AKTUELNO INTERVJU EDHEM BIBER,

GRA\ANI BiH
Poslato PREDSJEDNIK
SAVEZA
NOVU 2010.
GODINU vi{e poruka SAMOSTALNIH
SINDIKATA BiH
str. 9!i :
UGLAVNOM
DO^EKALI
U KRUGU
nego pro{le Idu}a godina bi}e
PORODICE
godine 5! 6 str. i te`a nego 2009.
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4099 • NEDJELJA 3. JANUARA 2010.

U FOKUSU Veliki broj univerzitetskih kadrova u BiH ne prati nau~na dostignu}a

Dilerima 89
godina zatvora
OKRU@NI SUD U
BANJALUCI OSUDIO
12 OPTU@ENIH ZA
TRGOVINU KOKAINOM NA
TERITORIJI RS str. 3!i 4

DOGA\AJI

Poplavljeno str. 5
vi{e od 60 ku}a
KI[NE PADAVINE
UZROKOVALE IZLIJEVANJE
RIJEKA U FBiH
Stariji profesori str. 23 i 24

NA LICU MJESTA
bje`e od ra~unara
MALOLJETNICI
Ga|aju se
An|eoski str. 27!i 28
U BOSNI I
HERCEGOVINI
SVE ^E[]E
bombama,
glasovi Hora
be~kih dje~aka
U SUKOBU
SA ZAKONOM plja~kaju
HOR KOJI PREDSTAVLJA
MUZI^KI SIMBOL
AUSTRIJSKE PRIJESTONICE
str. 21!i 22 i siluju
2 ofekfmkb!3. 1. 2010.

Doga|aji Prvooptu`eni
Nikola [araba
FOTO NN

Milorad Dodik: Zapadni

Nismo se opredijelili
BANJALUKA - Predsjedni~ki
izbo ri su unu tra{ nja stvar
Hrvatske i Vlada RS i SNSD se
nisu opredjeljivali ni za jednog
kandidata, ali }e uraditi sve da
sara|uju u vezi sa svim pitanji-
ma u razvijanju dobrosusjedskih
odnosa s legitimno izabranim
predsjednikom Hrvatske, izjavio
zavisne novine".
Dodik je time demantovao spe-
kulacije da Vlada RS i SNSD po-
dr`avaju jednog od kandidata u
drugom krugu predsjedni~kih izbo-
ra u Hrvatskoj.
Kandidati u drugom krugu su Ivo
Josipovi} iz SDP-a Hrvatske i ne-
zavisni kandidat Milan Bandi},
Balkan ulazi u
razvojnu fazu
BEOGRAD - Nakon deseto-
godi{nje rekonstrukcije poslije
ratova devedesetih, zapadni Bal-
kan ulazi u novu, razvojnu fazu Okru`ni
u kojoj klju~na rije~ postaje
konkurentnost, ocijenila je za- sud u
mjenik generalnog sekretara Sa-
vjeta za regionalnu saradnju Banjaluci
Jelica Mini}.
Ona je istakla da region ulazi osudio 12
u "novu, mnogo promi{ljeniju
fazu strukturnih promjena, prila- optu`enih
go|avanja i ulaganja u ljude i u
nauku". za trgovinu
Mini}eva je najavila da }e Sa-
vjet za regionalnu saradnju u fe- kokainom
bruaru u Sarajevu organizovati
sastanak o zapadnom Balkanu s na
ciljem da se "region usmjeri u
ozbiljno, promi{ljeno, nau~no teritoriji RS
zasnovano programiranje razvo-
ja u narednom desetogodi{njem
periodu". (Beta)
Uhap{en

je predsjednik Vlade RS i lider gradona~elnik Zagreba. mladi} zbog
SNAD-a Milorad Dodik za "Ne- N.N.
pucnjave
SARAJEVO - B.G. (23) iz Sa-
Bo{nja~ki politi~ari rajeva uhap{en je prekju~e na-
kon {to je pucao iz automatske
nastavljaju opstrukciju pu{ke u Aleji lipa u Novom Sa-
rajevu, saopo{teno je iz MUP-a
BANJALUKA - Zaklju~ak Narodne skup{tine RS u vezi sa refe- Kantona Sarajevo.
rendumom nema elemente ugro`avanja vitalnog nacionalnog inte- U policiji ka`u da tom prili-
re sa ni je dnog od kon sti tu ti vnih na ro da u Srpskoj, jer }e na kom nije bilo povrije|enih oso-
budu}a referendumska pitanja mo}i dati odgovor svi - i Bo{njaci, i ba niti je pri~injena materijalna
Hrvati, i Srbi i ostali gra|ani, rekao je {ef Kluba delegata Srba u {teta, a na mjestu doga|aja pro-
Vije}u naroda RS Sta{a Ko{arac. na|eno je 60 ~aura.
"Zato je najava Kluba Bo{njaka da }e iskoristiti pravo veta na zakon "U nje go vom auto mo bi lu
o referendumu, koji jo{ nije ni donesen, samo potvrda da }e sa svojom marke BMW prona|eno je 45
pra ksom op stru isa nja bo{ nja ~ki komada metaka kalibra 7,62
delegati nastaviti i u ovoj godini", mm i jedan okvir za municiju
Na budu}a ocijenio je Ko{arac. automatske pu{ke", navodi se u
referendumska pitanja saop{tenju iz policije.
On isti~e da je Narodna skup{ti-
svi }e mo}i dati A.[u.
na tim zaklju~kom obavezala Vla-
odgovor, ka`e Ko{arac
du da predlo`i potrebne izmjene i Obilje`ili
dopune va`e}eg zakona o referen-
dumu ili tekst novog zakona, kojima }e biti predvi|eno rje{enje u skla-
krsnu slavu u
du sa evropskim standardima i praksom za li~no izja{njavanje gra|ana. Dubrovniku
Ko{arac smatra da Klub Bo{njaka zloupotrebljava mehanizam za{tite DUBROVNIK - Eparhija za-
vitalnog nacionalnog interesa, odbija da radi, ne pojavljuje se na sje- humsko-hercegova~ka i primor-
dnicama Vije}a naroda, a sve to s ciljem da zakonodavnu, a time i iz- ska proslavila je ju~e u hramu
vr{nu vlast u RS u~ini neefikasnom. (Srna) Blagovje{tenja u Dubrovniku
svoju krsnu slavu, Svetog Ignja-
tija Bogonosca.
Kriza uticala Svetu arhijerejsku liturgiju
slu`io je mitropolit crnogorski
Dilerima
Nikola MORA^A
BANJALUKA - Okru`ni sud u Banjaluci osu-
dio je na visoke zatvorske kazne sve optu`ene za
trgovinu kokainom u Republici Srpskoj koji su
uhap{eni u akciji MUP-a RS kodnog naziva "Le-
otar" u avgustu 2008. godine.
Na najdu`u zatvorsku kaznu od 12 godina i {est
mjeseci robije osu|en je Nikola [araba (27) iz Trebi-
nja, kojeg je Specijalno tu`ila{tvo RS teretilo da je bio
organizator Dvanaesto~lane zlo~ina~ke grupe koja se
od februara do maja 2008. godine na {iroj teritoriji RS
bavila prodajom kokaina.
Ostali ~lanovi, u zavisnosti od svog "doprinosa"
organizaciji, osu|eni su na ukupno 76 i po godina za-
tvora.
Tako su Trebinjci Risto [araba (30), brat
prvooptu`enog, te Igor Mastilovi} (28) i Savo Jela~i}
(28) osu|eni na po devet godina zatvora, Dragan Sa-
vovi} (32) na osam godina, a Jovo [i{kovi} (30) na
sedam godina robije.
Dva pacijenta u te{kom stanju
D. SLADOJEVI]
Na kazne od po {est godina zatvora osu|eni su
Nedeljko Dodig (32) iz ^itluka, Nemanja ]e}ez (33)
iz Gacka, te Trebinjci Vasilije [pirto i Nikola Krnje-
u{i}.
Trebinjac Predrag Ra|en (37) osu|en je na pet i
po godina zatvora, dok je njegov sugra|anin Kosto
[ekari} (44) dobio najmanju, petogodi{nju zatvorsku
kaznu.
Olga Male{evi}, predsjednik Sudskog vi-
je}a banjalu~kog Okru`nog suda, u obrazlo`enju pre-
sude navela je da su prvooptu`eni Nikola [araba i
Savo Jela~i} progla{eni krivima zbog trgovine kokai-
nom, ali i zbog podmetanja eksploziva pod automobil
svjedoka pokajnika Dragana Jeli}a, koji je tokom su-
|enja svjedo~io protiv optu`enih, nakon ~ega ga je
Specijalno tu`ila{tvo RS "nagradilo" sporazumom o
priznanju krivice koji mu garantuje tri godine zatvora.
Svi ostali optu`eni osu|eni su zbog neovla{tene
trgovine kokainom.
Nakon objave presude, optu`eni Savovi}, [i{ko-
vi}, Dodig i [pirto pu{teni su iz pritvora do pravosna-

na smanjenje Amfilohije, uz saslu`enje troje-

ce vladika, jer je, pored vladike
SARAJEVO, BANJALUKA - U Jedinici in-

trgovinske razmjene Grigorija i umirovljenog Atana-

BEOGRAD - Trgovinska raz-
mjena Srbije i BiH u prvih 10
mje se ci pro {le go di ne je pod
uti ca jem svjet ske fi nan sij ske
krize bila manja za 30,8 odsto
u odnosu na isti period 2008.
godine i iznosila je milijardu i
188,77 miliona ameri~kih dola-
ra, izjavio je saradnik u Birou
za regionalnu saradnju Privre-
dne komore Srbije (PKS) Mi-
tar Pr`ulj.
"BiH je zna~ajan spoljnotrgo-
vinski partner za privredu Srbije.
Od ukupnog izvoza Srbije u svet,
vi{e od 10 odsto realizuje se u
BiH. Od to ga se oko 60 od sto
plasira na tr`i{te RS, pri ~emu se
jedan deo robe indirektno plasira
na tr`i{te Federacije BiH, preko
dis tri bu te ra iz RS", re kao je
Pr`ulj.
On je do dao da pre du ze }a iz
Srbi je, za ra zli ku od po dru ~ja
Banjaluke i Bijeljine, nemaju or-
ga ni zo va ni nas tup na tr`i {tu
FBiH, tako da kanali plasmana
robe iz Srbije idu preko posre-
dnika i zastupnika iz drugih dije-
lova RS.
Prema njegovim rije~ima, naj-
ve}i uvoznik robe iz BiH u Srbi-
ju bi la je @e lje za ra "Ju Es Stil
Srbija", a koks potreban toj `e-
lje za ri iz Sme de re va, je, osim
elektri~ne energije iz BiH, toplo
valjane `ice, drveta, mrkog uglja
i lijekova, istovremeno bio i roba
koja je najvi{e uvo`ena iz BiH u
Srbiju. (Srna)
sija, slu`io vladika brani~evski
Ignjatije.
To je prvi put da je Eparhija
zahumsko-hercegova~ka i pri-
morska krsnu slavu proslavila u
Dubrovniku, a jedan od razloga
je obnova tamo{njeg hrama.
Vladika zahumsko-hercego-
va~ki i primorski Grigorije u
svojoj besjedi je istakao da ta
eparhija nije samo u Hercegovi-
ni, ve} i u primorju, gdje Srbi
jo{ vr{e svete slu`be i ~uvaju i
uljep{avaju svoje bogomolje.
"I mi `elimo da budemo ono
{to je bio sveti Ignjatije, i bogo-
nosci, i hristonosci, i ikonosci,
pa nam se onda de{avaju ~udne
stvari, {to ni u snu nismo mogli
sanjati", istakao je vladika Gri-
gorije u sve~anoj besjedi.
V.D.
tenzivne internisti~ke terapije Klini~kog centra
Univerziteta u Sarajevu trenutno su smje{tena tri
pacijenta oboljela od virusa gripa H1N1, od kojih
su dvojica u veoma te{kom stanju, rekla je ju~e
portparol tog centra Biljana Jandri}.
Na Klinici za infektivne bolesti Klini~kog centra
Univerziteta u Sarajevu trenutno su hospitalizovana
23 pacijenta. Broj do sada pozitivnih pacijenata na
toj klinici na H1N1 je 379.
Iz Instituta za za{titu zdravlja RS ju~e je saop-
{teno da su u RS u posljednja 24 sata brzim testom
potvr|ena dva slu~aja oboljelih od novog gripa. Mil-
ka Mr|a, portparol Instituta, rekla je da su oba novo-
oboljela pacijenta iz Banjaluke. U RS su do sada
virusom H1N1 zara`ene 472 osobe. bolesti, preminula je u Jedinici intenzivne medicine
U Klini~kom centru Banjaluka trenutno Klini~kog centra Banjaluka.
je hospitalizovano 59 pacijenata sa sindromom influ- "Ura|en je brzi test koji je bio negati-
ence, a u Jedinici intenzivne medicine pet pacijenata. van, a odmah po prijemu zapo~eto je lije~enje u
"U Banjaluci je u petak umrla mla|a `ena, koja skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organi-
je imala simptome sli~ne novom gripu", saop{teno je zacije i te`ine bolesti", navodi se u saop{tenju.
iz Klini~kog centra Banjaluka. Dodaje se da je uzet materijal koji je upu}en na
Pacijentkinja, koja je 21. decembra iz druge us- dalju virusolo{ku obradu, poslije koje }e biti poznato
tanove primljena u banjalu~ku Kliniku za infektivne da li je rije~ o virusu H1N1.
 Doga|aji 3. 1. 2010. ofekfmkb 3

Vijesti
Privo|enje
Riste [arabe Uhap{en
Josip Protega
ZAGREB - Biv{i predsjednik
Uprave Hrvatske po{tanske ban-
ke Josip Protega, za kojim je bila
raspisana me|unarodna potjerni-
ca zbog malverzacija u toj banci,
Na najdu`u uhap{en je ju~e na grani~nom
zatvorsku prelazu Bregana izme|u Hrvat-
ske i Slovenije, potvr|eno je iz
kaznu u hrvatske policije.
trajanju Hrvatska policija sprovela je
prije nekoliko dana akciju "Ban-
od 12 i po komat" u kojoj je uhap{eno {est
godina osoba, koje se zajedno s Prote-
gom sumnji~e za odobravanje i
osu|en je primanje kredita od Hrvatske po-
Nikola {tanske banke bez osiguranja pla-
[araba (27) }anja.
Protega, prvoosumnji~eni za tu
iz Trebinja, aferu, bio je na skijanju u Austriji
kojeg je dok je policija sprovela akciju
"Bankomat" i za njim je raspisa-
Specijalno na me|unarodna potjernica.
tu`ila{tvo RS U toj akciji hap{eni su biv{i
predsjednik Uprave Hrvatske po-
teretilo {tanske banke, biv{i ~lan Uprave
da je bio i ~etvorica privrednika, koji se
sumnji~e da su od ove banke ne-
organizator zakonito dobili kredite u iznosu
dvanaesto~lane ve}em od 45 miliona KM.
Protegi i jo{ {estorici osumnji-
zlo~ina~ke ~enih 31. decembra pro{le godine
grupe odre|en je jednomjese~ni istra`ni
zatvor zbog mogu}eg uticaja na
svjedoke. (Agencije)

89 godina zatvora
`nosti presude, odnosno do upu}ivanja na izdr`avanje
zatvorske kazne.
Stav Sudskog vije}a je da je Specijalno tu`ila{tvo
tokom vi{emjese~nog su|enja dokazalo da je Nikola
[araba rukovodio zlo~ina~kom organizacijom, te da je
disciplinu me|u ostalim ~lanovima "~uvao" metodama
zastra{ivanja.
"[araba je nabavljao kokain u Crnoj Gori, ali i u
BiH, odnosno Mostaru, Sarajevu i Konjicu. Nalazio je
mjesta za skrivanje kokaina, prepakivao ga, miksao, a
zatim dogovarao prodaju koju su izvr{avali ostali ~la-
novi zlo~ina~ke organizacije. Svaki ~lan imao je jasno
definisanu ulogu u toj organizaciji", izjavila je Male{e-
vi}eva u obrazlo`enju presude.
Krunski dokaz Specijalnog tu`ila{tva RS
tokom su|enja bili su snimljeni telefonski razgovori
izme|u optu`enih.
U vi{e od 40.000 me|usobnih razgovora istra`ni
organi u dokazni materijal izdvojili su one koji su to-
kom su|enja, a prema stavu Sudskog vije}a, bili dovo-
ljni da bude do ka zano da ~la no vi zlo ~i na ~ke
^lanstvo BiH u SB UN velika {ansa, ali i rizik
T. [IKANJI], E. DUVNJAK
BANJALUKA - Dvogodi{nji mandat BiH, kao nestal-
ne ~lanice Savjeta bezbjednosti UN-a (SB UN), predstav-
lja {ansu, ali i veliki rizik ako se unutra{nji sukobi u BiH
budu poku{ali prenijeti na njeno djelovanje u Savjetu
bezbjednosti, smatraju doma}i politi~ari.
Iako su kao veliko priznanje za BiH ocijenili to {to je od
petka postala nestalna ~lanica Savjeta bezbjednosti UN-a, ~i-
njenica da u tom procesu nisu uklju~ene relevantne institucije
zadu`ene za spoljnu politiku nai{la je na podijeljena mi{ljenja
bh. politi~ara.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, istakao je da bi bilo
dobro da BiH iskoristi mogu}nosti koje ima kao nestalna ~la-
nica Savjeta bezbjednosti, ali da na~in na koji je taj proces pri-
preman od strane ministra inostranih poslova BiH Svena
Alkalaja ne obe}ava mnogo.
Dodik isti~e da je u BiH izostavljena napredna
koordinacija, bolja priprema i razumijevanje mogu}nosti koje
donosi ~lanstvo u Savjetu bezbjednosti.
"Alkalaj je u~inio sve da taj proces na neki na~in devalvi-
ra, iako on daje dobru {ansu i priliku BiH da se predstavi", is-
takao je Dodik.
Smatra da je pristup Alkalaja u cijelom procesu bio ka-
tastrofalan, jer nije uklju~io relevantne institucije, kao ni poli-
ti~ke faktore.
organizacije, ne samo da su se poznavali ve} da su bili
potpuno svjesni svoje uloge u u prodaji kokaina.
Optu`eni su tokom tih razgovora vodili ra~una da
ne otkrivaju detalje. Kriminalna grupa nije koristila
neki zatvoreni sistem {ifara u razgovrima ve} su,
umjesto naziva droge, upotrebljavani "sinonimi",
Osu|eni odnosno umjetni~ke slike, trenerke, majice, {to je ne-
su se od sumnjivo ukazivalo na to da su optu`eni razgovarali o
februara prodaji upravo kokaina", izjavila je Male{evi}eva, ko-
do maja ja je tokom ~itanja presude iz sudnice morala odstra-
2008. niti Nikolu [arabu zbog upornog vrije|anja suda.
godine na [araba je, naime, tokom ~itanja presude,
teritoriji negoduju}i odmahivao glavom, gledao u svakog od op-
RS bavili tu`enih, te advokata i pitao se: "Zar je ovo mogu}e?"
prodajom Negodovanje prvooptu`enog preraslo je u smijeh
kokaina kada je ~itan dio presude u kome je [araba naveden i
kao organizator podmetanja eksploziva pod automobil
kasnijeg svjedoka pokajnika Dragana Jeli}a.
Upitan zbog ~ega se smije, [araba se Sudskom
vije}u obratio rije~ima: "Znam da mi je ova presuda
naru~ena od Gorana Zupca, na~elnika CJB Trebinje, a
"Ako se ne{to bitno ne promijeni na tom planu, bolje bi
bilo i da nismo ~lanica", smatra Dodik, ocjenjuju}i neopho-
dnim da svi relevantni faktori u BiH, koji su zastupljeni u in-
sti tu ci ja ma za du `e nim za spo ljnu po li ti ku, kao {to je
Predsjedni{tvo BiH, budu bolje zastupljeni u cijelom procesu.
Istog mi{ljenja je i Mladen Ivani}, lider PDP-a,
koji smatra nu`nim da Ministarstvo inostranih poslova i Pred-
sjedni{tvo BiH sara|uju, te da Ministarstvo bude operativni
organ koji radi, a da klju~ne stavove utvr|uje Predsjedni{tvo
BiH i to sa, {to je mogu}e, ve}im stepenom jedinstva.
"Samo se nadam da unutra{nje prilike u BiH ne}e optere-
}avati odnos BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a, te da }e pos-
va{e je bilo samo da je potpi{ete. Sram vas bilo!" Na-
Bombom
na zgrade
"Euroherca" i
"Euroservisa"
LIVNO - Nepoznata osoba ba-
cila je u no}i izme|u petka i su-
kon ovih rije~i, [araba je udaljen iz sudnice.
Nekulturu su pokazali i pojedini advokati, koji su bo tu ru ~nu bom bu is pred
tokom ~itanja presude napustili sudnicu, nezadovoljni upravnih zgrada osiguravaju}e
i {okirani visokim kaznama za svoje klijente. ku }e "Euro herc" i ser vi sa za
Milica Cvijanovi}, advokat bra}e [araba, opravku motornih vozila "Euro-
rekla je nakon presude da je i specijalni tu`ilac bio servis" u Livnu, pri ~emu je na
iznena|en visokim kaznama. objektima pri~injena ve}a materi-
"Ne znam da li }u nastaviti braniti [arabe, jer ovo jalna {teta, saop{teno je ju~e iz
{to se de{ava vi{e nije pravo", dodala je Cvijanovi}e- MUP-a Livanjskog kantona.
va. Portparol Uprave policije kan-
Slobodan ]eli}, specijalni tu`ilac, rekao je nakon tonalnog MUP-a Ivica Vrdoljak
presude da su izre~ene kazne optu`enima srazmjerne saop{tio je da je uvi|ajem utvr|e-
po~injenom krivi~nom djelu, ali da }e se o svemu de- no da je od ja~ine eksplozije, u
taljnije izjasniti kada Specijalno tu`ila{tvo presudu krugu koji je ogra|en i ima vi-
dobije napismeno. deo-nadzor, na dvije upravne
Male{evi}eva je prije objave presude konstatova- zgrade razbijeno ili o{te}eno 35
la da se u sudnici nisu ni pojavili optu`eni Kosto [e- prozorskih stakala.
kari}, Predrag Ra|en, Nikola Krnjeu{i} i Nemanja @.D.
]e}ez, koji tokom su|enja nisu ni bili u pritvoru, ve}
su se branili sa slobode. Policija i
dalje traga za
Anom Stoji~i}
LOPARE - Policija i dalje traga
za sedmogodi{njom djevoj~icom
Anom Stoji{i} iz Ma~kovca, kod
tojati jedinstvo u rje{avanju me|unarodnih problema. Sma- Lopara, ~iji je nestanak prijavljen
tram ogromnom obavezom da Ministarstvo inostranih poslo- 29. decembra 2009. godine, pot-
va i Pred sje di{ tvo BiH za je dni ~ki nas tu pa ju u Sa vje tu vr|eno je u policiji.
bezbjednosti" istakao je Ivani}, dodaju}i da BiH, kao nestalna Potraga za djevoj~icom, koja je
~lanica, od toga mo`e imati velike koristi, ali i izuzetno veliku nestala 27. decembra, jo{ nije da-
{tetu, ako svoje unutra{nje sukobe poku{a da prenese na svoje la rezultate.
djelovanje u SB UN. Prema saznanjima pripadnika
Ivo Miro Jovi}, ~lan HDZ BiH, ocjenjuje poziti- Policijske stanice Lopare, najvje-
vnim to {to je BiH nestalna ~lanica Savjeta bezbjednosti UN- rovatnije se utopila u rijeci Gnji-
a, ali isti~e da se u BiH ne razmi{lja na pravi na~in, u smislu ca, u bli zi ni po ro di ~ne ku }e
iskori{tavanja {anse koja se tom prilikom pru`a. Stoji{i}.
"Nestalno ~lanstvo je veliki iskorak, ali smatram da su Risto Radi}, komandir Policij-
nam male {anse da to iskoristimo na pravi na~in. Nismo ni ka- ske stanice Lopare, rekao je da su
drovski ni finansijski osna`eni da odgovorimo takvoj poziciji, odmah po prijavi preduzeli sve
u smislu prezentacije BiH i na{eg pozicioniranja u me|unaro- kako bi utvrdili pod kojim okol-
dni okvirima", smatra Jovi}. nostima je djevoj~ica nestala.
Amir Zuki}, generalni sekretar SDA BiH, isti~e da je On je dodao da su indicije upu-
~lanstvom u SB UN, jo{ jednom dokazano priznanje suvere- }ivale na ~injenicu da je djevoj~i-
nosti BiH. ca upala u nabujalu rijeku Gnjicu,
"Vjerujem da }e se koz diplomatske odnose i ~lanstvo te da su desetine policajaca, va-
obezbijediti {to bolji prosperitet BiH, ekonomski razvoj i da trogasaca i mje{tana krenule u
}e se kroz politi~ki dijalog posti}i vi{e od pukog ~lanstva", re- potragu za Anom, te da su pretra-
kao je Zuki}. `ili teren i rije~no korito u du`ini
Sa{a Magazinovi}, ~lan SDP BiH, isti~e da vjeruje da }e od ne ko li ko ki lo me tra, ali je
ljudi koji se nalaze u na{oj misiji pri UN-u u~initi sve da BiH potraga bila bezuspje{na.
predstave u pravom svjetlu. O.S.
4 ofekfmkb!3. 1. 2010. Doga|aji

Gra|ani BiH
2010. godinu
do~ekali
na trgovima,
u ugostiteljskim
objektima
i u ku}noj
atmosferi
^estitke putem SMS poruka
popularne me|u gra|anima

Poslato vi{e
poruka nego pro{le
U odnosu na isti Dragan SLADOJEVI], Ilijana RADANOVI]-KNE@EVI], cije trebalo da budu objavljene u narednih nekoliko pono}nu ~estitku Ljube Be{li}a, gradona~elnika
Olivera STJEPANOVI] dana. Mostara.
prazni~ni period Gra|ani BiH su novu 2010. godinu uglavnom Nekoliko hiljada gra|ana Bijeljine
pro{le godine, SARAJEVO, BANJALUKA, BIJELJINA - do~ekali u krugu porodice. Novogodi{nju no} u Sa- do~ekalo je novu 2010. godinu na Trgu kralja Petra
Korisnici "M:telovih" usluga su 31. decembra rajevu veliki broj gra|ana do~ekao je na otvore- Prvog Kara |or |e vi }a, a oku plje ne su za bav lja li
ukupan broj SMS pro{le i 1. januara ove godine poslali ukupno nom, is pred Vje ~ne va tre, uz nas tu pe mu zi ~kih bendovi "Ortodoks Kelts" i "Alter ego", te DJ Zo-
poruka je ve}i za 10.189.213 SMS i 21.033 MMS poruke, dok }e grupa i vatromet. ran Trakilovi}. Zbog nestanka struje u centru Prije-
broj poruka koje su poslali korisnici preostala Prema navodima iz MUP-a Kantona Sarajevo, do ra, pro sla va do ~e ka No ve go di ne na no vom
42 odsto, dok su dva mobilna operatera biti poznat u narednim no} je protekla relativno mirno. gradskom trgu po~ela je sa zaka{njenjem od dva
Gra|ani BiH sata.
MMS ~estitke ove danima. Novogodi{nja no} u RS protekla je bez ve}ih
novu 2010.
"U odnosu na isti prazni~ni period pro{le godi- incidenata. Banjalu~ani su imali priliku da u novo- Ve}ina gra|ana Trebinja i drugih hercegova-
godine ne, ukupan broj SMS poruka je ve}i za 42 odsto, godi{njoj no}i u`ivaju uz Jelenu Toma{evi} i grupu godinu ~kih gradova Novu godinu je do~ekala u porodi-
popularnije me|u dok su MMS ~estitke ove godine popularnije me|u "Legende", koji su ih zabavljali na Trgu Krajine, uglavnom ~noj atmo sfe ri, kod ku }e, dok su se mla di
'M:telovim' korisnicima za 128 odsto", saop{teno je dok su na Trgu palih boraca svirali lokalni rok ben- do~ekali uglavnom odlu~ivali za zabavu u nekom od ugosti-
"M:telovim" iz "M:tela". dovi "Balkan ekspres" i "Black box". u krugu teljskih objekata.
korisnicima za Na|a Lutvikadi}, portparol "BH Teleco- Nova godina u Mostaru je prvi put u poslje- porodice Oko hi lja du gra |a na So ko ca prvi put je na
128 odsto, ma", rekla je da bi podaci o broju poslatih SMS i dnjih nekoliko godina protekla bez organizovanog gradskom trgu, uz narodnu muziku, ispratilo staru i
MMS po ru ka to kom po slje dnjeg da na pro {le i do~eka na [panskom trgu. Iako do~ek na otvore- do~ekalo novu godinu. Veliki broj gra|ana Isto~nog
saop{teno prvog dana ove godine trebalo da budu poznati da- nom nije bio planiran, kod zgrade "Projektant" or- Sarajeva proveo je novogodi{nju no} na centralnom
iz "M:tela" nas, dok su u "HT Eronetu" kazali da bi te informa- ganizovana je svirka, uz zvuke lokalnog benda i trgu, uz muziku i dobar provod, a prazni~na no}

Nivo rijeka
u porastu Poplavljeno vi{e od 60 ku}a la su ugro`ena ~etiri stambena objekta i zahvaljuju}i hitnoj
FOTO NN

Oj!wp!sj!kf!lb!Tb!wf Te{ka situacija zabilje`ena

j!Esj!of!v!Tfn!cf!sj!kj-!uf
of!lp!mj!lp!skf!•j!db!.!Hokj!db-
Kb!okb!j!Mv!lb!wbd-!kf!v!qp!.
sbt!uv-!bmj!tv!kp|!v!twp!kjn
lp!s j!u j!n b-!sf!l bp!kf!|fg
Pe!tkf!lb!dj!wjm!of!{b!|uj!uf
pq!|uj!of!Cj!kf!mkj!ob!Esb!hp
Sjt!uj~/
#Wp!ep!nkfs!ob!Sb!•j!qp!.
lb!{bp!kf!eb!kf!oj!wp!Tb!wf
kv!•f!vkv!usp!j{op!tjp!714
dfo!u j!n f!u sb-! b! ob! 761
vwp!e j!n p!sf!e p!w ov!pe!.
csb!ov/!Lbeb!kf!sj!kf•!p
Esj!oj-!qsp!upl!kf!j{op!tjp
943!nf!usb!lv!cob!v!tf!.
lvo!ej!j!qp!op!wp!kf!v!qp!.
sbt!u v/! [b! tb!e b! of!n b
j{mj!wb!okb-!twf!sj!kf!lf!tv!v
twp!kjn!lp!sj!uj!nb-!bmj!tv!oj!.
wpj!v!qp!sbt!uv#-!sf!lbp!kf
Sjt!uj~/
Po!kf!ep!ebp!eb!Tb!wb
qp!nb!mp!tub!hoj!sb-!eb!tv
twf!qsj!up!lf!v{wp!eop!v
cmb!afn!qp!sbt!uv-!qb!~f
wkf!sp!wb!uop!j!Esj!ob-!lb!lp
kf!sf!lbp-!j~j!kp|!hp!sf/
P/T/
E. DUVNJAK, T. [IKANJI]
SARAJEVO - Usljed ki{e, koja je intenzivno padala
izme|u petka i subote, u Federaciji BiH je do{lo do izli-
vanja rijeka i plavljenja vi{e od 60 ku}a i zemlji{ta, pot-
vr|eno je ju~e u Operativnom centru Civilne za{tite
Federacije BiH.
u Tuzlanskom kantonu
Te{ka situacija zabilje`ena je na podru~ju Tuzlanskog
kantona, a do plavljenja je do{lo i u Unsko-sanskom kanto-
nu.
"U Gra~anici u Tuzlanskom kantonu izlila se rijeka
Spre~a. Najozbiljnija situacija je bila u mjesnoj zajednici
Orahovica, gdje je pod vodom bilo oko 50 stambenih obje-
kata i 120 hektara zemlji{ta. U mjesnoj zajednici Pribava bi-
intervenciji gra|ana uz pomo} bagera nije do{lo do ve}ih
tragedija", rekao je ju~e Zdravko Mileti}, de`urni operativac
u Federalom operativom centru Civilne za{tite.
U Operativom centru Civilne za{tite TK ka`u da su u
mjesnoj zajednici Stjepan Polje djelomi~no vodom bila
okru`ena tri stambena i dva privredna objekta.
"Na nekoliko mjesta pod vodom je bio i magistralni put
M-4. U ostalim mjesnim zajednicama je do{lo do izlivanja
vode na lokalne puteve, gdje je voda raznijela posipni mate-
rijal", re~eno je u Operativnom centru Civilne za{tite TK.
Zbog pove}anja vodostaja rijeke Spre~e u op{tini
U Gra~anici u Tuzlanskom
kantonu izlila se rijeka Spre~a
Doboj-Istok do{lo je do plavljenja zemlji{ta.
"Pod vodom je 200 hektara. U Klokotnici je poplavljeno
deset stambenih objekata. Situaciju komplikuje i rast vodos-
taja jezera Modrac", rekao je Mileti}.
U USK je usljed ki{e porastao vodostaj rijeke Une, a na
nekoliko lokacija u kantonu su se izlili potoci.
"Uglavnom je ugro`eno poljoprivredno zemlji{te, a lo{e
stanje je bilo u mjesnim zajednicama Turije i Golobu}i, ali
sada je dosta bolje", re~eno je u Operativnom centru Civilne
za{tite USK.
Vodostaj rijeke Sane u Prijedoru ju~e ujutro iznosio je
403 centimetra, {to je za 17 centimetara ispod kriti~ne ta~ke
na kojoj se preduzimaju mjere prvog stepena pripravnosti u
odbrani od poplava.
 Doga|aji 3. 1. 2010. ofekfmkb 5

Banjalu~ane na trgu
Vijesti Olimpijski bazen
zabavljale "Legende"
FOTO M. RADULOVI] Usvojen otvoren i za gra|ane
bud`et BA NJA LU KA -

