno radimo
na projektu isto~ne obilaznice
autobuske stanice? ne predispozicije, moramo podr`ati i sve one projekte
]UK: Nekoliko puta sam ponavljao da je autobus- koji rje{avaju va`no pitanje infrastrukturnih objekata bi-
ka stanica na{ veliki problem, koji nam je ba~en u naru- lo koje vrste.
~je bez mogu}nosti ikakvog uticaja lokalne vlasti jer je NN: Kakve su {anse da na podru~ju op{tine bu-
privatizovana na nekorektan na~in. Mi smo objekat sta- du uspje{no spojeni poljoprivreda i turizam?
re autobuske stanice morali zatvoriti iz vi{e razloga i na- ]UK: Veoma velike jer, iako ne raspola`emo sa
praviti privremeno autobusko stajali{te, ali smo, zajedno bog zna kolikim obradivim povr{inama, imamo pre-
sa Direkcijom za obnovu i razvoj u{li u odre|ene akti- dnosti zdrave sredine, pa je ovdje mogu}e proizvoditi
vnosti. Naime, ova direkcija bi nam pomogla u rje{ava- jo{ ve}e koli~ine zdrave hrane nego li mi sada s njima
nju imovinskopravnih odnosa na na~in da dio koji je raspola`emo, a to su, pored na{ih brendova kakvi su
pripadao vojsci bude preba~en op{tini, a onda bismo sa med i vinova loza, grah poljak i jo{ neke poljoprivredne
biv{im preduze}em "Trebinjeprevoz", koje je gazdovalo kulture. Svjesni da mo`emo uraditi mnogo vi{e, ovdje je
objektom, rije{ili i rekonstrukciju autobuske stanice i dosta ulo`eno u poljoprivredu, prvenstveno kada je u pi-
status radnika ove firme. Ako to ne rije{imo, u Zasad
polju }emo izgraditi novi objekat.
NN: [ta je sa gradnjom aerodroma na Zupci- Smatram da }e u Trebinju
ma, kod Trebinja? biti i distributivni
]UK: Sigurno je nelogi~no da gradimo aerodrom, centar eurokrema za cijelu Evropu
a imamo nerije{en status autobuske stanice, ali smo isto
tako uvjereni da }emo barem malo prije po~etka radova tanju sistem navodnjavanja, gdje se zna~ajno anga`ova-
na aerodromu po~eti i s aktivnostima na rekonstrukciji la Jedinica za koordinaciju projekata Ministarstva
ili gradnji nove stanice. Gra|evinski radovi na aerodro- poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva RS. Sada pra-
mu bi, kako je najavljeno u Vladi RS i direkciji ove fir- kti~no na teritoriji regije Trebinje imamo samo region
me, trebalo da krenu na prolje}e i nema razloga da tako Zubaca i jo{ nekih sela gdje ne postoji sistem za navo-
i ne bude. Sa svoje strane i od strane lokalne zajednice dnjavanje, ali }emo i to gledati da rije{imo, iako jo{ ne-
mogu da ka`em da }e ovaj projekat i ubudu}e imati na- mamo dovoljno zainteresovanih ljudi za intenziviranje
{u punu podr{ku jer }e, na kraju krajeva, slu`iti najvi{e poljoprivrede.
nama, a sigurno i za unapre|enje cijele Republike NN: Da li potencijalni poljoprivrednici mogu
Srpske. Osim toga, ako `elimo da se ozbiljno bavimo ra~unati na kreditna sredstva iz hidroakumulacij-
turizmom, za {ta klimatski i ambijentalno imamo ideal- skih naknada?
FORUM PLUS
Qbn!uj!~v!kf!qp!ij!mkb!eb!nb Pwf!hp!ej!of!tv!nj!tf!ep!. Tmkf!ef!~b!hp!ej!ob!~f!obn Tkf!ef!~f!hp!ej!of!cji!wp!mjp
vcj!kf!oji!mkv!ej!v!twj!kf!uv- hp!e j!mf! tkbk!o f! tuwb!s j/ ep!oj!kf!uj!vmb!{bl!v!Fwspq!. eb! qpt!u b!o fn! wj!t p!l j
qp!nj!mj!poj!nb!hmb!eoji!j Penbi!ob!okf!opn!qp!. tlv! voj!kv-! •mbo!t uwp! v qsfe!tub!wojl!v!CjI-!qb!eb
af!eoji-!qp!of!{b!tj!up|!~v!j •fu!lv!tbn!ep!cjp!pu!lb{- NBQ-!lsf!ej!uob!{b!ev!af!okb lsp!kjn! tv!e cj!o v! pwph
qb!l p|!~ v! poji! lp!kj! tv of!hekf!qsfe!mkf!up!tbn pe! of!l p!mj!l p! nj!mj!kbs!e j j{cf!{v!nmkf!oph!ob!sp!eb!j
qspj!{wf!mj!nsuwf!j!hmb!eof!j ep!cjp!op!hv!pe!dv!sf-!b!v fvsb-!pemb!{bl!ob!|ji!wpk!. eb!nf!twj!v!sv!lv!mkv!cf/!
af!eof/ plup!csv!nj!kf!t!gb!lvm!uf!ub
tb!pq!|uf!op!eb!wj!|f!oj!tbn
oji!qv!mf!o b!v!Bw!h b!o jt!.
ubo///!Cj!~f!ej!wop/
Lidija,
Derventa tuv!efou!{cph!ofj!{nj!sf!oji Vesna, Travnik
pcb!wf!{b/!Of!nbn!wj!|f!oj!.
lb!lwji!qsp!cmf!nb/
damir32@
hotmail.com
30. 12. 2009. tsjkfeb 11
Dana{nje pitanje:
Ko }e pobijediti
na predsjedni~kim
izborima
u Hrvatskoj?
Zajedni{tvom
protiv krize
OO;!\ub!p•f!lv!kf!uf!pe!op!wf!hp!ej!of@
^VL; Twkft!ubo!eb!~f!ob!sf!eob!hp!ej!ob!cj!uj!uf!.
|lb-!p•f!lv!kfn!j!qp!uf!|lp!~f!t!lp!kj!nb!tf!twj!np!sb!.
np!tv!p•b!wb!uj/!Jqbl-!qp!lv!|b!~f!np!pesab!uj!pobk
oj!wp!cv!eaf!ub!lb!lbw!tnp!jnb!mj!v!pwpk!hp!ej!oj!j!nj!.
tmjn!eb!cj!kf!eopn!ep!csp!wp!}f!opn!qp!mj!uj!lpn
np!hmj!eb!tf!ob!eb!np!tub!cjm!opk!hp!ej!oj-!v!lp!kpk!~f!.
np-!v{!qp!np~!Wmb!ef!lp!kb!obn!oj!ep!tb!eb!oj!kf
j{pt!ub!kb!mb-!v•j!oj!uj!twf!obk!cp!mkf!{b!hsb!}b!of!Usf!cj!.
okb/!J!qp!sfe!qf!tj!nj!{nb!poji!lp!kj!tf!oj!tb!•jn!of
tmb!av-!ob!ebn!tf!eb!~f!np-!jt!lmkv!•j!wp!{b!kf!eoj|!.
uwpn!j!qbs!uofs!tljn!ekf!mp!wb!okfn-!j!tb!Wmb!epn!j!tb
sf!qv!cmj!•ljn!wmbt!uj!nb-!bmj!j!{b!kf!eoj!•ljn!ekf!mp!wb!.
okfn!qp!{j!dj!kf!j!pqp!{j!dj!kf-!vt!qkf!uj!j{b!~j!j{!lsj!{f/
]UK: Apsolutno, i to ne samo oni, ve} i svi ostali
Trebinjci koji `ele da pokrenu bilo kakav privatni biznis,
ali, na`alost, moram da ka`em da ova zamisao nije pos-
tigla svoj cilj. Ranije smo imali mnogo vi{e zaintereso-
vanih, ali, kako je odmicala kriza, tako su i ljudi bivali
sve vi{e skepti~ni za ulazak u ovaj projekat iako imaju
dobre uslove i vi{e nego povoljne kamate za pokretanje
bilo kojeg biznisa. Situacija je trenutno takva da imamo
dosta sredstava na bankama za dodjelu ovih kredita, ali
zainteresovanih sve manje, dok sa druge strane nalazi
komisije za pra}enje utro{ka dodijeljenih kredita govore
o tome da su sredstva nekada bila i zloupotrijebljena.
Zato se bavimo mi{lju da odluku o omjeru sredstava iz
hidroakumulacijskih naknada, koje se dodjeljuju 30 od-
sto za infrastrukturu, a 70 odsto na samozapo{ljavanje,
promijenimo i da ona idu obrnuto ili da se barem ravno-
pravno raspore|uju.
NN: Trebinjski "Novoteks" uspijeva odoljeti is-
ku{enjima krize, a {ta je sa "Swisslion industrijom
alata" Trebinje?
]UK: I danas ostajem pri tvrdnjama da je manje
bitno {ta }e u halama ove fabrike proizvoditi jer je naj-
va`nije da radnici ne ostanu bez radnih mjesta, odnosno,
da primaju plate, nebitno da li su zara|ene u proizvodnji
keksa ili burgija. Zato pozdravljam potez ve}inskog vla-
snika Rodoljuba Dra{kovi}a da se, ako se ne mo`e proi-
zvoditi alat u `eljenim kapacitetima, dio proizvodnje
preorijenti{e na konditorske proizvode. Mislim da Dra-
{kovi} sve radi po jednoj planiranoj politici, o ~emu go-
vori o podatak da }e ovdje vrlo brzo po~eti proizvoditi
keks i srbijanski brend eurokrem Takovo. Smatram da
}e u Trebinju biti i distributivni centar eurokrema za ci-
jelu Evropu, {to je vrlo zna~ajno, i {to uliva nadu za za-
po{ljavanje novih radnika u narednim fazama.
Of!hekf!qsfe!lsbk!mkf!ub!cj!v
CjI!usf!cb!mp!eb!tf!tqvt!uf
twj!ci/!cp!hp!wj-!qb!~f!ub!lp
iwb!mkf!oj!Jtvt!qp!tkf!uj!uj!qswp
Cb!okbmv!lv-!b!po!eb!Npt!.
ubs-!epl!~f!Bm!mbi!ea/|/!qp!.
Milorad, tkf!u j!u j! twp!kf! wkfs!o j!l f! v
Tb!sb!kf!wv!j!Cv!hpk!ov/!Ob!.
Trebinje
lpo!up!hb!~f!cjuj!qsj!sf!}fob
vhp!eob!{b!lvt!lb-!qp!tmjkf
lp!kf!twj!jev!ob!of!cp/
Nostradamus,
Ljubu{ki
12 tsjkfeb!30. 12. 2009.

Panorama U Kozarskoj
Dubici/Bosanskoj
Dubici nastavljena
realizacija
Begovac }e u petak Sve vi{e
ugro`enih projekta za
zaplivati u Bosni porodica socijalno ugro`ene
LIVNO - Centru za socijalni
FOTO NN

rad i Crvenom krstu op{tine Li-

ZE NI CA - [ezde se to smo go -
di{ nji Ha mid Be go vac bit }e
vam naj dra `om ri je kom", ka `e
Begovac.
vno sve vi{e se javljaju nezapo-
sleni gra|ani i porodice koje su u
te{kom socijalnom stanju, jer ne
mo gu da za do vo lje osno vne
egzistencijalne potrebe, rekao je
Stjepan Vidovi}, predsjednik op-
{tinskog CK.
On je naveo da je CK i pred
ovaj Bo`i} podijelio pakete po-
mo}i i nov~ane bonove za najsi-
ro ma {ni je, te da akci je
prikupljanja pomo}i za kategori-
je socijalno ugro`enih stanovni-
ka ove op{tine traju tokom cijele
godine.
Vidovi} smatra da je globalna
ekonomska kriza te{ko pogodila
BiH, jer sve vi{e ljudi ostaje bez
posla, a mnogi tra`e pomo} cen-
tara za socijalni rad i humanitar- Potpisivanje ugovora
sa predstavnicima
nih or ga ni za ci ja zbog pekarskih i

prvi ku pa~ u ri je ci Bo sni u
2010. godini.
No vo go di{ nje ku pa nje u hla -
dnoj Bosni Begovac je najavio za
1. ja nu ar u 13 ~a so va, i to na
Kamberovi}a polju.
Hljeb za
Begovac tako|e ve} 51 godinu prezadu`enosti, nemogu}nosti mlinarskih radnji
za je dno sa svo jim pri ja te ljem pla}anja re`ija, nabavke ogreva
Emilijanom Kne`evi}em ide na ili lijekova. (Srna)
tra di ci onal nu "}im bu ri ja du", i
upravo kupanjem u Bosni najav-
ljuje dolazak prolje}a.
^lanovi
"Leptira"

Begovac poziva
da mu se po izlasku iz
vode pridru`e na sarmi
"Ovo je kupanje tradicionalnog
karaktera u Evropi, na rijeci Du-
nav. Ja sam pro te klih go di na
upravo na prvi dan nove godine
plivao rijekom Bosnom, ali nisam
to `elio medijski da eksponiram.
Sada sam odu~io da bez obzira na
vremenske prilike u petak zapli-
Novogodi{nja
"Ovogodi{nje kupanje posve}u-
jem svojim sugra|anima i svim
Bo san ci ma i Her ce gov ci ma sa
po ru kom da `i ve u mi ru, sa
zdravljem i veseljem", ka`e Be-
govac.
O~ekuje se da }e novogodi{nje
kupanje pratiti veliki broj gra|a-
na, koje Begovac poziva da mu se
po izlasku iz vode pridru`e na no-
vo go di{ njoj sar mi, ko ja }e biti
slu`ena u prostorijama Dobrovo-
ljnog vatrogasnog dru{tva.
A.M.
dobili paketi}e
BUGOJNO - ^lanovi Udru`e-
nja gra|ana, roditelja i prijatelja
za pomo} djeci i mladima s po-
sebnim potrebama "Leptir', njih
120, dobili su novogodi{nje pa-
keti}e koje je putem Centra za
mlade "Ivan Pavao Drugi" iz Sa-
rajeva obezbijedila jedna njema-
~ka fondacija.
Pa ke ti }e je uru ~io An to nio
D`olan, predstavnik mladih bu-
gojanskog Dekanata na nivou
Vrhobosanske nadbiskupije, na-
glasiv{i da je sli~na donacija upu-
}ena i za o{tinu Od`ak. (Fena)
u narednoj
Dijana KONDI]
KOZARSKA DUBICA/BOSANSKA DUBI-
CA - Socijalno ugro`ene kategorije stanovni{tva
koje `ive na podru~ju op{tine Kozarska Dubi-
ca/Bosanska Dubica i naredne godine }e mo}i ku-
povati hljeb po cijeni od 0, 50 KM.
Omogu}eno je to nakon ju~era{njeg potpisiva-
nja ugovora na~elnika op{tine Kozarska Dubica/Bo-
sanska Dubica Nine Jauza sa predstavnicima sedam
pekarskih i mlinarskih radnji, a povodom nastavka
san na period od 1. januara 2010. godine do 31. de-
cembra, a op{tina }e vr{iti subvenciju pekarima i
mlinarima na osnovu faktura i prilo`enih bonova od
strane pekara i mlinara", rekao je Jauz.
On je pod sje tio da je realizacija ovog
projekta po~ela u Kozarskoj Dubici 1. avgusta, te da
je ovo jedinstven projekat u Republici Srpskoj. Pre-
ma njegovim rije~ima, po isteku prethodnog ugovora
op{tina je odlu~ila da nastavi realizaciju "Narodnog
hljeba" kako bi najugro`enijima pomogla da preva-
zi|u prisustvo ekonomske krize.

proslava na Vi{e razvoda

realizacije projekta "Narodni hljeb".
"Ovim projektom je predvi|eno da se socijalno
ugro`enim kategorijama koje `ive na podru~ju grada
"Pravo na subvencionisani hljeb i bra{no imaju
korisnici Centra za socijalni rad i penzioneri sa naj-
ni`om zakonskom penzijom. Bonovi za hljeb i bra-
nego pro{le
trgu u Zvorniku godine
omogu}i kupovina hljeba po cijeni od 0,50 KM, a
onima koji `ive van grada kupovina bra{na po cijeni
{no se dijele korisnicima svaki mjesec, osim bonova
za bra{no kod penzionera koji imaju pravo na jednu
ZVORNIK - Op{tina Zvornik organizova}e do~ek nove, 2010. godi- od 7,50 KM po vre}i od 25 kg. Ovaj ugovor je potpi- vre}u svaka dva mjeseca. Analiza prethodna ~etiri
ne na gradskom trgu, gdje }e u okviru novogodi{njeg programa nas- TREBINJE - Recesija je na po-
tupiti Maja Markovi} sa grupom "DJ team". dru~ju trebinjske op{tine odigrala
Program po~inje 31. decembra u 21 ~as i traja}e do 00.30 1. januara, veliku ulogu kada je rije~ o ra-
dok }e ta~no u pono} biti odr`an vatromet, a gra|anima }e biti obezbije- zvodima brakova - razvedeni su- U Umjetni~koj galeriji Centra za kulturu i obrazovanje u Doboju
|eno kuvano crno vino. pru `ni ci sve vi {e kao gla vni
Preduze}e "Vork" iz Bijeljine postavilo je novogodi{nje ukrase u zvor-
ni~koj glavnoj gradskoj ulici i na trgu.
Du{ica Savi}, {ef Kabineta na~elnika op{tine, rekla je da je ovogodi{nje
organizovanje do~eka Nove godine i ukra{avanja grada na nivou pro{le
razlog razvoda navode kreditno
zadu`enje jednog bez znanja
drugog bra~nog partnera, kazali
su u Centru za socijalni rad.
Izlo`en unikatni nakit
toga od ~ega je. Ako je od sitnih perlica, treba mnogo
FOTO NN

Oni su dodali da je od po~etka Nakit izradila Lidija

nove godine jer nije bilo dodatnih ulaganja zbog mjera {tednje. (Srna)
Organizovan
do~ek i u Bijeljini
BIJELJINA - Za Semberce }e
za Me|unarodnu novu godinu i
Pravoslavnu noviu godinu biti
or ga ni zo van do ~ek na Trgu
kralja Petra Prvog Kara|or|e-
vi}a u centru Bijeljine, potvrdio
je Dra gan \ur |e vi}, pred sje -
dnik Skup{tine op{tine Bijelji-
na.
"Kao i prethodnih godina, odlu-
~ili smo se da na{im sugra|anima
pripremimo tradicionalno slavlje
na trgu, tako da }e za Me|unaro-
dnu novu godinu nastupiti tri za-
ba vne gru pe, me |u ko ji ma i
grupa "Ortodox Celts" iz Beogra-
godine ovoj ustanovi podneseno
oko 15 odsto vi{e zahtjeva nego
pro{le godine, te da je u 10 odsto
slu~ajeva uzrok zadu`enje je-
dnog bra~nog druga.
Prema evidenciji, najvi{e ra-
zvedenih brakova je kod supru-
da, a za Pravoslavnu je narodna
`nika starosne dobi 25 do 35
muzika", rekao je \ur|evi}.
godina.
On je kazao da }e za obje pro-
Prema bilje`enju Mati~ne kan-
slave iz op{tinskog bud`eta biti
celarije u Trebinju, u ovoj godini
izdvojeno oko 58.500 KM, te da
je vjen~ano 237 parova, {to je za
su se, iako je prisutna ekonomska
63 vi{e u odnosu na pro{lu godi-
kriza, opredijelili da gra|anima
nu, s tim da se u ovoj op{tini
ne uskrate tradicionalnu zabavu
vjen~avaju parovi i iz ostalih op-
na trgu.
{tina isto~ne Hercegovine.
"Pored muzi~kog dijela progra-
U mati~nu knjigu ro|enih upi-
ma pripremi}emo za na{e gra|a-
sano je 505 beba, {to je za dva-
ne, kao i svake godine, kuvano
desetak vi{e u odnosu na pro{lu
vino i rakiju te neizostavni vatro-
godinu, dok je umrlo 405 lica,
met u pono} za oba slavlja", ista-
odnosno tridesetak vi{e u odnosu
ko je \ur|evi}.
na prethodnu godinu. (Srna)
O.S.
[remzer-^uljevi}
S. ^AKAREVI]
DOBOJ - Unikatne ogrlice, narukvice, nau{ni-
ce i prstenje, koje je od razli~itih materijala izradila
Lidija [remzer-^uljevi}, izlo`eni su u Umjetni~koj
galeriji Centra za kulturu i obrazovanje u Doboju.
Izlo`ba unikatnog nakita pod nazivom "Linda
mia" rezultat je dvogodi{njeg rada [remzer-^uljevi}e-
ve, koja se time bavi iz hobija. "Radim od staklenih
perlica, svarovski kristala, poludragog kamenja, plasti-
~nih perlica, zatim modeliram od gline, to je jo{ kreati-
vnije. Koliko vremena treba za izradu ogrlice, zavisi od
vremena da se nani`e, nekad od tih sitnih perlica ple-
tem ogrlicu, a ako radim od fimo mase, to je modelova-
nje, pe~enje, poliranje, lakiranje. Sve zavisi, od sat
vremena do pet-{est sati", ka`e [remzer-^uljevi}eva,
ina~e profesorica u Muzi~koj {koli "Markos Portugal".
Ona isti~e da se izradom nakita po~ela baviti
spontano, nakon posjete bratu u Italiji, da joj je to ra-
zbibriga i razonoda, a materijal od kojeg izra|uje nakit
nabavlja u Hrvatskoj, Italiji, Finskoj i Izraelu.
Akademski vajar Drago Handanovi} navodi da u
izradi nakita [remzer-^uljevi}eva koristi dvije tehnolo-
gije: nizanja i modeliranja, zaklju~uju}i da je ono {to je
modelovano najvrednije.
"To su mala remek-djela, zato {to su ta unikatna
djela modelirana u poliemerskoj masi, unikatno na-
pravljena kao dio dekora koji ljudi nose. Lidija se tako-
|e bavi i nizanjem tih elemenata, koje nabavlja gotove.
Tu ima i poludragog kamena, zatim venecijanskog i
muranskog stakla, koji imaju svoju vrijednost, ali osno-
vno je to da ono estetsko prednja~i od onog prakti~nog.
Ljudi vole da se urede i da nose nakit, me|utim, prvo je
bitno da ima likovnu i primijenjenu vrijednost", isti~e
Handanovi}.

0,50 KM i
godini
mjeseca pokazala je da je od ukupno 181 korisnika
Centra za socijalni rad koji imaju pravo na bonove
ovo pravo koristilo u prosjeku 170 lica koja su mje-
se~no kupovala oko 1.100 komada hljeba i oko 190
vre}a bra{na po cijenama predvi|enim u ugovoru",
naveo je Jauz.
Ve} pola godine
traje subvencionisanje
i projekat se pokazao kao dobar
Od uku pno 450 penzionera koji imaju
pravo na bonove svega njih 140 koristi ovo pravo, te
su mjese~no u prosjeku kupovali oko 500 komada
hljeba i oko 30 vre}a bra{na.
U dvije osnovne {kole u Sanskom Mostu
\aci u~e turski jezik
FOTO NN
SANSKI MOST - Predstavnici turske Predstavnici
turske vojne
vojne misije u BiH posjetili su ju~er dvije misije u
osnovne {kole u Sanskom Mostu, a tom gostima
prilikom organizovane su i prigodne sve~a-
nosti kojima je ozvani~en po~etak te~ajeva
za u~enje turskog jezika. Ve} se
Radi se o kursevima za u~enike Prve prijavilo
sanske {kole i {kole "Skender Kulenovi}" u oko 60
Donjem Kamengradu. Turci su za potrebe po- u~enika na
menute dvije {kole uru~ili donaciju u vidu kurseve
Panorama
Pravo na subvencionisani
hljeb olak{a}e krizu
FOTO NN
Pravo na
subvencionisani
hljeb i bra{no
imaju korisnici
Centra za
socijalni rad
i penzioneri
sa najni`om
zakonskom
penzijom.
Bonovi za
hljeb i bra{no
se dijele
korisnicima
svaki mjesec
"Dakle za proteklih {est mjeseci oko 310 kori-
snika kupilo je po subvencionisanim cijenama oko
7.500 komada hljeba i oko 1.000 vre}a bra{na", re-
kao je Jauz.
On je podsjetio da se izradi bonova pristupilo na
osnovu spiskova dostavljenih iz Centra za socijalni
rad i Udru`enja penzionera.
Marko Vlaisevi}, vlasnik mlina "Jelena"
u Kozarskoj Dubici, istakao je da je ovo veoma hu-
man potez op{tinskog rukovodstva.
"Mi nastavljamo dalje sa ovim projektom. Ve}
pola godine traje subvencionisanje i projekat se po-
kazao kao dobar. U pitanju je dosta osjetljiva popu-
lacija i poku{aj op{tine da im pomogne je zaista
pohvalan, s obzirom na to da je protekli period bio u
znaku krize, a posljedice }e se vjerovatno osje}ati i u
narednoj godini", rekao je Vlaisevi}.
{kolskog pribora koji }e biti podijeljen u~eni-
cima slabijeg imovnog stanja. Prema rije~ima
predstavnika ove delegacije majora Umita
Lensa, kursevi za u~enje turskog jezika orga-
nizirani su u jo{ nekim obrazovnim ustanova-
ma na podru~ju BiH.
"Za nas je ovo veliki dan, jer nam
je stalo da promoviramo tursku kulturu u Bo-
sni i Hercegovini, s obzirom na to da su na{e
dvije zemlje povezane kulturnim i istorijskim
vezama", istakao je Lens.
Direktor Osnovne {kole "Skender Kule-
novi}" u Donjem Kamengradu Jasmin Muja-
~i} naveo je kako se u pomenute dvije {kole
ve} prijavilo oko 60 u~enika na kurseve tur-
skog jezika.
"Pored engleskog i njema~kog
jezika, koji su sastavni dio nastavnog progra-
ma, na{i u~enici }e imati priliku da, ukoliko
to `ele, u~e i turski jezik", rekao je Muja~i}.
Za goste iz Turske prire|ena je sve~anost
na kojoj su u~enici bili u prilici da probaju i
neke turske gastronomske specijalitete.
Z.^.
30. 12. 2009. tsjkfeb 13
OSNOVNI SUD U BANJALUCI
BROJ: 71 0 P 056126 09 P
DANA: 04.12.2009. godine
Kod Osnovnog suda u Banjaluci u toku je parni~ni postupak u pravnoj stvari tu`itelja GRAD BA-
NJALUKA kojeg zastupa Pravobranila{tvo Republike Srpske, Sjedi{te zamjenika Banjaluka, protiv
tu`enog D@ANKI] SEADA, sina Smaila, iz Banjaluke, Ul. Du{ka Ko{~ice br. 13, radi iseljenja iz
stana i predaje u posjed.
Tu`enom D@ANKI] SEADU dostavlja se tu`ba primljena kod ovog suda 17.02.2009. godine, prilo-
zi uz tu`bu i dopis od 04.12.2009. godine, radi odgovora.
Tu`bom tu`itelj zahtijeva da Sud obave`e tu`enog da tu`itelju preda u posjed i slobodno raspolaga-
nje stan koji se nalazi u Banjaluci u Ul. Du{ka Ko{~ice br. 13, stan broj 1, povr{ine 55 m2, slobodan
od lica i stvari u roku od 30 dana od dana dono{enja presude pod prijetnjom izvr{enja i da tu`itelju
nadoknadi tro{kove parni~nog postupka.
Odgovor na tu`bu je obavezan, podnosi se u roku od 30 dana od dana prijema tu`be s prilozima u
pismenom obliku i mora biti razumljiv i sadr`avati ozna~enje Suda, ime i prezime, odnosno naziv
pravnog lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i
punomo}nika, predmet spora, sadr`inu izjave i potpis podnisioca.
Ako tu`eni kome je dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{ta-
nja ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, Sud }e u smislu odredbe ~lana 182
ZPP-a donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja).
U odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i eventualne procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje
ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, ako osporava tu`beni zahtjev, mora nazna~iti razloge, ~i-
njenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju sve ~injenice te pravni
osnov za navode tu`enog.
Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu da podnese protivtu`bu ako je zahtjev protivtu`be u vezi sa tu`be-
nim zahtjevom ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili ako se protivtu`bom tra`i utvr|enje nekog pra-
va ili pravnog odnosa od ~ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelimi~no odluka o
tu`benom zahtjevu.
Odgovor na tu`bu sa prilozima se dostavlja Sudu u dovoljnom broju primjeraka za Sud i protivnu
stranku i uz poziv na broj predmeta.
Ovaj oglas je istovremeno objavljen i na oglasnoj tabli Suda, te }e dostavljanje poziva smatrati iz-
vr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja u denvnim “Nezavisnim novinam” i ogla-
snoj tabli Suda.
SUDIJA
Biljana Sablji}
OSNOVNI SUD U BANJALUCI
BROJ: 71 0 P 050115 02 P
Dana: 18.12.2009. godine
Osnovni sud u Banjaluci i to sudija Slobodanka Te{anovi}, u pravnoj stvari tu`itelja NLB
Razvojna banka a.d. Banjaluka protiv tu`enih [trpca Slavka, iz Banjaluke, Ul. Jug Bogda-
na br. 2 , Vukoti}a Du{ka, Borojevi}a Krstana i Luki}a Milorada, zbog duga, dana
13.7.2009. godine, izdaje sljede}i
OGLAS
Tu`itelj NLB Razvojna banka a.d. Banjaluka podnio je ovom sudu tu`bu protiv tu`enih
[trpca Slavka, Vukoti}a Du{ka, Borojevi}a Krstana i Luki}a Milorada, zbog duga u iznosu
od 16.329,07 KM, sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 8.8.2002 godine, pa do ko-
na~ne isplate, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka. Sud u smislu ~lana 348, st. 3,
ZPP-a ovim putem
poziva tu`enog [TRPCA SLAVKA, iz Banjaluke,
da u roku od 30 dana dostavi Sudu pismeni odgovor na tu`bu s pozivom na broj 71 0 P
050115 02 P. U odgovoru na tu`bu tu`eni je du`an navesti podatke navedene u ~lanu 71
ZPP-a, odnosno mo`e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili
osporava postavljeni tu`beni zahtjev. Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu-
`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni
zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju ove ~injenice, te pravni osnov za navode
tu`enog. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu da podnese protivtu`bu ako je zahtjev protivtu-
`be u vezi sa tu`benim zahtjevom ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtu-
`bom tra`i utvr|enje nekog prava ili pravnog odnosa, od ~ijeg postojanja ili nepostojanja
zavisi u cjelini ili djelimi~no odluka o tu`benom zahtjevu. Ako tu`eni ne dostavi pismeni
odgovor na tu`bu u navedenom roku, Sud }e donijeti presudu zbog propu{tanja, osim ako
je zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182 ZPP-a ).
Dostavljanje se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana nakon objavljivanja.
SUDIJA
Slobodanka Te{anovi}
14 tsjkfeb!30. 12. 2009.
Forum
Pismo ~italaca
Diplomirali u
Banjaluci
Ovi redovi su posve}eni - povo-
dom ~etrdesetogodi{njice zemljo-
tresa u Banjaluci - tridesetorici
smjelih i po`rtvovanih studenata
Vi{e tehni~ke {kole u Beogradu.
Oni su tada - uz svestranu pomo}
Univerzitetskog odbora Saveza stu-
denata Beograda - organizovali ra-
dnu akciju i krenuli u Banjaluku
da se uklju~e u otklanjanje poslje-
dica katastrofalnog zemljotresa.
Brigada koju su formirali dobila
je svoje ime "@arko Marinovi}" - u
to vrijeme bije{e jedina u zemljo-
tresom pogo|enom gradu.
Radili su njih tridesetorica od 16.
novembra do 16. decembra 1969. i
osjetili slast rada u kojem ~ovjek ra-
zumije i poma`e ~ovjeku u nevolji.
Radili su njih
tridesetorica od
16. novembra do
16. decembra 1969.
i osjetili slast rada
u kojem ~ovjek
razumije i poma`e
~ovjeku u nevolji
A nije bilo lako prespavati no} u
hladnom podrumu Banskog dvora i
potom mukotrpno raditi u hladnom
snijegom zavejanom gradu. Bio je
to izazov i otuda i zna~aj ocjena
koji su o njihovom radu izrekli na-
dle`ni i gra|ani. No, tajna uspjeha
ne le`i samo u po`rtvovanom radu i
spremnosti na `rtvu, nego i u ~inje-
nici da je brigada formirana od te-
hni~ara koji su poslije nekoliko
godina prakse odlu~ili da studiraju.
Me|u njima bilo je i mnogo ovla{-
}enih projektanata, odnosno tehni-
~ara s velikim stru~nim iskustvom.
Otuda su s uspjehom obavljali po-
slove projektanata, bravara, zavari-
va~a i montera.
Neka zato poslije fotografije tri-
desetorice i spiska njihovih imena
citiramo samo dvije ocjene, dva
prikaza njihovog rada i doprinosa
zemljotresom pogo|enoj Banjaluci.
Brigada V.T.S. pri polasku za
Banjaluku: Mitrovi} Mi}a, Milo-
{evi} Miroljub, Trifunovi} Mi{a,
[teti} \ura, Aksentijevi} Tefil, Pa-
ji} @ivan, Panti} Petar, Suboti}
Sr|an, Basi} Mijo, Obri} Mile, Vu-
jovi} Miodrag, Radojevi} Miro-
slav, Pu pa vac Ni ko la, Ja not ka
Anton, Pavkovi} Milan, Jefti} Ra-
doje, Berenka Trifu, Kep~ija Mile,
Injac Bogoljub, Vasiljevi} Mi{a,
\uri} Nikola, @ivadinovi} Slobo-
dan, Bubalo Nedeljko, Risovi} Mi-
lan, Mar ko vi} Dra go mir, Sa vi}
Radisav, Anti} Milorad, Tuni} Mi-
roljub, Stanojevi} \or|e.
I ]ifteli} Slobodan.
I na kraju dvije ocjene trideseto-
rice.
Prva je ve} data u naslovu i po-
dnaslovu ovog rada. Ona poti~e iz
pera urednika "Glasa".
Druga je ona izre~ena u zahval-
nosti Radni~kog savjeta "Instalate-
ra", u ~iju djelatnost na obnovi
grada je bila uklju~ena ve}ina ~la-
nova brigade. Citira}emo je u cije-
losti:
Radni~ki savjet M.P. "Instalater"
Banjaluka na sjednici odr`anoj da-
na 3. decembra 1969. godine u ime
cijelog kolektiva izra`ava
ZAHVALNOST
Univerzitetskom odboru Saveza
studenata Beograd koji je organizo-
vao radnu akciju na otklanjanju po-
sljedica katastrofalnog zemljotresa
u Banjaluci.
Dio Studentske brigade "@arko
Marinovi}", koju je sa~injavalo 20
studenata ma{inskog smjera, radio
je u vremenu od 16. novembra do
6. decembra 1969. godine, zajedno
sa na{im radnicima na saniranju
o{te }e nih obje ka ta pre du ze }a i
objekata na kojima na{e preduze}e
izvodi monta`ne radove.
Svojim zalaganjem, dr`anjem i
odnosom studenti su davali pod-
strek i podizali radni elan kod na{ih
radnika, razvijaju}i istovremeno
drugarske odnose studentske i ra-
dni~ke omladine.
Pored doprinosa ostvarenog ra-
dom, ovakav pozitivan stav stude-
nata uticao je na br`u normalizaciju
prilika u na{em gradu i preduze}u.
Smatramo da je ova potpuno us-
pjela akcija i pomo} beogradskih
studenata izraz bratstva i jedinstva
na{ih naroda te me|usobne solidar-
nosti i brige ~itave dru{tvene zaje-
dni ce da na{ ra dni ~o vjek ne }e
ostati sam i bez podr{ke {to mu
pru`a garanciju i otvara perspektive
za dalji `ivot i rad.
Svrha ovog teksta nije samo u to-
me da o`ivi u sje}anju pregaoce i
njihovo djelo u gradu devastiranom
zemljotresom. TRIDESETORICA
su mala studija slu~aja. Rad i stva-
rala{tvo sa spremno{}u na `rtvu i
pomo} drugima u nevolji opleme-
njuje ~ovjeka i daje smisao `ivotu.
U tom kontekstu mislio je i Aristo-
tel tvrde}i:
"Svaka vlast je dobra kad radi u
op{tem interesu, a lo{a kad ima
pred o~ima samo li~ni interes."
Prof. dr Milorad D. Zaki},
Banjaluka
PEOPLE
Najintrigantnije
osobe 2009.
godine
Pi{e: Slavko MITROVI]
Nikada ne treba prihvatiti da mo} bude pravo,
ni sila zakon, pogotovo kada OHR nema ni sile,
ni mo}i da nametne protivpravne odluke
Inckov
referendum apravo Valentin Incko kao formalni
Z
visoki predstavnik samo je potpisao
odluke kojima se name}e produ`enje
mandata stranim tu`iocima i sudijama
u kvazipravosudnim institucijama
BiH, kao i promjene Statuta grada
Mostara o izboru gradona~elnika
prostom ve}inom prisutnih odbornika. Niko ozbiljan i
ne misli da Incko o ne~emu odlu~uje, ve} je njegova
uloga da privla~i pa`nju daju}i besmislene izjave. Rije~
je o "dobrom ~ovjeku" koji se polakomio na zvanje, a
jo{ vi{e na zdanje u materijalnim primanjima. U situaciji
kada su nakon Laj~akovog izvla~enja uglavnom bje`ali
od te stolice, Incko je to lakomisleno i objeru~ke prihva-
Visoki tio, ~ak tako da su ga u austrijskom Ministarstvu spo-
predstavnik
ljnih poslova pitali - {to ti je to trebalo?
se mije{a u Prisustvo sarajevskih ambasadora i slikanje na kon-
pravosudnu
ferenciji za {tampu bilo je u funkciji ~uvanja Inckovog
nadle`nost straha. Krivica kojom se produbljuju podjele radi desta-
koja pripada
bilizacije BiH uslikanima je zajedni~ka, ali je odgovor-
entitetima, a nost sa mo In cko va. Pred mje ro da vnim pra vnim
nema za to
institucijama, sa podr{kom koju je dobio za kr{enje me-
nikakav mandat. |unarodnog prava, Incko }e se mo}i slikati. Ovo istovre-
Jedina ustavna
meno pokazuje svu neuvjerljivost njegovog mandata, a
pravosudna
jo{ vi{e pravnu neutemeljenost. Sporazum o civilnom
institucija BiH sprovo|enju mirnog rje{enja, kao Aneks 10, jedini je akt
je Ustavni sud od ukupno 14 dokumenata Dejtonskog sporazuma koji
pominje visokog predstavnika, daju}i mu mandat da je
na terenu kona~ni autoritet za tuma~enje jedino tog spo-
razuma. Kao mandat visokog predstavnika Aneks 10
odre|uje da }e sprovo|enje civilnih aspekata mirnog
rje{enja "obuhvatiti uspostavljanje ustavnih institucija u
Bosni i Hercegovini". Sud i Tu`ila{tvo BiH nisu ustavne
institucije u smislu Aneksa 4 Ustava BiH, pa time ni vi-
soki predstavnik ne mo`e da se bavi njima, niti da daje
mandat strancima u pravosu|u. Visoki predstavnik se
mije{a u pravosudnu nadle`nost koja pripada entitetima,
a nema za to nikakav mandat. Jedina ustavna pravosu-
Imenovanjima
stranih sudija i dna institucija BiH je Ustavni sud. Sud BiH i Tu`ila{tvo
BiH, te Visoki sudski i tu`ila~ki savjet BiH nisu ustavne
tu`ilaca, bez
iskustva na institucije BiH, pa visoki predstavnik ne mo`e ni{ta ni
uspostavljati. ^ak i da po|emo od fakti~kog stanja, koje
slo`enim
kao {to vidimo nije ustavno, visoki predstavnik ne mo`e
krivi~nim
jednostrano mijenjati rok do koga rade stranci u pravo-
predmetima,
su|u BiH.
prekr{en je i
Inckovom odlukom se ne produ`ava, nego daje no-
me|unarodni
vi mandat mimo bilo kakve pravne procedure, ~ime se
sporazum po kome
grubo kr{i vladavina prava. Strani tu`ioci i sudije su se
su stranci i do{li
pojavili na osnovu sporazuma izme|u Pedija E{dauna i
u pravosudne
institucije Sulejmana Tihi}a, tada{njeg predsjedavaju}eg Predsje-
dni{tva BiH, prema kome su mogli raditi u pravosu|u
BiH u prelaznom periodu od pet godina od dana potpisi-
vanja tog sporazuma. Sporazum su E{daun i Tihi} po-
tpisali 1. decembra 2004, pa je lako izra~unati da je taj
rok istekao istog dana ove godine. Nije mogu}e ni na
koji na~in da se rok iz dvostranog sporazuma mijenja je-
dnostranom odlukom samo jedne strane potpisnice.
Stranci u pravosu|u BiH, kao ni te institucije, nisu insta-
lisani radi pravde ili pomirenja. Presude u trajanju od
880 godina Srbima i 55 godina Bo{njacima, te ~uvanje u
ladicama slu~ajeva "Tuzlanska kolona", "Dobrovolja-
~ka", "Bradine", "Atif Dudakovi}", govore o jasnoj na-
mjeri: krivi su Srbi i zato se mora ukinuti Republika
Srpska kroz oduzimanje nadle`nosti koje joj pripadaju
U.S.NEWS
Pobjeda
reforme
zdravstva
po me|unarodnom dejtonskom sporazumu. Presudama
Suda BiH protiv Srba i donekle Hrvata `eli se odrediti
karakter rata u BiH. To bi slu`ilo kao trajni osnov za kre-
iranje politike me|unarodne zajednice i pritiske na Re-
publiku Srpsku, uz spre~avanje legitimnih hrvatskih
zahtjeva za stvaranje entiteta sa hrvatskom ve}inom.
Ne ~udi Dejvid [vendimen, rukovodilac Odjeljenja
za ratne zlo~ine u Tu`ila{tvu BiH, koji je poput brojnih
drugih stranaca nestao kada je izvr{io zadatak. Poslije
[vendimenovog odlaska objavljena je njegova odluka
kojom obustavlja istragu u slu~ajevima "Tuzlanska kolo-
na" i "Bradina kod Konjica". @rtve su bili Srbi, pa zato
obustavlja istragu koje zapravo nije ni bilo. Jo{ cini~no
pi{e Savezu logora{a Republike Srpske da mu je bilo
"zanimljivo sara|ivati s njima".
Imenovanjima stranih sudija i tu`ilaca, bez iskustva
na slo`enim krivi~nim predmetima, prekr{en je i me|u-
narodni sporazum po kome su stranci i do{li u pravosu-
dne in sti tu ci je. U tom spo ra zu mu ja sno sto ji da
kandidati za me|unarodne sudije i tu`ioce moraju ispu-
njavati dva bitna uslova: najmanje osam godina radnog
iskustva kao sudija, tu`ilac ili branilac u slo`enim krivi-
~nim predmetima, te dokazana nepristrasnost i izvrsni
rezultati u radu na ranijim radnim mjestima. Ve}ina stra-
naca nije ni mogla biti kandidat za pravosudne funkcije,
a samim tim ni imenovana. To najbolje ilustruje izjava
Miroslava Markovi}a, predsjednika Udru`enja tu`ilaca
BiH i tu`ioca u Tu`ila{tvu BiH, koji u razgovoru za
"Dnevni avaz" ka`e: "Odlazak stranih tu`ilaca u javnosti
je potpuno neopravdan, predstavljan kao katastrofa i ne-
kakav dan D za BiH. Doma}i tu`ioci imaju dovoljno
stru~nosti da rade svoj posao i to su pokazali. Nijedan
predmet ne}e ostati nedovr{en. Najve}i problem za stra-
ne tu`ioce u pogledu procesuiranja organiziranog krimi-
nala, terorizma i korupcije jeste ~injenica da im je posao
u BiH bio prvo zaposlenje. Oni nisu nigdje prije BiH bili
tu`ioci, za razliku od, recimo, doma}ih tu`ilaca koji ov-
dje rade 10, 20 ili 30 godina. ^esto su imali probleme s
jezikom i nepoznavanjem propisa. ^injenica je i da smo
imali veliki broj osloba|aju}ih presuda na predmete koje
su oni vodili", isti~e Markovi}. Njegov kolega Izo Tan-
ki}, sudija Suda BiH i predsjednik Udru`enja sudija
BiH, sli~no je izjavio "Dnevnom avazu": "Toliko smo
opsjednuti stranim sudijama i tu`iocima da smo zane-
marili doma}e, za koje smatram da su osposobljeni,
stru~ni i sposobni da se uhvate u ko{tac s naj`e{}im pre-
dmetima. Nema govora da }e u na{em pravosu|u sve
propasti ako odu stranci, kako se, tako|er, poku{ava
predstaviti gra|anima." Ove izjave pokazuju da nije ni
postojala nikakva potreba produ`avanja mandata stran-
cima i njihovim katastrofalnim rezultatima, ve} je In-
ckova odluka poku{aj poni`avanja Narodne skup{tine i
njenih ranijih stavova, ali i cijele Republike Srpske. Ni-
kada ne treba prihvatiti da mo} bude pravo, ni sila za-
kon, pogotovo kada OHR nema ni sile, ni mo}i da
nametne protivpravne odluke.
Narodna skup{tina je ve} zaklju~ila da visoki pred-
stavnik izlazi iz mandata po Aneksu 10 i da }e njegov
sljede}i poku{aj nametanja zakona dovesti do javnog
izja{njavanja o takvim postupcima. Zato se mo`e re}i da
je referendum raspisao Incko, a rezultate ispisao [vendi-
men. Ostalo je da Narodna skup{tina Republike Srpske
samo provede "tehni~ki dio posla" nakon prethodne
pa`ljive pripreme.
 Forum 30. 12. 2009. tsjkfeb 15

Press
DAILY TELEGRAPH Drugi okvir Pi{e:
Dragan JERINI]

Zemljotresi Pesimizam koji se ~uje gotovo iz svih medija,

ugro`avaju zdravlje analiti~ara {to ekonomskih {to politi~kih,
Osobe koje pre`ive te`i zemljo- 100.000 stanovnika. ne nudi nikakvo rje{enje. Bilo je i te`e pa se izdr`i
tres mogu jo{ dugo poslije toga Pove}anje smrtnosti od infarkta je

biti izlo`enije riziku od sr~anog
udara s fatalnim ishodom, utvrdi-
li su japanski stru~njaci s Univer-
zi te ta Ni iga ta u is to ime nom
gradu.
Dr Kazuto{i Nakamura i njegov
tim prou~avali su kako je na sr~ano
zdravlje pre`ivjelih djelovao potres
koji je oktobra 2004. pogodio oblast
Nigata-[uecu.
Bi}e bolje
bilo otprilike jednako me|u `enama i
mu{karcima i s godinama se nije
smanjivalo, konstatovao je tim iz Ni-
gate.
Komentari{u}i ove nalaze, dr En-
drju Stopto s londonskog Univerzi-
tetskog koled`a napominje da Japan
ima najni`u smrtnost od akutnog
sr~anog udara u svijetu, tako da bi
potres u nekoj drugoj zemlji vjero- e volim pesimiste. Ne dru`im se osigurati mir, ekonomski rast i slobodu".

Ovaj potres nije izazvao mnogo
ljudskih `rtava, ali je zna~ajno o{te-
tio infrastrukturu i domove u toj
planinskoj regiji.
Godinu dana nakon potresa u pri-
vre me nom smje {ta ju je `i vje lo
9.000 ljudi, a nakon dvije godine
5.000. I nakon {to su svi pre`ivjeli
napustili privremeni smje{taj do de-
cembra 2007, jedan broj ih se i dalje
susretao s brojnim finansijskim i
drugim te{ko}ama na putu obnav-
ljanja normalnog `ivota.
Japanski tim je utvrdio da je u po-
go |e nom po dru ~ju pos to tak
smrtnosti od sr~anog udara u godi-
nama nakon potresa pove}an na
53,9 s ra ni jih 47,3 slu ~a ja na
N
vatno rezultirao i ve}om nakna-
dnom smrtno{}u od infarkta.
Stopto isti~e da o{te}enje imovi-
ne, gubitak izvora prihoda, ka{nje-
nje u gra dnji no vih do mo va,
izmjena svakodnevnih navika i ras-
takanje dru{tvenog kruga vjerojatno
vode u upornu tugu i nezadovolj-
stvo, {to mo`e pove}ati smrtnost od
sr~anog udara. On nagla{ava da bi u
dana{nje doba, obilje`eno klimat-
skim promjenama, uraganima, po-
plavama, vrelim talasima i drugim
prirodnim katastrofama u mnogim
dijelovima svijeta, trebalo obratiti
ve}u pa`nju na njihove akutne, ali i
dugoro~ne posljedice po kardiovas-
kularno zdravlje stanovni{tva.
Biti
sa takvim tipovima i zaobilazim
ih u {irokom luku. Te{ko je slu{a-
ti tu|u mu ku, upi ja ti ne ga ti vna
mra~na shvatanja i gledanje svije-
ta oko sebe. Ne sla`em se sa nji-
ho vom tvrdnjom da je BiH sa
svojim entitetima idealno dru{tveno tlo za
filozofsko u~enje Arthura Schopenhauera
po kojem je ovaj svijet i sve u njemu najgo-
re {to mo`e biti, sva stvarnost nevrijedna i
besmislena.
Ako ujutro popijete ~aj ili kafu sa ne-
kim takvim, ubije vam volju da bilo {ta ura-
dite taj dan. Bolje se odmah vrate ku}i.
Ne sla`em se ni sa tvrdnja ma ame -
ri~kog psihijatara Pola Pirsala, koji je slavu
stekao pi{u}i o tome da je pesimizam po-
tpuno prirodno stanje te da je on humaniji i
zdraviji od optimizma. Nije.
I BiH kao dru{ tvo, dr`ava sa svo jim
unutra{njim ustavnim poretkom, suo~ava se
sa mno{tvom izazova, od ekonomskih do
politi~kih, vodi svoje unutra{nje, etni~ke,
entitetske, strana~ke i druge bitke, ali ne vi-
{e oru`jem, ve} kroz izgra|ene institucije
sistema. I to je dobro. Slo`ena smo i nedo-
vr{ena dr`avna i dru{tvena zajednica.
Istina i da se te{ko `ivi, te{ko dogovara,
a najmanje razumije. Ali opet ne mogu niti
`elim biti pesimista. Ne vodi to ni~emu.
Kraj godine je vrijeme kada se svode
ra~uni, sumiraju rezultati rada, analiziraju
uspjesi i neuspjesi. Ta~no da je 2009. godi-
na bila izuzetno te{ka, mu~na, puna poli-
ti~kih po ku {a ja i so ci jal nog ko me {a nja.
Godina u kojoj nismo dobili bezvizni re`im,
a toliko smo ga pri`eljkivali.
Ali to je bila i godina u kojoj su na pu-

Reagovanje
"Bira~" nije
vlasnik Rudnika
boksita Srebrenica
U va{em mediju objavljena je informacija o namjeri op{tine Srebrenica da
preduzme mjere kako bi firme koje koriste prirodna bogatstva platile potre-
bne naknade. Me|u najve}im du`nicima je Rudnik boksita Srebrenica, za
koji je navedeno da posluje u sastavu Fabrike glinice "Bira~" iz Zvornika.
@elimo ukazati na to da Fabrika glinice "Bira~" nije vlasnik Rudnika boksita
Srebrenica.
Virginijus Vajega, v.d. generalnog direktora Fabrike glinice "Bira~"
Ne gdje sre di nom ove go di ne uhva tih
uspje{an nije vi{e
samo fenomen
vremena da pro~itam sjajnu politi~ku anali-
Amerike ili zu "Svijet nakon Amerike" uticajnog kolu-
zemalja Evropske mnis te i ure dni ka "Newsweeka" Fa re eda
unije, ve}
i onih drugih
Zakarije.
To je jedna od onih knjiga koje otkriva-
ju i pret ka zu ju ka kva nas glo bal na bu -
du}nost o~eku je ba zi ra na na mno{ tvu
istra`iva~kih podataka do kojih je autor do-
{ao uglavnom vlastitim istra`ivanjima.
Ukratko, ona ne govori o padu Ameri-
ke, ve} o usponu Kine, Indije, Brazila, Rusi-
je i mno gih dru gih ze ma lja. Za ka rija
lucidno dolazi do odgovora na pitanja kako
}e se u tom novom svijetu postaviti Ameri-
ka i kakve }e to ostaviti posljedice na svjet-
sku ekonomiju.
Tra`i i od go vor {ta mo`e pro mije ni ti
Barak Obama i kako najve}a svjetska eko-
nomska kriza uti~e na politiku? Zaista iz-
no realnijim osnovama po~eli da se defini{u
odnosi unutar BiH. Pokazao je to i butmir-
ski proces u kojem su predstavnici me|una-
ro dne za je dni ce ja sno sta vi li do zna nja
ovda{njim liderima da ne o~ekuju gotova
rje{enja ustavne reforme, ve} ih moraju na}i
me|usobnim dogovorom, ma kako to te{ko
i dugotrajno i{lo. Na kraju krajeva i ne mo-
raju, niti mogu posti}i nikakav revoluciona-
ran do go vor ve} iz vr{i ti si tni je ko re kci je
Ustava.
Ekonomski gledano 2009. godina je bi-
la te{ka za bud`ete {to javne, ali i ove poro-
di~ne. Tre ba pri zna ti da su fi na nsij ske
institucije o~uvale stabilnost puno efekasni-
je nego politi~ki stabilnije dr`ave u regiji.
Entitetski gledano Republika Srpska je
puno lak{e podnijela taj pritisak na bud`et
od Federacije BiH, kojoj hroni~no nedostaje
novca zbog nerealnih izdvajanja za bora~ke

STAV
Pi{e:
Bojana VU^ENOVI]
Doma}e
Ako po~ne primjena mjera o za{titi doma}e proizvodnje, koje su ko-
na~no usvojene na Savjetu ministara BiH, poljoprivrednici bi mogli na-
po kon da oda hnu i ima li bi i vi {e ne go do vo ljno ra zlo ga za
zadovoljstvo.
Borba za za{titu doma}e proizvodnje trajala je ~itavu ovu godinu.
Na`alost, zavr{ila se ipak negativno po poljoprivrednike, tako {to je
Ustavni sud BiH obustavio primjenu Zakona o za{titi doma}e proizvo-
dnje, kojim je bilo predvi|eno uvo|enje carina na uvoz poljoprivrednih
proizvoda iz Srbije i Hrvatske.
Iako je ovaj zakon, u kojem su svi poljoprivrednici vidjeli spas, pao,
usvajanje 25 mjera za pobolj{anje poslovanja u poljoprivredi i pre-
hrambenoj industriji
dalo im je novu nadu
Pitanje je kada }e, i da
da }e ipak biti prona-
li }e uop{te, po~eti konkretna
|en ne ka kav izlaz iz
primjena ovih mjera
trenutne situacije u ko-
joj se nalazi na{a po-
ljoprivreda.
Neke od mjera koje su usvojene odnose se na uvo|enje sezonskih ca-
rina i potpunu kontrolu dr`avne granice prilikom uvoza, {to bi rije{ilo
ve}inu problema poljoprivrede u BiH.
Ali, kao {to ka`u sami poljoprivredni proizvo|a~i, pitanje je samo ka-
da }e, i da li }e uop{te, po~eti konkretna primjena ovih mjera ili }e sve
ostati kao mnogo puta do sada mrtvo slovo na papiru.
Ovi ljudi strahuju, pou~eni dugogodi{njim iskustvom, da ovakvo brzo
usvajanje mjera, u vezi kojih se nadle`ni nisu mogli dogovoriti du`e
vrijeme, najvi{e li~i na po~etak predizborne kampanje.
vrsno {tivo za sve one koji ne vole povr{na i
pojednostavljena predvi|anja od krize pa do
propasti. Odli~na knjiga zasnovana na real-
no{}u i koja odi{e optimizmom.
Ako se neko zapita pa kakve veze ima
politi~ka analiza tako nekog Indijca koji je
uspio u Americi sa nama u BiH, taj je po
definiciji pesimista. Jednostavno i mi smo
dio, istina veoma mali, ali ipak sastavni dio
svi je ta ko ji pra ti to ko ve u svim sfe ra ma
`ivota.
Ekonomski Nismo izolovano ostrvo niti to mo`emo
`ivot jeste biti, te stoga kriza, ekonomska, ali i poli-
usporen, novca je ti~ka, kako tvrdi Zakarije, nije pogodila sa-
sve manje, ali mo ra zvi je ne, bo ga te dr`ave, ve} sve, pa
privreda nije tako i nas. Ali oni koji }e definitivno izvu}i
potpuno
svijet iz globalne recesije nisu samo bogate
devastirana kao
dr`ave, ve} prvenstveno one koje su do ju~e
{to pojedini
bile zemlje tre}eg svijeta a to su Kina, Indi-
analiti~ari tvrde
ja, Rusija i Brazil.
Taj fenomen rasta tre}eg svijeta, obja{-
njava Zakarije, ne}e ugroziti polo`aj Ameri-
ke kao ekonomske i vojne supersile, ali }e i
te kako do pri ni je ti pra ve dni joj ra spo dje li
ukupnog novostvorenog kapitala u svijetu.
Odnosno, sva dru{tva, velika i mala, sa
ja snim pro gra mi ma, eko nom skim, po li -
ti~kim, obra zo vnim, kul tur nim i os ta lim
ima}e ve}u {ansu za uspjeh ako se uporno
posvete tom cilju.
Biti uspje{an nije vi{e samo fenomen
Amerike ili zemalja Evropske unije, ve} i
onih drugih. Stoga, zaklju~uje Zakarije, pra-
vi se no va "ari hte kto ni ka ko ja }e svi je tu
ka te go ri je ko ja su os tva re na prven stve no
kao predizborno kupovanje glasova.
Ekonomski `ivot jeste usporen, novca
je sve ma nje, dos ta se pre du ze}a gu {i u
kompezacijama, bore se sa likvidno{}u, ali
privreda nije potpuno devastirana kao {to
pojedini analiti~ari tvrde. To niti je ta~no ni-
ti je dobronamjerno.
Istina je i da }e idu}a godina biti te{ka,
bar prema pokazateljima koji sti`u iz svjet-
skih ekonomskih centara i da }e taj talas
krize tek zahvatiti BiH, ~ak i ja~e nego ove
godine. Ali pesimizam koji se ~uje gotovo
iz svih medija, analiti~ara {to ekonomskih
{to politi~kih, ne nudi nikakvo rje{enje. Ni-
{ta. Bilo je i te`e pa se izdr`i, re}i }e opti-
misti.
Is ti na da }e te ret naj te`e po dni je ti
gra|ani, ali je to dodatni test u izbornoj go-
dini za vlasti da u~ine puno vi{e nego ove
godine da se ubla`i taj udar krize, pogotovo
u onim privrednim granama koje je najvi{e
trpe, a to je proizvodnja. Svaki nepotreban
eksperiment, lo{e isplaniran i povu~en po-
tez mo`e skupo da ko{ta nosioce vlasti jer
vremena za popravni ne}e biti puno.
Na kraju kada me neko pita {ta mislim
o idu}oj godini, ka`em bi}e bolje. Bi}e po-
liti~kih trvenja, sva|a i osporavanja. Bi}e i
otkaza i {trajkova. Bi}e i izbori u oktobru.
Bi}e manje novca, kre{u se bud`eti, {tednja
skoro na svemu. Raditi moramo. Bi}e bolje,
vjerujte.
Sretna Vam Nova godina.
16 tsjkfeb!30. 12. 2009.