FOTO A. ^AVI]
op{tine
Vi{egrad
VI [E GRAD - Odbor ni ci
Skup {ti ne op {ti ne Vi {e grad
ve}inom glasova usvojili su
bud`et op{tine za 2010. godi-
nu u izno su od 7.051.910
KM.
Od pla ni ra nog izno sa
3.876.410 KM predvi|eno je
za teku}e tro{kove, a 625.500
KM za kapitalne investicije.
Odbor ni ci su pret ho dno,
zbog ovogodi{njih finansij-
skih grantova od strane Vlade
RS, usvo ji li dru gi re ba lans
bud`eta za 2009. godinu.
Usvojen je i plan kapitalnih
investicija za narednu godinu,
koji se odnosi na finansiranje
pro je ka ta ko ji su uslov za -
vr{etka turisti~ke uskotra~ne
pruge do Vi{egrada, uklju~u-
ju }i i re kon stru kci ju Uli ce
Druge podrinske brigade, ras-
Gradski olimpijski ba-
zen u Banjaluci od ju~e
je otvoren i za gra|ane,
a korisnici mogu da ga
posjete svakog dana od
devet do 23 sata.
Taj bazen od 5. decem-
bra mogli su da koriste
samo sportski klubovi,
dok je od ju~e otvoren za
sve posjetioce. Sat kori{tenja bazena za odrasle je tri KM, dva sata ko{ta pet
KM, a cijeli dan sedam maraka.
"Djeca, studenti, penzioneri i invalidi imaju popust, tako da je sat kupanja
za ove kategorije dvije marke, dva sata ko{ta 3,5 i cijeli dan pet maraka.
Djeca do 13 godina bazen mogu da koriste isklju~ivo uz prisustvo roditelja
ili neke odrasle osobe, a u cijenu ulaznice je ura~unato i osiguranje kupa~a",
rekla je Dijana Vrhovac, portparol Gradskog olimpijskog bazena i "Akva-
ne", javnog preduze}a koje upravlja tim bazenom.
Dodala je da se od svih korisnika Gradskog olimpijskog bazena u Banja-
luci o~ekuje po{tovanje ku}nog reda.
"To podrazumijeva no{enje kapica za plivanje i standardne pliva~ke opre-
me", pojasnila je Vrhov~eva i najavila da }e uskoro na bazenu biti organizo-
vana i {kola plivanja.
Rajko Radovanovi}, direktor "Akvane", rekao je da }e Gradski olimpijski
bazen u Banjaluci imati veliki zna~aj za taj grad, ali i za RS i region.
"Postojanje ovog bazena osjeti}e svi segmenti dru{tva - gra|ani, {kole i
sportski klubovi. Nema nikakve sumnje da je ovakav bazen bio potreban

godine
protekla je mirno i bez ve}ih incidenata.
Oko 3.000 Zvorni~ana Novu godinu je do~eka-
lo na Gradskom trgu u Zvorniku, a zabavljala ih je
biv{a pjeva~ica grupe "Luna" Maja Markovi}, sa
grupom "Di-d`ej tim". Veliki broj Dobojlija, najvi-
{e mladih, do~ekao je Novu godinu na gradskom
trgu kod Parka heroja, uz nastup muzi~ara Igora
Vukojevi}a, te petnaestominutni vatromet.
Ve}ina starijih Srebreni~ana novogodi{nju
no} je provela u ku}nom ambijentu, dok su mla|i sta-
novnici ovog grada 2010. godinu do~ekali u kafi}ima.
Prvu novogodi{nju ~estitku gra|anima op{tine
Prnjavor na gradskom trgu uputili su na~elnik op-
{tine Darko Toma{ i predsjednik Skup{tine op{tine
@eljko Simi}.
Gra |a ni Bu goj na 2010. go di nu do ~e ka li su
uglavnom u krugu porodice i u dru{tvu prijatelja,
kod ku}e, ili u nekom od ugostiteljskih objekata.
Proslava Nove godine bi}e, na`alost, upam}ena
i po lo{im vijestima. Denis M. (20) iz Konjica, koji
Prvoj bebi ~ek od 2.000 KM
Mi}i} u posjeti
Ljubojevi}evoj
i njenom sinu
O. STJEPANOVI], D. SLADOJEVI]
BIJELJINA, BANJALUKA - Mi}o Mi}i}, na-
~elnik Bijeljine, tradicionalno je u ime op{tine ju~e
za Pavla Ljubojevi}a, prvu bebu koja je ro|ena u
2010. godini u bijeljinskom porodili{tu, uru~io ~ek
od 2.000 KM.
Tina Ljubojevi} (24), Pavlova majka, od Mi}i}a je
dobila buket cvije}a.
"Sre}na sam, ovo je moja prva beba, a poro|aj je
protekao bez problema zahvaljuju}i osoblju bijeljinskog
porodili{ta", rekla je Ljubojevi}eva.
Pavle je ro|en 1. janura 15 minuta poslije pono}i, a
po poro|aju je bio te`ak 3,6 kilograma i dug 55 centi-
metara.
Mi}i} je dje~aku po`elio da ima sre}no djetinjstvo
uz svoje roditelje.
Milivoje Pelemi{, ginekolog na Ginekolo{ko-aku-
{erskom odjeljenju bijeljinske bolnice "Sveti Vra~evi",
vjete od naselja Nezuci do }u-
prije na Drini i Rzavski most
- Rodi} brdo, te stepeni{ta i
staze do crkve na Megdanu i
ure|enja Gradskog groblja u
Kosovu polju.
D.Ku.
je Novu godinu slavio sa dru{tvom u Visokom, pre-
minuo je od posljedica ranjavanja metkom ispalje-
Obezbijedili
nim iz pi{tolja. hranu za
Tako|e, u saobra}ajnoj nesre}i, koja se dogodi- siroma{ne
la u ~etvrtak u 22 sata u Hotonju, op{ina Vogo{}a,
poginuo je Sanel Beha. U toj nesre}i lak{e je povri- ZENICA - Crveni polumje-
je|en njegov saputnik Nurif Osmanovi} (29). sec Zeni~ko-dobojskog kan-
tona obezbijedio je oko 750
kilograma namirnica za pri-
Novogodi{nja no} premu obroka u Gradskoj na-
u RS protekla bez ve}ih incidenata rodnoj kuhinji.
Donaciju u ulju, ri`i, za~ini-
ma, gra{ku, paradajz sosu i
Tridesetsedmogodi{nji J.M. je u ~etvrtak nave~e ma ka ro ni ma u vri je dnos ti
iz vatrenog pi{tolja u kafe-baru "Pet" u Kladu{i pu- preko 1.100 maraka uru~io je
cao u O.E. (23) nanijev{i mu lak{e tjelesne povrede. Ibrahim Had`imuhovi}, pred-
Te{ke tjelesne povrede oka zadobila je ^.A. sjednik Crvenog polumjeseca
(27) ka da je ne po zna ta oso ba ba ci la pe tar du na ZDK.
asfaltnu podlogu autobuske stanice u Ulici Igman- "Ove godine Crveni polu-
ska u Vogo{}i. mjesec je Gradskoj narodnoj
kuhinji donirao vi{e od 12 to-
na poljoprivredno-prehrambe-
nih proizvoda, 12 tona mesa,
te 2.300 litara mlijeka, koje
smo prikupili od na{ih aktivis-
ta, tako da smo tokom 2009.
obezbijedili oko 26 tona na-
mirnica za ovu kuhinju", re-
kao je Had`imuhovi}. (Zeda)
Mogu}e
smanjenje
plata
LIVNO - Ministar finansija
Li vanj skog kan to na An te
Krajina izjavio je da }e to mi-
Jovana @ivkovi} prva
ro|ena beba u Banjaluci nistarstvo imati problema sa
FOTO A. ^AVI] is pla tom pla ta bu d`et skim
izrazio je zadovoljstvo pove}anjem stope nataliteta u ko ri sni ci ma za de cem bar
protekloj godini na podru~ju op{tine Bijeljina. 2009. godine zbog lo{ijeg pu-
Prva beba koja je u 2010. godine ro|ena na podru- njenja kantonalnog bud`eta,
~ju Banjaluke je djevoj~ica Jovana. Njenim roditeljima, {to zna~i da bi moglo do}i do
smanjenja plata.
Momirki i Dragi @ivkovi}u, iz mjesta Bakinci, kod La-
kta{a, Jovana je ~etvrto dijete. Jovana je na svijet u Kli- Krajina je rekao da ne}e biti
vra}anja ve} ispla}enog nov-
ni~kom centru Banjaluka do{la 1. janura u 1.30 poslije
pono}i, a po poro|aju je bila te{ka 3,58 kilograma i du- ca na ime plata i dodao da ne
ga 52 centimetra. mo`e potvrditi da li }e plate
"Drago mi je {to je moja k}erkica prva ro|ena ove go- za decembar biti ispla}ene na
nivou prethodnih.
On je ocijenio da }e ova go-
Mi}i} dje~aku po`elio da ima
dina biti veoma krizna i te{ka,
sre}no djetinjstvo uz svoje roditelje
jer se o~ekuje dalji pad dru{-
tvenog bruto proizvoda, zapo-
dine na podru~ju Banjaluke. Moj mu` Drago sada kod ku- slenosti i potro{nje u BiH, a
}e ~uva na{e dvije k}erkice i sina, a ja bi trebalo da im se to }e, kako je rekao, uticati na
pridru`im u ponedjeljak, kada su mi rekli da }u iza}i iz bol- ote`ano punjenje bud`eta na
nice", rekla je ju~e @ivkovi}eva, kojoj su tek 24 godine. svim nivoima. (Srna)
Banjaluci ", rekao je Radovanovi}.
D.S.
Jovica Pavi} u Zenicu
donosi "Snijeg"
ZENICA - U zeni~kom Bosanskom narodnom pozori{tu, kao jedan
od programskih projekata, planiraju da postave na scenu djelo nobe-
lovca Orhana Pamuka i njegov izuzetan bestseler ''Snijeg''.
Sedmi roman turskog pisca Orhana Pamuka predstavlja repertoarsko izne-
na|enje za ljubitelje sedme umjetnosti, ali pobu|uje i izuzetno zanimanje,
jer }e ga na zeni~ku scenu postaviti banjalu~ki re`iser Jovica Pavi}.
Njegove re`ije zeni~ka publika je gledala i ocijenila kao najuspje{nije, me-
|u kojima je i Sidranov ''Otac na slu`benom putu''.
Hroni~ari tog vremena pamte re`iju Pavi}evog ''Oca na slu`benom putu''
kao jednu od najboljih svih vremena na sceni BNP Zenica.
Pavi} ove godine na bh. scenu donosi ''Snijeg'', kojim se priziva duhovna
krhkost nezapadnja~kog svijeta, njegova nedoumica u pogledu bezbozni-
~kog Zapada i njegov bijes.
''@elja nam je da se trgnemo iz letargije i ponudimo jedno zaista veliko i
genijalno djelo, koje nosi savremenu poruku o Istoku i Zapadu. Na{e opre-
djeljenje je i re`iserska veli~ina u liku Jovice Pavi}a, ~ovjeka koji se ve}
mo`e pohvaliti velikom postavkom na zeni~koj sceni. Ovo je na{ plan i vje-
rujem da }emo ga uspje{no realizirati'', rekao je profesor Ned`ad Fejzi}, di-
rektor Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica. (Zeda)
STAV
Pi{e:
Tanja [IKANJI]
Novogodi{nja no}
Novu 2010. godinu ve}ina bh. gra|ana do~ekala je skromno. Iako su
novogodi{nji turisti~ki aran`mani ove godine bili povoljniji nego pretho-
dnih godina, zainteresovanost za do~ek Nove godine u inostranstvu je
izrazito mala. Da tradicija novogodi{nje euforije, usljed svih nepovo-
ljnih de{avanja, polako ali sigurno gubi na zna~aju, potvr|uje opredije-
ljenost bh. gra|ana da najlu|u no} do~ekaju u ku}nom ambijentu, jer je
to jedini na~in da svoje skromne prihode sa~uvaju za bitnije tro{kove,
koji iz dana u dan u BiH postaju sve ve}i.
^injenica da je za novogodi{nju no}, prema rezultatima ankete "Neza-
visnih novina", ve}ina gra|ana bila spremna da izdvoji maksimalno 50
KM, pokazuje da je po~etak ove godine o~igledno u sjenci svjetske eko-
nomske krize, o ~ijim efektima slu{amo najrazli~itije prognoze, od onih
da je kriza pro{la, do krajnje negativnih predvi|anja da stezanje kai{a u
BiH slijedi tek u novoj godini.
Sve je to o~igledno uticalo na
Sve je to skromniju potro{nju u najlu|oj
o~igledno uticalo
no}i, koju je najvi{e gra|ana,
na skromniju potro{nju prema anketi "Nezavisnih", pro-
u najlu|oj no}i
velo u ku}nom ambijentu, a ove
godine mnogi su izbjegli i kupo-
vinu poklona. Na takav racionalan pristup tro{enju ve}ina je navikla to-
kom svih prethodnih godina, a recesija, uz redovna poskupljenja u
pro{loj godini, bila je samo kap u prepunoj ~a{i.
Ako uzmemo u obzir ~injenicu da najnovija istra`ivanja pokazuju da
polovina gra|ana `ivi na ivici socijalne bijede, a 18 do 20 odsto se nala-
zi ispod te linije, onda je jasno za{to pretprazni~na atmosfera za gra|a-
ne sve vi{e gubi zna~aj. Me|utim, sigurno je da su nas ova te{ka
vremena podsjetila na najva`nije vrijednosti, odnosno porodicu i prijate-
lje.
6 ofekfmkb!3. 1. 2010.
[panija podr`ava
Srbiju na putu
prema EU
MADRID - Ministar spoljnih
po slo va [pa ni je Mi gel An hel
Moratinos izjavio je da sna`no
podr`ava aplikaciju Srbije za
~lanstvo u EU, dodav{i da je to
logi~an i dobar korak zemlje ~i-
ja je budu}nost u evropskoj po-
rodici.
"Razgovarali smo s predsjedni-
kom Srbije Borisom Tadi}em i mi-
nistrom spoljnih poslova Vukom
Je re mi }em. Srbi ja je ta ko ja je
odlu~ila koji je pravi momenat da
preda aplikaciju za punopravno
~lanstvo u EU", rekao je {ef diplo-
ma ti je [pa ni je, ko ja je ju ~e od
dijelu Evrope, prenosi "Glas Ame-
rike".
Predsjednik Srbije Boris Tadi} je
Doga|aji
Vijesti
Pove}an broj Berluskoni
se pojavio
poginulih u
bomba{kom u javnosti
napadu SJN!.!Tjm!wjp!Cfs!mvt!lp!oj!)83*!tf
qp!kb!wjp!v!kb!wopt!uj-!qswj!qvu!pu!lb!lp
PE[AVAR - Broj poginulih u hb!kf!24/!ef!dfn!csb!qp!sf!nf!~f!oj
napadu bomba{a samoubice na Nb!tj!np!Ubs!ub!mkb!qp!hp!ejp!v!pcsb{
odbojka{koj utakmici u gradi- lb!nf!opn!nj!oj!kb!uvs!opn!sf!qmj!lpn
}u [ah Hasan Kan na sjevero- nj!mbo!tlf!lbufesbmf/!Cfs!mvt!lp!oj!kf
zapadu Pakistana pove}an je na qsp!wfp!of!lp!mj!lp!eb!ob!v!cpm!oj!dj-!b
93, izjavio je policijski zvani- {b!ujn!of!lp!mj!lp!tb!uj!ob!{v!cbs!tlpk
~nik u oblasti Banu Muhamed tup!mj!dj-!kfs!nv!kf!ob!qb!eb•!qp!mp!njp
Ajub Kan. j!ewb!qmpn!cj!sb!ob!{v!cb/
"Seljani su se okupili da bi
gledali odbojka{ku utakmicu
izme|u timova iz dva sela kada
se bomba{ samoubica zaletio
kolima u masu i aktivirao ek-
sploziv skriven u automobilu.
Kosovski Albanac, koji je
Najmanje 93 lica su poginula",

Napada~
[vedske preuzela {estomjese~no 23. decembra u Stokholmu predao
predsjedavanje EU. kandidaturu Srbije za ~lanstvo u rekao je Kan. Od siline eksplo-
On je rekao da se [panija nada EU {vedskom premijeru Frederiku zi je uni {te no je vi {e od 20
da }e biti u prilici da prihvati apli- Rajnfeldu. zgrada, a broj poginulih i po-
kacije za evropsko ~lanstvo i pre- [panija je najavila da }e jedan vrije|enih se uve}ava, jer su
ostalih dr`ava regiona, kako bi i od pri ori te ta no vog evrop skog mnogi zatrpani ispod ru{evina.
one imale evropsku perspektivu i predsjedni{tva biti i zapadni Bal- Bri ta ni ja i SAD osu di le su
bila osna`ena bezbjednost u tom kan. (Agencije) ovaj napad, a ameri~ki dr`avni
sekretar Hilari Klinton obe}ala
je da }e SAD nastaviti da po-
Cvetkovi} najavljuje dr`a va ju na rod Pa kis ta na "u
njihovim naporima da iscrtaju
godinu reformi svoju vlastitu slobodnu budu-
}nost daleko od straha i zastra-
BEOGRAD - Premijer Mirko Cvetkovi} o~ekuje da }e gra|ani Srbi- {ivanja". (Agencije)
je ne{to bolje `ivjeti u ovoj godini i da }e 2010. biti godina intenzivira-
nja zapo~etih reformi. Eksplozija
Najve}i izazovi bi}e u oblasti ekonomije, smatra Cvetkovi}. Svi ekonom- u fabrici,
ski pokazatelji potvr|uju da smo iza{li iz krize i da idemo u pravcu pove}a-
nja bruto doma}eg proizvoda, rekao je on. Ne bi, ipak, trebalo o~ekivati devetoro
brzi oporavak, ka`e premijer. mrtvih
"Iako bih voleo da privredni rast bude tri, pa i pet odsto, treba biti realan i
re}i da on ne}e biti skokovit, kao {to je bio pad u 2009. godini, tako da }e PEKING - Devet radnika je Tr`ni centar u gradu Espo,
poginulo i osmoro ih je povrije- nedaleko od Helsinkija
ovo biti godina blagog privrednog rasta, procenjenog na 1,5 odsto bruto
dru{tvenog proizvoda, a pravi oporavak nas ~ek tek u 2011. godini", rekao |eno u eksploziji koja se dogo-
je Cvetkovi}. di la u je dnoj fa bri ci Esa Groslund, koji rukovodi istragom.
Premijer je naveo da }e 2010. biti pirotehni~kih sredstava na sje- Prema njegovim rije~ima, nesumnjivo je da je
Premijer ocijenio veru Kine, javlja Sinhua. ubica pucao sistematski i da je akciju izveo samostal-
godina intenziviranja po~etih refor-
da 2010. ne}e biti mi, a najve}i izazovi bi}e u oblasti Do eksplozije je do{lo u fabri- [kupoli, porijeklom no.
godina prijevremenih ci pirotehni~kih sredstava "Sin-
parlamentarnih izbora
ekonomije.
ping" u provinciji [ansi, navodi
iz Kosovske Mitrovice, "Rane `rtava ukazuju na to da je napada~ odabrao
"Svi ekonomski pokazatelji pot- ba{ njih. Nije bilo metaka ispucanih u pravcu prolazni-
vr|uju da smo iza{li iz krize i da agencija pozivaju}i se na infor- ubio je iz pi{tolja trojicu ka", izjavio je inspektor finskog nacionalnog odje-
idemo u pravcu pove}anja bruto doma}eg proizvoda, porasta zaposlenosti i macije lokalnih vlasti. Policija mu{karaca i jednu `enu ljenja za kriminalnu istragu.
pove}anja direktnih stranih investicija", rekao je Cvetkovi}. poku{ava da u|e u trag direkto- [kupoli, porijeklom iz Kosovske Mitro-
Prioriteti Vlade Srbije u ovoj godini, prema njegovim rije~ima, bi}e ru fabrike koji je pobjegao na- u tr`nom centru u kojem vice, ubio je iz pi{tolja trojicu mu{karaca i jednu `enu
evropske integracije, borba protiv korupcije i kriminala i pomo} najsiroma- kon nesre}e u kojoj je nanesena je radila njegova biv{a u tr`nom centru u kojem je radila njegova biv{a devoj-
{nijim gra|anima. Premijer je ocijenio da 2010. ne}e biti godina prijevre- i velika materijalna {teta. ka, koju je tako|e likvidirao u njenom stanu. Dvije
menih parlamentarnih izbora, jer se o toj temi ne vode ozbiljni razgovori. Pirotehni~ka sredstva su izu- djevojka, koju je tako|e `rtve ubio je na drugom spratu tr`nog centra, a druge
"Ne vidim potrebu da se ide na izbore jer se time ne bi re{ilo nijedno va- zetno popularna u Kini, a zbog likvidirao u njenom stanu dvije na drugom spratu.
`no pitanje u zemlji", rekao je Cvetkovi}. (Beta) lo{eg rukovanja, vi{e desetina Ubica je potom izvr{io samoubistvo. Finci posje-
ljudi svake godine pogine u toj HELSINKI - Kosovski Albanac Ibrahim [ku- duju velike koli~ine oru`ja, jer je lov u toj zemlji ve-
zemlji. (Beta) oma popularan.
U klizi{tu poginulo Zagreba~ki
poli, koji je {okirao Finsku ubistvom petoro gra|a-
na u finskom gradu Espo, nije pucao nasumice, ve}
je `rtve birao sistematski, saop{tila je finska polici-
U posljednje dvije godine u Finskoj su zabilje`ene
dvije pucnjave u {kolama u kojima je ubijeno 20 ljudi.
najmanje 19 ljudi nadbiskup ja.
"Ne znamo da li je ubica poznavao `rtve prije zlo-
Premijer Finske Mati Vanhanen je u saop{tenju re-
kao da }e policija istra`iti na~in na koji je ubica do{ao
uputio bo`i}ne ~ina. To je predmet istrage i zbog toga ne mo`emo sa- do pi{tolja, za koji nije imao dozvolu.
~estitke da re}i za{to je pucao", rekao je policijski nadzornik Uzroke incidenta u kojem je Ibrahim [kupoli ubio
ZA GREB - Za gre ba ~ki na -
dbiskup kardinal Josip Bozani}
uputio je bo`i}ne ~estitke mi-
tropolitu zagreba~ko-ljubljan-
skom i cijele Italije Jovanu i
~uvaru trona Srpske pravosla-
Mesi}: Srbija }e
RIO DE @ANEIRO - Najmanje Zvani~nici ka`u da je ve}ina tijela
vne crkve mitropolitu crnogor-
sko-pri mor skom Am fi lo hi ju,
njihovom sve{tenstvu, mona{-
te{ko dokazati genocid
19 ljudi je poginulo, a 10 je povri- prona|ena na kopnu, ali da su tri na- tvu i vjernicima i po`elio obilje BE^ - Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi} Zagrebu jula 1999. pokrenule postupak pred MSP pro-
je|eno u klizi{tima na brazilskom |ena u moru. O~evici ka`u da je lje- bo`jeg blagoslova u novoj go- smatra da }e Srbija te{ko pred Me|unarodnim su- tiv tada{nje Savezne Republike Jugoslavije zbog navo-
ostrvu Ilha Grande, jugozapadno tovali{te i ku}e pogodio prakti~no dini. dom pravde (MSP) dokazati da je nad Srbima u dnog kr{enja Konvencije o spre~avanju i ka`njavanju
od Rio de @aneira, rekli su zvani- komad brda {irine 300 metara. U bo`i}noj ~estitki upu}enoj Hrvatskoj tokom devedesetih izvr{en genocid. zlo~ina genocida tokom oru`anih sukoba na teritoriji
~nici. Portparol civilne odbrane rekao je vladiki Amfilohiju navodi se da "Nijedan na{ vojnik nije pre{ao srpsku granicu, ni- Hrvatske od 1991. do 1995.
Klizi{te i blato uni{tili su tri ku}e u da se narednih dana o~ekuje ki{a, "Hristovo ro|enje na zemlji do- jedan vojnik nije ubio nekoga u Srbiji, nijednu ku}u nije Hrvatska nacionalna novinska agencija
bogata{kom ljetovali{tu Angra dos {to }e zna~ajno ote`ati radove spasi- nosi nadu i nagovje{tava svje- spalio, nijedan grad bombardovao. Milo{evi}u je bio in- HINA je, tako|e, prenijela da je predsjednik Hrvatske
Reis. laca. tlo, koje poziva ljude na radost teres da Srbi iz Hrvatske odu u Srbiju", rekao je Mesi} u
Za protekla dva dana najmanje 50 "Spasila~ke ekipe rekle su nam da i zajedni{tvo djece Bo`je". Be~u, reaguju}i na odluku Vlade Srbije da protiv Hrvat-
ljudi izgubilo je `ivot u klizi{tima u i je ovdje toliko blata i vode, da je "To svjetlo ne blijedi uprkos ske podnese protivtu`bu MSP u Hagu. Vlada Srbije je u ~etvrtak
oko Rija. pristup veoma lo{ pa su prisiljeni ru- vijekovima {to prolaze, ve} nas Podsjetimo, premijerka Hrvatske Ja- odlu~ila da podnese odgovor na tu`bu,
Policijski zvani~nik Pedro Ma}ado ~no da uklanjaju blato", rekao je on. o Bo`i}u svake godine iznova dranka Kosor rekla je, komentari{u}i odluku o protivtu- kao i protivtu`bu protiv Hrvatske
rekao je da oko 100 ljudi traga za Iako su obilne ki{e prestale da pa- po zi va u za je dni{ tvo lju ba vi `bi pro tiv Hrvat ske, da je Hrvat ska po tpu no
pre`ivjelima. daju u petak, vlasti su uvele vanre- Oca na nebesima. Neka Isuso- pripremljena za taj proces. Mesi}, koji je u glavnom gradu Austrije boravio kao
"Na osnovu dosada{njih informa- dne mjere zbog mogu}nosti daljih vo ro|enje nebeskim svjetlom Vlada Srbije je u ~etvrtak odlu~ila da pred MSP po- gost predsjednika te dr`ave Hajnca Fi{era na novogo-
cija, vjerujemo da je poginulo oko klizi{ta u Riju, posebno imaju}i na obasja i svojim blagoslovom dnese odgovor na tu`bu, kao i protivtu`bu protiv Hrvat- di{njem koncertu be~kih filharmoni~ara, izjavio kako je
40 ljudi", rekao je Ma}ado, dodaju}i umu gustinu naseljenosti na brdima obdari Vas i cijelu Srpsku pra- ske za genocid nad Srbima tokom sukoba od 1991. do nekada{nji predsjednik Srbije Milo{evi} `elio da "izbaci
da je rije~ o gostima koji su do{li da oko grada u siroma{nim naseljima vo sla vnu crkvu", is ti ~e se u 1995. na teritoriji te biv{e jugoslovenske republike. dva miliona Albanaca sa Kosova da bi tamo naselio
proslave Novu godinu. zvanim favele. (Srna) ~estitki. (Agencije) Srbija se odlu~ila na ovaj korak po{to su vlasti u Srbe iz Hrvatske". (Agencije)
 Doga|aji 3. 1. 2010. ofekfmkb 7

Ukradeno Medvedev i
oko 30 slika Putin u crtanoj
UP!VMPO!.!Plp!41!tmj!lb-!vlmkv!. parodiji
•v!kv!~j! ekf!mb! Qj!lb!tb! v! wsj!kf!eopt!uj NPT!LWB!.!Qswj!qvu!pe!lb!eb
pe!plp!nj!mj!po!fwsb-!vlsb!ef!op!kf tf!qbn!uj-!svt!lb!esab!wob!uf!mf!wj!.
j{! kf!e of! qsj!w b!u of! wj!mf! ob! kv!h v {j!kb!ob!qsb!wj!mb!kf!dsub!ov!qb!sp!ej!.
Gsbo!dvt!lf-!tb!pq!|uj!mb!kf!kv!•f!qp!. kv! ob! gvo!l dj!p of!s f! wj!t p!l ph
mj!dj!kb/ sbo!hb/! V{! eb!jsf-! ibs!np!oj!lv! j
Pwb!qmkb!•lb!vtmj!kf!ej!mb!kf!ob!lpo lp!sb!lf! lb!{b!•p!lb-! svt!lj! qsfe!.
|up! kf! j{! nv!{f!kb! v! Nbs!tf!kv! 42/ tkf!e ojl! Enj!u sjk! Nf!e wf!e fw! j
ef!dfn!csb!vlsb!ef!ob!tmj!lb!Fe!hb!. qsf!nj!kfs! Wmb!ej!njs! Qv!ujo! qp!af!.
sb!Ef!hf/!Pwb!tmj!lb!j{!2988/!hp!. mkf!mj! tv! hsb!}b!oj!nb! tsf!~ov! Op!.
ej!of!qsp!dj!kf!okf!ob!kf!ob!911/111 wv!hp!ej!ov/
fwsb/

po~inio masakr u Finskoj, djelovao planirano Vijesti

Ve} se
sukobljavao

birao `rtve
s policijom
\lv!qp!mj! kf! wp!ejp
cv!sbo! aj!wpu! j! jnb! jt!up!sj!kv
tv!lp!cb!t!qp!mj!dj!kpn/!Po!kf
pwjn! vcjt!uwj!nb! plpo!•bp
oj{! tv!lp!cb! t! cjw!|pn! ekf!.
Braun poziva
na sastanak
o Jemenu
LONDON - Premijer Velike
Britanije Gordon Braun pozvao
je me|unarodne partnere da pri-
sustvuju sastanku, na kojem }e
biti rije~i o borbi protiv dalje ra-

FOTO NN
wpk!lpn-! t! lp!kpn! tf! qswj
qvu! tsfp! of!qp!tsf!eop! qp
ep!mbt!l v! v! Gjo!t lv! 2::1/
hp!ej!of/
Qp!sfe! wf!{f! t! vcj!kf!opn
ekf!wpk!lpn-!cjp!kf!paf!okfo
Bm!c bo!l pn! t! lp!kpn! kf
jnbp!qp!sp!ej!dv-!b!v!wf!{j!t
vcj!kf!opn!Gjo!lj!okpn!cjp!kf
29!hp!ej!ob/
Ub! wf!{b! lp!ob!•op! tf! sb!.
tqb!mb! qsp!| mf! hp!e j!o f-! b
ekf!wpk!lb! kf! {b!ujn! qp!mj!dj!kj
qsj!kb!wj!mb!eb!kpk!\lv!qp!mj!qsj!.
kf!uj!tns~v/
Gjo!tlj!tve!j{!ebp!kf!ob!sf!.
}f!okf!eb!\lv!qp!mj!of!tnj!kf
eb! tf! qsj!cmj!ab!wb! okfopn
tub!ov-!bmj!oj!nkft!uv!ob!lp!.
kfn! kf! sb!ej!mb! .! qsp!eb!woj!dj
#Qsj!{nb#v!usaopn!dfo!usv!v
hsb!ev!Ftqp/
\lv!qp!mj! kf! 3114/! j! 3118/
pq!uv!aj!wbo! {b! gj!{j!•lf! qsj!kf!.
uokf! j! of!mf!hbm!op! qp!tkf!ep!.
Ibrahim [kupoli u wb!okf! psv!akb-! lbp! j! {b! oj{
Kosovskoj Mitrovici esv!hji! qsf!ls|b!kb-! pckb!wj!mb
kf!gjo!tlb!uf!mf!wj!{j!kb!ZMF/
petoro ljudi u finskom gradu Espo treba tra`iti u ~inje- ginama dru{tva, uprkos zaklju~cima pojedinih istra`iva- Cjp!kf!{b!qp!tmfo!v!tlmb!ej!.
nici da je ubica porijeklom Albanac sa Kosova i da su nja da su slu~ajevi posttraumatskog stresa i klini~ke de- |uv! lp!kf! kf! tobc!ej!kf!wb!mp
imigranti sa tog podru~ja ostavljeni na marginama fin- presije ~e{}i kod kosovskih Albanaca nego kod drugih sp!cpn!qsp!eb!woj!dv!v!lp!kpk
Premijer Finske
skog dru{tva, pi{e londonski "Tajms" u ju~era{njem imigrantskih grupa u Skandinaviji, isti~e "Tajms".
Mati Vanhanen je u kf! sb!ej!mb! vcj!kf!ob! ekf!wpk!lb-
broju. List zaklju~uje da bi u budu}nosti, da bi se ovakvi
saop{tenju rekao da bmj! okf!h pw! qp!t mp!e b!w bd
List navodi da je Finska me|u prvim ze- slu~ajevi preduprijedili, mo`da neko od odgovornih mo-
}e policija istra`iti uwsej! eb! oj!kf! qsj!njkf!ujp! oj!.
mljama koje su priznale Kosovo i da je potom kosov- gao da preispita problematiku "paralelnog, izolovanog
na~in na koji je ubica |ub! |up! cj! ob!wf!mp! ob! np!.
skim Albancima ponudila uto~i{te i pomo}. univerzuma" u kojem albanski imigranti `ive u Finskoj,
do{ao do pi{tolja hv!~j!{mp!•jo/
Kosovski Albanci su nakon toga ostavljeni na mar- iako se fizi~ki nalaze pored svojih kom{ija. (Agencije)
dikalizacije Jemena.
Ministar spoljnih poslova Je-
mena Abubakr el Kirbi rekao je
da se u toj zemlji nalazi do 300
pripadnika Al Kaide, tra`e}i po-
mo} u su zbi ja nju te ro ri zma.
Umar Faruk Abdulmutalab, Ni-
gerijac koji je poku{ao da izazo-
ve ek splo zi ju u ame ri ~kom
avionu u blizini Detroita, rekao
je ameri~kim istra`iocima da je
obu~avan u logoru Al Kaide u
Jemenu. Ameri~ki zvani~nici sa-
op{tili su da SAD tra`e na~in da
pro{ire vojnu i obavje{tajnu sa-
radnju s Vladom Jemena u cilju
pove}anja pritiska na militantne
pripadnike Al Kaide.
[ef ameri~ke Centralne ko-
mande, general Dejvid Petreus
izjavio je da }e SAD udvostru~iti
nov~anu pomo} Jemenu, koja je
pro{le godine iznosila 70 mili-
ona dolara, u cilju efikasnije bor-
be protiv Al Kaide. (Agencije)
Sindikat
tra`i pomo}
za rudare
PODGORICA - Sindikat Ru-
dnika boksita iz Nik{i}a apelo-
vao je ju~e na nadle`ne dr`avne
institucije da pomognu rudarima,
koji ve} peti dan ne izlaze iz ja-
me Bio~ki stan na rudokopu Se-
oca.
"Situacija je izuzetno te{ka i
radnici su bukvalno na granici
izme|u `ivota i smrti", saop{tili

Ranjen napada~ na karikaturistu

ARHUS - Danska policija ranila je mu-
{karca koji je provalio u ku}u Kurta Vester-
garda, poznatog po karikaturama proroka
Muhameda, koje su izazvale nasilne reakcije
{irom svijeta.
Danski zvani~nici ka`u da je rije~ o 28-go-
di{njem Somalijcu koji je povezan s radikalnom
islamisti~kom milicijom Al [ahabab i vo|ama
Al Kaide u isto~noj Africi i koji je `elio da ubi-
je Vestergarda.
Napada~ naoru`an sjekirom i no`em prova-
lio je u Vestergardovu ku}u u gradu Arhusu.
Vestergard je uspio da aktivira alarm nakon ~e-
ga je policija veoma brzo do{la.
Policajci su napada~a pogodili u koljeno i
rame, jer im je prijetio prilikom poku{aja ha-
p{enja, ali `ivot mu nije u opasnosti.
Jakob [arf, {ef danske obavje{tajne slu`be,
rekao je da je rije~ o teroristi~kom napadu i da
Kurt Vestergard navukao je napada~ povezan sa somalijskom grupom Al
bijes islamskog svijeta [ahabab, koji je bio pod prismotrom u vezi sa
drugim aktivnostima.
Vestergard je preba~an na bez-
bjednu lokaciju, ali je najavio da }e se vratiti,
Policajci napada~a pi{e list "Jilands posten".
pogodili u koljeno Islamski militanti raspisali su nagradu od
i rame, jer im je milion dolara za glavu Vestergarda, ~ije su kari-
prijetio prilikom kature proroka Muhameda, objavljene 2005.
poku{aja hap{enja godine, izazvale nasilne proteste u mnogim
su predstavnici Sindikata i na-
glasili da nekoliko rudara svako-
dnevno zatra`i ljekarsku pomo}
zbog velike vlage i otrovnih ga-
islamskim zemljama. sova u jami.
U jednom od 12 stripova, koji su objavljeni Rudari, njih 86, zatvorili su se
u danskim novinama "Jilands posten" prikazan u jamu Bio~ki stan zahtijevaju}i
je prorok Muhamed sa turbanom u obliku bom- isplatu jo{ dvije zarade, regresa,
be. dvije zimnice i ostalih dugova-
List se 2006. godine izvinio za ove karika- nja, nastavak proizvodnje u svim
ture, koje su objavili i drugi evropski mediji. sektorima u preduze}u i po{tiva-
Dan ske am ba sa de bile su tada nje Kolektivnog ugovora.
mete napade muslimana {irom svijeta, a deseti- Isplata avgustovske i septem-
ne ljudi poginule su u neredima. barske zarade zaposlenima po~e-
Muslimani smatraju da je Vestergard dubo- la je u ~etvrtak oko 13 ~asova, a
ko uvrijedio islam svojim crte`ima, koji se ge- pregovori s premijerom Milom
neralno protivi svakom slikovnom prikazivanju \ukanovi}em, kojem rudari, ka-
proroka, bilo to povoljno ili ne. ko su rekli, jedino vjeruju, nisu
Vestergarda od tada ~uva policija zbog stal- uspjeli. \ukanovi}ev poziv da
nih prijetnji koje mu upu}uju, ali je pro{le godi- iza|u iz jame i prime dvije zara-
ne rekao da `eli da `ivi normalnim `ivotom. de, dok }e im ostala dugovanja
Njegova ku}a je utvr|ena kao vojna baza i biti ispla}ena u naredna dva mje-
stalno je pod policijskom prismotrom. seca, rudari nisu prihvatili, ve}
Iako je Vestergard jedan od 12 autora koji su poru~ili da ni po cijenu `ivota
su crtali proroka Muhameda za list "Jilands ne}e iza}i dok ne budu ispunjeni
posten", on je najvi{e tra`en. (Srna) zahtjevi. (Agencije)
8 ofekfmkb!3. 1. 2010.

INTERVJU
Edhem Biber, predsjednik Saveza

Ova godina bi}e

Katastrofa se mo`e
izbje}i jedino ako
politika usmjeri svu
energiju na rje{avanje
konkretnih ekonomskih
i socijalnih problema,
ka`e Biber

Razgovarala: Aida TIPURA

BiH je od po~etka godine do

U
danas, zbog privredne i finan-
sijske krize, bez posla ostalo
vi{e od 73.000 radnika, a evi-
dentirano je oko 300 {trajkova
nezadovoljnih radnika, tvrdi
Edhem Biber, predsjednik Sa-
veza samostalnih sindikata BiH.
Biber smatra da kriza u na{oj zemlji jo{ nije za-
vr{ena, te da }e i naredna godina za radnike biti ve-
oma te{ka.
"Kriza }e, na`alost, trajati i naredne godine ako
se aktuelna vlast nastavi baviti sama sobom, unutar-
strana~kim problemima, kadrovskim ukr{tenicama i
sli~no. Prema mojim procjenama, na`alost, do}i }e do
novih otpu{tanja radnika", ka`e Biber.
Jedini na~in da se situacija u BiH promijeni
nabolje, smatra Biber, jeste promjena politi~ke klime,
odnosno politi~ka stabilizacija i uspostava pravne si-
gurnosti za investitore.
"Na`alost, 2010. godina }e biti te{ka. Mo`da i te-
`a nego 2009. godina. Katastrofa se mo`e izbje}i je-
dino ako politika usmjeri svu energiju na rje{avanje
konkretnih ekonomskih i socijalnih problema", upo-
zorava Biber.
Prema njegovim rije~ima, tokom svoja dva
mandata na mjestu predsjednika Saveza samostalnih
sindikata, najve}i problemi sa kojim se susretao su bi-
li kriminal i korupcija u procesu privatizacije, te po-
sljedice takve netransparentne privatizacije, odnosno,
nepovezan radni sta` i neispla}ena potra`ivanja radni-
ka.
NN: BiH, a posebno FBiH, posljednjih mjese-
ci okupirana je {trajkovima. Da li imate evidenci-
ju koliko je od po~etka godine do danas u BiH
bilo {trajkova, odnosno raznih javnih okupljanja
radnika?
BIBER: Prema evidencijama granskih sindikata,
~lanica Saveza sindikata BiH, od po~etka ove godine
je vo|eno 300 {trajkova. U~estali protesti odraz su dru{tvu, na koje reaguje javnost i vr{i pritisak na vlast vodi sa ciljem da se nanese {teta onom ko ti prava na to da prosje~na plata u oba entiteta ne pokriva
krajnjeg nezadovoljstva radnika. Tra`e se osnovna ra- da to rije{i. S druge strane, radnici u proizvodnji vr{e ugro`ava, a ne da ugrozi{ svoje zdravlje i `ivot. ni polovinu mjese~nih tro{kova ~etvoro~lane poro-
dna i ljudska prava. Tra`e se plate koje sada u indus- pritisak samo na poslodavca i ne nanose probleme {i- NN: Koliko je od po~etka godine do danas dice. Koji radnici su najugro`eniji?
triji znaju biti i manje od 300 KM. Radnici su uvidjeli roj okolini, zbog ~ega su ti su {trajkovi manje atrakti- zbog recesije u BiH ostalo radnika bez posla? BIBER: Situacija sa radni~kim platama je kraj-
da na njihove zahtjeve odgovaraju samo kada {trajku- vni za javnost. Zbog toga radnici u proizvodnji ~esto BIBER: U cijeloj BiH je od po~etka godine bez nje te{ka, a u prilog tome govori i ~injenica da i one
ju ispred institucija koje su odgovorne za stanje u ko- {trajk provode protestiraju}i van kapija preduze}a, da posla zbog recesije, ostalo vi{e od 73.000 radnika. U plate koje va`e kao najvi{e, plate u finansijskom po-
jima su se njihove firme na{le. bi privukli pozornost javnosti na svoj problem. FBiH je bez posla ostalo vi{e od 42.000 radnika, a u sredovanju, ne mogu da pokriju mjese~ne tro{kove.
NN: Da li su {trajkovi donijeli pozitivne re- NN: Kako komentari{ete ~injenicu da je ovu RS oko 31.000 radnika. Kao posljedica recesije usli- Ipak, najugro`eniji su radnici zaposleni u privrednim
zultate, odnosno koliko je {trajkova urodilo plo- godinu obilje`io i izuzetno veliki broj {trajkova jedilo je zatvaranje radnji i preduze}a, usljed ~ega je djelatnostima, prije svega u industriji, kao na primjer
dom? gla|u? na hiljade radnika ostalo bez primanja. Mislim da ni- u gra|evinarstvu, drvopreradi, industriji tekstila, ko`e,
BIBER: U ve}ini slu~ajeva {trajkovi su poru~ili BIBER: To je jedan novi oblik izra`avanja pro- ko ne raspola`e ta~nim podacima o broju zatvorenih obu}e, metalopreradi i drugi. Te plate su mizerne u
pozitivne rezultate. Radnici su ostvarili barem dio preduze}a i radnji. Krizom su veoma pogo|ene drvo- odnosu na plate u susjednim zemljama. Sindikat in-
zahtjeva zbog kojih su u{li u {trajk. Na`alost, bilo je prera|iva~ka i metaloprera|iva~ka industrija i gra|e- sistira na tome da ni`e plate br`e rastu, a da vi{e plate
U cijeloj BiH bez posla,
{trajkova koji nisu dali nikakvih rezultata. vi nar stvo. "Sre tni ci" ko ji ma je upla }i van sta`, sporije i na takav na~in dobijemo neki realniji odnos,
zbog recesije, ostalo
NN: Zanimljivo je da samo kada {trajkuju doprinosi, sa Biroa za zapo{ljavanje mogu da dobiju ali da ne dolazi do smanjenja plata. Ako su prosje~na
vi{e od 73.000 radnika
slu`benici koji su bud`etski korisnici {trajkovi da- nov~anu pomo} koja se daje u periodu od tri do 24 plata i potro{a~ke korpe u oba entiteta pribli`no je-
ju neke rezultate, dok radnici u proizvodnji te{ko mjeseca. Ali ve}ina ih je ostala i bez te vrste pomo}i, dnake i iznose oko 1.600 KM, to je nedovoljno pogo-
ostvaruju svoja prava. Kako to tuma~ite? testa, gdje ljudi iz o~aja pose`u i za tako radikalnim jer im poslodavci nisu upla}ivali doprinose za penzi- tovo za one koji su podstanari ili koji hrane porodicu.
BIBER: Bud`etski korisnici, odnosno zaposleni oblicima {trajka. U principu, ti gestovi samo ugro`a- ono i zdravstveno. To su primanja za pre`ivljavanje, a ne za kvalitetan
u obrazovanju, policiji i drugim dr`avnim slu`bama, vaju `ivote i zdravlje {trajka~a, i u Svjetskom sindi- NN: ^injenica je da i oni koji rade uglavnom `ivot, a ~injenica je da moramo te`iti da imamo ve}e
blokiraju i provo|enje odre|enih {irih funkcija u kalnom pokretu takva gesta se ne odobrava. [trajk se ne mogu iza}i na kraj sa primanjima, s obzirom plate i da se proizvodnja pove}ava.
 3. 1. 2010. ofekfmkb 9

SEDAM DANA
samostalnih sindikata BiH Pi{e:
Nata{a KRSMAN

te`a nego slabe su nam plate, male penzije i invalidnine, i general-

no smo kao pojedinci nesigurni za svoje radno mjesto i
svoju budu}nost.
NN: Zna~i, po Vama, sada{nja vlast ne mo`e
rije{iti krizu u kojoj se BiH nalazi ve} prili~no du-
go?
BIBER: Na na~in kako su je do sada rje{avali, ap-
solutno ne mogu. Zapravo, oni svojim lo{im odlukama
op{tu globalnu krizu, samo jo{ vi{e uslo`njavaju u BiH.
Jedino ako do|e do radikalne promjene sada{nje politi-
ke, mo`da je mogu rije{iti.
NN: Kakva je saradnja Saveza samostalnih sin-
dikata BiH sa institucijama vlasti?
BIBER: Kratko re~eno, "puno prometa, malo pro-
fita". Imamo saradnju, ali su rezultati te saradnje veoma
mali.
NN: Kada }emo dobiti jak Savez sindikata koji
}e biti po{tovan u na{oj zemlji?
BIBER: U datim okolnostima, kada je op{te stanje
u dr`avi veoma haoti~no, Sindikat je jedina institucija
koja se bori da za{titi prava radnika tj. svojih ~lanova.
Ogroman broj na{ih ~lanova po{tuje to {to u toj nera-
vnopravnoj borbi radimo za njih. Bit }emo jo{ ja~i, dok
u ovoj dr`avi za`ivi "pravna dr`ava", i dok svi oni koji
kr{e prava radnika ne zavr{e na sudu i zatvoru. Nadati
se da }e se to desiti veoma brzo. To sve zavisi od svih
gra|ana i njihove volje.
NN: Da li unutar Saveza samostalnih sindikata
BiH postoji jedinstvo, s obzirom na to da tu organi-
zaciju ~ini veliki broj granskih sindikata, ~ak njih
24?
BIBER: Unutar SSS BiH postoji jedinstvo oko op-
{tih rje{avanja prava radnika. De{ava se da oko nekih
konkretnih stvari ima razli~itih vi|enja, jer unutar Save-
za su predstavnici grana iz svih oblasti privre|ivanja.
^injenica je da smo sve nesporazume kvalitetno rje{a-
vali unutar Saveza, {to zna~i da op{te jedinstvo postoji.
^estitke
^estitke pune optimizma, lijepe `elje i {iroki
osmijesi uobi~ajena su slika na po~etku nove
godine.
Jo{ neko vrijeme ljudi }e se sretati, rukovati
se i nasmijani se obra}ati jedni drugima, a na-
kon {to se naviknu na (n)ovu godinu, vrati}e se
oblaci i vlastite brige.
Lijepo je bar neko vrijeme vjerovati i misliti
na bolje dane, rukovati se i dru`iti se s ljudima
bez zadnjih misli i primisli, teorija zavjera i pri-
tajenog straha. Ni{ta normalnije od novogodi{-
Strah, neodlu~nost
i i{~ekivanje su stanja koja
su na ovim prostorima ukorijenili
sila i nepravda. U ovoj godini treba
po`eljeti svima vi{e hrabrosti,
odlu~nosti i inventivnosti
nje ~es tit ke upu }e ne sa svim ne po zna tim
ljudima, od ulaska u prodavnicu ili autobus do
posjete prijateljima za koje svakodnevno ne-
mamo vremena. Upravo takvi trenuci jesu svije-
tla strana `ivota i njegova izvorna vrijednost, a
sve ostalo su nametnute obaveze i `ivot po tu|oj
mjeri.
No vo go di{ nji pri je mi, ko je mo `e mo vi dje ti
svako ve~e u posljednje dvije sedmice decem-
bra, nisu mjesto iskrenih ~estitki upu}enih ljudi-
ma nego su to piste gdje se s ~a{om u ruci uz
neobavezno }askanje odmjeravaju snage i reali-
zuju skrivene namjere. Bilo bi suvi{no tuma~iti
iskrenost namjera onih koji sti{}u ruku drugom
~ovjeku i izgovaraju lijepe `elje, a njihova jedi-
na je da se {to prije okrenu i odu.
Takvih }emo se osmijeha na ovom dijelu pla-
nete u ovoj godini nagledati kao malo kad do
sada. Sve je spremno da igre po~nu. Nakon tri
godine vlasti ulazi se u fini{, a na poligonu,
gdje }e se opet odmjeravati snage, skoro je bri-
san prostor. Svi su se sklonili i ~ekaju {ta }e po-
ru ~i ti lju di sa do sa dnih pri je ma. Us ko ro }e
napustiti debele crvene tepihe i pre}i }e u spor-
tske dvorane da podi`u one koji su u novu godi-
nu u{li s is kre nim `e lja ma za se be i svo je
porodice.
Godina koja je po~ela je izborna. Bi}e va`nija
negoli ijedna do sada. Svakom ko se zadr`i du`e
od nekoliko dana u BiH jasno je da se ovdje ne-
{to mora promijeniti. Za one koji ovdje borave
svakog dana, to je jasno ve} du`e vrijeme, ali
im nije jasno da dio op{teg ambijenta kreiraju
sami.
U ovoj godini svaki bi pojedinac trebalo da
razmisli {ta `eli, gdje `ivi i mo`e li nastaviti na
isti na~in. Mijenjanje ambijenta oko sebe mo`e
da po~ne samo promjenom sopstvenog svijeta i
na~ina razmi{ljanja.
Strah, neodlu~nost i i{~ekivanje su stanja koja
su na ovim prostorima ukorijenili sila i neprav-
da.
U ovoj godini treba po`eljeti svima vi{e hra-
brosti, odlu~nosti i inventivnosti, jer tako }e po-
~eti da postavljaju pitanja i sebi i drugima.
Pitanja se boje oni malobrojniji, jer njihovi od-
govori su prazni kao i njihove ~estitke. Ne treba
zanemariti ~injenicu da je mnogo manje onih
kojima odgovora ovakav svijet u kome su stvori-
li ambijent ugodan samo sebi.
Dobro zdravlje, sre}a, novac i uspjeh apstrak-
tni su pojmovi upu}eni onima koji ne kreiraju
svoj svijet i naivno vjeruju da je na izvoru `ivo-
ta stisak ruke i pogled u o~i. Lijepe `elje treba
pretvoriti u stvarnost, a nova godina ve} je sva-
kodnevnica.

FOTO NN
NN: Kako vidite 2010. godinu? Da li se privre-
dnoj i finansijskoj krizi u BiH nazire kraj?
BIBER: Na`alost, 2010. godina }e biti te{ka. Mo-
`da i te`a nego 2009. godina. Katastrofa se mo`e izbje}i
jedino ako politika usmjeri svu energiju na rje{avanje
konkretnih ekonomskih i socijalnih problema.
NN: Krajem februara idu}e godine odlazite sa
funkcije predsjednika nakon dva mandata, odnosno
nakon osam godina. [ta smatrate svojim najve}im
uspjehom za proteklih osam godina koliko obavljate

Od po~etka ove godine

vo|eno 300 {trajkova

tu funkciju?
BIBER: Najbolju ocjenu o mom radu }e dati oni
koji su me birali. Moje subjektivno mi{ljenje je da sam,
zajedno sa ostalim rukovodstvom doprinio da se pobolj-
{a zakonski okvir za za{titu prava radnika, potpisao sam
dobar Op{ti kolektivni ugovor, uveo organizaciju u pu-
nopravno ~lanstvo Me|unarodnog sindikalnog pokreta,
inicirao formiranje socijalnog dijaloga i formiranje Eko-

Biber: Kriza u BiH
jo{ nije zavr{ena
FOTO NN
NN: Ko je po Vama glavni krivac za te{ku situ-
aciju u kojoj se na{ao veliki broj bh. gra|ana ?
BIBER: Aktuelne vlasti su najve}i krivci, jer ne ~i-
ne apsolutno ni{ta da stvore kvalitetan poslovni ambi-
jent, kako bi u BiH do{le investicije, otvorila se nova
radna mjesta i ja~ao standard gra|ana. Cilj Sindikata,
poslodavaca i Vlade treba da bude pobolj{anje uslova
rada, pove}anje plata, te mogu}nost ostvarivanja benefi-
cija, sve da bi BiH u~inili atraktivnom za ulaganje stra-
nog kapitala.
NN: U ~emu vidite izlaz iz te{ke situacije?
BIBER: Jedini na~in da se promijeni situacija u
BiH je promjena politi~ke klime, odnosno politi~ka
stabilizacija i uspostava pravne sigurnosti za investi-
tore. Na{a politika mora po~eti da se istinski bavi eko-
nom skim pro spe ri te tom i so ci jal nom si gur no{ }u
svojih gra|ana. Savjetovao bih im da malo prestanu
da se bave za{titom na{ih kolektivnih nacionalnih pra-
va, jer mi smo dobro za{ti}eni kao Bo{njaci, Srbi ili
Hrvati, ali smo ugro`eni kao pojedinci - gra|ani, penzi-
oneri, radnici, invalidi i mnogi drugi. Nemamo posla,
Foto nedjelje
nomsko-socijalnog vije}a... U~estvovao sam sa kolega-
ma iz Saveza sindikata RS u formiranju Konfederacije
sindikata BiH, i sa~uvao jedinstvo organizacije. Moglo
se i vi{e i bolje, ali nije vrijeme da se na kraju mandata
`alim.
NN: Koji su bili najve}i problemi sa kojima ste Gra|ani koji su se u ponedjeljak u Banjaluci vozili u
se susretali? "Autoprevozovoj" desetki imali su priliku da u gradskom
BIBER: Bilo je vi{e problema od kojih bih izdvo- autobusu sretnu Djeda Mraza. Djed Mraz, kojem su se najvi{e
jio stabilizaciju organizacije i stvaranje jedinstva, finan- obradovali mali{ani, bio je raspolo`en i za viceve,
sijsku neovisnost Saveza, uspostavu institucionalne kojima je dodatno obojio atmosferu u autobusu.
saradnje sa vlastima i poslodavcima, borbu protiv krimi-
nala u procesu privatizacije, borbu za za{titu radni~kih
prava borba, za jedinstvo u sindikalnom pokretu u BiH,
nedostatak organizacionih kapaciteta za jo{ ve}u efika-
snost Saveza i drugi.
NN: Da li }ete nakon odlaska sa funkcije pred- Miodrag @IVANOVI],
sjednika i dalje ostati u sindikatu? profesor filozofije
BIBER: Najvjerovatnije }u neko vrijeme ostati u
sindikatu dok se ne izvr{i tranzicija starog i novog ruko-
vodstva. Ni{ta lijepo ne bih rekao za 2009. godinu,
NN: Da li Va{eg nasljednika o~ekuje te`ak po- osim, mo`da, da vi{e nisam predsjednik
sao? ku}nog savjeta, na moju i, vjerujem,
BIBER: Da, o~ekuje ga te`ak posao, jer se treba na radost ostalih stanara iz mog ulaza.
boriti sa daleko mo}nijim partnerima. Ali ne sumnjam
da }e taj novi predsjednik to dobro raditi.
10 ofekfmkb!3. 1. 2010.
ANKETA
Ko snosi odgovornost za pove}anje
maloljetni~ke delinkvencije?
Najve}a krivica
na roditeljima
Ranka Bosan~i},
student (Banjaluka)
Qpt!up!kj!wj!|f!gb!lup!sb!lp!kj!vuj!•v!ob!qp!.
ob!|b!okf!nmb!eji-!bmj!kf!tuwbs!op!of!pq!.
ip!e op!v•j!o j!u j!of!| up!lb!l p!cj!cspk
nb!mp!mkf!uoji!ef!mjo!lwf!ob!ub!cjp!tnb!.
okfo/!Sp!ej!uf!mkj-!obt!ub!woj!dj!j!qp!mj!dj!kb!tv-
j{nf!}v!pt!ub!mph-!uj!lp!kj!cj!usf!cb!mp!eb
vuj!•v!ob!tnb!okf!okf!csp!kb!nb!mp!mkf!uoji
qsft!uv!qoj!lb/
Uzeir Gotovu{a,
radnik (Sarajevo)
Obk!qsj!kf-!|up!tv!vpq!|uf!qpt!ub!mj!ef!.
mjo!lwfo!uj-!lsj!wj!tv!sp!ej!uf!mkj-!kfs!poj!tv!uj
lp!kj!pe!hb!kb!kv!ekf!dv/!Tb!esv!hf!tusb!of-
lsj!wp!kf!esv|!uwp-!uf!{b!lp!oj!lp!kj!of!usf!.
uj!sb!kv!lb!lp!cj!usf!cb!mp!ef!mjo!lwfo!uf!eb
wj!|f!of!•j!of!lsj!wj!•ob!ekf!mb/!
An|elko Ra|en,
penzioner (Banjaluka)
Qb!of!cji!tf!cb|!tmp!ajp!eb!kf!pnmb!.
ej!ob!mp!|b-!ep!csj!tv-!bmj-!ob!sb!wop-!jnb
j!j{v!{f!ub!lb/!Nj!tmjn!eb!tv!sp!ej!uf!mkj!v
obk!wf!~pk!nkf!sj!lsj!wj!{b!up!|up!of!lj
qpt!ub!ov!qsp!cmf!nb!uj!•oph!qp!ob!|b!okb-
bmj!j!v!|lp!mj!usf!cb!eb!ji!wb!tqj!ub!kv/
Ai{a Be{ovi},
penzioner (Sarajevo)
Tusb!|op!kf!|ub!tv!twf!nb!mp!mkf!uoj!dj!v
tub!okv!eb!vsb!ef/!Lsb!ev-!ob!qb!eb!kv
tubs!df/!Usf!cb!mp!cj!eb!qpt!up!kj!vt!ub!op!.
wb!lp!kb!~f!ji!qsf!wb!tqj!ub!uj!ob!ubk!ob!•jo
eb!tf!wj!|f!oj!lb!eb!of!wsb!uf!tub!sjn!qv!.
ufn/!
Zoran Paji},
student (Lakta{i)
Pe!hp!wps!optu!kf-!ob!sb!wop-!ob!tub!sj!.
kjn!ptp!cb!nb/!Nmb!ej!of!nb!kv!hekf-
nb!mp!kf!tqps!utlji!j!lvm!uvs!oji!ef!|b!wb!.
okb/!Ptjn!up!hb-!uf!|lb!kf!j!nb!uf!sj!kbm!ob
tj!uv!bdj!kb-!b!up!twf!tv!tb!np!of!lj!pe
gb!lup!sb!lp!kj!vuj!•v!ob!qp!sbtu!csp!kb!ef!.
mjo!lwf!ob!ub!v!esv|!uwv/!B!j!lp!svq!dj!kb!kf
qsj!tv!uob!twb!hekf-!qb!ub!lp!j!nf!}v
nmb!ejn!ptp!cb!nb/
Abida Selmanovi},
penzioner (Sarajevo)
Wkf!sp!wb!uop!of!nb!np!bef!lwb!uof!lb!.
{of!{b!okji-!b!j!sp!ej!uf!mkj!cj!usf!cb!mp!eb
sb!ef!twpk!qp!tbp-!b!up!kf!eb!twp!kv!ekf!.
dv!vqv!uf!ob!qsb!wj!qvu/!Of!np!hv!qvt!.
uj!uj!eb!esv!hj!sb!ef!ubk!qp!tbp-!qp!qvu
|lp!mb/!Usf!cb!puwp!sj!uj!qp!usf!cof!vt!ub!.
op!wf!{b!qsf!wb!tqj!ub!wb!okf/!
FOTO A. ^AVI], D@. TORCHE
FOTO A.^AVI]
DIREKTNO
Maloljetnici u BiH sve
~e{}e u sukobu sa zakonom
U Banjaluci no`em izboden srednjo{kolac Lj.M.
Ga|aju
se bombama,
Dragan SLADOJEVI] Gospa Arsenovi}, portparol Centra javne bezbje-
dnosti (CJB) Banjaluka, potvrdila je da su u inciden-
lja~ke, kra|e, tu~e, silovanja, pri- tu u~estvovala ~etiri lica, me|u kojima su bila tri
P
jetnje, la`ne dojave o postavljanju Statistike maloljetnika.
ek splo zi vnih na pra va , ga |a nje pokazuju da Simo Vidovi}, pomo}nik direktora Tehni~ke {ko-
bombama i kori{tenje drugog oru- le, ka`e da se povrije|eni u~enik Lj.M. oporavlja.
`ja, te upravljanje vozilima bez gotovo ne pro|e "Bilo nam je neugodno kada se to dogodilo, svi
voza~ke dozvole, krivi~na su dje- dan, a da vi{e smo osje}ali neprijatnost. Lj.M. je bio primjeran u~e-
la u kojima sve ~e{}e u~estvuju nik i nismo o~ekivali takav incident. Sigurno je do{lo
maloljetnici u BiH. maloljetnika ne do nekih nesuglasica me|u tim dje~acima", rekao je
Statistike pokazuju da gotovo ne pro|e dan, a da bude u sukobu sa Vidovi}.
nekoliko maloljetnika ne bude u sukobu sa zakonom, Dodao je da nije strana pojava da se u nekim
a stru~njaci upozoravaju da sve strukture dru{tva i zakonom. {kolama u BiH, kako je rekao, "u~enici odmetnu od
nadle`ne institucije moraju da se uklju~e u rje{avanje Stru~njaci {kole, i ulica ih uzme pod svoje".
tog problema. Vi{e {okantnih primjera koji su se u posljednjih
Brojni primjeri maloljetni~ke delinkvencije ne-
upozoravaju da nekoliko mjeseci dogodili u Banjaluci, gra|ani je-
prestano {okiraju bh. gra|ane, koji slo`no osu|uju sve strukture dnoglasno osu|uju.
kada lice mla|e od 18 godina u~estvuje u plja~ki ili dru{tva i nadle`ne N.S. (15) iz Banjaluke, zajedno sa jo{ dva puno-
ljetna mladi}a, osumnji~en je da je sredinom decem-
bude povrije|eno u fizi~kom obra~unu.
Maloljetni "bomba{i": [okantna vijest institucije moraju bra pro{le godine u~estvovao u oru`anoj plja~ki u
odjeknula je nedavno u Banjaluci, kada su geleri da se uklju~e u porodi~noj ku}i njema~kog dr`avljanina Ludviga Lo-
bombe koju je aktivirao sedamnaestogodi{nji napa- hra (68) u banjalu~kom naselju Lau{, odakle je ukra-
da~ D.N. iz tog grada, nanijeli povrede {estorici su- rje{avanje deno oko 4.500 evra.
gra|ana, od kojih je jedan maloljetan. tog problema Prestupnici stari od 16 do 18 go-
Banjalu~ani i danas pri~aju o tom incidentu, u dina: Izvor na{eg lista je potvrdio da je maloljetni
kojem su o{te}ena i tri vozila koja su bila parkirana u
FOTO NN
neposrednoj blizini mjesta eksplozije. Sa uvi|aja, nakon {to je
sedamnaestogodi{nji
Da stvar bude jo{ gora, D.N. je priznao da je ba- Banjalu~anin bombom
cio bombu, te da je bio u alkoholisanom stanju sa 1,3 ranio {est sugra|ana
promila alkohola u krvi.
Povrije|eni mladi}i, ali i maloljetni bomba{,
odranije su poznati policiji.
Banjalu~ane je nedavno {okirala i vijest koja se
za svega nekoliko sati pro{irila gradom, kada su tri
mladi}a, od kojih su dvojica maloljetnici, napali se-
damnaestogodi{njeg Lj.M, u~enika tre}eg razreda
Srednje tehni~ke {kole u Banjaluci, koji je tom prili-
kom izboden.
Incident se dogodio na autobuskoj stanici kod
Medicinske elektronike, kada su nakon potjere napa-
da~i sustigli Lj.M, a zatim ga je jedan od njih, osa-
mnaestogodi{njak, no`em ubo u rame.

plja~kaju i siluju
N.S. odranije poznat po izvr{enju te{kih krivi~nih
djela.
On je, naime, zajedno sa jo{ dva razbojnika, u
septembru pro{le godine izvr{io oru`anu plja~ku
benzinske pumpe "NIS promet", kada su ukrali 900
KM.
Isti maloljetni delinkvent ~ak je tokom saslu{a-
nja u policiji priznao da je 8. septembra pro{le godi-
ne ba cio bom bu na po ro di ~nu ku }u Pan te li je
Mihajlovi}a u naselju Lau{ u Banjaluci.
Nedostatak porodi~ne
podr{ke ~esto djeci
"rezervi{e" kartu na put bez povratka
Brojni parametri ukazuju na to da maloljetni
delinkventi u na{oj zemlji "ne miruju".
U CJB Isto~no Sarajevo su rekli da krivi~na
dje la ~i ne ugla vnom sta ri ji ma lo lje tni ci, sta ros ti
izme|u 16 i 18 godina.
Tokom 2009. godine na podru~ju tog centra evi-
dentirano je nekoliko la`nih dojava o postavljenim
bombama u {kolama, a izvr{ioci su identifikovani.
Kako saznajemo, u CJB Isto~no Sarajevo bilje`e
trend opadanja krivi~nih djela koja su izvr{ili malo-
ljetnici.
"Smatamo da osim policije i druge institucije u
znatnoj mjeri preventivno mogu uticati na smanje-
nje maloljetni~ke delinkvencije, prije svega porodi-
ca kao osnovna }elija dru{tva u kojoj se formira
li~nost, {kola, centri za socijalni rad, kulturne usta-
nove, sportska udru`enja, komunalna policija, in-
spe kcij ski or ga ni", oci je ni la je Dan ka Te {i},
portparol CJB Isto~no Sarajevo.
"Sa~eku{e" u haustorima: Naglasila
je da prvenstveno porodica i {kola "moraju prepo-
znati devijantna pona{anja maloljetnika i o tome
obavje{tavati policiju ili druge institucije, kako bi se
na vrijeme reagovalo i sprije~ilo da takvo pona{anje
ne preraste u kriminalne aktivnosti".
Prema podacima MUP-a RS o stanju bezbje-
dnosti za prvih devet mjeseci pro{le godine, za pre-
kr{aje javnog reda i mira u tom periodu prijavljeno
je 270 maloljetnika.
Maloljetnici su, od po~etka do kraja septembra
pro{le godine, u 612 slu~ajeva u~estvovali u op{tem
kriminalitetu, {to je za 13,8 odsto vi{e nego u istom
periodu 2008. godine.
U RS, u prvih {est mjeseci 2009. godine, javni
red i mir naru{ilo je 198 maloljetnika, {to je za ~ak
17,9 odsto vi{e nego 2008. godine, kada se desilo
"svega" 168 takvih prekr{aja.
Ni {ta ma nje za bri nja va ju }i po da ci ni su ni u
FBiH, gdje je od po~etka januara do kraja juna pro-
{le godine, za krivi~na djela protiv imovine prijav-
ljeno 237 maloljetnika, dok je zbog sumnje da su
po~inili te{ke kra|e prijavljeno 266 maloljetnika.
"Izvr{ioci te{kih kra|a su prvenstveno vi{estru-
ki povratnici i maloljetni delinkventi, koji uz prije-
tnju upotrebe no`a i fizi~ke snage, otimaju mobilne
telefone, naj~e{}e maloljetnim licima na ulici, u ha-
ustorima, parkovima, {kolskim dvori{tima i tako da-
lje. Registrovano je i vi{e slu~ajeva otimanja torbi
od starijih `enskih osoba", saop{teno je iz Federalne
uprave policije (FUP).
Kradu automobile: U FUP-u bilje`e da
su u prvih {est mjeseci 2009. godine zbog razbojni-
{tava i razbojni~kih kra|a prijavljena 34 maloljetni-
ka.
^ak 10 maloljetnika, kako je saop{teno iz FUP-
a, u prvih {est mjeseci ove godine prijavljeno je
zbog kra|e automobila.
Ma lo lje tni ~ka de li nkven ci ja je, ka ko ka `u u
FUP-u, "poseban dru{tveni problem, zbog toga {to
se maloljetnici pojavljuju kao prestupnici u oblasti
zloupotrebe droga, a ~esto i kao po~inioci pojedina-
~no ili grupno, vr{e}i naj~e{}e krivi~na djela te{ke
kra|e u poslovne prostore, automobile, stanove i
drugo".
"Tako|er se sve ~e{}e pojavljuju i kao izvr{ioci
te`ih krivi~nih djela, kao {to su razbojni{tva, silova-
nja i sli~no", ka`u u FUP-u.
Za bri nja va ju }i po da ci do la ze go to vo iz svih
Tinejd`eri ~esto
u~estvuju u tu~ama
Nade`da Savjak: Maloljetni~ka delinkvencija
ispod sebe naj~e{}e "sakriva" traumu
Krvavi tragovi koje je
prouzrokovao maloljetni "bomba{"
gradova BiH.
U Centru za socijalni rad Bijeljina saznajemo
da je u prvih 10 mjeseci pro{le godine na podru~ju
op{tine Bijeljina zakonske norme kr{ilo ~ak 80 ma-
loljetnika. Pora`avaju}i podatak je da je taj broj, ka-
da su pitanju maloljetnici u sukobu sa zakonom,
dvostruko ve}i u odnosu na 2008. godinu.
Slavica Kovrlija, specijalni pedagog Centra za
socijalni rad Bijeljina, ka`e da je najve}i problem u
vezi s maloljetni~kom delinkvencijom nedostatak
adekvatnih institucija.
3. 1. 2010. ofekfmkb 11
Danka Te{i}: Porodica i
{kola moraju prepoznati
devijantna
pona{anja maloljetnika
"Osim Vaspitno-popravnog doma u Banjaluci, u
koji odlaze maloletnici sa po~injenim te`im krivi-
~nim delima, ostaje problem nedostatka prihvatili{ta
i prihvatnih stanica koje bi u manjim sredinama, pa
i u Bijeljini, u mnogome re{ili probleme maloletni-
ka koji skitaju, prose ili su besku}nici", pojasnila je
Slavica Kovrlija, i naglasila:
"U takvim uslovima moramo pribegavati mera-
ma koje se mogu sprovoditi, a to su mere poja~anih
nadzora i ukora".
Uloga porodice: Ona ka`e da zna~ajnu
ulogu u nastanku maloljetni~ke delinkvencije i aso-
cijalnog pona{anja ima porodica.
Faza adolescencije, kako tvrdi Kovrlija, pose-
bno je zna~ajna za ovu pri~u, jer se u njoj naj~e{}e
javljaju problemi s maloljetni~kom delinkvencijom.
Nade`da Savjak, specijalista klini~ke psihologi-
je, ka`e da gotovo niko ne ~ini nasilje, ako nije bio
`rtva. Ona je tokom radionice na temu "Maloljetnici
u sukobu sa zakonom", odr`ane nedavno u Banjalu-
ci u organizaciji Udru`enja bh. novinara i Misije
OSCE-a u BiH, rekla da oko 70 odsto djece koja su
u porodici do`ivjela psihi~ko ili fizi~ko nasilje, pos-
Najve}i broj maloljetnih
delinkvenata poti~e iz
porodica s nesre|enim odnosima
taju nasilnici.
"Neka djeca ne mogu da savladaju strah, pa ta-
da sebi ka`u: 'Ako budem isti kao otac ili majka, ne-
}u osje}ati strah, nego }u ga proizvoditi kod drugih'.
Iza gotovo svakog nasilnika stoji traumatizovano di-
jete", rekla je Savjakova.
Tvrdi da maloljetni~ka delinkvencija ispod sebe
naj~e{}e "sakriva" traumu. Pedagozi, s druge strane,
ka`u da nedostatak porodi~ne podr{ke ~esto djeci
"rezervi{e" kartu na put bez povratka.
Prema statistici, kako ka`u pedagozi, najve}i
broj maloljetnih delinkvenata poti~e upravo iz poro-
dica sa nesre|enim odnosima.
12 ofekfmkb!3. 1. 2010.