Su|enje optu`enima za milionske prevare

Hronika [uvak li~no

Ranjen u krivolovu
SANSKI MOST - Dvadesetse-
dmogodi{nji Goran Ni{and`i} iz
Tuzle te{ko je ranjen na lokalite-
tu Stani}a brda, op}ina Sanski
Most, dok je skupa s jo{ nekoliko
prijatelja bio u krivolovu.
To se dogodilo u ponedjeljak u
poslijepodnevnim satima, a Ni{an-
d`i}a je iz lova~ke pu{ke ranio Bra-
ni slav D., mi sle }i da se ra di o
divljem vepru. Ni{and`i} je u te-
{kom stanju dovezen u Op}u bolni-
cu u Sanskom Mostu, a u trenutku
prijema imao je prostrelne rane
trbu{ne duplje te veliko iskrvarenje.
"Pacijent je bio u stanju te{kog
{oka i odmah smo ga operisali.
Operacija je trajala gotovo ~etiri sa-
ta i bili smo primorani da pacijentu
odstranimo 50 centimetara debelog
crijeva, te dio tankog crijeva i trbu-
{ne maramice", rekao je hirurg Ke-
mal Grbi}, koji je obavio operativni
Okon~ana
akcija "Tara 2"
SARAJEVO - Grani~na policija
BiH uhapsila je na podru~ju San-
skog Mosta i Sarajeva dr`avljani-
na Slovenije, ~iji su inicijali A.M.
(43), i dr`avljane BiH C.F. (22) i
R.N. (39), koje dovode u vezu sa
organizovanom kriminalnom gru-
pom koja se bavila krijum~are-
njem ljudi.
Hap{enjem ovih lica okon~ana je
me|unarodna operativna akcija "Ta-
ra 2", a nakon realizovane krimina-
listi~ke obrade uz konsultaciju sa
Tu`ila{tvom BiH sva tri lica su pu-
{tena na slobodu, saop{teno je iz
Grani~ne policije BiH.
Akciju je izvela Grani~na policija
u saradnji sa MUP-om Unsko-san-
skog kantona na osnovu naloga Tu-
zahvat.
Prema njegovim rije~ima, paci-
jent je trenutno van `ivotne opa-
snosti i transportiran je u Tuzlu,
gdje }e biti nastavljeno njegovo li-
je~enje i oporavak.
Iz Policijske stanice Sanski Most
su kazali da je grupa lovaca bora-
vila tokom proteklog vikenda u lo-
vu na podru~ju planine Grme~. Oni
su, prema tim informacijama, lov
produ`ili i u ponedjeljak, pri ~emu
su prekr{ili Zakon o lovu, odnosno
bili su u krivolovu.
Branislav D. je uhap{en i nad
njim je zavedena kriminalisti~ka
obrada zbog sumnje da je po~inio
nano{enje te{kih tjelesnih ozljeda.
Od krivolovaca sanska policija je
izuzela lova~ku pu{ke "zastava" iz
koje je pucano, te ve}u koli~inu lo-
va~ke municije.
Z.^.
`ila{tva BiH, a privo|enjem ovih li-
ca prikupljeni su novi dokazi o kriju-
m~arenju ljudi.
Realizaciji zavr{ne faze akcije "Ta-
ra 2" u BiH se pristupilo nakon {to je
MUP Slovenije 17. decembra ove
godine uhapsio tri lica za koja se vje-
ruje da su u samom vrhu me|unaro-
dne organizovane kriminalne grupe
koja se bavila krijum~arenjem ljudi,
a ~iji je ve}i dio uhap{en u julu ove
godine. Me|unarodna akcija "Tara",
usmjerena prema organizovanim
grupama koje se bave krijum~are-
njem osoba iz vi{e zemalja u zemlje
EU, zapo~ela je krajem 2008. godine
i u nju su bile uklju~ene policije i na-
dle`na tu`ila{tva u Hrvatskoj, Slove-
niji, BiH i Austriji. (Srna)
Policijski
bilten
Poginuo
710.000 KM
Miro [uvak
pje{ak
CAZIN - Pedesetosmogodi{-
nji pje{ak iz Cazina preminuo
je od povreda zadobijenih u
saobra}ajnoj nesre}i koja se
dogodila na lokalnom putu u
naselju Selimovi}i.
U nesre}i je lak{e povrede
zadobio dvadesettrogodi{nji
voza~ iz Cazina, koji je uprav-
ljao automobilom audi 80.
Pored navedenih, u nesre}i
je u~estvovao i tridesetjedno-
godi{nji voza~ iz Cazina, koji
je upravljao s traktorom s pri-
klju~nim vozilom.
Nakon uvi|aja bi}e poznat
uzrok nesre}e.
N.N.
Ubio se na
br~anskom
izleti{tu
BR^KO - Sini{a Luji}, ~iji
je le{ prona|en na br~anskom
gradskom izleti{tu Ficibajer,
izvr{io je samoubistvo.
"Obdukcija tijela koju je ju-
~e iz vr{io pa to lo g u br~an -
skom Zdravstvenom centru,
potvrdila je sumnju da je S.L.
izvr{io samoubistvo, pucaju}i
sebi u glavu iz pi{tolja", rekao
je Ha lid Em ki}, por tpa rol
br~anske policije.
Prolaznici su u ponedjeljak
oko 11.30 uo~ili le{ srednjo-
vje~nog mu{karca pored kojeg
je bio i pi{tolj, te odmah oba-
vijestili policiju.
"Pri pa dni ci po li ci je su
odmah po dojavi iza{li na lice
mjesta, gdje su zatekli le{ mu-
{karca za kojeg je kasnije ut-
vr|eno da se radi o S.L. (38),
za kojeg smo dan ranije, 27.
decembra, imali saznanja da je
nestao", kazao je Emki}.
Lu ji} je bio nas ta njen u
br~anskom naselju Mujki}i.
N.Ta.

Pi{e: Nikola MORA^A IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Presuda u Osnovnom sudu Banjaluka za otmicu i iznudu D.I. iz Lakta{a

Organizatoru dvije godine robije

BANJALUKA - Snje`ana Kudri}, su-
dija banjalu~kog Osnovnog suda, ju~e je
u potpunosti prihvatila sporazume o pri-
znanju krivice, koji su Rajko Borenovi}
(38), Mi ro slav Pej ~i no vi} (33) i Jo van
Mar~eta (33), svi iz Banjaluke, optu`eni
za otmicu i iznudu novca od D.I. iz La-
kta{a, zaklju~ili sa banjalu~kim Tu`ila{-
tvom.
Prema ovim sporazumima, prvooptu`e-
ni Borenovi}, te Pej~inovi} i Mar~eta pris-
ta li su da bez su |e nja bu du osu |e ni na
ukupno pet godina i devet mjeseci zatvora.
Borenovi} je tako priznao da je
bio organizator otmice D.I., a prema spora-
zumu o priznanju krivice, odle`a}e dvije
godine zatvora, Pej~inovi} je "potpisao" na
godinu i tri mjeseca, a Mar~eta na dvije go-
dine i {est mjeseci zatvora.
Sudija banjalu~kog Osnovnog suda je
na kon pri hva ta nja spo ra zu ma do ni je la
odlu ku da Bo re no vi} i Mar ~e ta budu
pu{teni na slo bo du do upu }i va nja na iz -
dr`avanje kazne, dok Pej~inovi} ostaje u
pritvoru. Motiv za otmicu D.I. bio je to {to su
Optu`eni su tako priznali da su 17. ju- Borenovi}, Pej~inovi} i Mar~eta `rtvi jo{
la ove godine kidnapovali D.I. iz Lakta{a, 2007. godine nakon dogovora o "zajedni-
Mar~eta i tra`e}i od njega da im isplati zelena{ke ka- ~kom" poslu posudili odre|enu svotu nov-
Borenovi} na mate ili }e ga u protivnom ubiti. ca, a 2008. sve to po kri li ze le na {kim
slobodi do Na kon pre sre ta nja na ulici i ugo vo rom i ovje ri li ga u ba nja lu ~kom
upu}ivanja ki dna po va nja, op tu `e ni su D.I. odve li u Osnovnom sudu.
u zatvor, banjalu~ko naselje Tunjice. Protiv Pej~inovi}a i Mar~ete, koji se
Pej~inovi} Nakon vezivanja za drvo i premla}iva- nalaze u pritvoru, pred Sudskim vije}em
ostaje u nja trojica nasilnika su od D.I. uzeli 200 banjalu~kog Okru`nog suda vodi se postu-
pritvoru maraka, a zatim ga odvezali i oti{li u nepo- pak i zbog ne do zvo lje ne trgo vi ne he ro -
znatom pravcu. inom.
 Hronika 30. 12. 2009. tsjkfeb 17
firmi "Elektroprivreda RS" i DEP-OT U pritvoru Po~elo su|enje
zbog ubistva
Rukiji Sejdini
preuzeo
ljubavnika
SA RA JE VO - Kan to nal ni SARAJEVO - Su|enje Rukiji kojeg je i nastupila smrt", kazala
sud u Sarajevu odredio je je- Sejdini (55), optu`enoj za ubis- je Veli}eva.
dno mje se ~ni pri tvor Haj ri ji tvo su pru ga Ham ze Sej di ni ja Me |u ma te ri jal nim do ka zi ma
Vejsilovski (58), osumnji~e- (75), po~elo je ju~e u Kantonal- tu`ila{tva je zapisnik o pretresu
nom sudu u Sarajevu. stana optu`ene, kao i izvje{taji o

u ke{u
Slu`benice NLB Razvojne banke
prepoznale [uvaka kao osobu
kojoj su u dva navrata
isplatile ukupno 710.000 maraka
Nikola MORA^A
BANJALUKA - Dobrila Bogda-
novi}, svjedok Specijalnog tu`ila{tva
RS i {ef glavne blagajne u NLB Ra-
zvojnoj banci, potvrdila je ju~e da je
prvo op tu `e ni Mi ro [u vak u apri lu
ove godine sa svog teku}eg ra~una u
ovoj banci podigao 710.000 maraka
na ime kupoprodajnog ugovora izme-
|u njega i "Elektroprivrede RS".
"[uvak je bio na{ klijent. Prvo se
interesovao za uslove koje je neopho-
dno ispuniti prilikom isplate ve}e sume
novca. Savjetovala sam ga da ispla}eni
novac ipak oro~i u na{oj banci, no on je
rekao da treba isplatiti porodicu", izja-
vila je ju~e Bogdanovi}eva pred Sud-
skim vi je }em ba nja lu ~kog Okru `nog
suda.
Kasnije je [uvak, kako je navela,
do{ao i rekao da mu je na teku}i ra~un
dospjelo oko 710.000 maraka, a zatim
je pribavio sva neophodna dokumenta
kako bi mu novac bio ispla}en.
"Ek spo zi tu ra ban ke ni je
ima la do vo ljno nov ca, te mu je ~i tav
iznos ispla}en u dvije ekspoziture NLB
Karmela Donjak i
Gordana Vu~kovi} opisale
[uvaka kao ljubaznog
i mirnog gospodina
Razvojne banke, onoj u 'Ekvator cen-
tru', te onoj u Ulici Milana Tepi}a", po-
jasnila je Bogdanovi}eva.
Miro [uvak (51) iz Kozarske Dubi-
ce i Mi ra Ivan ~e vi} (52) iz Der ven te
optu`eni su da su bili ~lanovi zlo~ina-
~ke grupe koju je oformio osumnji~eni
Mi lu tin Ga ji}, biv {i vi so ko ran gi ra ni
slu`benik za internet bankarstvo Uni-
Credit banke iz Banjaluke, koji se tre-
nutno nalazi u pritvoru i protiv kojeg
jo{ nije podignuta optu`nica.
Cilj ove grupe, prema navodima iz
optu`nice, u kojoj su bili jo{ i Branko
Zelenika, koji je u me|uvremenu pri-
znao krivicu, te Frano Relota, koji je
ne da vno uha p{en u Slo ve ni ji, bi la je
milionska prevara dr`avnih firmi DEP-
OT i "Elektroprivreda RS".
Karmela Donjak i Gordana Vu~ko-
vi}, slu`benice u ekspoziturama NLB
Razvojne banke u Ulici Milana Tepi}a,
odnosno "Ekvator centru", ju~e su pre-
poznale [uvaka kao osobu kojoj su u
dva navrata 7., odnosno 8. aprila ove
godine isplatile ukupno 710.000 mara-
ka u ke{u.
One su opi sa le [u va ka kao
ljubaznog i mirnog gospodina.
Do nja ko va je ta ko kroz smi je {ak
dodala da je [uvak imao "~udne, plave
o~i", a Vu~kovi}eva da je zbog tamnog
odijela i crne ta{ne mislila da je "[uvak
ozbiljan ~inovnik".
Notar Marinko Plav{i}, ~iji se po-
tpis na{ao na falsifikovanom ugovoru o
navodnoj kupoprodaji zemlji{ta u ba-
njalu~kom naselju Rebrovac, zaklju~e-
nom izme |u op tu `e nog [u va ka i
"Elektroprivrede RS", ju~e je pred Sud-
skim vije}em izjavio da potpis na spor-
nom ugovoru nije njegov, te da je ~itav
ugovor sastavljen nestru~no, odnosno
da kao takav ne bi ni pro{ao kroz ze-
mlji{ne knjige.
Milomir Gogi}, vje{tak grafo-
log, prezentovao je nalaz u kome je vje-
{ta~io rukopise na nalozima za isplatu
sa ra ~u na dr`a vnih fir mi DEP-OT i
"Elektroprivreda RS".
Zaklju~ak Gogi}evog nalaza je da
se na gotovo svim nalozima za isplatu,
odnosno prenosu sredstava na ra~une
optu`enog [uvaka, potpisivao Branko
Zelenika, koji je u me|uvremenu pri-
znao krivicu i nagodio se sa Specijal-
nim tu`ila{tvom RS.
Pre ma ovoj na go dbi, Ze le ni ka }e
nakon svjedo~enja protiv svih optu`e-
nih u postupku biti osu|en na tri godine
zatvora.
noj da je u nedjelju u svom
sta nu u Sa ra je vu ubi la Agu Tu`iteljica Suada Veli} kazala je telefonskim razgovorima. Mirza
Smaji}a (61), s kojim je bila u u uvodnoj rije~i da }e saslu{anjem Kapid`i}, branilac Rukije Sejdini,
intimnoj vezi, potvr|eno je ju- svjedoka i vje{taka dokazati da je kazao je u uvodnoj rije~i da su na-
~e iz ovog suda. Sejdinijeva po~inila ovaj zlo~in na vodi optu`be samo indicije i pre-
Smaji}evo tijelo prona|eno Mojmilo brdu u Sarajevu ispaliv{i tpostavke.
je u nedjelju u liftu nebodera iz pi{tolja nekoliko hitaca u svog "Optu`ba je predlo`ila desetak
na Trgu heroja broj 32, u sara- supruga 30. maja ove godine. svjedoka koji nisu bili o~evici do-
jevskom naselju Hrasno. "Optu`ena je prvo ispalila dva ga|aja", istakao je Kapid`i}.
Po li ci ja je osu mnji ~e nu
hica iz pi {to lja i ra ni la Ham zu Kako nam je re~eno u tu`ila{-
Sej di ni ja u pre dje lu sto maka i tvu, Sejdinijeva je prilikom saslu-
uhapsila ~etiri i po sata nakon
grudnog ko{a. On je pao, a kada {a nja u po li ci ji na kon ubis tva
{to je Smaji} prona|en mrtav.
Prema informacijama iz sa-
je Rukija vidjela da je `iv, ispalila priznala da je pucala u supruga.
mu je jo{ jedan hitac u potiljak, od A.S.
rajevske policije, Hajrija Vej-
si lov ski je izja vi la da je
Smaji}a udavila, jer ju je "pri-
siljavao na nemorale radnje" .
Smaji}a je udavila u svom
Bavio se nezakonitom
stanu na osmom spratu, a za-
tim ga odvukla i ostavila u lift,
trgovinom oblovine
PRIJEDOR - Prijedorska policija podnijela je izvje{taj nadle`nom
gdje ga je prona{la njena ko-
tu`ila{tvu, u kojem se @.R. (31), mje{tanin prijedorskog sela Petrov
m{inica.
Gaj, tereti za nedozvoljenu trgovinu.
Prema policijskim informa-
Gospa Arsenovi}, portparol CJB Banjaluka, kazala je da se @.R. u
cijama, ona je s njim ranije
protekle dvije godine bavio nedozvoljenom trgovinom oblovinom na po-
ima la se ksu al ne odno se, na
dru~ju Prijedora.
koje ju je i u nedjelju prisilja- "On je od 2007. godine bez valjanjih papira i registracije svoje firme
vao, ali ona nije bila raspolo- otkupljivao oblovinu i drvenu gra|u na podru~ju Prijedora, a prema sa-
`ena, te ga je udavila. znanjima policije, istu je prodavao po znatno ve}oj cijeni jednoj pilani
A.S. na podru~ju Omarske", navala je Arsenovi}eva.
D.K.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina
BR^KO DISTRIKT BR^KO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE BOSNE I HERCEGOVINE
Vlada Br~ko distrikta Vlada Br~ko distrikta
Odjeqewe za stru~ne i Odjel-Odjeljenje za stru~ne i
administrativne poslove administrativne poslove
Bulevar mira 1, 76 100 Br~ko distrikt BiH; tel: 049/217-234, faks: 217-234, centrala: 240-600; e-mail: nikostoparic @bdcentral.net
Bulevar mira 1, 76 100 Br~ko distrikt BiH; tel: 049/217-234, fax: 217-234, centrala: 240-600; e-mail: nikostoparic@bdcentral.net
Broj: 02-33-042413/09 Br~ko, 29.12.2009. godine
Na osnovu ~lana 30, Zakona o dr`avnoj slu`bi u organima uprave Br~ko distrikta BiH (“Slu`beni glasnik
Br~ko distrikta BiH“, brojevi: 28/06, 29/06, 19/07, 2/08, 9/08, 44/08 i 25/09), Odluke o realizaciji Plana zapo{qa-
vawa u upravi Br~ko distrikta BiH za 2009. godinu i Odluke o dopuni Odluke o realizaciji Plana zapo{qavawa
u upravi Br~ko distrikta BiH za 2009. godinu od 7.12.2009. godine, Odjeqewe za stru~ne i administrativne po-
slove - Pododjeqewe za qudske resurse Vlade Br~ko distrikta BiH r a s p i s u j e
J A V NzaI KON K U R S
prijem u radni odnos
NA ODRE\ENO VRIJEME, DO POVRATKA ZAPOSLENIKA SA NEPLA]ENOG ODSUSTVA U
POLICIJI BR^KO DISTRIKTA BiH
Jedinica Kriminalisti~ke policije
1. Daktilograf
Prepisuje materijale sa rukopisa, koncepta, snimka i po diktatu, kuca izjave date od stranaka iz postupka koji
vode ovla{}ena slu`bena lica, sravwiva prepiske i otklawa eventualne gre{ke, stara se o umno`avawu materi-
jala i wegovom dostavqawu po nalogu i uputstvima, odla`e prepiske i iste ~uva do predvi|enog roka po Zakonu o
arhivskoj gra|i, ~isti i odr`ava sredstvo pisawa, trebuje potro{ni i drugi materijal, po potrebi obavqa dakti-
lografske poslove za Kabinet {efa policije, odgovoran je za kvalitetno obavqawe poslova iz svoje
nadle`nosti, obavqa i druge poslove i zadatke koje mu odredi nadre|eni policijski slu`benik.
USLOVI:
a) SSS - upravnog ili birotehni~kog smjera ili osmogodi{wa {kola sa polo`enim daktilografskim
kursom I ili II klase;
b) Najmawe jedna godina radnog iskustva;
c) Poznavawe rada na ra~unaru.
Broj izvr{ilaca: 1 (jedan)
Platni razred (mjese~na bruto plata): IV 2 (1.072,62 KM)

Saobra}ajna nesre}a u selu Jasen, nadomak Trebinja Pravo prijave na konkurs imaju kandidati koji, pored navedenih posebnih uslova, moraju ispuwavati sqede}e
op{te uslove za zasnivawe radnog odnosa: da je dr`avqanin BiH (uvjerewe o dr`avqanstvu ne starije od {est
mjeseci); da je punoqetan; da nije obuhva}en odredbom ~lana IX, stav 1 Ustava BiH; da je zdravstveno sposoban za

Poginuo prilikom
vr{ewe poslova na navedenom radnom mjestu; da u posqedwe 3 (tri) godine (po~ev{i od dana objavqivawa
konkursa) nije otpu{ten iz dr`avne slu`be u institucijama BiH, odnosno, entiteta i slu`be distrikta usqed
pravosna`no izre~ene disciplinske mjere; da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak (uvjerewe o nevo|ewu
krivi~nog postupka ne starije od tri mjeseca).
Konkurs je otvoren od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa i traje do 12.1.2010. godine.

prevrtanja auta
TREBINJE - Dalibor \urovi} (38) iz Trebinja
je poginuo u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila
prekju~e oko 17 ~asova u selu Jasen, nadomak
Trebinja, kroz koje prolazi magistralni put M-20,
Trebinje - Bile}a.
Pokojni \urovi} je stradao voze}i FIAT, koji se
iz zasad nepoznatih razloga prevrnuo na kolovozu.
S njim su u trenutku nesre}e u automobilu bila
jo{ dva mladi}a iz Trebinja: Zoran Kova~evi} (30),
koji je te{ko povrije|en, i Bratislav Dangubi} (37),
koji je bio na zadnjem sjedi{tu i zadobio je lak{e tje-
lesne povrede.
Eki pe Hi tne po mo }i iz Tre bi nja su
odmah po dojavi do{le na lice mjesta i prevezli po-
vrije|ene do trebinjske Op{te bolnice, ali pokojnom
Potpisane prijave treba slati na adresu: VLADA BR^KO DISTRIKTA BiH - Odjeqewe za stru~ne i admi-
nistrativne poslove - Pododjeqewe za qudske resurse - Bulevar mira br. 1 ili dostaviti li~no u zgradu Vlade
Br~ko distrikta BiH - Bulevar mira br. 1, {alter broj 6, najkasnije do 12. 1.2010. godine do 15.00 ~asova.
NAPOMENA: Odbor za zapo{qavawe vr{i}e selekciju kandidata na osnovu podataka iz prijava i kandidati
koji ispuwavaju uslove utvr|ene konkursom bi}e pozvani na intervju (na broj telefona koji je naveden kao kontakt
telefon).
\urovi}u nije bilo spasa. Kova~evi} je zbog te`ine Za diplome koje su ste~ene u inostranstvu nakon 6.4.1992. godine potrebna je nostrifikacija.
povreda odmah preba~en u Kilini~ko-bolni~ki centar
u Podgorici, a Dangubi} zadr`an na lije~enju u tre- Potpisana prijava koja se podnosi va`i samo za navedeni konkurs.
Kandidati koji budu imenovani na navedena radna mjesta du`ni su donijeti originale ili ovjerene fotoko-
binjskoj zdravstvenoj ustanovi. pije dokumenata kako je navedeno u op{tim i posebnim uslovima konkursa, kao i qekarsko uvjerewe, ne starije od
De `ur ni lje ka ri Intenzivne njege KBC 3 (tri) mjeseca.
Podgorica su ju~e saop{tili da je Kova~evi} zadobio Obrazac prijave mogu}e je preuzeti na info-pultu u zgradi Vlade Br~ko distrikta BiH i na web stranici
Vlade Br~ko distrikta BiH (www.bdcentral.net).
te{ke povrede glave i da je u komi, te da di{e pomo}u Neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane.
vje{ta~kih plu}a. Sve informacije u vezi s konkursom mogu}e je dobiti u Odjeqewu za stru~ne i administrativne poslove - Po-
S obzirom na to da je Dangubi} zadobio samo dodjeqewu za qudske resurse, tel. broj 049/240-655.
lak{e povrede usljed ugruvanosti, on je van `ivotne Konkurs je objavqen na web stranici Vlade Br~ko distrikta BiH (www.bdcentral.net).
opasnosti i uskoro }e biti pu{ten na ku}no lije~enje. Pripremila: v.d. {efa {ef Odjeqewa
Iako je u CJB Trebinje saop{teno da je do nesre- vi{i stru~ni saradnik Pododjeqewa za stru~ne i
}e do{lo usljed prevrtanja vozila na kolovozu, ta~ni za planirawe kadrova za qudske resurse administrativne poslove
Biqana Mla|enovi}, Dragica Piqi}, Niko Stopari},
uzroci }e biti poznati tek nakon zavr{etka istrage. dipl. ekonomista dipl. ekonomista dipl. ekonomista
V.D.
18 tsjkfeb!30. 12. 2009.
Region
Biv{i ~uvar u
"Lori" priznao
zlo~ine nad Srbima
SPLIT - Biv{i ~uvar splitskog
zatvora "Lora" Josip Biki} ^op,
koji je osu|en zbog ratnog zlo~i-
na nad srpskim civilnim zatvore-
nicima i koji je bio u bjekstvu
~etiri godine, priznao je ju~e u
ponovljenom su|enju pred @upa-
nijskim sudom u Splitu da je kao
vojni policajac po~inio ratni zlo-
~in nad civilnim zarobljenicima u
"Lori".
Biki} je priznao sve ta~ke optu-
`nice i potom izrazio kajanje. S ob-
zi rom na to da mu je su |e no u
odsustvu, Biki} je imao pravo na
Biki} priznao sve
ta~ke optu`nice
i potom izrazio kajanje
ponovno su|enje. O~ekuje se da }e
ova presuda biti bla`a od prvobitnih
{est godina zatvora zbog priznanja i
kajanja. Osim njega, prije nekoliko
godina sudilo se upravniku zatvora
Tomislavu Dui}u i {estorici ~uvara
zatvora. Biki} se predao 18. novem-
bra 2008. godine, a samo dan nakon
predaje premje{ten je iz splitskog
zatvora u zagreba~ki zatvor "Reme-
tinec", pa u zatvor u Gospi}u.
Prema pravosna`noj presudi, To-
mislav Dui} kao upravnik, njegov
zamjenik Ton~i Vrki}, pripadnici
interventnog voda Miljeno Baji},
Josip Biki} i Davor Bani} i stra`ari
Radnice "Ra{ke"
opet u {trajku
NOVI PAZAR - Radnice Trikota`e "Ra{ka" ponovo su stupile u
{trajk gla|u, kako bi dobile novac koji im pripada po socijalnom
programu.
One tra`e da dobiju novac koji je Ministarstvo ekonomije Srbije upla-
tilo kao dio socijalnog programa i da nadle`ni dr`avni organi utvrde ko
je uzeo taj novac.
Radnice su poslije 19 dana gladovanja, 25. decembra, privremeno
obustavile {trajk gla|u na molbu glavnog muftije Islamske zajednice u
Srbiji Muamera Zukorli}a. "Opet smo stupile u {trajk gla|u. Nije ispu-
njeno ono {to tra`imo, nije nam upla}en socijalni program. Nemam pra-
Radnice {trajkuju
kako bi dobile novac koji
im pripada po
socijalnom programu
Krivi~na prijava protiv lica, osumnji~enih da su otu|ila socijalni pro-
gram, iz policije je predata Okru`nom tu`ila{tvu gdje se navodno zagu-
bila.
Ministarstvo ekonomije podnijelo je zahtjev Ministarstvu finansija,
Odsjeku bud`etske komisije, da ispita sve nepravilnosti pri tro{enju bu-
d`etskih sredstava u iznosu od 26,7 miliona dinara, koje radnici Triko-
ta`e nisu dobili. (B92)
Prinudno sletjela
dva aviona
CFP!H SBE! .! Ob! cfp!h sbe!t lj
bfsp!espn!#Oj!lp!mb!Uf!tmb#!kv!•f!plp
24!•b!tp!wb!qsj!ov!eop!kf!tmf!ujp!bwj!po
lpn!qb!oj!kf!#Fs!Cfs!mjo#!ob!mj!oj!kj!Tp!mvo
.!\uvu!hbsu/!
Utopio Bwj!po!kf!tmf!ujp!kfs!kf!kf!eopn!pe
qv!uoj!lb!qp!{mj!mp!v!bwj!pov/!Ob!pwbk
se dje~ak
LESKOVAC - Desetogodi{nji
bfsp!espn!v!qp!of!ekf!mkbl!ob!wf!•f!kf
qsj!ov!eop!tmf!ujp!j!bwj!po!uvs!tlf!lpn!.
dje ~ak [.A. iz le sko va ~kog
romskog naselja Slavko Zlata-
qb!oj!kf!lp!kj!kf!mf!ujp!lb!J{nj!sv!j!kf!eob
qv!uoj!db!kf!qsf!cb!•f!ob!v!Vs!hfo!uoj
dfo!ubs/!)C:3*
novi} utopio se u Veternicu,
FOTO NN
potvr|eno je ju~e u policiji.
Ro|ak dje~aka Tahir Kurti}
ispri~ao je da se dje~ak udavio
dok se s mla|im drugovima
igrao na mostu iznad Veternice.
"Igrali su se loptom koja je
odletela u reku. Udavio se kada
je oti{ao da je dohvati", kazao je Biv{i hrvatski
Kurti}. (Beta)
premijer u
Protest zbog `i`i afere s
Emilio Bungur, Ante Gudi} i An- procesa austrijskom
|elko Boti} od marta do septembra protiv
1992. su u "Lori" bez ikakvog pra-
vnog osnova dr`ali ve}i broj zatvo- anarhista bankom
renih civila, najve}im dijelom Srba. BEOGRAD - Trideset javnih
Vrije|ali su njihovo ljudsko dos- li~nosti prijavilo je ju~e tu`ila{-
tojanstvo, poni`avali ih, fizi~ki i tvu da su po~inili krivi~no djelo
psihi~ki maltretirali, mu~ili i fizi~ki Kutle navodno bio
ometanja pravde, protestuju}i zadu`en za mita
ka`njavali, a ubijeni su civili Gojko
Bulovi} i Nenad Kne`evi}. protiv pona{anja pravosu|a u FOTO NN
Ponovljeni postupak u slu~aju slu~aju {estoro anarhista.
"Sanader od
"Lora" trajao je od 20. septembra Povod za tu simboli~nu akciju
2005. do 2. marta 2006. godine, a je postupak protiv R.K. (17),
optu`enima je dosu|eno izme|u N.H. (18) i I.F. (19), koji su u
{est i osam godina, ukupno 58 godi- no}i izme|u 23. i 24. oktobra u
na. Presuda je pravosna`na od 6. fe- Vr{cu lijepili plakate na kojima
bru ara 2007. go di na odlu kom je pisalo "Sloboda uhap{enim
Hipa dobio
Vrhovnog suda. anarhistima", zbog ~ega im se
Osim Dui}a u bjekstvu je i Emilio na teret stavlja "ometanje prav-
Bungur, kojeg o~ekuje i su|enje de". (Beta)
zbog ubijanja ratnih zarobljenika iz
BiH. Osim Bunguru i Dui}u, sudi}e
se i Ton~iju Vrki}u, Anti Gudi}u i
An|elku Boti}u. (Beta)
Informator BE^ - Doskora{nji, jo{ mo}ni, premijer Hrvat-
ske Ivo Sanader je u `i`i afere, po{to je, u raznim
Policija funkcijama, vi{e od 15 godina bio idejni, a ponekad i
Srbija
Hrvatska
92
92, 112
Godinama bio idejni,
a ponekad i operativni,
operativni, predstavnik austrijske Hipo Alpe Adrija
banke, kojoj se prebacuju poslovi s ilegalnim trgov-
Crna Gora 92
predstavnik banke, kojoj
cima oru`jem, lopovluci s nekretnimama i pranje
novca.
Ve} godinama kru`i sumnja da je i Sanader li~no
Vatrogasci se prebacuju poslovi s uzeo novac.
Srbija 93 ilegalnim trgovcima Pod sje }a nja ra di, takvu izjavu dala je
Hrvatska 93, 112 biv{a sekretarica jednog tajkuna koji je godinama za Hi-
oru`jem, lopovluci po obavljao diskretne poslove.
Crna Gora 93
s nekretninama Sanader za sada }uti na sve optu`be i samo je na je-
dnu elektronsku poruku odgovorio da je "na la`i sve po-
Hitna pomo} i pranje novca trebno odgovorio".
Srbija 94, 112 Odnos banke i ovog politi~ara datira jo{ iz kasnih
Hrvatska 94, 112
vo na le~enje, nemam platu, Crna Gora 94
nemam ni{ta", rekla je Jasmin-
ka Milutinovi}.
Deset radnica Trikota`e {traj-
Pomo} na putu
Srbija 987
Jeremi}: Kontratu`ba
Srbije spremna
kuje od 1. decembra u prosto-
ri ja ma Udru `e nja tek stil nih Hrvatska 987
radnika. Crna Gora 987
BEOGRAD - Ministar spoljnih poslova Srbije Jeremi}
FOTO BETA
Telefonske Vuk Jeremi} izjavio je ju~e da je kontratu`ba Srbije izrazio nadu
da do
informacije protiv Hrvatske spremna, ali je izrazio nadu da do tu`benog
tog tu`benog procesa pred Me|unarodnim sudom procesa
Srbija 988
pravde u Hagu ne}e do}i. ne}e do}i
Hrvatska 988
"Mogu da ka`em da je tu`ba Srbije zavr{ena. Tu`ba
Crna Gora 988
Srbije je napisana, ona je izuzetno obimna", rekao je Je-
remi}.
On je precizirao da kontratu`ba Srbije ko-
Jeremi} naveo i da je Hrvatskoj Jeremi} je naveo i da je Hrvatskoj u interesu da
@eljko KERUM, u interesu da odustane od tu`be odustane od tu`be.
gradona~elnik Splita "Moje li~no mi{ljenje je da je daleko
ja se odnosi na zlo~ine po~injene u periodu od 1991. do vi{e Hrvatskoj u interesu da se od tu`benog procesa
1995, sadr`i i jedan "pozama{an istorijski dodatak" o odustane, ali to je samo moje mi{ljenje", rekao je on.
Bandi} je imao lo{ rezultat, jer mu je periodu Drugog svjetskog rata. Jeremi} je ocijenio da bi Ako Hrvatska ne promijeni svoju odluku, Srbija,
kampanja u Splitu bila lo{a. "mnogo bolje bilo da do tu`benog procesa nije ni do- prema rije~ima Jeremi}a, "ne}e imati izbora". "Nadam
Trebao me poslu{ati i anga`irati {lo". "Bolje je sara|ivati i gledati u zajedni~ku budu- da }emo biti ipak u prilici da 2010. provedemo na na~in
pet-{est suradnika iz moje kampanje, }nost nego suo~avati se po sudovima. Ja se nadam da je da }emo mnogo vi{e vremena posvetiti saradnji na putu
ali on to nije uradio. jo{ ostalo dovoljno vremena da do toga ne do|e", dodao ka evropskim integracijama nego tu`benim procesima",
je on. dodao je on. (Beta)
 Region 30. 12. 2009. tsjkfeb 19

Srbija nastavlja Rudari

"giljotinu protestuju u jami
propisa" OJL\J^!.!V!kbnj!Sveojlb!cpltjub
CFP!HSBE!.!V!plwj!sv!lbn!qb!okf v!Avqj!lpe!Ojl|j~b!kv•f!tf!obmb{jmp
#Tkf!•b!qsp!qj!tb#!Wmb!eb!Tscj!kf-!tub!wj!mb #71!j!wj|f#!svebsb-!sflbp!kf!qsfe.
kf!wbo!tob!hf!299!{bt!ub!skf!mji!qsp!qj!. tkfeojl!svebstlph!tjoejlbub!Sbulp
tb-!b!ep!lsb!kb!hp!ej!of!ep!ojkf!~f!kp| Sbevmpwj~/!
344!j{nkf!of!lp!kf!cj!qsj!wsf!ej!usf!cb!mp Svebsjnb!lpkj!tv!lbtop!v!qpofe.
eb!ep!of!tv!v|uf!ef!pe!291!nj!mj!pob kfmkbl!obwf•f!tj|mj!v!sveoj•lv!kbnv
fwsb/! kv•f!tf!qsjesvajmp!kp|!okjipwji!esv.
Lsbk!okj!spl!{b!twf!pcv!iwb!uov!sf!. hpwb-!tb!qsjkfuokpn!eb!~f!jtqpe
gps!nv!qsp!qj!tb!kf!41!kv!o!3121/!hp!. {fnmkf!ptubuj!twf!epl!jn!wmbtojl!of
ej!of/!)Bhfo!dj!kf* jtqmbuj!•fujsj!qmbuf-!pe!bwhvtub!ep
opwfncsb/!)Cfub*

Vijesti
Tri policajca
povrije|ena
u potjeri
BEOGRAD - Beogradska Hi-
tna pomo} zbrinula je tri policaj-
ca koji su povrije|eni u potjeri za
kriminalcima, re~eno je u toj slu-
Kulterer tra`io kontakte ka Hrvatskoj `bi.
Portparol Hitne pomo}i Nada
Macura rekla je da su policajci
prevezeni u Institut za ortopediju
na Banjici i da su dvojici povrije-
|ene noge, a jednom ruka. "Oko
20.30 dojavljeno nam je da su u
jurnjavi za nekim kriminalcima u
kojoj je bilo i pucanja ispod
Brankovog mosta u Kra|or|evoj
ulici povre|ena tri policajca po-
Sanader za {to je na njih naleteo automobil",
sada }uti na kazala je Macura. (Beta)
sve optu`be
Hipo banka poku{ava da popravi svoj imid`
Makedonija

1,5 miliona maraka"

osamdesetih godina pro{log vijeka. Godine 1988. se ta-
da 35-godi{nji trgovac, nakon {to je otpu{en iz firme u
Splitu, vratio u Inzbruk gdje je studirao.
Sanader je 1990. godine sa svojim zemljacima u
Tirolu osnovao udru`enje Hrvatsku demokratsku zaje-
dnicu, partiju kasnijeg predsjednika Franje Tu|mana.
Jo{ iz Hrvatske je Sanader u Inzbruku osnovao fir-
mu, zajedno s Mihaelom Paserom, jednim "slobodar-
skim" desni~arom, kasniji mu`em zamjenice Jerga
Hajdera, Suzane Ris-Paser.
Direktor Hipo Tirol je upoznao Sanadera
s Volfgangom Kultererom, novim {efom Hipo Koru{ka.
On je tra`io kontakte ka Hrvatskoj, dr`avi koja je tada
bila u povoju. Jo{ kada je Sanader bio {ef Vlade ova
dvojica su se sretala.
U me|uvremenu se ranije zalaganje za partiju po-
~elo ispla}ivati Sanaderu. Brzo je postao ministar na- nis-partner Tu|mana i {ef 170 preduze}a, navodno je
ne}e povu}i
tu`bu
protiv Gr~ke
SKOPLJE - Makedonski mi-
nistar inostranih poslova Anto-
uke, u{ao u Ministarstvo spoljnih poslova i bio {ef kan- bio zadu`en za mita Hipo banke. Sanaderovi inicijali nio Mi lo {os ki izja vio je da
celarije kod predsjednika Hrvatske. nalaze se na neformalnoj listi. Makedonija ne}e povu}i tu`bu
Sanaderu je zajedno s Kultererom tada po{lo za ru- Pored toga, tada{nji zamjenik {efa diploma- protiv Gr~ke, koju je pokrenula
kom da posreduje u prvom kreditu. On je to prodao kao tije je krajem 1999. godine iz Kutleovog okru`enja do- pred Me |u na ro dnim su dom
pionirsko djelo. Hipo banka bio jo{ jednom 700.000 maraka u gotovini. Neposredno pravde u Hagu zbog nepo{to-
Hi po je bi la je di na banka koja je tada finansirala poslije toga, gotovo nepoznati Sanader, neo~ekivano se vanja Privremenog sporazuma
Hrvatskoj dala kredit. Za posredovanje je Sanader, na- i brojne domogao vrha HDZ-a. izme|u dvije zemlje potpisanog
vodno, dobio proviziju u visini od 400.000 evra. predizborne Hipo banka je finansirala i brojne predizborne 1995. godine.
Hipo je svoju hrvatsku firmu osnovao tek 1997. go- kampanje kampanje HDZ-a. "U skladu s na{im pravom,
dine. Prethodno je njen partner u Hrvatskoj bila Glumi- HDZ-a U Zagrebu je sve izvjesnije da }e protiv Sanadera na{im nacionalnim interesima i
na banka, koju je kontrolisao Tu|manov savjetnika Ivi} biti podignuta optu`nica. na osnovu statuta Privremenog
Pa{ali}, koji i dan-danas ima poslovne odnose s austrij- Hrvatska Hipo banka reagovala je na to kampa- sporazuma podnijeli smo tu`bu
skom bankom. njom za popravljanje imid`a - gotovo nema nijednog kako bismo je zavr{ili do kraja.
Ova veza je Austrijancima otvorila put u zlatni cen- filma koji se emituje na televiziji koji nije sponzorisala Posjedujemo ozbiljne argumen-
tar ranijih godina. Pa{ali}ev prijatelj Miroslav Kutle, te- ta banka. (Der Standard) te i mislim da }e realizacija tog
procesa pred Me|unarodnim
sudom pravde u Hagu zna~iti
dopunsko po{tovanje Privreme-

HNS i IDS podr`ali Josipovi}a nog sporazuma", naglasio je

Milo{oski. (Beta)

ZAGREB - Hrvatska narodna stranka Poslanik SRS

FOTO NN

Mesi}: @ao mi je (HNS) i Istarski demokratski sabor (IDS) vratio mandat

{to Bandi} la`e
Qsfe!t kf!e ojl! Iswbu!t lf
Tukf!qbo!Nf!tj~!sf!lbp!kf!kv!•f!eb
TEQ! oj!kf! v•ft!uwp!wbp! v! okf!hp!.
wpk! qswpk! lbn!q b!o kj! kfs! tv! cj!mj
qsp!ujw! okf!hb-! qb! oj! Cbo!ej~! oj!kf
pe!tlb!lbp! pe! uf! tusbo!lf/! Lp!.
nfo!ub!sj!tbp!kf!Cbo!ej!~f!wv!j{kb!wv
pe!qp!of!ekf!mklb!v!lp!kpk!kf!sf!lbp
eb! kf! ewb! qv!ub! v•ft!uwp!wbp! v
okf!hp!wpk! lbn!qb!okj/! Ep!ebp! kf
eb! nv! kf! abp! |up! ubk! hp!tqp!ejo
mb!af/! Lp!nfo!ub!sj!tbp! kf! j! Cbo!ej!.
~f!wv! j{kb!wv! eb! Nf!tj~! oj! ob!lpo
ef!tfu! hp!ej!ob! oj!kf! pckb!wjp! jnf!.
ob! twp!kji! ep!ob!up!sb-! b! Nf!tj~! kf
pe!hp!wp!sjp!eb!kf!po!kf!ej!oj!lp!kj!kf
ep! lsb!kb! pckb!wjp! qp!uqvo! j{!wkf!.
|ubk/!
podr`ali su ju~e predsjedni~kog kandidata
opozicione Socijaldemokratske partije (SDP)
Ivu Josipovi}a u drugom krugu izbora za
predsjednika Hrvatske, koji se odr`ava 10.
januara 2010.
Zajedni~ku izjavu o podr{ci Josipovi}u ju-
~e su dali predsjednici tih stranaka Radomir ^a-
ci} i Ivan Ja kov ~i}, kao i pred sje dni ~ka
kandidatkinja HNS Vesna Pusi}, koja je u
Kandidata SDP-a
podr`avaju i SDSS, HSLS i HSU
prvom krugu izbora osvojila 7,25 odsto glasova.
Pusi}eva je rekla da Hrvatska ima {ansu da
u drugom krugu izabere "pristojnog, gra|an-
skog i evropski orijentisanog predsjednika".
Jo si po vi} je zahvalio na podr{ci i
pozvao sve ljude, bez obzira na strana~ku pripa-
dnost, koji prepoznaju program "Nova prave-
dnost" da i dalje glasaju za taj program. Podr{ku
Josipovi} sa Pusi}evom
i Jakov~i}em
Josipovi}u ve} su najavili politi~ki predstavnici
Srba u Hrvatskoj, me|u njima i Samostalna de-
mokratska srpska stranka, koja u~estvuje u Vla-
di Jadranke Kosor. Josipovi}a je podr`ala jo{
jedna stranka, ~lanica vladaju}e koalicije,
Hrvatska socijalno-liberalna stranka, a podr{ku
mu je dala i Hrvatska stranka umirovljenika.
Nezavisnom predsjedni~kom
kandidatu, aktuelnom gradona~elniku Zagreba
Milanu Bandi}u podr{ku su, izme|u ostalih, dali
kontroverzni gradona~elnik Splita @eljko Kerum,
kao i desni~arska Hrvatska stranka prava, koju
vodi Ru`a Toma{i}. Za Bandi}a se izjasnio i neza-
visni kandidat Boris Mik{i}. (Agencije)
- ide u SNS
BEOGRAD - Potpredsjednik
Srpske radikalne stranke i po-
slanik te stranke Goran Cveta-
novi} saop{tio je ju~e da vra}a
poslani~ki mandat radikalima i
da prelazi u redove Srpske na-
predne stranke.
Cvetanovi}, kojem je u pone-
djeljak parlament konstatovao
poslani~ki mandat, kazao je da
}e ostavku predati na pisarnici
Skup{tine Srbije.
On je prelazak u redove na-
prednjaka obrazlo`io time {to,
kako je kazao, jedino ta stranka
mo`e da obezbijedi promjene u
Srbiji i pobijedi aktuelnu vlast
u zemlji. Dodao je i da je vratio
mandat jer ne `eli da se pri~a o
zloupotrebi mandata. (Beta)
20 tsjkfeb!30. 12. 2009.
Ekonomija
Najuspje{nija Te{ka godina
za privredu
godina za EP BiH USK
SARAJEVO - Iako je poslovanje u ovoj godini bilo optere}eno proble- BIHA] - Na podru~ju Unsko-
mima izazvanim ekonomskom krizom, "Elektroprivreda BiH" je u go- sanskog kantona u 2009. godini
dini na izmaku ostvarila najbolji poslovni rezultat za 33 godine zabilje`en je pad uvoza za 27
postojanja kompanije organizovane pod dana{njim nazivom. odsto, a izvoza za 24 odsto u
U "Elektroprivredi BiH" isti~u da su tokom ove godine u potpunosti reali- odnosu na prethodnu godinu,
zovali operativni plan ulaganja u iznosu ve}em od 160 miliona KM, {to je izjavio je predsjednik Privredne
gotovo dvostruko vi{e nego u 2008, kada je investirano 87,55 miliona KM. komore USK Ismet Pa{ali}.
Najvi{e novca ulo`eno je u modernizaciju i izgradnju distributivnih kapacite- "Osim toga, zabilje`en je pad
ta - 96 miliona KM, {to je tri puta vi{e nego u 2008. godini. industrijske proizvodnje na 16,7
"Istovremeno je u modernizaciju i revitalizaciju proizvodnih kapaciteta ulo`e- odsto, a posljedice svjetske eko-
no 50,5 miliona i zaklju~eno poslova ~ija }e realizacija zapo~eti u narednoj godi- nomske krize najte`e su pogodi-
ni u vrijednosti od gotovo 150 miliona KM", navode u "Elektroprivredi BiH". le metalsku, drvnu i industriju
Kada je rije~ o proizvodnji u ovom preduze}u isti~u da }e tokom ove godi- rashladnih ure|aja, te gra|evi-
ne biti proizvedeno 6.946 gigavat-~asova elektri~ne energije, {to je za 1,2 od- narstvo", rekao je Pa{ali}.
sto manje od plana i 4,8 procenata ispod pro{logodi{nje proizvodnje. On ka`e da je poslovanje firmi
"Hidroelektrane su zbog povoljne hidrolo{ke situacije i pogonske spre- dodatno uslo`njeno zbog ote`a-
mnosti proizvele 12,6 procenata vi{e struje od plana i 7,5 odsto vi{e nego u nog odnosa s bankama, jer su
pro{loj godini. Proizvodnja u termoelektranama je pala za 4,8 odsto u odnosu mnoge bile optere}ene krediti-
na planiranu, odnosno za osam procenata u pore|enju s pro{lom godinom. ma, ocjenjuju}i da su kamate bi-
Manja proizvodnja u termoelektranama uslijedila je zbog investicionih ulaga- le izuzetno visoke, a procedure
nja u modernizaciju i rekonstrukciju proizvodnih kapaciteta", ka`u u "Elek- kreditiranja komplikovane i ri-
troprivredi BiH", koja je od prodaje struje ostvarila prihode u iznosu od 860 gorozne, zbog ~ega je bilo te{ko
miliona KM - za 4,5 odsto vi{e nego u 2008. godini. do}i do kapitala. (Srna)
Z.D.
BIFX SASX-10 SASX-30
SASE 0,00% +0,12% -0,01%
"Vitex" s
najve}im rastom
Kotizacija kompanija
SA RA JE VO - Na ju ~e ra{ njem
trgovanju na Sarajevskoj berzi ostva-
Kotacija fondova
ren je pro met u vri je dnos ti od
432.843,51 KM, a u sklopu 114 tran-
Kotacija - obveznice
sakcija prometovana su 440.732 vri-
jednosna papira.
Pro met na ko ta ci ji izno sio je
116.537,97 KM, a na kotaciji kom-
panija trgovano je samo dionicama
Primarno slobodno tr`i{te "Bosnalijeka" Sarajevo u vrijednosti
od 17.520,30 KM po cijeni od 16
KM.
Najve}i promet na primarnom slo-
bodnom tr`i{tu ostvaren je dionicama
"Elektroprivrede BiH" u iznosu od
32.837,02 KM po cijeni od 29,59
Sekundarno slobodno tr`i{te KM, dok su na sekundarnom slobo-
dnom tr`i{tu najlikvidnije bile dionice
"Enkera" Te{anj, kojima je trgovano u
vrijednosti od 28.792 KM po cijeni
od osam KM. Na kotaciji fondova
najvi{e je trgovano dionicama "Big
543/954-62
investicione grupe" Sarajevo u iznosu
od 1.176 KM po cijeni od 4,20 KM.
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB Obveznicama ratnih potra`ivanja
FBiH trgo va no je u izno su od
#Wj!ufy#!Wj!tp!lp! 1-:7 61-11& 96.869,87 KM, a na vanberzanskom
tr`i{tu obavljena je transakcija dioni-
cama "Inter{peda" Sarajevo u vrije-
COU.UNJI!Op!wj!Usb!wojl 2:-9: 4:-84!& dnosti od 182.160 KM.
Najve}i rast cijene na ju~era{njem
trgovanju od 50 odsto na 0,96 KM
imale su dionice "Vitexa" Visoko,
dok su najve}i pad vrijednosti od
39,73 odsto i na 19,89 KM imale di-
onice BNT-TMIH Novi Travnik.
Indeks BIFX ostao je na 1.801,60
poena, SASX-10 indeks je porastao
za 0,12 odsto i iznosi 1.021,23 po-
ena, a SASX-30 indeks je pao za
0,01 odsto na 1.072,14 poena.
Kretanje cijene dionica Kretanje cijene dionica
"Energoinvesta" Sarajevo IK banke Zenica Z.D.
Promet
Zbog globalne ekonomske krize ova
godina bila je te{ka za sve u~esnike na
tr`i{tu kapitala, a to je posebno bilo
izra`eno u prvom polugodi{tu, ka`e Bo`i}
Predrag KLINCOV
BANJALUKA - Banjalu~ka berza }e
ove godine, prema preliminarnim podaci-
ma, ostvariti promet od oko 175 miliona
KM, {to je za 57 odsto ili 100 miliona KM
manje nego lani, saop{tili su ju~e ~elnici te
institucije.
Milan Bo`i}, direktor Banjalu~ke berze,
ocijenio je da je 2009. godina bila te{ka za
sve u~esnike na tr`i{tu kapitala, navode}i da
je to posebno bilo izra`eno u prvom polugo-
di{tu pod uticajem svjetske ekonomske kri-
ze. Naglasio je, ipak, da je u posljednjem
kvartalu zabilje`en odre|eni oporavak izra-
`en kroz rast prometa i cijena akcija.
"Godinu su obilje`ili i zna~ajno
trgovanje obveznicama, za 150 odsto ve}e
nego pro{le godine, kao i uvr{tavanje prvih
akcija na novo tr`i{te, banjalu~kog preduze-
BIRS
BLSE -0,19% +0,37% +0,47%
Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B
Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova
Slu`beno berzansko tr`i{te - novo tr`i{te
Slobodno tr`i{te
Obveznice i ostale HOV
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*!
Sb!gj!of!sj!kb!vmkb!Np!esj!•b
#Hv!cfs#!Tsf!csf!oj!db
Kretanje cijene akcija
"Bonela" Banjaluka
^elnici Banjalu~ke
}a 'Fratello Trade'", istakao je Bo`i}.
Darko Laki}, pomo}nik direktora Ba-
njalu~ke berze, je prezentuju}i statisti~ke po-
datke rekao da je tr`i{na kapitalizacija berze
zaklju~no s ju~era{njim danom iznosila oko
3,73 milijarde KM, {to je rast za 1,1 odsto u
odnosu na pro{lu godinu. Berzanski indeks
RS (BIRS) ove godine je izgubio na vrije-
dnosti za 3,9 odsto, dok je indeks investici-
onih fondova (FIRS) ostvario rast za 8,75
odsto.
Naj ve }i pro met u godini na
izmaku ostvaren je akcijama NLB Razvojne
banke, isklju~ivo zbog njenog preuzimanja
od strane mati~ne Nove ljubljanske banke u
vrijednosti od 38,5 miliona KM. Na redo-
vnom trgovanju lider je bio "Telekom Sr-
pske" s prometom od 11,1 milion KM, dok
su me|u zatvorenim investicionim fondovi-
ma najtrgovanije bile akcije banjalu~kog
FIRS ERS10
Bobar banka
hit dana
BANJALUKA - Na ju~era{njem
trgovanju na Banjalu~koj berzi ostva-
ren je promet u vrijednosti od
637.791,70 KM, kroz 116 transakcija.
Na slu`benom berzanskom tr`i{tu
lista B najve}i promet je ostvaren akci-
jama PD "Semberija" Bijeljina u izno-
su od 51.490 KM, po prosje~noj cijeni
od 0,40 KM za 5,54 odsto vi{oj u
odnosu na prethodno trgovanje.
Najve}i promet na slobodnom ber-
zanskom tr`i{tu ostvaren je akcijama
Bobar banke Bijeljina u iznosu od
382.200 KM, po prosje~noj cijeni od
3.900 KM za 2,50 odsto ni`oj u odno-
su na prethodno trgovanje. Na ovom
segmentu tr`i{ta u zelenom je bila sa-
mo Fabrika duvana Banjaluka s rastom
cijene akcija od 0,38 odsto na 0,261
KM. Najve}i pad vrijednosti od 53,31
odsto na 0,12 KM imale su akcije "Gu-
bera" Srebrenica. Kod fondova najve}i
promet je ostvaren akcijama "Zepter
fonda" Banjaluka u iznosu od
16.765,35 KM, po prosje~noj cijeni od
QSPNKFOB 4,78 KM za 1,49 odsto vi{oj u odnosu
na prethodno trgovanje. Akcije ovog
1-29!LN 9-49& fonda imale su i najve}i rast cijene, a
gubitnik dana je "Bors invest fond" Ba-
njaluka s padom vrijednosti akcija za
1-23 64-42& 2,26 odsto na 3,90 KM. Du`ni~kim
hartijama od vrijednosti trgovano je u
iznosu od 14.646,22 KM, a najve}i
promet obavljen je obveznicama RS za
izmirenje ratne {tete, tre}a emisija, u
vrijednosti od 8.126,07 KM po prosje-
~noj cijeni od 36,51 KM za 8,64 odsto
ni`oj u odnosu na prethodno trgovanje.
Vrijednost indeksa BIRS se smanjila
za 0,19 odsto na 985,83 poena, FIRS je
u plusu za 0,37 odsto i iznosi 1.719,94
poena, a ERS10 indeks je porastao za
Kretanje cijene akcija 0,47 odsto na 728,01 poen.
Rafinerije ulja Modri~a Z.D.
 Ekonomija 30. 12. 2009. tsjkfeb 21
berze o rezultatima i aktivnostima u godini na izmaku

pao za 100 miliona "Kristal invest fonda" sa 2,4 miliona KM.

FOTO M. RADULOVI]
U 2009. godini 12 preduze}a je akci-
onarima isplatilo dividendu od ~ega 204,6
miliona u novcu i 5,2 miliona KM u akcija-
ma. Skoro ~etiri petine od ukupno ispla}ane
dividende odnosi se na "Telekom Srpske".
Direktor Banjalu~ke berze
kao va`ne aktivnosti u protekloj godini na-
brojao je izlazak na vode}e globalne finasij-
ske servise, uvo|enje naprednog sistema
trgovanja, te me|unarodnu saradnju, prije
svega kreiranje zajedni~kog bh. indeksa na
Be~koj berzi i projekat povezivanja sa ber-
zama isto~nomediteranskog regiona. Istakao
je, tako|e, socijalno odgovorni karakter rada
BIRS ove godine
izgubio na vrijednosti za
3,9 odsto, dok je FIRS
porastao za 8,75 odsto
kroz u~e{}e u edukaciji profesora srednjih
{kola o ovoj oblasti i uklju~enje 840 u~enika
u trgovanje na virtuelnoj berzi.
Govore}i o planovima za 2010, Bo`i}
^elnici Banjalu~ke berze istakli je najavio uvr{tenje akcija dva emitenta na
da je u posljednjem kvartalu presti`nu A listu slu`benog tr`i{ta, najvjero-
zabilje`en blagi oporavak
vatnije "Telekoma Srpske" i Nove banke Ba-
Krizu platili
i radnici berze
Nj!mbo!Cp!aj~!kf!sf!lbp!eb!~f
Cb!okb!mv!•lb!cfs!{b!pwv!hp!ej!ov-!qpe
qsj!ujt!lpn! lsj!{f-! {b!ws|j!uj! t! qb!epn
qsj!ip!eb! {b! 51! pe!tup! j! {b! qf!uj!ov
nb!okjn!csp!kfn!{b!qp!tmf!oji-!jt!uj!•v!~j
eb! up! oj!kf! vuj!db!mp! ob! vlv!qof! bluj!.
wopt!uj!j!gvo!ldj!kf!uf!jo!tuj!uv!dj!kf/
Cp!aj~! p•f!lv!kf! eb! ~f! Cb!okb!mv!•lb
cfs!{b-!vqslpt!up!nf-!{b!esab!uj!qp!{j!uj!.
wbo!gj!ob!ojk!tlj!sf!{vm!ubu!v{!tjn!cp!mj!•ov
hp!ej|!okv!ep!cju!pe!21/111!LN/
njaluka, te uvo|enje najnaprednijih trgova-
~kih aplikacija u regionu. Najavio je, tako|e,
saradnju s Investiciono-razvojnom bankom
RS u podr{ci stalnoj likvidnosti obveznica,
izdavanje prvih kratkoro~nih hartija u vidu
trezorskih zapisa, te formiranje jedinstvene
baze podataka finansijskog sektora RS.
Bo`i} je ju~e trojici diplomaca,
koji su napisali najbolje diplomske radove
na temu finansijskog tr`i{ta, uru~io po 300
KM. Nagrade su dobili Ivana Vasi}, Vesna
Jefti} i Danijel Pani}.