FOTO D@. TORCHE

POD LUPOM
Veliki broj univerzitetskih
kadrova u BiH ne prati
nau~na dostignu}a

Lamija Tanovi}:
Lo{iji smo i od Crne Gore

^ak 50 odsto profesora

na fakultetima, naro~ito starijih,
ne govori strane jezike,
ne poznaje rad na ra~unaru
i ne posje}uje seminare Slabo se ula`e u visoko obrazovanje

Adis [U[NJAR, Bla`enka LEJI]

Stariji profesori univerzitete, kao i pojava profesora "poduzetnika" koji rade na
vi{e univerziteta i koji nemaju vremena za nau~ni rad.
eliki broj univerzitetskih profesora u BiH Oprema muzejski eksponati: Lamija Tanovi},

V
ne prati nau~na dostignu}a u svojoj oblasti,
ne radi nau~ne radove, ne poznaje strane
jezike i rad na ra~unaru, {to je nepojmljivo
u dana{nje vrijeme, tvrde bh. intelektualci i
studenti.
Svi se sla`u da je takva situacija, prije
svega, rezultat lo{eg ulaganja u visoko obrazovanje, ali i uticaja
politi~kih stranaka koje zapo{ljavaju svoje kadrove i kontroli{u
profesor na Prirodno-matemati~kom fakultetu u Sarajevu i ~lan
Evropske akademije nauka, ka`e da je BiH po produkciji nau-
~nih radova, koje su profesori po zakonu du`ni da rade, najgora
u regionu.
"Kada je u pitanju produkcija nau~nih radova lo{iji smo i od
Crne Gore, koja ima mnogo manje univerziteta i profesora.
Mnogi rade razne projekte i kvalifikuju ih kao nau~ne radove.
Jednom kolegi je iza{ao ~lanak u jednim dnevnim novinama i on
mi se pohvalio da je objavio nau~ni rad. U svijetu postoje speci-
jalizirani ~asopisi gdje urednici pregledaju tekst i odlu~uju da li
je to ne{to novo i vrijedno objavljivanja", ka`e Tanovi}eva.
Na tehni~kim fakultetima veliki problem je oprema, me|u-
tim, mnogi profesori kojima ona nije neophodna pronalaze razne
izgovore zbog ~ega ne objavljuju nau~ne radove.
"Oprema koju imamo mnogi bi univerziteti htjeli imati za
muzejske eksponate. Ja ako radim nau~ni rad idem u Ljubljanu
ili neki drugi centar jer ovdje nemam uslove. Me|utim, neki pro-
fesori se pravdaju time da nemaju novca za objavljivanje nau-
~nih radova u stranim magazinima. Neki magazini uop{te ne Studentima predstavlja
ma. Od sestre sam iz Amerike tra`io da mi po{alje knjige {to je
napla}uju objavljivanje, a za tu namjenu kantoni izdvajaju no- problem {to profesori ~esto sramota za jedan univerzitet. Dr`ava ne ula`e u izdava{tvo i nau-
vac", ka`e Tanovi}eva. nemaju vremena za njih ~ne programe", ka`e Mujki}.
Jedan od rijetkih profesora koji ne bje`i od kritike politi~ke i Me|utim, pored svih problema u viskom obrazovanju, mno-
dru{tvene situacije u BiH je i Asim Mujki}, profesor Fakulteta gi tvrde da ve}ina profesora bh. univerziteta nisu zainteresovani
politi~kih nauka u Sarajevu. za usavr{avanje.
On ka`e da je veliki problem {to bh. univerziteti ne poznaju Adi D`omalija, predsjednik Studenstkog parlamenta Uni-
autonomiju univerziteta i {to je uticaj politike na njih veliki. verziteta u Sarajevu, ka`e da jedan od najve}ih problema za stu-
"Biranje dekana i rektora je politi~ka stvar. Postoje profesori Produkcija dente je to {to ve}ina profesora radi na vi{e univerziteta i ~esto
koji su do{li do tog cijenjenog statusa i nemaju potrebu da ula`u nau~nih nemaju vremena za studente.
u sebe. Postoji i ta postratna letargija koja je dovela do pojave radova "Do nekih profesora zbog konsultacija je te{ko do}i. Profe-
profesora poduzetnika, koje ne zanima istra`ivanje i nau~ni rad, najlo{ija sori nas uglavnom upu}uju na doma}u produkciju {to isto govo-
nego kako da se anga`uju na {to ve}i broj katedri {to za posljedi- u regionu ri o tome koliko su aktivni u svom polju. Mislim da ve}ina njih
cu ima lo{ sistem", ka`e Mujki}. radi nau~ne radove i objavljuje kada su im potrebni da bi dobili
Neophodna ve}a ulaganja: Dodaje da ulaganja odre|enu funkciju ili poziv", ka`e D`omalija.
u visoko obrazovanje moraju biti ve}a. Nihad Hasanovi}, pisac i profesor francuskog jezika, kroz
"Ja sam za svoje radove dolazio do knjiga privatnim putevi- svoj rad je upoznao dosta profesora iz Evrope i Amerike.

bje`e od ra~unara
On ka`e da je kod stranih profesora, za razliku od doma}ih,
uvijek prisutna intelektualna radoznalost.
"Oni se biraju po politi~koj poslu{nosti, a ne prema stvarnoj
vrijednosti. Stari su zapeli u starom sistemu, ali ni mladi nisu pu-
no bolji. Ne zna se ko se u kome ogleda. Trebalo bi da budu od-
govorni prema novcu koji se izdvaja iz bud`eta za njih. Danas je
nepojmljivo da profesori ne govore engleski jezik i ne koriste
kompjutere. Ovdje je ~injenica da profesori ne govore strane je-
zike, a to je nedostatak op{te i intelektualne radoznalosti. Tako je
i sa studentima. Zastra{uju}e je kada se uporede radne navike
kod francuskog ili ameri~kog i bh. studenta", ka`e Hasanovi}.
Istu sliku o univerzitetima u BiH nemaju svi profesori.
Znatno ispod prosjeka: Hazim Ba{i}, prorektor
za nau~no-istra`iva~ki rad Univerziteta u Sarajevu, tvrdi da je
produkcija nau~no-istra`iva~kih radova na Univerzitetu u Saraje-
vu ipak na zadovoljavaju}em nivou s obzirom na lo{a ulaganja u
nauku.
"Ne postoje egzaktni noviji podaci o visini ulaganja u na-
uku, a prema istra`ivanjima Akademije nauka i umjetnosti BiH,
taj procenat je u BiH 2005. godine iznosio oko 0,05 odsto BDP,
{to je znatno ispod evropskog prosjeka koji je 1,5 odsto. Prema
rezultatima interne evaluacije, u toku 2008. godine objavljeno je
oko 180 radova u ~asopisima koji se nalaze u me|unarodnim ba-
zama, zatim oko 170 radova u drugim ~asopisima i oko 450 ra-
dova na konferencijama. Me|utim, kod prikupljanja podataka
postojala je mogu}nost vi{estrukog prijavljivanja istog rada pa je
taj broj vjerovatno manji", ka`e Ba{i}.
Isti~e da ne postoji politi~ki kriterijum za napredovanje pro-
fesora.
"Proceduru za napredovanje (ili reizbor profesora u isto zva-
nje) pokre}e katedra, a odobrava nau~no-nastavno vije}e imeno-
vanjem komisije i nau~ne oblasti za koju se raspisuje javni
konkurs. Rezultate konkursa i svoj prijedlog za izbor komisija
predo~ava vije}u, a kona~na verifikacija odluke donesene na vi-
je}u se vr{i na Senatu Univerziteta. Kako se vidi, u proceduri ne
postoji politi~ki kriterij niti mogu}nost uplitanja politike ni na je-
dnoj instanci", tvrdi Ba{i}.
Petar Gvero, profesor na Ma{inskom fakultetu u Banjaluci,
ka`e se situacija na bh. univerzitetima mora mijenjati i da je vri-
jeme kada je univerzitet bio zatvorena institucija u kojoj se ~eka-
la penzija, davno pro{lo.
Isti~e da se univerziteti, kao sva roba, nalazi na tr`i{tu na
kojem }e imati svoju cijenu.
"Mora}e se sistem obrazovanja po~eti mijenjati i kod nas jer
Kod stranih kao {to postoji tr`i{te odje}e, nafte, hrane, tako postoji i tr`i{te
profesora, znanja. Ako `elite da opstanete na tom tr`i{tu morate da budete
za razliku konkurentni", ka`e Gvero.
od doma}ih, Ne prate moderne tokove: Mladen ^an~arevi},
uvijek student ombudsman RS, tvrdi da ~ak 50 odsto profesora na fa-
prisutna kultetima, naro~ito starijih, ne govori strane jezike, ne poznaje
intelektualna rad na ra~unaru i ne posje}uje seminare, {to je pora`avaju}e.
radoznalost "Apsolutno se sla`em da profesori ne prate moderne tokove
{to se ti~e nau~nih dostignu}a, ne koriste ra~unar, nego ~ak bje`e
od njega. I njihov nivo znanja koje mogu prenijeti na studente je
veoma mali, naro~ito kada je u pitanju veliki broj profesora koji
3. 1. 2010. ofekfmkb 13
Ve}ina profesora bh. univerziteta
nisu zainteresovani za usavr{avanje
Mladen ^an~arevi}
je proistekao iz ratnog perioda. Takvi studentima predstavljaju
~ak i neke nakaradne principe", ka`e ^an~arevi}.
Ivan [ijakovi}, profesor sociologije na banjalu~kom Eko-
nomskom fakultetu i politi~ki analiti~ar, ka`e da nije mnogo pri-
mijetio da njegove kolege ne poznaju rad na ra~unaru i bar jedan
od stranih jezika, ali priznaje da je imao priliku vidjeti dva profe-
sora od kojih jedan ne zna raditi na kompjuteru, a drugi ne}e ni
da se u~i.
Nagla{ava da su odlasci na konferencije veliki problem, jer
je za njih potrebno malo vi{e sredstava, naro~ito ako se ide u
inostranstvo.
"To jeste problem kod nas, ali i to se mo`e nadomjestiti do-
brom komunikacijom na Internetu. Ako profesori u|u i pretplate
se na neku od onlajn biblioteka mogu da ~itaju sve {to im treba.
Mogu}e je, ipak, da profesori ne znaju za to, o ~emu ih treba
obavijestiti", dodaje [ijakovi}.
Petar Mari}, dekan i vanredni profesor Elektrotehni~kog fa-
kulteta u Banjaluci, ka`e da se na tom fakultetu ne bi moglo re}i
da profesori ne poznaju rad na ra~unaru i strane jezike, ali da je
~uo da postoje takvi problemi na drugim fakultetima kod nas.
"S obzirom na na{ profil struke, ne mogu re}i da na{i profe-
sori nemaju ta znanja, ali problem je, zbog malih finansijskih
sredstava, obezbijediti odlaske na konferencije, naro~ito onim
profesorima koji bi trebalo da idu vi{e puta godi{nje. Ipak, mi se
trudimo da svaki od njih ode ako je to mogu}e, ~ak neki od njih
dijelom i sami finansiraju ta putovanja", dodaje Mari}.
I Drago Brankovi}, dekan Filozofskog fakulteta u Banjaluci
tvrdi da ve}ina profesora poznaje bar osnovu nekog od stranih
jezika i rada na ra~unaru.
Naro~ito je to slu~aj, kako ka`e, sa mla|im profesorima i
asistentima, dok je mogu}e da se poneki stariji profesor, koji je,
kako govori, pred penzijom, ne snalazi najbolje sa radom na ra-
~unaru.
"Mogu}e da ima starijih profesora koji imaju mo`da dvije-
tri godine do penzije i koji ne znaju mo`da strani jezik i rad na
ra~unaru, ali nema smisla tra`iti od njih da sada u~e. Ostali, bar
velika ve}ina, znaju onoliko koliko im je potrebno za rad, a neki
i mnogo vi{e", ka`e Brankovi}.
14 ofekfmkb!3. 1. 2010.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Forum
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim
doga|ajima i temama. Kako komentari{ete
Va{e odgovore {aljite na e-mail: poskupljenje struje,
odgovori@nezavisne.com telefona i cigareta?

DANAS I SUTRA Pi{e:

Muhamed FILIPOVI]

Krle`a je govorio o dva mitolo{ka kompleksa koji dominiraju na{om

historijskom svije{}u, a to su kosovski mit i mit o hiljadugodi{njoj hrvatskoj kulturi

Historijske, kulturne
i politi~ke la`i dvadesetom vijeku jedna od najzna~ajni- duhovnu, kulturnu i na kraju politi~ku ulogu na tom hrvatski nacionalni pokret. Mo`e se re}i da su oni se-

U
jih li~nosti na{eg knji`evnog, javnog i po-
liti~kog `ivota bio je poznati knji`evnik
Miroslav Krle`a. Svojim izuzetnim knji-
`e vnim os tva re nji ma, svo jom obi mnom
Krle`a ese jis ti kom i po go to vo svo jim le ksi ko -
insistirao da je grafskim radom on je gotovo {ezdeset godina domini-
neka vrsta rao duhovnom scenom dobrog djela jugoslovenskog
zajedni{tva dru{tva. Pisac ovih redova imao je priliku, a i ~ast da
morala da bude vi{e godina usko sara|uje sa tim velikanom knji`evne
prona|ena i da i kulturne misli, rade}i kao glavni i odgovorni ure-
ona ne mo`e dnik redakcije Enciklopedije Jugoslavije za Bosnu i
da se izvede iz
Hercegovinu. Sara|uju}i sa Krle`om, ~esto sam imao
na{ih mitologija
priliku da raspetljam takozvani na{ jugoslavenski na-
cionalno-politi~ki i kulturni ~vor. Oba smo stajali na
stajali{tu da smo mi toliko bliski me|usobno i da nas
geografija, historija, kultura i jezik, a pogotovo nepri-
jatelji s kojima smo se suo~avali kroz historiju, apso-
lutno upu}uju jedne na druge. Neka vrsta zajedni{tva
je morala da bude prona|ena i Krle`a je insistirao na
tome da se ona uporno tra`i, nagla{avaju}i svagda da
U odnosu ona ne mo`e da se izvede iz na{ih mitologija ili kul-
na jednoglave turnih ili historijskih la`i, kako je on to imao obi~aj
Bo{njake, Srbe, da ka`e.
ostale i sve one On sam izdao je jedan polemi~ki opus pod naslo-
koji `ive u Bosni, vom "Hrvatska knji`evna la`", obra~unavaju}i se u
Hrvati se tom opusu sa nacionalisti~kim uskogrudim koncepti-
javljaju kao ma u hrvatskoj knji`evnosti. Pored toga, on je, tako-
dvoglava a`daha
|e, go vo rio o dva mi to lo {ka kom ple ksa ko ji
dominiraju na{om historijskom svije{}u. Jedan je na-
zi vao ko sov skim mi tom iz ko jeg se de re vi ra ide ja
obnove Du{anovog carstva, a drugi je nazvao mitom
o hiljadugodi{njoj hrvatskoj kulturi, koji po premisa-
ma i sadr`ini treba Hrvatima da osigura dominiraju}u
prostoru, jer da su oni po tom mitu nosioci zapadne
kulture koja ima budu}nost, a mi ostali predstavljamo
relikte stranih kultura gr~ko-ruske ortodoksije ili pak
islama. Kad se ovaj kompleks posmatra u svjetlu sa-
vremenih retorika na{eg politi~kog i kulturnog mi-
ljea, mo `e se lah ko pri mije ti ti ko li ko je mno go
recidiva tih mitologija u dana{njoj na{oj politici. Pi-
sac ovih redova ne misli raspravljati ovo slo`eno pi-
tanje, ali `eli ukazati na vrlo jasne recidive ovakvog
na~ina mi{ljenja u nekim institucijama na{eg politi-
~kog sistema i u praksi nekih dr`ava.
U fo kus na {eg in te re sa do la zi pi ta nje dvoj nog
dr`avno-pravnog i ustavno-pravnog polo`aja bosan-
skih Hrvata. Po sada{njim zakonima koji vladaju u
Hrvatskoj, a koje je Bosna i Hercegovina jednostavno
akceptirala kao logi~ne i normalne, gra|ani Bosne i
Her ce go vi ne ko ji su hrvat ske na ci onal nos ti ima ju
pravo i aktivno da u~estvuju u osnovnim ustavno-pra-
vnim radnjama koje izra`avaju suverenost, a to je u
izbo ru Sa bo ra i Pred sje dni ka Re pu bli ke Hrvat ske.
Ova praksa je djelimi~no primjenjivana u nekim slu-
~a je vi ma, ali sa mo u si tu aci ja ma ka da su gra |a ni
odre|ene nacionalnosti koji `ive na teritoriji druge
dr`ave u tu dr`avu emigrirali i istovremeno zadr`ali
svoj nacionalni identitet i status dr`avljana svoje ori-
ginalne dr`ave. Me|utim, to nije slu~aj sa bosanskim
Hrvatima, jer oni nisu u Bosnu do{li iz Hrvatske, nisu
emigrirali u Bosnu, nego su staro bosansko stanovni{-
tvo u historijskim dokumentima poznato pod imenom
Bo{njani, a kasnije bosanski katolici, odnosno Bo{-
njaci katoli~ke vjere. Hrvatski nacionalni identitet oni
su prihvatili u okviru evolucije Ilirskog op}eslaven-
skog pokreta, koji je u Hrvatskoj bio transformiran u
bi izabrali hrvatski nacionalni identitet ostaju}i i da-
lje bo san ski ka to li ci i bo san ski Hrva ti, te da sva
dr`avna prava i suverenost oni vuku iz te ~injenice.
Ako bi bi lo obra tno ka ko ne ki hrvat ski po li ti ~a ri
tvrde (Hebrang), te ako bi bila istina da su oni rase-
ljeni Hrvati, onda oni ne bi mogli polagati pravo na
konstitutivnost u Bosni i Hercegovini, jer to pravo
kao doseljeno stanovni{tvo ne bi mogli imati, barem
po sada{njim uzusima.
^injenica da je njima Tu|man dao takav status i
prava samo je dio i oblik njegove politike penetracije
u Bosnu i poku{aja inkorporacije dijelova bosanske
teritorije u Hrvatsku i to putem unifikacije ustavno-
pravnog polo`aja i prava bosanskih Hrvata u Hrvat-
skoj. Istina, tu nedostaje reciprocitet, a to je da Hrvati
iz Hrvatske nemaju ista prava u Bosni kao {to bosan-
ski Hrvati imaju u Hrvatskoj. U svakom slu~aju je na
prvi pogled vidljivo da se tu radi o jednom ustavno-
pravnom i politi~kom apsurdu. Da je to politi~ka ma-
nipulacija s Hrvatima od strane Tu|manove stranke i
da to nema budu}nost u jednoj demokratskoj Hrvat-
skoj niti u demokratskoj Bosni i Hercegovini.
U tom pogledu potpuno pravo imaju i Mesi} i Jo-
sipovi} kada ukazuju na nelogi~nost ovog statusa bo-
sanskih Hrvata u hrvatskoj dr`avi i ove prakse uop}e.
[to se Bosne i Hercegovine ti~e, treba naglasiti da je
to apsolutno negativno za dr`avno-pravnu stabilnost i
po li ti ~ku ra vno pra vnost nje nih gra |a na. Ta ko se u
odnosu na jednoglave Bo{njake, Srbe, ostale i sve
one koji `ive u Bosni, Hrvati javljaju kao dvoglava
a`daha sli~no dvoglavom Arapinu iz na{e narodne
poezije i ovo stanje je jedan od apsurda na{e novije
historije koje treba dokinuti.

Obab!mptu-!lpe!obt!twf
{b!wj!tj!pe!qp!mj!uj!•b!sb!j
{b!up!tf!ob!ebn!eb!~f
ji!Fwsp!qb!nb!mp!ejt!dj!.
Ho}e li qmj!op!wb!uj!j!eb!~f!ep!oj!.
gra|ani BiH kf!u j! twf! {b!l p!o f
qp!usf!cof!{b!mj!cf!sb!mj!{b!.
putovati u dj!kv!wj!{oph!sf!aj!nb/
zemlje EU mileg50
bez viza u @yahoo.com
2010. godini?
[b!wj!tj!pe!nop!hp!•f!.
hb/! Eb! tf! qj!u b! obt
hsb!} b!o b-! nj! cj!t np
wf~! tb! Tscj!kpn-
Dsopn!Hp!spn!j!Nb!lf!.
ep!oj!kpn!cj!mj!v!cj!kf!mpn
|fo!hf!ov-!b!pwb!lp-!ob!.
ebn!tf!vlj!eb!okv!wj!{b
pe!qp!mp!wj!of!pwf!hp!ej!.
of/
Dragana,
Prijedor
Wb!mkeb!~f!j!lpe!obt!kf!.
eop!hb!eb!ob!eb!cv!ef
twf!ops!nbm!op!j!eb!qp!.
mj!uj!•b!sj!wp!ef!sb!•v!ob!p
pcj!• opn!hsb!} b!o j!o v/
Nj!tmjn!eb!~f!np!v!pwpk
hp!e j!o f! qv!u p!w b!u j! v
{fnmkf!FV!cf{!wj!{b/
Milan, Ljubinje
FORUM PLUS
Ob!nb!~f!qsb!{ojl!eb Nj!tmjn!eb!cj!twjn!qp!mj!.
cv!ef!2/!kv!mj!blp!obn uj!•b!sj!nb!usf!cb!mp!vwft!uj
ub!eb!vlj!ov!wj!{f/! np!oj!up!sjoh!ob!of!lf!uf!.
senada nf-!lb!lp!cj!tf!ep!hp!.
@gmail.com wb!s b!mj! j! qsj!• b!mj! p
qb!n f!u ojn! tuwb!s j!n b
lbp!|up!kf!mj!cf!sb!mj!db!{j!kb
wj!{oph!sf!aj!nb/
Goran, Fo~a
Of!np!hv!eb!wkf!sv!kfn
eb!tnp!kp|!t!Bm!cb!oj!kpn
j!Lp!tp!wpn!wbo!|fo!hf!.
ob/!Epl!plsv!af!okf!qv!.
uv!kf!v!{fnmkf!FV-!nj
tnp!v!hf!uv/!Tsb!np!ub
{b!qp!mj!uj!•b!sf"
rmilan
@teol.net
 3. 1. 2010. ofekfmkb 15

Ljiljana
Daki}-Topi}
iz grada
na Vrbasu
bavi se
neobi~nim
hobijem

Izra|uje i maske od
sjajnijih materijala

Smatra da
svaka maska mo`e
ispri~ati bezbroj pri~a

Daje banjalu~ki duh

venecijanskim Po{to kod nas nema
karnevala, nosive
maske su idealne za
partije, kao i za

maskama
vjen~anja, samo treba
imati hrabrosti iznijeti ih
FOTO A. ^AVI]

Oduvijek je bila o~arana

maskama

[e{ir `enu ~ini druga~ijom,

`enstvenom i elegantnom

Sve maske, stvaraju

iluziju i dobar su bijeg Kerami~ke maske
su idealni
Ljiljana Daki}-Topi} sa mla|im sinom od stvarnosti ukrasi za zid

Bla`enka LEJI] Poja{njava da nisu sve maske nosive. Neke su Imam ~ak i jednu pri~u koja ide uz moje maske, a kod svojih mu{terija u stan da im sugeri{e kakvu
ukrasne, i mogu stajati na zidu ili na policama. I ona ka`e da svaka maska mo`e da ispri~a na hilja- masku bi mogli kupiti, kako bi se uklopila u nji-
anjalu~anka Ljiljana Daki}-To- takve Daki}-Topi}eva pravi, i to vrlo uspje{no. de pri~a, {to je zaista ta~no", ka`e Daki}-Topi}eva. hov `ivotni prostor.

B
pi} bavi se neobi~nim hobijem
za na{e podneblje. Naime, ona
u svom stanu ve} godinu dana
izra|uje maske, identi~ne oni-
ma koje se mogu vidjeti na kar-
nevalu u Veneciji.
Po{to ve}inu materijala potrebnih za njihovu
izradu nema u gradu na Vrbasu, nabavlja ih u
inostranstvu, naj~e{}e iz Zagreba, Beograda, Itali-
je i Engleske.
Ma te ri jal na bav lja u inos -
transtvu: "Prije godinu dana sam krenula ra-
diti maske. Materijale je jako te{ko nabaviti kod
nas, pa sam anga`ovala sve prijatelje koji `ive va-
ni da mi to kupuju i {alju. U su{tini, sve maske su
izra|ene koliko god je mogu}e kvalitetnije, kako
bi bile jednake onima iz Venecije", pri~a Daki}-
Topi}eva.
"[to se ti~e maski koje idu na zid, one su od
keramike, na njih idu akrilne boje, zatim akrilni
za{titni lak, a na nekima se materijal prema`e po-
sebnim u~vr{}iva~ima i oblikuje po `elji. Otporne
su na toplotu, vlagu i super su ukras, ~ak mogu i
pasti, a da se ne razbiju", ka`e Daki}-Topi}eva.
Ove nosive, kako poja{njava, pravi od ka{ira-
nog papira, koji potom boji akrilnim bojama, ma-
da je u posljednje vrijeme kupila za njih sjajnije
materijale, kako bi bile {to elegantnije i blje{tavije.
Ljubav prema maskama, pa i njihovoj izradi,
javila se kod nje mnogo ranije, ali zbog {kolova-
nja, a kasnije zbog posla i porodi~nih obaveza, ni-
je stigla da se tome posveti.
"Ja sam uvijek bila o~arana maskama. Nisam
nikada i{la na karnevale, nego sam ranije, kada
sam bila mla|a i bavila se folklorom, na putova-
njima ih vi|ala i uvijek su me ostavljale bez daha.
Bi jeg od stvar nos ti: Sve maske,
prema njenom mi{ljenju, stvaraju iluziju i dobar
su bijeg od stvarnosti, naro~ito u ovom vremenu,
kada su svi preoptere}eni obavezama.
Upravo zbog toga svoju radionicu je nazvala
"Iluzija".
Osim Po{to kod nas nema karnevala na kojima bi se
maski pravi one mogle nositi, Daki}eva smatra da su one ide-
i {e{iri}e, alne za partije, kao i za vjen~anja, ali da samo tre-
kao i ba imati hrabrosti iznijeti ih.
ukrasne Za one koji nemaju toliko smjelosti, tu su one
trake za kerami~ke, nenosive, koje mogu biti sjajan po-
kosu klon, ukras na zidu, ali i lampa, ako se stave preko
male sijalice.
Sa njima, kako isti~e, nikada nisi sam i zato
joj je jako neobi~no kada sve rasproda, pa joj u
stanu ostanu ~isti zidovi.
Ka`e da joj ne predstavlja problem da ode
"Obo`avam maske. One daju drugu dimenzi-
ju prostoru. I kad si sam, tu`an, veseo, svaka mas-
ka mo`e ispri~ati svoju pri~u. Ipak, osim maski,
pravim i {e{iri}e, kao i ukrasne trake za kosu. Na
ideju da izra|ujem {e{ire do{la sam slu~ajno, kada
sam jedan stavila na masku. Onda sam pomislila
da }e oni biti sjajan detalj i sami, naro~ito danas
kada su djevojke uniformisane", pri~a Daki}-To-
pi}eva.
Smatra da {e{ir `enu ~ini druga~ijom, `en-
stvenom i da sa njim uvijek izgleda elegantno, bez
obzira na garderobu.
Onima koje nisu spremne da ih nose i budu
druga~ije preporu~uje trake za kosu, koje su ele-
gantne i ukra{ene perjem.
"Uz njih uvijek svaka djevojka mo`e izgleda-
ti originalno i moderno", poja{njava Daki}-To-
pi}eva.
16 ofekfmkb!3. 1. 2010.

NA LICU MJESTA Hor be~kih dje~aka, jedan od

najslavnijih horova na svijetu
FOTO NN
U tradicionalnoj odje}i

Hor be~kih
dje~aka
zahvaljuju}i
svom vrhunskim
pjeva~kom
umije}u,
postao je
muzi~ki simbol
Be~a, koji ve}
vi{e od
500 godina
fascinira
sve one
koji ih ~uju

Valter Netig

Borave u internatu

Hor koji predstavlja

muzi~ki simbol austrijske prestonice

An|eoski glasovi
Putuju po cijelom svijetu
Tanja [IKANJI] U po~etku su nastupali samo za potrebe same crkve,
odnosno crkvene mise, manifestacije i priredbe, a ne za
i ho vi an |e os ki gla so vi javne nastupe.

Nj
osvajaju svakog ko ih ~uje.
Posjetioci austrijske presto-
nice iz svih zemalja svijeta
ne `ele propustiti priliku
kad borave u Be~u, da pri
tome ne ~uju an|eosko pje-
vanje jednog od najslavnijih
horova na svijetu.
Hor be~kih dje~aka, koji svake nedjelje nastupa u
kapeli dvorca Hofburg, zahvaljuju}i svom vrhunskom
pjeva~kom umije}u, postao je muzi~ki simbol Be~a, koji
ve} vi{e od 500 godina fascinira sve one koji ih ~uju.
Postali tradicija: Kao jedna od najve}ih atra-
kcija be~kog muzi~kog `ivota, Hor be~kih dje~aka su
bez sumnje i ambasadori Austrije i, kako ka`e Valter Ne-
tig, predsjednik uprave Hora be~kih dje~aka, najbolji
izvozni proizvod, ne samo Be~a, nego i cijele Austrije.
"Posjetioci Be~a ne `ele da propuste priliku da ~uju
Hor be~kih dje~aka, koji je opstao do danas, zahvaljuju}i
tome {to je postao tradicija. Pjevaju}i svake nedjelje u
kapeli u Hofburgu, oni na jedinstven na~in doprinose iz-
vrsnosti misa", ka`e Netig, koji je i sam od 1944. do
1948. godine pjevao u tom horu.
S obzirom na to da za nastup Hora be~kih dje~aka
na misi u carskoj kapeli u Hofburgu vlada veliko intere-
sovanje, ulaznice se moraju rezervisati unaprijed.
Nastali su kao crkveni hor, pod carem Maksimilija-
nom Prvim, koji je `elio osvje`iti muzi~ki `ivot dvora.
Kao datum osnivanja Hora be~kih dje~aka, navodi
se 1498. godina.
Na misama, kao i na nastupima {irom svijeta, Hor
be~kih dje~aka izvodi djela brojnih kompozitora, kao {to
su Mocart, [ubert, Hajdn, a njihova pjesma popra}ena je
izvrsnim orkestrom, u ~ijem sastavu su i ~lanovi Be~ke
filharmonije.
"Sigurno su i drugi orkestri dosta dobri, ali Be~ka
filharmonija je vrhunska klasa", ka`e Netig. [irom svije-
ta Hor be~kih dje~aka je poznat po svojim vi{eglasnim
interpretacijama Baha, Mocarta i [trausa, ali na reperto-
aru imaju raznovrstan program, od srednjovjekovne i sa-
kralne do popularne, pa ~ak i eksperimentalne muzike, a
sudjeluju i u realizaciji dje~jih opera.
Koncerti iz tri dijela: Netig dodaje da svaki
koncert obi~no ima tri dijela, prvi je duhovna muzika,
odnosno klasi~na, drugi dio podrazumijeva jednoaktno
pjevanje, a u tre}em dijelu se obi~no izvode narodne pje-
sme, odnosno valceri.
"Na nastupima u inostranstvu nastojimo da ispo{tu-
jemo `elje na{ih partnera koji nas pozivaju, odnosno da
udovoljimo ukusima na{e publike u svim gradovima",
ka`e Netig.
Posjetioci Be~a ne `ele da propuste
priliku da ~uju Hor be~kih dje~aka
Dodaje da, iako imaju kontakte sa BiH, jo{ nije bilo
inicijative da Hor be~kih dje~aka nastupa u na{oj zemlji.
Svaki od ~etiri hora be~kih dje~aka broji od 22 do
24 dje~aka, uzrasta do 14 godina, koji postaju ~lanovi

be~kih dje~aka
hora zahvaljuju}i izuzetnim glasovnim potencijalima, a
ostaju pjevati obi~no po ~etiri godine, odnosno dok im se
ne promijene glasovi.
"Djeca koja treba da postanu ~lanovi hora, obi~no
su uzrasta od devet godina i dolaze na pripreme tri puta
sedmi~no, kada po~inju sa obukom i pripremama. Tada
u~e tehniku pjevanja i obi~no sa deset godina dolaze u
internat i ostaju do svoje 14 godine, eventualno do 15
godine, zbog promjene glasa. Danas djeca jo{ prije dola-
ze u fazu promjene glasa, te se jo{ vi{e skratio period
pjevanja", ka`e Netig.
^lanovi Hora be~kih dje~aka koje po uniformama i
imid`u prepoznaju {irom svijeta, ve} nekoliko godina ni-
su samo dje~aci iz be~kih porodica, nego i dje~aci iz dru-
gih austrijskih pokrajina i porodica iz inostranstva.
"To je velika prednost koja nije bila u vrijeme kada
sam ja bio ~lan hora. Danas ima dje~aka iz Japana i Afri-
ke i to je prilika da se djeca razli~itith nacija upoznaju,
zajedni~ki muziciraju i dru`e", ka`e Netig.
Dje~aci, odnosno ~lanovi Hora be~kih dje~aka, bo-
rave u internatu, tako da se djeca ovdje i {koluju u {kol-
skom smislu, odnosno, uz muzi~ku obuku, imaju
redovnu nastavu.
Usavr{avanje glasova: U samo {kolova-
nje be~kih dje~aka, kako ka`e Netig, investira se mnogo
novca.
S obzirom na to da dje~aci mnogo vremena provode
na usavr{avanju glasova kako bi postali ~lanovi, a veoma
kratko se nalaze u samoj situaciji da mogu da budu akti-
vni ~lanovi hora, od nedavno, uprava te muzi~ke institu-
cije je predstavila jedan, ve} dugo pripremani projekt.
"Od ove godine }emo nuditi i vi{i stepen daljnjeg
{kolovanja, od ~etrnaeste godine do osamnaeste, odno-
Pjevaju svake
nedjelje u kapeli
u Hofburgu
sno do same mature, jer kada sam bio dje~ak, nakon dva
dana nakon mutacije mog glasa, morao sam napustiti in-
ternat, {to je za dje~ake, zapravo jedan rez u njihovom
`ivotu i to ne ba{ prijatan doga|aj. Tim projektom smo
dali mogu}nost dje~acima da uvide {ta `ele, kada je u pi-
tanju nastavak {kolovanja", obja{njava Netig.
Tri od ~etiri hora, su predvi|ena za putovanja i nas-
tupe u inostranstvu, dok jedan hor nastupa u kapeli u Be-
~u.
Prihodi koje ostvaruju od koncerata u zemlji i inos-
transtvu, poma`u im da se odr`e.
Doprinos Hora be~kih dje~aka u odr`avanju tradici-
je u Be~u je ogroman, {to pokazuju sve kritike, ne samo
u Austriji, nego i u inostranstvu.
"Smatram da premalo nastupamo u samoj Austriji i
`elimo vi{e uklju~iti Evropu u na{e planove, a prije sve-
ga Austriju, odnosno druge pokrajine. Putovanja u inos-
3. 1. 2010. ofekfmkb 17
[kolovani u
burgundskom stilu
Lb!eb!kf!ptop!wbo-!Ips!cf!•lji!ekf!•b!lb
kf!csp!kjp!23!ekf!•b!lb-!lp!kj!tv!cj!mj!pekf!wf!oj!v!dbs!.
tlf!voj!gps!nf!j!op!tj!mj!nb!•f!wf-!b!obt!uv!qb!mj!tv!tv!.
cp!upn!v!ewps!tlpk!lb!qf!mj/!
Cj!mj!tv!|lp!mp!wb!oj!v!ub!eb!wsmp!{bi!ukf!wopn!j!dj!kf!.
okf!opn!cvs!hvo!etlpn!tuj!mv!qkf!wb!okb-!kfs!kf!db!.
sf!wb!tv!qsv!hb!cj!mb!j{!Cvs!hvo!ej!kf-!b!{b!sb!}j!wb!mj!tv
up!mj!lp!nop!hp!eb!tv!np!hmj!qsf!isb!oj!uj!twp!kf!qp!sp!.
ej!df/!
transtvo planiramo ve} ~etiri godine unaprijed", isti~e
Netig. Hor be~kih dje~aka, godi{nje odr`i oko 300 kon-
cerata u raznim dijelovima svijeta pred oko pola miliona
ljudi. Najvi{e koncerata od svih azijskih zemalja, Hor
be~kih dje~aka odr`ava u Japanu i to u gradovima Tokio,
Osaka, te u Kini, odnosno Pekingu.
"Putuju}i do velikih ameri~kih gradova, kao {to su
Njujork, San Francisko i ^ikago, hor ~esto nastupa i u
nekim manjim gradovima", ka`e Netig.
Fotografije ~lanova Hora be~kih dje~aka, koji na se-
bi nose tradicionalnu odje}u, odnosno bijela ili plava
mornarska odijela i kape, u svim zemljama svijeta bude
pomisao na Be~ i Austriju.
Nastupi Hora be~kih dje~aka u Americi i Aziji, uvi-
jek su pozdravljeni pozitivnim kritikama, zbog ~ega i ne
~udi {to je ovaj hor, prema ocjeni me|unarodnog `irija u
SAD, progla{en za najbolji hor dje~aka na svijetu. Uspomene koje se ~uvaju
18 ofekfmkb!3. 1. 2010.

Hod`i}
priprema
i knjigu
FOTO NN

U obilnom asortimanu
ima i arti~oka

Izet Hod`i} iz
sela @ivinice, kod
Priboja, poznatiji
kao vidar Brko,
svoje biljne
preparate plasira
{irom Srbije, Crne
Gore i BiH

Dok tra`i bilje, nagazi

i do pet poskoka Mnogi gra|ani zainteresovani Danka KUJUND@I] Uz ga ja i po vr}e s Me di te ra na: preparate namijenjene kod tegoba sa kostoboljom,
za prirodne lijekove Da bi obogatio asortiman bilja koje uti~e na sni`ava- glavoboljom, {uljevima, venama, te ko`nim i gljivi-
zet Hod`i} iz sela @ivinice, kod Priboja nje {e}era u krvi, Izet uspje{no uzgaja i arti~oku topi- ~nim oboljenjima.