"@eljeznice RS"
potpisale novi
ugovor s
Sedam miliona evra
Austrijancima
za ve}u bezbjednost
S. ^AKAREVI]
DOBOJ - "@eljeznice RS" (@RS) i Bosan-
skohercegova~ka `eljezni~ka javna korporaci-
ja (BH@JK) potpisale su ju~e s austrijskim
konzorcijumom "Swietelsky Alpina" ugovor
za nabavku i instaliranje signalnih i bezbje-
dnosnih ure|aja i osiguranje stanica na dioni-
ci pruge od Kostajnice kod Doboja do Jo{avke
kod ^elinca vrijedan sedam miliona evra.
Ugovor, koji }e biti finansiran zadu`enjem
kod Evropske banke za obnovu i razvoj i Evrop-
ske investicione banke, potpisali su Ivan Knezo-
vi}, generalni direktor BH@JK, Petko Stanojevi},
generalni direktor @RS, i @an-@ak Kolb, predsta-
vnik austrijskog konzorcijuma. Nakon potpisiva-
nja ugovora istaknuto je da }e za dvije godine
@RS imati savremene signalno-bezbjednosne
ure|aje i osigurane stanice, ~ime }e biti pove}ana
bezbjednost i brzina saobra}anja na prugama.
"Projekti koje smo do sada reali-
zirali su iz sfere osiguranja stanica i elektronskog
Na dionici Kostajnica
- Jo{avka bi}e primijenjena
najsavremenija tehnologija za{tite
osiguranja stanica signalno-bezbjednosnim ure-
|ajima i u tom smislu ovaj projekat predstavlja
zna~ajan nastavak tih aktivnosti", rekao je Kolb.
Knezovi} je istakao da }e na pomenutoj di-
onici, dugoj 64 kilometra, biti ugra|ena najsavre-
menija tehnologija za{tite.
"Ne}e to vi{e biti mehani~ki signali ili zas-
tarjela tehnologija. Rekonstrukcijom pruga BiH
Izvještaj sa
svjetskih berzi ($)
Energent Cijena Promjena
Obgub 89-95 1-18
Qsjspeoj!hbt 6-:3 .1-17
Metali Cijena Promjena
[mbup 2212-31 .7/81
Tsfcsp 28-41 1-37
ide u susret zahtjevima EU i primjeni evropskih
`eljezni~kih standarda, jer kod sprovo|enja pane-
vropske saobra}ajne politike nema mjesta za spo-
re pruge i vozove koji ne mogu posti}i brzinu od
najmanje 160 kilometara na ~as", naveo je Kne-
zovi}.
Ovaj ugovor nadovezao se na
ranije ugovoreni posao rekonstrukcije pruge na
istoj dionici s istim partnerom vrijedan 33,9 mili-
ona evra. Stanojevi} je istakao da bi ugovoreni
radovi trebalo da budu zavr{eni u roku od dvije
godine do kada bi trebalo da dobiju i prve savre-
mene putni~ke i teretne vagone, {to }e doprinijeti
pove}anju brzine i bezbjednosti saobra}aja na
prugama.
"Rekonstrukcija ove dionice veoma je zna-
~ajna, jer je to najfrekventniji dio pruge od Ba-
njaluke do Doboja, koja ima strate{ki zna~aj za
BOJA NOVCA
Pi{e:
Borivoje SIMI]
RS, jer se njome kre}e i najve}i broj vozova za
me|unarodni putni~ki i teretni saobra}aj", izjavio
je Stanojevi}.
U @RS o~ekuju da }e kao podizvo|a~i u na-
vedenim poslovima biti anga`ovane doma}e fir-
me, {to }e do pri ni je ti za po{ lja va nju na {ih
radnika.
"Firma koja je pobijedila na tenderu
za rekonstrukciju pruga je najavila da }e isklju~i-
vo doma}e firme raditi poslove remonta. Uz is-
kori{tavanje kapaciteta na{ih firmi i anga`ovanje
ve}eg broja radnika bi}e kori{ten i doma}i mate-
rijal, {to je veoma va`an segment ovog posla",
kazao je Stanojevi}.
On je naglasio da @RS 2009. godinu zavr{a-
vaju sa gubitkom od 25 miliona, {to je za pet mi-
liona KM manje od planiranog minusa, te da su
radnicima ispla}ena primanja za oktobar.
Safudin ^engi} na
~elu "Centrotransa"
SARAJEVO - Safudin ^engi} od 1. januara 2010. godine preuze}e
funkciju direktora "Centrotrans Eurlinesa" iz Sarajeva, odlu~io je
Nadzorni odbor te kompanije.
^engi}, magistar ekonomskih nauka, zamijeni}e na toj poziciji Muha-
meda [a}iragi}a. ^engi} je ro|en 1957. godine u Sarajevu gdje je zavr{io
srednju {kolu, fakultet i stekao zvanje magistra ekonomskih nauka. U do-
sada{njem profesionalnom anga`manu ^engi} je najve}im dijelom bio
anga`ovan u kompaniji "Centrotrans" u kojoj radi od 1981. godine ugla-
vnom na rukovodnim poslovima. Od 2002. godine obavljao je funkciju
izvr{nog direktora kompanije. Trenutno obavlja i funkcije predsjednika
Udru`enja poslodavaca Kantona Sarajevo i potpredsjednika Udru`enja
prevoznika BiH. P.K.
Minuli rad
Iako za 17 posto ne}e ispuniti zacrtani plan za 2009. godinu, mo`e se
re}i da je "Energoinvest" uspje{no preplivao recesijsku godinu.
Kompanija je ubrala manji prihod jer je uvezla manje koli~ine gasa iz
Rusije po~etkom godine zbog poznatog rusko-ukrajinskog spora, a za-
kazala je i realizacija nekih poslova na doma}em tr`i{tu.
U trenutku kada su pravljeni planovi za 2009. nije bilo jasno koliko
sna`no }e nas svjetska ekonomska kriza zahvatiti i o~igledno da je vod-
stvo "Energoinvesta" preoptimisti~no planiralo godinu u odnosu na tr`i-
{ne okol nos ti ko je su se
kasnije dogodile.
Iako ne}e ispuniti Ipak, za sveukupno dobar
zacrtani plan, mo`e se rezultat, uklju~uju}i i blagi
re}i da je "Energoinvest" rast dobiti, "Energoinvest"
uspje{no preplivao ima zahvaliti "minulom radu",
recesijsku godinu brojnim ranije ugovorenim po-
slovima na stranom tr`i{tu
zbog kojih za ovu kompaniju i njenih 850 radnika nema zime.
Podatak da i za 2010. godinu "Energoinvest" ima ugovorenih 160 mili-
ona dolara poslova govori da recesija ne}e ozbiljnije okrznuti "Energoin-
vest", jer }e i nadalje imati {ta raditi na tr`i{tima u sna`nom investicionom
zaletu. Sve to na izvjestan na~in potvr|uje ispravnu poslovnu politiku u
prethodnim godinama, a ~ije plodove kompanija sada ubire.
Najbolji pokazatelj uzlaznog trenda "Energoinvesta" je i prosje~na
plata zaposlenih od 1.430 KM, po kojoj je kompanija rame u rame s
mnogo profitabilnijim telekomima.
Vjetar u le|a "Energoinvestu", ali i cijeloj bh. privredi, mogla bi dati
dr`ava pokretanjem velikih infrastrukturnih projekata, a u kojima bi
"Energoinvest" mogao imati va`nu, a u nekim slu~ajevima sigurno i vo-
de}u ulogu.
22 tsjkfeb!30. 12. 2009. Ekonomija
"Gazprom" Agencija za statistiku BiH predstavila
REVIZOR dogovorio

Izvoz
uslove za
isporuku Kini
MOSKVA - Ruski gasni div
"Gaz prom" i ki nes ka naf tna
kompanija "PetroChina" potpisali
su sporazum o osnovnim uslovi-

milijardi
ma isporuka zemnog gasa iz Ru-
sije u Kinu, saop{tio je ruski
gasni holding navode}i da }e pa-
rametri budu}ih ugovora biti pre-
dmet pregovora u idu}oj godini.
"Gazprom" i CNPC su u okto-
bru potpisali sporazum koji pre-
dvi |a izvoz do 70 mi li jar di
Dobit "Bayera" pala kubnih metara gasa godi{nje, ~i-
me je Kina postala veliki kupac

za deset odsto ruskog gasa. (Agencije) Zdenko

Milinovi},
direktor
LEVERKUZEN - Njema~ka hemijska i farmaceutska kompanija Agencije
"Bayer" objavila je da joj je neto dobit u tre}em tromjese~ju ove go- "Lukoil" za statistiku
BiH
dine smanjena za deset odsto na godi{njem nivou zbog nepovoljnog
uticaja pada aktivnosti u svjetskoj privredi.
dobio pravo
"Bayerova" neto dobit pala je u razdoblju od jula do septembra na 249 eksploatacije
miliona evra u pore|enju s 277 miliona evra u istom razdoblju pro{le go- ira~ke nafte
dine. Prihodi su smanjeni za sedam odsto na 7,4 milijarde evra u pore|e-
nju s prilivom osam milijardi evra u tre}em tromjese~ju 2008. godine. BAGDAD - Konzorcijum na
Ko~nica poslovanju "Bayera" bio je odjel za poljoprivredu, ~iji su prihodi ~elu s ruskim privatnim naftnim
smanjeni za gotovo devet odsto na 1,1 milijardu evra. Pozitivnim rezulta- d`inom "Lukoilom" potpisao je
tom izdvojio se odjel za njegu zdravlja, ~iji su prihodi porasli za ~etiri od- ju~e preliminarni ugovor s Ira-
sto na ~etiri milijarde evra. (Agencije) kom o eksploataciji velikog nala-
zi{ta nafte "West Qurna 2".
"Lukoil" je u{ao u partnerstvo s
norve{kom naftnom kompanijom
"Statoil" u nadmetanju za polje u
Tv!ebo-!lp!kj!af!mj!eb!qpt!ub!of Sv!tj!kb! ob!nkf!sb!wb! eb! 3121/ ju`nom Iraku ~ije se rezerve pro-
bgsj!•lj!mj!efs!v!qspj!{wp!eokj!fub!. hp!e j!o f! tb! nf!} v!o b!s p!e oph cjenjuju na 12,8 milijardi barela
op!mb-!qswj!qvu!kf!j{wf!{bp!cj!pmp!. usaj!|ub! lb!qj!ub!mb! qp!wv!•f! plp nafte. "West Qurna 2" je najcje-
|lp!hp!sj!wp!v!FV/!Qswb!jtqp!sv!lb 28!nj!mj!kbs!ej!ep!mb!sb!qp!{bk!nj!db njenije me|u 15 nalazi{ta koja je
pe!qfu!nj!mj!pob!mj!ub!sb!fub!op!mb- lb!lp!cj!pesab!mb!oj!wp!esab!woji po~etkom mjeseca Irak svrstao u milijarde KM i smanjen je za 25,7 odsto.
wsj!kf!eob!3-4!nj!mj!pob!fwsb-!ob!. sbt!ip!eb-! j{kb!wjp! kf! svt!lj! wj!. svoju drugu poslijeratnu ponudu Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u
za eksploataciju. Ugovor je po- ovom periodu pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 45
nj!kf!okf!ob!kf!ip!mbo!etlpn!hsb!. dfqsf!nj!kfs!j!nj!ojt!ubs!gj!obo!tj!kb
tpisan na 20 godina i treba da ga Spoljnotrgovinski posto.
ev! Sp!u fs!e b!n v! j! esv!h jn Bmf!ltfk! Lv!esjo/! Ubk! j{opt! {b!.
qp!usp!|b!•j!nb!v!FV/!Kp|!•f!uj!sj ev!af!okb!kf!nj!oj!nvn!•bl!j!v{ odobri ira~ka vlada. Cilj konzor- deficit iznosi 6,1 milijardu "Spoljnotrgovinski deficit iznosi 6,1 milijardu KM
kfeoblf!jtqp!sv!lf-!usf!cb!eb qmb!oj!sb!op! jt!lp!sj|!ubwbokf! twji cijuma je produkcija 1,8 miliona KM i za oko 30 odsto je i za oko 30 posto je manji nego u istom periodu pro{le
barela dnevno, a kompanije }e godine", kazao je Zdenko Milinovi}, direktor Agencije
lsf!ov!v!FV!lsb!kfn!gf!csv!bsb/ sf!{fs!wj/
dobijati 1,15 dolar za proizvedeni manji nego u istom za statistiku BiH.
barel. (AP) periodu pro{le godine Najvi{e novca BiH je potro{ila na uvoz

"Sollers" otvorio Borivoje SIMI]

novu fabriku
MOS KVA - Rus ka auto-
kompanija "Sollers" otvorila je
ju~e novu fabriku u Vladivostoku
u kojoj }e biti sklapana sportsko-
terenska vozila ju`nokorejske
kompanije "SsangYong" i kami-
oni japanske kompanije "Isuzu".
Fabrika, u ~iju je izgradnju ulo`e-
no oko 168 miliona dolara mo}i }e
`a kamiona kompanije "Isuzu" i FI-
AT-ovog modela dukato po~eti na-
redne godine. U novom pogonu
idu}e godine }e posao na}i 700 ra-
dnika i vi{e od 2.000 u 2012. godi-
ni. Kompanija "Sollers", nastala iz
biv{eg preduze}a "Severstal Avto",
prebacila je pogon iz evropskog
dijela Rusije na Daleki istok.
Kinezi od
"Airbusa"
kupuju
16 aviona
PARIZ - Kineska avio-kompa-
nija "China Eastern Airlines" sa-
op{tila je da }e kupiti 16 aviona
A330 od evropskog proizvo|a~a
aviona "Airbus" u vrijednosti od
2,6 milijardi dolara.
nafte i naftnih derivata u vrijednosti ve}oj od milijardu
KM, ali je taj iznos za oko 36 posto manji nego lani za-
hvaljuju}i pokretanju Rafinerije nafte u Brodu. Za uvoz
SARAJEVO - BiH je u prvih 11 mjeseci ove go-
dine ostvarila izvoz u vrijednosti od pet milijardi
vozila izdvojeno je ne{to manje od 600 miliona KM, a
{to je za oko 40 posto manje nego u istom periodu lani,
dok je najve}i suficit ostvaren kod izvoza elektri~ne
KM ili za 19,3 posto manje u odnosu na isti pro{lo-
godi{nji period, a uvoz je istovremeno iznosio 11,2 energije ukupno 345 miliona KM ili gotovo sto posto
Banjalu~ka
"Tr`nica"
sumirala

u prvoj godini da proizvodi 15.000
vozila po~ev od 2010, a poslije
2012. vi{e od 40.000 automobila. U
novoj fabrici }e u po~etku biti proi-
zvo|eni modeli kompanije "Ssan-
gYong" i sportsko-terenska vozila
doma}e firme VAZ, dok }e monta-
Ruski premijer Vladimir Putin
izjavio je na ceremoniji otvaranja da
}e Rusija nastaviti da razvija vlasti-
tu auto-industriju, iako je finansij-
ska i eko nom ska kri za naj vi {e
pogodila upravo velike proizvo|a~e
automobila. (Agencije)
FOTO M. RADULOVI]
"Airbus" bi avione Kinezima ovogodi{nje
trebalo da isporu~i od 2011. do
2014. godine. Analiti~ari isti~u poslovne
da }e ovom zna~ajnom kupovi- rezultate
nom Kina oja~ati poziciju "Air-
bu sa" u na dme ta nju s
ameri~kim "Boeingom" za prvu

"Sjeverni tok"
~eka jo{ "da"
iz Finske
CUG - Njema~ka je dala kona~nu
saglasnost za izgradnju gasovoda
"Sjeverni tok" ispod Balti~kog mora,
po{to se i Savezna kancelarija za
morsku plovidbu i hidrografiju sa-
glasila da 31 kilometar duga dionica
gasovoda prolazi kroz njema~ke teri-
torijalne vode, saop{tio je konzorci-
jum "North Stream", koji je zadu`en
za realizaciju ovog projekta.
Ranije je za ovaj projekat dobije-
na potrebna saglasnost i od Kance-
la ri je za ru dar stvo nje ma ~ke
pokrajine Meklenburg tako da kon-
zorcijum sada ima sve neophodne
dozvole nadle`nih organa u Njema-
~koj. "Sjeverni tok" odranije ima i
sve po tre bne do zvo le Dan ske,
[vedske i Rusije. Finska je potpisa-
la tri od pet odobrenja i posljednja
je birokratska prepreka za po~etak
izgradnje. (Agencije)
Rumunija
gradi drugu
nuklearnu
elektranu
BUKURE[T - Rumunija namje-
rava da izgradi svoju drugu nukle-
ar nu elek tra nu sna ge 1.000
megavata do 2030. godine - deset
godina kasnije od prethodno ut-
vr|enog plana.
Nova nuklearka treba da bude iz-
gra|ena u Transilvaniji, a trenutno
vlasti razmatraju tri lokacije oko
rijeke Some{.
Prva rumunska atomska centra-
la, "Nuclearelectrica", se nalazi u
^ernavodi u crnomorskoj zoni.
Rumunija ima samo tu nuklearnu
elektranu sa dva reaktora, a jo{
dva reaktora treba da budu izgra-
|ena do 2015. godine. "Nucleare-
lectrica" proizvodi 18 odsto struje
u Rumuniji, a nova dva reaktora
}e udvos tru ~i ti nje nu proi zvo -
dnju. (Beta)
poziciju na kineskom avion-
skom tr`i {tu, ko je se ve oma
brzo razvija i va`i za jedno od
najperspektivnijih. (Reuters)
"Ferrero"
jo{ razmatra
kupovinu
"Cadburyja"
MILANO - Italijanska kondi-
torska kompanija "Ferrero" ra-
zmatra mogu}nost preuzimanja
britanske kompanije "Cadbury",
koja je nadavno odbila ponudu za
preuzimanje dospjelu od ameri-
~kog "Kraft Foodsa" vrijednu
16,2 milijarde dolara.
Osim "Ferrera" i "Kraft Food-
sa" za "Cadbury" je zaintereso-
van i ame ri ~ki kon di tor
"Hershey". "Ferrero" je u novem-
bru objavio da je u preliminarnoj
fazi procjene opcija u vezi s "Ca-
dburyjem". (Reuters)
Zadr`ali visoku
profitabilnost
P. KLINCOV
BANJALUKA - Banjalu~ka "Tr`nica" }e ove
godine ostvariti dobit na nivou pro{logodi{nje, koja
je iznosila oko tri miliona KM, izjavio je ju~e Dra-
gan Stupar, direktor tog akcionarskog dru{tva - je-
dnog od najprofitabilnijih u RS.
On je na prijemu za novinare organizovanom po-
vodom zavr{etka poslovne godine ocijenio da }e iskaza-
na dobit "Tr`nice" biti zna~ajna u uslovima poslovanja
na tr`i{tu obilje`enom svjetskom ekonomskom krizom,
posebno u drugom polugodi{tu.
"Sigurno da ni 'Tr`nica' nije mogla ostati imuna na
ekonomsku krizu, koja je zahvatila oblast trgovine zbog
~ega je i kod nas do{lo do odre|enog pada prometa i pri-
hoda. Taj udar je, me|utim, ubla`en adekvatnim mjerama
Uprave 'Tr`nice' na smanjenju rashoda", rekao je Stupar.
On je istakao da }e zna~ajno smanjenje
tro{kova, kao i zadr`avanje postoje}eg broja zaposlenih,
biti prioriteti menad`menta preduze}a i u 2010. godini.
"Tro{kove preduze}a planiramo smanjiti za ~ak 30
odsto, uglavnom u oblasti logistike kako bi i idu}e godi-
ne odr`ali trenutni nivo plata radnika i profitabilno po-
slovanje", dodao je Stupar.
Sr|an Pra {ta lo, predsjednik Upravnog
odbora "Tr`nice", zahvalio je medijima na saradnji u
Sigurno da ni "Tr`nica"
nije mogla ostati imuna na
ekonomsku krizu, kazao Stupar
protekloj godini, navode}i da su objektivno izvje{tavali
javnost o de{avanjima u preduze}u.
"O~ekujemo da }e me|usobna saradnja biti nastav-
ljena i u 2010, a mi u 'Tr`nici' obe}avamo da }emo i da-
lje raditi u interesu akcionara preduze}a, gra|ana
Banjaluke i ~itave RS", naglasio je Pra{talo.

ekonomske pokazatelje za prvih 11 mjeseci ove godine
dostigao pet
maraka
vi{e nego pro{le godine.
"U ukupnom izvozu najve}e u~e{}e ima metalski se-
ktor sa vrijedno{}u od 941 milion KM, {to ~ini 19 posto
ukupnog izvoza, dok su u uvozu najzastupljenije mineral-
ne tvari sa vrijedno{}u od 1,7 milijardi KM", kazao je Mi-
linovi}.
Hrvatska je i dalje najzna~ajniji trgovinski
partner BiH i u ovu zemlju smo u prvih 11 mjeseci izvezli
robe u vrijednosti od 870 miliona KM, dok je uvoz iznosio
1,7 milijardi KM. Od susjeda veliku razmjenu imali smo i
Naplata poreza ve}a
Poreska uprava RS
objavila rezultate
za ovu godinu za pet procenata
^elnici Poreske uprave
zadovoljni ostvarenim
rezultatima
FOTO M. RADULOVI]
Z. DRAGOVI] lje`en rast od 29 odsto na 463,4 miliona KM.
Poreznici su ove godine obavili 9.209 kon-
BANJALUKA - Poreska uprava RS je trola, {to je za 26 odsto vi{e u odnosu na pret-
ove godine naplatila 1,77 milijardi KM di-
rektnih poreza, {to je za pet odsto vi{e u
Najzna~ajnije pove}anje u
odnosu na prethodnu godinu, izjavio je ju~e
Mile Banika, vr{ilac du`nosti direktora ove sektoru naplate doprinosa za
Fond zdravstvenog osiguranja RS
institucije, izraziv{i zadovoljstvo postignu-
tim rezultatima.
Sumiraju}i ovogodi{nje rezultate Poreske hodnu. Opse`nije kontrole, istakao je Banika,
uprave Banika je istakao da je do najzna~ajnijeg doprinijele su pove}anju naplate poreza za de-
pove}anja do{lo u sektoru naplate doprinosa za set miliona KM. Poreska uprava RS je u godini
Fond zdravstvenog osiguranja RS, gdje je zabi- na izmaku izvr{ila i 5.320 postupaka prinudne
Ekonomija
Nezaposlenost
ve}a za pet odsto
[b!qp!tmf!optu!v!CjI!tnb!okf!ob!kf!v!plup!csv
{b!1-3!qpt!up!v!peop!tv!ob!qsfu!ip!eoj!nkf!tfd-!b
vlv!qbo!cspk!{b!qp!tmf!oji!kf!t!of!lb!eb|!okji!wj!|f!pe
811/111!mj!db!qbp!ob!799/111/!Jt!up!wsf!nf!op-!qp!sb!.
tmb!kf!of!{b!qp!tmf!optu-!qb!vlv!qbo!cspk!mj!db!v!CjI
lp!kb!usb!af!qp!tbp!j{op!tj!614/:8:/
#V!plup!csv!pwf!hp!ej!of!v!peop!tv!ob!jt!uj!qf!sj!pe
mb!oj-!of!{b!qp!tmf!optu!kf!qp!sb!tmb!{b!6-2!qpt!up!jmj!{b
vlv!qop!37/481!mj!db#-!qsf!dj!{j!sbp!kf![efo!lp!Nj!mj!op!.
wj~/
Obk!wj!|f!op!wp!vqp!tmf!oji!v!qp!tmkf!eokji!hp!ej!ov!eb!.
ob!cj!mp!kf!v!sft!up!sb!oj!nb!j!ip!uf!mj!nb!23-8!qpt!up-!sj!.
cbs!tuwv!8-:!qpt!up-!uf!ushp!wj!oj!ob!wf!mj!lp!j!nb!mp!qfu
qpt!up/
Qsp!tkf!•ob!of!up!qmb!ub!jt!qmb!~f!ob!v!plup!csv!j{op!tj!.
mb!kf!89:!LN-!|up!kf!{b!2-3!pe!tup!nb!okf!v!peop!tv
ob!ef!dfn!cbs!3119/!hp!ej!of-!b!v!peop!tv!ob!plup!.
cbs!qsp!|mf!hp!ej!of!wf!~b!kf!{b!2-2!pe!tup/
sa Srbijom u koju smo izvezli robe za 676 miliona, a uve-
zli za 1,1 milijardu KM.
Govore}i o kretanju u bh. industriji, Milinovi} je ista-
kao da je ukupna industrijska proizvodnja u novembru
smanjena za 1,2 odsto u odnosu na prosje~nu mjese~nu
proizvodnju iz 2008. godine. On je precizirao da je u po-
dru~ju va|enja ruda i kamena industrijska proizvodnja po-
rasla za 10,9 odsto u odnosu na prosje~nu mjese~nu
proizvodnju u 2008. godini, dok je prera|iva~ka industrija
imala pad za 3,6 odsto, a proizvodnja i snabdijevanje elek-
tri~nom energijom, gasom i vodom smanjena je za 1,7 od-
sto.
Mjese~na inflacija u novembru izno-
Industrijska
proizvodnja u
sila je 0,1 posto, dok je na godi{njem nivou zabilje`en pad
cijena od 0,7 posto.
"Najve}i rast cijena u novembru zabilje`en je kod pre-
novembru manja
za 1,2 odsto u
voza za 1,2 posto, zdravstva za 0,3 posto, stanovanja, vo-
de, elektri~ne energije i gasa 0,2 posto, te rekreacije i
odnosu na kulture za 0,1 posto", istakao je Milinovi}.
mjese~ni prosjek Na rast cijena prevoza uticalo je poskupljenje goriva i
iz 2008. godine maziva od 2,4 posto, te opreme i dijelova za motorna vozi-
la za 1,6 posto.
naplate poreza, {to u odnosu na isti period pro-
{le godine predstavlja pove}anje od 80 odsto.
"Uku pan fi nan sij ski dug na
osnovu kojeg smo i pokrenuli postupak prinu-
dne naplate, ove godine je napla}en u iznosu
ve}em od 60 miliona KM", rekao je Banika.
Komentari{u}i odvijanje postupka fiskali-
zacije, Banika je rekao da jo{ 59.888 poreskih
obveznika nije ispunilo obavezu uvo|enja fis-
kalnih kasa.
"Kao i ranije u ovom postupku veliki pro-
blem predstavlja 12.342 pasivnih poreskih ob-
veznika, koji nisu odjavili svoju djelatnost, tako
da stvarni broj obveznika koji treba da obave
fiskalizaciju iznosi 47.508", kazao je Banika.
On je dodao da su tokom 8.600 izvr{enih
kontrola u vezi s fiskalizacijom u 3.209 slu~aje-
va utvrdili prekr{aje i izrekli kazne u vrijednos-
ti od 2,2 miliona KM", rekao je Banika.
Prema statistici Poreske upra-
ve, gra|anima je u 2009. godini za povrat pore-
za ispla}eno osam miliona KM, {to je za 28
odsto vi{e u odnosu na pro{lu godinu.
^elnici Poreske uprave ponovo su izrazili
nezadovoljstvo zbog lo{eg odziva za prijavu
nepokretnosti, odnosno njihov upis u fiskalni
registar nekretnina. Kazali su da je to do sada
u~inilo 562.765 poreskih obveznika, te da je
produ`enjem roka broj prijava naglo opao. Na
osnovu odluke Vlade RS rok za podno{enje
zahtjeva za registraciju nekretnina produ`en je
do 31. decembra 2011. godine.
30. 12. 2009. tsjkfeb 23
NEZVANI^NO
"General Motors"
naredio rasprodaju
DETROIT - Ameri~ki "Gene- dilerima kao isporuku automobila
ral Motors", nekada najve}i kompanijama za popunjavanje vo-
proizvo|a~ automobila na svije- znog parka, {to }e, kako se o~eku-
tu, ponudio je ogromne podstica- je, pove}ati decembarsku prodaju.
je dilerima da ubrzaju prodaju Udio "General Motorsa" na tr`i-
preostalih zaliha automobila ro- {tu pao je na 20 procenata sa 51
bnih marki saturn i pontijak, u odsto iz vremena kada je kompani-
namjeri da popravi rezultate de- ja dominirala u SAD. Njenu pozi-
cembarskog poslovanja. ciju sada su zauzele druge doma}e
U pismu prodavcima, koje je i inostrane kompanije. Inostrana
dospjelo do medija, "General Mo-
tors" navodi da }e isplatiti 7.000
Ameri~ki div
dolara za svaki prodati ili iznaj-
po svaku cijenu `eli
mljeni novi saturn i pontijak iz pos-
da unaprijedi
toje}ih zaliha.
decembarsku prodaju
U skladu s tim planom, vozila
}e biti klasifikovana kao kori{}e-
ni automobili, s tim {to bi dileri prodaja "General Motorsa" sada je
bili prvi vlasnici i tako bi mogli skoro podjednaka sa doma}im
da ih prodaju po mnogo ni`oj isporukama.
cijeni. "General Motors" je u procesu
Ponuda diskontne prodaje }e va- ukidanja robnih marki pontijak i sa-
`iti do 4. januara, posljednjeg dana turn i prodaje brenda hamner u skla-
decembarske isporuke kola. "Ge- du s planom oporavka prezadu`ene
neral Motors" }e knji`iti prodaju kompanije. (Wall Street Journal)
Pra{ka berza ve}
neutralisala gubitke
PRAG - Akcije na Pra{koj berzi su se, poslije pada na najni`u vrije-
dnost po~etkom marta, sna`no uzdigle u dva talasa rasta, za ~ak 30
odsto i dospjele na nivo iz oktobra pro{le godine kada je svijet uz-
drmao kolaps ameri~ke investicione banke Lehman Brothers.
Analiti~ari ocjenjuju da }e umjereni rast vrijednosti akcija na Pra{koj ber-
zi biti nastavljen i naredne godine i da bi mogao da dostigne deset odsto.
"Sigurno da je 2009. bila godina oporavka i sna`nog rasta", ukazao je
analiti~ar Komercni Bank Josef Njemi.
Glavni indeks Pra{ke berze sada je za 30 odsto ja~i nego na kraju pro{le
godine, a ~ak 77 odsto nego sredinom februara, kada je tr`i{te dodirnulo
dno. Ve}ina akcija je ostvarila dobit ve}u od o~ekivane, a "glavni junak" je
holandska rudarska kompanija i jedna od najve}ih industrijskih grupacija u
^e{koj NWR, ~ije su akcije vi{e nego udvostru~ile svoju vrijednosti. Trend
rasta je djelimi~no naru{en po~etkom decembra zbog du`ni~ke krize u Du-
baiju. Za rast cijene akcija u ^e{koj naredne godine }e biti presudno da li
}e i u kojoj mjeri do}i do o~ekivanog o`ivljavanja privrede u zapadnoj
Evropi. Analiti~ari su saglasni da od tog faktora zavisi i o`ivljavanje kor-
porativnih investicija, a kasnije i obnavljanje rasta potro{a~ke potra`nje u
^e{koj. (Agencije)
Izbjegnut naftni rat
Rusije i Ukrajine
MOSKVA - Rusija i Ukrajina getike Jurij Prodan i Sergej [mat-
su u potpunosti usaglasile uslove ko razmotrili su isporuke nafte i
tranzita nafte za evropske po- tranzit preko ukrajinske teritorije,
tro{a~e i u naredna dva dana }e po{to su se pojavile informacije da
potpisati sporazum o tome, izja- je Rusija upozorila Slova~ku na
vila je Irina Josipova, portparol mogu}e prekide isporuka nafte
ruskog Ministarstva energetike. cjevovodom "Dru`ba" kojim se
"Poslije intenzivnih pregovora doprema sirova nafta iz sibirskih
uspje{no su usagla{eni uslovi ugo- nalazi{ta u EU, a prije svega u
vora o tranzitu, a kompanije su Slova~ku, Ma|arsku i ^e{ku.
uglavnom pribli`ile stavove i u Poslije toga je predstavnik ukra-
principu formulisale sporazum o jinske dr`avne kompanije "Ukra-
dugoro~nim isporukama evrop- transnafta" Sergej Zinkevi~ izjavio
skim potro{a~ima", rekla je ona. da Ukrajina `eli da izmijeni uslo-
Ona je, tako|e, rekla da rusko ve aktuelnog ugovora o tranzitu
Ministarstvo energetike ra~una da ruske nafte preciziraju}i da Kijev
}e usagla{eni napori obezbijediti zahtijeva da Rusija pla}a ve}e ta-
stabilne i pouzdane isporuke nafte kse i da garantuje minimalne koli-
i da }e Nova godina prote}i bez ~i ne ko je }e tran spor to va ti
prekida i bilo kakvih neprijatnosti. evrop skim po tro {a ~i ma pre ko
Ukrajinski i ruski ministri ener- ukrajinske teritorije. (Agencije)
24 tsjkfeb!30. 12. 2009.
30. 12. 2009. tsjkfeb 25
26 tsjkfeb!30. 12. 2009.
Reporta`a
Autorska prava i dalje kr{e u svijetu
Piraterija u
Aziji cvjeta
Uprkos izvjesnim rezultatima na
suzbijanju kr{enja autorskih prava u
mnogim zemljama, neovla{teno pre-
snimavanje softvera je i dalje raspros-
tranjeno u Aziji, najvi{e u Vijetnamu,
Tajlandu, Filipinima i Hong Kongu.
U Ho [i Minu, kao u mnogim dru-
gim azijskim gradovima, kopirana muzi-
ka i softveri u slobodnoj su prodaji.
Prema jednoj studiji, 85 odsto softvera u
Vijetnamu je ilegalno. U pojedinim pro-
davnicama gotovo svi kompakt i digitalni
video-diskovi (CD i DVD) su piratizova-
ni. Na pijaci u Tajlandu trgovci primje-
njuju uobi~ajenu taktiku za za{titu od
prepada inspektora.
"Obi~no ih dr`e u kolima ili u kom-
biju, s ure|ajima za brzo pravljenje kopije
diskova", izjavila je Darani Va~ana-Vuti-
vong, advokat za intelektualnu svojinu.
Piraterija u Tajlandu je vrijedna na
milione dolara.
"@eljeli bismo da je zakon efikasniji
u suzbijanju piratizovane robe u Tajlan-
du", dodala je Va~ana-Vutivongova.
U Hong Kongu policija je ne{to efi-
kasnija u suzbijanju piratstva.
"Prije pet godina pirati su svuda po
ulicama prodavali opti~ke diskove. Bio je
Piratstvo
je u 2008.
godini
opalo u
Hong
Kongu i u
vi{e od 50
zemalja,
uklju~uju}i
Brazil
i Indiju
to o~igledan problem. Sada se vi{e bavi-
mo piratstvom od strane samih korisnika
softvera, odnosno suzbijanjem ilegalno
kopiranog softvera u poslovnim firma-
ma", izjavila je Belinda Lui, koja je na
~elu hongkon{kog Saveza proizvo|a~a
softvera, preko kojeg se softverske kom-
panije bore protiv piraterije.
Piratstvo je u 2008. godini opalo u
Hong Kongu i u vi{e od 50 zemalja,
uklju~uju}i Brazil i Indiju, ali u svijetu je
za ra
ipak zabilje`en porast, posebno u Aziji,
zbog porasta prodaje kompjutera i lak{eg
pristupa Internetu. Jedan Filipinac je na-
pustio piratski biznis koji mu je donosio
4.000 dolara mjese~no kada je bio suo~en
Piraterija s ogromnim nov~anim kaznama.
u Tajlandu "Kompjuterske radnje su od nas ku-
je vrijedna povale kopirani softver i igrice, ali kada
na milione su filipinske vlasti u tim radnjama istakle Pripremila: Dragana RADU[KI
dolara upozorenja, prestali su da ih prodaju i da
`utom sariju, sa zlatnim nau{nicam
U
kupuju od nas", rekao je on.
rama na vrhu nosa, Sureka Jadav n
Azijske zemlje postepeno napreduju
se od ostalih indijskih `ena koje je
u suzbijanju piratizovanog softvera, ali
vno mogu}e vidjeti na glavnom `el
kako sve {ire tr`i{te kompjutera tra`i jef-
terminalu u Mumbaiju.
tin softver, stru~njaci ka`u da }e pisci
Me|utim, ova ~etrdeset~etvorogod
programa i dalje gubiti na milijarde dola-
dvoje djece ipak odudara od drugih `e
ra zarade, a vlade na milione dolara pri-
tformi ^atrapati [ivadi terminala jer ona nije obi
hoda od poreza. (Agencija)
ve} jedna od svega nekoliko indijskih `ena ma{ino
Tre}ina indijskih `ena u dobi izme|u Sureka Jadav je prva `ena ma{inovo|a koja
15 i 49 godina izjavila je da su bile na na Centralnoj `eljezni~koj stanici u Mumbaiju
`rtve nasilja u porodici postala simbol polne ravnopravnosti u indijsko
Mu{karci
su i dalje
dominantni
u Indiji
 Reporta`a 30. 12. 2009. tsjkfeb 27
Gledaju}i kroz istoriju,
nije neobi~no da se `ene
bore za ravnopravnost

Sureka Jadav
je prva `ena
ma{inovo|a koja
je zaposlena na
Centralnoj
`eljezni~koj stanici
u Mumbaiju,
a tako je postala
simbol polne
ravnopravnosti
u indijskom
dru{tvu, kojim
tradicionalno
dominiraju
mu{karci

Sureka Jadav, prva

`ena ma{inovo|a,
pokrenula revoluciju

Pratiba Patil,
prva predsjednica Indije

avnopravnost polova
kojim tradicionalno dominiraju mu{karci.
Prva `ena ma{inovo|a: Otkako je prvi put
ma, i nao~a- u{la u kabinu ma{inovo|e prije 10 godina, postala je prepo-
ne razlikuje znatljivo lice u poslovnoj prijestonici Indije. Ona ve} dugi niz
svakodne- godina vozi na istoj prigradskoj liniji i putnici je ve} prepo-
ljezni~kom znaju. Pored nje postoje jo{ dvije `ene ma{inovo|e koje su
zaposlene u kompaniji "Vester relvej" i zajedno sa Surekom
di{nja majka predstavljaju stub borbe indijskih `ena za ravnopravnost. Is-
ena na pla- kreno priznaje da je vozovi nikada nisu interesovali, ali je bi-
~na putnica la primorana da potra`i posao jer je morala da izdr`ava svoje
ovo|a. dvoje djece. Prva je postala pomo}nik ma{inovo|e, da bi ka-
je zaposle- snije i sama pro{la obuku za ovaj posao. Ka`e da je imala
u, a tako je sre}e jer je imala ogromnu podr{ku svojih mu{kih kolega,
om dru{tvu, koji su joj svesredno pomagali, a poma`u joj i danas.
"Kada sam odlu~ila da krenem na obuku za ma{inovo-
|u, kolege su me podr`ale i pomogle. Mo`da zato {to sam je-
dina `ena, bila sam radoznala {ta sve mogu, gdje su moje
granice, pa sam zato polo`ila ispit i za ovu komplikovaniju
lokomotivu", pri~a Sureka Jadav, koja je prva `ena koja je
pro{la kurs za ovo mu{ko zanimanje.
Ona je jedna od rijetkih ma{inovo|a koji su polo`ili ispit
za vozove za dva pogonska motora. Rije~ je o vozovima ko-
jima je prili~no komplikovano upravljati.
Gledaju}i kroz indijsku istoriju, nije neobi~no da se `ene
bore za ravnopravnost. Neki od primjera su kraljica ratnica
Rani Lak{mibai, ali tu je i neizostavna Indira Gandi, prva
premijerka Indije. Ono {to je zanimljivo jeste to da se na ~elu
Indije trenutno nalazi jedna `ena, Pratiba Patil, koja je prva
predsjednica Indije. Da `ene polako osvajaju Indiju, svjedo~i
i to da je predsjednica Donjeg doma indijskog parlametna is-
to `ena - Mira Kumar. I na ~elu nekih velikih multinacional-
nih kompanija tako|e se nalaze `ene.
Nasilje u dru{tvu: Iako Ustav Indije garantuje
Sureka Jadav
tra da pol ne smije biti prepreka pri dobijanju posla.
"Ono {to je zanimljivo jeste to da su `ene u Indiji poka-
upravlja vozom
sa dva pogonska zale i dokazale da su ja~e, ali i istrajnije i upornije od mu{ka-
motora raca, {to je razlog za{to uspijevaju u svemu ~ega se prihvate",
ka`e Ki{var, nagla{avaju}i va`nost `ene za indijsko dru{tvo.
[ansa za promjenama: Pored toga {to je
prva `ena ma{inovo|a u Indiji, Sureka Jadav je jedna od akti-
vistkinja grupe koja se zala`e za rje{avanje jo{ jednog proble-
ma, seksualnog uznemiravanja `ena u vozovima. Kako je
ovo prili~no izra`ena pojava, Mamata Banared`i, ministarka
saobra}aja, pokrenula je inicijativu da budu uvedene linije na
kojima }e se prevoziti isklju~ivo `ene, koje ~ine najve}i dio
putnika metroa.
Sureka ka`e da je prezadovoljna svojim poslom, ali i ~i-
njenicom da je dobila {ansu da svojim primjerom mijenja in-
dijsko dru{tvo.
"Svako bar jednom u `ivotu dobije {ansu da ostvari svo-
je snove jer sam sigurna da se snovi ostvaruju. Kao prvo, `e-
ne imaju pravo na obrazovanje i stoga treba i da ga ostvare,
moramo uzeti sve {to nam `ivot pru`a. Mislim da sam ja
imala sre}e {to sam je dobila", ka`e ona.
jednaka prava svim `enama, razlike i dalje postoje, posebno Veliki udio u svemu tome imala i njena majka, koja nije
kada je rije~ o ruralnim podru~jima, gdje `ene nemaju pristup `eljela da Sureka bude doma}ica.
Sureka Jadav obrazovanju, ali ni zdravstvenoj njezi. Tre}ina indijskih `ena "Moja majka mi je uvijek govorila da ne treba da se po-
ka`e da je u dobi izme|u 15 i 49 godina izjavila je da su bile `rtve nasi- dredim porodici i ~itav `ivot provedem kao doma}ica. Govo-
prezadovoljna lja u porodici, {to je zaista alarmantan broj. Nasilje ~ije su rila mi je da treba da zavr{im {kolu, a tek onda da se udam i
svojim poslom, `rtve `ene pove}alo se za ~ak 25 odsto u periodu od 2003. do mislim da je bila u pravu", rekla je Sureka Jadav.
ali i ~injenicom 2007. godine, dok novih statisti~kih podataka zasad nema. Kako je rije~ o fizi~ki napornom poslu, koji oduzima
da je dobila Kada je rije~ o oblicima nasilja, onda prednja~e otmice, zlos- dosta vremena, svjesna je da bi joj bilo bolje da se bavi ne~im
{ansu da svojim tavljanje i silovanje. drugim.
primjerom Madhu Purnima Ki{var, iz Centra za istra`ivanje i razvoj "Moram priznati da mi nekada nedostaje dru`enje sa `e-
mijenja indijsko dru{tva, ujedno je i osniva~ grupe "Manu{i Sangatan", koja nama jer sam stalno u mu{kom dru{tvu. Iskreno, sada ne
dru{tvo se zala`e da ravnopravnost `ena pri zapo{ljavanju. Ona sma- znam ni {ta bih pri~ala sa `enama", ka`e na kraju Sureka.
28 tsjkfeb!30. 12. 2009.
Svijet
Al Kaida odgovorna
za poku{aj napada
KAIRO - Teroristi~ka organiza-
cija Al Kaida s Arapskog poluos-
trva preuzela je odgovornost za
poku{aj napada u avionu na letu
izme|u Amsterdama i Detroita i
navela je da je to trebalo da bude
osveta zbog operacija SAD protiv
te grupe u Jemenu.
U saop{tenju objavljenom na In-
ternetu navodi se da je 23-godi{nji
Nigerijac Umar Faruk Abdulmuta-
lab bio u koordinacija s ~lanovima
Al Kaide.
Jemenske snage su, uz pomo}
ame ri ~kih oba vje {taj nih slu `bi,
izvele dva vazdu{na napada na pri-
Sukob radikalnih
islamista i policije
BAU^I - U napadu islamskih ekstremista kopljima i strijelama na
policiju na sjeveru Nigerije poginulo je najmanje osam ljudi, izjavili su
zvani~nici.
Zvani~nik dr`ave Bau~i Mohamed Majgari rekao je da je nasilje po~elo
ju~e u toj saveznoj dr`avi na sjeveru Nigerije, kada je radikalna islamska
grupa Kala Kato - D`inovi `ivih - izazvala nerede zahtijevaju}i osloba|anje
Strijelama i
kopljima napali policiju
padnika islamske sekte Boko Haram.
Napadom grupe Boko Haram na policijsku stanicu u julu u gradu Bau~i za-
po~et je talas nasilja u kojem je `ivot izgubilo vi{e od 700 ljudi. (Agencije)
Manje kriminala
u Njujorku
V!Okv!kps!lv!kf!311:/!qp!op!wp!sf!lps!eop!tnb!okfo
cspk!lsj!wj!•oji!ekf!mb!.!vlv!qob!tup!qb!lsj!nj!ob!mb!kf
tnb!okf!ob!22!pe!tup!v!peop!tv!ob!qsp!|mv!hp!ej!ov/
FOTO AFP
padnike Al Kaide u toj zemlji. Dru-
gi napad se dogodio dan prije nego
{to je poku{an napad na katoli~ki
Bo`i}.
U saop{tenju se navodi da je Ni-
gerijac trebalo da iskoristi eksploziv
koji su napravili pripadnici Al Ka-
Abdulmutalab
bio u koordinaciji
s ~lanovima Al Kaide
ide. Al Kaida s Arapskog poluostrva
sara|uje s ekstremistima u Saudij-
skoj Arabiji i Jemenu. (Agencije)
FOTO AFP
njihovog uhap{enog lidera.
O~evici su rekli da je u neredima
zapaljeno nekoliko ku}a.
Lider grupe Kala Kato uhap{en je i
ispitivan zbog ubistva nekoliko pri-
Po{iljka s |ubrivom
Ptp!cb!nb!lp!kj!nb!af!mj!uf!eb!tf!ptwf!uj!uf-!qp!|b!.
mkj!uf!qb!lfu!9-6!fwsb-!tb!tubk!tljn!}v!csj!wpn!wf!.
pnb!of!qsj!kb!uoph!nj!sj!tb!.!qp!ov!eb!kf!gsbo!dvt!lph
tbk!ub!Gv!nj!fs/dpn/!
Vijesti
Dvije nesre}e
u Peruu
LIMA - Najmanje 26 osoba je
poginulo i 38 je povrije|eno u
dvije saobra}ajne nesre}e na ju-
gu Perua, saop{teno je ju~e u Li-
mi.
U prvoj nesre}i, 18 osoba je
poginulo i 20 je povrije|eno.
Ne sre }a se do go di la ka da je
autobus skrenuo s puta i upao u
rijeku Lami, na jugu zemlje.
Druga nesre}a se desila u podru-
~ju Pisko, na jugu Perua, gdje je
autobus udario u kamion. U tom
sudaru osam osoba je poginulo i
18 je povrije|eno. (AFP)
Uhap{en
Amerikanac
u Sjevernoj
Koreji
PJONGJANG - Jedan ameri-
~ki dr`avljanin uhap{en je u Sje-
vernoj Koreji zbog ilegalnog
ulaska u zemlju, javila je ju~e
agencija KCNA iz Pjongjanga i
dodala da je u pitanju militantni
hri{}anski vjernik uhap{en u ne-
djelju.
Udru`enje "@ivot i sloboda za
sve u Sjevernoj Koreji" saop{tilo
je u nedjelju da je jedan njihov
~lan Robert Park pre{ao na teri-
toriju Sjeverne Koreje preko za-
la|ene rijeke Tumen na granici s
Kinom i da je odmah po prelas-
ku uhap{en. (Agencije)
Mjere opreza
zbog ETA
MADRID - Ministar unutra{-
njih poslova [panije Alfredo Pe-
res Rubakalba izrazio je bojazan
da bi baskijska separatisti~ka
grupa ETA u nastojanju da dobi-
je me|unarodni publicitet mogla
izvesti spektakularni napad ili
kidnapovanje tokom {estomjese-
~nog predsjedavanja Evropskom
unijom od prvog januara.
Rubakalba je tokom posjete
Baskiji istakao da }e {panske
snage bezbjednosti s tim u vezi
preduzeti posebne mjere opreza.
ETA ima za cilj formiranje neza-
visne baskijske dr`ave na terito-
ri ji sje ver ne [pa ni je i ju `ne
Francuske. (Agencije)
Parking
namijenjen
`enama
QF!LJOH!.!V!kf!eopn!ushp!wjo!.
tlpn!dfo!usv!v!qsp!wjo!dj!kj!If!cfj
ob!tkf!wf!sv!Lj!of!puwp!sfo!kf!qbs!.
ljoh!ob!nj!kf!okfo!jt!lmkv!•j!wp!af!ob!.
nb/! Ob! op!w pn! qbs!l jo!h v
nkft!ub!tv!|j!sb!{b!kf!ebo!nf!ubs-
b!cp!kb!ob!tbp!csb!~bk!ojn!{ob!dj!.
nb!j!pt!ub!mpk!tj!hob!mj!{b!dj!kj!nop!hp
kf!jo!u fo!{ j!w oj!kb/!Up!pe!h p!w b!s b
qfs!dfq!dj!kj!cp!kb!lpe!af!ob-!lbp!j
qsp!dkf!oj!sb{!eb!mkj!of!lp!kb!kf!esv!.
hb!•j!kb!of!hp!lpe!nv!|lb!sb!db/
Egzekucija prvog dr`avljanina
FOTO AFP
neke ~lanice EU u
posljednjih 50 godina u Kini
Ljudi su molili za
milost prema Britancu
Britanac
pogubljen
PEKING - Kina je pogubila Britanca Akmala
[aika, osu|enog na smrt zbog krijum~arenja hero-
ina, uprkos `albi njegove porodice i britanske vlade,
koji su tvrdili da je mentalno bolestan.
Akmal [aik je, prema [aik (53) je prvi dr`avljanin neke ~lanice Evropske
rije~ima rodbine, unije (EU) koji je u posljednjih 50 godina pogubljen u
Kini.
"vjerovatno mentalno Biv{i poslovni ~ovjek i otac petoro djece uhap{en
bolestan" i nije uop{te je u septembru 2007. godine u Urum~iju, glavnom gra-
bio svjestan da je odre|en du sjeverozapadnog kineskog regiona Sin|ang, po{to je
kod njega, po dolasku iz Du{anbea u Tad`ikistanu, pro-
za egzekuciju, sve dok na|ena aktnta{na sa ~etiri kilograma heroina. [aik, koji
mu ro|aci to nisu rekli je ro|en u Pakistanu, ali je kao dijete do{ao u Veliku
Britaniju, tvrdio je da ta{na nije njegova.
^uvari Revolucije
protiv opozicije
TEHERAN - ^uvari Revolucije, ideolo{ka vojska
FOTO AFP
iranskog re`ima i islamska policija (Basi|) saop{tile su
da su "u potpunosti spremne" da interveni{u protiv
opozicije predsjednika Mahmuda Ahmadined`ada.
"Pripadnici ^uvara Revolucije i Basi|a su potpuno
spremni, ako treba i da iskorijene zavjeru opozicije, i
tra`e odmah od pravosudnih organa da odlu~no reaguju,
bez ograni~enja protiv onih koji kuju zavjeru", navodi
Islamska policija osoba, javila je iranska dr`avna televizija pozivaju}i se
spremna da za{titi vlast na izvore u Ministarstvu informacija.
To su naj`e{}i neredi od velikih junskih demonstra-
se u saop{tenju ju~e objavljenom na sajtu.
Zapadne zemlje osudile su posljednje hap{enje ne-
cija u Teheranu i vi{e iranskih gradova, nakon izbora i
pobjede Ahmadined`ada, {to opozicija osporava. Iran-
koliko opozicionih lidera u Iranu i nasilje policije protiv ska policija je uhapsila pet uglednih opozicionara blis-
demonstranata u Teheranu. U sukobima demonstranata i kih biv{em predsjedniku Mohamadu Hatamiju i biv{em
policije u Teheranu u nedjelju poginulo je najmanje 15 premijeru Hoseinu Musaviju. (AFP)

zbog heroina
Kineski sud ga je u oktobru 2008. godine progla-
sio krivim i osudio na smrt.
Odbrana je ulo`ila `albu na presudu, a [aikova
porodica je ulo`ila posljednju molbu za milost. [aik
je, prema rije~ima rodbine, "vjerovatno mentalno bo-
lestan" i nije uop{te bio svjestan da je odre|en za
egzekuciju, sve dok mu ro|aci to nisu rekli. I britan-
ska vlada je apelovala na Peking da ubla`i kaznu,
tvrde}i da osu|eni boluje od mani~ne depresije. Me-
|utim, takve molbe u posljednji ~as se gotovo nikad
ne usli{avaju u Kini, u kojoj se godi{nje pogubi vi{e
ljudi nego u ostatku svijeta zajedno.
Vrhovni sud Kine odbacio je pro{le sedmice `al-
bu, uz obrazlo`enje da nema dovoljno dokaza koji bi
Izraelska policija uhapsila atomskog {pijuna
TEL AVIV - Policija u Jerusalimu je
uhapsila nuklearnog {pijuna Mordehaja Va-
nunua, pod sumnjom da se sastao sa stranci-
ma, {to predstavlja kr{enje odredaba na
osnovu kojih je ranije pu{ten iz zatvora, na-
kon odslu`enja 18 godina kazne za {pijuna-
`u.
Portparol policije Miki Rozenfeld naveo je
da se sumnja da se Vanunu, biv{i tehni~ar u
atomskom reaktoru Dimona, na jugu Izraela,
sastao s nekoliko stranaca.
Vanunu je 2004. godine oslobo-
|en zatvora, pod uslovom da se pridr`ava odre-
|enog reda, a bio je osu|en na dugogodi{nju
kaznu zbog odavanja detalja izraelskog nuklear-
nog programa.
On je u junu ove godine, prvi put, obe}ao
da o toj temi vi{e ne}e pri~ati. Istog mjeseca
izraelski ministar unutra{njih poslova Eli Ji{aj je
produ`io naredbu da Vanunu ne napu{ta zemlju
na jo{ jednu godinu, zapravo ~etvrtu od osloba-
|anja. Vanunu je detalje i fotografije Dimone
30. 12. 2009. tsjkfeb 29
Le{ u podrumu Granata na ku}u
rezidencije gradona~elnika
ambasadora OB![B!SFU!.!Kf!eob!hsb!ob!ub!cb!.
CF_!.!Jtsb!ajpdj!cf!•lf!qp!mj!dj!kf •f!ob!kf!ob!lv!~v!Sb!nf!{b!Kf!sb!jtj!.
tup!kf!jt!qsfe!sf!{j!efo!dj!kf!mj!cbo!. kb-! lp!n v!o jt!u j!• lph
tlph!bn!cb!tb!ep!sb!v!Bvt!usj!kj-!v hsb!ep!ob!•fm!oj!lb!Ob!{b!sf!ub-!hmb!.
•j!kfn!qp!esv!nv!kf!qsp!ob!}fo!mf| woph!bsbq!tlph!hsb!eb!v!J{sb!fmv-!v
af!of/! Hb!mj!mf!kj/!Pe!hf!mf!sb!kf!sb!okf!ob!kf!.
[b!tb!eb!of!nb!oj!lb!lwji!esv!. eob!ptp!cb/!
hji!ef!ub!mkb!p!jefo!uj!uf!uv!af!of-!bmj Pwp!kf!qp!tmkf!eokj!jo!dj!efou!v!oj!{v
oj!p!up!nf!lb!lp!kf!mf|!ep!tqjp!v ob!qb!eb!ob!qp!tmb!oj!lf!j{!mp!lbm!oji
qp!esvn/ {b!kf!eoj!db!v!tkf!wfs!opk!j{sb!fm!tlpk
sf!hj!kj/
[aik tvrdio da ne
zna ni{ta o ~etiri
kilograma droge
Vijesti
Ministar
poziva
na mir
KARA^I - Ministar spo-
ljnih poslova Pakistana Re-
hman Malik pozvao je ju~e
narod Kara~ija da bude mi-
ran, uprkos samoubila~kom
bomba{kom napadu u kojem
je dan ranije ubijeno 43 ljudi
u tom gradu.
On je poru~io da svako ko
"poku{ava da destabilizuje
Kara~i u stvari destabilizuje
sam Pakistan". Provincijski
se kre tar zdrav stva Ha {im
Raza Zaidi je rakao da je u
bolnicama smje{teno 52 po-
vrije|enih ljudi. Najmanje
500 prodavnica i devet zgra-
da bilo je zahva}eno vatrom
nakon napada. (Agencije)
Najpopularniji
Putin,
potkrijepili navode odbrane.
Kina je ju~e ujutro potvrdila da je [aik pogubljen.
[ef britanske diplomatije Dejvid Miliband izrazio
je duboko `aljenje zbog toga {to Peking nije uzeo u ob-
Medvedev
i Puga~ova
MOSKVA - Najpopularni-
je li~nosti u Rusiji ove godi-
ne su pre mi jer Vla di mir
Pu tin, pred sje dnik Dmi trij
Me dve dev i pje va ~i ca Ala
Neki mediji su izvijestili da je smrtna kazna izvr{ena zir primjedbe Londona, posebno one koje se odnose na Puga~ova, rezultati su ankete
smrtonosnom injekcijom, dok su drugi javili da je [aik zdravstveno stanje osu|enog i neodgovaraju}e prevo|e- Sveruskog centra za istra`i-
strijeljan. Me|unarodna zajednica je izrazila ogor~enje nje tokom su|enja.
vanje javnog mnjenja (VCI-
zbog njegovog pogubljenja. Specijalni izvje{ta~ UN-a Filip Elston rekao je da
Britanski Britanski premijer Gordon Braun o{tro je osudio su UN obavije{tene da je kazna izre~ena na osnovu 30- OM).
premijer o{tro izvr{enje smrtne kazne. minutnog saslu{anja, {to, prema mi{ljenju te svjetske or- Taj centar je ju~e saop{tio
osudio "Najo{trije osu|ujem pogubljenje Akmala [aika i ganizacije, nije dovoljno da se razmotre svi dokazi da je Putin najpopularniji, po-
izvr{enje ogor~en sam i razo~aran zbog toga {to na{i uporni zah- odbrane. {to ga takvim smatra 67,4 od-
smrtne kazne tjevi nisu ispunjeni", naveo je Braun u saop{tenju koje Kina, prema podacima pojedinih nevladinih orga- sto anketiranih, za njim slijedi
je izdao Forin ofis. On je dodao da je posebno nezado- nizacija, u svijetu prednja~i po broju izvr{enih smrtnih Medvedev sa 50,64 odsto i
voljan zbog toga {to nije obavljena nikakva procjena presuda, a pro{le godine je u ovoj zemlji pogubljeno Puga~ova sa 17,76 odsto. An-
[aikovog mentalnog zdravlja. 1.718 ljudi. (Agencije) keta je sprovedena na uzorku
od 1.600 ispitanika u 140 na-
seljenih mjesta. (Agencije)
Uhap{ena
sestra
dao londonskom "Sandej tajmsu" jo{ 1986. go-
FOTO NN
dine.
Mordehaj Vanunu
iranske
Na osnovu tog materijala stru~nja- nobelovke
ci su zaklju~ili da Izrael raspola`e sa 100 do 200
atomskih bojevih glava, nuklearnim arsenalom TEHERAN - Iranska dobi-
koji ga svrstava na {esto mjesto na svijetu. Izra- tnica Nobelove nagrade za
elski lideri, me|utim, do dan-danas to nisu pot- mir [irin Ebadi izjavila je da
vrdili, ni porekli, isti~u}i samo da ne}e biti prvi je obavje{tajna slu`ba uhap-
koji }e takvo oru`je upotrijebiti u regionu. sila njenu sestru samo neko-
li ko sas ti po sli je ha p{e nja
pripadnika opozicije u Tehe-
Sumnja se da
se sastao sa strancima ranu.
Ebadijeva je optu`ila vlasti
da su uhapsile njenu sestru,
Vanunua su kasnije kidnapovali izraelski
ina~e profesoricu medicine,
agenti u Rimu i doveli ga u Izrael na su|enje.
Njemu je zabranjeno da se pribli`ava stranim samo da bi sprije~ile njene
ambasadama i ta naredba ostaje na snazi jo{ aktivnosti u borbi za ljudska
{est mjeseci. Atomski {pijun je jo{ ranije pre- prava, prenio je BBC, napo-
{ao u hri{}anstvo i po izlasku iz zatvora je je- minju}i da je prema izvorima
dno vrijeme boravio u Anglikanskoj crkvi u opozicije uhap{eno i nekoli-
Jerusalimu. (Agencije) ko novinara. (Agencije)
30 tsjkfeb!30. 12. 2009. Svijet

Nova era EU
Nakon 52 godine
izmjene u sistemu
predsjedavanja Unijom

Herman
van Rompej

Potreba za stvaranjem ove pozicije proistekla je

Belgija bila prva predsjedavaju}a u istoriji EU
FOTO NN
Herman van Rompej
preuzima predsjedavanje
samitom {efova dr`ava i
vlada i upravljanje agendom
Unije, a [panija }e voditi
sastanke na ni`im nivoima
BRISEL - U petak, kada [vedska bude pre-
dala predsjedavanje Evropskom unijom (EU)
[paniji, okon~a}e se jedna era EU koja je trajala
pune pedeset dvije godine.
Otkako je osnovana 1957, EU je svakih {est
mjeseci upravljala po jedna od njenih ~lanica, ali stu-
panjem na snagu Lisabonskog sporazuma 1. decem-
bra i stvaranjem funkcija trajnog predsjednika
Savjeta EU, ovo {estomjese~no predsjedavanje po-
prima novu formu i zna~aj.
Od 1. januara, biv{i premijer Belgije, a
sada{nji predsjednik Savjeta EU Herman van Rom-
pej preuze}e predsjedavanje samitom {efova dr`ava i
vlada i upravljanje agendom Unije, dok }e [panija
voditi sastanke na ni`im nivoima.
"Ovo je bilo napornih {est mjeseci. Hermanu
van Rompeju i {panskom predsjedavanju `elim sre-
}u", rekao je {vedski premijer Fredrik Rajnfelt.
Lisabonskim sporazumom
stvorena funkcija
trajnog predsjednika Savjeta EU
Zanimljiva je koincidencija da je Belgija, koja je
bila prvi predsjedavaju}i u istoriji EU, obavljaju}i
ovu funkciju u prvoj polovini 1958, zemlja koja je
dala i prvog stalnog predsjednika Savjeta EU.
iz potrebe uspostavljanja koherentnije i dugotrajnije
politike bloka i da bi se izbjegle situacije u kojim bi
se problemi u dr`avi koja predsjedava prenijeli na ~i-
tav blok, kao {to je bio slu~aj u martu kada je pala ~e-
{ka vlada dok je ova zemlja bila za kormilom Unije.
[vedsko predsjedavanje je ocije-
njeno kao najefikasnije u dugom nizu godina. Ovo
najbolje potvr|uje anketa koju je me|u dopisnicima
iz EU sproveo {vedski dnevnik "Svenska Dagbladet"
u kojem su svi {vedskom predsjedavanju, a posebno
premijeru Rajnfeltu, dali najvi{e ocjene.
Evropske diplomate sada ~ekaju da vide kako }e
Van Rompej i {panski permijer Hose Luis Sapatero
uspostaviti saradnju u narednih {est mjeseci, s obzi-
rom na to da }e {panska vlada igrati klju~nu ulogu u
pripremanju evropskih sastanaka.
Na drugu visoku funkciju, koja bi trebalo da
unese zna~ajne promjene u funkcionisanje evropskog
bloka, mjesto visokog predstavnika za spoljnu i bez-
bjednosnu poliku, Ketrin E{ton bi trebalo da zvani-
~no stupi tek po~etkom februara, zajedno sa ostalim
~lanovima nove Evropske komisije, koja ~eka pot-
vrdu Evropskog parlamenta. (Agencije)

Devet `rtava po`ara

FOTO AFP

Po`ar izbio u starijoj stambenoj zgradi

STARKVIL - Devetoro ljudi, od kojih je naj-
manje {estoro djece, poginulo je ju~e u po`aru u
stanu u gradu Starkvil u ameri~koj dr`avi Misisi-
pi, izjavili su zvani~nici.
Smrtne slu~ajeve potvrdio je i okru`ni istra`ni
sudija Majkl Hant.
Policija je kasnije rekla kako je poginu-
la beba u dobi od ~etiri mjeseca, dje~aci od dvije,
~etiri i po i {est godina te djevoj~ica koja je imala
pet godina.
"Ta dje~ica su bila toliko dra`esna. Znala sam ih
ponekad ~uvati. Veoma mi je te{ko zbog svega ovo-
ga", rekla je kom{inica nastradalih [eron Dent.
Dvije stradale `ene imale su po 19 godina, a tre-
}a 25 godina.
[ef vatrogasaca u Starkvilu Rod`er Man
je rekao da je po`ar, koji je prijavljen ju~e u zoru,
izbio u jednoj starijoj stambenoj zgradi.
Stan se nalazio u kompleksu od {est dvospratnih
Me|u stradalima
najmanje {estoro djece
zgrada, od kojih svaka ima osam stanova. Man je ka-
zao da su najvi{e o{te}ena tri stana, ali da su svi po-
ginuli bili iz jednog stana.
Zgrada sa osam stanova nalazi se nedaleko od
dr`avnog univerziteta, a uzrok po`ara jo{ nije po-
znat. (Agencije)
 30. 12. 2009. tsjkfeb 31

Zimske olimpijske igre (15) Pripremio: Davor PAVLOVI]

Sportisti koji su
obilje`ili OI u Sarajevu
D`ejn Torvil i Kristofer Din
vremena - 12 savr{enih 6.0, uklju~uju}i i umjetni~ku
impesiju 6.0 od svakog sudije.
Par je nakon Igara po~eo profesionalno da se bavi
klizanjem, ali su se 10 godina kasnije vratili amateri-
zmu na Igrama 1994.
Povukli su se iz takmi~enja 1998. kada su zadnji
put nastupali i pridru`ili se "Zvijezdama na ledu".
Din se preselio u Kolorado Springs, gdje je `ivio
sa `enom D`il Trenari i dva sina: D`ekom Robertom i
Semom Kolinom. Izme|u 1991. i 1993. se o`enio sa
kliza~icom Izabel Du{esnej.
Torvil `ivi u Sareju sa mu`em Filom Kristense-
nom i dvoje djece Kieran i D`esikom.
U Sarajevu kada su osvojili
zlato klizali su uz "Bolero" Morisa
Ravela. Originalna kompozicija je
duga preko 17 minuta, dok pravila
nala`u da ples mora trajati ~etiri minuta
Iako su ostali bliski prijatelji, par nije klizao zaje-
dno sve do {oua "Ples na ledu".
Datum i mjesto ro|enja:
8/!plup!cbs!2:68/!v!Lmjg!up!ov!j!38/!kv!mj!2:69/!v!Lbm!wfs!up!ov
Godine 1975. D`ejn Torvil je osvojila britansko
juniorsko prvenstvo.
Notingemski trener D`enet Soubrid` ih je sasta-
Medalje:
{mb!up!)Tb!sb!kf!wp!2:95/*!j!tsf!csp!)Mj!mf!ib!nfs!2::5/* vio, a svoj prvi trofej su uzeli 1976.
Nakon petog mjesta na prvim igrama u Lejk Pla-
Zna~ajan uspjeh: sidu i promjene trenera gdje su zavr{ili kao peti, u~es-
obk!wj|f!pdkf!of!pe!twji!tv!ej!kb tvovali su na Svjetskom prvenstvu i bili ~etvrti.
Nakon te godine nikada nisu bili slabiji od prvog
ejn Torvil i Kristofer Din mjesta, izuzev na Igrama 1994.
Olimpijadi.
Kada su 1984. postali profesionalci, dobili su fi-
nansijski kola~ i stekli novi status.
U Sarajevu kada su osvojili zlato su klizali uz
"Bolero" Morisa Ravela.
Originalna kompozicija je duga preko 17 minuta,
dok pravila nala`u da ples mora trajati ~etiri minuta.
Torvilova i Din su oti{li do muzi~kog aran`era da
bi skratili "Bolero" na prihvatljivu verziju, {to nisu Sljede}e
mo gli ispod ~e ti ri mi nu te i 28 se kun di, ta ko da su
prvih 18 sekundi iskoristili prije nego {to su iza{li na godine }e biti
led. odr`ane
Nakon 10 godina u profesionalnom sportu vratili
su se amaterizmu i u~estvovanju na OI 1994. u Lileha- 21. zimske
meru. olimpijske
Par se preselio u Hamar, Norve{ka, 1993. da bi
vje`bao za Igre. igre u
Slobodni stil je dizajniran da ponovo etablira neke Vankuveru.
ideje oko plesa na ledu.
"Let's Face The Music and Dance" nije imao te- Najve}a
atarske elemente, nasilnu ideolo{ku poruku, samo brz sportska
i prekrasan ples u tradiciji Freda Astera i D`ind`er
Rod`ers. smotra
Sudije su im nakon njihovog izvo|enja dale ocje- na svijetu
ne dovoljne za tre}e mjesto, dok su srebro uzeli Usova
i Zu lin, a zla to Gri {ukova i Pla tov, nas tav lja ju }i s
privla~i
osvajanjem prvog mjesta u naredne ~etiri godine. pa`nju
Nakon razo~arenja na ovim igrama, Torvilova i miliona
Din su nastavili sa "Face the Music" turnejom koja je
bila popra}ena mnogim drugim projektima. gledalaca
Din je krojio odijelo za ples za pjesme Pola Saj- {irom svijeta.
mona, za Engleski nacionalni balet.
Pjer de

D`
su britanski kliza~i i biv- Pjeva~ i glumac Majkl Kraford je bio ~etvrti ~lan Godine 1998. su producirali ledeni {ou na Vem-
{i evrop ski, svjet ski i tima, koji im je pomogao da kreiraju koreografiju i bliju u Londonu "Ice Adventures", koji je uklju~ivao Kuberten,
olimpijski {ampioni. Na pokazivao im kako da "glume". "lete}i" balet i druga ~uda.
Olim pij skim igra ma u Iako im je bilo dozvoljeno da napuste posao slu- U me|uvremenu su radili koreografiju za francus- osniva~
Sarajevu 1984. par je do- `benika i policajca, nikada im nije bilo dozvoljeno da ki par Anisina i Peizera koji je osvojio zlato na Svjet- olimpijskog
bio naj ve }e ocje ne svih zarade novac od klizanja, ako `ele da nastupaju na skom prvenstvu 2000.
pokreta, bio je
ogor~eni
Mati Nikanen protivnik
koji je osvojio zlatne medalje na Olimpijadi, Svjet- Nakon povla~enja iz sporta nastavio je da popu- zimskih igara
skom prvenstvu, Svjetskom prvenstvu u skokovima, njava stupce tabloida nasiljem i brakovima i razvodi- i li~no je
Svjetski kup i turneju "^etiri skakaonice". ma.
Nakon 1990. njegov `ivot je bio pro`et i burnim @enio se nekoliko puta: Tinom Hasinen, Pijom sprije~io
privatnim `ivotom, karijerom kao pjeva~a i brojnim Hininen, Sari Panalom, te Mervi Tapolom dva puta. da igre u
incidentima vezanim za alkohol i nasilje. U ljeto je Tapola podnijela 14. put zahtjev za ra-
Zadnja epizoda je bila vezana za Bo`i} ove godi- zvod, ali je odustala. [amoniju
ne kada je poku{ao da ubije `enu. Nju je Nikanen upoznao 1999, a prvi napad na nju ponesu naziv
Osamdesetih godina Nikanen i Jens Veisflog iz Is- je zabilje`en u junu 2000.
to~ne Njema~ke su dominirali u skokovima. Nakon toga se to ponovilo nekoliko puta.
Olimpijske
Nikanen je osvojio zlato i srebro na Igrama 1984. Godine 2004. je uhap{en pod sumnjom da je na- igre. Skijanje,
u Sarajevu, a njegova pobjeda sa 17,5 poena je bila pao porodi~nog prijatelja. Progla{en je krivim i osu- umjetni~ko
|en na 26-mjese~ni zatvor.
Ubrzo nakon toga je ponovo napao ~ovjeka u pica klizanje,
Godine 1986. je letio 191
metar na Planici, {to je bio
restoranu u Korpilahti. hokej i druge
Zadnji incident se desio za Bo`i} 2009. kada je
svjetski rekord do skoka povrijedio `enu no`em i poku{ao da je udavi pojasom. discipline
Pjotra Fijasa. Osvojio je 46
svjetskih kupova, vi{e nego
Bio je u zatvoru tri dana. donijele su
Nakon zavr{ene sportske karijere je po~eo da pje-
bilo koji skaka~, a dva puta va, a nje gov prvi al bum "Yllatysten yo" je iza {ao mnogo
Datum i mjesto ro|enja: 28/!kv!mj!2:74/! je osvojio turneju "^etiri 1992. i prodat u preko 25.000 kopija. {ampiona,
v!Kj!wbt!lb!mj-!Gjo!tlb skakaonice" Tako je postao drugi osvaja~ zlatne medalje, na-
kon Tapio Rautavara koji je prodao zlatni tira` u Fin-
a ovdje }emo
Medalje: •fujsj!{mb!ub!)Tb!sb!kf!wp!2:95-!Lbm!hb!sj!2:99!. se prisjetiti
najve}a pobjeda na Olimpijadi u to vrijeme. skoj.
pckf!tlb!lbp!oj!df!j!ujn!tlj*-!tsf!csp!)Tb!sb!kf!wp!2:95!.!nb!.
Osvojio je zlato na obje skakaonice u Kalgariju Drugi mu album "Samurai" nije bio toliko uspje- nekih
mp!csep*
1988. i tako postao prvi kojem je to uspjelo. {an.
Zna~ajan uspjeh: kf!ej!oj!tlb!lb•!lp!kj!kf!ptwp!kjp Godine 1986. je letio 191 metar na Planici, {to je Na kraju devedesetih je imao finansijskih proble- od njih
twb!ub!lnj!•f!okb bio svjetski rekord do skoka Pjotra Fijasa. ma i radio je kao striper u jednom restoranu, a 2002.
ati Ensio Nikanen je biv{i finski Osvojio je 46 svjetskih kupova, vi{e nego bilo ko- se vratio karijeri pjeva~a i izdao singl "Ehka otin, eh-

M
ski ja {ki ska ka~ ko ji je osvo jio
pet olimpijskih medalja, od ~ega
~etiri zlata. Pet puta je bio svjet-
ski {am pi on i 13 pu ta fin ski
{ampion.
Je di ni je ska ka~ na svi je tu
ji skaka~, a dva puta je osvojio turneju "^etiri skakao- ka en", da bi 2006. izdao tre}i album pod istim ime-
nice". nom.
Tako|e je osvajao dva puta takmi~enje u Holmen- Snimljen je i biografski film o njegovom `ivotu
kolenu. nazvan "Mati".
Njegova karijera je kombinacija genija sa tempe- Finski glumac Jasper Pakonen je glumio Nikane-
ramentom. na. (Nastavi}e se)
32 tsjkfeb!30. 12. 2009.

Muzej savremene umjetnosti RS iz

Kultura
Pobjednici Imrana i Nagrade
Po~eli i
pri~om
najboljima
Amer Kapetanovi} SARAJEVO - "Festival filma i

FOTO NN
animacije", drugi zaredom, na ko-
jem je prikazano 98 radova stude-
nata Odsjeka za vizuelnu
umjetnost i komunikacijski dizajn
Fakulteta za umjetnost i dru{tvene
nauke, odr`an je u ponedjeljak na
Internacionalnom univerzitetu u
Sarajevu. U sklopu festivala prika- U prostoru muzeja
realizovano 18 izlo`bi
zano je 50 radova iz oblasti grafi-
~kog dizajna, 31 animacija, 10 Cijeli projekat MSU RS
reklama i sedam kratkih filmova, a je zasnovan na ideji o
progla{eni su i najbolji pojedinci u
{est kategorija. potrebi da muzej
TRE BI NJE - U or ga ni za ci ji dnja izlo`ba u ovoj godini dr`avnog
Za najbolji grafi~ki dizajn nagra- funkcioni{e kao "javni
|ena je Irma Zmiri}, za animaciju
Asocijacije za umjetni~ku foto- karaktera, na kojoj izla`u vrsni foto- Tarik Ja{arevi}, za najbolju stop servis", da bez "povoda"
grafiju BiH i uz tehni~ku podr{ku grafi iz BiH", objasnio je Radoje
Foto-kino kluba Trebinje, u Naro- Elez, ~lan Foto-kino kluba Trebinje.
animaciju Muhamet Abdulsamet organizuje izlo`be,
Bakir, za najbolju reklamu Rumej-
dnoj biblioteci u ovom gradu je u Trebinje je tre}i put zaredom ima- sa Temiz, kratki film Ahmet Er- rekla Branka [esti}
utorak otvorena izlo`ba umjetni- lo ~ast da bude doma}in zavr{ne go- dem i Bilal Cakmak, a najboljim
~ke fotografije "Foto BiH 2009". glumcem progla{en je Ahmet Fa-
Za pobjednika je progla{ena Imra- ruk Kili}. Internacionalni univerzi-
na Kapetanovi} s fotografijom "Ti- Trebinjci imaju Dragana ZEC
priliku da pogledaju 121 tet u Sarajevu osnovan je 2004. i
me Travellers 2". ~ine ga Fakultet umjetnosti i dru{-
S obzirom na to da i ova izlo`ba umjetni~ku fotografiju BANJALUKA - Muzej savremene umjetnos-
tvenih nauka, Fakultet za ekono- ti (MSU) RS je u 2009. godini realizovao 18 izlo-
ima pobjednike i u pojedina~noj miju i administrativne nauke,
konkurenciji i u kolekcijama, drugo di{nje izlo`be, a publika ima priliku `bi u Ba nja lu ci, kao i ve li ki pro je kat
Fakultet za in`enjering i prirodne "Me|uprostor", koji je nakon novosadske, beo-
mjesto pojedina~no zauzeo je Huse- da pogleda 121 umjetni~ku fotogra- nauke, te Fakultet za edukaciju.
in [ljivo, a tre}e Edin D`eko, dok je fiju, s kojima se predstavilo 46 auto- gradske i banjalu~ke publike u 2007. i 2008, ove
Univerzitet trenutno poha|a vi{e godine u okviru manifestacije "Bele no}i" imala
prvu nagradu za kolekciju dobio ra. od 1.200 studenata iz cijelog svije-
Amer Kapetanovi}, drugu Sini{a Izlo`ba }e biti otvorena do kraja prilike vidjeti i makedonska publika.
ta. (Agencije) Prema rije~ima Branke [esti}, portparola MSU
Skenderija, a tre}e [efik [a}irovi}. januara 2010. godine.
RS, jako va`an segment djelovanja u ovoj godini su
"U pitanju je tradicionalna, poslje- V.D. Premijerni bile i izlo`be "na terenu": akvareli i crte`i iz fundu-
nastup sa muzeja, izlo`ba slika Du{ana Simi}a i izlo`ba le-
Obilje`en stoti An|ele \eri} ga ta Slo bo da na Dra ga {a, ko je su upo tpu ni le i
obogatile kulturni `ivot drugih op{tina u RS.
ro|endan "Prosvjete" FO^A - An|ela \eri}, vokalna
solistkinja iz Fo~e, odr`ala je prvi
"Cijeli projekat MSU RS je zasnovan
na ideji o potrebi da muzej funkcioni{e kao 'javni
KOTOR VARO[ - Osnovni cilj Srpskog prosvjetnog kulturnog dru{- solisti~ki koncert u kino-sali lokal- servis', da bez 'povoda' organizuje izlo`be i time
tva "Prosvjeta'" iz Kotor Varo{i, koje slavi 100 godina postojanja, bio nog Centra za kulturu i informisa- privu~e prvenstveno {kolsku populaciju i animira
je i ostao o~uvanje indentiteta srpskog naroda i srpskog jezika, rekao je nje. ih kroz otvaranje pitanja: {ta je umjetni~ko u umje-
sekretar Op{tinskog odbora ovog dru{tva ^edo Tepi}. Kao gosti nastupili su profesori tni~kom djelu, kakav je odnos djela i medija, umje-
Na sve~anoj akademiji, koja je u ponedjeljak odr`ana povodom jubileja, Muzi~ke akademije iz Isto~nog tni~kog rada i kulture, te ukazati na stalnu potrebu
istaknuto je da su "Prosvjetu" osnovali umni ljudi tog vremena kako bi nje- Sarajeva: magistar gitare Du{an za kulturnim aktivnostima", istakla je [esti}eva.
govali bogatu kulturnu tradiciju i pobolj{ali pismenost stanovni{tva. Erak i sopran Klaudija Krkoti}. Ona je dodala da je me|u 18 projekata realizo-
Mile \ekanovi}, predsjednik OO SPKD "Prosvjeta", uru~io je Ministar- An|ela \eri} je uz klavirsku vanih u prostoru MSU RS, osim tradicionalnih izlo-
stvu prosvjete i kulture RS, op{tini Kotor Varo{, Srpskoj pravoslavnoj crkvi pratnju Jovane Barac izvela 12 `bi: "Zvono" - izlo`be finalista godi{nje nagrade za
Kotor Varo{ i Bratstvu manastira Liplje zahvalnice za doprinos u ~uvanju i kompozicija poznatih svjetskih najboljeg mladog umjetnika u BiH, izlo`be karika-
ja~anju srpske prosvjete, kulture i duhovnosti. autora. Ka`e da se za prvi solisti- tura "Pjer" i manifestacije "No} muzeja", va`no na-
U kulturno-umjetni~kom programu u~estvovali su etno-grupa "@ubor", ~ki nastup u rodnom gradu pripre- glasiti izlo`bu "Alojz ]uri}". tnik i umjetni~ka grupa "^etvorica" imali za razvoj
guslar Dragan A}i} i Jovana Savi}, go{}a iz ^elinca. (Srna) mala oko tri sedmice, te da je "Ova izlo`ba je predstavila veliki slikarstva u Banjaluci.
zadovoljna reakcijama publike. dio stvarala~kog opusa Alojza ]uri}a i presjek nje- MSU RS je jo{ u 2008. go di ni za po ~eo
U~enica tre}e godine Gimnazije govih radova iz najranijeg perioda, sve do djela projekat predstavljanja stvarala~kog opusa ~uvene
Druga~iji pogled na u Fo~i i druge godine Srednje mu-
zi~ke {kole u Isto~nom Sarajevu
nastalih 2002. godine.
Izazavala je veliku pa`nju banjalu~ke publike",
grupe "^etvorica" izlo`bom i monografijom Du{a-
na Simi}a, a u 2010. godini }e ga nastaviti pred-
`ivot plemena Lakota planira da nastavi muzi~ko obra-
zovanje.
navela je [esti}eva, dodav{i da je izlo`ba u potpu-
nosti opravdala `elju i volju MSU RS da ostavi
stavljanjem Envera [talje, kao i Bekira Misirli}a
2011. godine, ~ime }e biti zaokru`ena cijela edicija
vjeli svijet plemena Lakota za po- "Planiram upisati akademiju, trajno svjedo~anstvo o zna~aju koji su ovaj umje- "^etvorice".
sjetioce. Odsjek solo pjevanje", otkrila je
Bik Koji Sjedi je postao simbol \eri}eva. D.Ku.
o~uvanja indijanske kulture, a su-
dbina "posljednjeg Indijanca" na
be~koj izlo`bi rasvjetljava ne samo
njegov lik i djelo, ve} cjelokupnu
ameri~ku politiku prema Indijanci-
ma od 19. vijeka do danas.
Be~kim
koncertom
diriguje Pretre
Uspje{ni projekti
N. VR@INA kazana je i "Sedmica {panskog filma". Ljubitelji filma
BE^ - Francuski dirigent @or` u Biha}u, Gora`du, Banjaluci, Mostaru, Zenici, Livnu,
BE^ - Nova izlo`ba u be~kom Pretre dirigova}e 1. januara 2010. SARAJEVO - Godina koja je na izmaku za Sa- Gra~anici i Sarajevu imali su priliku da pogledaju ~eti-
Etnolo{kom muzeju na osnovu Bik Koji Sjedi je najpoznatijim koncertom na svije- rajevski otvoreni centar bila je u znaku niza uspje- ri dugometra`na igrana filma, kao i ciklus kratkih fil-
180 fotografija, karikatura i suve- postao simbol o~uvanja tu, novogodi{njim koncertom Be- {nih filmskih projekata realizovanih {irom BiH. mova iz [panije.
nira prikazuje `ivot Bika Koji indijanske kulture ~kog filharmonijskog orkestra. Cilj ovih projekata bila je promocija evropske ki-
Sjedi i plemena Lakota, te njiho- Koncert se tradicionalno nematografije i nemainstream/nekomercijalnog filma,
odr`ava od 1939. godine u dvorani U organizaciji Sarajevskog
vu te`nju za prilago|avanjem "Godine 1831. pleme Lakota vla- koji se ne nalaze na svakodnevnom repertoaru bh. ki-
"Musikvereina" u Be~u, a Pretreu otvorenog centra prikazana je i
su`ivotu s bijelcima. dalo je podru~jem gornjeg Misurija. na, a koji su i pored toga reprezentativni za pojedine
}e ovo biti drugo gostovanje. "Sedmica {panskog filma"
Ambivalentni odnos poglavice U tom periodu su sklopili aran`ma- zemlje.
prema kapitalizmu, njegov `ivot, ne s bijelcima, bili uspje{ni lovci bi- Novogodi{nji koncert bi}e pre- Tokom 2009. godine ova nevladina orga-
zatim `ivot njegove `ene i djece i zona i trgovali nakitom. Tek ve}e no{en direktno u vi{e od 70 dr`ava nizacija realizovala je vi{e filmskih projekata {irom Posljednji ovogodi{nji filmski projekat Sarajev-
prikaz njegove li~nosti u ameri~koj doseljavanje i migracija bjelaca na svijeta, izme|u ostalih i u Bosni i BiH. Izdvajaju se "Sedmica evropskog filma", koja je skog otvorenog centra bila je manifestacija "Dani
javnosti samo su dio postavke u je- zapad dovodi ovo pleme u te`ak Hercegovini. odr`avana od maja do oktobra. Na programu su bila evropskog dokumentarnog filma" u Gra~anici.
dnom od najzna~ajnijih etnolo{kih polo`aj. Nakon {to su, predvo|eni Koncert nije samo prezentacija razli~ita savremena filmska ostvarenja iz osam evrop- Tokom 2010. godine, pored sedmica francuskog,
muzeja svijeta. Bikom Koji Sjedi, pobijedili vojsku be~ke muzi~ke kulturne tradicije skih zemalja. Slijede "Dani evropskog dokumentarnog evropskog, te {panskog filma, bi}e odr`an i "Vikend
Kustosi su, pripomognuti nakitom u bici kod Litl Big Horna 1876, na na najvi{em nivou nego prije sve- filma", od oktobra do decembra, koji je za cilj imao {panskog kratkog filma".
i odje}om, indijanskim pri~ama, njih gledaju kao na najve}e neprija- ga novogodi{nji pozdrav i poruka obilje`avanje pete godi{njice od posljednjeg pro{irenja Cjelogodi{nji filmski program obuhvati-
ko`ama, plemenskim stablima i telje", objasnio je Kristijan Fest, di- iz Be~a ispunjena nadom, prijatelj- Evropske unije na zemlje srednje i isto~ne Evrope. }e vi{e od 60 filmskih doga|aja, koji }e se de{avati u
drugim eksponatima poku{ali o`i- rektor ovog muzeja. (Compress) stvom i mirom. (Agencije) U organizaciji Sarajevskog otvorenog centra pri- vi{e od 14 bh. gradova.

Banjaluke u 2009. godini
zavr{ili
iz Njujorka
I u 2009. su predstavnici muzeja boravili na
najzna~ajnijoj internacionalnoj smotri savremene
umjetnosti - 53. venecijanskom bijenalu.
Kako je istakla [esti}eva, oni su, osim prisus-
tva na glavnim izlo`bama i otvaranjima paviljona,
imali priliku vidjeti i u~estvovati u preko 30 umje-
tni~kih doga|aja.
U ka len da ru izlo `bi iz 2009. godine
treba spomenuti i izlo`bu "Razotkrivanje/Pogled na
"Moravska ku}a u Banjaluci"
Profesor Petrovi}
na otvaranju
FOTO M. RADULOVI]
Kultura
"No}
muzeja"
savremenu srpsku umetnost", po izboru kustoskinje
Va`an Aleksandre Estele Bjelice-Mladenovi}, koja je za
segment ovu pos tav ku do bi la na gra du Dru{ tva is to ri ~a ra
djelovanja umjetnosti Srbije za najbolju autorsku izlo`bu u
u ovoj 2008. godini.
godini Tu su i samostalne izlo`be Milete Pro-
su bile i danovi}a i Zdravka Joksimovi}a, ~ije je radove pu-
izlo`be bli ka ima la pri li ke vi dje ti u sklo pu izlo `be
"na terenu" "Razotkrivanje", a zatim i kao samostalne projekte
D. ZEC
BANJALUKA - Izlo`ba "Moravska ku}a
u Banjaluci" jednog od vode}ih arhitekata u
Srbiji, profesora Bo`idara Petrovi}a, otvore-
na je u ponedjeljak u Malom izlo`benom sa-
lo nu Kul tur nog cen tra Ban ski dvor u
Banjaluci.
Na izlo`bi su predstavljena najbolja rje{enja
moravske ku}e koja je Petrovi} projektovao za
potrebe Zavi~ajnog dru{tva "Sa Ov~ara i Kabla-
ra".
Predsjednik Zavi~ajnog dru{tva, profesor
Tihomir Levajac, rekao je da ovo dru{tvo od
gradske uprave do sad nije tra`ilo ni{ta, te da je
nedavno do{lo na ideju da zatra`i plac na kojem
bi izgradilo prvu moravsku ku}u u gradu.
"Moravsku ku}u bismo mi delimi~no
koristili. Ona bi pripadala gradu i ponudila bi ne-
ke sadr`aje koje ovaj grad nema. To bi, u stvari,
30. 12. 2009. tsjkfeb 33
Vijesti
Biha} u
znaku
ozbiljne
muzike
BIHA] - Koncert pijanistkinje
Timee Hoti} i klarinetiste Ale-
ksandra Jovanovi}a odr`an je u
ponedjeljak u salonu Doma kul-
ture u Biha}u.
"Na na{e veliko iznena|enje,
sala je bila puna, {to pokazuje da
Biha} ima obrazovanu publiku",
rekao je Jovanovi} i dodao da su
utisci iz grada na Uni veoma po-
zitivni.
Koncert je odr`an u organiza-
ciji Udru`enja muzi~kih umje-
tnika RS.
Ovaj duo zajedno je svirao ve}
nekoliko puta, a njihov repertoar
~inila su djela Devajna, San-Sen-
sa, Barmana.
Pijanistkinja Timea Hoti} od
osnivanja Akademije umjetnosti
u Banjaluci 1998. godine radi
kao samostalni stru~ni saradnik i
korepetitor na Duva~kom odsje-
ku, a 2006. dobija zvanje docen-
ta na predmetu kamerna muzika.
Aleksandar Jovanovi} je dobi-
tnik prve nagrade na me|unaro-
dnom takmi~enju u Beogradu
2005. godine. Iza sebe ima vi{e
FOTO ARHIVA
solisti~kih koncerata, kao i mno-
go koncerata s kamernim an-
samblima.
N.Vr.
u maju i septembru u MSU RS.
Knji`evno
"Izlo`ba 'Razotkrivanje' se pokazala ve~e s
kao veliki kapital i za teku}u i narednu godinu, jer laureatima
}emo u septembru i oktobru 2010. kroz samostalne
projekte ugostiti jo{ dva umjetnika koja su u~esto- SARAJEVO - Dru{tvo pisaca
vala na toj izlo`bi, a to su Vladimir Peri} Talent i u BiH organizova}e danas u Na-
Anica Vu~eti}", istakla je [esti}eva. rodnom pozori{tu u Sarajevu
U 2010. godini Banjalu~ane u MSU RS o~eku- knji`evno ve~e - susret s laure-
je i izlo`ba radova makedonskog umjetnika Goceta atima i autorima ~ija su djela bila
Nanovskog, slovena~kog umjetnika Tadeja Poga~a- u u`em izboru za Godi{nju na-
ra, kao i izlo`ba multimedijalnih djela porodice Mi- gradu Dru{tva za 2008. i autori-
}kovi}, autora Florijana Mi}kovi}a. ma koji su nagra|eni drugim
[esti}eva je istakla da je MSU RS godinu po- knji`evnim nagradama u
~eo sa pri~om iz Njujorka, izlo`bom video-radova 2008/2009. godini.
devet mladih njujor{kih umjetnika i kustosom pro- U programu }e u~estvovati
je kta Sa rom Raj sman, a za vr{io izlo `bom "Mo} Ivan Kordi}, Nura Bazdulj-Hu-
brendu" njujor{kog kustosa Bo{ka Bo{kovi}a. bijar, Mirsad Be}irba{i} i Gradi-
"Za kraj ove godine u MSU RS imamo mir Gojer. (Agencije)
dva ravnopravno kvalitetna projekta, 'Mo} brendu' i
izlo`bu radova nastalih u okviru 'Rezidens' projekta Kinoteka
'Umjetnost i kontekst', koje }e biti otvorene do 10. tra`i za{titu
januara 2010. Ve} 12. januara otvaramo novu sezo-
nu velikim projektom u saradnji sa kolegama iz Za-
UNESCO-a
gre ba, Ro vi nja, Beo gra da i No vog Sa da, kroz BEOGRAD - Jugoslovenska
izlo`bu 'Fotografija italijanskog neorealizma 1945 - kinoteka }e zatra`iti da zgrada
1965', koja }e biti popra}ena i revijom filmova ita- njenog muzeja u Kosovskoj ulici
lijanskih majstora kinematografije u saradnji sa RT u Beogradu bude stavljena pod
RS", zaklju~ila je Branka [esti}, portparol Muzeja za{titu UNESCO-a kao spome-
savremene umjetnosti RS. nik kulture, rekao je direktor ove
ustanove Radoslav Zelenovi}.
On je ukazao da je Jugosloven-
ska kinoteka u godini proslave
bila nova ku}a u starom stilu", rekao je Levajac.
{est decenija postojanja u{la u
svoju novu zgradu u Uzun Mir-
kovoj ulici, "kona~no je rekon-
struisala i renovirala Arhiv
kinoteke", a s ustanovljavanjem
Prema rije~ima projektanta Petrovi}a, koji je Centra za digitalizaciju krenula
i autor izlo`be, ideja ga je vrlo obradovala. je "u pravu za{titu doma}eg fil-
"Sre}an sam {to sam do{ao u Banjaluku i ma".
{to smo uspeli da organizujemo ovu lepu izlo- Direktor Arhiva kinoteke Sa{a
`bu. Na ideju da bude projektovana ta ku}a do{li Erdeljanovi} rekao je da je za-
su moji prijatelji, ali }u u~initi sve da je ja proje- vr{ena kompletna rekonstrukcija
ktujem", naveo je Petrovi}. 20 filmova snimljenih izme|u
1945. i 1970. godine, a koji su
imali problemati~ne kopije.
Predstavljena najbolja
Me|u tim ostvarenjima su "Put
rje{enja moravske ku}e koja
oko sveta", "Silom otac", "Lju-
je Petrovi} projektovao za potrebe
bav i moda", "Ostrva", "Bes-
Dru{tva "Sa Ov~ara i Kablara"
mrtna mladost" i "Doktor".
Zelenovi} je dodao da ova ki-
Or ga ni za ci ji izlo `be su, po red noteka planira da srpsku filmsku
Kulturnog centra "Banski dvor", doprinijeli Za- ba{tinu predstavi i distribuira po
vi~ajno dru{tvo "Sa Ov~ara i Kablara", Arhite- svijetu "jer sada prvi put to mo`e
kton sko-gra |e vin ski fa kul tet iz Ba nja lu ke i da bude ura|eno na adekvatan
banjalu~ki Zavod za izgradnju. na~in". (Agencije)
34 tsjkfeb!30. 12. 2009.
Sarajevo
Po~elo uklanjanje
pri vremenih objekata
Po~elo je uklanjanje radnji na varom", koja su obavezala da }e iz-
takozvanoj ceker pijaci, izme|u
ulica Mula Mustafe Ba{eskije i
D`eneti}a ~ikme, a na tom prosto-
ru op}ina Stari grad planira izgra-
diti poslovni objekat povr{ine
2.000 kvadratnih metara.
Budu}i objekat "kvadrant 12" ima-
}e suteren, me|ueta`u, prizemlje,
dvije eta`e i potkrovlje, a predvi|en
je i manji parking iz dijela D`eneti}a
~ikme. Iz op}ine Stari grad navode
da je za objekat izdata urbanisti~ka
saglasnost, izra|en glavni projekat, a
potrebno je jo{ uraditi elaborat ge-
omehani~kih istra`ivanja da bi se iz-
vr{ila kontrola statike postoje}ih
zgrada. Na ovom prostoru se nalaze
privremeni objekti koje je potrebno
ukloniti, a sa korisnicima sklopiti
sporazume o izmje{tanju. Prvi spora-
zum sklopljen je sa "Sarajevskom pi-
Stari grad i Centar
usvojili bud`ete
Op}inska vije}a Centra i Starog grada usvojila su bud`ete za idu}u go-
dinu u iznosu od 35,4, odnosno 17 miliona KM.
Vije}nici u Starom gradu prihvatili su amandman na~elnika Ibrahima Had`i-
bajri}a, kojim je bud`et uve}an za 98.000 KM u odnosu na prvobitni prijedlog.
"Bud`et je dosta realan s obzirom na te{ku finansijsku situaciju, ne samo u
op}ini, nego i {ire. Ovo su sopstvena sredstva koja op}ina planira prikupiti u to-
ku naredne godine. Ukoliko od kantona dobijemo odre|ena sredstva, svakako
}emo praviti rebalans", rekao je Had`ibajri}.
Važniji telefoni
Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp
Cb!lj!kf
Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp#
Ej!nokb!•bs
#Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj
HSBT!Jo!gp.dfo!ubs
KLQ!#Sbe#
Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb
#Qp!lpq#
#Sb!ejp.ub!ltj#
#Tb!sb!kf!wp.tubo#
Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf
#Up!qmb!of#
Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs
#Wp!ep!wpe#
Bvup!cvt!lb!tub!oj!db
Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj#
Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt
Lb!ob!mj!{b!dj!kb
NVQ
Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp
QUU!lwb!sp!wj
#Tb!sb!kf!wp!hbt#
Uf!mf!hsb!nj
#Wf!mf!qf!lb!sb#
Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db
Qpnp~!pwjtojdjnb!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! 1730238.862
Gordana OSTOJI], radnik
MUP }e nakon sumiranja
Podneseno
za zamjenu
Ni{e na
pet lokacija
Ni{e za kontejnere bit }e
mjestiti objekat koji koriste do 31. postavljene u jo{ pet ulica
decembra. Procjenjuje se da }e budu- na podru~ju op}ine Stari
}i poslovni objekat ko{tati izme|u Grad.
2,5 i tri miliona KM, a rok trajanja Vri je dnost pro je kta je
gradnje zavisi}e od prikupljenih sred- 22.000 KM, a ni{e }e biti
stava. postavljene u ulicama Saf-
vet bega Ba{agi}a, Sedre- Policija provodi
nik, Na li na, te dvi je u
Op{tina Stari grad
Malom Ka~aniku. Iz op}i- ove aktivnosti
gradi poslovni objekat
povr{ine 2.000 ne Sta ri grad na po mi nju kako bi imala
da }e biti odre|eno jo{ pet
kvadratnih metara
lo ka ci ja za pos tav lja nje
uvid u stvarno
ni {a. Izvo |a~ ra do va je stanje registrovanog
"Objekat }e se graditi sredstvima Ko mu nal no pre du ze }e
koja su prikupljena na osnovu proda- "Rad", koje ima obavezu
oru`ja, kazao Nefi}
je poslovnih prostora. Sredstva od postavljanja ni{a uz pret-
prodaje tih prostora upla}uju se na hodno betoniranje mjesta
poseban ra~un i bi}e iskori{tena za na kojima }e one biti pos- U legalnoj prodaji
gradnju 'kvadranta 12'", naveli su iz tavljene, zajedno sa nad- najvi{e tra`eni
op}ine. pi{tolji glok,
stre {ni com i ogra dom bereta i {tajr
A.R kako otpad ne bi kisnuo i
da ga ne raznose `ivotinje.
U planu je da ovim pu-
tem bude rije{eno postav-
Albina SORGU^, Almir RAZI]
Ministrastvu unutra{njih poslova Kantona Sara-
lja nje ogra de na vrhu
Bogu{evca. Zbog specifi- jevo je do isteka roka 14. decembra podeseno oko
8.000 zahtjeva za zamjenu oru`nih listova.
~nosti te lokacije najvjero-
vatnije }e biti pristupljeno U MUP-u KS ka`u da treba da sumiraju podatke te
da }e nakon toga policija u skladu sa zakonom po~eti odu-
postavljanju mre`e koja bi
sprije~ila razno{enje otpa- zimati oru`je od osoba koje nisu izvr{ile zamjenu oru`nih
listova.
da.
A.R. Rok za podno{enje zahtjeva prvobitno je zakonom
bio odre|en do decembra pro{le godine, ali je, zbog sla-
bog odziva, produ`en za jo{ godinu.
A.R. Servisne "Aktivnosti u vezi sa zamjenom oru`nih listova poli-
cija provodi kako bi imala uvid u stvarno stanje registro-
informacije
Policija
vanog oru`ja na podru~ju Kantona Sarajevo s obzirom na
to da neki ljudi vi{e ne stanuju na podru~ju ovog kantona,
a pojedini su umrli", kazao je Irfan Nefi}, portparol MUP-
a KS.
39:.211 122 On napominje da je MUP nakon nezadovoljavaju}eg
644.874 odziva gra|ana koji legalno imaju oru`je pro{le godine
Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v
555.911
qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!sb!. pokrenuo kampanju.
769.666 "[tampano je oko 6.000 letaka koji su
ob!tv!•f!uj!sj!lsj!wj!•ob!ekf!mb;!usj
191131244 distribuirani gra|anima u mjesnim zajedicama, sportskim
sb!{cpk!oj|!uwb!j!ob!op!|f!okf!uf!. dru{tvima, u gradskom prevozu i drugim mjestima. Od-
3:4.294
|lji!ukf!mf!toji!qp!wsf!eb/!!! Dodao je da je pravnim i fizi~ki licima podijeljeno
769.149 {tampano je i 600 velikih plakata, a osim toga od{tapano oko 5.400 letaka, obavje{tenja, te da su na 190 mjesta pos-
je oko 80.000 kataloga na ~ijoj je zadnjoj stranici letak tavljeni plakati.
774.95: Hitna pomo} MUP-a KS koji poziva imaoce oru`nih listova za njihovu
753.554 "Nadle`nim policijskim uprava podnije-
2626 124 zamjenu. Ovi katalozi su distribuirani na ku}ne adrese to je 8.000 zahtjeva za zamjenu oru`nih listova, {to poka-
gra|ana", kazao je Nefi}. zuje da je ova kampanja dala dobre rezultate", kazao je
553.691 Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf
2293 tv!487!jo!ufs!wfo!dj!kb-!pe!•f!hb
761.:8: tv!79!cj!mf!lv!~of!qp!tkf!uf/
643.717
752.573
324.211
Porodili{ta
285-287
Paketi}i za {ti}enike
555.454
2528
779.36:
250-259 Centra "Vladimir Nazor"
NN FOTO
V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op Predstavnici "Robot komerca" ju~er su u
775.322 Raj lov cu po di je li li 204 pa ke ti }a za {ti }e ni ke
396.211 25!cf!cb;!ptbn!ekf!•b!lb!j
Centra "Vladimir Nazor".
:88 |ftu!ekf!wpk!•j!db/ Paketi}e su dobila i djeca koja su u projektu
383.:91 Vatrogasci edukacije i rehabilitacije u ku}ama.
Dje ca su za ro di te lje i upo sle ni ke "Ro bo ta"
2313
759.616 123 izvela sve~ani program, kao i svih godina do sada.
553.414 Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!v!qsp!uf!. Zulfo Ahmetovi}, direktor Centra "Vla-
lmb!35!tb!ub!tv!jnb!mf!ewj!kf!jo!. dimir Nazor", kazao je da su Centar i "Robot ko-
1720459.151 ufs!wfo!dj!kf/!! merc" kom{ije i da je ova firma pokazala, ne samo
dru{tvenu odgovornost nego i kom{ijsku solidar-
nost.
Predstavnici "Robot komerca"
Da li }e biti postavljeno podijelili su 204 paketi}a {ti}enicima
jo{ kanti za sme}e na centra i djeci koja su u projektu
Vilsonovom {etali{tu? edukacije i rehabilitacije u ku}ama
Sada ide zimski period, ali na prolje}e
planiramo da postavimo ve}i broj kanti "Ova kompanija poma`e Centru i u
jer nadamo se da }emo tad imati vi{e opremanju radnih prostorija kao i u pru`anju po-
novca u bud`etu. dr{ke {kolskoj kuhinji za u~enike koji su u progra-
mu na cje lo dne vnom bo rav ku, gdje ima ju dva
Suad He}o, direktor za obroka", napomenuo je Ahmetovi}.
odr`avanje zelenih povr{ina "Parka" A.R.
 Sarajevo 30. 12. 2009. tsjkfeb 35

rezultata pokrenuti akciju oduzimanja oru`ja Vodi~

FILMOVI

8.000 zahtjeva NF!FUJOH!QP!JOU

Lf!okbd
Sf!aj!kb;!Bo!up!ojp!Ov!j~
Vmp!hf;!Of!cpk!|b!Hmp!hp!wbd-!
Ob!ub!|b!Kb!okj~-!Fnjs!

oru`nih listova
Ib!eaj!ib!gj!{cf!hp!wj~
)2:-!32!i*

BQP!MP
3123
Sf!aj!kb;!Sp!mboe!Fnf!sjl
Vmp!hf;!Eapo!Lv!tbl-!
Bnbo!eb!Qju!)31!i*

FOTO N. UGLJE[A
Irfan Nefi}: Zadovoljni
rezultatima kampanje
DJ!OF!NB!DJUZ

Cp!aj!~ob!qsj!•b
Sf!aj!kb;!Sp!cfsu![f!nf!ljt
Vmp!hf;!Eajn!Lf!sj-!
Tujw!Wb!mfo!ubko!)25!i*

Hsb!}b!ojo!pqb!toji!ob!nkf!sb
Sf!aj!kb;!Hf!sj!Hsfk
Vmp!hf;!Eaf!sbme!Cb!umfs!
j!Eapo!Lps!cfu
)32/36!i*

Qb!sb!ops!nbm!ob!bluj!woptu
Sf!aj!kb;!Psfo!Qf!mj
Vmp!hf;!Lfk!uj!Gf!efs!tupo-!
Nj!lb!Tmpu-!F|mj!Qbm!nfs
)26/56-!28/46!j!2:/36!i*

Mkv!cbw!tf!ep!hb!}b
Sf!aj!kb;!Csfo!epo!Lfnq
Vmp!hf;!Eaf!oj!gfs!Bojt!upo!
j!Bspo!Flbsu
)!32/26!i*

Bwb!ubs
Sf!aj!kb!Eafk!nt!Lb!nf!spo
Vmp!hf;!Tfn!Wps!ujo!hupo-!
Nj!|fm!Sp!esj!hf{-!Tj!hps!oj!Wj!wfs
)25-!28/26-!31/41!i*

Nefi}.
On napominje da gotovo nije bilo slu~ajeva da su le-
galni vlasnici po~inili krivi~no djelo.
U firmi "KM Trade" ka`u da je pi{tolj mar-
ke glok jedna od najprodavanijih vrsta oru`ja. U prodavni-
ci ove firme u naselju Stup mo`e se kupiti policijsko,
Tub!sj!gsb!kf!sj
Kupci se najvi{e opredjeljuju za pi{tolje marki glok, Sf!aj!kb;!Wpmu!Cf!lfs
{tajr i bereta. Vmp!hf;!Eapo!Usb!wpm!ub-!
"Glok se najvi{e kupuje zbog njegove otpornosti, Sp!cjo!Wj!mj!kbnt
zbog kvaliteta njegove izrade i preciznosti. Postoji 37 mo- )26/46-!28/41!j!2:/41!i*
dela u razli~im kalibrima", naveo je Topi}.
Cijene gloka kre}u se od 1.100 KM u ma- Eb!obt!ekf!db!of!pq!uv!af
loprodaji, za koliko se mo`e kupiti i {tajr, dok je za beretu Sf!aj!kb;!Abo.Qpm!Ape
vojno, lova~ko, sportsko, zra~no i Air soft oru`je kao i potrebno izvdvojiti od 1.100 do 1.900 KM. )24/41!i*
Rok za municija. Naravno, potrebno je imati dozvolu za posjedo- I prema Topi}evim rije~ima, legalni vlasnici nauru`a-
podno{enje vanje oru`ja. nja u najve}em broju slu~ajeva nisu po~inili bilo kakve in- Bs!uvs!j!Nbm!ub!{b!esp!wb!ptwf!ub
zahtjeva "Kod nas kupuju uglavom entuzijasti i ljubi- cidente. Ka`e da je od rata do danas bilo nekoliko Sf!aj!kb;!Mvl!Cf!tpo
istekao 14. telji nauru`anja, a ve}im dijelom biv{i i sada{nji lovci", slu~ajeva ranjavanja, od kojih neka zbog nestru~nog ruko- Tjo!isp!oj!{j!sb!op!)27/26!i*
decembra ka`e Ahmed Topi}, direktor prodaje "KM Tradea". vanja oru`jem, te jedno samoubistvo.
\fs!mpl!Ipm!nt
Sf!aj!kb;!Hbk!Sj!•j

Potreban zakon o vodama

Vmp!hf;!Eave!Mpv-!Sp!cfs!Eb!voj
)31/61!j!34/31!i*

Lpn!qmj!lp!wb!op!kf
Sf!aj!kb;!Ofo!tj!Nb!kfst!
M. LINGO gradnju i urbanizam u op}ini Ilid`a, isti~e da je Vmp!hf;!Nf!sjm!Tusjq-!
NN ARHIVA

u toku rasprava izme|u op}ine i kantona da se Bmfl!Cpm!ewjo!j!Tujw!Nbs!ujo

Zakon o vodama na podru~ju Kantona
Sarajevo sprije~io bi konstantnu zloupotre-
bu u vodoza{titnim zonama, a i nadoknadio
bi gubitke vlasnicima ~ija se imanja nalaze
na tim podru~jima.
Ovo je mi{ljenje predstavnika op}ine Ili-
d`a, na ~ijem podru~ju se nalazi ve}ina podru-
~ja koja su u prvoj vodoza{titnoj zoni.
Vodoza{titna podru~ja konstan-
tno su ugro`ena, {to zbog nemarnosti gra|ana,
ali i lokalnih i kantonalnih vlasti koje dozvolja-
vaju bespravnu gradnju u zonama koje bi treba-
lo da budu pod strogom za{titom. Jedan od
primjera je nacionalni spomenik Stoj~evac, koji
je ina~e poznato izleti{te.
Nesavjesni gra|ani
bacaju sme}e na Stoj~evcu
Ve} du`e vrijeme, kako nam ka`u iz KJKP
"Vodovod i kanalizacija", na meti je nesavjesnih
gra|ana koji na sve strane ostavljaju sme}e.
Sead Arslanagi}, savjetnik na~elnika za iz-
donese legislativa koja }e definirati nadle`nosti )27-!29/41-!32!i*
i obaveze i op}ine i kantona. Tvrdi kako bi za-
kon o vodama na podru~ju KS osigurao gra|a- MUZEJI
nima Kantona Sarajevo ~istu vodu, te sprije~io
diskriminaciju koja se ve} godinama ~ini vla- [F!NBMK!TLJ!
snicima imanja koja se nalaze u vodoza{titnim #Mj!wbok!tlp!qp!mkf!
zonama.
"Ti ljudi imaju mnogo zemlje, velika ima- .!fwspq!tlb!lvm!uvs!ob!cb!|uj!ob#
nja, a ne mogu ih obra|ivati. Zemlja stoji, oni
gube veliki novac, a niko ih ne pita kako `ive", IJT!UP!SJK!TLJ!
obja{njava Arslanagi}. Osman Deli}, direktor #Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#
Parka prirode "Vrelo Bosne", isti~e da su na #CjI!lsp{!tup!mkf!~b#
izleti{tu Stoj~evac stavili rampe, ali da ni one ne
spre~avaju nesavjesne gra|ane da na zelene po- VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB!
vr{ine ulaze autima. Sf!usp!tqf!luvn
"Na{i redari su svakodnevno tamo. J{mp!acb!#Ob!|b!qsj!•b#
Poku{avaju, koliko je u njihovoj mo}i, sprije~iti J{mp!acb!sb!ep!wb!Bnf!mf!
devastaciju ovog prostora, ali ni to uvijek nije Ib!eaj!nf!mkj~
mogu}e. Imamo stalne de`ure na ovom prosto-
ru, ali to vam je Sizifov posao, vjerujte. Planira- LP!MF!HJ!KVN!BS!UJT!UJ!LVN
mo da u narednoj godini postavimo kante za Sb!hjc!Mv!cp!wbd!
otpad na ovom prostoru, kako bi na taj na~in
#Mj!lp!wof!tuv!ej!kf!blub!
smanjili {tete koje na ovom podru~ju prouzro-
kuju gomile sme}a", rekao je Deli}. v!fh{j!mv#
 36 tsjkfeb!30. 12. 2009.