I
(Srbija), bavi se ljekovitim biljem ve}
~etvrt vijeka, a svoje znanje iz oblasti
narodne medicine, po kojem je poznat u
op{tinama na trome|i Srbije, Crne Gore
i BiH, planira da preto~i u knjigu u ko-
joj bi se na{li svi njegovi recepti.
"Pripremam knjigu u kojoj }e biti objelodanjeni
svi moji recepti, me|u kojima je i preko 20 novih, a
koje nijedna literatura nema. Ja sam ih sam usavr{io i
sve }u to preto~iti u knjigu", govori Hod`i}, poznatiji
kao vidar Brko.
Ve} 25 godina u poslu: Od rane mla-
dosti posvetio se sakupljanju ljekovitih trava, spravlja-
nju ~ajeva, melema i drugih biljnih preparata, a znanje
ste~eno u krugu porodice produbio je ~itaju}i stru~nu li-
teraturu. Bilje je tako nepovratno u{lo u njegov `ivot i
odredilo njegovu dalju sudbinu.
Iz obilja ljekovitog "Moja majka je bila travarka, ja sam to naslijedio,
ali i pored toga, mora da se u~i i ~ita. Ovim poslovima
blaga vidar Brko narodne medicine, zdrave hrane i ljekovitog bilja bavim
izdvaja preparate se ve} 25 godina, iz tog mog programa posjedujem
ogromno znanje, a vidim, sin ve} naslje|uje pomalo",
namijenjene kod isti~e Hod`i}.
tegoba sa kostoboljom, Na svom imanju uzgaja stotinak vrsta bilja koje,
da bi zadr`alo ljekovito dejstvo, prikuplja isklju~ivo
glavoboljom, {uljevima, po "najja~em" suncu.
venama, te ko`nim "Ja sam proizvo|a~ ljekovitog bilja, sa svojih 10
i gljivi~nim oboljenjima. prsta ja ga berem, su{im, pakujem, sve u kompletu ra-
dim li~no ja. Da bi biljka bila kao da je tek ubrana, i
Tvrdi da je priroda da bi zadr`ala svoju svje`inu, treba je brati od 10 do
toliko mo}na da 16 ~asova, kada ima najvi{e zmija. Zato nosim ribar-
ske ~izme jer u toku berbe jednog dana i do pet pos-
mo`e da pomogne koka nagazim nogom. Zna~i, ipak je opasno brati",
i kod kancera obja{njava Hod`i}.
nambur, povr}e porijeklom s Mediterana.
"Arti~oka topinambur je ~udo prirode, a uzgajam
je planta`no. Od ove biljke se proizvodi vje{ta~ki me-
dicinski inzulin, zato je izvrstan lijek za {e}era{e, do-
bar je i za jetru, masno}u u krvi i masno}u uop{te, a
dobar je i potencijal za mu{karce", smatra Hod`i}.
Iz obilja dragocjenog ljekovitog blaga izdvaja
"Naro~ito bih izdvojio preparate za hormonske
bolesti kod mladih bra~nih parova. Zatim, postoje
preparati za prostatu, razbijanje kamena, visok priti-
sak, miome i ciste kod `ena, gastritis i bronhitis, a po-
Da bi zadr`ala svoju svje`inu,
biljku treba brati od 10 do 16 ~asova,
kada ima najvi{e zmija
nekad prelivam i stravu", navodi Hod`i}.
Prirodom protiv kancera: Tvrdi da
je priroda toliko mo}na da mo`e da pomogne i kod tih
te{kih oboljenja kao {to je kancer.
"Mo`e da se suzbije, naro~ito postoperativno.
Imaju terapije za oporavak organizma, a ako je jaka
krv, lako se podnosi hemoterapija i osoba za nepunih
pet-{est mjeseci do|e do zdravlja. Ako se oboljeli od
karcinoma javi na vrijeme, mo`da i ne treba operaci-
ja. A za ta te{ka oboljenja, sve je stvar dogovora. Zna-
~i, mogu da lije~im osobu do {est mjeseci pa da mi na
kraju plati koliko sam pomogao", uvjerava Hod`i}.
Cijene njegovih preparata kre}u se od desetak
KM, a kombinacije ~ajeva za djecu dijabeti~are, kako
ka`e, spreman je i donirati onom ko je samohran i ko
nema sredstava.
Ka`e da ljudi kod njega naj~e{}e dolaze zbog te-
goba sa prostatom i povi{enim {e}erom u krvi, a mu-
{terijama porud`bine {alje i pouze}em.
"Imam dosta mu{terija iz Bosne. Tako|e, u~esnik
sam puno sajmova, i to u Pljevljima, @abljaku, Bije-
lom Polju, ^ajni~u, Gora`du i u Sarajevu", nagla{ava
Hod`i} na kraju.

RAZGLEDNICE IZ GRADOVA
Do pro{log rata u BiH va`ila je za jednu od Elma DUVNJAK
elitnijih ulica u Sarajevu
FOTO D@. TORCHE lice u Sarajevu nose imena
U
mnogih bosanskohercegova-
~kih velikana, a jedna od njih
je i Ulica Safvet-bega Ba{agi-
}a u starom dijelu Sarajeva.
Prote`e se od Ba{~ar{ije
prema Grli~i}a brdu. Kao i sa
Kao i sa ve}inom ve}inom dionica u gradu urbanizacija je, kako
ka`u mje{tani, u~inila svoje i vi{e nema one mir-
dionica u gradu no}e u ulici, u`ivanja u {etnjama i da se kod iz-
urbanizacija je, gradnje ku}a po{tuje pravo kom{ije na pogled.
Uli com te kao po tok: "Ostao je
kako ka`u samo pomen na prija{nje po{tovanje ~ovjeka. I
mje{tani, u~inila nikada se nije gradilo blizu ~ar{ije, ve} dosta da-
svoje i lje. Ulica Safvet-bega Ba{agi}a se u osmanskom
periodu sastojala iz dvije ve}e ulice i to Potok i
vi{e nema one Rami}a banja. Njima je tekao otvoreni tok, nala-
mirno}e u ulici zilo se korito koje je regulisano 1931. godine.
Danas ne mo`ete vidjeti nijedan djeli} koji bi
i u`ivanja ukazivao da je ovom ulicom tekao potok", ka`e
u {etnjama Mufid Garibija, poznavalac istorije Sarajeva.
Nakon {to su ulice Rami}a banja i Potok
Ulica Safvet-bega Ba{agi}a u Sarajevu
spojene, to sve postaje jedna dionica nazvana po
Milo{u Obili}u, junaku srpske epske poezije.
Ulica Ali u periodu od 1941. do 1945. godine ulica
Safvet-bega je ponovo nosila ime Safvet-bega Ba{agi}a.
Ba{agi}a se u "Po zavr{etku Drugog svjetskog rata ulici se
osmanskom vra}a stari naziv i tako je bilo sve do 1993. godi-
periodu ne kada grad Sarajevo donosi rje{enje da se ulica
sastojala iz opet nazove po Ba{agi}u. Ta ulica je do pro{log
dvije ve}e rata u BiH slovila za jednu od elitnijih u Saraje-
ulice vu. ^ak su je u narodu bili prozvali i Malo Dedi-
nje jer su je uglavnom naseljavala vojna lica,
oficiri", pri~a Garibija.
Ba{agi} je bio bosanskohercegova~ki pje-
snik, histori~ar, dramski pisac, sakuplja~ usmenih
umotvorina, poznavalac stranih jezika.
Za njega ka`u da je bio jedan od najugledni-
Za Ba{agi}a jih intelektualaca sa ovih prostora.
ka`u da Ro|en je 6. maja 1870. godine u Nevesinju u
je bio begovskoj porodici.
jedan od Ba {a gi} do kto ri rao u Be ~u:
najuglednijih Gimnazijsko obrazovanje stekao je u Sarajevu i
intelektualaca Zagrebu, a orijentalne jezike i istoriju je studirao
s ovih prostora na Univerzitetu u Be~u.
Od 1900. do 1906. godine radio je kao gi-
3. 1. 2010. ofekfmkb 19
U narodu ulica bila
prozvana Malo Dedinje
mnazijski profesor arapskog jezika u Sarajevu. U
tom periodu je pokrenut ~asopis "Behar", te kul-
turno-prosvjetna dru{tva "Gajret", "El - Kamer".
Doktorsku disertaciju odbranio je na Univer-
zitetu u Be~u i 20. maja 1910. godine je promo-
visan u doktora filozofskih nauka.
Iste je godine izabran za zastupnika u Bo-
sanskom saboru, te u dva mandata obavljao du-
`nost predsjednika i potpredsjednika Sabora.
Od 1919. godine radio je kao kustos u Ze-
maljskom muzeju u Sarajevu do 1927. godine,
kada je zbog bolesti penzionisan.
Najpoznatija Ba{agi}eva djela su zbirke po-
ezije: "Trofanda iz hercegova~ke dubrave", "Mi-
sli i ~uvstva", "Odabrane pjesme".
Njegov nau~ni i stru~ni opus ~ine djela, stu-
dije i prilozi iz historije i knji`evne historije Bo-
sne i Hercegovine, katalo{ka obrada orijentalnih
rukopisa i izrada bibliografskih leksikona.
Ba{agi} je umro 9. aprila 1934. godine u Sa-
rajevu i ka`u da nije bilo veli~anstvenije d`enaze.
Povorka je krenula iz Hrgi}a ulice, a na d`enazi
je bilo 5.000 ljudi. Ukopan je u haremu Begove
d`amije.
20 ofekfmkb!3. 1. 2010.
JEDAN DAN SA...
Adnanom
- Dadom
^au{evi}em,
bosanskohercegova~kim
kantautorom
Voli putovati
Pjesma me uvijek Elma DUVNJAK
ada me pitaju kako se pravi pje-
K
sma, ja to ne znam objasniti. Neka-
ko do|e odjednom, sama. I uvijek
me zatekne na ulici, otkriva nam
na po~etku na{eg jednodnevnog
dru`enja bosanskohercegova~ki
kantautor Adnan - Dado ^au{evi}.
Ka`e da je u muzici odmalena i da mu je `elja da u
muzi~kom svijetu ostavi svoj trag.
"Dosta kasno lije`em, oko dva sata iza pono}i, a na
nogama sam ve} u devet sati ujutro. Nakon odlaska u
kupatilo prvo mi je da pristavim kafu, a onda da doru-
~kujem. Nakon toga po~inju moje dnevne obaveze",
Snimio duetsku pjesmu sa Kemalom Montenom
pri~a ^au{evi}.
Muzika na prvom mjestu: Isti~e da
muziku voli otkad zna za sebe.
"Kada sam odrastao to je bilo vrijeme Zdravka ^o-
li}a, zatim 'Crvene jabuke', 'Plavog orkestra'. Mama me
vodila po preduze}u gdje sam pjevao 'Glavo luda' od
^oli}a, a njima je to bilo simpati~no", prisje}a se ^au{e-
vi} s osmijehom.
Sa polaskom u osnovnu {kolu upisao se i u muzi-
~ku {kolu.
"Upisali su me na violinu jer nije bilo dovoljno po-
laznika za gitaru. Kada sam to zavr{io upisao sam sre-
dnju {kolu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek
grafi~ki dizaj. Generalno volim umjetnost, ali muzika
mi je uvijek bila na prvom mjestu. Ali kako to ve} biva,
sa rajom sam vi{e bje`ao sa ~asova i svirao u gara`ama,
nego {to sam i{ao u {kolu. Tada nastaju i prvi bendovi, a
Sa snimanja CD-a nedaleko od {kole je bila kafana ']umez', u koju smo
bje`ali iz {kole, gdje su se kovale prve pjesme i ra|ale
ljubavi", pri~a ^au{evi}.
Tada je, kako isti~e, spoznao da je pjesmom lak{e
Pjesme su
do}i do `enskih srca.
"Dosta sam zaljubljive prirode. U vrijeme odrasta- vezane za moj
nja sva{ta sam htio da budem. Ganjao sam sport, fudbal,
tenis, ali ono {to uvijek na kraju ostaje su muzika, more,
`ivot,
gitara, dru`enja. Moja raja iz {kole je voljela muziku i autobiografske
neki su i do danas, kao i ja, ostali u njoj. Moji prijatelji su. Sve ono {to
su bili ~lanovi kasnije popularne grupe 'Regina', te 'Kon-
voja'. Mo`da ne znate, ali grupa 'Regina' je dobila ime pre`ivim
po jednoj djevojci iz moje {kole sa kojom se zabavljao poku{avam da
Davor Ebner", pri~a ^au{evi}.
prenesem u
pjesmi, ka`e
Sve je podredio pripremi svog
tre}eg albuma, koji treba da iza|e ove ^au{evi}
godine
Priznaje da je svoj prvi novac u muzici zaradio svira-
ju}i narodnjake.
"Tako je to bilo u periodu pred pro{li rat u BiH. [to se
ti~e nastavka {kolovanja, jedno jutro me moj dobar drug
nazvao i rekao da odemo upisati Pravni fakultet. On je o
tome sanjao. Zapravo mi je rekao: 'Hajde, tamo ima lijepih
djevojaka'. Ja sam uspio pro}i na prijemnom, a on nije",
ka`e ^au{evi}.
Zbog rata prekinuo studije: Dodaje da je
na fakultetu upoznao jednu jako lijepu djevojku koja je bi-
la apsolvent, da se zaljubio u nju i da je zbog nje odlu~io
nastaviti fakultet.
"Me|utim, nakon po~etka rata prestao sam studirati",
U {etnji sa novinarkom
ka`e ^au{evi}. "Nezavisnih"

zatekne na ulici
Dodaje da sa po~etkom rata nestaje njegov san o
prvom albumu.
"Bio sam u Sarajevu cijelo vrijeme. Nakon za-
vr{etka rata jedno vrijeme sam bio u ugostiteljstvu.
Dosta uspje{no sam dr`ao nekoliko klubova. Ali, ne-
prestano me mu~ilo pitanje '{ta sa muzikom'. I onda,
2000. godine sam sa svojom ekipom napravio pjesmu
'Zagrep~anka mala'. Iza{li smo na festival 'Forte 2001'
u 'Skenderiji' i to je fakti~ki bilo moje prvo pojavljiva-
nje pred brojnom publikom i to 10.000 ljudi. Lijepo
vatreno kr{tenje sa publikom", prisje}a se ^au{evi} i
dodaje da se nakon toga razi{ao sa svojom ekipom.
Poslije toga je odlu~io da nastavi sam i po~eo je
pisati pjesme za svoj prvi album "Ja znam", koji je
FOTO D@. TORCHE
Sa snimanja
spota Li~na karta
Eb!uvn!j!nkft!up!sp!}f!okb;!
7/!tfqufncsb!2:83/!hp!ej!of!v
Tb!sb!kf!wv
Csb!•op!tub!okf;!of!paf!okfo!
Ip!cj;!Wp!mjn!sj!cp!mpw/!Wp!mjn
qv!up!wb!okb!obk!wj!|f!pe!twf!hb/
Tmj!lb!okf-!gp!up!hsb!gj!tb!okf-!esv!.
af!okb!v!qsj!sp!ej/!Nb!mp!tbn!tf
{b!tj!ujp!mkv!ej!
Tusv!•ob!tqsf!nb;![b!ws|f!ob
tsf!eokb!|lp!mb!qsj!njkf!okf!oji
vnkf!uopt!uj!)hsb!gj!•lj!ej{bko*
Lb!sj!kf!sb;!Tnb!usbn!tf!vt!qkf!.
|ojn!v!pwpn!|up!sb!ejn-!lp!mj!.
lp!kf!up!np!h v!~ f/!Kb!tbn
fnp!uj!wbd-!b!of!nb!uf!sj!kb!mjt!ub!
^au{evi}, @era i Mili}
Vuka{inovi}
izdat 2004. godine.
"Ulo`io sam puno emocija, ljubavi, ali i novca.
Jedan CD ko{ta od 50.000 KM do 60.000 KM, ali i vi-
{e ako `elite da to bude dobro plasirano. Nakon toga,
izdao sam drugi album, a sada pripremam i tre}i. Jako
volim ovo {to radim, ali te{ko je uspjeti. Ovdje se jako
malo gleda pjesma, a mnogo vi{e druge stvari. Politika
se upetljala u sve. Te{ko je na}i svoje mjesto i biti vre-
dnovan na ovom estradnom nebu. Ali, i u budu}nosti
se vidim u muzici. Nemam tendenciju da uspijem kao
totalni imperativ, ali `elim ostaviti trag", ka`e ^au{e-
vi}.
U ovom trenutku sve je podredio pripremi svog
tre}eg albuma.
"Nosi}e naravno moj pe~at, kao i prethodna dva. I
ne `elim da se po`urujem. Iza}i }e kada budem apsolu-
tno zadovoljan ura|enim. @elim da moje pjesme preno-
se emociju, da kada je slu{ate, vidite tu pri~u. Volim re}i
'svoj spot u glavi'. Pjesme su vezane za moj `ivot, auto-
biografske su. Sve ono {to pre`ivim, poku{avam da pre-
nesem u pjesmu", pri~a ^au{evi} i dodaje da novi
album sigurno izlazi ove godine.
Odmara se putuju}i: Ka`e da se najvi{e
odmara putuju}i.
"Ja sam tip koji ne voli puno prazan hod, neko pre-
tjerano slobodno vrijeme. Ono me dovodi u neka ra-
zmi{ljanja i analize. Vi{e volim kad nemam slobodnog
vremena. Uvijek izmi{ljam ne{to. Imam super ekipu,
grupu entuzijasta koji znaju svoj posao i snimanje spo-
tova me odmara", isti~e ^au{evi}.
U muzici je odmalena
i `elja mu je da u muzi~kom
svijetu ostavi svoj trag
Priznaje da nije od tipova koji vole pisati pjesme po
narud`bi, nego "da mu one do|u odjednom".
"Ima ljudi koji sanjaju ne{to, pa se probude i zapi{u
stihove. Ja nisam me|u njima. Meni stihovi, rije~i, taktovi
uvijek do|u kada sam negdje na ulici. Ne znam kako, ali
onda to bilje`im na telefon. Pjesma nekako do|e odje-
dnom sama. Kompletan tekst. Mogao bih napisati i pje-
smu po narud`bi, ali nije to - to", obja{njava ^au{evi}.
Dodaje da je duetsku pjesmu sa Kemalom Monte-
nom "Zlatna ru`a" ipak napisao po narud`bi, ali u jednom
dahu.
3. 1. 2010. ofekfmkb 21
Sam sebi
priprema
hranu
Muziku voli
otkad zna za
sebe
"Valjda zbog moje `elje i dobrog osje}aja da ot-
pjevam pjesmu sa Montenom do{ao sam ku}i, sjeo po-
red pe}i i rije~i su dolazile same. Pjesmu sam napisao
za deset minuta i oti{ao do Keme u njegovu radnju.
Nije mu bilo jasno kako je tako brzo, ali jednostavno
iza{la iz mene. I onda mi je rekao da bih mogao napi-
sati jo{ neku za njega, ali to kod mene ne ide tako.
Mora se poklopiti taj filing", pri~a ^au{evi}.
Na muzi~koj sceni cijeni "Crvenu jabuku"
i Bajagu.
"Traju, aktivni su. Bajagu ba{ volim. On je ono {to
bih ja `elio biti. Ina~e, cijenim ljude koji su ostali do-
sljedni onome {to jesu i koji se prilago|avaju vremenu
i otkrivaju neke nove stvari. Me|utim, ne volim izvo-
|a~e, autore, koji misle da dolaskom nekih novih ljudi
oni gube. To je meni bezveze jer mislim da je ogroman
dijapazon i da svako ima svoju publiku", pri~a ^au{e-
vi} i dodaje:
"Ali, ljudi se puno bave spletkama i raznim stvari-
ma koje apsolutno nemaju veze sa ovim {to radimo.
Mi smo generacija u nezdravom dobu. Mnogi moji
prijatelji su odustali jer treba ogromna energija da se
izdr`e sve te me}ave, ljudske nepravde, da bi opstao i
da bi eventualno jednog dana bio priznat. Ovdje je sve
politika - od kafe koju dnevno popije{, pa dok ne ode{
na spavanje. A kada legne{ ne zna{ da li }e{ se probu-
diti".
Isti~e da sve voli jesti.
"U stvari, najvi{e ribu, morske plodove i sve to
sam sebi pripremim. I doga|a se da u jednom periodu
jedem puno i ne mogu da smr{am. I onda poja~am fi-
zi~ku aktivnost {to rezultira mr{avljenjem i tako imam
oscilacije u kila`i", ka`e ^au{evi}.
22 ofekfmkb!3. 1. 2010.

IZA GRANICE Berluskoni

zbog povreda
morao biti
Pi{e: hospitalizovan
Jelena PRALICA FOTO BETA

Teroristi~ki
vs. stoma~ni napad
Ameri~ki predsjednik Barak Obama osudio je sistemski propust u vezi s
neuspjelim poku{ajem napada na ameri~ki putni~ki avion koji je letio za
Detroit. Analize
Kad se sve sabere i oduzme, mala je to utjeha u odnosu na ~injenicu da
je zbog "razvodnjenog" sistema bezbjednosti direktno bio ugro`en `ivot nakon
tristotinak ljudi, koji su u tom momentu letjeli u ovoj "tempiranoj bombi".
Mada su na ameri~kim, ali i nekim aerodromima u ostatku svijeta, na- napada na
kon {to je Nigerijac Umar Faruk Abdulmutalab u avionu poku{ao speci-
jal nom te ~no{ }u iz {pri ca da papu
Stoma~ni
problemi jednog
aktivira prokrijum~areni eksploziv,
poja~ane mjere bezbjednosti, nije Benedikta
putnika izazvali vi{e
pa`nje od ekstremiste
jasno kako je u~injen propust da on
tako "naoru`an" i dospije u letjeli- [esnaestog i
poznatog Vladi SAD
cu, iako je odranije bio poznat
ameri~kim vlastima. italijanskog
Da bi pokazali da ipak mogu
sprije~iti teroristi~ke napade na ameri~kom tlu, drugi Nigerijac, putnik u premijera
avionu koji je poslije nekoliko dana tako|e letio za Detroit, ni kriv ni du-
`an nakratko je bio sumnjiv i pod budnim okom bezbjednosnih slu`bi. Silvija
Nakon {to je tokom leta svako malo odlazio u toalet, a cijeli posljednji
sat vremena prije slijetanja proveo u istoj prostoriji, snagama bezbjedno- Berluskonija
sti je postao sumnjiv, te su ga po dolasku aviona pretresli uzdu` i poprije-
ko.
Naposljetku se ispostavilo da je ~ovjek imao zdravstvenih problema
zbog kojih se napatio tokom leta i da nije rije~ o diverziji.

Vapaj onih
Eto kako stoma~ni problemi znaju pobuditi vi{e pa`nje od ekstremiste
poznatog Vladi najja~e sile na planeti.

Tajland
protjerao Hmonge Priredila: Dragana RADU[KI
Vlada Tajlanda je protjerala oko 4.000 Hmong izbjeglica u
Laos. Pripadnici Hmong etni~ke manjine sa azijskog jugoisto- Napad na papu Benedikta [esnaestog, te itali-
ka pla{e se politi~kih represija u Laosu, gdje se veliki broj nji- janskog premijera Silvija Berluskonija u razmaku od
hovih ljudi borio u Vijetnamskom ratu i na strani proameri~ke samo dvije sedmice dokaz je kako su u opasnosti ~ak Politi~ari, ali i drugi
vlade tokom {ezdesetih i sedamdesetih, prije nego {to su ko- i osobe koje iza sebe imaju nevjerovatno obezbje|e- zvani~nici trebalo bi da
U dru{tvu gdje su imid` nje. obrate pa`nju kako
munisti preuzeli vlast 1975. Laos odbija da prihvati pripadni-
ke Hmong grupe kao svoje gra|ane i ocjenjuje ih kao i sama pojava veoma Analiziraju}i posljednje napade, kao i poveza- koriste svoju mo}
nost izme|u njih, psihoanaliti~ari smatraju kako je
"problem Tajlanda". bitni, ako `elim da rije~ o napadima na ljude koji imaju mo}, a koju ne-
postojim moram biti kada suvi{e razmetljivo demonstriraju.
Talas hap{enja u Iranu vidljiv, uo~ljiv. Napadi povezani: Psihoanaliti~ar Rosela
Kandela smatra da postoji povezanost izme|u ta dva
Iranske vlasti uhapsile su dvojicu saradnika biv{eg reforma- A vidljivi mo`ete postati napada jer je rije~ o ljudima koji neosporno imaju
torskog predsjednika Mohamada Hatamija i trojicu savjetnika veliku mo}.
vo|e opozicije Mira Hoseina Musavija. Hap{enjima su pret-
ako uspijete "Upravo zato politi~ari, ali i drugi zvani~nici Postoji opasnost da
hodili nemiri na ulicama Teherana, u kojima je poginulo naj- da do|ete do uticajne trebalo bi da obrate pa`nju kako koriste svoju mo}, ljudi na taj na~in
manje 15 ljudi. Opozicija je saop{tila da je me|u ubijenima i po~nu da izra`avaju
Musavijev sestri}.
osobe, ka`e Megnag te ako to ve} i ~ine, onda bi trebalo da to rade na dis-
svoje nezadovoljstvo
kretan na~in", upozorava Kandela.
Napad koji je {okirao svijet je napad mlade `ene
Britanac pogubljen na papu tokom bo`i}ne mise, {to su prenijeli svi
zbog droge
Kina je pogubila Britanca Akmala [aika, osu|enog na smrt
zbog krijum~arenja heroina, uprkos `albi njegove porodice i
Skandal u Konzervativnoj

Politi~arka zara|uje kao

britanske vlade, koji su tvrdili da je mentalno bolestan. Biv{i
poslovni ~ovjek i otac troje djece, porijeklom iz Pakistana,
uhap{en je u septembru 2007. u kineskom Urum~iju, po{to je
kod njega prona|ena aktnta{na sa ~etiri kilograma heroina.
[aik je tvrdio da ta{na nije njegova.

Uhap{en atomski
{pijun
Policija u Jerusalimu je uhapsila nuklearnog {pijuna Morde-
haja Vanunua, pod sumnjom da se sastao sa strancima, {to
predstavlja kr{enje odredaba na osnovu kojih je ranije pu{ten
iz zatvora, nakon odslu`enja 18 godina kazne za {pijuna`u.
Vanun je 2004. oslobo|en, pod uslovom da se pridr`ava odre-
|enog reda, a bio je osu|en zbog odavanja detalja izraelskog
nuklearnog programa.

Veliki po`ar
u Australiji
U velikom po`aru na zapadu Australije izgorjelo je oko 40
ku}a, a tri osobe su lak{e povrije|ene. Tri vatrogasca i jedna
`ena iz grada Tudiaja u dr`avi Zapadna Australija lak{e su po-
vrije|eni u najnovijem po`aru koji je zahvatio australijsku ve-
getaciju, poznatiju kao "bu{", pri ~emu je izgorjelo 3.000
hektara. Rije~ je o razaraju}em po`aru sa velikom mo}i uni-
{tavanja.
Priredila: D. RADU[KI
Nor{in Bati je mlada ambiciozna politi-
~arka, koja nastoji da prokr~i svoj put u Do-
Sa Dejvidom
Kameronom
nji dom britanskog parlamenta.
Me|utim, ono {to niko ne zna jeste to da
je ta mlada aktivistkinja Konzervativne parti-
je Velike Britanije trbu{na plesa~ica koja na
zabavama, ali i gostuju}i po restoranima za-
ra|uje 260 funti na sat.
Redovni nastupi: Prema tvrdnja-
ma upu}enih, Batijeva redovno nastupa po
 3. 1. 2010. ofekfmkb 23

Masimo Tartalja ima istorijat psihi~kih problema

FOTO AFP
Suzana Mjaolo

Napad mlade `ene na papu {okirao svijet Papa Benedikt [esnaesti nakon napada nastavio misu

`eljnih pa`nje
svjetski mediji.
Rije~ je o Suzani Mjaolo (25), koja je veoma
spretno presko~ila preko ograde koja je odvajala
vjernike od procesije, a zatim i oborila papu, {to je
izazvalo sveop{ti mete`.
U tom incidentu francuski biskup, koji je pao
preko pape, slomio je nogu. Papa je pro{ao bez ije-
dne ogrebotine i sasvim normalno nastavio misu.
Suzana Mjaolo je jo{ odranije poznata kao du{e-
vni bolesni, sa vi{estrukim psihi~kim poreme}ajima.
Da stvar bude jo{ gora, to nije prvi put da je poku{a-
la da do|e do pape. Ve} je ne{to sli~no u~inila pro-
{log ljeta kada ju je zaustavilo obezbje|enje.
Napad na Berluskonija je bio daleko ozbiljniji
incident jer je italijanski premijer zadobio povrede
zbog kojih je morao biti hospitalizovan.
Masimo Tartalja (42), napada~ na Berluskonija,
ima istorijat psihi~kih problema, a trenutno se nalazi
u zatvoru zbog napada.
Od frustriranosti do nasilja: Psiho-
log David Megnag upozorio je da postoji mogu}nost
da je rije~ o kopiranju napada, te je uvjeren da su ti
napadi povezani.
Francuski
biskup, koji
je pao
Gvido Olimpio, kolumnista "Korijere dela Se-
ra", smatra da nema povezanosti, ali vjeruje da pos-
"U dru{tvu gdje su imid` i sama pojava veoma preko pape, to ji opa snost da lju di na taj na ~in po ~nu da
bitni, ako `elim da postojim moram biti vidljiv, uo~- slomio nogu izra`avaju svoje nezadovoljstvo.
ljiv. A vidljivi mo`ete postati ako uspijete da do|ete "Ne samo da su ljudi psihi~kih nestabilni, krhki,
do premijera, pape, ili bilo koje druge uticajne oso- ve} je dosta onih koji `ele instant slavu, izlaz iz ano-
be", izjavio je Megnag za italijanske medije. nimnosti, pa zbog toga postoji opasnost da neko u~i-
Prema njegovim rije~ima, za neke ljude izolova- ni isto, da kopira ve} vi|eno", ka`e Olimpio.
nost i anonimnost mo`e dovesti do frustracija, a, ka- \ani Alemano, gradona~elnik Rima, upozorio je
ko isti~e, frustriranost se vremenom mo`e razviti u da je priroda savremenog dru{tva zapravo jedan od
nasilje. razloga za{to dolazi do te vrste napada.
Ono {to je ipak umiruju}e je ~injenica da su to "Moramo biti krajnje oprezni jer u otvorenom,
samo izolovani incidenti, te da pacijenata sa dijagno- globalizovanom svijetu broj neuravnote`enih osoba,
zama psihi~ke poreme}enosti nema ni{ta vi{e nego kao i njihova agresivnost, mo`e se pove}ati", izjavio
ranije. je Alemano.
"Statistika govori da broj ljudi sa du{evnim obo- Psihoanaliti~ar Kandela smatra da posljednji na-
ljenjima nije u porastu. Naprotiv, ti problemi se da- padi nisu odraz reme}enja javnog reda i mira, ve}
leko bolje prate nego {to je to bio slu~aj u pro{losti", vapaj ljudi `eljnih priznanja i pa`nje.
ka`e Megnag. Ono {to je sigurno, ni papa ni Berluskoni nisu
Italijanski mediji su uvjereni da ta dva napada ustuknuli pred napadom, ve} su nastavili sa pojavlji-
sigurno nisu povezana. vanjem u javnosti, mo`da ~ak i ~e{}e nego prije.