Pred gra|anima mno{tvo

Banjaluka "Start" u
do 100
FOTO A. ^AVI]

Kvalitet
kadrova na
visokom
Isti~e
nivou krajnji rok
Poljoprivredni proizvo|a~i
sa gradskog podru~ja du`ni su
da izmire svoje obaveze po
osnovu preuzetog mineralnog
|ubriva NPK.
"Potrebno je da proizvo|a~i
izvr{e povrat `itarica po siste- Mladi uglavnom u lokalima
mu dva kg merkantilne p{eni-
ce za jedan kg mineralnog
Dodjelom diploma |ubriva, ili da ga plate prema
fakturi koju su dobili od Re-
proslavljen jubilej publi~ke direkcije za robne
rezerve", ka`u u Odsjeku za
[umarski fakultet ju~e je proslavio 17 godina postojanja, prilikom ~e- odnose sa javno{}u Adminis-
ga je rektor Zoran Govedar uru~io diplome za 43 diplomirana in`enje- trativne slu`be grada.
ra {umarstva. Va`no je da poljoprivredni
Tako|e je promovisao dvoje specijalizanata Bojana Ili}a i Tadeja Ivanko- proizvo|a~i {to prije izmire
vi}a, dok je Zoran Lazendi} promovisan u magistra. ovu obavezu, s obzirom na to
Promociji su, pored rukovode}ih ljudi na Univerzitetu, prisustvovali pred- da }e poslije 31. decembra iz-
stavnici gradskih i republi~kih vlasti. vje{taj biti dostavljen Vladi
Rektor fakulteta je prisutne upoznao sa istorijatom i uspjesima ove ustano- RS.
ve, a tom prilikom je iznio i planove koje je pred sebe stavilo rukovodstvo. Oni koji ne budu ispunili
obavezu ne}e mo}i da koriste

FOTO NN
"Kvalitet kadrova koji izlazi sa na{eg fakulteta je na visokom nivou. U to- Nikola SALAPURA, Vesna VRBLJANAC
ku protekle godine nastojali smo da pobolj{amo kvalitet nastavnog kadra, nikakve subvencije narednih
dok u sljede}em periodu planiramo pobolj{anje materijalnih uslova u koji- pet godina, shodno potpisa- Za to gdje }e do~ekati novu 2010. godinu gra|a-
ma se odvija nastava. Prioritet je obezbje|ivanje novog objekta, koji bi ispu- nom ugovoru. ni ne moraju puno da razmi{ljaju jer su se gradska
njavao neophodne uslove za normalno odvijanje nastave", rekao je N.S. uprava i vlasnici lokala svojski potrudili da obezbi-
Govedar. jede {to vi{e sadr`aja.
Stanko Stani}, rektor Univerziteta u Banjaluci, najavio je da }e u sljede}oj Trg Krajine }e tradicionalno biti mjesto okupljanja
godini za ovoj fakultet biti obezbije|en objekat u krugu kampusa.
"Od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS obe}ana su ulaganja u na{ Servisne najve}eg broja Banjalu~ana, a za veselu atmosferu po-
brinu}e se brojni izvo|a~i tokom cijelog dana.
univerzitet, a kao jedan od prioriteta planiramo rekonstrukciju jedne od
zgrada u kampusu za potrebe ovog fakulteta", ka`e Stani}.
informacije U zavisnosti od lokacije, za do~ek u lokalima gra-
|ani }e morati izdvojiti od 10 do 100 KM. Tako je u
S.K. klubu "City Pub" cijena ulaznice 10 KM, a prisutne }e
Policija zabavljati lokalni di d`ej.
Karaoke uvod 122 Jedan od najskupljih lokala za proslavu je klub
"Mystique", u kojem je cijena ulaznice 100 KM po oso-
V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!sb!op
bi, a u cijenu je ura~unata kompletna konzumacija jela i
u praznike kf!ef!wfu!lsj!wj!•oji!ej!kf!mb-!pe!up!.
hb!kf!eop!sb!{cpk!oj|!uwp-!tf!ebn pi}a za cijelu no}. Od muzike }e biti za svakog po ne-
{to, po~ev{i od muzike u`ivo, preko di d`eja, do truba-
Udru`enje gra|ana za pomo} licima, porodicama i zajednici u mental- qsp!wbm!oji!lsb!}b!j!kf!eob!lsb!}b/
~a, koji }e zasvirati ta~no u pono}. Na meniju je hladna
nom zdravlju "Zajedno" ju~e je u svojim prostorijama organizovalo Kb!woj!sfe!j!njs!kf!ob!sv!|fo!kf!. plata, {vedski sto i raznovrsna pi}a.
novogodi{nju zabavu. eopn-!hsv!cjn!wsj!kf!}b!okfn/ U no}nom klubu "Kruna" cijena ula-
Na proslavi je prisustvovalo oko 30 korisnika, koji su priredili karaoke, na- Ep!hp!ej!mp!tf!21!tbp!csb!~bk!oji znice je 50 KM i u nju je ura~unata rezervacija mjesta i
gradnu tombolu, ali i nagradu za najvrednije korisnike. of{!hp!eb-!v!lp!kj!nb!tv!•f!uj!sj!mj!. {vedski sto. Cijena pi}a ostaje nepromijenjena, a prisu-
Aleksandar Bo`i}, koordinator dnevnih aktivnosti, ka`e da je ovo jedin- db!mb!l|f!qp!wsj!kf!}f!ob/ tne }e zabavljati bend "Maskarada". 110 KM.
stvena prilika da se svi korisnici okupe na jednom mjestu. Za proslavu u kafe baru "Mister X" cijena ulaznice U "Demo fest klubu" ulaz je 29,95 KM,
Nina Krivo{ija, psiholog, smatra da }e im zabava uljep{ati naredne dane i ko{ta 10 KM, cijena pi}a je kao i "obi~nim" danima, a {to uklju~uje hladno predjelo i pi}e. U DFK }e nastupiti
ostaviti prijatan utisak. Nagla{ava da je ovo za njih ujedno i proslava Nove Hitna pomo} sli~no je i u jednom od najpoznatijih studentskih kafi}a, banjalu~ki bend "Funkyleeshz", set DJ Woodija i DJ
godine.
Od gostiju je bila prisutna pjesnikinja Borka Tadi} iz Gradske organizacije 124 "Desetki", gdje je cijena ulaznice, odnosno rezervacija
10 KM.
Mixel iz Zagreba!
Mo`da jedini lokal koji ne}e raditi u novogodi{njoj
slijepih, koja je recitovala neke od svojih pjesama. V!Tub!oj!dj!ij!uof!qp!np!~j!qsf!. Pivnica "Zlatni Lav" organizuje slavlje za 100 KM, no}i jeste kafe bar "Mala stanica" u Ulici kralja Petra
Tadi}eva je ispri~ala anegdotu kako joj je rodica po`eljela da joj se u Novoj hmf!eb!op!kf!89!pesb!tmji!qb!dj!. u {ta je ura~unata hrana i pi}e za cijelu no} uz tambura- Prvog Kara|or|evi}a, dok je u istom lokalu u tr`nom
godini naknada za pomo} i njegu drugog lica pove}a sa 41 KM na 42 KM. kf!ob!ub!j!29!ekf!df/!Pcbw!mkf!of {e. centru "Mercator" organizovan do~ek, a prema rije~ima
I.R.K. tv!35!lv!~of!qp!tkf!uf/ U kafe baru "Boni" na Lau{u ulaz za proslavu No- zaposlenih, sva mjesta su rezervisana.
ve godine se ne}e pla}ati, ali prednost imaju stalni gosti. I turisti~ke agencije imaju razne ponude za prosla-

Mati~ni ured
Ro|eni
Matija Preradovi}, sin Koste i Branislave; Kalina ]eji}, k}i Veljka i
Lidije; Aleksandar Ratkovi}, sin Darka i Nata{e; Vuk Cviji}, sin Jovi-
Porodili{te
342-142
V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!dv
sp!}f!op!kf!ef!wfu!cf!cb;!qfu
ekf!wpk!•j!db!j!•f!uj!sj!ekf!•b!lb/
Restoran "Jezero" tako|e organizuje do~ek Nove
godine. Cijenu nisu otkrili, obja{njavaju}i da "to nije to-
liko va`no", ali su rekli da }e goste koji budu slavili u
ovom restoranu zabavljati banjalu~ki orkestar "[ampi-
oni" i tambura{i. Nezvani~no smo saznali da je rije~ o
vu novogodi{njih praznika u inostranstvu i susjednim
dr`avama.
Turisti~ka agencija "M&G Travel" orga-
nizuje do~ek na planinama, a od ponuda u inostranstvu
izdvajaju se Istanbul, Gr~ka, ^e{ka i Tunis.

ce i Brankice; Jovana Vasiljevi}, k}i Ne|e i Dejane; Nikola Pljuco, sin
Gojka i Danijele; Marija i Ksenija ]eji}, k}eri Miodraga i Branke; Lu- Vatrogasci
ka Kostre{evi}, sin Davora i Branke; Mihajlo Babi}, sin Svjetlane; Pe-
tar ]ulum, sin \or|a i Nade; Nikolina Popovi}, k}i Zlatka i Gorane;
Nikola Bun~i}, sin Zorana i Milice; David Kunjadi}, sin Dejana i @iv- Wb!usp!hb!tob!kf!ej!oj!db!kf!jnb!mb
ke; Nemanja Dra~a, sin Marija i Sanje. kf!eov!jo!ufs!wfo!dj!kv/
Koliko }e biti ulo`eno novca u
izgradnju sportske dvorane koja
}e biti gra|ena u okviru studen-
tskog kampusa?
Prema ugovoru, u izgradnju sportske dvo-
rane }e biti ulo`eno 1.648.202 KM.
Du{ko LAZI],
Mladen BALABAN, apsolvent direktor menad`er Univerziteta
Bud`et za sljede}u
123
M. ISOVI]
Bud`et grada za 2010. godinu u vrijednosti
od 147.368.350 KM usvojen je ju~e na gradskoj
sjednici Skup{tine.
U sljede}oj godini sredstva koja su planirana
bud`etom manja su u odnosu na teku}u godinu za
~etiri odsto.
Poslije vi{esatne bu~ne rasprave i 20 amandma-
na PDP-a, koji su redom odbijeni, bud`et je ve}inom
glasova usvojen. Pored PDP-a, ~etiri amandmana na
prijedlog bud`eta stavila je i NDS, ali ih je kasnije
povukla.
Gradona~elnik Dragoljub Davidovi}
je rekao da su ste~eni svi uslovi da se usvoji bu-
d`et.
"Pored bud`eta, usvojeno je i nekoliko bitnih za-
klju~aka da bi se osigurao oprez u tro{enju bud`et-
skih sredstava u narednoj godini", rekao je Davido-
vi}.
Ja sam pristalica racionalnog
tro{enja sredstava, ali u kontinuitetu,
rekao gradona~elnik Davidovi}
Dodaje da je jedan od usvojenih zaklju~aka bi-
tan kada je kontrola finansija u pitanju, a njime se
Odjeljenje za finansije gradske administracije obave-
zuje da svaka tri mjeseca Skup{tini grada podnosi iz-
vje{taje o svim tro{kovima, kao i da ih obavje{tava o
onome {ta je realizovano.
"Bud`etom za sljede}u godinu usvojen je prijedlog
 Banjaluka 30. 12. 2009. tsjkfeb 37
izbora za provod u "najlu|oj no}i" Vodi~

lokalima
FILMOVI
Trg Krajine }e
tradicionalno biti QB!MBT
mjesto okupljanja Bwb!ubs-!tqf!lublm!)4E*
najve}eg broja Tfn!Wps!ujo!hupo-![p!Tbm!eb!ob-
Tuf!gbo!Mboh-!Tj!hps!oj!Wj!wfs!
Banjalu~ana,

maraka
Sf!aj!kb;!Eafk!nt!Lb!nf!spo
a za veselu )24-!27/26-!2:/41-!33/56!i*
atmosferu pobrinu}e
[pn!cj!fmboe-!ip!sps0lp!nf!ej!kb
se brojni izvo|a~i Wv!ej!Ib!sfm!tpo-!Eaft!Bk!ot.
tokom cijelog dana cfsh-!Fnb!Tupo
Sf!aj!kb;!Sv!cfo!Gmf!•fs
)27-!28/61-!2:/56!i*
Jelke, simbol
prazni~ne atmosfere 43/!ef!dfn!cbs-!esb!nb
Oj!lp!mj!ob!]ps!}f!wj~-!Tmp!cp!ebo
Qf!sj!|j~-!Mkv!cj!|b!Tb!wb!op!wj~-
Bokb!Tub!oj~
Sf!aj!kb;!Tb!|b!Ibk!ev!lp!wj~
)31-!33!i*

IZLO@BE
CBO!TLJ!EWPS
NB!MJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPO

J{mp!acb!#Np!sbw!tlb!lv!~b!
v!Cb!okb!mv!dj#-!
Cp!aj!eb!sb!Qf!usp!wj!~b

WF!MJ!LJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPO

J{mp!acb!ej!kb!qp!{j!uj!wb!
Voj!wfs!{j!ufu!tlph!gp!up.lj!op!
lmv!cb!#Df!ev!cbm#
)ep!42/!ef!dfn!csb*

NV![FK!
SF!QV!CMJ!LF!
TSQTLF

"Od do~eka na planinama u ponudi su Zlatibor,
Rajska Dolina i Jahorina. Za Rajsku dolinu cijena je
200 KM bez prevoza, dok je za Zlatibor cijena 245
KM", ka`e Suzana Popovi}-Kisin, turisti~ki radnik, i
Doma}ica
dodaje da ove godine ima manje zainteresovanih za
Stana
do~ek Nove godine u inostranstvu i regionu, kao i za
Markovi}
zimovanje.
}e Novu
Stana Markovi}, doma}ica, ka`e da }e
godinu
Novu godinu do~ekati u krugu porodice uz skromnu
do~ekati
trpezu, dok studentkinja Vesna Gaji} obja{njava da }e
u krugu
najlu|u no} provesti u jednom od gradskih kafi}a.
porodice
"Novu }u slaviti u lokalu u koji obi~no izlazim,
sa dru{tvom, a kasnije mo`da odemo i do Trga", navo-
di Gaji}eva.
Za one koji }e ostati u ku}i, simbol prazni~ne
atmosfere su jelke, sa neizostavnim ukrasnim kuglica-
No}na kupovina
#Nfs!db!ups#!dfo!ubs!~f!eb!obt!sb!ej!uj!ev!af-
j!up!v!wsf!nf!ov!pe!9!ep!35!tb!ub-!{cph!ps!hb!oj!.
{p!wb!okb!op!~of!lv!qp!wj!of/
Tbu!lsb!~f!~f!sb!ej!uj!#Efm!ub!Nbyj#-!lp!kj!~f!eb!obt
sb!ej!uj!ep!34!tb!ub-!b!tv!usb!tlsb!~f!op-!ep!29!tb!uj#/
ma, srnicama, i svje}icama, koje je mogu}e kupiti u Uli-
ci bana Milosavljevi}a, u tr`nim centrima i raznim trgo-
vinama. Cijena prirodnih jelki kre}e se od 15 do 30
KM, u zavisnosti od puno}e, razgranatosti i visine, dok
vje{ta~ke ko{taju od 10 do 30 KM, zavisno od visine
#Pe!qsb!jt!up!sj!kf!ep!tb!wsf!nf!.
oph!ep!cb#-!tubm!ob!j{mp!acf!ob
qpt!ubw!lb!
J{mp!acb#Kb!tf!op!wbd#
#51!hp!ej!ob!pe!{f!nmkp!usf!tb!
v!Cb!okb!mv!dj#
)ep!42/!ef!dfn!csb*
J{mp!acb!#Kv!ubs!okb!qkf!tnb!
hv!tkf!oj!db#!blb!efn!tlf!
tmj!lbs!lf!Cf!sj!of!\v|!•f!wj~
drveta, kao i od toga da li je postolje `eljezno ili plasti- )ep!21/!kb!ov!bsb!3121*
~no. Vje{ta~ke jelke po cijeni od 30 KM su specifi~ne #J{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb!
po tome {to su naki}ene, u saksiji su i priklju~ene na Usft!lb!wj!df#
struju.
Jelke veli~ine 20 do 30 centimetara ko{taju
pet do {est maraka. Ukrasne kuglice raznih veli~ina pri-
vla~e mnoge prolaznike, a cijena je relativno pristupa-
~na - od dvije do ~etiri KM.
Nova godina je nezamisliva bez pirotehni~kih sred-
stava koje naj~e{}e koriste mladi, ali koja mogu biti vrlo
opasna. Iz bezbjednosnih razloga obezbije|en je pose-
ban prostor za njihovu upotrebu.
"Zbog bezbjednosti svih prisutnih u novogodi{njoj
no}i i ove godine }e biti odre|en poseban prostor za
upotrebu pirotehni~kih sredstava", rekli su u KC Banski
dvor.

godinu manji za ~etiri odsto Ministarstva za upravu i lokalnu samoupravu o smanje-
Najavila nove
projekte: nju plata zaposlenima u gradskoj administraciji za pet
Radmila odsto", kazao je Davidovi}.
Stojni} Podsjetio je da je gradskim funkcionerima plata
i pro{le godine bila umanjena za 15 odsto, na~elnici-
ma odjeljenja za 10 odsto, te da }e se i ove godine
smanjiti.
Me|utim, plata }e biti smanjena i ostalim zapo-
slenim licima.
"Ja sam pristalica racionalnog tro{enja
sredstava, ali u kontinuitetu, tj. da se potro{i tamo
gdje je to potrebno i gdje to daje nekakav efekat, a
ne da se tro{i tamo gdje izostaje svaki rezultat", re-
kao je gradona~elnik.
Radmila Stojni}, na~elnik Odjeljenja za finansi-
je u Administrativnoj slu`bi grada, smatra da }e
usvojeni bud`et biti dovoljan da se finansiraju sve
zakonom predvi|ene obaveze, ali i da se nastave za-
NV![FK!
TB!WSF!NF!OF!
VNKF!UOPT!UJ
J{mp!acb!
po~eti projekti. #Vnkf!uoptu!j!lpo!ufl!tu#
"Nastavi}e se radovi na svim infrastrukturnim
objektima, a zapo~e}emo rad i na nekim novim pro-
jektima", rekla je Stojni}eva.
Napominje da je va`no {to se ovim bud`etom
dala velika podr{ka socijalnim kategorijama.
"Imaju}i u vidu da }e idu}a godina biti te{ka i
krizna, mi smo `eljeli da svaka tri mjeseca obavijes-
timo Skup{tinu {ta se de{ava sa bud`etom. Na taj na-
~in je lako i predlo`iti nove mjere, ukoliko to bude
potrebno", istakla je Stojni}eva.
Nacrtom bud`eta nisu planirana uma-
njenja sredstava za kulturne, omladinske i sportske
organizacije, {kolske ustanove, kao ni socijalne kate- #Np~!csfo!ev#
gorije stanovni{tva, a planirane su i subvencije koje )ep!21/!kb!ov!bsb!3121*
}e pomo}i privrednicima.
38 tsjkfeb!30. 12. 2009.
Oglasi
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 29.12.2009. u 68. godini preminuo na{ dragi
MILOVAN BUKARA
Sahrana dragog nam pokojnika bi}e obavljena 30.12.2009. godine u 14 ~asova na groblju "Ognjena Marija" u Donjem
Drakuli}u.
O`alo{}eni: supruga Mira, sin Milan, snaha Dijana, unu~ad Milica i Mladen, te ostala rodbina i prijatelji.
Ku}e
PRODAJA
- Pro da jem dvi je ku }e s po slo vnim
prostorom 400 m2 na jednoj parceli, li-
cem okrenute prema glavnom putu, Put
srpskih branilaca 95, Dervi{i, Banjalu-
ka. Te le fon: 065/467-412, 065/686-
290. BK
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj va-
ro{i, Banjaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te
410 m2, dvije gara`e, jednosoban stan od 36
m 2 , dva tro so bna sta na po 81 m 2 . Ci je na
700.000 KM. Te le fon: 065/523-796,
065/511-147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m, sa 540 m ze- 2
mlje u Kne `i ci, sa svim pri klju ~ci ma
(struja, voda, telefon), 1/1, ili mijenjam
za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon:
051/307-088. BK
- Prodajem ekstra sre|enu ku}u na sprat
sa man sar dom u Trnu (iza "Pe ru tni ne"),
10x11 m, na pla cu 500 m 2 . Te le fon:
065/779-394. BK
- Pro da jem ku }u i pra te }e obje kte na
3.300 m 2 u Ma hov lja ni ma. Te le fon:
0043/66-45-486-580, 065/761-497. BK
- Prodajem ku}u na sprat u strogom centru
grada. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem ku}u sa dva odvojena stana,
dvori{na zgrada sa ljetnom kuhinjom + WC,
dvo ri {te sa 1.000 m 2 i ga ra `a. Te le fon:
061/858-517. BK
- Hitno prodajem ku}u 9x8,5 m, nova gra-
dnja, u Mahovljanima. Cijena 40.000 KM,
mo`e i u rate. Telefon: 065/761-497. BK
- Prodajem ku}u, prizemlje i tri sprata, na
placu 400 m2, Lau{, Kara|or|eva 399. Tele-
fon: 00497/47-116-927, 051/282-284. BK
- Prodajem, hitno i povoljno ku}u u ^elin-
cu, Uli ca Zdrav ka ^e la ra bb. Te le fon:
066/876-839. BK
- Prodajem dvije devastirane ku}e u Fo~i
u Donjem polju, odli~na lokacija, oku}nica i
Po{aljite
SMS
poruku na
telefon:
B^
gara`a. Telefon: 033/636-244, 061/703-280.
BK
- Prodajem ku}u u Biha}u sa poslovnim
prostorom, gradska zona. Telefon: 65/786-
539. BK
- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu s ure-
dnom dokumentacijom, sva infrastruktura
na placu, blizu bolnice. Telefon: 065/371-
300, 051/303-903. BK
- Prodajem ku}u nova gradnja 9,5x8,5 m i
{talu 7x5 m, pu{nicu 3x2 m i ~etiri dunuma
zemlje blizu sto~ne pijace u Novoj Topoli,
77.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM
- Prodajem imanje sa dvije ku}e, poslo-
vnim prostorom na placu od {est dunuma, uz
put. Donja Lepenica, Srbac, nebojsa_7@ho-
tmail.com. Telefon: 065/322-728. BKM
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u
(poslovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petro-
vac. Telefon: 065/764-079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mos-
tu (P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon:
065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360
m2. Telefon: 065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku
(tri sprata i restoran u prizemlju, dvije gara-
`e), 450.000 evra ili mijenjam za objekat u
PLA]ENE
male oglase i ~itulje mo`ete
u Sarajevu predati:
[UMARSKI FAKULTET
(Zagreba~ka 20/3)
INTERNACIONAL
PRESS
(autobuska stanica,
Lukavica)
POGREBNO DRU[TVO
"SVETI MARKO"
(Ulica vojvode
Radomira Putnika)
065 758 000
061 629 608
Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 28.12.2009. u 74. godini preminula na{a draga
NATALIJA (ro|. Stefanovi}) POPOVI]
Sahrana drage nam pokojnice bi}e obavljena 30.12.2009. godine u 13 ~asova na groblju "Sveti Pantelija" u Boriku.
O`alo{}eni: sin Neboj{a, te ostala rodbina i prijatelji.
Beogradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-
571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva
na atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Tele-
fon: 065/541-558. BK
- Po vo ljno pro da jem ku }u i vo} njak 12
km od Banjaluke (asfalt, struja, gradska vo-
da, te le fon), vla sni{ tvo 1/1. Te le fon:
065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a
i pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-
196, 051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem
na pla cu 400 m 2 , kraj {ko le u Bu d`a ku,
300.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem,
oko 220 m2 stambenog prostora, na Papri-
kovcu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591.
BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma ze-
mlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418.
BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Ba-
njaluci. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvi-
je gara`e, centralno grijanje, na placu 500
m2, 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M,
NEZAVISNE
NOVINE
svojim ~itaocima daju
mogu}nost objave
BESPLATNE
^ITULJE
u kojoj se objavljuje
smrt najbli`ih
(dimenzije 120x85 mm)
Sve druge objave i formati
se napla}uju po cjenovniku.
BESPLATNI
MALI OGLASI
Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH
B^
sa ga ra `om i gri ja njem, plac 330 m 2 ,
330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u
8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500
m2 (voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Te-
lefon: 065/371-611. BK
- Pro da jem u Li je voj No vo se li ji, po red
glavnog puta, spratnicu 10x10 m, u prize-
mlju po slo vni pros tor i je dno so ban stan,
plac 1.000 m 2 , 120.000 KM. Te le fon:
065/671-420. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije
ku}e i ~etiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2,
150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem na Pobr|u ku}u na sprat, plac
oko 700 m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem ku}u na Pobr|u, Ulica [pire
Bocari}a br. 4. Telefon: 065/843-181. BK
ZAMJENA
- Mijenjam ku}u u Kru{evcu za stan u Ba-
njaluci. Telefon: 065/441-115. BK
POTRA@NJA
- Tra `im ve }u opre mlje nu ku }u ili ve }i
trosoban namje{ten stan u Banjaluci ili La-
kta{ima. Telefon: 051/580-020. BK
Vikendice
PRODAJA
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu.
Telefon: 065/671-420. BK
Stanovi
PRODAJA
- Pro da jem stan u Ba nja lu ci. Te le fon:
062/988-504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a,
Hiseta, Banjaluka. Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem dvosoban stan na Hisetama na
1. spratu (ni{a sa trpezarijom, dvije sobe,
dva balkona, dva hodnika, kupatilo, {pajz,
po drum, gle da na dvi je stra ne). Te le fon:

061/858-517. BK
- Pro da jem dvo so ban stan u Bo ri ku, 1.
sprat, 62 m2. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem stan 40 m2, centralno grijanje,
1/1, useljiv, klimatizovan, podrum oko de-
vet m2. Telefon: 065/355-029, 066/782-684.
BK
- Prodajem dvosoban stan u Boriku, ekstra
sre|en, povoljno. Telefon: 065/219-368. BK
- Prodajem stan 78 m2 + podrum, ~etvrti
sprat, Ulica Milana Tepi}a. Cijena po dogo-
voru. Telefon: 065/894-672, 065/620-276. BK
- Prodajem vi{e stanova u Zagrebu. Tele-
fon: 00385/915-831-351. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2, prvi
sprat, i gara`u u centru Banjaluke. Telefon:
051/302-724. BK
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u cen-
tru Banjaluke, zvati od 12 do 17 ~asova. Te-
lefon: 065/520-038. BK
- Prodajem dva stana u novogradnji od 61
m 2 i 70,5 m 2 . Te le fon: 051/456-130,
051/450-281. BK
- Prodajem dvosoban stan 40 m2, 2. sprat,
lift, i garsonjeru 28 m2 na istom spratu, zgra-
da u izgradnji, Banjaluka, Borik, Kne`opolj-
ska ulica. Telefon: 065/518-567. BKM
- Prodajem manji dvosoban stan u centru
Banjalukea, 2.500 KM/m2, Ul. kralja Alfon-
sa. Telefon: 065/705-460. BKM
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg
No vom (Sa vi na, Iga lo). Te le fon:
0038163549230. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna.
Telefon: 065/495-065. BK
- Pro da jem dvo so ban stan (+ ga ra `a),
Star~evica. Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2,
3. sprat. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban
stan 75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Tele-
fon: 065/516-927. BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~u-
van useljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat.
Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i
stanove u izgradnji, na vi{e lokacija. Tele-
fon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban reno-
viran i luksuzno namje{ten stan 56 m2, pri-
ze mlje, ga ra `a, 120.000 KM. Te le fon:
066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novi-
ce Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran tro-
ipo so ban stan 100 m 2 , 6. sprat, par king
mjesto. Mo`e zamjena za manji do 40 m2.
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod stu-
dentskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2,
4. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan
82 m2 + {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat,
lift, novogradnja. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem na Star~evici, kod restorana
"Ognji{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, po-
tpuno renoviran. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan
u izgradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septem-
bru ove godine. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75
m2, 2. sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem renoviran dvosoban stan, 58
m2, 3. sprat, naselje Ante Jaki}a. Telefon:
Oglasi
NEZAVISNE NOVINE
- MALI OGLASI
- LI^NE PORUKE
- IN MEMORIAM
- ^ITULJE
- MARKETIN[KE
PORUKE
- KONKURSI
I OGLASI
Tel: 051 331 864, 033 653 953
065/516-927. BK
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan
83 m2, 3. sprat, na po~etku Star~evice, kod
brvnare "Aleksandrija". Telefon: 065/371-
611. BK
- Pro da jem u \u re \a ko vi }a re no vi ran
dvoiposoban stan, 74 m2, 5. sprat, lift. Tele-
fon: 065/516-927. BK
- Prodajem dvosoban stan 53 m2, 1. sprat,
Obili}evo. Telefon: 065/580-888. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante
Jaki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u
kvadraturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-
384. BK
- Mijenjam stan u Br~kom 36 m2 za dvo-
soban stan ili manju ku}u u Banjaluci. Tele-
fon: 065/518-283. BK
- Mijenjam stan u Br~kom za odgovaraju-
}i u Banjaluci. Telefon: 065/889-959. BK
POTRA@NJA
- Potreban stan za stanovanje blizu osno-
vne {kole u Rosuljama, Banjaluka, pla}am
stanarinu tri mjeseca unaprijed do 250 KM.
Telefon: 065/363-252. BKM
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjalu-
ci. Telefon: 065/518-283. BK
- Ku pu jem dvo so ban stan u Ba nja lu ci,
prednost Borik, Nova varo{ i centar. Tele-
fon: 065/376-343. BK
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banja-
lu ci, pre dnost Mej dan. Te le fon: 065/528-
320. BK
- Ku pu jem stan u Ba nja lu ci do 65.000
KM. Telefon: 065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogra-
du, stara gradnja. Telefon: +381642293239.
BK
IZDAVANJE
- Br~ko, izdajem dvosoban komforno na-
mje{ten stan sa centralnim grijanjem kod `e-
lje zni ~ke sta ni ce. Te le fon: 049/360-066,
065/394-527. BK
- Izdajem nov stan 37 m2, uz ugovor, na-
se lje @u te zgra de, Ba nja lu ka. Te le fon:
065/425-569. BK
- Izdajem jednosoban namje{ten stan, po-
seban ulaz, Ulica @. Preradovi}a 10, Rosu-
lje. Telefon: 066/528-791. BK
BANJALUKA:
- Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a
(ispred "Elektri~nog")
- Vidovdanska (stara autobuska
stanica kod biletarnice)
- Robna ku}a "Boska" (pored
{altera Razvojne banke)
SARAJEVO:
- [umarski fakultet
(Zagreba~ka 20/3)
- Internacional press
(autobuska stanica, Lukavica)
- Izdajem stan, garsonjere i sobe, namje-
{teno, ima grijanje. Telefon: 051/212-691,
065/636-195. BK
- Izdajem samcu, namje{ten, manji stan u
ku}i, naselje Ko~i}ev vijenac. Centralno gri-
janje i parking. Telefon: 066/265-127. BKM
- Iz da jem stan u cen tru gra da. Te le fon:
065/514-419. BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod
rebrova~ke crkve, centralno grijanje. Tele-
fon: 066/140-654. BK
- Izdajem polunamje{ten jednosoban stan,
poseban ulaz, naselje ^esma u Banjaluci.
Telefon: 051/359-060, 066/752-365. BK
- Iz da jem nov ne na mje {ten je dno so ban
stan 45 m2, centralno grijanje, kod "Tempa".
Telefon: 066/329-189, 066/722-153. BK
Sobe
IZDAVANJE
- Iz da jem je dno kre ve tne so be (po se ban
ulaz, kuhinja, kupatilo, centralno grijanje)
Star~evica. Cijena 150 KM, re`ije ura~una-
te. Te le fon: 065/644-976, 065/444-840,
061/599-687. BK
- Izdajem namje{tenu sobu sa kupatilom u
Obili}evu. Telefon: 065/513-795. BK
- Izdajem studentima sobe u novoj crvenoj
zgradi kod Poljoprivredne {kole (bez gazda),
gra tis cen tral no gri ja nje i stru ja. Te le fon:
066/808-393. BKM
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama,
kablovska TV i Internet. Zvati radnim da-
nom od 8 do 16 ~asova. Telefon: 051/213-
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
besplatne
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
kod biletarnice)
oglase i robna ku}a "Boska"
po{aljite
(pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili
SARAJEVO:
dostavite
li~no na
adresu: TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
30. 12. 2009. tsjkfeb 39
590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Te-
lefon: 065/173-130. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu
(upotreba kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK
Poslovni prostori
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor u strogom cen-
tru Banjaluke sa vi{e parking mjesta. Tele-
fon: 065/514-410, 051/217-916,
051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2
u tr`nom centru u Boriku, pored supermar-
keta. Telefon: 065/450-530. BK
- Iznajmljujem kancelarijski prostor po-
vr{i na 33 m 2 , u sklo pu pro daj nog cen tra
"Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na in-
frastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Iz da jem dva kan ce la rij ska po slo vna
prostora u Ul. \ure Jak{i}a Banjaluka u pri-
zemlju. Jedan poslovni prostor povr{ine 16
m2 je kancelarija, mokri ~vor, a drugi poslo-
vni prostor povr{ine 22 m2 dvije kancelarije
i mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK
- Izdajem namje{ten stambeno-poslovni
pros tor, 70 m 2 , u cen tru gra da. Te le fon:
065/817-000, 051/211-701. BK
- Izdajem lokal 36 m2 prizemlje Jevrejska,
novi zanatski centar. Telefon: 065/168-680,
065/481-905. BK
- Izdajem povoljno nov poslovni prostor
35 m2 Ul. majke Jugovi}a, lamela 5, pogo-
dan za ra zno vrsne dje la tnos ti. Te le fon:
066/485-360. BK
- Iznaj mlju jem 110-210 m 2 (kan ce la rij -
skog) poslovnog prostora. Banjaluka, glavna
uli ca (pre ko pu ta zgra de Vla de), ogra |en
par king, kli ma, cen tral no gri ja nje, alarm.
Registrovano s upotrebnom dozvolom. Tele-
fon: 065/666-435. BKM
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m
od cen tra ^e lin ca. Te le fon: 065/750-002,
+39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u
{irem centru Banjaluke. Telefon: 065/696-
149. BK
- Iz da jem vi {e na mjen ski lo kal 44 m 2 u
cen tru Ba nja lu ke. Te le fon: 051/311-166,
065/480-025. BK
- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru
Banjaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~a-
sova, osim petka. Telefon: 066/184-625. BK
- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru gra-
[umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
40 tsjkfeb!30. 12. 2009.
da, pogodan za poslovne prostore i kancela-
rije. Telefon: 065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 500 m2, ide-
alan za samoposlugu, naselje Ante Jaki}a.
Telefon: 065/296-555. BKM
- AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka iz-
daje halu 2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja
i kancelarija 300 m2). Telefon: 063/995-724.
BKM
- Iz da jem ugos ti telj ski obje kat 80 m 2 i
opremu u centru Kne`eva. Telefon: 065/260-
863. BK
- Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u
Ulici Petra Ko~i}a, prednost stranim firma-
ma. Telefon: 065/547-866. BK
- Izdajem poslovni prostor (pet kancelari-
ja) oko 100 m2 u Boriku, Save Kova~evi}a
21. Telefon: 065/884-503. BK
- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon
14 m2, Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banja-
luke. Telefon: 065/856-833. BK
- Izdajem poslovni prostor od 100 m2 u
Uli ci Sken de ra Ku le no vi }a. Te le fon:
051/465-078. BK
PRODAJA
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabri-
ke samoljepljivih traka "Fast" u Kotor Va-
ro{u. Povr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta
7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem poslovni prostor u funkciji u
Rovinama, kod Gradi{ke. Telefon: 065/652-
915, 065/847-957. BKM
- Prodajem lokal u radu i dunum zemlje
pod lo ka lom, ve li ki par king po red pu ta
Gra di {ka - Ba nja lu ka. Te le fon: 065/847-
957, 065/652-915. BKM
- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52
m2 sa inventarom, 6.000 KM/m2. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u pri-
zemlju stambene zgrade, 110.000 KM. Te-
lefon: 066/165-323. BK
- Pro da jem ozbi ljnim kup ci ma po red
autoputa poslovni prostor 1.000 m2 na pla-
cu oko 6.000 m2, upotrebna dozvola, doda-
tne in for ma ci je usme no. Te le fon:
065/371-611. BK
- Prodajem pored puta za Bronzani Maj-
dan, na po~etku Sara~ice, ozidan i pokriven
vi{enamjenski objekat 43x14 m, na placu
1.300 m2, vlastiti ve}i parking prostor. Po-
go dan za sva dbe ni sa lon ili proi zvo dnju,
360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem ili izdajem u zakup poslovni
pros tor kod "Bos ke", 60 m 2 , po go dno za
Oglasi
kancelarije. Telefon: 066/165-323. BK
POTRA@NJA
- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni
prostor do 30 m2 u u`em centru Banjaluke.
Telefon: 065/620-717. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1,
struja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614.
BK
- Pro da jem plac 1.500 m 2 sa gra |e vin -
skom do zvo lom u La min ci ma. Te le fon:
066/138-224. BK
- Prodajem 11 placeva i ku}u za ru{enje
na placu od 1.100 m2, Ul. Novaka Piva{evi-
}a, Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te. Pla-
ce vi su na lo ka ci ji s li je pom pa no ra mom
grada, ravan plato od 17 dunuma. Telefon:
065/510-196, 051/420-190. BK
- Prodajem plac uz Vrbas u Karanovcu,
623 m2. Telefon: 065/978-775. BK
- Prodajem povoljno placeve kod motela
"Brvna ra", Gor nje Mo ti ke. Te le fon:
065/789-138. BK
- Pro da jem plac u Mo ti ka ma 1.500 m 2 ,
cijena 10 KM/m2. Telefon: 066/264-138. BK
- Prodajem plac 750 m2 Ul. kralja Ale-
ksandra Kara|or|evi}a I br. 39 Petri}evac,
zvati poslije 20 ~asova. Telefon: 00385/12-
451-994. BK
- Prodajem pet dunuma placa u Kla{nica-
ma blizu autoputa (gradska voda). Telefon:
065/471-036. BKM
- Prodajem placeve u Ul. Blagoja Parovi-
}a, do zvo lje na gra dnja, 1/1. Te le fon:
065/279-619. BK
- ^esma, prodajem plac 4.800 m2, cijena
po dogovoru. Telefon: 0045/41-110-982. BK
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise-
}eg mosta. Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi,
uz Du bo ki po tok. Te le fon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Tele-
fon: 066/184-131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Veli-
kog kod bro ja 66, ^e sma. Te le fon:
065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljaci-
ma. Telefon: 065/227-475. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod
{kole u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Tele-
fon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{i-
ma. Telefon: 065/842-942. BK
- Pro da jem 50 he kta ra vi {e na mjen skog
zemlji{ta u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u
Trnu, papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-
144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u
Ja bla nu. Te le fon: 051/355-337, 065/981-
129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ili-
d`a, Kasindolska ulica (priklju~ak za plin i
kanalizaciju). Telefon: 065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2
{u me kod aero dro ma u Ma hov lja ni ma,
3.500 KM/du num. Te le fon: 051/282-644,
00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja,
obje kat 5x8 m, be ton ska plo ~a 10x20 m,
pola placa iskopano, nasuto, uvaljano, 70 m
od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Tele-
fon: 065/740-381. BK
- Pro da jem 4.700 m 2 ze mlje i ku }u
10,50x9,50 m (izlivena druga plo~a), povo-
ljno, Maglajani. Telefon: 065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`ani-
ma, Prnja vor. Te le fon: 051/351-684,
065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u ko-
ma du ili pla ce vi ma) u Pe to {ev ci ma, kod
Oroza. Telefon: 065/363-203, 051/533-941.
BK
- Pro da jem se dam du nu ma vo} nja ka u
Ulici bra}e Mileti}a, iznad Desne Novose-
lije. Telefon: 051/427-393. BK
- Pro da jem plac u Ba nja lu ci. Te le fon:
065/671-420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambe-
le" 30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650
m2 zemlje pored potoka (dva placa), cijena
30.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljaci-
ma. Telefon: 066/358-920. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ek-
skluzivnije televizore (digital, 100 hz slika u
slici...). Telefon: 051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem reno lagunu 1,9 karavan, g. p.
2003, bijela boja, neocarinjen. Cijena 6.500
evra Telefon: 065/579-306. BK
- Prodajem mercedes 250 turbo dizel '99.
godina proizvodnje. Telefon: 065/757-011.
BK
- Prodajem reno 11, g. p. '87, benzin 1.7.
Cijena 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW t5 furgon, 2003.
godi{te, 114.000 KM, servisiran u servisu
"Vidovi}", 63 kW/85 KS, nosivost 1.200 kg,
serijska oprema, cijena 25.000 KM. Telefon:
065/896-422. BK
- Prodajem opel kadet 1,3 benzin, g. p.
'87, registrovan do februara 2010, cijena po
dogovoru. Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem pe`o 605, 2.0, 89 kW, '91. g.
p., ABS, klima, registrovan do 26.2.2010,
cijena 4.600 KM. Telefon: 065/516-807. BK
- Prodajem suzuki svift, 1.0, 2000. godi-
{te, potro{nja pet litara, registrovan, cijena
4.900 KM. Telefon: 066/975-955. BKM
- Prodajem ladu nivu 2004. godi{te, cijena
5.900 KM. Telefon: 066/975-955. BKM
- Prodajem d`etu 1 benzin 1,3. Registro-
vana do septembra 2010. Cijena 700 KM.
Telefon: 066/630-547, 057/447-026. BKM
- Prodajem FIAT stilo 1.6 benzin, 2005. g.
p., 3v, ocarinjen, cijena 9.300 KM. Telefon:
065/295-763. BKM
- Pro da jem ju ga 45, '89. go di {te, u vo -
znom stanju, registrovan do oktobra 2009.
Telefon: 065/937-315. BK
- Pro da jem opel kor su 1.7 di zel, g. p.
2000. Telefon: 065/430-796. BK
- Prodajem reno modus star tri godine. Te-
lefon: 065/572-572. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g.
p., ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Tele-
fon: 065/785-860. BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula
vi{nja. Telefon: 065/579-481. BK
- Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Tele-
fon: 065/345-132. BK
- Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te,
cijena povoljna. Telefon: 061/329-133. BK
- Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6,
sjedi{ta 6+1, '97. g. p., 5.500 evra. Telefon:
065/383-426. BK
- Prodajem ford eskort kabriolet, '91. go-
di{te, registrovan godinu dana, nov krov. Te-

lefon: 065/098-890. BK
- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan,
'96. g. p., sva oprema. Telefon: 065/645-876,
051/216-267. BK
- Pro da jem ford pu ma, g. p. '99, 8.000
KM. Telefon: 065/480-025. BK
- Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te,
neregistrovan, 1.000 KM. Telefon: 065/562-
352. BK
Auto-dijelovi
- Prodajem volvo 440-460 u dijelovima.
Telefon: 065/218-600. BK
- Prodajem mercedes 190E u dijelovima i
hla dnjak za mer ce des sprin ter. Te le fon:
065/218-600. BK
Li~ni kontakti
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, `eljela
bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac
za ugodne trenutke. Telefon: 065/450-038,
065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a, s kojom }e{ u`ivati do
vrhun ca stras ti. Te le fon: 065/450-038,
065/896-776. BK
Posao
PONUDA
- Hitno potrebna konobarica u kafe-baru u
Obili}evu. Telefon: 065/222-395. BK
- Potrebni radnici za ma{insko malterisa-
nje. Telefon: 065/337-932. BK
POTRA@NJA
- Ozbiljna `ena s iskustvom ~uvala bi dje-
cu u svom toplom domu, okolina @utih zgra-
da. Telefon: 65/983-737. BK
- Ozbiljna `ena brinula bi o starijim oso-
bama, mogu}i svi dogovori i u vezi sa smje-
{tajem. Telefon: 65/983-737. BK
- Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala dje-
cu ili njegovala bolesnika. Telefon: 065/283-
336. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radni-
cima u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t
s rampom. Telefon: 065/317-840, 051/313-
116. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ija-
cu), efikasno i povoljno. Zvati od 16 do 21
~as, Banjaluka. Telefon: 065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stola-
rije, namje{taja, le`ajeva i roletni, stakli sto-
lariju. Telefon: 051/281-470, 065/562-149.
BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta,
brzo i kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16.
Telefon: 051/318-227. BK
- Profesor engleskog jezika daje ~asove i
instrukcije, prevodi tekstova i dokumenta,
sudski tuma~ - prevodilac. Telefon: 065/938-
401. BK
- Brusim i lakiram brodski pod. Telefon:
065//178-743, 065/785-769. BK
- Luksuzno opremljen dom za starije oso-
be uz cjelodnevnu medicinsku njegu. Tele-
fon: 065/582-191, zva ti od de vet do 14
Oglasi
~asova. BK
- Ke ra mi ~ar i vo do in sta la ter kva li te tno
izvode postavku keramike i vodoinstalater-
ske radove na podru~ju Banjaluke i okoline.
Telefon: 066/265-127. BKM
- Vodoinstalater nudi usluge. Dajem ga-
ran ci ju na obav lje ni po sao. Te le fon:
051/211-763, 065/546-390. BKM
- Usluge kre~enja, gletovanja, tapete, izo-
lacija, unutra{nje fasade, dekoracija, postav-
ljanje rigipsa, laminata, plo~ica, obloga, kao
i sa na ci ja i adap ta ci ja obje ka ta. Te le fon:
065/343-745. BKM
- Vr{im popravke, presvla~enje i tapacira-
nje namje{taja, prevoz i garancija. Telefon:
065/526-824. BK
- Vr{im usluge pe~enja; ro{tilj, prasetina,
ja gnje ti na, ri ba i ko tli}, za ve }e ko li ~i ne
dostava. Telefon: 65/526-824. BK
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Tele-
fon: 066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni
i pisani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i
kvalitetno. Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje
i osnovne {kole, profesor matematike. Tele-
fon: 051/313-705. BK
Razno
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki
kameni ugalj, bukov briket i ogrevno drvo za
centralno grijanje (bukva i hrast) sa prevo-
zom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna uplata.
Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK
- Prodajem kasa pultove sa kompletnom in-
stalacijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10
m {irina 1,20 m. Kase mo`ete pogledati u
prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Tele-
fon: 065/896-422. BK
- Mi je njam ki osk za drva. Te le fon:
065/757-021. BK
- Poslasti~arima i salonima vjen~anica po-
voljno prodajem plasti~ne mladence (za sva-
dbe ne tor te) u dvi je ve li ~i ne. Te le fon:
065/696-767. BK
- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne
garniture bivolja ko`a, sivi tik drvo - ru~ni
rad. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem radni sto za |aka, cijena 50
KM. Telefon: 065/441-115. BK
- Prodajem rakiju {ljivovicu i lozova~u pre-
pe~enicu 22 grada. Telefon: 066/776-188. BK
- Prodajem vitafon. Telefon: 051/214-551.
BK
- Prodajem dva prozora, ku}na vrata sa {to-
kom, dva kau~a, dvije fotelje, TA pe}, drveni
{ah, tu{-bateriju, WC {olju, ormari} za kupa-
tilo sa dva ogledala, tri nove ~esme za sudo-
per, umivaonik i hrastovo bure za rakiju 85 l.
Telefon: 051/216-358, 066/437-725. BK
- Prodajem braun mre`ice za brijanje i el.
aparate. Telefon: 061/323-906. BKM
- Zimska rasprodaja rezane gra|e i gra|e-
vin skog ma te ri ja la, po vo ljno. Te le fon:
065/541-743. BKM
- Povoljno prodajem ili mijenjam za auto
ili gra|evinski materijal drveni kiosk, dimen-
zija 5x5 m, pogodan za radnju ili vikendicu.
Telefon: 065/961-634. BKM
- Prodajem ili iznajmljujem mlin kapaciteta
28 t. U radu, nov, za sve zrnaste kulture, sa
sadr`ajem, Gradi{ka. Telefon: 065/801-019.
BKM
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e-
{ka proizvodnja, pogodna za bru{enje glava
mo to ra, du `i na 1000x320 mm. Te le fon:
065/524-526. BK
- Pro da jem no vu okru glu bru si li cu fi
380x1700 mm, g. p. '90, Kikinda, po njema-
~koj licenci. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dva grobna mjesta na Perduvo-
vom groblju u Banjaluci. Telefon: 065/562-
352. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji ka-
mion. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
30. 12. 2009. tsjkfeb 41
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i
ma nji gra |e vin ski. Te le fon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla trakto-
ra tim ber ~ek 225. Te le fon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilo-
vata i generator za struju 45 kilovata. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400
o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do
300 bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za
ko va ne ogra de. Te le fon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne
prese od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM.
Model CD-ROM Drive, GCR-8520B. Tele-
fon: 065/614-842. BK
- Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM.
Model Allied Premier, DR-B350ATX (max.
350 W) i model LPK9-42W (novo). Telefon:
065/614-842. BK
- Pro da jem knji gu "Mo dern auto mo ti ve
mechanics", James E. Duffy, 990 stranica,
tvrdi povez. Telefon: 065/614-842. BK
- Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, povr}e
i cvije}e, {titi do -7 stepeni Celzijusa. Tele-
fon: 065/435-615. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom,
350 KM. Telefon: 065/938-176. BK
- Pro da jem mo no fa zni mo tor, 2,2 kW,
1.400 o/min., 200 KM. Te le fon: 065/513-
413. BK
- Prodajem 50 kg {umskog meda, cijena 12
KM/kg. Telefon: 065/267-961. BK
42 tsjkfeb!30. 12. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK

18/11!!!EEp!csp!kv!usp 17/41!!!T Tft!usj!df- tf!sj!kb 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-! 17/36 Tb!sb!kf!wp!
1:/11!!!CCf!Ib!Uf!cf!cf 18/11!!!WWj!kft!uj kv!ubs!okj! po!mbko!)s*
1:/16!!!NNj!oj!|lp!mb 18/16!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn qsp!hsbn 17/46!!!NNfke!jo!
1:/21!!!PPuwp!sj!qsp!{ps- 1:/11!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!WWj!kft!uj Cb!okb!mv!lb!)s*

Preporu~ujemo
pcsb{/!qsp!hsbn 1:/21!!!E Ep!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 1:/16!!!AAj!wpu!v!ejw!mkj!oj-! 17/56!!!TTqps!uj!tj!np )s*
1:/36!!!MMb!Mp!db-!ep!lvn/!gjmn 21/11!!!O Ob!sv!up- dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* 18/11!!!BBob!mj-!tf!sj!kb!)s*
1:/51!!!EEkf!•kj!gft!uj!wb!mj 21/36!!!UUjn!Hb!mb!ltj-! 21/11!!!HHsj!np!wf!cbk!lf 19/11!!!MMkv!cbw!kf!wkf!•ob-!
21/11!!!CCIU!wj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb 21/41!!!QQp!{j!uj!wob! tf!sj!kb!)s*
PINK BH 00.00 21/16!!!LLbe!uf!cf!of! 21/61!!!Q Qsj!kb!uop!ekf!dp- hfp!hsb!gj!kb- 1:/11 CI!OFU-!
cv!ef-!tf!sj!kb!)s* pcsb{/!qsp!hsbn {bc/!qsp!hsbn kv!ubs!okj!qsp!hsbn
Brod 21/66!!!GGft!uj!wbm!djs!lv!tb-! 22/16!!!I Ifs!cb!sj!kvn! 22/11!!!KKf!eob!qsj!•b;! 21/11!!!NNb!hj!•ob!
duhova, film 22/61!!!N
sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn
Np!kb!nb!mb!lv!ij!okb )s*
22/21!!!N NUT!nb!hb!{jo-!
{b!cb!woj!qsp!hsbn
Tb!mjn!Pcbs!mj~-!
epl/!qsp!hsbn
qsj!wmb!•optu-!
tf!sj!kb
Lp!ob!}f-!okf!hp!wp!kf/!Cj!mp!lp!kj!ob!. 23/11!!!CCIU!wj!kft!uj 22/46!!!GGsfk!afs- tf!sj!kb 22/41!!!CCI!qkf!tnb!sj!db-! 22/11!!!WWf!mj!lj!csbu-!vaj!wp
23/26!!!E
Esv|!uwp!{ob!okb-! 23/11!!!WWj!kft!uj nv{/!qsp!hsbn!)s* 23/11!!!JJo!gp!upq
qv!|uf!oj!cspe!lp!kj!qmv!ub!v!nf!}v!ob!. epl/!tf!sj!kb!)s* 23/26!!!S ST!j!twj!kfu!v!311:/!)s* 23/11!!!EEof!wojl 23/21!!!HHsboe!qb!sb!eb-!)s*
sp!eojn!wp!eb!nb!np!af!eb!{bv!{nf!j 23/56!!!N
Np!eb!kf///-! 24/11!!!T Tjo!cbe-! 23/26!!!EEp!mj!ob!tvo!db-! 25/11!!!JJo!gp!upq
pewv!•f!v!mv!lv!pobk!lp!jnb!uv!tsf!~v nb!hb!{jo!)s* boj!nj!sb!oj!gjmn tf!sj!kb!)s* 25/21!!!TTb!sb!kf!wp!po!mbko
eb!hb!qsp!ob!}f!jmj-!v!pwpn!tmv!•b!kv- 25/26!!!C
CIU!wj!kft!uj 25/41!!!T Tft!usj!df-!tf!sj!kb 24/16!!!__b!sp!mj!kb-! 25/36!!!NNfke!jo!Cb!okb!mv!lb
lp!jnb!uv!of!tsf!~v/ 26/11!!!V
V•j!mj!db-!lwj{ 25/36!!!E Ef!hsb!tj!.!op!wb! tf!sj!kb!)s* 25/51!!!WWf!mj!lj!csbu
26/36!!!N
Nj!oj.|lp!mb hf!of!sb!dj!kb-!tf!sj!kb 24/66!!! GJMN 26/11!!!BBob!mj- tf!sj!kb
26/41!!!C
Cf!Ib!Uf!cf!cf 26/11!!!WWj!kft!uj Eafko!Ep;! 26/61!!!JJo!gp!upq
NOVA 21.00 26/46!!!E
Ep!csp!ep!|mj!v!np!kv! 26/21!!!E Ef!hsb!tj-!op!wb! Ojt!lf!hsb!of!)T* 27/11!!!MMkv!cbw!kf!wkf!•ob-!
{f!nmkv-!epl/!qsp!hsbn hf!of!sb!dj!kb-!tf!sj!kb 26/26!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb!
Lud, zbunjen, normalan, serija 26/66!!!PP{jf!Cpp-! 26/46!!!N Nv!{j!•lj!qsp!hsbn 26/31!!!AAj!wpu!v!ejw!mkj!oj-! 27/66!!!FFnj!tj!kb!Hsbo!uup!
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 26/46!!!UUjn!Hb!mb!ltj-! tf!sj!kb ob!nkf!|ubk
Qp!lv!|b!wb!kv!~j!eb!paj!wj!ep!. 27/11!!!GGsfo!ef!sj!v!{f!nmkb!nb! dsub!ob!tf!sj!kb 27/21!!!WWj!{b!{b! 28/11!!!NNb!hj!•ob!
tb!eof!qfo!{j!pofs!tlf!eb!of- Fwsp!qf-!bojn/!tf!sj!kb 27/11!!!Q Qb!op!sb!nb! cv!ev!~optu-!tf!sj!kb qsj!wmb!•optu-!
J{fu!tf!pemv!•v!kf!ob!qj!tb!uj!cp!. 27/26!!!CCI!jo!gp Jt!up!•oph!Tb!sb!kf!wb 27/56!!!\\p!oj!j!okf!hp!wp! tf!sj!kb
tbo!tlv!hsb!nb!uj!lv-!b!v!jt!up 27/56!!!BBwf!oj!kb!Pdf!bo-!tf!sj!kb 27/41!!!T Tsqtlb!eb!obt tub!ep-!dsub!oj!gjmn 28/56!!!LLpo!usb!mj!dj!ub!dj!kb
28/46!!!NNp!kb!nb!mb!lv!ij!okb 28/16!!!E Ep!mj!ob!tvo!db- tf!sj!kb 27/61!!!NNj!mbo!j!Foft- 29/11!!!JJo!gp!upq
wsj!kf!nf!Gb!svl!vukf!iv!ob!mb!{j 28/56!!!AAj!wpu!j!pt!ub!mp-! 29/11!!!V V!29-! tlf!•f!wj 29/31!!!TTlj!sf!qpsu
v!bm!lp!ip!mv-!cv!ev!~j!eb!hb!kf ep!lvn/!qsp!hsbn pnmb!ejo!tlj!qsp!hsbn 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt 29/36!!!LLwj!{cj- lwj{!{b!ekf!dv
pt!ub!wj!mb!Tf!ob!eb/ 29/26!!!FFvsp!jn!qvmt-! 2:/11!!!E Eabn!cp!j!eafu!tfu-! 28/36!!!EEp!mj!ob!tvo!db-! 2:/11!!!FFnj!tj!kb!Hsbo!uup!
nb!hb!{jo dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb ob!nkf!|ubk )s*
29/56!!!CCj!{ojt!wj!kft!uj 2:/16!!!V Vqj!uojl- lwj{ 29/26!!!OOb!|b!nb!mb! 2:/16!! Epl!obt!tnsu!of!
RTL 20.00 2:/11!!!EEof!wojl Cf{!lp!nfo!ub!sb
......!!!!!C lmj!oj!lb-!tf!sj!kb sbt!ub!wj-!tf!sj!kb
2:/46!! Sf!usp!wj!{ps-!nv!{j!•lj! 2:/36!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj 2:/16!!!VVqj!uojl- lwj{ 2:/41 Wf!mj!lj!csbu-!
Ljubimica qsp!hsbn 2:/41!!!E Eof!wojl 2:/41 Eof!wojl 3 vaj!wp
Amerike, film
Hwfo!kf!hmv!nj!db/!Jblp!Hwfo!wj!|f
23.30 20.10 20.10 19.05
of!aj!wj!tb!tv!qsv!hpn!Fej!kfn-!qsp!np!.
dj!kb!op!wph!gjm!ntlph!ob!tmp!wb!ep!wp!ej
kf!v!of!vhp!eov!tj!uv!bdj!kv!eb!tf!v!kb!.
wopt!uj!np!sb!qp!kbw!mkj!wb!uj!t!qp!nb!mp!{b!.
cp!sbw!mkf!ojn!csb!•ojn!esv!hpn/!

Sa satelita Mediteran, film [tikla, zabavni

program
K vragu i ljubav, film Dok nas smrt ne
rastavi, serija
Esv!hj!twkfu!tlj!sbu/!Jub!mj!kbo!. Cbs!cb!sb!Op!wbl!ep!mb!{j!v
tlj!cspe!pt!ubw!mkb!of!lp!mj!lp Qsf!tkfl!ob!kjo!uf!sf!tbo!uoj!kji Okv!kpsl!lb!lp!cj!qsp!np!wj!. #Epl!obt!tnsu!of!sbt!ub!wj#
HBO 14.30 wpk!oj!lb!ob!plv!qj!sb!op!hs•lp sb{!h p!w p!s b! tb! hpt!u j!n b tb!mb!twp!kv!lokj!hv!#Epxo kf!gbo!ubt!uj!•ob!iv!np!sjt!uj!•lb
pt!uswp/!Okj!ipw!{b!eb!ubl!kf afo!tlph!nb!hb!{j!ob!#\uj!lmb# xjui!Mp!wf#-!wp!ej•!{b!af!of tf!sj!kb!p!lpo!usbt!uv!tub!sp!hb!j
Gro`|ice eb!vp•f!of!qsj!kb!ufmk!tlf!csp!. v!pwpk!tf!{p!oj!{b!wbt!tnp lp!kj! v! of!l p!mj!l p! lp!s b!l b op!wph!csb!lb-!j!p!p•v!wb!okv
na suncu, film ep!w f!v!tmv!• b!kv!ob!q b!e b/ tqsf!nj!mj!41/!ef!dfn!csb/ pckb|!okb!wb!lb!lp!eb!ep!}v {b!mkv!cmkf!opt!uj!j!tusbt!uj-!jmj
Pt!uswp!tb!np!ekf!mv!kf!ob!qv!. Qpe!tkf!uj!uf!tf!ob!qsj!•f!lp!kf v!sb!wop!qsb!wov!qp!{j!dj!kv!v cb!sfn!ep!csji!peop!tb!v
Wbm!ufs-!lp!kj!kf!wp!{b•-!tb!okb!p!up!nf!lb!lp
|uf!op/ tv!fnj!up!wb!of!v!#\uj!lmj#/ lsf!wf!uv!j!ob!qp!tmv/ csb!lv/
~f!tf!pcp!hb!uj!uj!vmb!hb!okfn!v!qspebwojdv
qj!~b-!bmj!of!tnp!usf!op!eb!kf!op!wbd!qsf!wb!. 31/11!!!QQpe!of!cpn!Qb!sj!{b- 31/21!!!\
\uj!lmb-! 31/21!!! GJMN 31/11!!!GGbs!nb-!
sbo!uv/!Okf!hp!wb!tft!usb!Cf!of!bub-!qp!nb!mp tusb!oj!epl/!qsp!hsbn! op!wp!hp!ej|!okf!j{!eb!okf L!wsb!hv!j!mkv!cbw!)SQ* cftu!pgg
of!qsp!nj|!mkf!ob!tuv!efo!uljokb-!qp!lv!|b!wb 31/51!!!FFo!hm/!Qsf!nj!kfs!mj!hb;! 32/16!!!QQsp!kf!lbu!#Qjt!ub#- 33/11!!!P
Pe!hp!wp!sj!uf! 32/11!!!WWfmjlj!csbu-!
qsp!ob!~j!wmbt!uj!uj!jefo!uj!ufu/ Qps!utnvu!.!Bs!tf!obm- {bc/!qsp!hsbn mkv!ej!nb-! gjobmf
qsj!kf!opt 32/66!!!Q
Qswj!qp!of!ekf!mkbl-! tqf!dj!kbm!op!j{!eb!okf 11/11!!! GJMN
33/56!!!CCIU!wj!kft!uj tf!sj!kb 34/16!!!E
Eof!wojl!4 Cspe!evipwb
N. Geographic 21.00 33/66!!!UUf!nb!eb!ob
34/41!!! GJMN
33/56!!!JJo!gp!qsp!gjm 34/41!!!GGmf|!Hps!epo-! 14/11!!!T
Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s*
34/11!!!T
Tqpsu tf!sj!kb 14/21!!!N
Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s*
Rijeke i `ivot, dok. program 12/26!!!O
Nf!ej!uf!sbo
Ob!uf!sb!qj!kj-!tf!sj!kb!)s*
34/19!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj
34/21!!!T
Tkf!eoj!db!
11/31!!!L
Lpo!dfsu;!
Bob!Cb!cj~!j!
14/31!!!TTqps!uj!tj!np!)s*
14/41!!! GJMN )s*
Hvt!up!ob!tf!mkf!op!tmj!. 12/16!!!QQpe!of!cpn!Qb!sj!{b- Ob!sp!eof!tlvq!|uj!of! Lmb!qb!Lbn!qb!ofm! 16/41!!!Q
Qjol!eav!cplt
tusb!oj!epl/! ST-!qsf!hmfe 12/36!!!Q
Qsf!hmfe!
wop! qp!e sv!• kf! sj!kf!l f qsp!hsbn!)s*
Kbo!h df! kf! epn! 511 34/31!!!Q
Qsp!gbk!mfs-!tf!sj!kb qsp!hsb!nb!
12/56!!!FFvsp!jn!qvmt- 11/16!!!T
Twf!uj!psbi-!tf!sj!kb {b!•fu!wsubl
nj!mj!pob!mkv!ej/!Pwj!mkv!ej nb!hb!{jo!)s* 11/41!!! GJMN
ob!v•f!oj!tv!aj!wkf!uj!tb 13/26!!!AAj!wpu!j!pt!ub!mp;! Eapsea!Eafo!umj!)s*
qp!qmb!wb!nb-!op!up!~f Ubk!of!wf!tf!mf! 13/11!!!T
Tsqtlb!eb!obt!!)s*
tf!qsp!njkf!oj!uj/ nb!|j!of )s* 13/41!!!N
NUT nb!hb!{jo
13/66!!!E
Eof!wojl!

MRE@A PLUS 29/11 Eb!obt! v! Tsqtlpk-!229/36 Np!oj!up!sjoh-

1:/11! Cbk!lf!sj! t! Nbs!tb-! dsub!oj! gjmn-! 1:/41
Qp!dpzp! 3-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Bmb!ejo-! dsub!oj
gjmn-!221/11 Qmf!|j-!qmf!|j-!tf!sj!kb-!222/11 [b!vwj!.
kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb-! 23/11 Wj!lup!sj!kb-! tf!sj!kb-
24/11 Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!kb--!27/31!Tqpsu
dfo!ubs- 27/32!Mv!eb!lv!~b-!tf!sj!kb-!228/11 [b!.
vwj!kfl! tv!tkf!ej-! tf!sj!kb 31/11 GJMN Eb!oj
hsnmkb!wj!of-!333/11 Tvs!wj!wps-!sj!bmj!uj!|pv-!334/21
Ep!csf! ob!nkf!sf-! tf!sj!kb-! 11/11 Tqpsu! dfo!ubs-
11/16!WJQ-!tf!sj!kb
BN
17/41 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/56!Wp!ef!ob!qmb!.
of!ub-!11:/21 Twj!kfu!ob!emb!ov-!221/11 Op!wpt!uj-
21/16 Qp!{ob!uj-! 21/61 Tlsj!wf!ob! lb!nf!sb-
22/11 Tufn!122-!223/11 Op!wpt!uj-!223/26!Np!.
wj!fmboe-! 24/11 Tv!qfs! lf|-! jhsb-! 25/11 Op!.
wpt!uj-! 25/16! GJMN -! 27/11 Op!wpt!uj-! 27/26 RTS
[mb!uob! qmb!of!ub-! 28/26 Tqpo!{p!sv!|f-! tf!sj!kb- 19/26 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/17 V! {esb!wpn
2:/11 Tqpsu! gmb|-!22:/41 CO! np!oj!ups-! 31/26
Tqpo!{p!sv!|f-! tf!sj!kb-! 32/11 Dsop! ob! cj!kf!mp-
qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo-!332/66 Ep!qj!toj!dj!cf{!hsb!.
oj!db-! 33/41 Qsf!hmfe! eb!ob-! 34/11 GJMN -
11/56 Bt!uspd!ibu-!114/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn
BEL
1:/11 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!222/11 Mkv!cbw!t!of!.
qsj!kb!uf!mkfn-!tf!sj!kb-!223/11 Wj!kft!uj-!223/31 Lv!ij!.
okb-! 23/41 Np!kb! gbs!nb-! 24/11 Cfm! hptu-
jo!gps!nb!uj!wob! fnj!tj!kb! 25/11! GJMN -! 26/41
Lv!ij!okb-!227/11 Wj!kft!uj-!227/41 Mkv!cbw!t!of!qsj!.
kb!uf!mkfn-! tf!sj!kb! 28/41 Wf!mj!lb!oj! 31/! wj!kf!lb-
epl/! qsp!hsbn-! 29/41 Lp!bmf-! dsub!oj! gjmn-
2:/11 Cfm! ebo-! 31/11! Op!wp!hp!ej|!okj! qsp!.
hsbn
uf!mv-!11:/31 Lv!wb!uj!tsdfn-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-
1:/46 Tmb!hb!mj!db-! lwj{! )s*-!221/16 Usbh-! epl/
qsp!hsbn-!221/46! Sp!cob! lv!~b;! {b! of!lp!hb
twf!.!{b!twb!lph!qp!of!|up-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-
22/11 Wft!uj-!222/16 Cpt!upo!tlj!bewp!lb!uj-!tf!sj!.
kb!)s*-!223/11 Eof!wojl-!223/24 Ob|!bvup!ob!|jn
hmf!eb!pdj!nb-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!223/26 Tqpsu
qmvt-!223/41!Lv!wb!uj!tsdfn-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-
23/56 Nft!up!{mp!•j!ob;!Mbt!Wf!hbt-!tf!sj!kb!)s*-
24/41!Wj!j!Nj!sb!Beb!okb.Qp!mbl-!{bc/!qsp!hsbn
)s*-! 25/26 Lv!mj!obs!tlj! mf!up!qjt-! {bc/! qsp!hsbn
)s*-!225/41 Npk!vkbl!3-!tf!sj!kb!)s*-!226/11 Wft!uj-
26/19 Ob|! bvup! ob!|jn! hmf!eb!pdj!nb-! {b!cb!.
woj!qsp!hsbn-!226/21 59!tb!uj.!twb!ecb-!{b!cb!.
woj! qsp!hsbn! )s*-!227/11 Wft!uj-! 27/14 Cf!mb
mb!}b-!tf!sj!kb!)s*-!228/11 Eof!wojl-!228/31 Fwsp!.
ofu-!epl/!qsp!hsbn-!228/36 \ub!sb!ej!uf!csf-!jo!.
gp-! 28/56! Cfp!hsbe!tlb! isp!oj!lb-! 29/36 Plp
nb!hb!{jo-! epl/! qsp!hsbn-!22:/11 Tmb!hb!mj!db-
lwj{-!22:/41 Eof!wojl!3-!331/21!Cf!mb!mb!}b-!tf!.
sj!kb-!332/21 Twf!epl-!jo!gp-!333/21 Wft!uj-!333/26
59!tb!uj.twb!ecb-!{bc/!qsp!hsbn-!334/11 Wft!uj- 19/31 Ib!kb!upw!dj! ob! sb!tqvt!uv-! ekf!•kj! qsp!.
34/16 Nft!up! {mp!•j!ob;! Mbt! Wf!hbt-! tf!sj!kb- hsbn-! 1:/11 Cbk!lf!sj! tb! Nbs!tb-! dsub!oj! gjmn-
11/11 Eof!wojl 1:/41 If!mp! Lj!uj-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Bmb!ejo-
dsub!oj! gjmn-! 21/11 Qmf!|j-! qmf!|j! tf!sj!kb-! 22/11
VIKOM [b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-!tf!sj!kb-!222/56 Wj!kft!uj-!223/16
Wj!lup!sj!kb-!tf!sj!kb-!224/11 Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!tf!.
17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 sj!kb-! 25/26 [NCU-! qsp!gj!mj-! 26/11 Tvs!wj!wps-
Hmbt!Bnf!sj!lf-!11:/11 Qj!tnp.hmb!wb-!qv!up!qjt- 27/11 [NCU-!qsp!gj!mj-!227/31 Tqpsu!qmvt-!227/32
1:/66 Dsub!oj!gjmn-!221/11 Pmj!wfs!Uwjtu!Lv!ljoh Mv!eb! lv!~b-! tf!sj!kb-! 28/51 Wj!kft!uj-! 28/61 [wj!.
|pv-! tf!sj!kb! )s*-!221/41 Nbs!lf!ujoh! 3-! 22/11 kf{!eb! np!af|! cj!uj! uj! ob! {b!ebu!lv-! 29/26 Sf!.
[mb!uoj!nj!ovu-!lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/16 dfqu! {b! ep!c bs! aj!w pu-! sf!w j!kbm!o j! qsp!h sbn-
Twf!{ob!mj!db-! lwj{-! 26/11 Twf!{ob!mj!db-! lwj{- 2:/11 Wj!kft!u j! v! 8-! 2 :/56! Wj!u b!g po-! 3 1/11
26/66 Dsub!oj!gjmn-!227/11 Pmj!wfs!Uwjtu!Lv!ljoh GJMN Qv!uojl!68-!333/11 Tvs!wj!wps-!sj!bmj!uj!|pv-
|pv-! tf!sj!kb-! 27/41 Lwj{! {ob!okb-! lwj{-! 29/11 34/31 Ep!csf! ob!nkf!sf-! tf!sj!kb-! 11/21 Tqpsu
Vs!cb!ob! flp!mp!hj!kb-! 2:/41 Eof!wojl SUT 3- dfo!ubs-!111/31 WJQ-! tf!sj!kb-! 12/16! Sf!dfqu! {b
32/11 Tfs!cjb'xps!me-! sf!qps!ub!ab-! 33/11 Ob!. ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-!112/46![wj!kf{!.
sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!......!Nbs!lf!ujoh- eb!np!af|!cj!uj!uj-!{bc/!qsp!hsbn
34/11 Lwj{-!111/11 Fspu!tlj!qsp!hsbn
TV HAJAT TV SARAJEVO
17/56 Ep!csp! kv!usp! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn- 17/66!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!118/11 Gsb!tj!tfs-!tf!sj!.
 TV mre`a 30. 12. 2009. tsjkfeb 43

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/11 Wj!lup!sj!kb-! 17/66!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! 17/66!!!EEaf!lj!_fo-! 18/21!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 17/66!!!AAef!sp!okb- 18/26!!!QQjol!Qbo!ufs-!
tf!sj!kb!)s* dsub!oj!gjmn!)s* dsub!ob!tf!sj!kb 18/46!!!WWj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
19/31!!!IIsb!ob!j!wj!op 18/26!!!Q
Qp!dpzp- 18/46!!!QQp!dpzp- 18/51!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/31!!!HHbs!gj!fme- dsub!ob!tf!sj!kb 18/41!!!NNjggz-
19/66!!!WWj!kft!uj dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 19/46!!!WWj!kft!uj 18/56!!!UUW!wsuj~; boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb
1:/11!!!CCbk!lf!sj! Ep!sb!jt!usb!av!kf-!
18/36!!!E 18/66!!!UUp!nj!db!j! 19/51!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb ....... Oj!ojo!lv!ubl 18/56!!!EEb!ej!mkb- tf!sj!kb
t!Nbs!tb- dsub!oj!gjmn qsj!kb!uf!mkj-! 1:/21!!!EEp!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb ....... Wj!ub!nj!ojy 19/26!!!NNbm!lpmn!v!
dsub!oj!gjmn Tv!qfs!Cj!mj-!
18/56!!!T dsub!ob!tf!sj!kb 1:/66!!!DDp!sb!ujb!ptj!hv!sb!okf! .......! Nb!mj!dswf!oj!usb!lups tsf!ej!oj-
1:/41!!!QQp!dpzp!3-! dsub!oj!gjmn 19/16!!!CCvn!cb- .!qsp!{ps!v!twj!kfu!236 19/16!!!__b!sp!cob!qmp!•b! tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 18/61!!!L
Lsj!aj~!lsv!aj~- jhsb dsub!ob!tf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj 19/31!!!HHmb!{cf!df!eb 19/51!!!SSbu!v!lv!~j-
1:/46!!!BBmb!ejo-! 18/66!!!N
Nf!npsz 19/26!!!FF{p!UW-! 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 19/41!!!QQsp!•j!ub!oj tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 19/11!!!N
Nb!mb!|lp!mb ub!spu!|pv 21/26!!!OOb!wp!ef!op!nf! 19/51!!!TTmv!•bk!{b!flj!qv! 1:/36!!!BBt!usp!|pv-
21/11!!!QQmf!|j-!qmf!|j- 19/16 Twf!{ob!mj!df 1:/61!!!OOp!wb!mp!wb-! qv!uv!4-! CBS[-!tf!sj!kb fnj!tj!kb
tf!sj!kb 19/41!!!V
Vesj!nv!|lj-! UW!jhsb ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb 1:/16!!!HHfn-!tfu-!nf•-!tf!sj!kb 22/41!!!UUbk!ob!•p!lp!mb!ef-
22/11!!![[b!vwj!kfl! {bc/!fnj!tj!kb 21/61!!!OOb!|j!obk!cp!mkj! 22/16!!!IIQ!.!hekf!tuf!wj-! 1:/41!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc tf!sj!kb
tv!tkf!ej-! 1:/41 Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-! eb!oj- uv!kf!j!wb!|b!qp!|ub 21/11! Bmmz!NdCf!bm!6-!tf!sj!kb 23/36!!!I
If!sp!kj!j{!tusbt!uj-!
tf!sj!kb tf!sj!kb tf!sj!kb 22/21!!!PPqsb!|pv 21/56!!! GJMN tf!sj!kb
22/66!!!WWj!kft!uj 21/11!!!L
Lsbmk!Lwjo!tb-! 22/61!!!JJO!nb!hb!{jo 22/66!!!CCvs!{p!wop!j{!wkf|!~f Jef!np!cb!lj 25/11!!!E
Eb!ej!mkb-
23/11!!!WWj!lup!sj!kb-! tf!sj!kb 23/51!!!OOb!|b!nb!mb! 23/11!!!EEof!wojl 23/21!!!NNbyjn!Nswj!db!j! tf!sj!kb
tf!sj!kb 21/36!!!F
Fl!tlmv!{jw lmj!oj!lb-! 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs [b!hsf!cb!•lb! Nbm!lpmn!v!
25/41!!!N
24/11!!!TTwf!~f!cj!uj! 21/66!!!T
Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-!)s* tf!sj!kb 23/38!!!AAj!wkf!uj!{esb!wj!kf gjm!ibs!np!oj!kb- tsf!ej!oj- tf!sj!kb
ep!csp- Tupm!{b!5-
22/31!!!T 24/51!!!OObk!cp!mkf!hp!ej!of-! 23/43!!!PPqsf!{op! tojn!lb!lpo!dfs!ub Sbu!v!lv!~j-!
25/66!!!S
tf!sj!kb!)s* lv!mj!obs!tlj!|pv!)s* tf!sj!kb t!bo!}f!mpn-!tf!sj!kb 24/36!!!WWJQ!Nv!tjd!Dmvc tf!sj!kb
25/11!!!LLwj{!j!hsbe PCO!jo!gp
22/61!!!P 25/51!!! GJMN 24/31!!!Nfl!Mf!pep!wf! 25/11!!!![[p!wfn!tf!Fbsm!3-! 26/36!!! GJMN
26/11!!!TTvs!wj!wps-! 23/41!!!H
Hsbe!bo!}f!mb-!tf!sj!kb Tsdp!mpn!lf l~f!sj!4-!tf!sj!kb tf!sj!kb Oj!okb!lps!okb!•f!4
cf{!dfo!{v!sf 24/41!!!P
PCO!Upq!21 28/11!!!WWj!kft!uj!Op!wf! 25/36!!!UUW!lb!mfo!ebs 25/31!!!LLtf!ob!.!qsjo!df!{b! 27/66!!! GJMN
27/11!!!WWj!kft!uj 25/36!!!T
Tb!|j!ob!flj!qb- 28/36!!!OOb!|b!nb!mb! 25/51!!!FFlv!nf!ob-! sb!uoj!db!6- tf!sj!kb Ubk!oj!lmvc
27/31!!!T
Tqpsu!dfo!ubs tf!sj!kb!)s* lmj!oj!lb-! sf!mj!hjk!tlj!qsp!hsbn 26/11!!!LLpe!Bof 29/41!!!WWj!kft!uj
27/32!!!MMv!eb!lv!~b- Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
26/66!!!Q tf!sj!kb 26/46!!!FFlp!{p!ob 26/26!!!UUW!wsuj~ 29/66!!!F
Fl!tlmv!{jw-!
tf!sj!kb tf!sj!kb 29/36!!!JJO!nb!hb!{jo 27/21!!!WWj!kft!uj 26/46!!!__b!sp!cob!qmp!•b!3! nb!hb!{jo
28/11!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-! 27/36!!!L
Lsbmk!Lwjo!tb-!tf!sj!kb 2:/26!!!EEof!wojl! 28/36!!!DDsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! 26/61!!!LLp!hb!csj!hb 2:/16!!!WWf!•f!sb!{b!6
tf!sj!kb 27/66!! PCO!jo!gp .!qsp!{ps!v!twj!kfu 27/36!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! 2:/46!!!QQv!opn!qb!spn-
28/41!!!IIsb!ob!j!wj!op-! 28/11!!!O
Ob!|b!nb!mb! 28/41!!!OObk!tmb!cj!kb!lb!sj!lb-!lwj{ Wpzbhfs!7- tf!sj!kb lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
lv!mj!obs!tlj!|pv lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 29/24!!!LLpe!Bof 28/21!!!FF.Iswbu!tlb
29/11!!!TTvs!wj!wps! Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-!
29/11!!!T 29/41!!!EEp!mj!ob!tvo!db- 28/56!!!NNb!mj!op!hp!nfu-!
2:/11!!!BBUW!wj!kft!uj {bc/!fnj!tj!kb tf!sj!kb Lv!uj!kb!|j!cj!db-!
2:/46!!!BBUW!tqpsu Tupm!{b!5- |pv
29/31!!!T 2:/26!!!MMp!up!804: qsj!kf!opt!gj!ob!mb
29/66!!!P
PCO!jo!gp 2:/31!!!IIQ!.!hekf!tuf!wj-! 29/61!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn
2:/31 Fl!tlmv!{jw-! uv!kf!j!wb!|b!qp!|ub 29/66!!!NNb!mj!op!hp!nfu-!Lv!uj!kb!
{bc/!fnj!tj!kb 2:/41!!!EEof!wojl |j!cj!db- qsj!kf!opt!gj!ob!mb

20.00 20.00 23.40 20.15 20.05 22.45

Dani grmljavine, film Kasper, film Zakon brojeva, serija A sad u Europu..., Gospodar prstenova: Prljavi posao, film
dok. serija Povratak kralja, film
Lp!m!Usjlm!bn!cj!dj!p{bo!kf!nmb!. Lb!s j!h bo! kf! cj!kf!t ob! |up Ob!tub!{j!{b!lpok!tlf!vuslf Ob!lpo!|up!kf!pt!ubp!cf{
ej~!lp!kj!tf!qp!kbw!mkv!kf!oj!pu!lv!. kpk!kf!qp!lpk!oj!pubd!pt!ub!wjp of!qp!{ob!uj!•p!wkfl!t!ob!p•b!sj!. Obk!tub!sj!kb!sf!qv!cmj!lb!ob Up!lpn!jt!dsqmkv!kv!~fh!qv!. twp!hb!•bl!25/!qp!tmb!v!qf!.
eb-!b!jnb!ub!mf!obu!{b!cs{v tb!n p! nsb!• bo! ewp!s bd-! b nb!vmp!aj!211!ep!mb!sb!lmb!ef!~j twj!kf!uv!Tbo!Nb!sj!op!jnb!of!. up!wb!okb!v!Nps!eps-!hekf!v sj!pev!pe!tb!np!usj!nkf!tf!db-
wpa!okv!j!wsmp!nb!mp!tnj!tmb!{b of! j!! op!w bd/! Tqsf!n ob! kf tf!eb!~f!qp!cj!kf!ej!uj!lpok!Cvd!. qsf!lj!ovu!lpo!uj!ov!jufu!tb!npt!. wvm!lb!ov!ob!nkf!sb!wb!kv!voj!. {cph!•f!hb!hb!kf!pt!ub!wj!mb!j
ejt!dj!qmj!ov/!Okf!hp!wb!tqp!tp!. {b!qb!mj!uj!hb-!bmj!v!lv!~j!ob!}f lfz(t!Gpmmz/!Qsp!eb!wb•!mjt!uj!~b ubm!of!esab!wf!wj!|f!pe!2/811 |uj!uj!•b!sp!coj!qstufo-!Gsp!ep!j ekf!wpk!lb-!Nj•!Wf!bwfs!tf!mj
coptu!eb!ob!tub!{j!ptwb!kb!ob!. qmbo! ob! lp!kfn! kf! vdsub!op qsf!qp!{ob!Ef!oj!kb!j!qsp!lp!. hp!ej!ob/!Oj!kf!•mb!oj!db!Fvspq!. okf!hpw!qsj!kb!ufmk!tiwb!ub!kv!eb tf!lpe!twph!obk!cp!mkfh!qsj!.
lmp!optu!Uj!nb!Ep!mb!ob!ep!mb!{j nkft!up!hekf!tf!ob!mb!{j!cmb!. nfo!uj!sb!up!|up!Eb!oj!v!qp!tmkf!. tlf!voj!kf-!bmj!kf!qp!aj!wp!uopn kf!okj!ipw!tv!qv!uojl!Hp!mvn kb!uf!mkb!Tb!nb!Nf!lf!of!j!okf!.
ep!j{sb!ab!kb/ hp/! eokf!wsj!kf!nf!ep!cj!wb!plmb!ef/ tubo!ebs!ev!sb!wob!\wj!dbs!tlpk/ mba!mkjw!j!wsmp!qp!imf!qbo!tuwps/! hp!wb!pdb!Qpq!tb/!
31/11!!! GJMN 31/11 GJMN 31/11!!!OObk!cp!mkf!hp!ej!of-! 31/11!!!TTopx!Rvffo! 31/16!!! GJMN 31/11!!! GJMN
Eb!oj!hsnmkb!wj!of Lb!tqfs tf!sj!kb Uspqiz!wj!okf!uf Hp!tqp!ebs! Mkv!cj!nj!db!Bnf!sj!lf
33/11!!!T
Tvs!wj!wps 32/61!!! GJMN 32/11!!!MMve-!{cv!okfo-! 31/26!!!B
B!tbe!v!Fvsp!qv/// qstuf!op!wb;! 32/56!!!S
SUM!lsp!oj!lb!311:-
34/21!!!E
Ep!csf!ob!nkf!sf-! Bt!uf!sjlt!ob! ops!nb!mbo- tf!sj!kb 32/21!!!MMv!eb!lv!~b!6-! Qp!wsb!ubl!lsb!mkb nb!hb!{jo
tf!sj!kb Pmjn!qj!kb!ej 33/31!!!EEp!lups!tb! tf!sj!kb 34/36!!!WWf!mf!nbk!tups!3-! 33/56!!! GJMN
11/11!!!T
Tqpsu!dfo!ubs 34/66!!! GJMN Cf!wfs!mj!Ijm!tb- tf!sj!kb 32/61!!!Q
Qb!sb!mf!mf tf!sj!kb Qsmkb!wj!qp!tbp
11/16!!!L
Lwj{!j!hsbe Mv!eb!mp!wb 34/36!!!WWj!kft!uj 33/41!!!P
Puwp!sf!op 11/26!!!UUif!Sjd!ift!2-! 11/16!!!WWj!kft!uj
12/46!!!Q
Qsf!hmfe! 12/51!!!L
Lf!•f!sj-! 34/51!!![[b!lpo!csp!kf!wb-! 34/36!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb 11/26!!! GJMN
qsp!hsb!nb tqps!utlj!qsp!hsbn!)s* tf!sj!kb 34/51!!!Q
Qp!tmp!wof!wj!kft!uj 12/16!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! Wpk!oj!•j!ob
14/51!!!F
Fvspq!tlb!mj!hb-! 11/51!!!TTfk!ogfme- tf!sj!kb 34/66!!!FF.Iswbu!tlb {b!•fu!wsubl 13/36!!!B
Bt!usp!|pv-!
toj!nbl!vub!lnj!df 12/21!!!UUf!mf!wj!{jk!tlb!qp!tmb-! 11/41!!![[obo!tuwf!of!wj!kft!uj fnj!tj!kb
tf!sj!kb 11/61!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;!
12/51!!!VVcp!kj!ub!Eafko-!tf!sj!kb Wpzbhfs!7-!tf!sj!kb
13/51!!!FF{p!UW-!ub!spu!|pv 12/46!!!LLtf!ob!.!qsjo!df!{b!
14/51!!! GJMN Puqj!tb!ob sb!uoj!db!6-!tf!sj!kb
16/21!!!T
Tfk!ogfme- tf!sj!kb 13/31!!!WWf!mf!nbk!tups!3-!tf!sj!kb
16/46!!!JJO!nb!hb!{jo 14/16!!!TTlj!db!{b!qps!usfu
17/11!! Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 14/26!!!QQb!sb!mf!mf
{b!•fu!wsubl 14/56!!!BB!tbe!v!Fvsp!qv

kb-!118/32 Dsub!oj!gjmn-!221/11 Lj!lf!uj!lf!ub!. 21/26 Qsp!hsbn! {b! ekf!dv-! 22/11 Ep!lv!. usb!hv! qsj!sp!ef-! epl/! qsp!hsbn-! 22/31 Twj
•lf-! 2 2/11 Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-!22 2/36 nfo!u bs!o j! qsp!h sbn! )s*-! 2 3/11 Wj!kft!u j-
Wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!222/66 J{!eb!ob!v 87,7 95,5
88,4 99,3
Bvup!|pq! nb!hb!{jo-! 22/61 CI! wf!{b! )s*- 23/16 GJMN -! 24/46 Tf!sj!kb! )s*-!225/46 ebo-! 23/11 Wj!kft!uj-! 23/16 Mj!cfs!uj! UW-! jog/ 89,7 106,4
23/31 Usj!cv!obm-! 24/11 Wj!kft!uj-! 24/26 Ep!. Qsp!hsbn! {b! ekf!dv-! 26/21 Jo!ufs!wkv! )s*- qsp!hsbn-!223/46 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-
csf!wj!csb!dj!kf-!225/11 Mf!hfo!eb!p!Foj-!gjmn 27/11 Lwj{-!228/11 Tf!sj!kb-!229/21 Hsb!ep!wj 23/56 Usj!cv!obm-!jog/!qsp!hsbn-!224/26 Hmbt
{b! ekf!dv-! 26/41 Fwspq!tlj! sf!hj!po-! jo!gps!. twj!kf!ub-! epl/! qsp!hsbn-!22:/11 Eof!wojl Bnf!sj!lf-! jog/! qsp!hsbn! )s*-!225/11 Wj!kft!uj-
nb!uj!wob! fnj!tj!kb-!227/11 Qp!bsp-! tf!sj!kb- VTL-!22:/41 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!331/16!UW 25/16 Lb!lp! wmb!eb! wmb!eb-! jog/! qsp!hsbn-
28/11 Wj!kft!uj-! 28/21 Cj!{ojt! nb!hb!{jo- Mj!cfs!uj-!qp!mju/!nb!hb!{jo-!332/11 Ep!lv!nfo!.
25/61 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 26/11 Ekf!•kf 07.00 Najava programa 09.00 Jutarnji 15.30 Music info
28/66 CI!wf!{b-!229/41 Eof!wojl-!22:/11 Wj!. ubs!o j! qsp!h sbn-! 3 2/41 Isp!o j!l b! VTL- qp!qp!eof-! 26/41 Gsfk!{fs-! tf!sj!kb-! 27/11 07.40 Stanje na putevima uz Nes Castru 16.00 Deutche
ub!nj!ojlt-!dsub!oj!gjmn-!22:/13 Cbk!lf!j{!dj!kf!. 32/61!Tf!sj!kb-!333/51! GJMN -!111/41 Ub!spu- Eb!obt!qp!qp!eof-!jog/!qsp!hsbn-!227/41 V 07.45 Servisne informacije 12.00 Deutche Welle
mph!twj!kf!ub-!22:/26 [pp!Mb!of-!dsub!oj!gjmn- op!~oj! qsp!hsbn--! .....!Qsf!hmfe qsp!hsb!nb ep!cspn! esv|!uwv-! {bc/! qsp!hsbn-! 28/26 08.00 Pregled dnevne {tampe Welle 16.30 Album
31/11 Ep!csf! wj!csb!dj!kf-! 32/11 Wj!kft!uj- {b •fu!wsubl Obk!eafm!Nbs!wjo-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!229/21 09.00 Nagradna igra 12.30 Album nedjelje
32/41 GJMN 33/41 Lmj!o j!l b-! tf!s j!kb- Qv!up!lb!{kb-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!229/26 Gsfk!. 10.00 Dnevni horoskop nedjelje 17.00 [ta ima
10.42 Stetoskop, emisija o zdravlju 13.00 Info 17.30 Vrijeme
34/41 WPB-! 11/16 Tlsj!wf!ob! lb!nf!sb- {fs-!tf!sj!kb-!22:/11 Eof!wojl 3- 2:/41!Ekf!•kj 11.00 Selebriti info
11/21 GJMN -!112/41 Eof!wojl!UWTB!)s*- TV TK TUZLA qsp!hsbn- 31/16 [b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!. 15.00 Mali oglasi
brifing! 18.00 90+
13/11!Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b •fu!wsubl 17/16! Lp! sb!op! sb!oj-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn- kb-! 32/11 GJMN -! 33/41 Gpml! upq! 21- 16.00 Selebriti info 13.30 [ta 18.30 [ta ima
1:/11 [b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb!)s*-!221/11 {bc/!qsp!hsbn-!334/26 Ob!lsb!kv!eb!ob-!jog/ 17.00 @ene u muzici ima 19.00 Info
Wj!kft!uj-! 21/16 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 21/26 qsp!hsbn-!334/41 Hpt!uj!pob-!jog/!qsp!hsbn-! 18.30 Dnevnik 14.00 90+ brifing!
RTV USK BIHA] Up!nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 21/31 21.40 Najava {tampe za ~etvrtak 14.30 Pregled 19.30 Odjava
19/11!Kv!usp-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/41 Twj Csb!~b!Lp!bmf-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!221/41 Ef!. UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! 22.00 Doma}a hit-lista Top 10 i po -najava
wp!mf! Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb-! 21/11 Wj!kft!uj- ojt! Ob!qbtu-! ekf!•kj! qsp!hsbn-!221/66 Ob qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 00.00 Pregled dana 15.00 Pregled 25 20.00 Dance
00.05 No}ni muzi~ki program na 97.6 time
44 tsjkfeb!30. 12. 2009.
Sport
\uranovi}
ne dolazi u Borac
Ko{arka{ Dragan \uranovi},
koji je trenirao sa igra~ima Bo-
rac Nektara, ne}e se vratiti u
banjalu~ki klub. On je na kra-
ju pro{le sezone oti{ao iz Borca
u Mladost, ali je nedavno na-
pustio ekipu iz Mrkonji} Gra-
da.
"\uranovi} je oti{ao u Austriju
i verovatno }e tamo potra`iti an-
ga`man.
I dalje poku{avamo da anga`u-
jemo kvalitetnog igra~a koji igra
na poziciji pet, ali za sada nema-
mo re{enje.
Potrebno je prona}i adekvatnog
ko{arka{a, ali u skladu sa na{im
finansijskim mogu}nostima", re-
kao je Borislav D`akovi}, trener
Borac Nektara.
Banjalu~ani utakmicu 12. kola
Lige 12 BiH sa Sutjeskom 3. ja-
Trebinjci potvrdili
dominaciju
Strijelci Leotara RVI su potvrdili dominaciju na prostorima
BiH u disciplini vazdu{ni pi{tolj. Nakon ekipne titule u Premijer
ligi strijelci Leotara su na Mastersu, koji je odr`an u nedjelju u
Sarajevu, osvojili prva dva mjesta u pojedina~noj konkurenciji.
Sini{a Petkovi} je osvojio zlatnu medalju sa 567 krugova, a Spaso
[koro je bio drugi sa 555 krugova. Na ovom turniru nastupilo je 10
najboljih strijelaca u svim disciplinama, a pored Petkovi}a i [kore bo-
je Le ota ra je bra nio Slo bo dan Mla |e no vi}, ko ji je za uzeo de se to
mjesto sa 518 krugova.
Tako su strijelci Leotara na sjajan na~in priveli kraju najuspje{niju
godinu u istoriji trebinjskog strelja{tva, a iz kluba najavljuju jo{ ve}e
uspjehe u narednoj takmi~arskoj godini, koja po~inje 24. januara
prvim kolom Premijer lige BiH.
[ari} prvi
golman [panije
Danijel [ari}
FOTO NN
Danijel [ari}, rukometni re-
pre zen ta ti vac BiH, sta tis ti ~ki
gle da no naj bo lji je gol man
{pan ske ASO BAL li ge, je dne
od naj ja ~ih ru ko me tnih li ga
svijeta.
Golman slavne Barselone na-
kon 15 utakmica prvog dijela se-
zo ne vo di na lis ti gol ma na sa
184 us pje {ne in ter ven ci je. Na{
~u var mre `e pro sje ~no je imao
41 posto uspje{nosti. Prosje~no
po utakmici bilje`io je 12,26 od-
brana. Me|u 10 najboljih golma-
na [panije na{a zemlja ima jo{
jednog predstavnika. Rije~ je o
Ma li ku Be {i re vi }u, biv {em bh.
nuara vjerovatno ne}e do~ekati u
kom ple tnom sas ta vu. Jo van
Zdravkovi} odranije ima proble-
ma sa povredom koljena, a sada
je van trena`nog procesa i Vladi-
mir Vla{kovi}, tako|e zbog pro-
blema sa koljenom.
Povrije|eni
Jovan Zdravkovi}
i Vladimir Vla{kovi}
"Zdravkovi} se jo{ nije opora-
vio i pitanje je da li }e biti u timu
pro tiv Su tjes ke jer ne ma pu no
vremena za oporavak.
Po vri je dio se i Vla {ko vi} i u
ovom trenutku ne mogu re}i ka-
da }e se uklju~iti u trena`ni pro-
ces", dodao je D`akovi}.
M.P.
^.M.
reprezentativcu, golmanu Rajno
Navara San Antonija. Be{irevi}
je na devetom mjestu sa 141 od-
branom.
Top 10 golmana ASOBAL lige:
Da ni jel [a ri} (Bar se lo na) 184
odbrane, Horge Martinez (Ante-
kuera) 181, Bla` Von~ina (Arate)
171, Dimitrije Pejanovi} (Torevi-
eha) 169, Diego Mojano (Toledo)
165, Fredrik Ohlander (Granjo-
lers) 153, Milan Kosanovi} (Ka-
njas) 147, Vla di mir Bo `i}
(Kuenka) 146, Malik Be{irevi}
(RN San Antonio) 141, Rade Mi-
jatovi} (Alkobendas) 123.
D.M.
Ivandija
na klupi
Izvi|a~a
Ka ko je objav lje no na
zva ni ~nom veb por ta lu
RK Izvi|a~ iz Ljubu{kog
u drugom dijelu Premijer
lige BiH ovaj tim s klupe
predvodi}e Silvio Ivandi-
ja. On }e na mjestu {efa
stru ~nog {ta ba "ska uta"
zamijeniti Sini{u Maklo-
tu, koji je prvi dio sezone
zavr{io na {estom mjestu
sa 16 bodova. Imao je po-
lovi~an u~inak, upisao je
po pet pobjeda i poraza,
te jedan remi.
D.M.
Prvi
poraz Forme
Vaterpolisti Forme pre-
trpjeli su prvi poraz u Li-
gi Kan to na Sa ra je vo. U
susretu tre}eg kola pora-
`e ni su od Sa ra je va sa
ubjedljivih 5:15 (3:3, 1:5,
1:2, 0:5).
S druge strane Vidra je
os ta la je di na eki pa ko ja
nema bodova. Ovoga pu-
ta bo lji od Vi dre bi li su
vaterpolisti Mladosti koji
su slavili rezultatom 12:9
(2:2, 3:1, 6:3, 1:3). Lider
Bosna bila je slobodna u
tre}em kolu.
Poredak: Bosna 4 boda,
For ma 4, Sa ra je vo 2,
Mladost 2, Vidra 0.
Poginuo
ma|arski
ko{arka{
Ma|arski ko{arka{ki re-
prezentativac Zoltan Hor-
vat poginuo je u stra{noj
auto mo bil skoj ne sre }i u
ponedjeljak ujutro kada je
iz svog [o pro na kre nuo
na trening u Sombathelj,
grad gdje igra njegov tim
Falko Sova KC.
Zbog klizavog puta iz-
gubio je kontrolu na svo-
FOTO NN
joj tojoti, pre{ao u drugu
traku i direktno se sudario
sa kamionom.
Iako je Horvat brzo pre-
ba ~en u bol ni cu u Som -
bathelju, na`alost doktori
nisu uspjeli da ga spasu.
Horvat (30) je bio standar-
dni ~lan ma|arske repre-
zentacije i igrao je u svim
kvalifikacionim ciklusima
za evropska prvenstva od
2005. godine.
"Iako je Horvat ko{arku
po ~eo da igra re la ti vno
kasno, brzo je postao bi-
tan ~lan na{e reprezenta-
ci je. Nje go va smrt
katastrofalan je gubitak za
ma|arsku ko{arku. Bio je
ve li ki igra~ i ve li ki ~o -
vjek", rekao je za "Nem-
ze ti sport" di re ktor
ma |ar ske re pre zen ta ci je
Lajo{ Mesaro{.
Unaprijediti klupsku
odbojku u BiH Izbor selektora mu{ke
FOTO NN
U narednoj godini
moramo poravniti
u~inak odbojka{kih
reprezentacija na{e
zemlje, rekao Munib
Efendi}, predsjednik
OS BiH
Osman ZUKI]
Obavili smo razgovore sa bh. stru~njacima, te
smo do{li do zaklju~ka da je Nikola Matija{evi} naj-
bli`i funkciji selektora na{e mu{ke selekcije, rekao je
\or|e Liki}, predsjednik Radne komisije, koja ima
zadatak da obavi razgovore sa potencijalnim kandi-
datima.
Tro~lana Radna komisija u sastavu \or|e Liki},
Esad Omerhod`i} i Alija Fati} obavila je razgovore sa
odbojka{kim trenerima u na{oj zemlji, te je sa~inila {iru
listu kandidata koja }e kao pismeni izvje{taj biti podne-
sena Upravnom odboru OS BiH. Liki} je istakao kako je
Nikola Matija{evi} zadovoljan ponu|enom pozicijom.
"Na~elno smo postigli dogovor sa neka-
da{njim reprezentativcem Jugoslavije, te se nadamo da
Ko{arka{i Bosne u {trajku
Igra~i `ele isplatu
dugova: Suad [ehovi}
D. MAKSIMOVI]
Ko{arka{i sarajevske Bosne ASA BH telekom
u ponedjeljak uve~er odlu~ili su da stupe u {trajk.
Razlog za {trajk je veliki dug koji klub ima prema
njima.
Kako sada stvari stoje, nije poznato kada }e prvo-
timci vice{ampiona BiH nastaviti s normalnim radom.
Ko{arka{i su planirali stupiti u {trajk
jo{ u pro{li ~etvrtak, ali im je tada Goran [ehovac, {ef
stru~nog {taba, dao tri slobodna dana. Uz to, Admir
Bukva, direktor kluba, rekao im je kako }e u~initi sve
kako bi se dugovi prema njima {to prije izmirili. Me-
}emo ispuniti njegove zahtjeve. Matija{evi} je vrhunski
stru~njak koji je svoje kvalitete dokazao vode}i neke od
evropskih klubova. Potrebno je da pismenim putem re-
aliziramo na{e dogovore", rekao je Liki}.
S druge strane, komisija je sastavila {iru listu kan-
didata za funkciju selektora na{e najja~e `enske selekci-
je.
"Jo{ nemamo skra}enu listu kandidata koji bi mogli
preuzeti `ensku selekciju. Do kraja januara naredne go-
dine trebalo bi da okon~amo svoj posao, kada }emo UO
Saveza dostaviti podatke koje imamo. Prethodno smo
postavili kriterije kojih }emo se pridr`avati", dodao je
Liki}.
Munib Efendi}, predsjednik Odbojka{kog saveza
BiH, istakao je kako reprezentativna odbojka u narednoj
godini mora ostvariti napredak.
"U narednoj godini moramo popraviti u~inak
odbojka{kih reprezentacija na{e zemlje, kao i obezbije-
diti finansijsku sigurnost za nesmetan razvoj bh. odboj-
ke", rekao je Efendi}.
Odbojka{ke reprezentacije na{e ze-
mlje igra}e naredne godine kvalifikacije za Evropsko
prvenstvo. Mu{ka selekcija }e u prvom krugu igrati pro-
tiv Gruzije, te bi eventualnom pobjedom ostvarila pla-
sman u kvalifikacionu grupu gdje su Slova~ka, Belgija i
Ukrajina. S druge strane, `enska selekcija }e nastupiti u
Grupi A protiv Azerbejd`ana, Bjelorusije i Gruzije.
"Na{e reprezentacije imaju {anse za plasman na
Evropsko prvenstvo. Ukoliko se dobro organizujemo i
|utim, tri dana su pro{la a ni{ta se nije promijenilo.
Klub svojim pojedinim igra~ima duguje ~ak pet
plata, dok neki ~lanovi stru~nog {taba svoja primanja
nisu dobili ~ak osam mjeseci. Ko{arka{i su odlu~ni u
namjeri da se ne vrate svojim obavezama sve dok im
ne bude ispla}en barem dio dugovanja.
"Uo~i treninga u ponedjeljak imali smo sjednicu
Upravnog odbora, a zatim smo i razgovarali sa kapite-
nom Suadom [ehovi}em. On je na{ stav prenio igra-
~ima, a poslije toga sam samo obavije{ten da igra~i
ne}e trenirati do daljeg, ta~nije dok im se ne izmire
dugovi", pri~a Admir Bukva, direktor kluba.
Isplata najvjerovatnije
do naredne utakmice s Olimpijom
Bukva je svjestan te`ine situacije u kojoj se na{ao
nekada{nji {ampion Evrope i ~ini sve kako bi se iz
ove situacije {to prije uspje{no iza{lo.
"@ao mi je {to se sve ovo de{ava u klu-
bu, posebno u trenutku kada smo napokon rije{ili sve
detalje oko sponzorskog ugovora sa 'BH telekomom'.
Igra~i }e najvjerovatnije do utakmice sa Olimpijom
10. januara biti pla}eni, ali se postavlja pitanje {ta on-
da? Ako ne budu trenirali taj period do utakmice, {ta
}e se desiti na terenu", pita se Bukva.
 Sport 30. 12. 2009. tsjkfeb 45
odbojka{ke reprezentacije BiH Vijesti
Bolt i

Matija{evi}u
Pelegrinijeva
najbolji
Svjetski {ampion u atletici
Usein Bolt i svjetska prvakinja
u plivanju Federika Pelegrini
izabrani su u anketi "Gazeta de-
lo sport" za najbolje sportiste
2009. Italijanski dnevnik preci-

najvi{e {anse
zira da je Bolt ove godine na
prven stvu svi je ta u Ber li nu
oborio sopstvene svjetske re-
korde - na 100 i 200 metara.
Presti`no priznanje Pelegrinije-
voj je pripalo zbog toga {to je
na {ampionatu svijeta u Rimu
trijumfovala u dvije discipline -
200 i 400 metara slobodnim sti-
^lan Radne lom i pritom oborila svjetske
komisije: rekorde. Titulu najboljoj ekipi
Alija Fati} svijeta "Gazeta delo sport" je
dodijelila ovogodi{njem pobje-
dniku Lige {ampiona u fudbalu,
{pan skoj Bar se lo ni, ko ja je
osvojila ukupno {est trofeja u
godini na izmaku, me|u njima i
titulu svjetskog prvaka.

Sigurdsonovi
aduti
Selektor rukometne reprezen-
tacije Austrije, doma}ina pred-
stoje}eg Evropskog prvenstva,
objavio je {iri spisak na kome se
trenutno nalazi 28 kandidata za
nastup na {ampionatu. [ve|anin
Dagur Sigurdson je pozvao dos-
ta iskusnih igra~a koji ve} niz
godina ~ine okosnicu reprezen-
tacije Austrije, a na spisku su:
Baur (TV Kor{enbroih), Filc
(UHK Krems), Abadir (Faj-
vers), \uki} (BM Alkobendas),
Filcfizer (UHK Krems), Felser
(HSG Diseldorf), Fridel (TSV
Otmar St. Gallen), G. Ginter
(Bregenc), M. Ginter (Bregenc),
Hojc (HBV Balingen), Johum
(Al pla HC Hard), Ka imi ler
budemo se pridr`avali plana rada, onda }emo ispuniti ta prethodnih godina. Evropi, odnosno koji }e nam dozvoliti da u narednoj (HIT Insbruk), Knaut (Alpla
svoje ciljeve. Uskoro }emo dobiti imena novih selektora Efendi} je predsjedni~ku funkciju preuzeo prije godini imamo vi{e na{ih predstavnika u evropskim ta- HC Hard), Kolar (Fajvers), Le-
na{ih najja~ih selekcija, tako da }emo narednu godinu dvije sedmice, nakon posljednje izborne sjednice Skup- kmi~enjima. Predstavnici evropske i svjetske odbojka- ner (HC Linc), Ma ri no vi}
do~ekati spremni za nove izazove. Vjerujem da }e Ra- Imena {tine OS BiH. Prema njegovim rije~ima, rukovodioci {ke asocijacije raspolo`eni su za saradnju i ulaganje u (HBV Balingen), Majer (Bre-
dna komisija, koja je zadu`ena da obavi razgovore sa selektora Saveza }e poku{ati vratiti bh. odbojku na vrhunski nivo. ovaj sport u na{oj zemlji", pri~a Efendi} i nastavlja: genc), Po{ (Bregenc), [linger
potencijalnim selektorima, na najbolji mogu}i na~in trebalo bi "Ukoliko uspijemo ispuniti planove "Cilj nam je da odbojku o~istimo od poli- (Bregenc), [opf (UHK Krems),
obaviti svoj posao, {to bi nam omogu}ilo da na sjednici da budu koje smo postavili na posljednjoj sjednici kada smo re- ti~kih i li~nih interesa, te da je vratimo u sportske dvora- Cilagi (VfL Gumersbah), ^ai (
UO OS BiH, koja }e se odr`ati krajem januara, objavi- poznata organizirali rukovodstvo Saveza, onda }emo se osvrnuti ne gdje joj je mjesto. Bi}e to te`ak posao koji moramo Faj vers), K. Vi cva ri (UHK
mo imena selektora", kazao je Efendi}. krajem na unapre|enje reprezentativne odbojke, kao i postav- obaviti. Ukoliko do toga ne do|e i dalje }emo biti svje- Krems), M. Vicvari (Vest Vin),
Tako|er, Odbojka{ki savez na{e ze- januara ljanje dobrih temelja za rad klubova. Slo`ili smo se ka- doci rezultatske krize. Vjerujem da }emo uspjeti ispuniti Vagesrajter (HBV Balingen),
mlje poduze}e potrebne mjere da se bh. odbojka o~isti na sjednici ko su na{i klubovi u godini koja je na izmaku ostvarili na{e ciljeve u godini pred nama", zavr{io je novi pred- Veber (SC Magdeburg), Vilcin-
od vanjskih faktora i li~nih interesa koji su bili konstan- UO OS BiH odli~ne rezultate koji }e popraviti rejting bh. odbojke u sjednik OS BiH. ski (Berlin), Ves (Esen) i Ciura
(Viborg). EP u Austriji }e biti
odr`ano od 19. do 31. januara.

Bh. rukometa{i slobodni do 2. januara D. MAKSIMOVI]
^lanovi Rukometne reprezentacije
BiH nakon sino}nje kontrolne utakmice
koju su odigrali izme|u sebe dobili su
slobodno od selektora Vojislava Ra|e
do 2. januara.
Tako }e na{i najbolji rukometa{i mo}i
novogodi{nje praznike provesti u krugu
porodice, a potom ih od 2. januara ~eka
pakleni ritam rada i pripreme za kvalifika-
cioni turnir za Svjetsko prvenstvo 2011.
godine u [vedskoj.
Turnir }e se od 15. do 17. januara na-
redne godine igrati u finskom gradu Van-
ta, a osim doma}ina i BiH nastupi}e jo{
Rumunija i Velika Britanija. Prvoplasirana
selekcija plasira}e se u bara` za SP.
"Ono {to smo pla ni ra li za
prvi ciklus priprema, od 26. do 29. decem-
bra, to smo i obavili.
Na`alost, umjesto utakmice sa sele-
Priklju~uje se kcijom novinara, koju sam planirao, u sri-
poslije Nove je du uve ~er prvi dio pri pre ma okon ~a li
godine: Muhamed smo me|usobnom utakmicom.
Toromanovi} Nakon toga igra~i su dobili slobodne
FOTO NN dane do 2. januara, kada se ponovo oku-
pljamo u Sarajevu.
Tada }emo biti u kompletnom sastavu
jer }e nam se priklju~iti Muhamed Toro-
manovi} i Danijel [ari}, koji su prvi dio
priprema propustili zbog klupskih obave-
za.
Ima}emo dovoljno vremena da se pri-
premimo za veoma te`ak kvalifikacioni
turnir.
Prijateljske utakmice sa
Crnom Gorom 9. i 10. januara
U tri dana nas ~ekaju tri utakmice, {to
}e biti izuzetno naporno", pri~a Vojislav
Ra|a, selektor bh. rukometa{a.
Nakon okupljanja bh. tim }e
trenirati do 6. januara, kada }e opet dobiti
slobodan dan za Bo`i}.
Dan poslije Bo`i}a putuje se u Crnu
Goru na prijateljski dvome~ sa doma}om
reprezentacijom, koju s klupe vodi bh. tre-
ner Kasim Kamenica 9. i 10. januara.
Potom }e uslijediti treninzi u Saraje-
vu, a polazak za Finsku planiran je 14. ja-
nuara.
Slavlje
^ikaga
U posljednjem susretu {esna-
estog NFL vikenda ekipa ^ika-
ga je na svom terenu u izuzetno
uzbudljivom susretu poslije
produ`etka pobijedila Minesotu
rezultatom 36:30. Rezultati,
Ameri~ka fudbalska konferen-
cija, Istok: Nju Ingland 10-5,
Njujork D`ets 8-7, Majami 7-8,
Bafalo 5-10, Sjever: Sinsinati
10-5, Baltimor i Pitsburg 8-7,
Klivlend 4-11, Jug: Indijanapo-
lis 14-1, Hjuston 8-7, D`ekson-
vil i Tenesi 7-8, Zapad: San
Dijego 12-3, Denver 8-7, Ou-
klend 5-10, Kanzas Siti 3-12,
Nacionalna fudbalska konfe-
rencija, Istok: Filadelfija 11-4,
Dalas 10-5, Njujork D`ajants 8-
7, Va{ington 4-11, Sever: Mi-
nesota 11-4, Grin Bej 10-5,
^ikago 6-9, Detroit 2-13, Jug:
Nju Orleans 13-2, Atlanta 8-7,
Karolina 7-8, Tampa Bej 3-12,
Zapad: Arizona 10-5, San Fran-
cisko 7-8, Sijetl 5-10, Sent Luis
1-14.
46 tsjkfeb!30. 12. 2009. Sport
Odr`an "Ko{arka{ki sabor 2009" u Fo~i

Slavlje Lige Srbije

Goran Kova~evi} bio
najbolji u {utiranju
trojki, a u zakucavanju
slavio Marko Pu`i}

Republika Srpska 70
Selekcija Lige Srbije 77

Tqps!utlb! ewp!sb!ob! v! Gp!•j/! Hmf!eb!mb!db;

2/611/!Tv!ej!kf;!Nj!mbo!Beb!np!wj~-!Tb!|b!Cb!.
cj~! )Cb!okb!mv!lb*-! Esb!hbo! Lsbmk! )Usf!cj!okf*/
Sf!{vm!ubu! qp! •fu!wsuj!ob!nb;! 32;2:-! 33;26-
:;37-!29;28/
SF!QV!CMJ!LB! TSQTLB; Fhf!sj~-! ]v!sj!db! 6-
Cmb!ov!|b! 3-! T/! Wv!lp!wj~-! J/! Wv!lp!wj~! 7-! N/
Wv!lp!wj~! 4-! ]vs!lp!wj~! 22-! Uv!cbl! 25-! Kp!tj!.
qp!wj~!3-!Sb!ep!wj~!7-!Lp!wb!•f!wj~!27/!Dj!hb!mf
6/!Usf!ofs;!Esb!hp!Lb!sb!mj~/
TF!MF!LDJ!KB! MJ!HF! TSCJ!KF;! Nj!usp!wj~! 2-
Sb!ev!mp!wj~! 8-! Nbs!uj!oj~! 6-! Cps!ep|! 3-! Usf!.
tb•! 6-! Bs!ob!vup!wj~! 26-! Sb!lj~! 6-! ]p!lj~! 4-
Tj!nj~! 9-! _vq!lp!wj~! 4-! Qv!aj~! 6-! Wv!lp!tbw!.
mkf!wj~! 29-! N/! Lp!wb!•f!wj~/! Usf!ofs;! Nbs!lp
J•f!mj~/

Milica Deura

Maja PREDRAGOVI]
Selekcija koju ~ine ko{arka{i Lige Srbije
pobijedila je reprezentaciju Republike Srpske
u revijalnom me~u koji je igran u okviru tradi-
cionalnog "Ko{arka{kog sabora", koji organi-
zuje Ko{arka{ki savez RS.
Gosti su u ponedjeljak nave~e u Fo~i slavili
rezultatom 77:70, prije svega nakon bolje odigra-
ne tre}e ~etvrtine. Tim RS je bolje po~eo susret,
ali su ko{arka{i koji igraju u Ligi Srbije tre}i peri-
od utakmice dobili rezultatom 26:9 i bez ve}ih
problema do{li do pobjede. Do trijumfa ih je pre-
dvodio Filip Vukosavljevi} iz Proletera sa 18 po-
ena. U selekciji RS najefikasniji je bio Goran Ko-
va~evi}, ko{arka{ Radnika iz Bijeljine.
"Ovo je bila revijalna utakmica, tako da
je rezultat bio u drugom planu. Mi smo odli~no
po~eli susret, ali su gosti u drugom poluvremenu
zaigrali zonsku odbranu, nismo se mogli prilago-
diti na taj na~in igre, jurili smo rezultat, ali bezus-
pje{no. Ali, ponavljam, rezultat nije bio u prvom
planu", rekao je Kova~evi}.
U pauzi izme|u dva poluvremena odr`ano je
takmi~enje u {utiranju trojki i zakucavanju. U za-
kucavanju je slavio Marko Pu`i} iz kru{eva~kog
Napretka, a najbolji trojka{ je bio Kova~evi}.
"Za ko {ar ka {a koji igra na poziciji
krilnog centra je malo neobi~no da se takmi~i u
{utiranju trojki, ali ja to radim ~esto na utakmica-
Deura i ma. Prijavio sam se nekoliko minuta prije po~etka
Blanu{a takmi~enja i uspio da pobijedim. Slaven ^upkovi}
najbolji i ja smo imali po 15 trojki u prvom krugu, a u pro-
u 2009. du`etku je bilo 14:12", dodao je Kova~evi}.
godini u RS Za najboljeg ko{arka{a RS u ovoj godini iza-
bran je Sr|an Blanu{a iz mrkonji}ke Mladosti.
"Ima mnogo dobrih igra~a, tako da sam po-
malo iznena|en izborom. Naravno, drago mi je
zbog priznanja i zahvaljujem svima koji su me
izabrali. Godina je bila dobra, iako je prvi dio ove
sezone lo{iji od o~ekivanog. Nadam se da }e u
nastavku biti bolje", rekao je Blanu{a.
Najbolja ko{arka{ica u 2009. godini je Milica
Deura iz banjalu~kog Mladog Kraji{nika.
"Velika je ~ast i zadovoljstvo kada
primite takvo priznanje. Rezultati su uticali da ja
dobijem tu nagradu. Sre}na sam i zadovoljna, a
priznanje mi je motiv za dalji rad i bolje rezultatei
sljede}e godine. Mladi Kraji{nik igra dobro, na
moje veliko zadovoljstvo, a nadam se da }emo sa
dobrim igrama nastaviti i u 2010. godini i plasirati
se na fajnal for Jadranske lige", istakla je Deura.

"Dajmler"
protiv [umija
Samo nekoliko dana po{to je
Sindikat radnika "Mercedesa"
izrazio nezadovoljstvo povratkom
Mihaela [umahera u Formulu 1,
isti stav potvrdila je i kompanija
"Dajmler".
Sedmostruki svjetski {ampion je
pro{le nedjelje potpisao jednogodi{-
nji ugovor s ekipom Mercedes GP,
po kojem }e dobiti platu od sedam
miliona evra. Kompanija "Dajmler",
u ~ijem posjedu se nalazi Mercedes,
objasnila je da ne podr`ava dovo|e-
nje [umahera, jer }e biti te{ko obja-
sniti zaposlenima za{to }e on biti
toliko pla}en dok mnogi ljudi ostaju
bez posla.
Van der Sara
"Mislim da bi na{i zaposleni bolje
prihvatili da se Mercedes potpuno
povu~e iz Formule 1 nego {to }e Mi-
hael [umaher biti pla}en sedam mi-
li ona evra u vri je me glo bal ne
ekonomske krize, kada se svi proi-
zvo|a~i bore da zadr`e svoje pozici-
je", rekao je Uve Verner, prvi ~ovek
borda "Dajmlera".
[umaherov povratak u Formulu 1
poslije trogodi{nje pauze pozdravili
su mnogi, dok je on razljutio vjerne
navija~e Ferarija, kojima je sedmos-
truki svjetski {ampion potom napi-
sao otvoreno pismo, u kojem tra`i da
ga podr`e, iako }e se na stazi boriti
protiv italijanske ekipe.
Federer
[K Leotar ponovo radi
nije favorit
Biv{i teniser D`on Me- lektirati djecu iz trebinjskih osnonih {kola, a
kinro rekao je da prvi reket ve} postoji veliki broj na{ih biv{ih ~lanova,
svijeta Rod`er Federer nije koji su za ove tri godine nastupali za druge
fa vo rit na Otvo re nom klubove u RS, BiH i Crnoj Gori. Ovo je klub
prvenstvu Australije u Mel- koji u Trebinju ima zaista veliku tradiciju, a
burnu. Federer ima tri trofe- potrebno je veoma amlo sredstava da normal-
ja sa ovog tur ni ra (2004, no funkcioni{e. Imamo u planu {kolu {aha, ali
2006, 2007), slavio je na 37 i organizaciju raznih {ahovskih takmi~enja za
od 40 me~eva. sve uzraste, a prioritet }e nam biti stvaranje ja-
"Ako me pitate ko }e tri- ke {kole {aha", rekao je Drago Bendera},
jum fo va ti, mo gu da vam predsjednik [K Leotar.
ka`em da je o~igledno da to Po~etku rada kluba prisustvovala je i de-
mogu da urade ~etvorica- legacija iz op{tine Trebinje, predvo|ena na~el-
petorica tenisera, ali nijedan nikom Dobroslavom ]ukom.
se ne izdvaja ne{to pose- "Uz pomo} entuzijasta i op{tine Trebinje,
bno", rekao je Mekinro, koji ponovo smo pokrenuli {ahovski klub koji je
nikada nije stigao do trofeja
nekada bio veoma dobar i iznjedrio prvog
u Mel bur nu. Pet pu ta je `enskog velemajstora u RS i BiH Anu Bende-
u~estvovao na turniru i ka`e ra}. Nadam se da }e u narednim godinama
^. MUCOVI]
da je to najte`i grend slem
turnir.
"Uvi jek ga je naj te `e
Nakon tri godine potpune obustave ra-
Drago Bendera} i stvoriti i velemajstora u mu{koj konkurenciji.
Dobroslav ]uk na
ceremoniji Op{tina }e nastojati da pomogne klubu u fun-

nema zbog supruge osvojiti. Morate da se pri-

premite, jer igra~i dolaze
da, [ahovski klub Leotar obnovio je rad.
Klub je prakti~no tri godine bio uga{en,
obnave rada kcionisanju", rekao je na~elnik ]uk.
[K Leotar
FOTO NN Skupu je prisustvovao veli-
Golman Man~ester junajteda Holan|anin Edvin van der Sar napus- bez ikakvih aktivnosti, a prostorije kluba bile ki broj biv{ih ~lanova Leotara, zaljubljenika u
poslije pauze, a vi ne znate ovoj sport i ljudi koji su ~itav svoj vijek pro-
tio je ekipu, po{to je njegova supruga imala krvarenje u mozgu. {ta su u tom periodu radili", su skoro potpuno ruinirane. Uz pomo} op{tine
Tridesetdevetogodi{nji golman bio je odsutan pro{log mjeseca zbog po- Trebinje, grupa {ahista entuzijasta i zaljublje- Nadam veli uz igru na 64 polja, koji su svakodnevno
ka`e Amerikanac.
vrede koljena i ve} je dobio dozvolu da se vrati u Holandiju za vrijeme bo`i- nika u ovu igru odlu~ila je ponovo da pokrene se da }emo dolazili u klub dok je funkcionisao. Leotar je
OP Australije igra se od
}nih praznika i nastavi terapiju s ljekarom reprezentacije. Supruga golmana 18. do 31. januara u Mel- klub. stvoriti i ranije imao veoma jaku {kolu, koja je bila do-
Man~ester junajteda Anemari van Kesteran (36) onesvijestila se pro{le srije- burnu. "Nakon tri godine ponovo kre- velemajstora, minantna u RS, a nekoliko puta je bio prvak
de, kada se s porodicom pripremala za proslavu Bo`i}a. }emo da radimo. Po~e}emo tako {to }emo se- rekao ]uk RS u `enskoj konkurenciji.
 Sport 30. 12. 2009. tsjkfeb 47
Milorad ^avi}, najbolji pliva~ Srbije

Na|a Higl

^avi} osvojio zlatnu medalju

na SP na 50 m delfin, a u polufinalu
trke na 100 m delfin postavio
svjetski rekord

Milorad ^avi}

Higlova obilje`ila 2009.