partiji Velike Britanije

FOTO NN

trbu{na plesa~ica
ekskluzivnim londonskim restoranima, ali i
`urkama britanskog d`et seta, gdje ple{e u
prili~no skromnom kostimu.
To ot kro ve nje mo gao bi bi ti ogro man
udar, kako na njenu partiju, tako i na Vet-
sminster ako na izborima naredne godine za-
ista bude izabrana u britanski parlament.
Profil Nor{in Bati mo`e se na}i na web
Nor{in Bati, gostuju}i
po restoranima,
zara|uje 260 funti na sat
stranici Glam Slam Entertainments, gdje se
mogu na}i i anga`ovati razne vrste zabavlja-
~a.
Prema izjavama ljudi koji su je ve} anga-
`ovali, Batijeva zara|uje 200 funti za pola
sata ili 260 funti za sat vremena.
"Ovaj skan dal bi mo gao bi ti ogro man
{ok za britansku javnost. Batijeva je predivna
mlada `ena i veoma talentovana politi~arka,
ali sumnjam da }e javnost s odobravanjem
gledati na njene 'dopunske' aktivnosti", rekao
je jedan britanski politi~ar koji je `elio ostati
anoniman.
"Na kraju krajeva, kako mo`ete ozbiljno
shvatiti politi~ara koji zara|uje ple{u}i u os-
kudnom kostimu na privatnim `urkama", do-
dao je on.
Batijeva, ~iji su roditelji porijeklom iz
Paksitana, ro|ena je u Birmingemu, ali sada
`ivi u Londonu.
Veliki {ok za Kamerona: Prvo
je bila u Liberalno-demokratskoj partiji, a u
prolje}e pro{le godine pre{la je u redove par-
tije Dejvida Kamerona.
I sama priznaje da je njena prva opcija
bila Liberalno-demokratska partija, na ~ijem
se ~elu nalaizo Pedi E{daun. Me|utim, vre-
menom se razo~arala i odlu~ila na radikalne
promjene.
U aprilu pro{le godine je i zvani~no pre-
{la u re do ve Kon zer va ti vne par ti je jer je
shvatila da je Liberalno-demokratska partija
potpuno zanemarila svoje bira~e.
Njen prelazak u Konzervativnu partiju li-
~no je pozdravio i sam Kameorn na konfe-
renciji stranke, odr`anoj u aprilu pro{le godi-
ne.
Me |u tim, sa da mno gi su mnja ju da }e
Kameron to prihvatiti tek tako, posebno {to
su mnogi imali velika o~ekivanja od nje, s
obzirom na to da se radi o veoma perspekti-
vnoj mladoj politi~arki.
"Ovo }e definitivno biti veliki {ok za Ka-
merona, zaista ne znam kako }e rije{iti sve
to. Ako ostane u partiji, sumnjam da }e izbo-
riti svoje mjesto u parlamentu, o ~emu oda-
vno sanja i {to je njen jedini cilj. Mislim da
bi to, u krajnjem slu~aju, bila i degradacija
britanskih institucija, ali vrijeme }e pokazati
{ta }e se desiti", rekao je politi~ar koji je `e-
lio ostati anoniman.
Neki britanski mediji su preko stranice
Glam Slam Entertainments, me|utim, dobili
odgovore da su joj svi termini popunjeni do
februara.
Ono {to je sigurno, ako Batijeva misli da
}e glasove dobiti na osnovu plesa~kih vje{ti-
na, onda }e to biti veliko razo~arenje za nju. Ple{e u oskudnom kostimu
24 ofekfmkb!3. 1. 2010.
Udru`enje "Bosona"
o`ivljava sje}anja na
Bosansku kraljevinu
ponosa naslje|em
iz srednjeg vijeka
^lanovi Udru`enja
dvije godine poku{avaju
da sa~uvaju
istorijsko blago i
uspomene na
srednjovjekovnu
Bosnu
Adis [U[NJAR
dru`enje "Bosona", koje je
U
osnovala grupa entuzijasta,
dvije godine poku{ava sa~uva-
ti istorijsko blago, uspomene
na srednjovjekovnu Bosnu i
podi}i svijest o Bosanskoj kra-
ljevini.
Obilazak starih gradova, prikupljanje materi-
jala o srednjovjekovnoj Bosni, pri~a o tom vreme-
nu, ali i iniciranje projekata poput izgradnje
spomenika bosanskim kraljevima, neki su od ci-
ljeva tog udru`enja.
Na{li se preko Interneta: Da je
ta grupa gra|ana izazvala veliku pa`nju i interes
javnosti, potvr|uje i ~injenica da na socijalnoj
mre`i Facebook ima oko 3.500 ~lanova iz cijele
Bosne i Hercegovine.
"Grupa je kreirana kao simbol ponosa naslje-
|em iz srednjeg vijeka, simbol ponosa Bosan-
skom kraljevinom i kao prkos onima koji to
naslje|e i dr`avu kane prisvojiti ili uni{titi", poru-
~uju iz Udru`enja putem Facebooka.
Emir Lagumd`ija, izvr{ni direktor Udru`enja
"Bosona", ka`e da je sve po~elo prije dvije godine
kada se grupa istomi{ljenika na{la putem Interneta
i odlu~ila da se okupi u Zemaljskom muzeju.
Lagumd`ija se prisje}a da su u istom trenut-
ku, kada je trebalo da se okupe, stigao autobus
pun ^eha, {to je izazvalo veliku zabunu.
"Odjednom, u Zemljaskom muzeju se na{lo
100 osoba i svi su bili iznena|eni tolikim brojem
ljudi na na{em okupljanju. To je bilo smije{no, jer
kada su se razi{li ^esi, ostalo je nas petnaestak",
ka`e Lagumd`ija.
Dodaje da je tada napravljena jezgra Udru`e-
nja, koje je registrovano pro{le godine i da od tada
grupa postaje sve ozbiljnija i organizovanija. U
startu su napravili spisak lokacija koje su `eljeli
posjetiti.
Posjete kraljevskim gradovima nazvali su ho-
doljublja, a na veb sajtu www.bosona.ba napravili
su kalendar sa ta~nim datumom posjete gradova i
drugih zanimljivih lokacija.
Lagumd`ija ka`e da su ta putovanja bila po-
sebno intresantna i da su privukla veliki broj ljudi.
Neke od lokacija koje je grupa posjetila su Bobo-
vac, Jajce, Vranduk, Fojnica, Stolac…
Za je dni ~ki in te res: "Okuplja nas
zajedni~ki interes prema korijenima i na{im preci-
ma. Tu vjeroispovijest ili nacija ne igra nikakvu
ulogu. Ima nas iz cijele BiH. U jednom trenutku
70 ljudi je i{lo sa nama i taj broj se pove}ava. U
Udru`enju imamo ljudi svih generacija i raznih
profesija. Imamo i studenata istorije i nastavnika
koji su ostalim ~lanovima na tim lokacijama go-
vorili o srednjovjekovnoj Bosni. Zanimljivo je da
Okuplja ih zajedni~ki interes prema korijenima i precima
smo imali nastavnika koji predaju istoriju, a nikad
Grupa posjetila
nisu obi{li lokacije o kojima govore u~enicima",
i Jajce ka`e Lagumd`ija i dodaje da su sve posjete sni-
mljene kamerom, te da }e taj materijal biti iskori-
{en za snimanje dokumentarca.
Isti~e da Udru`enje priprema i projekat izgra-
dnje spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu.
"Svaka metropola u svijetu ima spomenik
kraljevima, jedino mi nemamo. Zato radimo pro-
jekat spomenika i tu }emo inicijativu predlo`iti
Posjete Gradskoj upravi. Spomenik }e biti od bronze ili
kamena. Nadamo se da }e u Gradskoj upravi
kraljevskim
shvatiti va`nost tog spomenika i da }e na}i lokaci-
gradovima ju za njega i pomo}i u njegovoj izradi", ka`e La-
nazvali su gumd`ija.
hodoljublja Dodaje da do danas u glavnom gradu BiH ni-
je podignut spomenik nekom bosanskom kralju
jer, kako ka`e, dru{tvo ima lo{ odnos prema svo-
joj kulturnoj ba{tini.
Kraljevski gradovi: "Taj odnos je
lo{ zbog materijalne situacije, ali i zbog konformi-
zma, to nije atraktivno, ne prikuplja glasove. Us-
tva ri, svi kra ljev ski gra do vi su tu ris ti ~ki
FOTO NN
neiskori{tena mjesta. Zanimljivo je da mnogo vi{e
dokumenata o srednjovjekovnoj Bosni imaju njeni
neprijatelji. Vatikan ima najvi{e dokumenata, a
Bosanci su tad za njih bili heretici i proganjali su
ih. Zbog pasivnosti starosjedilaca BiH zatrti su svi
izvori o Bosni i nije razvijena svijest o kulturnoj
ba{tini i porijeklu", ka`e Lagumd`ija.
Jedan od ~lanova Udru`enja "Bosona" je i
Mladen Milidragovi} iz Sarajeva.
"Krajem 2008. godine slu~ajno sam na Face-
booku naletio na grupu pod nazivom 'Srednjevje-
kovni bosanski gradovi i utvrde'. Prvi izlet grupe,
na Bobovac, ve} je bio obavljen, a drugi je upravo
bio pred nama - Radimlja i Vidoski grad u Stocu.
Predvi|ena subota polovinom novembra bila je li-
jep dan. Pred Zemaljskim muzejom sastalo se oko
15 raspolo`enih ljudi. Osim predvi|enog, jedna
grupa je stigla da obi|e i fascinantni Daorson.
Ukupni dojam: ~ista desetka! I naravno, ~vrsta ri-
je{enost da nastavimo", ka`e Milidragovi}.
Dodaje da u BiH postoji oko 250 srednjovje-
kovnih gradova koji kriju ostatke i mnogo ranijih
naseobina.
"Postoji izme|u 50.000 i 60.000 ste}aka u
nekoliko hiljada nekropola, sve zajedno je pre-
pu{teno zubu vremena, formalno za{ti}eno, a su-
{tinski zapostavljeno. Svega nekoliko tvr|ava je
o~uvano, mahom onih koje su nastavile da vr{e
funkciju u turskom i austrougarskom dobu", ka`e
Milidragovi}.
Udru`enje priprema i
projekat izgradnje spomenika
kralju Tvrtku u Sarajevu
Dodaje da su "sada{nji konstitutivni narodi
uzurpirali istoriju od prije njih, a tu i tamo falsifi-
kovali i izmanipulisali istorijske podatke".
"Danas je Bobovac katoli~ki, a Vranduk mu-
slimanski, ste}ci su po nekima hri{}anski spome-
nici, po drugima pripadaju 'temeljnom narodu',
Sre}om, postoje ljudi koji gledaju {ire i dalje, koji
vole da ~eprkaju ispod vjekovnih naslaga, koje za-
nimaju zajedni~ki korijeni, koji se toga ne stide i
koji tra`e ono {to ih ve`e sa drugima, a ne razdva-
ja", ka`e Milidragovi}.
 3. 1. 2010. ofekfmkb 25

Banjalu~ka ekipa
u strit basketu
pobjednik
nezvani~nog
{ampionata
svijeta u
Hong Kongu

Njihov cilj je bio da svoj grad

i dr`avu predstave na
najbolji mogu}i na~in
FOTO NN

[ampioni zlatnog sjaja Boravak u Kini opisuju

kao nezaboravan i
nestvaran

Banjalu~ani
Davor
Vu~kovi} (26) i @arko
Milakovi} (27),
kao i Bi{}anin
Milo{ Gali} (27),
oti{li su u Kinu
nadaju}i se
prolasku u
drugi krug
takmi~enja, a vratili
su se sa zlatnim
medaljama Ljubav prema basketu
kod njih se javila
1995. godine

Bla`enka LEJI] kmi~enje nisu imali predstavu kakvu igru protivni~kih Tada je, kako ka`u, veliki broj mladih zavolio i zija koju gleda otprilike 60 miliona ljudi, {to je za na{e
ekipa mogu o~ekivati, nakon pobjede u prvoj utakmici po~eo da trenira ko{arku, a me|u njima bili su i oni. pojmove nezamislivo. Tako|e smo dobili priliku da
anjalu~ka ekipa u strit basketu, protiv Australije sa 11:0 shvatili su da imaju {ansu za "Nakon prvog dodira sa loptom shvatili smo da igramo protiv drugih dr`ava i vidimo koliko mo`emo

B
koja je pobijedila na nezvani-
~nom {ampionatu svijeta u Hong
Kongu, napravila je veliki isko-
rak u tom sportu kod nas.
Mladi {ampioni, Banjalu~a-
ni Davor Vu~kovi} (26) i @arko
Milakovi} (27), kao i Bi{}anin
Milo{ Gali} (27), oti{li su u Kinu nadaju}i se skromno
prolasku u drugi krug takmi~enja, a vratili su se oki}e-
ni zlatom. Poziv za u~e{}e na prvenstvu u Hong Kon-
U prvoj utakmici ekipu
Australije pobijedili sa 11:0
gu sti gao im je ne o~e ki va no, ta ko da ni su ima li
vremena za neke posebne pripreme.
Nisu razmi{ljali o tituli: "S obzirom na
to da je ekipa iz [panije otkazala u~e{}e na tom turni-
ru, stigao je poziv na na{u adresu preko Sla|ane Goli},
na{e proslavljene ko{arka{ice. Kao ovogodi{nji pobje-
dnici uli~nog basketa u Banjaluci automatski smo se
kvalifikovali na prvenstvo u Kini sa jo{ sedam repre-
zentacija", pri~aju "zlatni momci".
Prvenstvo je odr`ano 6. decembra pro{le godine,
kada su odigrane sve utakmice. Iako po dolasku na ta-
osvajanje medalja.
"Prije nego {to smo oti{li rekli smo da }emo dati
sve od sebe da predstavimo svoj grad i dr`avu na naj-
bolji mogu}i na~in i to nam je bio osnovni cilj. O tituli
nismo razmi{ljali jer nismo znali kakve nas ekipe o~e-
kuju, kakav je sistem takmi~enja... Oti{li smo bez bilo
kakvog pritiska, tako da je i to dosta uticalo na nas i na
na{u igru", pri~aju Banjalu~ani.
Iako to rezultati utakmica ne govore, ka`u da su
sve ekipe bile na svoj na~in te{ke osim ekipe Australije.
Sam sistem takmi~enja i pravila turnira su, tako|e,
i{li u korist na{im predstavnicima jer je poslije posti-
gnutog ko{a lopta ostajala u njihovom posjedu, {to su
maksimalno iskori{tavali. Najve}e iznena|enje je, ka-
ko isti~u, pokazala ekipa iz Kine.
"Oni su se spremali pola godine isklju~ivo za taj
turnir. Izbacili su favorizovanu ekipu Francuske i Se-
negala, a sa nama su vodili veliku borbu u finalu. Fina-
le se igralo na dvije dobijene utakmice, a mi, iako smo
izgubili prvu utakmicu, uspjeli smo da na kraju slavi-
mo pobjedu", pri~aju mladi {ampioni.
Jedna od boljih generacija: Ljubav
prema basketu kod njih se javila 1995. godine, poslije
Evropskog prvenstva u ko{arci kada je tada{nja Save-
zna Republika Jugoslavija osvojila prvo mjesto u
Gr~koj.
}emo uvijek biti vezani za ovaj sport. U mla|im sele-
kcijama KK Borac Nektar bili smo vi{estruki dr`avni
prvaci u svim uzrasnim kategorijama, od pionirske,
preko kadetske i juniorske.
Na{a kompletna generacija bila je poznata kao je-
dna od boljih generacija koje je taj klub imao. Osvajali
smo i neke turnire po Srbiji, gdje smo igrali i sa Crve-
nom zvezom, Partizanom, Beopetrolom...", ka`u Ba-
njalu~ani.
U basketu su vi{e puta osvajali turnire kako u Ba-
njaluci, tako i u ostalim gradovima, a 2007. godine
U basketu su vi{e puta
osvajali turnire
osvojili su turnir u Ljubljani, gdje je u~estvovalo 16
najboljih ekipa sa prostora biv{e Jugoslavije, da bi po-
slije tog turnira igrali za reprezentaciju Srbije protiv
ameri~kog Mixtape tima u dvorani "Pionir".
[to se ti~e devetodnevnog boravka u Kini, ka`u
da je bio nezaboravan i nestvaran.
"Sama prilika da posjetimo Kinu, upoznamo nji-
hovu istoriju i kulturu za nas je veliko zadovoljstvo.
Organizacija turnira je bila na zavidnom nivou. Doma-
}ini su se potrudili do najsitnijih detalja da naprave
pravi spektakl. Takmi~enje je prenosila dr`avna televi-
posti}i na svjetskom nivou u basketu, a mo`emo mno-
go", pri~aju mladi}i.
Na prvenstvo oti{li bez sponzora:
Iako se sportisti kod nas nerijetko `ale da zbog prema-
lih ulaganja u sport ne mogu ostvariti dobre rezultate,
to nije njihov slu~aj, jer su sami, bez ijednog sponzora
i finansijske pomo}i, oti{li na ovo prvenstvo i pobije-
dili.
"Generalno, u Banjaluci bi se trebalo znatno vi{e
ulagati u sport i u sportiste, a posebno u mlade talente,
ali ni{ta ne mo`e da se uradi preko no}i. I pored svih
ulaganja rezultati dolaze tek nakon velikog broja tre-
ninga i individualnog rada svakog igra~a.
Banjaluka, a ujedno i ova regija, posjeduju veliki
broj talentovanih sportista i zajedni~kim radom trenera
i igra~a, te podr{kom grada i Vlade, mogu se posti}i
veliki rezultati", nagla{avaju ti mladi}i.
Prema njihovim rije~ima, problem je {to danas
djeca ne igraju basket, nego su okupirana kompjuteri-
ma i nekim drugim bezvrijednim stvarima.
Nagla{avaju da su najbolji na~in popularizacije
tog sporta kod nas uspjesi timova i reprezentacija na
me|unarodnim takmi~enjima, koji mladima pokazuju
da se rad isplati.
Po{to su ti mladi}i napravili ogroman uspjeh, za
o~ekivati je da se mladi ljudi u na{oj zemlji ugledaju
na njih, zavole sport i okrenu se pravim vrijednostima.
26 ofekfmkb!3. 1. 2010.
Vjernici opsjedaju dom
Tanusovih u Sidneju
Majkovi roditelji se nadaju da }e njihov sin jednog dana
biti progla{en svecem
@uta te~nost koja podsje}a
na ulje iz zidova je po~ela
izlaziti nekoliko dana nakon
saobra}ajne nesre}e u
kojoj je poginuo
sedamnaestogodi{nji
mladi} Majk Tanus
Ku}a iz ~ijih zidova izlazi
misteriozna te~nost
Priredila: Dragana RADU[KI
u}a porodice Tanus, u
K
australijskoj prestonici
Sidneju, privla~i hiljade
rimokatoli~kih vjerni-
ka, jer iz njenih zidova
izlazi misteriozna `uta
te~nost koja podsje}a
na ulje.
Mnogi koji su imali prilike da do|u u
dodir s tim uljem ka`u da je ta te~nost ~ude-
sna.
U toj ku}i `ivio je sedamnaestogodi{nji
mladi} Majk Tanus koji je prije tri godine
poginuo u saobra}ajnoj nesre}i u predgra|u
Sidneja.
Nekoliko dana nakon nesre}e, iz zidova
u njegovoj sobi po~ela je da izlazi `uta te-
~nost.
Izlije~eno {estoro ljudi: Nje-
govi roditelji tvrde da je ulje ~udesno i da je
izlije~ilo ve} {estoro ljudi.
Majkova majka Lina (39) ka`e da je je-
dna `ena izlije~ena od karcinoma.
Ta ku}a je u posljednje tri godine posta-
la ne{to poput hrama koji svakodnevno po-
sjeti nekoliko stotina ljudi iz cijelog svijeta.
S obzirom na broj vjernika koji opsje-
daju njihov dom, Majkovi roditelji D`ord`
(50) i Lina nadaju se da }e njihov sin jednog
dana biti progla{en za sveca.
Taj par ima jo{ troje djece: Danijela
(19), Lori (14) i devetogodi{nju Danijelu.
D`ord` koji je emigrirao iz Libana, pri-
je 37 godina, ka`e da je njegova porodica
oduvijek bila posve}ena vjeri i hri{}anstvu.
"Nema sumnje da se ovdje radi o ~udu.
Kako je rije~ o Bo`i}u, onda mo`emo re}i
da je ovo svojevrsno bo`i}no ~udo. Duh
mog sina je definitivno u ku}i. Uvijek je
vjerovao u Boga i volio Isusa. Mislim da je
ulje zapravo njegov duh", pri~a D`ord`.
"Sa sobom je uvijek nosio brojanicu, a
na le|ima je imao istetoviran krst. Oduvijek
je pomagao ljudima i sada nakon smrti, nas-
tavio je da im poma`e", ka`e D`ord`.
Majkova soba pretvorena je u jednu
vrstu hrama, gdje ljudi dolaze da se mole.
Soba je puna njegovih fotografija kao i vjer-
ske ikonografije.
D`ord` ka`e da je ~ak i fotografija sni-
mljena na njegov posljednji ro|endan, koju
Majk nije imao prilike ni da vidi, posljednji
premet u ku}i iz kojeg izlazi ulje.
Duh Majka Tanusa: "Ulje je
po~elo da izlazi par dana poslije Majkove
pogibije. Mislim da je to definitivno dokaz
da je to duh mog sina. To je pravo ~udo",
ka`e D`ord` i dodaje:
"Prije godinu dana u ku}u nam je do{la
`ena koja je 12 godina poku{avala da zatru-
dni. Neko vrijeme se molila u Majkovoj so-
bi i oti{la. Ubrzo smo dobili njeno pismo u
kojem nas je obavijestila da je zatrudnila i
obe}ala nam ako bude dje~ak, da }e se zvati
Majk".
Tanusovi su nedavno dobili i sliku ma-
log Majka.
"Mnogi su nam se javili da su ozdravili
nakon molitve u Majkovoj sobi, a jedna `e-
na se ~ak oporavila od karcinoma", ka`e
D`ord`.
Prema njegovim rije~ima, ulje je anali-
zirano nekoliko puta, ali je nemogu}e ut-
vrditi od ~ega se sastoji niti odakle dolazi.
Ku}a porodice Tanus "To je prosto nevjerovatna stvar. Tek
FOTO NN nedavno su nam rekli da se u ulju nalaze vo-
da, zlato i jedan procenat `ive, koji je ne{ko-
dljiv po lju de, {to je za is ta ~u do.
Namjeravamo da jedan uzorak po{aljemo i
u Vatikan kako bi ga i oni analizirali", ka`e
D`ord`.
U njihovu ku}u dolaze ljudi iz cijelog
Te~nost koja
izlazi iz zidova svijeta.
podsje}a na ulje Tanusovi ka`u da ih je posjetila ~ak i
jedna muslimanska porodica iz Dubaija.
"U Sidneju su boravili tri dana i svaki
dan su dolazili i molili se u Majkovoj sobi",
dodaju Tanusovi.
Ipak, sje}anja na gubitak Majka je
krajnje traumati~no iskustvo, od kojeg ne
mogu da se oporave.
Soba poput hrama: "Bio je za
volanom i sasvim iznenada se sudario sa
drugim automobilom. Bilo je to samo neko-
liko ulica od na{e ku}e. Iako je odmah pre-
ba~en u bolnicu, nije pre`ivio. Nije imao
{anse. Zadobio je suvi{e te{ke povrede",
Majk Tanus na le|ima je
imao istetoviran krst
Mnogi, koji su imali
prilike da do|u u dodir s
tim uljem, ka`u da je ta
te~nost ~udesna
prisje}a se Lina i dodaje:
"^itava familija je danima plakala, svi
smo bili neutje{ni, a onda je njegova soba
postala ne{to poput hrama".
Lina ka`e da je dan nakon Majkove sa-
hrane oti{la na njegov grob. Molila se i re-
kla mu da joj da neki znak da je dobro.
Odjednom je osjetila jak miris tamjana.
"Okrenula sam se, oko mene nije bilo
nikoga. Kada sam se vratila ku}i, ponovo
sam osjetila miris tamjana i tada sam znala
da je Majk uz mene. Ne mogu da opi{em
{ta sam tada osjetila. Kao majci, najbitnije
mi je bilo da znam da je dobro, da je na ne-
kom lijepom mjestu i da je sre}an", ka`e
Lina.
Na dan kada su se na zidu pojavile
prve kapi ulja Majkovi prijatelji donijeli su
kip djevice Marije koju su Tanusovi stavili
u sinovu sobu.
"Tog momenta kada smo unijeli kip,
primijetila sam prve kapljice ulja. Pipnula
sam i shvatila da je to zapravo ulje. Po{to
imamo kvalitetne zidove u ku}i, nisam ima-
la predstavu odakle dolaze. Kasnije su se
po~ele pojavljivati po ~itavoj ku}i", ka`e
Lina, dodaju}i da su se kapljice jednom po-
javile formiraju}i Majkovo ime.
Melhem Hajkal, lokalni sve{tenik, vje-
ruje u ~uda, ba{ kao {to vjeruje da se i ovdje
desilo ~udo.
"Ako ne sada, to ~udo }e jednom biti
priznato, siguran sam u to", smatra Hajkal.
 3. 1. 2010. ofekfmkb 27

Manija za
restoranima toaletima
oslije Tajvanaca, i Kineze je za- Ishrana u ambijentu toaleta? Zvu~i grozno! Ali je u po~etku poslu`ivao samo sladoled i to u plasti- Umjesto stolica postavio je WC {olje sa {arenim

P
hvatila manija prehranjivanja u
res to ra ni ma to ale ti ma, ta ~ni je
lancu tematskih ugostiteljskih
objekata "Moderni toalet". Ente-
rijer im je ba{ kao {to ime ka`e, a
ideja je potekla od junaka iz taj-
vanskih stripova.
mnogi, uglavnom mladi ljudi, koji su imali priliku da
objeduju u prvim svjetskim restoranima toaletima na
Tajvanu, sada "prepisanim" i u Kini, misle da je to
kul.
Jo{ u maju 2004. godine otvoren je prvi u Ka-
osungu pod imenom "Marton".
Vlasnik je Erik Vang, biv{i uli~ni prodava~, koji
~nim posudama u obliku WC galanterije, koje je sam
dizajnirao.
A onda je rije{io da sve podigne na "vi{i nivo" i
tako se rodio prvi restoran toalet, koji je tokom godi-
na prerastao u lanac od 14 lokala. Tvorac ka`e da je
ideju dobio od jednog strip-junaka, vrlo popularnog
me|u klincima na Tajvanu.
daskama, ispod staklenih stolova kadice i lavaboe,
posu|e u kojem je slu`io hranu je oblika koji, nara-
vno, "prati" ambijent, a salvete su "poprimile" oblik
toalet papira.
Ali, za goste "posebnu dra`" ima na~in na koji
serviraju sladoled. To obja{njenje }emo presko~iti,
jer fotografije zaista govore vi{e od rije~i.

VJEROVALI ILI NE
Qsp!tkf!•ob!ufajob!np{!hb!lpe!nv!|lb!sb!. Tj!sjk!tlj!hsbe!Eb!nbtl!obk!tub!sj!kj!kf
db!j{op!tj!2/561!hsb!nb-!epl!tf!qsp!tkf!. of!qsf!lj!eop!ob!tf!mkf!oj!hsbe!ob!twj!.
•ob!ufajob!afo!tlph!np{!hb!lsf!~f!plp kf!uv/
2/411!hsb!nb/
Sj!kf•!cb!ob!ob
kf! bgsj!• lph
qp!sj!kf!lmb!j!v
t b w! s f n
! f o! j
twj!kfu!ep!ojkf!mj
tv!kf!qps!uv!.
Obk!ub!kbo!tuwf!oj!kb!lokj!hb!ob!twj!kf!uv!pu!lsj!. hbm!tlj!ushpw!dj
wf!ob!kf!2:23/!hp!ej!of!v!Jub!mj!kj/ sp!cmkfn/ Ubk!qbo!kf!ob!kp!usp!woj!kb!{nj!kb!ob!twj!kf!uv/
28 ofekfmkb!3. 1. 2010.

ŠALA MALA
Najpoznatije doma}e pi}e u raznim varijantama
Uj!ub!ojl!up!of/
Eapo;
#Lp!mj!lp!kf!ep!{f!nmkf!pebw!ef@#
Eafl;
#Kfebo!lj!mp!nf!ubs/#
Eapo!tlp!•j!v!np!sf!j!qj!ub;
#V!lp!kfn!tnkf!sv@#
Eafl;
#Qsf!nb!ep!mkf"#

+++++
\ub!{ob!•j;!UV.UJ.UV.UV.UV@
Cp!tb!obd!ob!sv!•v!kf!ewb!•b!kb!v
tp!cj!333/

+++++
R;!Lb!lp!tf!{p!wf!Csbo!lp!Nj!mj!~f!.
wj~!lb!eb!pef!eb!tqb!wb@
B;!Mf!hp!Lpd!lj!db"

+++++
Qp!{p!wf!Mb!mb!ij!uov!qp!np~!j!lb!af;
#Kf!m(!up!ij!uob!qp!np~@#
Of!lp!j{!cpm!oj!df!pe!hp!wp!sj;
#Eb/#
Mb!mb!~f!ob!up;
#F-!nf!oj!ij!uop!usf!cb!kf!eop!311
fwsb"#
+++++
V|bp!qp!mj!db!kbd!v!bvup!cvt-!lbe
vov!usb!qv!uoj!dj!tf!esaf!{b!sv!•lf
ob!lsp!wv/!Po!~f!okj!nb;!!#Qvt!uj!uf
mkv!ej-!np!hv!kb!up!tbn!esab!uj"#
+++++
[b!|up!tf!ob!tub!ej!poj!nb!wj!|f
of!sb!ef!wb!mp!wj@
[b!up!kfs!tv!tf!ewj!kf!qmb!wv!|f
vup!qj!mf///

+++++
Qj!ub!v•j!uf!mkj!db!v!|lp!mj!lp!{ob
csp!kb!uj!pe!tfebn!ep!21/!Jwj!db
ejaf!sv!lv!j!qp!wj!lb;!#Kb!{obn-!kb
{obn#!j!v•j!uf!mkj!db!nv!lbaf;!#Ibk!.
ef!sf!dj!uj!Jwj!df/#!J!qp!•of!Jwj!db;
#!8-!9-!:-!21/#
Qb!hb!vqj!ub!v•j!uf!mkj!db; akija }e ubiti sve bakterije i viruse ionako vrlo ~esto oplemenjuje travama. O onoj indus-

R
#Ep!csp-!Jwj!df-!b!{ob|!mj!lb!lp!jef ako se na|u u vama. Preporu~uje
eb!mkf@# se i za bolove u mi{i}ima, a da ne
B!Jwj!db!~f; govorimo o dezinfekciji rana. Odli-
#Lb!l p!eb!of"!Ef!• lp-!cb!c b- ~no pa{e kao aperitiv, za jutarnje
lsbmk!j!bt"# bu|enje, uz sir i pr{utu, uz kulen,
mo`e prije i poslije ru~ka, nave~e
uz vino ili pivo, poma`e da lak{e zaspite, da zaboravite,
da se nasmijete. Me|utim, ako niste probali doma}u ra-
AFORIZMI kiju, niste je uop{te pili.
[ljiva: Jednom rije~ju, klasika. Rijetko }ete na-
Pi{e: i}i na pravu {ljivovicu u kojoj se osjeti miris i okus {lji-
Slobodan va. Naj~e{}e su jake, bez boje, s mirisom koji podsje}a
STANI], samo na ~isti alkohol, ali tek kad legne na `eludac, osje-
profesor istorije ti}ete pravu {ljivu kad vam se iz utrobe cijelim tijelom
pro{iri neka ~udna toplota. Ako i naletite na lo{iju verzi-
ju, ne mo`e biti gora od loze. Ona }e vam sigurno pomo-
1. U ovoj dr`avi }i kod bolova u stomaku, posebno ako ste pojeli ne{to
jedino je masno ili lo{ijeg kvaliteta, {ljiva }e u sekundi razgraditi
budu}nost sve {tetne materije. Ipak, oprezno s njom! Pretjerano pi-
duvanske janstvo moglo bi biti gore od bilo kojeg do sada.
industrije Travarica: Postoji nebrojeno mnogo vrsta tra-
zagarantovana. varica, otprilike koliko i raznih ljekovitih biljaka, pa vi
Svi mi u `ivotu izra~unajte. Kad se ka`e da rakija djeluje poput lijeka,
kad tad prvenstveno se misli na travaricu, koja se me|u ostalim
popu{imo. rakijama isti~e i mirisom. Od trava koje dolaze u rakiju i
zbog kojih ona ima boju od `u}kaste do zelenkaste, naj-
2. Po cijeloj liniji ~e{}e se koristi ruta, ali u obzir dolaze i metvica, lavan-
krenuli smo u da, `alfija, ruzmarin itd. Za dobijanje ljekovite travarice
napad. A onda je koristi se uglavnom pelin. Intenzitet mirisa i okusa, na-
sudija svirao ravno, zavisi od toga koliko se dugo trava ostavi u boci.
ofsajd. Ako patite od bolova u le|ima, ni{ta vam ne}e pomo}i
kao masa`a travaricom s pelinom.
3. Ako budemo
Me do va ~a: Medna rakija, medova rakija,
cenzurisali
medova~a... poznati je istarski proizvod koji s dodatkom
njihove la`i, ne}e
propolisa postaje pravi ljekoviti napitak. Nekad se po-
imati {ta da ka`u. gre{no naziva medovinom, {to je naziv za vino s dodat-
kom meda. Medova~a u ~itavoj ovoj pri~i o najboljim
4. Nakon vojne
rakijama vi{e od svih drugih vrsta ima karakteristike li-
parade i
kera. U njoj }e se na}i 15 do 25, a rje|e 30 odsto alko-
demonstracije
hola. Medova~a je tako|e jedna od najopasnijih rakija -
sile, vratili smo
slatka, pitka, nje`no klizi niz grlo, kad jednom po~nete,
posu|eni arsenal.
ne}ete znati stati, a onda }e biti prekasno. Naravno, od
5. Navikli smo na pripreme zavisi koliko }e biti slatka, ali upravo zbog to-
ekonomsku ga ima odre|enu te`inu zbog koje je mnogi mogu piti u
krizu. Problem }e malim koli~inama i samo kao aperitiv. Medova~u sva-
biti kako }emo kako morate probati, ali samo onu pravu istarsku.
bez nje. Lo za: Dobru lozu te{ko je na}i budu}i da se
trijskoj mo`emo re}i samo to da je jako korisna kod zu-
bobolje, posebno ako je u pitanju zapaljenje. Ni{ta vam
ne}e bolje utrnuti zub od ~a{ice, dvije ili tri loze, ali ako
ode slu~ajno u grlo, izraz lica vam ne}e biti najsretniji.
E, sad, ljubitelji rakija }e, naravno, re}i da ima vrhun-
skih doma}ih loza, ali svi oni kojima je ovo `estoko pi-
}e "ne{to {to se mora", s lozom sigurno ne}e biti
odu{evljeni. Ona, uz komovicu, ima najmanje okusa i
mirisa, a takva vrsta alkohola naj~e{}e odbija. Zato, ako
spadate u grupu pivopija i vinopija, jedan ~okan~i} loze
bi}e dovoljan.
Komovica: Ako ne znate {to je komovica, za-
mislite lozu, samo u ne{to gorem izdanju. Ona se naime
priprema od "ostataka" materijala za lozu, te se daljim
vrenjem dobija komovica. Me|utim, kako je to i dalje
"narodni lijek", u takvim kombinacijama zaista je
vrhunska. Slabi poznavaoci rakija te{ko mogu prona}i
razliku izme|u tih travarica, dobijenih od loze i od ko-
movice.
Viljamovka: U posljednje vrijeme se sve vi-
{e cijene rakije dobijene od ~istih sorti vo}a. Kako je za
{ljivovicu najbolja vrsta {ljiva, takozvana bistrica, tako
je najcjenjenija rakija od kru{ke viljamovke. Bolji kvali-
tet rakiji da}e sorta, tj. vo}ka bogatija {e}erom i kiseli-
nama. Prirodna vo}na rakija viljamovka jedna je od
najcjenjenijih na na{im prostorima. Ne treba je mije{ati
s kru{kovcem (kao ni medicu s medovinom), likerom
od kru{ke, jarko crvene boje koji se naj~e{}e pije s malo
mlijeka. Viljamovka se, naravno, ni s ~ime ne mije{a,
ona bez obzira na ja~inu ima specifi~an vo}ni okus.
Rijetko }ete nai}i na pravu
{ljivovicu u kojoj se osjeti miris
i okus {ljiva
Mastika: Iako se mastika u na{oj zemlji ba{ ne
priprema, makedonska mastika je poznata {irom ovih
prostora. Iako ona industrijski proizvedena nema ljeko-
vitih svojstava (osim mo`da za masa`u), doma}a masti-
ka priprema se od biljke anis koja je posebno dobra za
disajne organe i za `elu~ane probleme. Upravo joj anis
daje neobi~an okus mentola, zbog kojeg je mnogima
odbojna. S mo`da malim razlikama, makedonska masti-
ka je isto {to i gr~ki uzo i turski rak. Za razliku od dru-
gih rakija koje se piju u malim ~a{icama 0,03 l, mastika
se ~esto to~i po jedan decilitar, ali se zatim mije{a s vo-
 3. 1. 2010. ofekfmkb 29

Nema Bijele ~arape

Koliko ih volimo, toliko ih i
mrzimo. O bijelim ~arapama
vo|ene su ozbiljne rasprave u
svijetu mode, ali one nekako
uvijek zavr{e na popisu zabra-

boljeg
njenih modnih dodataka. Ni{ta
nas ne odu{evljava vi{e nego
bijele ~arape u sandalama ili
uz bermude.
Mnogi su razlozi za{to bijele
~arape ne bi trebalo nositi.
Prvo, ni s ~im se ne sla`u, lako
se prljaju, pa patike ili sandale nije po`eljno skidati, a ako ih ba{ morate
nositi, imajte na umu da se radi isklju~ivo o sportskoj odje}i. Me|utim,

lijeka
mi ih ipak nosimo. O ozbiljnosti ovog problema govori podatak da je
2004. godine holandska vlast bijele ~arape htjela proglasiti nepristojni-
m. Prema tada{njim napisima u medijima, jedan funkcioner ministar-
stva finansija izjavio je da bijele sportske ~arape "prelaze granice
pristojnog odijevanja". Nakon {to su vijest prenijeli svjetski mediji i o~i-
to se zainteresovali za ovakav postupak liberalnih Holan|ana, ministar-
stvo je cijelu stvar demantovalo tvrde}i da je sve to bilo izre~eno u
kontekstu kodeksa odijevanja koji bi trebalo po{tovati.

od rakije
Bijele ~arape zapravo spadaju u sportsku odje}u. Ne zna se ko ih je i
kada pro{etao i uklopio u svakodnevno odijevanje ili, ne daj bo`e, u ele-
gantne kombinacije. Jedno je sigurno - njihovom {armu pedesetih godi-
na pro{log vijeka nije odolio ameri~ki glumac i plesa~, zvijezda
mjuzikla D`in Keli. Kad je na ki{i zaplesao u lakiranim crnim cipelica-
ma iz kojih su se nazirale udobne pamu~ne bijele ~arape, niko mu nije
zamjerio. [tavi{e, nije imao problema sa stilom, a jo{ manje s obo`ava-
teljkama. Trend prekratkih hla~a ispod kojih izviruju bijele ~arape je-
dnako je uspje{no nastavio Majkl D`ekson 1982. godine albumom
"Thriller".
Koliki su klinci opona{ali kralja popa ne samo u plesnim koracima
ve} i u odijevanju... Stoga ne treba ~uditi {to su se osamdesetih u mo-
dnom kriminalu jastu~i}a, stre~ haljina i {ljokica na{le i bijele ~arape. S
teniskih terena ponovno su pre{le na pozornice i ulice i udobno se
smjestile tamo na nekoliko godina. Ni momci iz popularnog prvog boj
benda "New Kids On The Block" nisu odoljeli toj bijeloj pamu~noj na-
pasti. Ipak, koliko god se opirali tome i koliko god modni kriti~ari tro{ili
glas na upozorenja, bijele ~arape nisu nestale sa scene. Osim uz sandale,
na svjetskim pla`ama mo`emo ih vidjeti i na nekim pop ikonama mo-
dernog vremena. D`astin Timberlejk i Eminem ostali su vjerni poborni-
ci stava da stopalima treba prvo pru`iti udobnost, a onda sve ostalo.
^ini se da s bijelim ~arapama situacija nikad ne}e biti izgla|ena. Sve
je u redu dok ih gledamo na teniskim ili atletskim terenima, ali izvan to-
ga bijele ~arape nemaju svrhu. Svrhu im vjerovatno jedino daju mu{kar-
ci koji ionako ne mare za boju ~arapa, ve} navuku one koje se nalaze na
vrhu!