Milorad ^avi}, jedan od najboljih pliva~a
svijeta, izjavio je da je Na|a Higl obilje`ila
2009. godinu, jer je osvojila zlatnu medalju na
Svjetskom prvenstvu bez pravih uslova i bez
podr{ke dr`ave.
"Mislim da je najzna~ajniji uspeh ove godine
ono {to je uradila Na|a Higl, da budem iskren. S
obzirom na uslove i na sve {to su ona i njen brat
Sebastijan pro{li. Dr`ava ih nije finansirala, nije
podr`avala, a oni su postigli veliku stvar", rekao
je ^avi}.
Na|a Higl osvojila je zlatnu medalju na
Prvenstvu svijeta u Rimu u disciplini 200 metara
prsno novim evropskim rekordom od dva minuta,
21 sekunde i 62 stotinke. Ona je u istoj disciplini
osvojila i srebrnu medalju na Evropskom prven-
stvu u malim bazenima, koje je odr`ano u Tur-
skoj.
"Ono {to sam ja uradio, meni je mnogo zna-
~ilo. S obzirom na to da sam ja u pitanju, rekao
bih da je 100 metara delfin bio najve}i sportski
doga|aj na Svetskom prvenstvu u Rimu", rekao
je ^avi}.
^avi} je osvojio zlatnu medalju na
Svjetskom prvenstvu u disciplini 50 m delfin sa
22 sekunde i 67 stotinki. U polufinalu trke na 100
m delfin postavio je novi svjetski rekord vreme-
nom 50.01 sekundi, a u finalu je osvojio srebrnu
medalju vremenom 49.95. Bio je 13 stotinki spo-
riji od najboljeg pliva~a svijeta svih vremena
Majkla Felpsa.
"Odli~no sam plivao, imao sam najbolje vre-
me, vaterpolisti su osvojili zlatnu medalju - svaka
Pri`eljkuje im ~ast, ali mislim da je Na|a bila ona koja je
dvije zlatne obele`ila 2009", rekao je ^avi}.
medalje Najbolji pliva~ Srbije istakao je da
na EP u se 10. januara vra}a u Italiju, gdje }e po~eti pri-
Budimpe{ti preme za Evropsko prvenstvo.
"Trenira}u na istom nivou kao i ove godine.
Jednostavno, potrebno je da se pripremam sedam
i po meseci za Evropsko prvenstvo", rekao je ^a-
vi}. Evropsko prvenstvo bi}e odr`ano od 4. do
15. avgusta u Budimpe{ti.
"Mislim da nije previ{e ru`no ako ka`em da
je realno da }u osvojiti dve zlatne medelje. Nara-
vno, nikad se ne zna. To su moja o~ekivanja, to je
moja `elja i nada. Vide}emo", rekao je ^avi}.
On je naglasio da je 2009. bila te{ka i napor-
na godina i po`elio da naredna godina bude mno-
go bolja.
"@elim sebi, i naravno svima, mnogo zdrav-
lja i sre}e.
Treba da podr`avamo jedni druge. Nadam se
da kriza ne}e pogoditi Srbiju 2010. Me|utim, ako
se budemo me|usobno podr`avali, bi}e sve u
redu", rekao je ^avi}. (Beta)

Bali}: Bi}u Pongola u

Sansi zaustavili Lejkerse
Sportingu
spreman za EP Francuski internacionalac Flo-
tom 105:89, a me~ je obilje`io Kevin Durant, koji je izje-
dna~io li~ni rekord sezone sa 40 poena. Kapiten reprezen-
ran Sinama Pongola potpisao je tacije Srbije Nenad Krsti} dao je 19 poena svom biv{em
Ivano Bali}, jedan od najboljih svjetskih rukometa{a, izjavio je da }e troipogodi{nji ugovor sa Spor-
igrati na Evropskom prvenstvu u Austriji nakon {to su se pojavile su- timu.
tingom iz Lisabona, vrijedan Netse je predvodio Ji \ijanlijan sa 29 poena. Golden
mnje da zbog problema s povredom le|a ne}e biti u timu Hrvatske. 6,5 miliona evra.
"Bit }e sve u redu, bit }u spreman. Ne znam ~emu sva ta panika. Idem na Stejt je na svom terenu pobijedio Boston rezultatom
Pongola je od jula 2008. nosio 103:99. Najefikasniji u pobjedi bio je Monta Elis sa 37
terapije i 2. sije~nja }u normalno po~eti trenirati", rekao je Bali}. dres madridskog Atletika, za
Bali} nije odradio nijedan trening dvije sedmice, objavili su hrvatski mediji. poena, a postigao je i dva slobodna bacanja 2.3 sekunde
koji je odigrao 37 utakmica i prije kraja za pobjedu. Voriorsi su nadoknadili 18 poena
"Bez Ivana sigurno ne}e biti isto, zato se nadam da se ne}e dogoditi ono postigao pet golova. Nezadovo-
najgore", rekao je Lino ^ervar. zaostatka i nanijeli Bostonu drugi uzastopni poraz u sezo-
ljan statusom u klubu, jer su ni.
Pero Metli~i} je tako|e neizvjestan za nastup u Austriji, a reprezentativci- prednost na njegovoj poziciji
ma }e se pridru`iti samo ako bude prijeko potrebno. (Agencije) imali Argentinac Serhio Aguero
i Urugvajac Dijego Forlan, Pon- Voriorsi nadoknadili 18 poena
Barselona gola je zatra`io raskid ugovora i
Madri|ani su mu iza{li u susret.
zaostatka u duelu sa Bostonom

`eli Silvu Prije nego {to je stigao u Ma-

Trener Barselone Pep Gvardiola planira da anga`uje napada~a Va-
lensije Davida Silvu u ljetnom prelaznom roku.
Gvardiola bi poznatog [panca doveo kao zamjenu za francuskog repre-
zentativca Tijerija Anrija, kome ugovor isti~e u junu 2011. tvrde katalonski
mediji. Anri, kako se navodi, po zavr{etku ovogodi{njeg Svjetskog prvestva
u Ju`noj Africi karijeru namjerava da nastavi u ameri~koj MSL ligi, tako da
mu strateg Barselone u`urbano tra`i zamjenu.
[panski novinari podsje}aju da se Valensija nalazi u ozbiljnim finansij-
skim problemima, pa }e biti prinu|ena da proda najbolje fudbalere, me|u
kojima je i Silva, za koga su, osim Barselone, zainteresovani najve}i evrop-
ski klubovi. Barselona se poslije 15 kola u Primeri sa 39 bodova nalazi na
prvom mjestu i ima dva boda vi{e od madridskog Reala.
drid, 25-godi{nji Pongola je
igrao za Avr, Liverpul, Ble-
kburn i Rekreativo, a jednom je
obla~io i dres francuske repre-
zentacije.
Njegov novi klub lisabonski
Sporting trenutno zauzima 5.
mjesto u portugalskom {ampi-
onatu sa 12 bodova zaostatka u
odnosu na vode}e Benfiku i
Bragu. Sporting se, pritom, pla-
sirao u {esnaestinu finala Lige
Evrope.
Ko{arka{i Finiksa napravili su iznena|enje ve~eri u
NBA ligi, po{to su pobijedili Los Ane|es Lejkerse re-
zultatom 118:103 i tako timu iz Kalifornije nanijeli
drugi poraz u tri utakmice.
Finiks je predvodio Amar Stodmajer sa 26 poena, a po-
bjedi je doprinio novajlija D`ered Dadli sa li~nim rekor-
dom od 19 poena. Plejmejker Sansa Stiv Ne{ zavr{io je
utakmicu sa 16 poena i 13 asistencija.
Najefikasniji u Lejkersima bio je Kobi Bra-
jant sa 34 poena, ali je posljednjih osam minuta utakmice
proveo na klupi, po{to je trener Fil D`ekson procijenio da
je utakmica rije{ena.
Oklahoma je u gostima savladala Nju D`erzi rezulta-
O D`ej Mejo postigao je 28 poena, a Zek Rendolf {est
od svojih 23 u produ`etku, u kome su Grizlisi savladali
Vizardse.
Rendolf je pogodio dva slobodna bacanja tri desetinke
prije kraja regularnog dijela susreta, tako da je igran pro-
du`etak. Memfis je dobio ~etvrtu utakmicu zaredom kod
ku}e. Na drugoj strani, Gilbert Arinas je zabilje`io 30 pe-
ona.
Rezultati: Finiks - Los An|eles Lejkers 118:103,
Nju D`erzi - Oklahoma Siti 89:105, [arlot - Milvoki
94:84, Memfis - Va{ington 116:111 (produ`etak), Golden
Stejt - Boston 103:99, Portland - Filadelfija 93:104, Sa-
kramento - Denver 106:101. (Beta)
48 tsjkfeb!30. 12. 2009. Sport
Vijesti IO N/FS BiH izabrao

Su{i}u
\urovski
`eli u Borac
Redove banjalu~kog Borca
ove zime bi mogao da poja~a ^lanovi
Mario \urovski. Rije~ je o IO neo~ekivano
ofanzivnom vezisti Vojvodi- lako izabrali
selektora
ne kojeg }e srpski prvoliga{
iz Novog Sada dati na pozaj- FOTO N. UGLJE[A
micu, a sam \urovski je izra-
zio `elju da bi rado do{ao na
Bh. navija~i Gradski stadion u Banjaluku
i na prolje}e branio boje Bor-
na 60. mjestu ca. \urovski je ro|en 11. de-
cembra 1985. godine, po~eo
Fudbalski magazin "World Soc- ru u vidu 81.599 gledalaca po uta- je u Crvenoj zvezdi, igrao za
cer" je objavio listu reprezentaci- kmici, a na drugom mjestu je En- Sopot i Mladenovac, a u Be-
ja koje su imale najve}u doma}u gleska, sa 79.754 gledalaca. Slijede `aniji je bio tri godine prije
podr{ku tokom kvalifikacija za Francuska (64.130), Irska (59.298), ne go {to je 2007. pre {ao u
SP 2010. Iran (55.428), ^ile (54.470), Brazil Vojvodinu.
Reprezentacija BiH se na toj listi (53.335)... Iznena|uje mala posjeta G.K.
nalazi na 60. mjestu sa prosjekom utakmicama evropskog prvaka [pa-
od 13.360 navija~a. nije (32.954), ali jo{ vi{e aktuelnog Rekoba
svjetskog prvaka Italije (27.291), ali u Danubiju
treba re}i da Italijani imaju obi~aj da
Na prvom mjestu takve utakmice igraju u manjim Nekada{nji reprezentativac
je Meksiko sa 81.599 mjestima, odnosno na manjim stadi- Uru gva ja u fu dba lu Al va ro
gledalaca po utakmici onima. Rekoba potpisao je trogodi{-
Reprezentaciju Srbije je pratilo u nji ugovor sa Danubijom iz
pro sje ku 32.342 gle da la ca (28. Montevidea, klubom u kojem
Na prvom mjestu je Meksiko koji mjesto), Hrvatsku 24.957 (43), a je po~eo karijeru. Tridesettro-
je imao pravu i gromoglasnu potpo- Sloveniju 10.320 (62). (Agencije) godi{nji Rekoba je 12 godina
igrao u Evropi, od ~ega naj-
du`e i sa najvi{e uspjeha u
Hidink preuzima dre su mi lan skog In te ra. U
po ~et ku su ga "ne ro azu ri"
Juventus slali na pozajmice u Veneciju
i Torino, a od 2008. godine
^elnici torinskog Juventusa nalaze se na korak od potpisivanja ugovo- igrao je za gr~ki Panionios.
ra sa poznatim holandskim stru~njakom Gusom Hidinkom, objavili su Sa reprezentacijom Urugvaja
italijanski mediji. Re ko ba je u~es tvo vao na
Lokalni novinari tvrde da se tehni~ki direktor "crno-bijelih" Roberto Betega {ampionatu svijeta 2002. go-
sastao sa 63. godi{njim Holan|aninom i da je precizirao detalje ugovora, koji dine u Japanu i Ju`noj Kore-
}e ubrzo biti potpisan. ji, a je di ni po go dak na
Juventus se ove sezone nalazi u velikoj krizi. U Ligi {ampiona ispao je od Mundijalu postigao je u du-
Bajerna nakon poraza na svom terenu 4:1, a u prvenstvu Italije u posljednjih elu sa Senegalom (3:3). Da-
{est utakmica zabilje`io je ~ak pet poraza. nu bio je u uru gvaj skoj
^elnici torinskog kluba do sada su tvrdili da je trener ]iro Ferara siguran na Aperturi zauzeo {esto mjesto.
svojoj poziciji, uprkos brojnim neuspjesima, ali italijanski novinari tvrde da
je samo pitanje dana kada }e ~etrdesetdvogodi{nji stru~njak dobiti otkaz.
Hidink se od 2006. godine nalazi na mjestu selektora ruske reprezentacije, Mecelder Dejan MAKSIMOVI]

a pro{le sezone jedno vrijeme je predvodio engleski ^elsi. (Agencije)
[eika
ne interesuje Real
[eik Mansur Ben Zajed al Na-
hjan iz Abu Dabija, milijarder i
vla snik en gles kog prvo li ga {a
Man~ester Sitija, odbacio je tvrd-
nje medija da `eli da kupi {panski
Real Madrid za milijardu evra.
"[eik Mansur Ben Zajed je trenu-
tno sve svoje napore i pa`nju us-
za to milijardu evra, ~ak iako bi ta-
kva transakcija u ovom trenutku bi-
la nemogu}a zbog sada{njeg statusa
{panskih klubova. Bilo bi potrebno
da Real Madrid bude pretvoren u
anonimno sportsko dru{tvo za {to je
opet potrebno glasanje "sociosa",
~lanova kluba, koji kao dioni~ari
nije za
promjene
De fan zi vac Re ala Kris tof
Mecelder izjavio je da `eli da
ostane u klubu do kraja ugo-
vora, ~ak iako ga to bude ko-
{ta lo gu bit ka mjes ta u
reprezentaciji Njema~ke. Me-
celder je u Real do{ao u ljeto
2007, a do sada je za {panski
klub odigrao samo 30 utakmi-
ca. Ugovor sa Realom isti~e
mu u junu sljede}e godine, a
re kao je da ne o~e ku je od
Safet Su{i}, nekada proslavljeni fudbaler Saraje-
Safet Su{i} dobio je glas va, Pari Sen @ermena i reprezentativac biv{e SFR
od svih 13 prisutnih
~lanova Izvr{nog odbora i
Jugoslavije, imenovan je za novog selektora fudbal-
ske A reprezentacije BiH.
Su{i} je dobio jednoglasnu podr{ku od strane ~la-
tako je jednoglasno nova Izvr{nog odbora Nogometnog/Fudbalskog saveza
BiH na sjednici odr`anoj ju~er u Sarajevu. Tako }e le-
imenovan za novog gendarni Pape na klupi bh. fudbalera zamijeniti Miro-
selektora, ka`e Iljo slava - ]iru Bla`evi}a, koji je u proteklom ciklusu
stigao do bara`a za Svjetsko prvenstvo u Ju`noj Africi
Dominkovi}, 2010. godine.
potpredsjednik Saveza "Sre}an sam {to sam izabran jednoglasno i hvala Iz-

Halilhod`i} otkrio adute

mjerio na Man~ester Siti kako bi svake godine biraju vo|stvo kluba i
mu osigurao mjesto me|u elitnim glasaju za bud`et.
klubovima Engleske", dodaje se u Pre ma pra vi li ma UEFA, {e ik
saop{tenju {eika. Mansur ne bi mogao biti vlasnik
U nedjelju je AS napisao da {eik dva kluba istovremeno i morao bi
Mansur `eli da postane vlasnik Real se odre}i Sitija u slu~aju da preu-
Madrida i da je spreman da platiti zme Real, pisao je AS. (Agencije)
Kolina za
video-tehnologiju
Italijan Pjerlui|i Kolina,
kojeg su svojevremeno mnogi
smatrali najboljim fudbal-
skim sudijom na svijetu, da-
nas de le gi ra su dije na
utakmicama u italijanskom
prvenstvu.
U razgovoru za italijanski
sportski dnevnik "La Gazzetta
dello Sport" od utorka, Kolina
je podr`ao uvo|enje video-te-
hnologije koja bi, smatra, bila od velike pomo}i sudijama u {kakljivim situ-
acijama.
"Ovako dalje vi{e ne mo`e! Sudije dolaze na igrali{ta sa spoznajom da }e
se secirati svaka njihova pogre{ka. Trebalo bi da koriste video-tehnologiju.
Ovako je sudija jedini koji mora prosuditi situaciju na osnovu onog {to je vi-
dio ''u`ivo'', dok se svi ostali mogu uvjeriti u ispravnost ili neispravnost neke
sporne odluke pomo}u savr{ene tehnologije", rekao je Kolina.
Uprave da produ`e saradnju.
"^ini mi se da se ne ukla-
pam u viziju igre koju ima tre-
ner Manuel Pelegrini. Tako|e,
ne vjerujem da }e bilo koji tim
u januru platiti obe{te}enje za
igra~a koji }e na ljeto biti slo-
bodan", izjavio je dvadesetde-
vetogodi{nji Mecelder.
Kuranji
na meti
Birmingema
Umjesto Nikole @igi}a ~el-
nici Birmingema zaintereso-
vani su za zvijezdu [alkea,
napada~a Kevina Kuranjija.
Trener Aleks Mekli{ `elio bi
da Kuranjija vidi u redovima
svoje ekipe ve} tokom janu-
arskog prelaznog roka, ali u
Gelzenkirhenu tvrde da nika-
kav odlazak njihovog igra~a
ne do la zi u ob zir. Uko li ko
ovaj tran sfer, ko ji je ma lo
vjerovatan ipak ne uspije, u
Birmingemu su spremni da
umjesto Kuranjija anga`uju
Nikolu @igi}a.
Vahid Halilhod`i}
Fudbalska reprezentacija Obale Slo-
nova~e, koju s klupe vodi bh. stru~njak
Vahid Halilhod`i}, najve}i je favorit za
osvajanje Afri~kog kupa nacija, koje }e
biti odigran u Angoli od 10. do 31. janu-
ara naredne godine.
Izabranici Vahida Halilhod`i}a s razlo-
gom su dobili ulogu najve}eg favorita Afri-
~kog kupa nacija, ali u istoj ulozi nalazili su
se i prije dvije godine kada su zavr{ili na ~et-
vrtoj poziciji iza Egipta, Kameruna i Gane.
Drogba, Kolo i Jaja Ture, Kalu, Zokora,
Dindane, Keita i dru{tvo jamac su za visok
domet "slonova", ~iji su najve}i konkurenti
za naslov Gana, Kamerun, Nigerija, Tunis i
Egipat.
Spisak od 23 fudbalera koja je Halilho-
d`i} pozvao na pripreme u Tanzaniju name-
}u za klju ~ak da bi ih 31. ja nu ara vrlo
vjerovatno mogli gledati u finalnom obra~u-
nu u Luandi. Spisak reprezentativaca Obale
Slonova~e: Bubakar Beri (Lokeren), Aristi-
de Zogbo (Makabi Netania), Vinsent An-
gban (Asek Mi mo zas), Ema nu el Ebue
(Arsenal), Gaj Demel (HSV), Siaka Tiene
(Valensijen), Artur Boka ([tutgart), Kolo Tu-
re (Man~ester Siti), Abdulaje Meite (Vest
Bromvi~), Suleman Bamba (Hibernian), Be-
njamin Angua (Ki{pe{t Honved), Jaja Toure
Halilhod`i}evi
(Baselona), Didije Zokora (Sevilja), Emerse
izabranici
Fae (Nica), Emanuel Kone (Kurtea Arges),
su dobili
@an @ak Goso (Monako), ^eik Tiote (Tven-
ulogu
te), Bakari Kone (Marsej, Abdul-Kader Ke-
najve}eg
ita (Ga la ta sa raj), @er vai Ku asi (Lil),
favorita
Salomon Kalu i Didije Drogba (^elsi), Aru-
na Dindane (Portsmut). (Agencije)
 Sport 30. 12. 2009. tsjkfeb 49

novog selektora fudbalske reprezentacije Vijesti

jednoglasna
Real kre}e
po Vidi}a
[panski mediji prenose da
Real Madrid kre}e u "opera-
ciju" dovo|enja srpskog re-
pre zen ta tiv ca Ne ma nje
Vidi}a. Plan madridskog ve-
likana je, kako navodi {pan-

podr{ka
ska "Mar ka", da ve} sa da
pripremi teren za ljeto 2010.
godine i dovo|enje jo{ ne-
koliko igra~a u svim linija-
ma, koji bi podigli kvalitet
ti ma, ko ji je ve} "pre na -
trpan" zvijezdama. "Marka"
navodi da je listi: Aguero,
Runi, Vilja, dopisano jo{ je-
Safet Su{i} dno ime ko je bi po ja ~a lo
Dosada{nji odbranu "galaktikosa" koja
bh. selektori je najslabiji dio tima. Kako
se navodi u tekstu, i mena-
d`eru Man~etsera ser Ale-
Ob!|b!gv!ecbm!tlb!sf!qsf!{fo!. ksu Fergusonu je jasno da
ub!dj!kb!ep!tb!eb!kf!jnb!mb!tf!ebn!tf!. Vi di} `e li da pro mi je ni
mf!l up!s b-! t! ujn! eb! kf! Gv!b e klub, pa je ve} izabrao nje-
Nv!{v!sp!wj~!pwv!gvo!ldj!kv!pcbw!mkbp!v govu zamjenu, a to je Bruno
ewb!ob!wsb!ub/!Qswj!tf!mf!lups!cjp!kf Alve{ iz Porta.
Njs!t be!Gb!{ mb!h j~!)pe!2::3/!ep
2::4/!hp!ej!of*-!tmj!kf!ef!Gv!be!Nv!{v!.
sp!wj~!)2::4!.!2::9*-!Gb!svl!Ib!eaj!.
Fabregas
cf!h j~! )2:::*-! Nj!| p! Tnbk!mp!w j~ ne}e iz
)2:::!.!3113*-!Cmba!Tmj!|lp!wj~!)3113 Engleske
.!3117*-!Gv!be!Nv!{v!sp!wj~!)3117!. Fu dba ler Ar se na la Sesk
3118*-!Nf!ip!Lp!esp!)3119*-!Nj!sp!. Fabregas ubla`io je naga|a-
tmbw!Cmb!af!wj~!)3119!.!311:*/ nja da `eli da napusti Pre-
mijer ligu, u kojoj trenutno
"koplja lomiti" oko Su{i}a i Sergeja Barbareza. Me|u- "Razgovarali smo o bud`etu Saveza za 2010. godi- ne igra zbog povrede tetive.
tim, u ovom trenutku iskusniji Su{i} dobio je podr{ku nu. On bi trebalo da iznosi 6.300.000 KM. @ivimo u do- On je rekao da se koncentri-
~elnih ljudi na{eg saveza. ba recesije i svaka marka mora}e se pametno utro{iti, {e na oporavak, a ne na stal-
"Safet Su{i} dobio je glas od svih prisut- kako bi normalno funkcionisali u 2010. No, ovaj prije- na pisanja {panskih medija
nih ~lanova Izvr{nog odbora i tako jednoglasno imeno- dlog bud`eta mora odobriti i Skup{tina N/FS BiH", za- koji ga povezuju sa prelas-
van za novog selektora. Smatramo da je on u ovom klju~io je ^olakovi}. kom u re do ve evrop skog
trenutku najbolje rje{enje za na{u reprezentaciju. Su{i} Svoju bogatu igra~ku karijeru Su{i} je po~eo u ro- {ampiona Barselone ili Real
posjeduje iskustvo, karizmu, kvalitet i sve ono {to je po- dnim Zavidovi}ima, ta~nije u Krivaji, a potom je oti{ao Madrida.
trebno za mjesto selektora", kratko je rekao Iljo Domin- u Sarajevu gdje je do`ivio zenit svoje karijere. Naravno, "Sre}an sam u Arsenalu",
kovi}, ~lan Predsjedni{tva N/FS BiH. kada je napunio 28 godina oti{ao je u Francusku, gdje je rekao je Fabregas, koji sada
Prema rije~ima Sulejmana ^olakovi}a, aktuelnog sa PS@-om osvojio naslov {ampiona. Za reprezentaciju ima 22 godine, a u klubu re-
vr{nom odboru na povjerenju. I ranije sam imao konta- predsjednika N/FS BiH, napravljen je pravi izbor. biv{e dr`ave odigrao je 54 utakmice i postigao 21 gol. dovno igra od svoje 16.
kte i ponude za ovaj posao, ali tada nije bilo pogodno "Sve {to je u dr`avi kakva je Bosna i Hercegovina Daleke 1979. godine bio je progla{en za najboljeg fu- [pan ski re pre zen ta ti vac
vrijeme za tako ne{to. Tada nismo imali ekipu koja bi izglasano jednoglasno mora biti dobro. Svi ~lanovi IO, iz dbalera tada{nje Jugoslavije. U Bosni i Hercegovini do- povrijedio se u nedjelju u
mogla da napravi ozbiljniji rezultat, dok su sada stvari sva tri naroda i oba entiteta, dali su podr{ku Safetu Su{i- bio je priznanje za najboljeg fudbalera 20. vijeka. utakmici protiv Aston Vile.
mnogo druga~ije. Imamo dobru ekipu i sjajne pojednice Prijedlog }u, {to je jako va`no. Stoga je jasno da je Su{i} pravo Trenersku karijeru po~eo je 1994. godi- Arsenal je pobijedio sa 3:0,
i mislim da mo`emo da kona~no odemo na neko veliko bud`eta rje{enje za novog selektora na{e reprezantacije. Iako ni- ne u francuskom Kanu. Trenirao je mnoge klubove, a Fabregas se povrijedio ka-
takmi~enje, a to je u ovom slu~aju Evropsko prvenstvo za 2010. smo definisali detalje o tome na koji }emo period potpi- uglavnom u Turskoj. Izme|u ostalih sjedio je na klupi Is- da je postigao drugi gol. Ar-
u Ukrajini i Poljskoj 2012. Pred nama je mnogo posla i godinu sati ugovor sa Su{i}em, jasno je da }e to biti najmanje tanbulspora, Ankaragu~ua, Rizespora, a jedno vrijeme se nal, ko ji ni je osvo jio
dosta toga }e zavisiti od kvalifikacione grupe u kojoj 6.300.000 jedan kvalifikacioni ciklus. Poslije Nove godine obavi}e- bio je i trener Al-Hilala iz Saudijske Arabije. nijedan trofej u Premijer li-
budemo igrali, ali vjerujem u na{e ekipu i znam da mo- KM mo i tehni~ke detalje u vezi s ugovorom, kako bi novi Osim Su{i}a i Barbareza u igri za selektorsku po- gi posljednjih godina, trenu-
`emo da napravimo taj korak dalje", kazao je Su{i}. selektor mogao i zvani~no staviti paraf", ka`e ^olakovi}. ziciju bilo je jo{ dosta imena. Spominjali su se Du{an tno je tre }i na ta be li, sa
Sjednici IO prisustvovalo je 13 od Osim izbora novog selektora bh. reprezntacije, na Bajevi}, Mehmed Ba`darevi}, Ljupko Petrovi}, Bla` sedam bodova manje od li-
15 ~lanova, a za Su{i}a su svoj glas dali svi pristuni. Za dnevnom redu Izvr{nog odbora bilo je jo{ nekoliko Sli{kovi}, Faruk Had`ibegi}, pa ~ak Igor [timac i To- dera ^elsija, ali i dvije uta-
mnoge je to neo~ekivan rasplet, jer se o~ekivalo da }e se tema. mas Hesler. kmice manje. (Agencije)

Murinjo
bi na Ostrvo

Zvezdu gu{e dugovanja Beogradski mediji prenose da FK
Crvena zvezda trenutno duguje vi{e od
tri miliona evra biv{im igra~ima i treneri-
ma, kao i pojedinim priznatim menad`e-
rima.
Najvi{e novca potra`uje Slovenac Mir-
nes [i{i} - 700.000 evra, koji je klub tu`io
FIFA. Slijedi Poljak G`ego` Bronovicki -
450.000 evra, a iza njega su biv{i sportski
direktor Ilija Ivi} (200.000 evra) i trener ^e-
domir Janevski (120.000 evra)...
Prili~ne svote novca Zvezda duguje i
menad`erima. Milanu ]alasanu treba ispla-
titi 1,5 miliona evra, Rabotni~ki je prije iz-
vjesnog vremena tra`io 320.000 evra za
Ivana Tri~kovskog, a pred FIFA su i slu~aje-
vi Portugalca Luka{a (120.000 evra), Japan-
ca Takajukija Suzukija (100.000 dolara)...
Ima i potra`ivanja. Jo{ nije rije{en pre-
dmet Bernarda Parkera, koji je bez dozvole
pre{ao u Tvente, dok Zvezda od Kod`aelija
potra`uje 870.000 evra od transfera Du{ana
Dug Zvezde je sada An|elkovi}a i \or|a Tutori}a. Predsjednik
navodno 17 miliona evra
kluba Vladan Luki} izjavio je da "Zvezda
FOTO BETA
nikome nije ostala du`na", mada nije obja-
snio iz kojih sredstava planira da namiri sve
nezadovoljne. Prema njegovim tvrdnjama,
dug Zvezde je sa oko 23 miliona evra sma-
njen na 17 miliona.
U me|uvremenu Zvezda je u utorak
predstavila nova poja~anja u zimskom pre-
laznom roku. Poslije Marka Mugo{e i Boja-
na \or|evi}a, novi ~lanovi "crveno-bijelih"
postali su Milan Jeremi}, dosada{nji ofanzi-
vni vezni igra~ Zemuna, te dosada{nji desni
bek Napretka Nikola Miki}, koji je bio ve}
vi|en u ekipi Partizana.
Najvi{e novca
potra`uje Slovenac
Mirnes [i{i} - 700.000 evra
Sa druge strane, Zvezdin veliki rival
Partizan od ju~e je ja~i za Predraga Miji}a,
dosada{njeg igra~a Spartaka iz Subotice.
Dvadesetpetogodi{nji napada~ je po-
slije Vojislava Stankovi}a druga investici-
ja "crno-bijelih" u zimskom prelaznom
roku. (Agencije)
Trener italijanskog {ampi-
ona, Portugalac @oze Muri-
njo izjavio je da je siguran
da }e se jednog dana vratiti
u engleski fudbal.
"@elim da se vratim u En-
glesku. Nisam ~ovjek koji
krije osje}anja, u Engleskoj
mi se svi |a i pla ni ram da
ponovo radim u Premijer li-
gi", kazao je Murinjo, koji
je u ponedjeljak u Londonu
posmatrao me~ izme|u ^el-
sija i Fulama.
Por tu gal ski stru~ njak je
prvi put bio na "Stemford
Brid`u" od septembra 2007.
kada je napustio klupu ^el-
sija. On je naglasio da je si-
guran da }e do ljeta ostati u
Interu i da ne zna gdje }e
nakon toga raditi.
"Ni ka da ne os tav ljam
klub usred sezone. Do za-
vr{et ka prven stva vo di }u
Inter, a onda }u razmisliti
da li }u ostati u Milanu ili
}u promijeniti sredinu", ka-
zao je Murinjo. (Agencije)
50 tsjkfeb!30. 12. 2009.
Jerman pokorio Bormio
Slovenac je iznenadio
sve na ~etvrtom spustu
sezone do{av{i do prve
pobjede ove sezone,
druge u karijeri
Manekenstvo
prije ko{arke
Klaudija Lampe (25), ko{ar-
ka{ka reprezentativka Bolivije,
odlu~ila je da se vrati i igra u
manje zahtjevnoj bolivijskoj li-
gi odbiv {i po nu de iz Dan ske,
[panije i Urugvaja.
Svjetski kup u alpskom skijanju
Slovenac Andrej Jerman i Austrijanka
Mar liz [ild za bi lje `i li su ju ~e po bje de u
Svjetskom kupu u alpskom skijanju
Jerman je iznenadio sve kada je slavio na
~etvrtom spustu sezone, koji je odr`an u itali-
janskom Bormiju.
Do prve pobjede ove sezone, druge
u karijeri, do{ao je u vremenu od 2:00.32 mi-
nuta, kojim je za 44 stotinke bio br`i od najbli-
Jedna od najljep{ih ko{arka{ica
svijeta odbila je karijeru u profe-
sionalnoj {panskoj ligi odlu~iv{i
se radije ozbiljnije posvetiti po-
zivu koji smatra vlastitom budu-
}no{}u, manekenstvu.
"Pri mi la sam po nu de iz Dan -
ske, Urugvaja i [panije, ali odlu-
~i la sam se, osim na igra nje
ko{arke, ozbiljnije fokusirati na
svoj posao modela, za koji ne bih
imala vremena u ja~oj ko{arka-
{koj ligi", rekla je prekrasna Bo-
li vij ka vi so ka 184 cen ti me tra i
gotovo savr{enih tjelesnih pro-
porcija (91-64-94).
Po sao mo de la s ko {ar kom
kombinuje od 14. godine.
Jo{ je 2000. i 2001. kao junior-
ka progla{avana najboljom boli-
vij skom ko {ar ka {i com, na kon
~ega je oti{la na Univerzitet Te-
ksas u El Pa su. To kom stu den -
tske je ka ri je re pos ti za la
skromna tri ko{a po utakmici, a
nakon diplome je oti{la da igra u
Dansku.
Majka joj je nekada{nja boli-
vijska reprezentativka u odbojci.
Sport
Andrej
Jerman
Marliz
[ild
trijumfovala Valhofera.
na ~etvrtom
slalomu
sezone
Toti: Sti`em
u Romu
Napada~ Bajerna Italijan Lu-
ka Toni otkrio je da }e po~et-
kom januarskog prelaznog roka
postati igra~ Rome.
Pri~a nije nova i vrti se jo{ od
trenutka kada je Bajernov trener
Luis van Gal obznanio da vi{e
ne ra~una na Tonija, a italijan-
skom igra~u je poru~io da mo`e
po~eti da pakuje kofere i tra`i
novu sredinu.
Nekoliko klubova spominjalo
se kao mogu}e destinacije za
nastavak Tonijeve karijere, a
"La Gazzetta dello Sport" je
pred Bo`i} objavio da je sara-
dnja izme|u Tonija i Rome ve}
dogovorena, da bi Tonijev me-
nad`er vrlo brzo nakon toga de-
mantovao tu pri~u.
Sada je Toni za radio Centro
Suono Sport izjavio:
"Zaista `elim da sljede}ih {est
mjeseci provedem u Romi. Jako
sam motivisan, `elim ba{ takav
razvoj situacije, koji }e se i do-
goditi. Vi{e sam nego uvjeren
da }u ve} 2. januara biti igra~
Rome."
FOTO AFP
`eg pratioca Austrijanca Marija [rajbera, koji
je po zavr{etku trke diskvalifikovan. Drugo
mjesto potom je pripalo Didiju Defagu iz [vaj-
carske, ispred aktuelnog osvaja~a "Malog kris-
talnog globusa" u spustu Austrijanca Mihaela
^etvrti spust sezone kao ~etvrti
zavr{io je David Poazon iz Francuske, ispred
[vajcarca Didijea Ku{a, Marka Bihela iz Li-
Misimovi}a niko nije zvao
Zvjezdan
Misimovi}
(desno)
Zvjezdan Misimovi}, vezista aktuelnog {am-
piona Njema~ke Volfsburga, demantovao je da
je ima kontakte sa Atletiko Madridom.
[panski AS je u ponedjeljak pisao o zanimanju
{panskog kluba za igra~a fudbalske reprezentacije
Bosne i Hercegovine, ali on se oglasio putem "Bil-
da".
"Nije bilo upita, a ni nikakve slu`bene ponude.
Ali, zna se da je moj igra~ki san upravo [panija",
kazao je Misimovi}, kojeg ugovor s aktuelnim nje-
ma~kim {ampionom ve`e do 2013. godine.
Tira`ni njema~ki dnevnik pi{e da je Mi-
hten{tajna i jo{ jednog [vajcarca Tobijasa Gri-
nen fel de ra. Prvu de se to ri cu kom ple ti ra la su
dvojica Austrijanaca Klaus Krel i Hans Gru-
ger, i Manuel Ozborn-Paradi iz Kanade.
Zahvaljuju}i 11. mjestu u Bormi-
ju [vaj ca rac Kar lo Jan ka se vra tio na prvo
mjesto u generalnom plasmanu Svjetskog kupa
sa 577 bodova, 12 vi{e od Benjamina Rajha iz
Austrije, koji nije ni u~estvovao na trci u itali-
janskom ski-centru. U poretku spusta vodi Ku{
sa 251 bodom, dok je Valhofer drugi sa 200.
Svjet ski kup u kon ku ren ci ji mu {ka ra ca
nastavlja se slalomom na zagreba~kom Slje-
menu 6. januara, dok je naredni spust na pro-
gra mu de set da na ka sni je u {vaj car skom
Vengenu.
Austrijanka Marliz [ild trijumfovala je na
~etvrtom slalomu ovogodi{njeg Svjetskog ku-
pa pred svojim navija~ima u Lincu. [ildova,
koja je propustila cijelu pro{lu sezonu zbog
dvostrukog preloma noge, do prve pobjede po-
slije vi{e od godinu i po dana do{la je u vre-
me nu od 1:57.65 mi nu ta. Aus tri jan ka je u
Lincu pokazala za{to su je prije te{ke povrede
mnogi smatrali najboljom slaloma{icom da-
na{njice, a na kraju je imala nevjerovatnu pre-
dnost od jedne sekunde i 83 stotinke u odnosu
na Francuskinju Sandrin Ober.
Iza [ildove i Oberove, na tre}em stepeni-
ku pobjedni~kog postolja na{la se jo{ jedna
miljenica doma}e publike Katrin Cetel, koja je
poslije prve vo`nje bila druga, ali ju je Fran-
cuskinja u drugoj nadma{ila.
^etvrto mjesto u Lincu osvojila je Tina
Ma ze iz Slo ve ni je, is pred Ame ri kan ke Sa re
[leper, dok su {esto mjesto podijelile Ana Je-
lu{i} iz Hrvatske i ^ehinja [arka Zahrobska.
Me|u prvih deset u austrijskom ski-centru pla-
sirale su se i Njemica Kristin Gajger, Marija
Pietile-Holmner iz [vedske i Italijanka Manu-
ela Melg.
Aktuelna {ampionka Svjetskog kupa Lin-
dzi Von, koja je u ponedjeljak u padu tokom
veleslaloma povrijedila lijevo rame, na{la se
na stazi u utorak, ali nije mogla do boljeg pla-
smana od 18. mjesta, sa zaostatkom od ~etiri
sekunde i 42 stotinke u odnosu na pobjednicu.
Vonova se i dalje nalazi u vo|stvu u gene-
ralnom plasmanu Svjetskog kupa sa 594 boda,
ispred Njemice Marije Ri{ koja ima 549. Ri{o-
va je prva u poretku slaloma sa 243 boda, 23
vi{e od [ildove.
Svjet ski kup u kon ku ren ci ji `e na
nastavlja se 3. januara na zagreba~kom Slje-
menu, za kada je zakazan peti slalom sezone.
simovi}eva vrijednost oko 15 miliona evra, a mo-
gu}nost da ga neko u ovome trenutku kupi nikakva.
Sljede}e godine taj rizik penje se na 15 odsto po
prora~unu "Bilda".
Edina D`eku, Misimovi}eva saigra~a iz repre-
zentacije i kluba, "`eli pola Evrope (Man~ester ju-
najted, Arsenal, Milan...), a nakon sezone mo`e
napustiti klub, {to mu omogu}ava klauzula u ugo-
voru", pi{e "Bild", a rizik da }e Volfsburg ostati
Zna se da je moj igra~ki san
upravo [panija, ka`e Misimovi}
bez svog napada~a nakon kraja ovosezonskog izda-
nja Bundes lige "Bild" procjenjuje na 90 odsto.
Tra`en je jo{ jedan bh. reprezentativac, a rije~
je o kapitenu bh. tima Emira Spahi}a, ~ije su sjajne
igre u dresu Monpelijea ove sezone privukle pa`nju
evropskih klubova, a posljednji u nizu zaintereso-
vanih je turski Trabzonspor.
Ovu je informaciju turskim medijima potvrdio
i predsjednik Trabzonspora Sadri Sener, koji je ka-
zao da je Spahi} svakako na listi `elja, tim prije {to
mu ugovor sa Montpelijeom isti~e na kraju ove se-
zone.
Osim Trabzonspora, Spahi}a `eli i Li-
on, gdje bi se kapiten tako mogao pridru`iti Mirale-
mu Pjani}u.
 Sport 30. 12. 2009. tsjkfeb 51
Vijesti

Za Riberija
45 miliona
Trener ^elsija Karlo An}e-
lo ti dao je ze le no svje tlo
Upra vi klu ba da po nu di 45
mi li ona fun ti min hen skom
Bajernu za Franka Riberija.
Engleski magazin "The Peo-
ple" pi{e da je An}eloti izja-
vio da lon don ski klub ne }e
dovoditi poja~anja u januaru,
me |u tim, re pre zen ta ti vac
Francuske bi ipak mogao da
sti gne na "Stam ford Brid`"
na re dnog mje se ca. Vla snik
^el si ja Ro man Abra mo vi~
obezbijedio je potrebnu sumu
novca da iz Bajerna bude do-
veden Riberi i to ve} u janu-
aru, jer postoji mogu}nost da
FIFA na kraju teku}e sezone
ponovo zabrani transfere klu-
bu iz Londona.
Stop
Baloteliju
^im je do {ao na du `nost
trenera Man~ester Sitija, itali-
janski strateg Roberto Man}i-
ni uperio je prstom u smjeru
svog biv {eg klu ba - In te ra.
Za tra `io je od svo je no ve
uprave da poku{a dovesti Ma-
rija Balotelija. Vrlo brzo na-
kon te obja ve ogla sio se
vlasnik Intera Masimo Mora-
ti, koji je uzvratio rije~ima:
"Man~ester Siti je napravio
sja jan po sao ka da je do veo
Man}inija. Me|utim, neka se
sada i oni i Man}ini dr`e po-
Odrasla sam
@istin Enin o
povratku na
teniske terene
@istin Enin
Vjerujem da svoje iskustvo
mogu da koristim vi{e nego
ranije i da mogu da postanem
bolja igra~ica, rekla Eninova
Belgijanka @istin Enin ka`e
da je sazrela tokom pauze od
dvadest mjeseci i uvjerena je da
mo`e da bude jo{ bolja teniser-
ka nego ranije.
"Vjerujem da svoje iskustvo
mogu da koristim vi{e nego u pro-
{losti i da mogu da postanem bo-
lja igra~ica. Kada ste 200 odsto u
svemu tome, nemate vremena da
shvatite {ta se doga|a, a vrijeme
koje sam provela van igrali{ta po-
moglo mi je da postanem svjesna
svega {to sam u~inila", izjavila je
Eninova.
@elim da
svoju drugu karijeru
`ivim druga~ije
nego prvu, ka`e ona
Biv{i "reket broj jedan" ka`e
da godinu dana po odlasku nije
odgledala ni set tenisa i da se na
ve li ku sce nu vra }a os vje `e na.
Belgijanka je na pres-konferenciji
djelovala prili~no opu{teno, {to je
iznenadilo mnoge, jer je ranije bi-
la poprili~no ozbiljna i povu~ena.
"Sada imam 27 godina
FOTO NN
jeru `ivim druga~ije nego prvu.
Bilo je divno iskustvo vratiti se
poslije tolike pauze, jer se sada
osje}am kao da sam odrasla oso-
ba", dodala je Belgijanka.
Eninova }e prije Aus-
tralijen opena, prvog grend slem
turnira u sezoni, u~estvovati na ta-
kmi~enju u Brizbejnu.
"Naravno, bi}e mi potrebno
neko vrijeme da ponovo zaigram
na vrhunskom nivou i da do|em
do stadijuma kada sam prestala da
igram", dodala je teniserka.
Eninova se povukla u maju
2008, a kao razlog je navela da joj
je veoma te{ko da uskladi privatni
`ivot i profesionalno bavljenje te-
nisom.
Ona je tada bila prva na
WTA listi, sa velikom razlikom u
poenima u odnosu na drugoplasi-
ranu Ruskinju Mariju [arapovu.
Belgijanka je objavila da se po-
vla~i deset dana prije po~etka Ro-
lan Garosa, na kojem je trebalo da
brani titulu.
Eninova je ~etiri puta osvojila
Rolan Garos, tri puta uzastopno, a
ima ukupno sedam grend slem ti-
tula. Jedina grend slem titulu koju

dalje od Balotelija. Sigurno i mogu da ka`em da sebe pozna- Belgijanka nije osvojila je u Vim-
ga ne}e dobiti, nema nikakve jem znatno bolje, {to je vrlo bitna bldon, gdje je igrala u finalu 2001.
{anse." stvar. @elim da svoju drugu kari- i 2006. godine. (Agencije)

Obla~no s ki{om
V!CjI!~f!up!lpn!qsj!kf!qp!eof!.
wb!qsfwmb!eb!wb!uj!qsf!ufaop!pcmb!.
•op! wsj!kf!n f! t! lj!| pn! v
Ifs!df!hp!wj!oj-!{b!qb!eopk-!qp!of!.
hekf!v!dfo!usbm!opk!j!tkf!wfs!opk
Afmklp!LPQBOKB!
Cp!toj/!Up!lpn!qp!tmj!kf!qp!eof!wb- BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
v!Ifs!df!hp!wj!oj!j!nkft!uj!nj!•op!v
{b!qb!eopk!Cp!toj!{besab~f!tf
qsf!ufaop!pcmb!•op!wsj!kf!nf!t!lj!. BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
|pn-!b!v!pt!ubu!lv!~f!ep!~j!ep hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
ekf!mj!n j!• oph!sb!{ wf!e sb!w b!o kb/
Wkf!ubs!tmbc!ep!vnkf!sfo-!kvaoj!j BIJELJINA
kv!hp!{b!qb!eoj/!Kv!ubs!okb!ufn!qf!. Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
sb!uv!sb!pe!•fujsj!ep!efwfu-!ob!kv!. Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
hv!{f!n mkf!ep!23-!b!obk!w j!| b ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
eof!wob!pe!21!ep!28!tuf!qf!oj/ Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!

^etvrtak Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Boesfb!CBTBSB!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO SARAJEVO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,26pD Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ ,23pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Csbolp!UPNJ^ )lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +13oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +16oC MOSTAR Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Petak Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Bijeljina +14oC Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,24pD Biha} +14oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ ,:pD
Livno +10oC
Mostar +14oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Subota Zenica +14oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-
Nby/ ,23pD Trebinje +13oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

,8pD
Njo/
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH
Pogor{anje vremenskih prilika pra}eno
strujanjem toplog vazduha, naobla~e-
njem i padavinama, kod ve}ine osoba
}e pokvariti raspolo`enje i uzrokovati
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
poja~anu glavobolju, reumatske bolo- Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
ve, gastroenterolo{ke tegobe i nesani- \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
cu. Ove pro mje ne }e bi ti izra`eni je u
Hercegovini i na zapadu.
 sport
[panski AS se na{alio na ra~un norve{kog sudije

Norve`anin
`estoko o{tetio
^elsi u
Ligi {ampiona

Evrebo se zamona{io ekst da se norve{ki sudija Tim Hening Evre- Esijena... Nisam mogao vi{e da `ivim tako. Molim navija~e ^elsi-

T
bo zamona{io, a koji se u ponedjeljak pojavio ja da mi oproste. Sada `elim da `ivim druga~ije i da probam da do
u tira`nom {panskom sportskom listu AS, je kraja `ivota nikoga ne povrijedim. Samo duhovno mi mo`e pomo-
Ideja je dobra, ali ja se nisam velika {ala jer [panci dan poput 1. aprila kod }i da na|em svoj mir koji sam izgubio te ve~eri u Londonu", re-
zamona{io, rekao je nas imaju 28. decembra. kao je Evrebo, to jest "gre{ni" otac Knut, stoji u tekstu AS-a.
uz veliki osmijeh Evrebo Sudija Evrebo je o{tetio ^elsi Ipak, ovo je samo {ala {panskog sportskog lista.
u polufinalu Lige {ampiona ne "Ideja je dobra, ali ja se nisam zamona{io", rekao je uz
za norve{ki "Aftenposten" sviraju}i im tri penala, poslije ~ega je katalon- veliki osmijeh Evrebo za norve{ki "Aftenposten" i dodao:
ski klub pro{ao dalje i postao {ampion Evrope, "Jedina je istina slika. Ona je uzeta sa
a AS je objavio vijest da se Evrebo zamona{io moje Facebook stranice, ali stranice koju
kako bi prona{ao duhovni mir i da se odsad zo- ne ure|ujem ja. Na njoj sam ja i u Bar-
ve otac Knut. ^ak je objavljena i slika Evreba u sinom dresu. Ne znam kome je ovo pa-
mona{kom odijelu. lo na pamet, ali... Smije{no je, a ~ujem
U tek stu se na vo di da je da [pan ci dru gim da nom sla ve 1.
Evrebo pro{ao pravi pakao od tog april".
Evrebo je sudio i neke uta-
AS ranije kmice u kvalifikacijama za Svjetsko
objavio da je prvenstvo u Ju`noj Africi i na
stadion Fulama njima se "istakao". Oktobra
potonuo u Temzu 2009. go di ne na me ~u
Gr~ka - Letonija svirao je
sumnjiv penal za Grke i
me ~a. Do bi jao je i pri je tnje pomogao im da preo-
smr}u, nije imao mira. Po za- krenu tok utakmice u
nimanju je psiholog, ali nije svo ju ko rist. Za ni -
uspio sam da se izbori sa mljivo je da je Evre-
te {kim bre me nom, pa je bo me|u kandidatima
pomo} potra`io od Boga. za sudije na Mundija-
"Tra `im od Bo ga lu u Ju`noj Africi.
opravdanje za svoje Ovo nije prvi put
lo {e su |e nje. Od da se AS {ali na ovakav na~in jer su prije
tada `ivim u pra- nekoliko godina 28. decembra objavili vi-
vom pa klu. Pred jest da je dom engleskog premijerliga{a Fu-
o~ima mi stalno iska- lama, stadion "Krejven kotid`", potonuo u
Evrebo kao otac Knut ~u lica Balaka, Drogbe, Temzu.

Muskron isklju~en zbog besparice

Fudbalska federacija Belgije isklju~ila je
ekipu Muskrona iz prve lige zbog toga {to je
tre}i put u ovoj sezoni obavijestila ~elnike lige
da ne}e igrati prvenstvenu utakmicu. Zbog veli-
kih dugovanja u Muskron je ranije uvedena pri-
nu dna upra va, a po {to su igra ~i zbog
neizmirenih obaveza stupili u {trajk, ekipa nije
igrala posljednje dvije utakmice i izgubila ih je
slu`benim rezultatom 5:0. Po{to je liga u pone-
djeljak obavije{tena da Muskron ni u srijedu ne-
}e mo}i da putuje na prvenstvenu utakmicu,
donesena je odluka da klub bude preba~en u
tre}u ligu. Prema pravilniku, rezultati koje je
Muskron zabilje`io ove sezone bi}e brisani, a
svi fudbaleri od danas su slobodni i mogu bez
obe{te}enja da pre|u u druge klubove. Muskron
se poslije 20. kola {ampionata Belgije nalazio
na 10. mjestu sa 23 boda.
 Edit Pjaf, najpoznatija Bonsai u vrtu
francuska pjeva~ica

Krhka Uzgoj
figura i njega
sna`nog minijaturnog
glasa drve}a
strana 5 strana 8

Jelena BABI]

Odr`an eogradska grupa "Van

B
Gogh" je u ponedjeljak
spektakularan nave~e u sportskoj dvo-
rani "Borik" pred oko
koncert grupe 4.000 posjetilaca odr`a-
la koncert koji }e vjero-
"Van Gogh" va tno bi ti za pa m}en
kao do sa da naj bo lji
u sportskoj koncert doma}e rok muzike.
Bend je ovim koncertom pro-
dvorani movisao svoj zadnji album "Lavi-
rint", ko ji je pro dat u 150.000
"Borik" primjeraka.
NASTAVAK NA STRANAMA 2 I 3

Banjalu~ani se
sna{li u "lavirintu"
2 tsjkfeb!30. 12. 2009.

NASTAVAK SA STRANE 1

Godine 2007.
osvojili su nagradu
MTV "Adria"
za najboljeg
regionalnog
izvo|a~a

vonimir \uki} \ule i njegov bend

Z
koji na srpskoj sceni istrajava ve}
skoro ~etvrt decenije, publiku su
pozdravili oko 20 ~asova i 30 minu-
ta sa bine koja je izgledala druga~i-
je nego ina~e, uz svjetlosne efekte i
tri velika led ekrana, a ono {to je si-
gurno je da se takve bine ne bi postidjele ni velike
svjetske rok zvijezde.
Uz ovacije i vri{tanje publike, koncert je po~eo
pjesmom "Nek' te telo nosi" i u odli~noj atmosferi
uslijedile su sve pjesme sa albuma "Lavirint" kao {to
su "Kad znam da ne voli{ me", "Kida{ moj svet",
"Meni nije ni do ~ega" "Aerodrom", "Ona i ja"...
\u le se jo{ je dnom po ka zao kao
prvorazredni rok frontmen, neumorno hodaju}i po
bini i uspje{no animiraju}i publiku.
Grupa "Van Gogh" pomjerila je standarde kada je
u pitanju doma}a muzika. I u muzi~kom smislu, i vizu-
elno, i scenski, doveli su sebe gotovo do savr{enstva.
Bend se Onaj ko prati rad ove grupe zna da nijedan nastup ne
na bis vratio li~i na onaj prethodni. Uvijek idu korak dalje.
s "Kolom"
Koncert je nastavljen presjekom najboljih pjesa-
ma iz diskografije "Van Gogha". dosta koncerata, a posebno mi je zadovoljstvo {to }e Ubrzo nakon toga, grupa je privremeno prestala sa
Ljubitelji rok zvuka imali su priliku da u`ivaju u banjalu~ka publika osetiti energiju koju }emo na radom.
starim i dobro poznatim hitovima iz svih faza karije- dostojanstven na~in preneti publici", rekao je Zvoni- Zvonimir \uki} je obnovio grupu 1990. godine,
re, uklju ~u ju }i hi to ve "No com ment", "Kla tno", mir \uki} \ule. te je iste godine izdat singl "Gubi{ me". Tokom 1991.
"Delfin", "Mama", "Da li zna", "Zemlja ~uda", "Tra- Grupa "Van Gogh" je turneju "Lavirint" zapo~e- godine pojavio se album "Svet je moj", na kome, je
Pred oko 4.000 govi pro{losti", "Opasan ples", "Spisak razloga"... la 6. maja u Kragujevcu, a istoimeni album snimljen pored uloge gitariste, \uki} preuzeo i ulogu pjeva~a.
Nakon puna dva sata "pr`enja", bend se povukao je u beogradskom studiju "Go-Go" i miksan u NRG Pored njega, od originalne postave je ostao samo
posjetilaca grupa studiju u Los An|elesu u kojem su radili D`imi Hen- Srboljub Radivojevi}, a na albumu su svirali i klavi-
"Van Gogh" je \ule se jo{ jednom pokazao driks, "Papa Roach", "Limp Bizkit" "No Doubt", jaturista Vlada Barjaktarevi}, basista Aleksandar Ba-
kao prvorazredni rok frontmen "Linkin Park" i mnogi drugi. ra}, bubnjar Vladan Cvetkovi} i veliki broj gostiju.
odr`ala koncert Rok gru pa "Van Gogh" je nas ta la Na slje de }a dva stu dij ska al bu ma, "Strast"
koji }e vjerovatno 1986. godine i najve}u popularnost do`ivjela u dru- (1993) i "Hodi" (1996), grupa je svedena na trio \u-
sa bine, ali se poslije vi{eminutnih ovacija vratio na goj polovini devedesetih. Grupu su osnovali gitarista ki}/Bara}/Radivojevi}. Me|utim, nakon toga, Bara}
biti zapam}en kao bis sa "Kolom", potom je uslijedila odli~na balada Zvonimir \uki} \ule, pjeva~ Goran Milisavljevi}, je napustio grupu.
do sada najbolji "Brod od papira" i za kraj su ostavili svoju najpopu- klavijaturista \or|e Petrovi}, basista Predrag Popo- Koncertni kompakt disk "No com-
larniju pjesmu, bez koje ne prolazi nijedan njihov vi} i bubnjar Srboljub Radivojevi} u januaru 1986. ment" snimljen je na njihovim nastupima 23. i 24. ja-
koncert doma}e koncert - "Neko te ima no}as". godine. Nakon mjesec dana objavili su promotivni nu ara 1997. go di ne u beo grad skom SKC-u.
rok muzike "Dra go mi je da gos tu jem u Ba - singl sa pjesmom "Tragovi pro{losti". Krajem iste Polovinom 1998. godine objavili su mini- kompakt
njaluci, po ko zna koji put. Do sada smo odsvirali godine iza{ao je prvi album benda, "Van Gogh". disk sa dvije akusti~ne verzije pjesme "Polje snova".

Onaj ko prati
rad grupe zna
da nijedan
nastup ne li~i
na onaj
prethodni

Ovacije i
vri{tanje
publike bile
su u~estale
za vrijeme
koncerta
 30. 12. 2009. tsjkfeb 3

Grupa "Van Gogh"

pomjerila je standarde
kada je u pitanju
doma}a muzika

Banjalu~ka publika osjetila je

energiju ~lanova "Van Gogha"

Nakon dvije godine iza{ao je album "Opasan

ples". Novi basista grupe postao je
Du {an Bo go vi}, ali i nje ga je
ubrzo zamijenio Dragan Ivanovi}.
Kon cer tni disk "Happy New
Year" snimljen je na nastupu u no-
vobeogradskoj "Hali sportova" 24. de-
cem bra 1999. go di ne. Kra jem 2002.
godine iza{ao je album "Dr Under".

Koncert je po~eo pjesmom

"Nek' te telo nosi" s novog
albuma "Lavirint"

Na kon pa uze od sko ro ~e ti ri

godine, sedmi studijski album grupe "Van
Gogh", nazvan "Kolo" koji se u prodaji po-
javio 24. maja 2006, ponovo sa novim
basistom, Dejanom Ili}em. Tekst za
"Kolo - ludo luda" ura|en je po mo-
tivima pjesme Vuka Karad`i}a.
Godine 2007. osvojili su na-
gradu MTV "Adria" za najboljeg
regionalnog izvo|a~a {to i doka-
zuje da ova grupa zaslu`uje epitet
svjetskih muzi~ara.
Koncert je odr`an u orga-
FOTO S. ILI]

nizaciji promoterske ku}e

"Front stage", a general- Grupa je nastala 1986. godine i
ni pokrovitelj je kom- najve}u popularnost do`ivjela u
panija "M:tel". drugoj polovini devedesetih
4 tsjkfeb!30. 12. 2009.

Oni su pomjerali granice
Krhka figura sna`nog glasa
Mnoge
~injenice
i doga|aji
iz `ivota
Edit Pjaf su
jo{
obavijeni
velom
misterije
Priredila: Jelena BABI]
dit Pjaf je ~uvena francuska pjeva-
E
~ica {ansona i nacionalna muzi~ka
ikona. Njena muzika je ~esto pove-
zivana s tragi~nim `ivotom, izvodi-
la je ~es to ba la de ko je su je i
proslavile kako nju tako i njen ~u-
veni glas. Njene najpoznatije pje-
sme su "La Vie en rose" (1946), "Hymne à l'amour"
(1949), "Milord" (1959), "Non, je ne regrette rien"
(1960).
Uprkos bezbroj objavljenih biografija, mnoge ~i-
njenice i doga|aji iz `ivota Edit Pjaf su jo{ obavijeni
velom misterije.
Ro|ena je 19. decembra 1915. godine pod punim
imenom Edit \ovana Gasion u Belevilu u Parizu, u imi-
gracionom odjeljenju kako je kasnije saznao i objavio
Danijel Penak.
Uprkos tome, u njenoj kr{tenici pi{e da je ro|ena u
bolnici u Belevilu. Nazvana je Edit po pogubljenoj en-
gleskoj sestri Edit Kavel. Prezime Pjaf, {to na francus-
kom zna~i vrabac, dobila je zahvaljuju}i nadimku 20
godina kasnije.
Njena majka, Aneta \ovana Majar, bila je Italijan-
Od svoje tre}e do sedme godine
`ivota bila je slijepa
ka, koja je sa 17 godina radila kao pjeva~ica u kafeu
pod pseudonimom Line Marsa. Od nje je Edit uzela sre-
dnje ime \ovana.
Njen otac, Luj Alfons Gasijon, bio je uli~ni akrobat
i pozori{ni izvo|a~. Mala Edit je napu{tena i ostavljena
nakratko kod bake sa maj~ine strane. Kasnije, otac do-
lazi i odvodi je kod njegove majke koja je vodila bordel
u Normandiji, i onda se prijavljuje u francusku vojsku
(1916). Edit je bila u kontaktu sa prostitutkama i najra-
zli~itijim ljudima koji su uticali na njenu li~nost, {to je
dovelo do toga da se promijenili njen na~in vi|enja `i-
vota.
Od svoje tre}e do sedme godine `ivota, Edit bila je
slijepa. Po jednoj od legendi, Edit je opet progledala ka-
da je jedna od babinih prostitutki oti{la na hodo~a{}e do
sada ve} kanonizovane svetice Terez de Lisije.
Godine 1929. pridru`ila se ocu u njegovim uli~nim
akrobacijama. Kasnije je iznajmila sobu u hotelu "Kler-
mon" i odvojila se od njega, idu}i svojim putem kao
uli~na pjeva~ica u Parizu. Imala je oko 16 godina kada
se zaljubila u dostavlja~a Luja Dipona, sa kojim je us-
koro dobila dijete, malu djevoj~icu po imenu Marsela.
Na`alost, Marsela je ubrzo umrla od meningitisa.
Godine 1935, Edit otkriva Luj Leple, vlasnik no-
}nog kluba, koji su posje}ivali slojevi kako ni`e tako i
vi{e klase. On ju je forsirao da pjeva, uprkos njenim
nervozama i tremi. Njena visina (142 cm) inspirisala ga
je da je nazove imenom koje }e je pratiti cijelog `ivota i
biti njeno umjetni~ko ime: La Môme Piaf (mali vrabac).
Njena prva plo~a pojavila se iste godine. Nedugo
zatim, Leple je ubijen, a Edit optu`uju da je bila sau~e-
snik u njegovom ubistvu. Ubrzo je oslobo|ena optu`be.
Godine 1940, @an Kokto pi{e uspje{an komad "Le
Bel Indifférent" u kome Edit glumi. Sprijateljila se sa
poznatim ljudima, kao {to je glumac Moris [evalje i
pjesnik @ak Bor`e. Sama pi{e tekstove za ve}inu svojih
pjesama i udru`uje se sa kompozitorima.
Pjesma koja joj postaje za{titni znak, "La Vie en
rose" pisana je usred njema~ke okupacije Pariza tokom
Drugog svjetskog rata. U to vrijeme, ona je postajala
sve uspje{nija. Pjevaju}i za visoke njema~ke oficire u
nekoliko klubova, Edit je zaradila pravo da se slika sa
30. 12. 2009. tsjkfeb 5
Edit Pjaf, najpoznatija francuska pjeva~ica
Uprkos tome {to je bilo zabranjeno
okupljanje na groblju, sahrani pjeva~ice je
prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi
Edit Pjaf je bila nacionalna muzi~ka ikona
francuskim ratnim zarobljenicima, pod izgovorom da
im di`e moral. Kada bi te slike do{le u posjed zatvore-
nicima, oni bi isjecali svoje likove na fotografiji i koris-
tili ih da naprave la`ne dokumente za bijeg iz zatvora.
Editina povezanost sa Francuskim pokretom otpora
je uveliko poznata i mnogi joj i danas duguju `ivote.
Poslije rata putovala je na turneje po Evropi i Americi,
gdje je postala internacionalno poznata li~nost. Njena
popuralnost u SAD je bila tolika da se pojavljivala osam
puta u emisiji "[ou Eda Salivana" i dva puta u Karnegi
holu. Pomogla je usponu karijere [arla Aznavura, vode-
}i ga sa sobom na turneje po Francuskoj i SAD.
Velika ljubav Edit Pjaf, bokser Marsel Serdan, po-
ginuo je 1949. u avionskoj nesre}i. Pjaf se udavala dva
puta. Njen prvi mu` bio je @ak Pil, pjeva~. Vjen~ali su
se 1952. a razveli 1956. godine. Njen drugi mu` Teo Sa-
rapo, bio je frizer, pjeva~ i glumac, 20 godina mla|i od
nje. Vjen~ali su se 1962. godine.
Godine 1951. do`ivjela je saobra}ajnu nesre}u
poslije koje je postala zavisnik od morfijuma, od koga
se kasnije sre}om odvikla.
Dvorana "Olimpija" u Parizu je mjesto gdje je
Pjafova posljednji put odr`ala seriju popularnih kon-
cerata. Tu je dr`ala recitale od januara 1955. do okto-
bra 1962. Odlomci pet recitala su sakupljeni i izdati
na plo~i. U aprilu 1963. godine, Edit Pjaf snima svoju
posljednju pjesmu: "L'homme de Berlin".
U svojoj 47. godini, Pjafova umire od raka na
Francuskoj rivijeri, 10. oktobra 1963, jedan dan ranije
od svog prijatelja @ana Koktoa. Njeno tijelo vra}eno
je u Pariz i tada je i njena smrt objavljena 11. oktobra.
Taj datum je postao zvani~ni datum njene smrti. Go-
vori se da je njeno tijelo vra}eno u Pariz u tajnosti, da
bi njeni fanovi mislili da je umrla u svom rodnom
gradu. Ali ta informacija i danas ostaje misterija o ko-
joj se jo{ spekuli{e. Sahranjena je na ~uvenom gro-
blju "Per La{ez" u Parizu. Uprkos tome {to je pariski
nadbiskup katoli~ke crkve zabranio masi da se oku-
plja na groblju zbog na~ina na koji je `ivjela, njena
sahrana je okupila nekoliko hiljada ljudi na ulice Pari-
za. Ubrzo je groblje bilo pretrpano sa vi{e od 40.000
obo`avalaca i po{tovalaca. [arl Aznavur je pominjao
njenu sahranu kao doga|aj koji je prvi put kompletno
zaustavio saobra}aj u Parizu, jo{ od vremena Drugog
svjetskog rata.
Edit Pjaf je upam}ena kao jedna od najboljih pje-
va~ica koja je Francuska ikad imala. Njen `ivot je bio
spoj te{kog i o{trog kontrasta: od popuralnosti do tra-
gi~nog privatnog `ivota, od njene krhke male figure,
do jakog i sna`nog glasa na bini.
6 tsjkfeb!30. 12. 2009.

Neobi~an hotel u Bed Blumu

^udan spoj prirode i a Priredila: Sandra VUKI]

ed Blum je mjesta{ce sa 1.986 du{a koje je

B
Hotel je posebno sakriveno me|u brdima, a nalazi se uz same
dizajniran. toplice, koje je projektovao poznati arhitekt
Fridensrajh Hundertvaser. Ovo mjesto
Sastoji se od Ovo mjesto odi{e neponovljivom bajko- odi{e
~etiri ku}e: vitom atmosferom proiza{lom iz toga da ni- neponovljivom
jedan ugao gra|evine nije krut i ~vrst, ve} bajkovitom
osnovna, ciglena zaobljen. Hundertvaser je bio poseban ~ovjek, koji je ve} atmosferom
umjetni~ka, i prije 40 godina zagovarao sa`ivot sa prirodom. U ovom proiza{lom
dijelu Austrije drve}e raste doslovno po samom krovu iz toga da
kamena ku}a. hotela i zgrada, gdje se sve zajedno stapa. No}u divlji ze- nijedan ugao
Svaka ku}a je ~evi skaku}u dok se {etate uokolo, po bre`uljcima izra- gra|evine
zasebna, a opet slim kao u crtanom filmu o teletabisima. Sam kompleks nije krut i
infiltriran je u prirodu svojim `ivim bojama, te ~udnim ~vrst, ve}
povezana oblicima. zaobljen
s ostalim Hotel je posebno dizajniran. On se sastoji od ~etiri
ku}e: osnovna, ciglena umjetni~ka, i kamena ku}a. Svaka
dijelovima ku}a je zasebna, a opet povezana s ostalim dijelovima.

Pregrade od kar
Za ovaj projekat S. VUKI]

vam je potrebno Evo jednog projekta koji je zabavan i veoma je-

jako malo para i dnostavan za izradu, a krajnji rezultat je o~igledan,
mnogo bolja organizacija ladica u ormarima i komo-
vremena. Sve dama.
{to vam treba su Za ovaj projekat vam je potrebno jako malo para
i vremena. Sve {to vam treba su pregrade iz karton-
pregrade iz ske kutije u kojoj su bile smje{tene neke fla{e ili ~a-
kartonske kutije {e, metar i makaze. Ako ste za isprobavanje raznih
u kojoj su bile
smje{tene neke Ovo je prakti~no rje{enje za
rublje, ~arape, ~a{e, tanjire ili escajg
fla{e ili ~a{e,
metar i ih kola` ili krep- papirom po `elji. Zatim slijedi po-
makaze dezena onda vam je svakako jo{ potreban kola`-pa- novo sklapanje kartonske pregrade i postavljanje iste
pir u odabranoj boji i svega pet minuta slobodnog u ladicu. Rezultat je ladica s pregradama.
vremena. Ovo je prakti~no rje{enje za rublje, ~arape, ~a{e,
Postupak rada je zaista lak. Izvadite pregradni tanjire ili escajg.
dio iz kutije, pa`ljivo ga rasklopite, isijecite ga, Ukoliko vam se svidio rezultat va{eg rada, sa-
odnosno skratite, prema dimenzijama va{e ladice. vjetujemo vam da isto ponovite nekoliko puta i da
Nakon {to ste isjekli odgovara}e dimenzije, oblo`ite napravite organizaciju u svim ladicama u va{em do-
 30. 12. 2009. tsjkfeb 7

Kombinacije boja

Elegantna i sve~ana
atmosfera za praznike
Prazni~na atmosfera se ne mora stvarati is-
klju~ivo borom, nego i nizom detalja koji }e me-
|u so bnim kom bi na ci ja ma bo ja stva ra ti
elegantnu, odmjerenu, sve~anu, opu{taju}u atmo-
sferu, zavisno od ukusa i `elja.
Odre|eni ugo|aj u prostoru najlak{e je posti-

rhitekture
}i bojama. Crno-bijele kombinacije izrazito su
trendovske, ali na neki na~in vje~ne, jer su sna-
`ni, apstraktni kontrasti koje stvaraju, oduvijek

Na kompleksu ima 2.400 razli~itih prozora. Tople i
`ive boje sa dosta zlatnih kupola koje svjetlucaju na sun-
cu, prizivaju ujedno i tursku arhitekturu, ali i uticaj Afrike
i Mediterana, {to skupa s prirodom stvara jednu organsku
cjelinu.
Toplice i hotel prote`u se na
40 hektara povr{ine gdje je smje{teno
11 vanjskih i unutra{njih bazena sa
termalnom i svje`om vodom
Bed Blum se nalazi na 60 kilometara od Graca u
smjeru Be~a. Toplice i hotel prote`u se na 40 hektara po-
vr{ine gdje je smje{teno 11 vanjskih i unutra{njih bazena
sa termalnom i svje`om vodom, saunama i ostalim
prate}im sadr`ajima. Sam kraj poznat je po termalnoj vo-
di za koju ka`u da ima i ljekovita svojstva.
Ovo mjesto ~udnim spojem arhitekture i prirode po-
malo podsje}a na "Monthy Pyton Flying Circus".
Crno-bijele kombinacije
izrazito su trendovske,
ali na neki na~in vje~ne
bili izazov u kreiranju ugo|aja u enterijeru. Poja-
~ana primjena crne boje preporu~ljivija je u pros-
tra ni jim zo na ma, po put dne vnog bo rav ka.
Nasuprot tome, manji prostori, optere}eniji na-
mje{tajem i povezivanjem vi{e funkcionalnih zo-
na u jednu cjelinu, name}u potrebu za isticanjem
bijele.
Za sve one koji vole tople prostorne ugo|aje
i profinjenost, trendovi name}u primjenu zlatne i
sme|e boje. Me|utim, neumjerena primjena zla-
nantna kroz komade namje{taja i dekoracije.
tne mo`e grani~iti s neukusom. Zlatnu treba ko-
Osim odmjerenijih kombinacija boja, hrabro
ris ti ti u de ta lji ma kao {to su jas tu ~i }i na
se upustite u koketiranje s crvenom, ru`i~astom ili
garniturama za sjedenje, niti protkane u zavjesa-
ljubi~astom. Ove nagla{ene boje u sjajnoj ili mat
ma i dekorima, okviri ogledala, te dekorativni
verziji, sna`no }e obilje`iti dijelove prostora u ko-
predmeti i aran`mani. Zlatna boja se u diskre-
tnim linijama mo`e pojaviti i na zidovima u obli-
ku dekorativnih traka ili zidnih tapeta. Efekti srebrnog ve} su
Profinjenost prostora, koja se posti`e mini- provjereni u razli~itim stilovima
malisti~kim, geometrijskim dizajnom, do}i }e do ure|enja, ali su posebno
punog izra`aja u trendovskoj kombinaciji crne i izra`ajni u modernom stilu
srebrne boje. Efekti srebrnog ve} su provjereni u

rtona u ladicama razli~itim stilovima ure|enja, ali su posebno izra-

`ajni u modernom stilu, koji zbog prakti~nosti
primjenjuje ve}ina ljudi. Srebrna postaje domi-
je se postavljaju. Dekorisanjem postoje}ih zavjesa
i zastora, stola ili pojedinih komada namje{taja,
stvorite toplu i dinami~nu atmosferu, koja se mo`e
posti}i samo primjenom ovih boja.
Utiske mo`ete poja~ati brzim kre~enjem sta-
ma}instvu.
Ovaj projekat se mo`e upotrijebiti i u gara`i, na u recimo crvenu boju, uz dodatak dekorati-
odnosno za sortiranje alata i vnih detalja u zlatnoj ili srebrnoj. Iako nagla{en,
drugih predmeta koji vam ukupan utisak }e biti profinjen u stilskim ili mo-
koriste, a do sada su bili dernim minimalisti~kim ure|enjima prostora.
razbacani. Osim ma{tovitim oblicima dekoracija i aran-
`mana, poigrajte se bojama namje{taja, dekorativnih
tkanina, zidova i zidnih tapeta, koji aktivno u~estvu-
ju u stvaranju prazni~ne atmosfere doma. (Tportal)

Izvadite
pregradni
dio iz kutije,
pa`ljivo ga
rasklopite,
isijecite ga,
a nakon
{to ste isjekli
oblo`ite
ih kola` ili
krep-papirom
8 tsjkfeb!30. 12. 2009.

Kre~enje Kre~enje se preporu~uje

samo kada je temperatura
iznad nula stepeni

stabala vo}aka
D. KUJUND@I]

Kad vo}ne vrste brzo reaguju na promjene

temperature u toku zime, preporu~uje se kre-
~enje debla i dijela ramenih grana. To se radi
u jesen poslije opadanja li{}a, najkasnije do
sredine januara. Tako se spre~avaju izmrzli-
ne na stablima, odbijaju glodari i uni{tavaju
uzroci nekih bolesti.
Bijela boja odbija sun~eve zrake, ote`ava
zagrijavanje debla i tako usporava kretanje
sokova. Zato je va`no da kre~na mje{avina
bude {to bjelja i da se zadr`i {to du`e. Prepo-
ru~uje se da se smjesa napravi od pet dijelo-
va nega{enog kre~a, pola dijela kuhinjske
soli i ~etvrt sumpora u prahu. Sve to se do-
bro izmije{a, kre~ ugasi vodom i ostavi dva
do {est dana da bi se pove}ala ljepljivost.

Dobro je vo}ke kre~iti i smjesom od 2/3
ga{enog kre~a i 1/3 ilova~e, uz malo svje`e
balege. Kre~enje usljed usporavanja kreta-
nja sokova u vo}kama odla`e i po~etak ve-
getacije {to mo`e pomo}i u za{titi od ranih
prolje}nih mrazeva.
Kre~enje se preporu~uje samo kada je
temperatura iznad nula stepeni, u protivnom,
kre~na opna bi se smrzla i odmah odvojila
od drveta, odnosno kore i stabla.
Stablo se kre~i obi~nom ~etkom. Osim de-
bla treba okre~iti donje dijelove ramenih gla-
va u du`ini oko 40 cm kao i raklje.
Ukoliko se ova mjera ne provodi, nakon
jake zime u zasadima vi{nje i {ljive je pred
berbu mogu}e uo~iti hlorozu, odbacivanje
li{}a i prisilno zrenje. Na manjem broju sta-
bala mo`e do}i i do odvajanja kore od debla.
U narednim vegetacijama simptomi bi se
ponavljali, uz odre|eni broj osu{enih staba-
la. Tako|e je mogu}e primijetiti "spljo{}ava-
nje" debla obi~no sa ju`ne strane. Svi ovi
Sinonim
Plodovi u fiziolo{koj
simptomi nastaju kao rezultat djelovanja zrelosti imaju kiseo
kombinacije ekstremno niskih temperatura mezokarp, a u fazi
tehnolo{ke zrelosti
Na manjem tokom zime, kombinacije niskih temperatu-
ra tokom no}i i visokih temperatura preko omek{aju i postaju
broju
dana u vrijeme neposredno pred kretanje ve- tamno-crveni
stabala
mo`e getacije, kao i uticaja vreline sunca tokom
do}i do ljetnih mjeseci. Kao rezultat nastaje o{te}e-
odvajanja nje sprovodnih sudova debla i slabljenje
kore debla. kondicije stabla.
Tako|e je Od ovih o{te}enja najvi{e stradaju mla|a
mogu}e stabla kajsije, {ljive, tre{nje i kru{ke, a u ne-
primijetiti {to manjoj mjeri i stabla ostalih vrsta. Sre-
"spljo{}a- }om, ona se uspje{no mogu sprije~iti
vanje" blagovremenim kre~enjem vo}aka. Pored
debla toga, kao mjera koja mo`e pomo}i ubla`a-
obi~no vanju posljedica niskih temperatura preporu-
sa ju`ne ~uje se i primjena hormona koji poma`u u
strane regeneraciji o{te}enih sprovodnih elemenata.
Opasnost od zimskih mrazeva mo`e se iz-
bje}i i ako se prije podizanja zasada vodi ra-
~una o pravilnom izboru polo`aja i podloge,
kao i gajenjem otpornijih vrsta i sorti.

Danka KUJUND@I] Izvor za mnoge hranjive proizvode:

Raste svuda, a najvi{e po suvim, sun~anim, kamenitim
ren (cornus mas) uspijeva svugdje, stranama svijetlih listopadnih {uma zajedno s drugim

D
osim u Australiji, a najvi{e ga ima
u srednjoj, centralnoj i jugoisto-
~noj Evropi i jugozapadnom dijelu
Azije.
Cijenjen jo{ od anti~kih vremena,
kako zbog plodova koji su se ko-
ristili u konvencionalnoj ishrani,
tako i zbog izuzetno tvrdog drveta. Stari Rimljani su
od ovog drveta pravili koplja, a danas se sadi kao `iva
ograda.
Kao i ostale biljke, dren ima mno{tvo narodnih
naziva, od bijele svibovine, drenjaka, dreni}a drenovi-
ne, drenje, drinike, drina do drinovine. Plod drena na-
rod naziva drenjina, drenjka ili drenjula.
grmljem i {ibljem. Cvjetovi su `uti, a javljaju se rano,
prije listanja, sakupljeni u {titaste cvasti, pravilni su i
~etvoro~lani. Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od
jula do polovine oktobra, {to zavisi od klime, nadmor-
ske visine i drugih uslova.
Plodovi u fiziolo{koj zrelosti imaju kiseo mezo-
karp, a u fazi tehnolo{ke zrelosti omek{aju i postaju ta-
mnocrveni, poprime slatko-kiseo ukus, pa se tako
neprera|eni mogu konzumirati. Sadr`e oko 10 odsto
{e}era, 2 - 3,5 odsto organskih kiselina, ne{to pektina,
tanina i 50 - 90 mg vitamina C. Plodovi se jedu u svje-
`em stanju, zamrzavaju, su{e ili prera|uju u pekmez,
marmeladu, slatko, kompot, vo}ni sok. Kod nas se kao
zdravo, hranjivo i ukusno {umsko vo}e jo{ nedovoljno
 30. 12. 2009. tsjkfeb 9

Maranta
Dren
Recepti
Tpl!pe!esf!okj!ob; Qp!usf!cop!kf!5-6!m!wp!ef-!ewb
lj!mp!hsb!nb!{sf!mji!esf!okj!ob!j!lj!mp!hsbn!|f!~f!sb/!V!mp!obd!tj!.
qb!uj!usj!mj!usf!wp!ef!j!tub!wj!uj!eb!qsp!wsj/!Esf!okj!of!pqsb!uj-!jtkfd!.
lb!uj!j!ep!eb!uj!qsp!wsf!mpk!wp!ej/!Lv!wb!uj!31!nj!ov!ub-!qp!nkf!sj!uj!t
sjo!hmf-!pt!ub!wj!uj!eb!tf!pimb!ej!j!jtqb!tj!sb!uj!ji/!Esf!okj!of!uk/!nb!.
tv!lp!kb!pt!ub!of!v!qsf!tj-!jmj!hb!{j-!ob!mj!uj!t!pt!ubu!lpn!wp!ef-
wsb!uj!uj!ob!sjo!hmv!j!kp|!26!nj!ov!ub!lv!wb!uj/!Pt!ub!wj!uj!eb!tf
pimb!ej!j!qp!op!wp!jtqb!tj!sb!uj/!Qp!nj!kf!|b!uj!pckf!uf!•opt!uj-!ep!.
eb!uj!|f!~fs!j!ob!tnb!okf!opk!ufn!qf!sb!uv!sj-!v{!nj!kf!|b!okf-!tb!.
•f!lb!uj!eb!tf!|f!~fs!sbt!up!qj/!Qp!kb!•b!uj!ufn!qf!sb!uv!sv!j!lv!wb!uj
kp|!21!nj!ov!ub/!Gmb!|f!pqsb!uj-!tuf!sj!mj!tb!uj!ji!j!kp|!wsv~-!tpl!tj!.
qb!uj/![b!uwp!sj!uj!ifs!nf!uj!•ljn!{b!uwb!sb!•j!nb/!Lb!eb!tf!gmb!|b
puwp!sj-!esab!uj!kf!v!gsj!aj!ef!sv/!Tpl!v!puwp!sf!opk!gmb!|j!np!af
ewj!kf!of!ekf!mkf!eb!tup!kj!eb!tf!of!qp!lwb!sj/![b!up!kf!obk!cp!mkf
qv!oj!uj!nb!mf!gmb!|f/!Tpl!tf!sb{cmbavkf!pcj!•opn!jmj!lj!tf!mpn
wp!epn/
Mj!lfs!pe!esf!okj!ob; Qp!usf!cop!kf!lh!esf!okj!ob-!lh!|f!~f!sb-
ewb!mj!usb!wp!ef!j!mj!ubs!sv!nb/!\f!~fs!qsf!mj!uj!wp!epn!j!tub!wj!uj!eb
tf!jt!up!qj/!Ep!eb!uj!esf!okj!of!j!qsp!lv!wb!uj!ji/!Lb!eb!tf!tpl
pimb!ej!qsp!dj!kf!ej!uj!hb!j!ep!eb!uj!svn/!V!gmb!|f!tub!wj!uj!ob!eop
dj!kf!mf!esf!okj!of!j!tj!qb!uj!mj!lfs/!
Qf!lnf{!pe!esf!okj!ob; [sf!mf!esf!okj!of!p•jt!uj!uj-!pqsb!uj-!ob!mj!uj
wsf!mpn!wp!epn!j!pt!ub!wj!uj!qfu!nj!ov!ub!eb!tup!kf/!J{wb!ej!uj!ji!j{
wp!ef-!qsp!qb!tj!sb!uj-!tub!wj!uj!v!|fs!qv!j!qsf!lp!qptvuj!|f!~fspn/
Ob!lh!qb!tj!sb!oji!esf!okj!ob!tub!wj!tf!lh!|f!~f!sb/!Lv!wb!uj!usj
tb!ub!ob!vnkf!sf!opk!ufn!qf!sb!uv!sj!v{!of!qsft!ub!op!nj!kf!|b!okf/
Lv!wb!uj!epl!tf!nb!tb!of!{hv!tof/!Kp|!wsv~!qf!lnf{!tj!qb!uj
v!•jt!uf!j!up!qmf!uf!hmf-!tub!wj!uj!v!up!qmv!sfs!ov!)2111D*!plp!26
nj!ov!ub/!Uf!hmf!qp!wf!{b!uj!df!mp!gb!opn!jmj!{buwpsjuj!ifs!nf!uj!.
•ljn!{b!uwb!sb!•j!nb!j!pt!ub!wj!uj!ob!tv!wp!nkft!up/
Tmbu!lp!pe!esf!okj!ob; Qp!usf!cbo!kf!lh!esf!okj!ob!j!2-6!lh!|f!.
~f!sb/!Lsv!qof-!•wstuf!esf!okj!of!pqsb!uj!j!p•jt!uj!uj!pe!qf!uf!mklj/
Ob!nkft!up!hekf!kf!cj!mb!qf!uf!mklb!{b!cpt!uj!ef!cmkv!jhmv-!qp!mb!.
lp!plsf!ov!uj!j!j{wb!ej!uj!lp!|uj!dv/!\f!~fs!qsf!mj!uj!•b!|pn!wp!ef-
tlv!wb!uj!tj!svq-!qb!ep!eb!uj!esf!okj!of/!Pwp!tmbu!lp!np!af!eb!tf
tlv!wb!j!nb!mp!skf!}f-!kfs!tf!up!lpn!tub!kb!okb!af!mj!sb-!peop!top
{hv|!okb!wb/!Lv!wb!op!tmbu!lp!tlmp!oj!uj!tb!|qp!sf!ub-!tlj!ov!uj!qkf!.
ov-!qp!lsj!uj!wmb!aopn!lsqpn/!Pt!ub!wj!uj!eb!qsf!op!~j-!b!tv!usb!.
ebo!tj!qb!uj!v!•jt!uf!tv!wf!uf!hmf/!Qp!wf!{b!uj!df!mp!gb!opn!j
pt!ub!wj!uj!ob!tv!wp!j!nsb!•op!nkft!up/
[valer iz Brazila
D. KUJUND@I] dom oro{avati listove finim raspr{iva~em.
Jednom mjese~no o~istite listove vla`nom
Biljku marantu (maranta leuconera), po- krpicom.

za zdravlje
Da bi se
rijeklom iz Brazila, prepozna}ete po neobi- Zalivati je treba vrlo oprezno i umjereno,
zdravo
~no zelenim, krupnim, ovalnim listovima jer od prevelike vlage mo`e da istruli kori-
razvijala
koji su izme|u lisnih `ila prema vrsti razli- jenov vrat i tada dolazi do uginu}a biljke.
potrebna
~ito i{arani pjegavim mrljama. Biljku je zimi dovoljno zaliti svakih 10 da-
joj je
Me|u sobnim vrstama razlikujemo ma- na, ali nemojte dopustiti da se zemlja pre-
temperatura
rantu sa tamnozelenim listovima i crven- su{i.
od 20°C,
kas tim `i la ma (mas san ge ana), te Ova osjetljiva tropska biljka nema veliko
koristi, iako se u na{em narodu za dren vjerovalo da je mada mo`e
svijetlozelenih listova i tamnih pruga (ker- podnositi i
korijenje, pa je dobro gajiti je u pli}oj vazi.
najzdraviji na svijetu, a odatle i uzre~ica "zdrav k'o choveana). Mladi listovi izbijaju uvijeni Presa|uje se u prolje}e, po potrebi. Zemlja
dren". U plodovima drena ima dva puta vi{e askorbin- ni`e. Pored
Kod nas, u kao cigare. toga,
ske kiseline u odnosu na plod narand`e. U Francuskoj
drvarskom Cvjeta u prolje}e i ljeto, a cvjetovi su bi- potrebno U narodu je zovu
i Italiji od drenjina spravljaju vino i `ele, a nedozrele
kraju, od jeli sa ljubi~astim ta~kicama neuglednog joj je "{valer", jer joj je li{}e danju
plodove konzerviraju u slanoj vodi kao masline. U
drena se izgleda. obezbijediti opu{teno, a uve~e se savija
Njema~koj ih kuvaju sa {e}erom i sir}etom i dodaju
pravi Po pu lar na je i pod ime nom "prayer dovoljno u fi{eke i di`e navi{e
jelima od tijesta i krompira. Kod nas, u drvarskom
~uvena plant", odnosno biljka molitva, jer pred ve- vlage i
kraju, od drena se pravi ~uvena rakija, a u Rusiji se od
rakija, a drenjina prave supe i koristi ga kao za~in za jela od ~e svoje listove kao dlanove podi`e prema vla`nog
u Rusiji se nebu. U narodu je zovu "{valer", jer joj je vazduha. treba da sadr`i oko 40 odsto listovke, 40
mesa i ribe.
od drenjina li{}e danju opu{teno, a uve~e se savija u fi- Ova odsto livadske zemlje i 20 odsto krupnog
Ljekovita svojstva: Od drena se prave lije-
prave supe {eke i di`e navi{e. osjetljiva pijeska. Sadi se u plitke saksije ili male
kovi, kako od plodova tako i od lista, kore, cvijeta, ko-
{tice u svje`em ili suvom stanju. Koristi se za lije~enje Maranta je vrlo lijepa, ali i dosta osjetlji- tropska cvjetne ~inijice koje moraju na dnu imati
grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, va. Smjestite je na sjenovito mjesto i na- biljka nema otvor za odliv vode, na koji se prvo stavlja
hemoroida, {e}erne bolesti, za zacjeljivanje rana... U gradi}e vas lijepim {arama. Ako listovi veliko dovoljno crijep~i}a od starih razlupanih sa-
Cvjeta u ostaju u vazduhu i preko dana zna~i da je ksija ili {ljunka, pa tek onda zemlja. Dok se
Rusiji su nau~nici potvrdili njegovu ljekovitost i usta- korijenje,
februaru i biljka u prevelikoj sjeni, a ako izblijede, bi- ne o`ile, presa|ene biljke treba dr`ati na
novili da plodovi, kora stabla i listovi imaju antimikro- pa je dobro
martu, a ljka je na previ{e svijetlom mjestu. Ukoli- toplom, svijetlom i zatvorenom mjestu.
bi olo {ko dej stvo, a da se me so plo do va i ulje iz gajiti je u
sazrijeva ko listovi imaju o{te}ene rubove, biljci je Potrebno im je obezbijediti dovoljno vlage
sjemenki mo`e koristiti za regeneraciju spoljnih i unu- pli}oj vazi
od jula do vjerovatno hladno ili nema dovoljno vlage. na na~in kako je ve} re~eno.
polovine tra{njih epidermalnih tkiva. Sok, pekmez, ~aj i drugi
proizvodi od zrelih drenjina su vrlo prijatan lijek za li- U tom slu~aju stavite je na toplije mjesto, Razmno`ava se od jula do prolje}a nare-
oktobra, dne godine, dijeljenjem korijena. Svaki dio
je~enje dijareje i drugih oboljenja organa za varenje.
Cijenjen jo{ od {to zavisi
Sli~nog je dejstva i kora. Slatko ili kompot od drenjina Ukoliko listovi imaju korijena mora imati `ilice. Reznicama se
od klime, razmno`ava u prolje}e.
anti~kih vremena, nadmorske pomo}i }e vam protiv dijareje. Ako se uz poreme}aj o{te}ene rubove, biljci je
Reznice se uzi-
crijeva s dijarejom dobije groznica, onda se upotre- vjerovatno hladno ili
kako zbog visine
bljava kao sredstvo za zatvaranje i kora od drena za ~aj. nema dovoljno vlage ma ju od
plodova koji su vr{nih iz -
danaka,
kori{teni u jer ako je zanema- ko ji
konvencionalnoj ri te mo `e brzo
propasti.
ishrani, tako i Da bi se zdravo razvijala po-
zbog izuzetno trebna joj je temperatura od
20°C, mada mo`e s e
tvrdog drveta. podnositi i ni`e. za sa de
Stari Rimljani su Po red to ga, u vla -
od ovog drveta potrebno joj je `an pi je -
obezbijediti dovo- sak na
pravili koplja, a ljno vlage i vla`nog temperaturi od 18 do 22°C. Dva
danas se sadi kao vazduha. Trebalo bi, tako|e, nekoliko puta godi{nje biljku podre`ite, jer
puta dnevno, ustajalom mlakom vo- }e biti sna`nija i bolje se razvijati.
`iva ograda
10 tsjkfeb!30. 12. 2009.

Ma~e Hughu
Animirani video Simo-
na To fi el da o ma ~etu
Hug hu naj gle da ni ji je
serijal ikad postavljen na
po pu lar ni YouTu be. U
jednoj godini pregledan
je vi{e od 45 miliona pu-
ta! Zato ga i preporu~u-
jemo. Pogledajte ga na
YouTubeu pod nazivom
"Simon's Cat 'Cat Man
Do'".

Smije{an pogodak
Fudbal je zaista zani-
mljiva igra, posebno ka-
da se de {a va ju stva ri
ko je }e te vi dje ti na
ovom kli pu. Vi dje }e te
kako je bolno dati sam
se bi gol, ali na iznad
svega smi je {an na ~in.
Klip po gle daj te na
YouTubeu pod nazivom
Dvije i po

Grad
"Sierens stupid own go-
al"
decenije nakon
katastrofalne
Voza~ ~ita knjigu eksplozije u
nuklearnoj

mrtvila
Jeste li kad ~itali neku
knji gu i nis te je mo gli
ispustiti iz ruku dok je ne
pro~ita te? Ovaj ~o vjek elektrani u
ima sli~an problem. On
knjigu ne mo`e ostaviti ^ernobilu
ni dok juri 120 kilometa-
ra na ~as po auto pu tu.
Jo{ jedan u nizu ludih i
opasnih voza~a koje ne
`elite sresti na ulici. Klip
"Man dri ving 75 mph
while reading novel" po-
Na dana{nji dan Pogubljen Sadam Husein
Sa dam Hu -
se in, ira ~ki
gledajte na YouTubeu.
Osnovan SSSR
Na da na{ nji koju je definisala
pred sje dnik,
po gu bljen je
na da na{ nji
dan 2006. go-
KFWSFKTLB
WSTUB!
BLUFS!
SFWPMV.
OBLOBEB
[B!\LPMP.
CPHP.
NPMKB
[BOBUTLB
HSBEJ^!V UJQPHSBG.
OJHFSJKJ TLJ!SBE.
OFQSF.
HMFEBO dan 1922. godine jedina dozvoljena di ne. Bio je
LPQSJWF BMBULB
DJKF WBOKF
)BW/B*
)PK/* OJL-![FDFS CSPK zvani~no je osno- politi~ka partija, predsjednik
van Savez Sovjet- Komunisti~ka Iraka od 1979.
TVWPOK!B.! skih Socijalisti~kih partija Sovjetskog godine do njegovog zbacivanja s vlas-
WPTU
Republika, stvara- Saveza. Teritorija ti i hap{enja nakon invazije SAD i Ve-
njem konfederacije Sovjetskog Save- like Britanije na Irak 2003. godine.
TWF_BOP Rusije, Belorusije, za je varirala, a u Osu|en je 5. novembra 2006. na smrt
QPEV\KF
Ukrajine i Transkavkaske Federacije. najskorijim vremenima je pribli`no od- vje{anjem. Vje{anje je izvr{eno u {est
Sovjetski Savez je do{ao na mjesto govarala teritoriji pozne Carske Rusije, sati ujutro (po ira~kom vremenu). Sa-
Ruskog carstva, ~iji je zadnji monarh, uz zna~ajne izuzetke Poljske i Finske. dam Husein }e biti upam}en kao je-
GBCSJLB
car Nikolaj Drugi vladao do 1917. godi- Gla vni grad SSSR bi la je Mos kva. dan od rijetkih svjetskih lidera koji je
3/!WPLBM
ne. Slu`beni jezik je bio ruski, kao i jo{ 14 upotrijebio hemijsko oru`je. Zlo~in je
EFNJOVUJW
BMUFSOB.
UJWOB
SSSR je bio dr`ava na velikom di- zvani~nih jezika. Posljednji predsjednik po~injen protiv Kurda na sjeveru Ira-
PE!WP-
WPM_J^
SB[NBL-
NF]VQ.
UFMFWJ[JKB
)LSBU/*
jelu sjevera regiona Evroazije koja je je bio Mihail Gorba~ov, a premijer Ivan ka. Vodio je dva rata, Ira~ko-iranski u
SPTUPS postojala od 1922. do raspada, 1991. go- Silajev. kome je do`ivio poraz, kao i Zalivski
OBKTUBSJKJ
SVTLB AJ_BOJ!NV[/ dine. Formiranje SSSR je bila kulmina- Sa povr{inom od 22.402.200 kilo- rat 1990. kada je izvr{io invaziju na
QKFWB_JDB
QVHB_PWB
JOTUSVN/
TWFUB-
cija Oktobarske revolucije. metra kvadratnih, SSSR je bio najve}a Kuvajt. Zbog te intervencije bombar-
)UVS/* To je bila prva socijalisti~ka dr`ava dr`ava svijeta. Imao je 293.047.571 sta- dovan je od strane UN-a.
MJKF_FOKF
CPMFTOJLB OPSE
UPOB
na svijetu, sa politi~kom organizacijom novnika.
QSPWKFSB
JOTUSV. V_FTOJL [OBOKB
NFOUBM!T )NO/*

Provjerite svoje znanje

QSJKFEMP!.
HPN

TKFWFS Gdje nastaju monsuni? Koja je najve}a etni~ka grupa

PCMBTU!V
bez mati~ne nacionalne dr`ave?
QMP_JDF
[B!QJTBOKF
CVSNJ
)FS//* Monsuni su vjetro-
)HS_/* vi koji imaju supro- Kurda, prema procjenama,
GSBODVTLJ
NBLFEPO/
N/!JNF tan pravac ljeti i zimi ima oko 30 miliona, {to ih
QJTBD-
LMPE AJWPUJOK!.
i karakteristi~ni su za ~i ni je dnom od naj ve }ih
TLJ!HMBT Indijski potkontinent etni~kih grupa bez mati~ne
LSBK- i jugoisto~nu Aziju. nacionalne dr`ave. Kurdi su
JOEJK QPESV_KF
Nastaju tamo gdje se etni~ka grupa koja sebe sma-
SBEJK ve li ke vo de ne po - tra starosjedila~kim narodom
NJKFOKBUJ
vr{ine grani~e sa ve- regije koja se naziva Kurdis-
TF-!QSPNJ. li kim ko pne nim tan, a koja se sastoji od me-
KFOJUJ!TF
povr{inama. Duvaju zimi sa kopna prema okeanu, jer je zimi |u so bno su sje dnih oblas ti
UBOLB
kopno znatno hladnije od okeana i iznad kopna je vi{i vazdu- Irana, Iraka, Sirije i Turske.
NKFSB!
[B!QBQJS
NFUBMOB {ni pritisak, tako da je horizontalni gradijent vazdu{nog pritis- Kurdske zajednice se, tako-
QMP_B
ka upravljen od kopna prema moru, odnosno okeanu. U toku |e, mogu prona}i u Libanu,
ljetne polovine godine okean je hladniji od kopna i gradijent Jermeniji, Azerbejd`anu, a u
SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!QSPLSVTU- vazdu{nog pritiska je upravljen od okeana prema kopnu, te posljednjim decenijama pos-
SFLPSEFS-!PTUSB-!MB-!TUPB-!QJ_-!UPQ-!DFDB-!JSPOJ_BS-!UBEJKB- zato vjetrovi duvaju od okeana prema kopnu. toje i u mnogim evropskim dr`avama i SAD.
VOJLBUJ-!DJ-!POJLT-!JUPO-!KBHPEJOB-!BNJUJ-!BH/

i straha
Ovan
J!eb!obt!tuf!qp!nb!mp!ofs!.
wp!{oj-!bmj!jqbl!cp!mkf!wp!mkf/
Af!mkf!mj!cjt!uf!eb!wbt!nb!mp
pt!ub!wf!ob!nj!sv-!uf!eb!tf!qp!{b!cb!wj!uf!tb
of!ljn!tpq!tuwf!ojn!qmb!op!wj!nb!j!af!mkb!nb!v
uj!|j!oj-!lp!kb!job!•f!oj!kf!uj!qj!•ob!{b!wbt/!Qp!wsf!.
nf!op-!•bl!j!bwbo!uv!sjt!uj!nb!qp!qvu!wbt!usf!.
cb!nb!mp!tb!np!~f!j!nj!sb!eb!tf!qsj!qsf!nj!uf
{b!op!wf!bluj!wopt!uj!j!ob!of!lj!wb|!ob!•jo!nb!.
mp!penp!sj!uf/
Lav
Jblp!ob!qf!uptu!qp!qv!|ub
kp|!kf!ptkf!~b!uf!j!obt!up!kj!.
uf!eb!j{!ckf!hof!uf!cj!mp!lb!.
lbw! lpo!ublu! tb! cmjt!ljn! mkv!ej!nb! lp!kj! cj
np!hmj! eb! wbt! ob! of!lj! ob!•jo! j{b!{p!wv! ob
cj!mp!lp!kj!wje!of!hb!uj!woji!sfb!ldj!kb/!Ob!qspt!.
up!{ob!uf!lbe!ojt!uf!qp!hp!eoj!{b!esv|!uwp!jmj
lpo!ub!luf-!qb!tf!qp!wmb!•j!uf!epl!wbt!ub!gb!.
{b!of!qsp!}f-!|up!kf!obk!cp!mkf!|up!np!af!uf
eb!v•j!oj!uf/
Strijelac
Eb!o bt!tf!qp!w mb!• j!u f!pe
twji!j!pemv!•op!tlsf!~f!uf!twb!.
lj!qp!lv!|bk!jo!uj!noji!sb{!hp!.
wp!sb!ob!esv!hf!of!pcb!wf!{of
uf!nf/!Vlp!mj!lp!up!oj!kf!ep!wp!mkop!mkv!ej!nb!eb
tiwb!uf!eb!tuf!of!{b!jo!uf!sf!tp!wb!oj!{b!qp!wkf!.
sb!wb!okf!cj!mp!lp!kf!wstuf-!wj!~f!uf!kf!eopt!ub!.
wop!eb!qsf!lj!of!uf!twf!wstuf!lpo!ub!lb!ub!j!eb
tf!plsf!of!uf!of!ljn!twp!kjn!pcb!wf!{b!nb/
Uwsep!hmb!wj!tuf!j!jt!usbk!oj!v!popn!|up!tuf
pemv!•j!mj/
Grad je
postao simbol
nuklearnih
nesre}a u
svijetu, jer je
nakon havarije
na elektrani
1986. godine
ostao pust
Bik
Vlp!mj!lp!tuf!kv!•f!cj!mj!v!qsj!.
mj!•opk!hv!awj-!eb!obt!np!af!uf
p•f!lj!wb!uj!eb!tf!pob!tb!np
obt!ub!wj/!Oj!kf!eb!wbn!kf!qp!.
usf!cop!eb!tf!j!eb!mkf!sbt!qsbw!mkb!uf!tb!esb!hjn
mkv!ej!nb-!bmj!usf!ov!uop!tuwb!sj!ub!lp!tup!kf/!Ojt!uf
sb!tqp!mp!af!oj!eb!eb!obt!sb{!hp!wb!sb!uf!p!up!nf-
nb!eb!tuf!cb!sfn!{b!oj!kbo!tv!cp!mkf!wp!mkf!of!.
hp!|up!tuf!cj!mj!kv!•f/!Usf!cb!wbn!nb!mp!qspt!.
up!sb!j!wsf!nf!ob!j!twf!~f!cj!uj!vsfev/
Djevica
Lbp!eb!wbn!tf!lp!ob!•op!kb!wjp
pobk!nmb!eb!mb!•lj!evi-!wj!tuf!tf
tb!twjn!plsf!ov!mj!pe!qp!tmp!woji
{cj!wb!okb-!b!kf!ej!op!|up!cj!wbt!jt!.
ujo!tlj!np!hmp!{b!jo!uf!sf!tp!wb!uj!pwji
eb!ob!kft!uf!{b!cb!wb!v!twb!lpn!tnj!tmv!uf!sj!.
kf!•j/!Plsv!af!oj!tuf!qsj!kb!uf!mkj!nb!j!esb!hjn!mkv!.
ej!nb!tb!lp!kj!nb!tf!{b!jt!ub!ep!csp!ptkf!~b!uf!j
af!mj!uf!up!eb!jn!qp!lb!af!uf!lsp{!plv!qmkb!okf
lp!kf!ps!hb!oj!{v!kf!uf/
Jarac
[b!ep!wpmk!tuwp! kf! j! eb!.
obt!qsj!tv!uop!ob!wb!|fn
mj!dv/! J{!hmf!eb! eb! tb!np
mkv!c b!w ob! ef!| b!w b!o kb
np!hv!eb!wbt!sbt!up!qf!j!ep!wf!ev!ep!up!hb
eb! qp!wsf!nf!op! j! twj!kf!uv! plp! tf!cf! qp!lb!.
af!uf!v!lp!kpk!tuf!nkf!sj!wj!v!tuwb!sj!ptkf!~bk!op
cj!~f! jtqpe! uf! mf!ef!of! mkv!|uv!sf! pcb!wf!{b
lp!kv! op!tj!uf! twb!lj! ebo/! Mkv!ej!nb! j{! wb!|fh
plsv!af!okb!~f!qsj!kb!uj!eb!wbt!wj!ef!v!upn!j{!.
eb!okv/
30. 12. 2009. tsjkfeb 11
Priredio: @eljko DERAJI] Dana 26. aprila 1986. godine, kombinacijom nesigurnog
dizajna sovjetskog nuklearnog reaktora te ljudskom gre{kom,
e{ko je danas na}i mjesto na zemaljskoj kugli prouzrokovana je eksplozija koja je uni{tila jedan od ~etiri rea-
T
na kojem je ljudski faktor zauvijek onemogu- ktora u ~ernobilskoj nukleranoj elektrani. Posljedica eksplozije
}io `ivot. Zahvaljuju}i ljudskoj neodgovornos- nije bila sli~na eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno ma-
ti, jedno takvo mjesto je ^ernobil. nja eksplozija u~inila {tetu na reaktoru koji }e potom otpustiti
Poznato je da je nuklearna nesre}a sredi- velike koli~ine radioaktivne pra{ine, otprilike devet puta ja~e
nom osamdesetih godina pro{log vijeka zaus- kontaminacije nego prilikom eksplodirane bombe u japanskom
tavila `ivot u ovom malom gradi}u. gradu Hiro{imi.
Danas je na mjestima gdje su se nekada igrala djeca, okopa- Grad ^ernobil je do danas ostao nenaseljen i pod redovnom
vala zemlja, pusto{. Jedino se mo`e primijetiti po koji ~uvar nu- je kontrolom ukrajinskih dr`avnih slu`bi za sanaciju okoline.
klearnog postrojenja, a odnedavno i turisti koji sve vi{e posje}auju Dvadeset i tri godine od nuklearne katastrofe mogu}e je po-
ovaj grad, zahvaljuju}i turisti~kim ponudama agencija iz Ukrajine. sjetiti mjesto katastrofe, a nekoliko turisti~kih organizacija iz
^ernobil je gradi} u blizini sjeverne ukrajinske granice, ot-
prilike 100 kilometara sjeverno od Kijeva i 15 kilometara od ~er-
Prije nesre}e u gradi}u
nobilske nuklearne elektrane, koja je prestala sa radom nakon
nesre}e koja ju je zadesila. je `ivjelo oko 14.000 stanovnika
To je bila najve}a nuklearna nesre}a u 20. vijeku. Grad je
postao simbol ovakvih nesre}a u svijetu jer je nakon havarije na Ukrajine organizuje putovanja i razgledanje mrtvog grada i in-
elektrani 1986. godine ostao pust. Prije nesre}e 1986. godine u dustrijskog postrojenja atomske elektrane.
njemu je `ivjelo oko 14.000 stanovnika. Boravak u zabranjenoj zoni je strogo vremenski ograni~en,
Danas grad nije naseljen i cijelo okru`enje je iz sigurnosnih ali turisti imaju dovoljno vremena da vide najva`nije turisti~ke
razloga pod posebnim nadzorom. atrakcije. Mogu da posjete Energetsko pozori{te, ili hotel "Polis-
Kada je osnovan, niko nije ni sumnjao da }e njegova istorija sia", koji vi{e nikada ne}e vidjeti goste, osim ponekog od ~uvara
biti kratkog vijeka. Gradi} je u 19. i 20. vijeku predstavljao va`no koji se smjenjuju poslije par mjeseci rada i turista.
trgova~ko i industrijsko sredi{te na rije~nom putu izme|u Balti- Svi prozori su sa slomljenim staklima, kako se ne bi napravi-
~kog i Crnog mora. li d`epovi sa radijacijom. U zgradama se jo{ mogu na}i novine od
Stanovnici grada i okoline napustili su cijelo podru~je iz si- 25. aprila 1986. godine, ili napu{teni predmeti stanovnika ovog
gurnosnih, odnosno zdravstvenih razloga, odmah nakon nesre}e. mrvog grada - naj~e{}e gas-maske. Zbog jakog zra~enja, ~ak je i
Od tada grad je gotovo isklju~ivo poznat po nesre}i. sjedenje na zemlji strogo zabranjeno.
Kristin
Kreuk
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog
Blizanci Rak
Oj!eb!obt!wbn!peop!tj!tb!qsj!kb!. Of!npk!uf!qv!~j!pe!tsf!~f
uf!mkj!nb!oj!tv!obk!cp!mkj/![b!tb!eb eb!obt-!esb!hj!Sb!lp!wj"!Lbe
wbn!kf!qp!qsj!mj!•op!uf!|lp!eb!p!up!. wbt!pcv!{nv!qsj!kb!uof!fnp!.
nf!nj!tmj!uf-!bmj!t!kf!eof!tusb!of!kf dj!kf-!wj!qspt!up!of!{ob!uf!lv!eb!cjt!uf!qsj!kf"
nop!hp!cp!mkf!eb!penbi!{ob!uf Jnb!uf!af!mkv!eb!{b!hsmj!uf!dj!kf!mj!twj!kfu!poph
ob!•f!nv!tuf!tb!qp!kf!ej!ojn!mkv!ej!nb-!of!hp usf!ovu!lb!lb!eb!tf!wb!nb!v•j!oj!eb!kf!twf
eb!tf!lb!toj!kf-!np!aeb!j!!v!wf!~pk!nkf!sj!sb!. cb|!lb!lp!tuf!{b!nj!tmj!mj/!V!tuwb!sj-!lpe!wbt!kf Kanadska glumi-
{p!•b!sb!uf!v!okji!j!okj!ip!wf!qpt!uvq!lf/!Eb!obt twf!qp!esf!}f!op!vov!usb|!okfn!ptkf!~b!kv!lp!kj ca Kris tin Kre uk
kf!{b!wbt!obk!cp!mkf!skf!|f!okf!eb!tf!plsf!of!uf kf!tb!eb!lsbk!okf!vt!nkf!sfo!ob!mj!kf!qf!tuwb!sj!j ro |e na je 30. de -
tpq!tuwf!ojn!qp!tmp!wj!nb/ ef!|b!wb!okb/ cembra 1982. godi-
ne u Van ku ve ru.
Poznata je po svo-
joj ulo zi u se ri ji
Vaga [korpija "Ed ge mont" i na
J!eb!obt!tf!np!sb!uf!cb!dj!uj Oj!af!uf!qp!tmp!wof!vtq!kf!. ameri~koj televiziji
ob!sbe-!nb!eb-!blp!wbn!kf if-!bmj!wj!lbp!eb!tuf!tf u seriji "Smallvil-
{b!vukf!iv-!qp!tmb!~f!cj!uj!nb!. phmv!|j!mj!p!twf!up-!plsf!ov!mj le" u kojoj tuma~i
okf!of!hp!kv!•f/!Vpt!ub!mpn tuf!tf!qswfo!t uwf!o p!{b!. ulogu Lane Lang.
pop!|up!tuf!{b!qp!•f!mj!np!sb!uf!j!eb!ep!ws|j!uf- ws|b!wb!okv!wb!|ji!pcb!wf!{b-!b!ob!hsb!ef!j!qp!. Iako je planirala
blp!p•f!lv!kf!uf!eb!wbt!v!wb!|fn!lp!mf!luj!wv iwb!mf!lbp!eb!of!qpt!up!kf!jmj!lbp!eb!oj!tv da studira psiholo-
dj!kf!of!lb!lp!|f!gp!wj!ub!lp!j!tbs!beoj!dj/!Oj!lp!of vqv!~f!of!wb!nb/![b!tb!eb!af!mj!uf!eb!pt!uwb!sj!uf gi ju, pri ro dne na -
wp!mj!pof!lp!kf!j{!ckf!hb!wb!kv!pcb!wf!{f!jmj!twp!kf sf!{vm!ub!uf!lp!kj!tv!qp!wb!|fn!ob!ip!}f!okv!ep!. uke ili fo ren zi ku,
ev!aopt!uj!qsf!cb!dv!kv!ob!esv!hf-!qb!tf!qpt!. wp!mkop!ep!csj-!b!p!popn!|up!~f!eb!vtmj!kf!ej posvetila se glumi.
ub!sbk!uf!eb!oj!lp!hb!of!pq!uf!sf!~v!kf!uf!ub!lp" lb!toj!kf-!sb!{nj|!mkb!~f!uf!lb!eb!cv!ef!wsj!kf!nf/ Njena popularnost
u stvari je rezultat
ne obi ~ne ame ri -
~ko-kineske ljepote
Vodolija Ribe koju su tra`ili pro-
Oj! eb!obt! ojt!uf! sb!tqp!mp!af!oj!kj J! eb!o bt! tuf! tb!. ducenti serije "Ed-
ge mont" za lik
of!hp!kv!•f-!qb!~f!uf!j!eb!mkf!eb twjn! of!qsj!mb!hp!}f!oj
Lane Lang, koji je
j{j!hsb!wb!uf!sp!cb!pcb!wf!{b"!Qj!ub!. lbe!kf!p!fnp!uj!wopn Kris tin oci je ni la
okf!kf!ep!lbe!~f!uf!v!tuwb!sj!qp!. tub!okv-! qb! j! wb!|jn! sfb!ldj!kb!nb! ob! tqp!. kao povr{an, ali se
lv!| b!w b!u j! eb! tf! ep!w f!e f!u f! v mkb|!okj! twj!kfu-! sj!kf•/! Pop! |up! kf! wb!nb! qp!. ipak prihvatila ulo-
sfe! cf{! j•j!kf! qp!np!~j-! lbe! kf usf!cop! eb!obt! kft!uf! of!lp! lp! cj! np!hbp ge. Ona je i Neu -
ub!lp!p•j!hmf!eop!eb!wbn!kf!qp!usf!cbo!qsj!kb!. eb!wbt!vnj!sj-!b!wj!p•f!lv!kf!uf!eb!up!cv!ef tro ge nin mo del i
ufmk!tlj!tb!wkfu!j!qp!es|lb/!Of!j{j!hsb!wbk!uf!if!. qbs!uofs-!lp!kfn!oj!kf!oj!ob!lsbk!qb!nf!uj!eb promoter ove linije
sp!kb!ub!np!hekf!up!of!np!af!uf!cj!uj!j!vsb!ej!uf wbn!qsj!mb!{j!j!qp!lv!|b!wb!ob!cj!mp!lp!kj!ob!•jo {i rom svi je ta. Do
pop!|up!af!mj!uf-!qp!{p!wj!uf!qsj!kb!uf!mkb!j!j{kb!ebk!. eb!pt!uwb!sj!lpo!ublu!tb!wb!nb!epl!hpe!tuf sada se pojavljiva-
uf!tf" v!ub!lwpn!tub!okv/ la u ne ko li ko TV
serija.
 U
posljednje
vrijeme ~itam mnogo
neistina o sebi, pa
i o svom
braku, ali one
nas uvijek
U2 izdaje album
dobro zabave.

Emina
Jahovi},
za obo`avaoce
"Artificial Horizon" naziv je albuma koji }e
pjeva~ica U2 objaviti samo za ~lanove svog fan kluba,
a rije~ je o kompilaciji remikseva poznatih hi-
tova, uz nekoliko novih, nikada objavljenih
pjesama.
Na "Artificial Horizon" tako }e se na}i re-
miks pjesme "Vertigo" s potpisom Trenta Re-
zno ra, kao i "Fast Cars" D`enajfa Lija,
"Beautiful Day" Dejvida Holmesa i "Get On
Your Boots" u remiksu "Fish Out Of Water".
Svi ~lanovi fan kluba album mogu o~ekiva-
ti u januaru 2010. godine

Pilerovi pobjednici
{oua "Ja imam talenat"

Pilerovi su
odranije
poznati rvo izdanje takmi~enja "Ja pularnijeg svjetskog televizijskog takmi~enja ta- septembra, u ponedjeljak se na{lo deset takmi~a-

P
kao mali imam talenat" televizije Pink lenata pripalo je 100.000 evra, automobil sitroen ra.
uli~ni svira~i zavr{eno je u ponedeljak na- C3 picaso, profesionalni ugovor i studijsko usa- Prema mi{ljenju gledalaca tre}e mjesto je
iz Knez ve~e pobjedom troje djece vr{avanje. zaslu`io apotekar iz Ni{a Marko Pavlovi} koji se
Mihailove u muzi~ara iz Beograda San- Pilerovi, koji nastupaju sa dvije violine i predstavio izvo|enjem "Nessun Dorma", dok je
Beogradu dre, Darka i Danijela Piler. harmonikom, odranije su poznati kao mali uli~ni drugi bio njegov sugra|anin student Oliver Kati}
San dri Pi ler i nje noj svira~i iz Knez Mihailove u Beogradu. kome da postigne vi{e ipak nije pomogla pjesma
bra}i kao pobjednicima srpskog izdanja najpo- U zavr{nici serijala, koji se emitovao od "The Winner Takes It All".

"Pussycat Dolls"
bi da sara|uju
sa Fergi
Robin Antin, koja je osnovala ameri~ku `ensku pop grupu "Pussy-
cat Dolls", izjavila je da bi voljela da sara|uje sa Fergi - pjeva~icom
hip-hop sastava "Black Eyed Peas".
"Mislim da bi gostovanje Fergi na novom albumu bilo nevjerova-
tno i to je ne{to {to oduvijek pri`eljkujem", rekla je Robin Antin, a
prenosi MTV. Ona je dodala i da je u planu novi album koji je jo{ u
ranoj fazi priprema. "Bi}e zabavan i zasigurno }e imati prijatan, nov
zvuk. Bi}e nov i osvje`avaju}i, sigurna sam da }e se svima dopasti."
Prema njenim rije~ima, zvijezdi grupe Nikol [erzinger pridru`i}e
se nove pjeva~ice.
JAPAN - Suzan Bojl je doputovala u Tokio, gdje }e u~estvovati u emisiji televizije NHK, "Bi}e Nikol i nekoliko novih lica. Neke od djevojaka `eljele su da
koja }e u novogodi{njoj no}i biti emitovana u`ivo. Pretpostavlja se da }e ona otpjevati nastave solo karijeru. A mi idemo dalje. Uzbu|ene smo", rekla je Ro-
kompoziciju "I Dreamed a Dream" iz mjuzikla "Jadnici", koja je postala hit na YouTubeu, bin Antin.
koji je odslu{an vi{e od 120 miliona puta.