Medna rakija, medova
rakija, medova~a...
poznati je
istarski proizvod
dom. Tako pomije{ana prozirna teku}ina pos-
taje bijela poput mlijeka, ima bla`i, ali isti
aromati~an okus.
Ora ho vi ca: Orahovica je po-
znata u svim dijelovima Hrvatske i poput
nekih vo}nih rakija nema veliki postotak
alkohola, pa skoro da se mo`e nazvati li-
kerom. Orah ina~e ima veliku primjenu i
djelotvornost, tinktura od zelenih oraha ja-
Zajedno s ~a korijen kose, ulje se koristi za tamnje-
nje ko`e kod sun~anja, a sam plod izrazito
maslinovim je dobar za gastritis i masno}e u krvi. Kad
uljem, bijelim se od tako ~udotvorno zdrave biljke pri-
premi rakija, ona ne mo`e biti lo{a. Ima
lukom, medom tamniju, sme|u boju, ~iji intenzitet zavisi
i drugim od toga koliko se orasi dugo dr`e u rakiji,
a okus je kombinacija slatkog i gorkog.
doma}im Biska: Biska je vrsta biljke, neki-
preparatima, ma mo`da poznatija pod imenom imela.
Njeni plodovi su otrovni, dok stabljika i
rakija ulazi listovi imaju izrazito ljekovita svojstva. U
u kategoriju starim tekstovima je zapisana kao lijek
prirodnog protiv epilepsije, ali i i za druga oboljenja
- reguli{e krvni pritisak, hormonalne pore-
lijeka me}aje, te neke sr~ane tegobe. Posebno
Da li znate
poznato mjesto po pripremanju biske je is-
tarski Vrh ~iji stanovnici je spremaju od
doma}e komovice, te mije{aju s imelom
i jo{ tri vrste trava. Oni navodno imaju
vlastiti, tajni recept, ali biska se proiz-
vodi svuda po Istri, pa prema tome, to je
najbolje mjesto ako `elite probati pravu
doma}u rakiju od imele.
Vi{ nje vac: Iako vi{ nje vac
uglavnom smatraju likerom, i on mo`e
biti bogat alkoholom kao i bilo koja dru-
ga vrsta rakije. Cijele, o~i{}ene vi{nje
stavljaju se u lozu ili komovicu da odsto-
je i fermentiraju, a rezultat je slatka, ta-
mnocrvena teku}ina, istovremeno jaka i
pitka. Oni proizvodi pripremljeni s ne{to
manjim postotkom alkohola mogu se piti
kao soki}. Za pripremu vi{njevca ne tre-
ba vam ku}a, dvori{te, kazan i sli~no,
vi{nje u rakiji mogu stajati i na balkonu u
stanu. Bitno je samo pogoditi mjeru, a
mi }emo vam odati jo{ jednu tajnu: kad
stavite vi{nje na vrenje, pritom ulijte i
malo ruma, to }e jo{ vi{e obogatiti okus
va{eg vi{njevca.
Koji je najstariji golf-klub na svijetu
Godine 1854. osnovan je
danas najstariji golf-klub na
svijetu: "The Royal and Anci-
ent Golf Club of St. An -
drews". Klub je sastavio prva
pisana pravila golfa koja uz
izmjene va`e i danas. U novi-
je doba uz R&A o pravilima, ali i igri, brine i USGA, (United
States Golf Association). Golf je jedan od rijetkih sportova
koji je uspio da sa~uva razliku izme|u profesionalizma i ama-
terizma. Iako nije olimpijski sport, golf je uz fudbal i ko{arku
najpopularniji sport na svijetu. Profesionalnim golfom uprav-
lja PGA (Profesional Golf Association), a amaterskim naci-
onalni savezi svake zemlje, udru`eni u evropski savez EGA i
svjetski savez IGF, (International Golf Federation).
Golf je nastao u [kotskoj u 14. vijeku i pretpostavlja se da
su prvi igra~i bili pastiri koji su na prostranim {kotskim pa{-
njacima ~uvali ovce. Kao rupe su im slu`ile ze~je jame, a pa-
lice su bile od drveta.
Koje je najni`e jezero na svijetu
Najni`e jezero na svijetu je
Mrtvo more. Ovo jezero se
nalazi na Bliskom istoku i
uobi~ajeno se naziva morem.
Va`i za najslanije more na
svijetu.
Sa svojim salinitetom od 30
posto, oko devet puta ve}im
od saliniteta obi~ne morske vode, u njemu `ivot ne postoji,
osim vrlo otpornih mikroorganizama - bakterija. Njene obale
dijele Izrael i Jordan i ima pritoku, rijeku Jordan.
Duga~ko je oko 67 i {iroko do 18 kilometara. Mrtvo more
je i najve}a depresija u svijetu, odnosno najmanja nadmorska
visina kopna, a vodena povr{ina je na -422 metara nadmorske
visine i dalje opada. Najve}a dubina Mrtvog mora je 330 me-
tara.
Voda Mrtvog mora je prili~no topla, pa "zagrijavanje" nije
potrebno. Po{to je voda vrlo slana ima veliku gustinu. Tako je
nemogu}e u}i u vodu do vrata, jer se tijelo di`e iznad vode
~im je ~ovjek u vodi u visini grudi.
30 ofekfmkb!3. 1. 2010.

Avanturisti~ki strip
Ser|a Bonelija

Na po~etku 19. vijeka

Zagorovu porodicu su
pobili Indijanci i on ostaje
prepu{ten sam sebi,
a vrijeme provodi
uglavnom s Vanderingom
Ficijem koji ga u~i, izme|u
ostalog, baratati sjekirom

Zagor - duh sa sjekirom

vrijeme kad su stripovi na na- obja{njenje bilo da se Darkvud nalazi negdje na telj, iako fizi~ki potpuno suprotan Zagoru, Meksi-

U
{im podru~jima bili izdavani
redovno, imali {iroku publiku i
u svoj veli~ini predstavljali de-
vetu umjetnost, "Zagor" je za-
uzimao posebno mjesto.
Proiza{ao iz italijanske
{kole, koja je me|u evropskim u tom poslu najplo-
dnija, "Zagor" je, suprotno ustaljenom mi{ljenju da
se radi o varijanti vesterna, avanturisti~ki strip s
mnogo fantasti~nih i detektivskih elemenata i `an-
rovski ga je te{ko jednostrano odrediti.
Njegov idejni tvorac i scenarista je Ser|o Bo-
neli, sin \ana Lui|ija Bonelija, koji je stvorio po-
pularnog Texa Willera i mnoge druge italijanske
strip junake.
Tako je Ser|o, kako bi ga razlikovali od oca,
sve svoje scenarije pisao uglavnom pod pseudoni-
mom Gvido Nolita. Za "Zagorov' je izgled zaslu-
`an Gal li eno Fer ri, ko ji je s Bo ne li jem prvu
saradnju ostvario na tom projektu 1961. godine.
Autori su htjeli stvoriti lik koji }e doprijeti do
mla|e generacije, a istovremeno su `eljeli izbje}i
djetinje pojednostavljivanje. Tako|e su htjeli da se
u pri~ama o Zagoru sjedine tipi~ni elementi avan-
turisti~ke pri~e, oboga}eni sadr`ajem preuzetim iz
pripovjeda~kih `anrova.
Zagor je fiktivan lik, pravim ime-
nom Patrik Vajlding, koji `ivi u isto tako fiktivnoj
{umi Darkvud. Nju su mnogi zaljubljenici u strip
poku{ali smjestiti u stvarni prostor, pa je naj~e{}e
podru~ju Sjeverne Amerike, ali blizu kanadske gra- kanac Don ^iko Felipe Kajetano Lopez Martinez i
nice. Gonzales, jednostavnije - ^iko. Malen i debeo, ^i-
Me|utim, sam scenarista je jednom prilikom ko neprestano upada u probleme, uglavnom zbog
objasnio kako nije `elio pisati izmi{ljene pri~e, svoje pro`drljivosti, iz kojih ga Zagor mora spasa-
smje{tene u stvaran istorijski prostor jer je `elio da vati. Usprkos tome, njih dvojica izvrsno funkcioni-
ostavi prostora i slobode da mo`e raditi {ta `eli, bez {u, a ^ikovo indijansko ime je "Mali ~ovjek s
neprestanog obja{njavanja za{to je naglo promije- velikim trbuhom".
nio scenu ili za{to se odlu~io za odre|eni raspored.
Osim toga, nestvarna lokacija dala mu je prostora
za fantasti~ne elemente, poput onih u Fle{ Gordonu Prvi broj "Zagora" iza{ao je
ili Konanu, bez potrebe za intervencijama. u junu 1961. godine, ali tek ~etiri
Na po~etku 19. vijeka Zagorovu su go di ne ka sni je u Ita li ji po ~i nje
porodicu pobili Indijanci i on ostaje prepu{ten sam izlaziti redovno
sebi, a vrijeme provodi uglavnom sa Vanderingom
Ficijem koji ga u~i, izme|u ostalog, baratati sjeki-
rom. Kao odrastao, Zagor pronalazi pleme koje mu Zatim je tu ~itava paleta likova koja ponajvi{e
je ubilo roditelje i bez ustezanja zapo~inje s krvo- taj strip ~ini neobi~nim i fantasti~nim, na primjer,
proli}em, ali njihov poglavica, Salomon Kinski, na privatni istra`ilac Bet Baterton koji li~i na [erloka
samrti mu otkriva da su se Indijanci na taj potez Holmsa, Diging Bil koji neprestano traga za izgu-
odlu~ili jer je prije toga Zagorov otac kao oficir bljenim blagom, te Ikarovo Pero, pronalaza~ kojem
ameri~ke vojske izvr{io masakr nad `enama i dje- je cilj postati prvi ~ovjek koji }e poletjeti.
com jednog indijanskog plemena. Otad se Zagor Sto ti ne kri mi na la ca i odmetnika
bori na strani pravde, a ne na strani osvete. borave u Americi na po~etku 19. vijeka, a Zagor
Na`alost, Boneli je kasnije priznao da je Zago- me|u njima istjeruje pravdu. Ipak, jedan neprijatelj
rovo indijansko ime potpuno izmi{ljeno i da stvar- mu se nekako uvijek vra}a, genijalan, ali opasan
no ne zna~i ba{ ni{ta jer stripovi su u to doba bili nau~nik Helingen, ~iji se plan o potla~ivanju svijeta
fantasti~ni i ma{toviti, ni pribli`no dokumentaristi- nikako ne ostvaruje. Osim njega, stalan gost me|u
~ki kao danas. Zagorovim neprijateljima je Kandraks, keltski dru-
Od niza sporednih likova neki su stalni prati- id i ~arobnjak, te baron Rakosi, vampir koji je do-
oci ili antagonisti. Tako je Zagorov najvjerniji prija- {ao iz Ma|arske, ne zna se kojom svrhom.

VIJESTI IZ NESVIJESTI
Mu` ne}e da ve~era
Ne ime no va na `e na za
{est mjeseci je vi{e od 30
puta zvala 911 zbog smije-
{nih razloga, uklju~uju}i i
dramati~nu situaciju, kad
joj suprug nije htio da ve~e-
ra.
Pro{li petak `ena je navo-
dno nekoliko puta nazvala
broj 911. Jednom je poklo-
pila, a drugi put je vri{tala u
slu{alicu. Najlju}i njen po-
ziv na 911 bio je kad se vi-
~u}i po`alila da joj suprug ne `eli pojesti ve~eru. Usput je olak{ala
du{u, nabrojiv{i u silnoj dernjavi sve njegove grijehe unatrag dvije
nedjelje.
Zbog neozbiljnosti i niza ozbiljnijih prekr{aja, protiv neimenova-
ne pedesettrogodi{nje `ene podignuta je optu`nica za zloupotrebu
broja 911, donosi AP.
Snupi je glavna faca
Naj fa cu me |u sla -
vnim psima s televizij-
skih i filmskih ekrana, iz
knji`evnosti, umjetnosti
i sporta odabralo je 80
hiljada onlajn glasa~a
povodom 125. godi{nji-
ce klu ba "Am e ri can
Kennel", a prvo mjesto
u jakoj konkurenciji za-
uzeo je Snupi. Preslatki
bijeli psi} velike glave i
crnih u{iju poznat je kao stalni saputnik ^arlija Brauna, a kreirao
ga je ^arls [ulc. U gotovo 50 godina pojavio se u ~ak 2.600 ~aso-
pisa, preveden je na 21 jezik i smatraju ga za naj~itaniji strip u isto-
riji strip kulture.
Poslije Snupija, tre}eplasirani je Skubi Du, Edijev psi} iz serije
"Frejzer", i ~itav niz ameri~kih maskota i drugih pli{anih, crtanih ili
kamerom zabilje`enih psi}a.
Tvor na dijeti
Gospodin Bambli zavr{io
je na strogom re`imu dijete
zbog svoje nezdrave ljubavi
prema sendvi~ima sa {un-
kom. Vijest kao takva ne bi
bila nimalo ~udna da gospo-
din Bambli nije tvor.
Na di je ti je, hra ne }i se
zdravije i redovno vje`baju-
}i, uspio skinuti ~ak dva ki-
lo gra ma, jav lja bri tan ski
"Telegraf".
Dvogodi{nji Bambli daro-
van je "Tropiquaria ZOO-u" u septembu, jer se prethodni vlasnici vi-
{e nisu mogli brinuti za njega. Kod primopredaje su potiho priznali
da su ga hranili sendvi~ima sa {unkom koje je on naprosto obo`a-
vao.
Kad je stigao u ZOO, Bambli je te`io 6,8 kilograma i trebalo je da
skine 2,7 kilograma do optimalne te`ine.
 3. 1. 2010. ofekfmkb 31

POZORI[NI @IVOT Dr Aleksandar - Sa{a Grandi}

BNP
Zenica

Z. Klju~anin:
"[vedsko srce
moje majke",

Re`ija:
A. Kurt

Nadrealizam
Osvrtom na
predstavu "Balon
od kamena - moja
sje}anja",
realnosti ili realnost
nadrealizma
Narodnog
pozori{ta RS
po~eo je ciklus
pozori{nih
recenzija
komada koji su

P
u~estvovali na olaze}i od interkulturalnog dijaloga kao
ovogodi{njim osnove za pri~u o gorkoj sudbini bosan-
Susretima skohercegova~kih izbeglica u [vedskoj,
pozori{ta/ autor teksta Zilhad Klju~anin ideju svog
kazali{ta BiH, teksta reprezentuje na fonu ne samo ne-
koji su krajem snala`enja u novonastalim okolnostima,
novembra ve}, prvenstveno, kao tragi~nu storiju o
i po~etkom ljudima ~ija bi jedina egzistencijalna ravan bila smrt da
decembra odr`ani su ostali u svojoj zemlji. Iz tako formiranog egzistenci-
u Br~kom. jalnog paradoksa, sadr`anog u ideji teksta, razvija se i
Najzaslu`niji za ideja re`ije koju nudi Ale{ Kurt. Slede}i primarne poeti-
visok umjetni~ki ~ke naznake sarajevske dramske {kole, a pre svega, pro-
nivo i estetske fesora Harisa Pa{ovi}a, Kurt na tom polju nudi niz
kulturne domete veoma zanimljivih, ~isto pozori{nih elemenata. Maksi-
na festivalu malnom redukcijom scenografskog elementa koji se
je dr Sr|an sastoji od nekoliko "belih planova" data je potpuno liko-
Vukadinovi}, vna, nadrealisti~ka, projekcija "~istote du{e", ali i stra-
selektor i {na slika "smrti" preko koje se ispoljavaju dejstveni
umjetni~ki planovi likova. Sagledana u tom kontekstu scenografija
direktor Susreta, koju potpisuju Tanja i Stjepan Ro{ nije samo krajnje
a za dobru funkcionalni okvir za realizaciju komplementarne ideje
organizaciju teksta i re`ije, ve} je jedan zaseban likovni simbol koji
Jakov Amid`i}, svojom polisemantikom pleni i osvaja ve} od prve sce-
direktor festivala ne.
i pomo}nik Polaze}i od poetike "praznog prostora" koju je svo-
ministra jevremeno odredio Piter Bruk, Kurt doslovno prenosi
za kulturu metonimijski odnos prazan prostor - prazna du{a - pra-
Br~ko distrikta. zan `ivot. Iz ove metonimije potom se uspostavljaju ale-
gorijski i metafori~ki sloj predstave koji ukr{tanjem
velikog broja simbola posti`u, ali i ostvaruju, jedinstven
efekat ~iste scenske situacije.
Belo kao boja smrti, ali i boja ~istote, tako postaje
osnova za izra`avanje ideje o komunikaciji izme|u
aktera. Ta komunikacija ni jednog trenutka nije jedno-
smerna ili parametrirana unutar jednog kruga, ve} je to-
To {to se akteri u liko vi{ezna~na da se otkriva u nekoliko divergentnih
momentu slojeva. Na prvom mestu to je delovanje likova u sebi,
poljupca vrte kao naime, potpuna }utnja na po~etku, ~ist zvuk ti{ine u
vetrenja~e, jasan smrti - belom - postaje isprva tihi, a potom sve glasniji
je simboli~ki govor bola u du{i. Taj bol je reprezentovan i kao bol za
signal koliko je izgubljenim zavi~ajem, za razorenim `ivotom, ali i kao
"hladno tamo bol nesnala`enja u potpuno novim okolnostima. Steril-
daleko" nost, hladno}a skandinavske kraljevine, oli~ena u sceni
kada i "dedo" mora da usisava ku}u, da ostane "bez
brkova", `ivopisno je do~arana odsustvom iskrene ko-
munikacije tako tipi~ne za ove na{e prostore. "Ono ma-
lo du{e" u hladnoj Kraljevini [vedskoj bri{e se i potire
novim okolnostima i na~inom `ivota, gde se i najstariji
ljudi moraju u potpunosti adaptirati - u~enje te{kog
{vedskog jezika. Iz tako odre|enog saodnosa te~e sim-
boli~na pri~a o komunikaciji preko odsustva iskrenog
zagrljaja i poljupca me|u najbli`im srodnicima. To {to
se akteri u momentu poljupca vrte kao vetrenja~e, jasan
je simboli~ki signal koliko je "hladno tamo daleko".
Ova odsustva topline dodatno su poja~ana komunikaci-
onim kanalom izme|u `ive igre na sceni i video-bima.
Ukr{tanjem scenskog i filmskog plana dobijen je inven-
tivan kako ~isto re`ijski, tako i ukupno scenski dejstveni
efekt. Preko njega uspostavlja se niz komunikacionih
kanala koji intendiraju ka razumevanju svega onoga {to
se de{ava u i oko protagonista.
^injenica da scensko dejstvo biva pokrenuto "zvu-
kom ti{ine" koja se postepeno oblikuje u kakofoniju "tu-
|ih glasova" dodatno motivi{e protagoniste da do~araju
svu pogubnost odsustva iskrene, ~iste govorene re~i.
Sve dok se smejemo iskreno i glasno, sve dok pri~amo,
mi zapravo i postojimo, i to je ona gotovo divergentna
poruka ovog teksta ali i komada, onoj Andri}evoj poru-
ci i slici da je BiH zemlja }utnje, a da je u }utanju zlato.
Naime, kada bismo samo }utali, da li bismo uop{te bili
`ivi?
U odgovoru na ovo pitanje i tekst (Klju~anin) i re-
`ija (Kurt) idu korak dalje te nam nude govor "sa one
strane". Naime, pred nama su u dejstvu neprekidno gla-
sovi "zombija" ili `ivih mrtvaca, a nisu li, zaista, ljudi
bez korena, bez ono malo kamena zavi~aja i du{e, bez
jezika i kulture `ivi mrtvaci ili zombiji?
Na ovom planu po~iva i univerzalna poruka ovog
komada, jer, iako se ona u primarnom sloju mo`e shva-
titi i kao tipi~no "bosanska" ili preciznije ~isto "bo{nja-
~ka" tragedija, svojom segmentacijom mo`e da se
odredi i kao metafora o bilo kom strancu u bilo kojoj tu-
|ini ili nigdini, a nije li to univerzalno odre|enje?
Polaze}i od tako postulirane metafore koja je poni-
kla na ve} pomenutoj metonimiji, inscenacijom se do{lo
do jedne posebne vrste alegorije. Upravo na tom ele-
mentu alegori~nosti treba razumeti zahtevnu i veoma
slo`enu scensku igru protagonista ove predstave. U
prvom redu tu je izuzetno te`ak scenski pokret koji je
zasnovan na iskustvima tradicionalnog japanskog teatra
(kabuki) Daleki istok - te delimi~no i Kara|oza (bela
platna sa senkama) Bliski istok, te gotovo akrobatskog
elementa - moderni teatar, iz kog se preko ukr{tanja
svih navedenih komponenti dobija krajnje simboli~ko
odre|enje ~oveka iskorenjenog iz sebe kao nekog ko i
svojim najprostijim `ivotnim kretnjama biva "obele-
`en", "`igosan" kao stran i tu|.
U kontekstu gluma~ke igre ovde moramo da ista-
knemo da su svi akteri: Faketa Salihbegovi}-Avdagi}
(Majka), Muhamed Bahonji} (Otac - Salem), Robert
Krajinovi} (Brat - Ned`ad), Sne`ana Markovi} (Asima),
Haris Burina (Mehmed), Sa{a Hand`i} (U~iteljica), Ta-
rik Markovi} (Narator), I{tvan Gabor (Ingrid), Miroljub
Mijatovi} (Dje~ak Sead), Adis Mehanovi} (Dje~ak Ve-
dad) pru`ili ujedna~enu igru, suptilno rafinisanu, bez
mnogo tzv. "scenskog vi{ka". Na ovom planu posebno
se izdvajaju igra Fakete Salihbegovi} -Avdagi} (Majka),
Sne`ane Markovi} (Asima ) i Harisa Burine (Me-
hmed), koje je re`ija najvi{e i akcentovala. Me|utim,
Robert Krajinovi} (Brat-Ned`ad) dao je niz zanimljivih
scenskih pasa`a kojima se potcrtava primarna silnica
ideje predstave.
Tu|ina u kojoj su deca gotovo imbecilna, jer su is-
korenjena, su~eljena sa jednim modelom `ivota u poro-
dici, a sasvim drugim van nje, ostavlja duboke tragove i
jasne o`iljke na svakom od "zombija" koji je pred nama.
Ovde treba dodati jasne simbole kao {to su kretanje u
kolicima za otpad u formi automobila, ~ime je odre|eno
kakav tip vozila, ve}ma na{e izbeglice, tamo voze, te
uno{enje, gomilanje kamenja koje se povremeno oku-
plja, a povremeno rastura, ~ime se odre|uje odnos pre-
ma na{em nasle|u kao {to je ste}ak.
Ti pokretni, o`ivljeni ste}ci koji su ba~eni u neku
daleku, hladnu, sterilnu sredinu poru~uju nam da opet
na ovom prostoru, ma kako bilo natmureno i te{ko ne-
bo, ipak ima svoj miris, vazduh, opet ima svoj ukus ili
okus, voda opet ima svoju izvornu pitkost.
U svakom slu~aju, Bosansko narodno pozori{te iz
Zenice ponudilo nam je jednu zanimljivu inscenaciju
tragi~ne sudbine ljudi ovih prostora, preko koje se otkri-
va puna simboli~na gor~ina svake iskorenjenosti i otu-
|enosti u druga~ijem prostoru i vremenu.
Me|utim, klju~no polje za razumevanje poliseman-
ti~kog simboli~kog plana ove predstave je njeno insisti-
ranje na govorenju kao primarnom tkivu pribli`avanja i
sabli`avanja ljudi ovog vremena i ovog prostora ma gde
se nalazili, a tu treba tra`iti i univerzalnu poruku ovog
komada, jer kad god smo }utali bili smo zlu bli`i negoli
kad smo se smejali (iskreno i glasno) i kad smo govorili
(iskreno i neposredno), a tu je i klju~ za razumevanje
ukupne nadrealne pozicije, ali i situacije bosanskoherce-
gova~kih "zombija" u celini. Stoga i mo`emo re}i da
nam je ponu|ena slika nadrealnog u realnom ili realnog
nadrealnom kao su{tinsko obele`je na{e stvarnosti, {to
ovu predstavu dovodi u ravan alegorije i anga`ovane sa-
tire, a nije li to, ujedno, istinsko opravdanje vi{emileni-
jumskog postojanja scenske umetnosti?
32 ofekfmkb!3. 1. 2010.

Skulpture su
visoke 45
centimetara

Figure od bijelog
alabastera
prekrivene
pla{tom pokazuju
svoju tugu na
razli~ite na~ine Prvo
prikazivanje
poznatih
Ameri~ka
javnost francuskih
umjetnine
}e mo}i
pogledati
skulptura u
od 2. marta
FOTO AFP
inostranstvu

Oplakiva~i "putuju" Ameri~koj

pla{tom, pokazuju svoju tugu na razli~ite na~i-
ne - neke sa pognutom glavom prekrivenom
}e se pridru`iti i jedna figura oplakiva~a D`ona
Neustra{ivog koja se nalazi u posjedu Muzeja
javnosti }e
biti prikazano kapulja~om dok su neke sa maramicom u ruci umjetnosti Klivlend", dodala je Mekdonaldova.
~etrdesetak bri{u}i suze. Ona obja{njava da se na grobnici nalazila
umjetni~kih Kolekcija figura }e na prolje}e krenuti na 41 figura, ali je tokom Francuske revolucije je-
radova turneju u sedam ameri~kih gradova, i tako bi
Francuzi ameri~koj publici trebalo da pribli`e Mekdonaldova
vrijeme koje je vladalo u srednjovjekovnoj smatra da
Francuskoj. postoji ne{to
"Postoji ne{to veoma tiho i mo}no oko tiho i mo}no
ovih figura", rekla je Heder Mekdonald, kura- oko djela
tor za evropsku umjetnost pri Muzeju umje-
tnosti Dalas, koji organizuje turneju zajedno sa
Muzejom primijenjene umjetnosti Dijon. Ina-
~e, izlo`ba }e biti organizovana u sklopu proje-

Kolekcija figura }e
na prolje}e krenuti na
turneju u sedam
ameri~kih gradova

kta razmjene umjetnina izme|u francuskih i

Priredio: Boris \URI]
koro 40 figura oplakiva~a na-
ameri~kih muzeja. Skulpture su visoke 45 cen-
timetara i zavr{ene su 1457. godine za grobni-
cu voj vo de D`o na Ne us tra {i vog, a
predstavljaju sve{tenstvo, familiju i ostale sta-
novnike iz tog perioda. One }e se na}i na puto-
vanju po Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama
po{to se muzej Dijona trenutno nalazi u fazi
renoviranja. Nakon zavr{etka ameri~ke turneje,
skulpture }e biti prikazane u pariskom srednjo-
vjekovnom muzeju "Cluny" prije nego {to se
vrate ku}i.
Predsjednik Programa za razmjenu umje-

S
Umjetnine }e se na}i na pravljenih u 15. vijeku da bi
se ukrasila grobnica D`ona
putovanju po Sjedinjenim Neustra{ivog, drugog vojvo-
Ameri~kim Dr`avama po{to se de od Burgundije, po prvi put
}e biti prikazane izvan Fran-
muzej Dijona trenutno nalazi cuske u kojoj su stalno smje-
u fazi renoviranja {tene.
Figure od bijelog alabastera, prekrivene
tnina Rik Bretel objasnio je da je dvor u Bur-
gundiji jedan od najmo}nijih u Evropi u 14. i
15. vijeku. U vrijeme kada su skulpture naprav-
ljene, ljudi su putovali u Dijon samo da bi ih vi-
djeli.
"Danas ove figure nailaze na odu{evljenje
{irom svijeta", obja{njava on.
"U toku prvog predstavljanja skulpturama

iz domovine
dna od njih izgubljena.
"Muzej Dijona, koji je smje{ten u biv{oj
vojvodskoj palati, ne}e ostati bez figura oplaki-
va~a. One koje ukra{avaju grobnicu D`onovog
oca, Filipa ]elavog, bi}e prikazane izvan gro-
bnice tokom renoviranja", objasnila je Sofi @u-
`i, direktorka muzeja.
Grobnice su napravljene da bi bile postav-
ljene u porodi~ni mona{ki kompleks izvan Di-
jo na, ali su po mje re ne na kon Fran cus ke
3. 1. 2010. ofekfmkb 33
FOTO AFP
KULT SEDMICE
SJ!_NPOE!.!Tlvm!quv!sb!Wmb!ej!nj!sb!Mf!okj!ob!ob!•j!kpk!hmb!wj!cb!mbo!tj!sb
Nbp!Dfevoh!j{b!{wb!mb!kf!avt!usv!ef!cb!uv!v!lb!obe!tlpn!hsb!ev!Sj!.
•npo!ev
MPO!EPO!.
Sv!aj!•bt!ub!ib!.
mkj!ob!qsjo!df!{f
Usbo!uj!•j!df
qsfe!tubw!mkf!ob
kf!v!dfo!usbm!.
opn!Mpo!ep!.
ov!v!{obl
qsp!uft!ub!qsp!.
ujw!qsf!ukf!sb!.
oph
lp!sj!|uf!okb!sp!.
{b!cp!kf!v
jhsb!•lb!nb!{b
ekf!wpk!•j!df
Ljubitelji
{irom svijeta
odu{evljeni su
oplakiva~ima
revolucije i premje{tene u muzej. @u`ijeva je
objasnila da su ostaci vojvoda smje{teni u di-
jonsku katedralu Sent Beninj.
Skulpture oplakiva~a za obojicu vojvoda
su napravljene u vajarskoj radionici koja se na-
lazila u njihovom vlasni{tvu.
Majstori radionice su bili veoma cijenjeni i OKV!KPSL!.!Ub!ltj!wp!{j!mb!v!Okv!kps!lv!qsj!lb!{v!kv!vnkf!uoj!•lb!ekf!mb!v
praktikovali su kreiranje prirodnih figura na- tlmp!qv!obk!op!wj!kfh!qsp!kf!lub!sf!lmb!nj!sb!okb!vnkf!uopt!uj!v!pwpn!hsb!ev!
pravljenih u tri dimenzije {to je u to vrijeme bi-
lo prili~no inovativno.
"Bilo je to vrijeme velikih previranja u
Francuskoj i ne mnogo kasnije nakon pogibije
Jovanke Orleanke. D`on Neustra{ivi je bio ubi-
jen po naredbi sina kralja, [arla ^etvrtog, koji
je bio lud. D`on je bio izboden tokom no}i u je-
dnoj od pariskih ulica", dodala je @u`ijeva.
U Dijonu su oplakiva~i D`ona Neustra{i-
vog bili poredani u arkadama ispod obli~ja voj-
vode pored kojeg se nalazi obli~je njegove
`ene.
"Na ameri~koj turneji bi}e prikazana obli-
~ja vojvode i njegove `ene koje }e biti postav-
ljene na plo~i napravljenoj od crnog mermera",
obja{njava Mekdonaldova koja opisuje skulptu- EAB!CB!MJ!KB!.!Qb!mft!ujo!lb!qp!tnb!usb!gp!up!hsb!gj!kf!qsp!|mp!hp!ej|!okfh
re nevjerovatno lijepim i dodaje: tv!lp!cb!v!Hb!{j!ob!j{mp!acj!gp!up!hsb!gj!kb!v!j{!ckf!hmj!•lpn!lbn!qv!ob
"Postoji ne{to veoma prisno u vezi s figu- tkf!wfs!opk!qb!mft!ujo!tlpk!uf!sj!up!sj!kj
rama oplakiva~a. Kada se ~ovjek prvi put na|e
Grobnice su napravljene
da bi bile postavljene u
porodi~ni mona{ki kompleks
pred njima ima osje}aj da one ne dolaze iz tog
vremena i veoma realno izra`avaju tugu".
Izlo`ba }e prvo biti prikazana u Njujorku u
Metropoliten museum of Art.
"Figure opisuju prave ljude koji su u~es-
tvovali u pogrebnim procesijama za obojicu
vojvoda Burgundije", obja{njava Piter Barnet,
koji je kurator izlo`be u Njujorku.
Za zva ni ~ni po ~e tak ame ri ~ke izlo `be QF!LJOH!.!Lj!oft!lj!sf!aj!tfs![boh!Kj!npv!hp!wp!sj!ob!qsft!lpo!gf!sfo!dj!.
ozna~en je 2. mart, a Amerikanci }e je mo}i kj!ps!hb!oj!{p!wb!opk!qp!wp!epn!okf!hp!wph!obk!op!wj!kfh!gjm!nb!#Tbo!Rjboh
pogledati do 23 maja. Qbj!Bo!Kjoh!Rj#
34 ofekfmkb!3. 1. 2010.
Britanski rok bend "Skunk Anansie"
Shvatili smo da imamo
puno nedovr{enog posla
je}ate li se "Skunk Anansie",
S
benda koji je iznjedrio "Hedo-
nism" jedan od najve}ih britan-
skih rok hitova devedesetih s
harizmati~nom }elavom pjeva~i-
com prodornog glasa sa ~a~kali-
cama u kapcima?
"Skunk Anansie" su debitovali 1995. albu-
mom "Paranoid And Sunburnt" i odmah se pos-
tavili kao inteligentan rok bend s tekstovima koji
kritikuju politiku i religiju. Primjer prve kontro-
verze koja ih je lansirala me|u najtra`enije bri-
tanske muzi~are bila je numera "Selling Jesus",
a jednak uspjeh postigli su sa "I Can Dream" i
"Weak".
Ve} idu}e godine uslijedio je "Stoosh" s ko-
jeg je skinut vjerovatno njihov najve}i hit "He-
do nism". In te li gen tna pje va ~i ca afri ~kog
porijekla Skin, u hitovima koji su slijedili, kao
{to je "Charlie Big Potato", pokazala i svoje glu-
ma~ke sposobnosti, dokazav{i svijetu kako nije
tek isprazna manekenka koja pozira, ve} eman-
cipovana pjeva~ica i `ena koja posjeduje brojne
talente.
Posljednji album "Post Orgasmic Chill"
objavljen 1999. godine promovisali su pune dvi-
je godine, nakon ~ega su odlu~ili da se razi|u i
posvete vlastitim projektima.
Mo`ete li nam objasniti kako je do{lo do
ponovnog okupljanja?
Skunk Anansie: Pa ve} smo neko vrijeme
razmatrali tu ideju, a na{a stara izdava~ka ku}a
je odlu~ila da objavi kompilaciju najve}ih hitova
pa nas je to potaknulo da se svi na|emo, raspra-
vimo mogu}nost okupljanja i prekinemo svoje
projekte koje smo u tom trenutku radili.
Svi smo bili jako zaposleni svojim projekti-
ma, ali kad smo se na{li u istoj prostoriji zaje-
dno, sve je to stalo jer smo se uvijek dobro
slagali i jednostavno smo odlu~ili nastaviti kao
bend i promovisati taj album.
Ka`ete kako ste svi u jako dobrim odno-
sima, koji je onda razlog razila`enja 2001?
Skunk Anansie: Nastali smo 1993. godine
i otada smo neprestano i{li na turneje i snimali
albume, a to je trajalo barem devet od dvanaest
mjeseci godi{nje. Punom brzinom, svake godi-
ne. Do 2000. godine smo postali iscrpljeni, strast
je polako nestala i jednostavno nam je trebalo
da se odmorimo jer smo stalno bili u poslu.
Ni tada niste prestali s radom, ve} ste se
posvetili svojim vlastitim projektima?
Skunk Anansie: Da, svi smo imali svoje
Novi projekte, ali nijedan nije bio ra|en tom brzinom
i intenzitetom kao "Skunk Anansie". Bili smo
album bend, {to smo voljeli biti, a to je podrazumijeva-
sti`e lo konstantne turneje, koncerte, snimanja. Na{
raspored je bio toliko zahtjevan i hekti~an da
ove smo morali snimati albume tokom turneja.
godine ^emu onda povratak s albumom najve-
}ih hitova umjesto, recimo, novim albumom
koji bi koincidirao s ovim?
Skunk Anansie: Razlog je, kao {to smo
spomenuli, na{a izdava~ka ku}a, a to je bolja
ideja jer bismo ovako iza{li s projektom na ko-
Posljednji jem smo svi zajedno radili. Kad smo krenuli u
album to shvatili smo da imamo puno nedovr{enog
objavili posla i bi}e novog albuma jer smo sada zauvi-
su 1999. jek zajedno. Idu}i album objavi}emo ove godi-
godine ne.
Ho}e li zvuk na njemu biti druga~iji kao
{to je slu~aj s novim singlom "Squander" -
potpunim preokretom u odnosu na va{ dosa-
da{nji zvuk?
Skunk Anansie: Ne bismo rekli da je po-
tpuni preokret, ve} da je evoluirao od onog tre-
nutka gdje smo stali, jer imali smo devet godina
pauze. Nastavljamo gdje smo 2001. stali, ali
otada smo svi iskusili puno toga kao muzi~ari i
umjetnici, tako da }e zvuk biti druk~iji, ali ne}e-
mo se sad pretvoriti u neki techno bend.
Va{a pjesma "Brazen" je uklju~ena u
novo izdanje video-igrice "Rock Band 2".
Skunk Anansie: Pa to je samo video-igri-
ca i jedan od na~ina da promovi{e{ svoj bend.
Muzi~ka industrija se toliko drasti~no promije-
nila da prodavanje plo~a vi{e nije jedini na~in
da opstane{, dakako, zbog ilegalnog downloada
i pristupa Internetu. Zato mora{ na}i na~in da
promovi{e{ album.
Kad smo krajem ljeta objavili drugi singl
"Because Of You" u dva dana smo imali preko
20.000 ilegalnih downloada, {to je dobro i lo{e
jer si barem svjestan da toliki broj ljudi `eli tvo-
ju muziku, ali s druge strane...
(muzika.hr)

Aleksandar
Todorovi},
frontmen benda
"Hobson's Choice"
Svirali su i na pro{logodi{njem EXIT festivalu
Na{ bend je reakcija
na pasivnost ljudi
"Hobson's Choice", jedan
je od najboljih bh.
hard-core bendova {to su i
dokazali ovogodi{njim
nastupom na festivalu
EXIT gdje su dijelili scenu
s najboljim svjetskim
bendovima
Adis [U[NJAR
"Hobson's Choice", jedan je od najboljih bh. hard-
core bendova {to su i dokazali pro{logodi{njim nastu-
pom na fes ti va lu EXIT gdje su di je li li sce nu sa
najboljim svjetskim bendovima. Kao odgovor na pasi-
vnu i uspavanu muzi~ku scenu u Tuzli, bend je 2005.
godine osnovao Aleksandar Todorovi}.
"Hobson's Choice" ove godine objavio je svoj prvi
album "With Brute Force" kojeg je odabrana publika
odli~no prihvatila.
Ovaj bend poseban je i po tome {to propagira "stra-
ight edge", subkulturu koja propagira `ivot bez opijata i
aktivizam.
"Ne `elimo da `ivimo u zemlji u kojoj svi sjede na
podnevnim kafama, ostavljaju komentare na Fejsbuku
~itav dan, glorifikuju najni`e vrijednosti. To nije ispra-
vno i to neko mora da ka`e", govori Todorovi}.
NN: "Hobson’s Choice" je postao poznat {iroj
publici nakon pro{logodi{njeg nastupa na EXIT-u.
Kakvi su Va{i utisci sa ovog nastupa i koliko je samo
pojavljivanje na ovom festivalu bitno za jedan bend?
TODOROVI]: Aprila 2009. godine javio nam se
momak koji bukira bendove za tre}u najve}u binu na
festivalu "Explosive stage" i omogu}io nam nastup u
udarnom terminu drugog dana festivala sa najdu`im
vremenskim intervalom za svirku tog dana na pomenu-
toj bini. Bilo je to izuzetno iskustvo. Prvo, zato {to do
tada nismo svirali na tako velikom festivalu, a potom i
zato {to smo imali priliku da iska`emo na{e mi{ljenje {i-
roj publici i to ne samo pripadnicima andergraund
subkulture. Svirka je protekla fenomenalno, i po na{em
mi{ljenju, i po mi{ljenju zvani~nika EXIT festivala, a
tako|e i publike koja je bila tu da nas ~uje i podr`i iako
vjerovatno velika ve}ina njih nikada nije imala prije pri-
liku da nas ~uje. Koliko je bitno pojaviti se na jednom
ovakvom festivalu re}i }e vam podatak da smo istu binu
dijelili s bendovima koji su godinama privla~ili hiljade i
hiljade po{tovalaca metal/hardkor/panka kao {to su
"Napalm Death", "Madball", "The Business".
NN: Kako biste opisali muziku benda i da li ste
definitivno prona{li svoj zvuk?
TODOROVI]: Definitvno smo prona{li svoj
zvuk. S godinama rada shvatili smo {ta nam najvi{e le`i,
a to je nova {kola hardkor zvuka sa prizvukom devede-
setih. Ono {to mi pravimo je energi~no, ali i vrlo jasno i
direktno. Koliko pola`emo u muziku toliko pola`emo i
u misao i tekst kojim `elimo da se obratimo ljudima.
Muzika i poruka. To je ono {to mi radimo.
NN: Prvi album "With Brute Force" objavili ste
2009 godine. Kakve su povratne informacije, da li je
album prona{ao svoju publiku?
TODOROVI]: "With Brute Force" je live EP al-
bum koji je iza{ao u junu pro{le godine. Nastao je kao
produkt na{eg rada na humanitarnoj svirci koju smo or-
ganizovali za malog Mahira Ali}a u Tuzli. Ovaj album
sadr`i {est pjesama koje smo svirali na ve} pomenutoj
svirci i dobar je uvid u ono {to }e se nalaziti na na{em
nadolaze}em studijskom albumu koji }e biti dostupan
vjerovatno u prvoj polovini 2010. godine. Po{to mi
~vrsto vjerujemo da svako treba da ~uje ono {to imamo
da ka`emo nismo se ograni~ili samo na disk, nego smo
nedugo po izlasku albuma postavili isti na Internet za
besplatan download i u prvoj sedmici imali oko 500 ski-
danja {to nas je stvarno obradovalo.
Najvi{e nam le`i nova {kola
hard-kor zvuka sa prizvukom
devedesetih
NN: "Hobson' Choice" je zanimljiv i po tome
{to propagira "straight edge", subkulturu koja pro-
pagira `ivot bez opijata. Kako vas u tom pogledu
ljudi do`ivljavaju?
TODOROVI]: Reakcije ljudi su razli~ite. Od
onih koji se podrugljivo smiju u prvom redu i sa sarka-
zmom dobacuju u stilu "~ekamo te poslije svirke na pi-
3. 1. 2010. ofekfmkb 35
^lanovi benda
"Hobson's choice"
vi", pa do onih koji su totalno pozitivno iznena|eni da
postoji neko ko gura takvu ideju. Ipak je ovo zemlja u
kojoj je dru{tveno prihvatljivo da se popije, ~ak i u ra-
nom djetinjstvu roditelji pru`aju djeci priliku da piju al-
kohol. O pu{enju ne treba tro{iti rije~i, a droga je
najve}e zlo uz neobrazovanost koje pro`ima dru{tvo u
BiH. Naglasio bih samo da sam ja jedini u bendu koji
upra`njava "straight edge" etiku, a ostatak benda stvar-
no podr`ava ideju. Sam stav benda izgradio se godina-
ma i ako se ne etiketiramo kao "straight edge" bend,
ideje koje {irimo su usko vezane za ove pozitivne prin-
cipe.
"With Brute Force" je live EP
album koji je iza{ao u junu ove godine
NN: "Straight adge" podrazumijeva i prihvata-
nje odgovornosti, informiranost, aktivizam... Sve
ono {to mladi u BiH nisu, a trebali bi biti.
TODOROVI]: Mi smo ti koji }e bez ikakvog us-
tezanja prozvati sve ono {to ne valja u ovoj zemlji, po-
~ev{i od obrazovanja, ku}nog vaspitanja do dru{tvenih
normi koje nikada nisu bile ni`e nego danas. Na naci-
onalnoj televiziji vrte se kojekakve jeftine propagandne
reklame, sportisti nose dresove na kojima su reklame
sponzora koji proizvode cigarete i alkohol. Onog mo-
menta kada iza|ete na ulicu iz svog stana vidite da u
ovoj zemlji ne{to nije uredu. Neki su to prihvatili i `ive
sa tom spoznajom, ali ja ne mogu i `elim da uradim {to
mogu po tom pitanju. Dobar razgovor je dobar po~etak.
NN: Da li ima dovoljno publike za Va{u muziku
i koliko ~esto i gdje najvi{e nastupate?
TODOROVI]: Publike ima, sve u zavisnosti od
mjesta gdje sviramo. Ne bih da zvu~i prepotentno, ali u
zadnjih par godina stvarno nemamo problema s posje-
tom na na{im svirkama. Ima izuzetaka, ali i mi sami se
trudimo da odradimo promociju kako treba. Ne ~ekamo
samo da to promotor uradi za nas. Nerijetko sami pravi-
mo plakate za svirke ~ak i u mjestima van Tuzle pa i
BiH. Naj~e{}e sviramo, naravno, po Bosni, ali u zadnjih
skoro dvije godine imali smo pregr{t svirki po Srbiji i
ljudi tamo zaista cijene na{ rad. Nemamo neki naro~iti
plan za osvajanje svijeta svirkama, ne `elimo da posta-
nemo popularan bend. @elimo da se dru`imo, ostvarimo
kontakte sa dobrim ljudima, u`ivamo u `ivotu i ovome
{to radimo. Ne bje`imo od svakodnevice, `ivimo lo{e, a
reakciju }emo pokazati svugdje gdje budemo svirali i
imali priliku da ka`emo {ta mislimo.
36 ofekfmkb!3. 1. 2010.
KALEIDOSKOP
D`ejms Kameron,
re`iser koji
voli da istra`uje
odnos ~ovjeka i
tehnologije
Davor PAVLOVI]
Sa dodjele "Oscara"
oznat po velikim komercijalnim
P
uspjesima i vrlo inovativnim fil-
movima, kanadski re`iser D`ejms
Kameron posebno se proslavio
filmom "Titanik", koji je zaradio
1,8 milijardi dolara i postao na-
juspje{niji film svih vremena, a
nedavno je ugledalo svjetlost da-
na njegovo novo ostvarenje "Avatar".
Taj re`iser posebno voli da istra`uje odnos ~o-
vjeka i tehnologije.
D`ejms Fransis Kameron ro|en je u Kapuska-
singu u Kanadi 16. avgusta 1954. godine kao sin Fi-
lipa, in`enjera elektrike, i [irli, umjetnice. Odrastao
je u ^ipavi, a 1971. godine njegova porodica se pre-
selila u Breu u Kaliforniji.
Pres ko ~io ra zred u {ko li: Ve}
kao dje~ak bio je odu{evljen astronomijom i nau-
~nom fantastikom i pisao je kratke pri~e. Razvio je
ljubav prema izradi raketa i aviona od razli~itih pri-
rodnih materijala. Kao strastveni knjigoljubac ste-
kao je verbalnu i mentalnu zrelost koja mu je
omogu}ila da presko~i jedan razred u osnovnoj {ko-
li.
Prelomni trenutak u njegovom `ivotu bio je
1968. godine, kada je pogledao Kjubrikov film
"2001: Odiseja u svemiru", koji ga je inspirisao da
se i sam po~ne igrati s o~evom kamerom. Nakon
srednje {kole upisao je fakultet, gdje je studirao fizi-
ku godinu dana, a onda odustaje od obrazovanja ka-
ko bi o`enio konobaricu, vozio kamion i pu{io
marihuanu. Iako je krenuo stranputicom, njegovo
zanimanje za film i dalje je bilo sna`no. Pogledav{i
Lukasove "Ratove zvijezda" odlu~io je napraviti
sve da se probije u svijetu filma. Ostavio je svoju
`enu i prestao biti voza~, te se preselio u Los An|e-
les.
Rad u filmskoj industriji po~eo je kao scenarist,
a nakon toga je po~eo raditi na scenografiji i efekti-
ma za filmove kao {to su "Bitka kraj zvijezda" i
"Bijeg iz Njujorka". Prvi profesionalni rad bio je
dvanaestominutni SF film "Xenogenesis" 1978. go-
dine, koji je potvr|ivao njegovu kompetenciju na
polju vizuelnih efekata. Taj kratki film obezbijedio
mu je posao u produkcijskoj ku}i "New World Pic-
Dejvid Kameron,
Arnold
[varceneger
i D`ejmi Li Kurtis
najuspje{nijeg
tures". Rade}i s producentom Rod`erom Korma-
nom, Kameron je 1981. godine ostvario svoj re`i-
serski debi filmom "Pirana 2". Najprije je bio
anga`ovan kao re`iser specijalnih efekata, a kada je
originalni re`iser napustio projekat, preuzeo je re`i-
ju.
No}na mora: Tokom svog boravka u Ri-
mu razbolio se i do`ivio no}nu moru o ma{ini koja
se di`e iz vatre kako bi ga ubila. Dok se oporavljao,
Kameron je materijalizovao ideju za "Terminator".
Kona~no je zavr{io scenario i odlu~io ga prodati,
me|utim, produkcijske ku}e koje je kontaktirao,
iako su izrazile interes za projekat, nisu ga htjele
prepustiti po~etniku.
Kameron je kona~no prona{ao ku}u koja je bi-
la spremna pustiti ga da re`ira film "Hemdale Pictu-
res". Njegova budu}a supruga, Gejl En Hurd, koja
je osnovala vlastitu kompaniju "Pacific Western
Productions", pristala je kupiti scenario za jedan do-
lar, pod uslovom da Kameron re`ira film.
Kameron je za ulogu terminatora htio nekog ko
nije posebno mi{i}av. Lans Henriksen, koji je nas-
tupio u "Pirane 2", bio je prvi izbor za naslovnu ulo-
gu, ali kad su se Arnold [varceneger i Kameron
prvi put sreli na ru~ku kako bi razgovarali o mogu- ena". Nastavak je nazvao "Aliens" i za ulogu Elen stvoriti podvodnu okolinu, odlu~io je snimiti veliki
Sa snimanja
}nosti da [varceneger zaigra Kajla Risa, obojica su Ripli ponovo anga`ovao Sigurni Viver. Prema Ka-
filma "Avatar" dio filma pod vodom. Kao setovi su poslu`ila dva
zaklju~ila da bi uloga kiborga negativca bila prikla- FOTO NN meronu, ekipa filma je prema njemu bila neprija- ogromna vodena rezervoara u kojima su ve}i dio
dnija za austrijskog bodibildera, a Henriksen je do- teljski raspolo`ena, nazivav{i ga slabom zamjenom snimanja boravili glumci i ekipa.
bio manju ulogu detektiva Hala Vukovi~a, a uloga za Ridlija Skota. Osnovao produkcijsku ku}u:
Kajla Risea je oti{la Majklu Binu. Uprkos tome i drugim zakulisnim problemi- Nakon objavljivanja "Ambisa" Kameron je osno-
Osim toga, Linda Hamilton se u tom filmu prvi ma, kao {to su sukob s nekooperativnim kamerma- vao vlastitu produkcijsku ku}u nazvanu "Lig-
put pojavila u ulozi Sare Konor, a kasnije se udala nom i mijenjanje jednog od glavnih glumaca, htstorm Entertainment", koja je producirala sve
za Kamerona. Ima "Aliens" je postao finansijski uspjeh. Osim toga, njegove sljede}e filmove.
"Terminator" je bio veliki komercijalni uspjeh, eksplozivnu film i glavna glumica su se na{li na naslovnici "Ti- Nakon uspjeha "Terminatora" uvijek je bilo
nadma{iv{i o~ekivanja {efova "Orion Picturesa" da narav, a mea" kao rezultat feministi~kih tema o `enama u govora o nastavku koji bi nastavio pri~u o Sari Ko-
}e film biti jo{ jedan SF koji }e se u kinima zadr`ati "The bitkama. nor i njenoj borbi protiv ma{ina iz budu}nosti. Iako
najvi{e sedam dana. Film je bio niskobud`etan, ali Indepen- Ideja za sljede}i projekt Kameronu je sinula na je Kameron osmislio jezgro pri~e za nastavak, a
je u Americi zaradio vi{e od 38 miliona dolara. dent" satu biologije u srednjoj {koli. Pri~a o radnicima na [varceneger izrazio zanimanje za nastavak pri~e, i
Napisao tri scenarija istovre- ga naftnoj bu{otini koji pronalaze vanzemaljska po- dalje je bilo problema oko prava na pri~u, kao i sa
meno: Tokom osamdesetih godina pro{log vije- upore|uje dvodna bi}a postala je temelj za Kameronov scena- specijalnim efektima potrebnim za nastavak. Kona-
ka Kameron je napisao tri scenarija istovremeno: s tiraninom rij za "Ambis", u kojem su nastupili Ed Haris, Meri ~no, sredinom devedesetih godina pro{log vijeka
"Terminator", "Aliens" i prvu verziju "Ramba 2". Atilom Elizabet Mastrantonio i Majkl Bin. Mario Kasar iz "Carolco Picturesa" osigurao je pra-
Kameron je nastavio s "Terminatorom" i "Ali- Snimljen s bud`etom od 41 milion dolara, va na nastavak, dav{i Kameronu zeleno svjetlo za
enom", a Silvester Stalone je preuzeo scenario za smatran je jednim od najskupljih filmova u svoje film nazvanog "Terminator 2: Sudnji dan".
"Ramba", osmisliv{i kona~nu verziju koja se radi- vrijeme. [varceneger se vratio ulozi terminatora, ali
kalno razlikovala od Kameronove. Po{to se dobar dio filma odvija pod vodom, a ovoga puta kao za{titnik. Za razliku od Modela
Kameron je zatim po~eo s nastavkom "Ali- tehnologija nije bila na nivou da mo`e digitalno 101, koji se sastoji od metalnog kostura, novi nega-
 3. 1. 2010. ofekfmkb 37
Film "Titanik"
dobio 11 "Oscara"

Scena iz filma "Aliens"

"Titanik"
je zaradio
1,8 milijardi
dolara i
postao
najuspje{niji
film svih
vremena,
a nedavno
je ugledalo
svjetlost
dana njegovo
novo
ostvarenje
"Avatar"

filma svih vremena tivac, nazvan T-1000, bio je napredniji terminator,

Sebe i saradnike ~esto dovodio
stvoren od te~nog metala s polimorfi~nim sposo- u stanje duboke iscrpljenosti
Kameronovo
dijete bnostima. Za ulogu Kameron je uzeo Roberta Patri-
ka, koji je bio ~ista suprotnost [varcenegeru. Kao i
Kameronov prethodni film, bio je jedan od najsku-
pljih filmova svoje ere, s bud`etom od oko 100 mi-
liona dolara. Najve}i izazov filmu bili su specijalni
efekti kori{teni u kreiranju T-1000. Film je sru{io
rekorde, zaradiv{i vi{e od 200 miliona dolara u
Americi i vi{e od 300 miliona u ostatku svijeta, a
postao je najuspje{niji film te godine.
"Istinite la`i": Prije objavljivanja "T2",
[varceneger je do{ao Kameronu s idejom snimanja
Sa petom
suprugom rimejka francuske komedije nazvane "La Totale".
Suzi Amis Nazvana "Istinite la`i", sa snimanjem je po~ela na-
kon izlaska "T2", a pri~a govori o tajnom agentu
koji vodi dvostruki `ivot kao o`enjeni ~ovjek, ~ija
`ena misli da je prodava~ ra~unara. [varceneger je
poslije dobio ulogu {pijuna Harija Taskera, a D`ej-
mi Li Kurtis je glumila njegovu suprugu.
Kameron je odlu~io je da }e njegov sljede}i
scenario i film biti bazirani na doga|aju potonu}a
broda "Titanik". Film govori o izmi{ljenoj romanti-
~noj vezi izme|u dvoje mladih ljubavnika iz razli~i-
tih dru{tvenih klasa koji se upoznaju na pramcu
broda. Prije nego {to je produkcija po~ela, odveo je
ronioce na dno Atlantskog okeana i snimio stvarne
ostatke broda, {to }e se poslije na}i u samom filmu. Nova superheroina: Za svoj sljede- ser je najavio da je zavr{io pri~u za jo{ dva filma.
Za film je anga`ovao Leonarda Di Kaprija, Kejt }i film u planu je imao adaptaciju "Spajdermena", U novi film ulo`ena su ogromna finansijska
Vinslet i Bilija Zejna. Bud`et za film iznosio je oko projekt koji je razvio Menahem Golan iz "Cannon sredstva (slu`beno priznaje bud`et od oko 240 mili-
200 miliona dolara, ~ime je postao najskuplji film Filmsa", ali ga na kraju nije realizovao. U nemogu- ona dolara, plus 150 miliona za svjetsku promociju
svih vremena, a u prvom vikendu je zaradio 28 mi- }nosti da snimi "Spajdermena", Kameron se prese- filma, dok neki izvori tvrde da ulaganje prelazi 500
liona dolara. lio na te le vi zi ju i na pi sao pri ~u o no voj miliona dolara).
Mjesecima je dr`ao prvo mjesto najuspje{nijih superheroini. Sa ^arlsom H. Eglijom koproducirao Slavni re`iser je objavio da je uklju~en u jo{ je-
filmova, na kraju donijev{i zaradu od vi{e od 600 je "Mra~nog an|ela" sa D`esikom Albom u ulozi dan projekat, novu verziju trilera "Fantasti~no puto-
miliona dolara u Americi i vi{e od 1,8 milijardi do- Maks Gevara, geneti~ki unaprije|enog supervojni- va nje" iz 1966. go di ne, pri ~e o eki pi od pet
lara {irom svijeta. ka. Sam Kameron je re`irao kraj serije, dvosatnu nau~nika koji, u plovilu smanjenom na mikroskop-
Na dodjeli "Oscara" 1998. godine film je osvo- epizodu koja je zaokru`ila mnoge nedovr{ene epi- sku veli~inu, bivaju ubrizgani u krvotok umiru}eg
jio rekordnih 11 nagrada, ~ime se izjedna~io s dota- zode. nau~nika kako bi ga poku{ali izlije~iti. Kameron je
da{njim rekorderom, spektaklom "Ben Hur". Snimio je jo{ dva dokumentarca: "Ghosts of u taj projekt uklju~en kao producent.
Kameron mu je posvetio dvije godine svog `i- the Abyss" 2003. i "Alieni dubina" 2005. godine. Kameron se `enio pet puta: sa [eron Vilijams,
vota, ~esto dovode}i sebe, ali i sve svoje saradnike Tek 2009. godine vra}a se igranim filmovima sa Gejl En Hurd, Ketrin Bigelov, Linda Hamilton i
u stanje duboke iscrpljenosti. Bilo je tu i mnogo in- "Avatarom", SF avanturom koju snima u najna- Suzi Amis.
cidenata na snimanju, uklju}uju}i trovanje hranom prednijoj 3D tehnici, a radnja se vrti oko Zemljana Njegov saradnik, scenarist Orson Skot Kard,
cijele ekipe. Izjavljivao je da je spreman odre}i se koji se bore protiv stanovni{tva Pandore, jednog opisao ga je kao sebi~nog i okrutnog. Ima eksplozi-
svog honorara i utro{iti ga u film ako to bude treba- udaljenog planeta u svemiru. Prije nego {to je nje- vnu narav, a "The Independent" ga upore|uje s tira-
lo, samo kako bi on bio {to kvalitetniji i autenti~niji. gov i{~ekivani spektakl stigao u kina, slavni re`i- ninom Atilom.
38 ofekfmkb!3. 1. 2010.

Tihi odlazak
odba~enog princa

Aleksandrova majka
Lilijan nije odobravala
brak sa Leom Ingom
Dorom Volman niti je
Princ Aleksandar i njegova
dozvoljavala da se on mla|a sestra Mari Kristin
ro|eni su dok je njihov otac
obznani u javnosti jo{ bio kralj
FOTO NN

Priredila: Dragana RADU[KI smrt izazvala je nacionalnu `alost u Belgiji. Mnogi od svojevrstan skandal, jer je Leopold sa sobom ponio sav Aleksandar je trebalo da studira medicinu, ali ga je
njih su saosje}ali s kraljem i njegovom tugom. Me|u- namje{taj i vrijedna umjetni~ka djela. Ovo je dovelo do `ivot odveo u svijet ekonomije i biznisa.
egovo viso~anstvo, belgijski tim, sve se promijenilo 1941. godine, kada je kralj obja- raskola u porodici, pa Leopold nikada nije upoznao svo- Marta 1991. godine o`enio se Leom Ingom Dorom

Nj
princ Aleksandar, umro je u vio da }e se o`eniti po drugi put. O gnjevu belgijske
67. godini. Bio je polubrat javnosti svjedo~i i jedan naslov iz novina: "Dragi kralju,
kralja Alberta Drugog i sin dok mi saosje}amo sa Va{im bolom, Vi ste ga zakopali
pokojnog kralja Leopolda u zagrljaju druge `ene".
Tre}eg. Ro|en je u dvorcu Princ Aleksandar i njegova mla|a sestra Mari Kris-
La eken, 1942. go di ne, a tin ro|eni su dok je njihov otac jo{ bio kralj. Nakon
kr{ten je kao Ale ksan dar predaje nacistima, belgijska vlada je odlu~ila da nije po-
Emanuel Anrti Albert Mari Leopold. doban da vlada i on je abdicirao 1951. godine. Iako su
On je najstariji od troje Leopoldove djece iz drugog svo troje djece priznati kao ~lanovi kraljevske porodice,
braka sa Lilijan Baels. nemaju pravo na tron.
Uprkos ~injenici da je ro|en kao princ, njegov `i- Nakon protesta javnosti, kralj Leopold je bio prisi-
vot bio je te`ak od samog po~etka. Naime, belgijska ja- ljen da abdicira u korist svog sina iz prvog braka, princa
vnost nije `eljela da se pomiri s ~injenicom da se njihov Boduena.
kralj Leopolod o`enio po drugi put. Za njih je jedina Nakon {to se kralj Boduen o`enio 1960. godine,
kraljica bila Astrid, Leopoldova prva supruga koja je kralj Leopold je svoju drugu porodicu preselio u ku}u
poginula u saobra}ajnoj nesre}i 1935. godine. Njena Argentul, u blizini Voterlua. To preseljenje je izazvalo
je unuke, odnosno djecu kralja Boduena. Nakon {to se
povukao iz javnog `ivota, kralj Leopold je umro 1983.
godine.
Uprkos ~injenici da je ro|en kao
princ, njegov `ivot bio je te`ak od
samog po~etka
Princ Aleksandar je, poput ostale djece iz drugog
braka, bio odba~en od kraljevske porodice. Kao mali
imao je problema sa srcem, pa je tako 1957. godine
operisan u Bostonu. Aleksandrova majka Lilijan, kroz
njegovu bolest, zainteresovala se za kardiologiju pa je
osnovala fondaciju koja je pomagala drugoj djeci sa
sr~anim manama.
Volman, kojoj je to bio tre}i brak. Aleksandrova majka
Lilijan nije odobravala ovaj brak niti je dozvoljavala da
se on obznani u javnosti. Sina je pozivala na neke zvani-
~ne ceremonije, ali pod uslovom da ne dolazi sa `enom.
Vijest o njegovom braku objavljena je tek 1998. godine.
Prin~eva supruga Lea Inga Dora Volman pro{le go-
dine je prvi put progovorila za belgijske medije. Ona je
tada rekla da je njen suprug `elio da preuzme neke po-
rodi~ne obaveze, ali da je bio odba~en od svih. Umjesto
`ivota princa, vodio je `ivot bonvivana, u`ivaju}i u do-
broj hrani i brid`u.
Umro je iznenada, u svom domu u blizini Brisela.
Sahranjen je u porodi~noj grobnici, a sahrani su prisus-
tvovali kralj Albert i kraljica Fabiola, kao i drugi ~lanovi
belgijske kraljevske porodice. Iza sebe je ostavio supru-
gu i dvoje djece.

Pobolj{ano zdravlje Bo`i}ne ~estitke s fotografijama unuka

princa Akihita [panska kraljevska porodica
ove godine je napravila pomak kada
tvorogodi{njom Leonor i dvogodi{-
njom Sofijom. Ono {to je na prvi
Japanski princ Akihito ove sedmice je rije~ o novogodi{njim ~estitkama. pogled upe~atljivo jeste da su dje-
napunio je 76 godina, a tokom tradici- I dok su prethodnih godina slali voj~ice porasle {to se nije moglo
onalnog obra}anja japanskoj javnosti, ~estitke sa bo`i}nom tematikom, primijetiti jer se ne pojavljuju u ja-
po`elio im je da sljede}a godina bude kralj Huan Karlos i kraljica Sofija vnosti.
godina nade i ekonomskog oporavka. ove godine su odlu~ili da glavno Djeca infante Elene, Felipe i
"Prvo {to `elim svakako je bolja bu- mjesto na ~estitkama zauzmu njiho- Viktorija, nevjerovatno li~e na svoju
du}nost za one koji su na svojoj ko`i
vi unu~i}i. majku, koja se nedavno razvela od
osjetili posljedice svjetske ekonomske
krize, ali i za ljude koji su usljed krize njihovog oca Haimea de Mari~alara,
ostali bez svojih domova", rekao je sa kojim je bila u braku 14 godina.
Slike Elenine djece Slike Elenine djece koje krase
Akihito. Car Akihito sin je ratnog cara
koje krase bo`i}ne bo`i}ne ~estitke snimljene su prije
Hirohita. Pro{le godine imao je ozbiljnih zdravstvenih problema, me|utim, sa-
~estitke, snimljene su nekoliko mjeseci, pa su tako njih
da je stanje znatno pobolj{ano. Ina~e, ove godine napunio je 20 godina na ja-
prije nekoliko mjeseci dvoje u ljetnom izdanju.
panskom tronu, ali i 50 godina braka sa suprugom, caricom Mi~iko.
"Moje zdravlje je daleko bolje nego {to je bilo pro{le godine i `elio bih da mi Najveselija i najspremnija za
i naredna godina bude ovakva. Nadam se da nacija ne}e imati razloga za brigu, poziranje bila su djeca infante Kris-
kada je moje zdravlje u pitanju", rekao je car Akihito. Slike djece infante Elene, in- tine; Migel, Pablo, Huan i Irene.
Caru je prethodnih godina dijagnostikovan karcinom prostate koji je uklo- fante Kristine te princa prestolona- Njih ~etvoro su pravo osvje`enje na
njen, a pro{le godine patio je od tahikardije, zbog ~ega se nije toliko pojavljivao slje dni ka Fe li pea na la ze se na ~estitkama. Ono {to je zanimljivo je
u javnosti. posebno dizajniranim bo`i}nim ~es- da je najmla|a djevoj~ica Irene obu-
Ina~e, za cara je 2009. godina bila izuzetno bitna jer je ove godine obilje`io titkama, koje se mogu vidjeti i na ~ena u farmerke i trenerku pa je u
dvije jubilarne godi{njice. Svi se jo{ sje}aju njegovog krunisanja 1989. godine, veb stranici kraljevske porodice. skladu sa svojom bra}om, koji su
kojem je prisustvovalo nekoliko desetina hiljada ljudi. Princ Felipe i princeza Leticija sportski orijentisani.
D.R. pozirali su sa svoje dvije k}erke, ~e- D.Ra.
3. 1. 2010. ofekfmkb 39
40 ofekfmkb!3. 1. 2010.
D`imi ^u za "H&M"
Doga|aji
koji su
obilje`ili
modu 2009.
godine
Priredila: Jelena BABI]
d nekoliko uspje{nih modnih fil-
O
mova, trudno}a najboljih modela
dana{njice i iznena|uju}ih poteza
Marka D`ejkobsa i Karla Lagerfel-
da, do ekonomske krize u modnoj
industriji, punijih modela na pista-
ma i nezaobilaznih pojava novih
modnih li~nosti Mi{el Obame i Lejdi Gage, protekla
godina u modnom svijetu bila je i te kako sadr`ajna.
Slijedi, zato, pregled doga|aja koji su je obilje`ili.
No va Mar ko va in spi ra ci ja: Muze
dizajnera Marka D`ejkobsa bile su Viktorija Bekam,
Sofija Kopola i Kejt Mos, ali u avgustu ove godine za-
ludjela ga je, ni vi{e ni manje nego Mis Pigi. Tempera-
mentna, ali uvijek glamurozna, prasica iz popularne
ameri~ke serije bila je po~a{}ena da nosi haljinu koju je
Mark dizajnirao za nju, te da bude njegova pratilja na
jednoj glamuroznoj zabavi u Njujorku.
Moda na filmskom platnu: Godina
2009. bila je godina kada je svijet mode dopustio svo-
D`ordan
Dan
jim obo`avaocima da ga kroz modne filmove pogleda-
ju iznutra. Od uvida u pojedinosti stvaranja jednog iz-
danja magazina "Vogue" u "The September Issue",
Muze dizajnera
intimnih prepirki dizajnera Valentina i njegovog partne-
ra u "The Last Emperor", dizajnerskih po~etaka o{trou- Marka
mne Koko [anell u "Coco Before Chanel", te filma "A
Single Man", rediteljskog prvenca dizajnera Toma For-
D`ejkobsa
da - bila je to godina kada su modna i filmska industrija bile su
uistinu bogato sara|ivale. Viktorija
Cipele godine: Dafini Ginis dobila je pljesak
modne kritike za hrabrost potrebnu za no{enje ~udovi{nih Bekam, Sofija
"Armadiljo" cipela na crvenom tepihu jednog modnog Kopola i Kejt
eventa u Njujorku. Umjetnica i harizmati~na kolekcionar-
ka odje}e uspjela je hodati i pozirati u vi{e od 30 centi- Mos, ali u
metara visokim cipelama Aleksandra Mekvina, te svojom avgustu ove
pojavom "progutati" dizajnera Fransoa Narsa. godine
Ma me mo de li: Adri jana Li ma, Haj di
Klum, @izel Bund{en, Karolina Kurkova i D`ordan zaludjela ga je,
Dan pamti}e proteklu godinu kao godinu bla`enog sta- ni vi{e ni
nja. Godina trudno}a i poro|aja ~ak pet modela koji ~i-
ne sami vrh svoje struke, bila je najzanimljivija kada se
manje nego
mlada D`ordan Dan u sedmom mjesecu trudno}e pro- Mis Pigi

"Chanel" revija
{etala pariskom revijom Jeana Paula Gaultiera, u pose-
bnoj haljini sa {koljkom za stomak i kupastim grudnja-
kom.
25 go di na sti la: 25. godi{njica London
Fashion Weeka u engleskoj se prestonici proslavila pre-
mje{tanjem cijelog doga|aja u jedan veliki dvorac, or-
ganizovanjem vi{e revija, pozivanjem vi{e velikih
dizajnerskih imena i prire|ivanjem vi{e zabava s vi{e
pomodnih slavnih osoba. Vi{ednevnim doga|ajima pri-
sustvovala je ~ak i Ana Vintur.
Moda i kriza: Pokazalo se da ni modna in-
dustrija nije imuna na nemilosrdne ispite globalne krize
i recesije. Mnoge modne ku}e su morale zatvoriti svoja
vrata, a naj{okantniji bio je potpuni slom i bankrot koji
je do`ivio francuski dizajner Kristijan Lakroa te ~inje-
nica da njegova modna ku}a, nakon duge potrage za
kupcem, nije uspjela na}i svoga spasioca do zadatog
roka. S druge strane, njema~ki brend "Escada" napokon
je uspio prona}i kupca.
Moda & selo: Jedinstvenost Karla Lagerfel-
da briljirala je na "Chanelovoj" reviji za prolje}e/ljeto
3. 1. 2010. ofekfmkb 41
Cipele
Aleksandra
Mekvina
2010, koju je predstavio na pisti ure|enoj poput seos-
kog imanja. Osim {to je Lili Alen pjevala u "Chanelo-
voj" {tali, neki od najatraktivnijih modela dana{njice
nesta{no su se valjali po sijenu.
Di zaj ne ri & uli ~na mo da: Saradnje
poznatih dizajnera ili poznatih s velikim ku}ama uli~ne
mode nisu ni{ta novo, ali s D`imijem ^uom i Soniom
Rikiel za "H&M", Kejt Mos i Kristoferom Kejnom za
"Top-shop", ali i Roksandom Ilin~i} za "Whistles" i @i-
lom Sanderom za "Uniqlo", bila je ovo godina kad su
nam te saradnje priredile neke od najljep{ih trenutaka.
Stop mr{avim modelima: Dizajner
Mark Fast zaradio je pljesak publike odlu~iv{i na svojoj
reviji pokazati da njegova kolekcija nije namijenjena
samo mr{avicama nego `enama svih veli~ina. Odlu~iv-
{i se, naime, i za ne{to punije modele, dokazao je veli-
ku nosivost svoje odje}e te sebi obezbijedio jo{ ve}u
popularnost kod kupaca. Jasno, ovo nije prvi put da se
neko odlu~io usprotiviti vladavini premr{avih modela -
debeljuce su se, naime, ve} pojavljivale na naslovnica-
ma.
42 ofekfmkb!3. 1. 2010.
NAUKA Novi iskorak u razumijevanju astronomije
Jedinstven prikaz
svemira teleskopom
Priredio: Boris \URI]
aj no vi ji evrop ski pro je kat
N
"Vista" predstavlja ogromni te-
leskop koji }e dati potpuno no-
vi uvid u ju `no ne bo i
nepoznate objekte koji se na
njemu nalaze.
"Vista" je instalirana ove
godine u ^ileu i predstavlja novi iskorak u boljem
razumijevanju astronomije.
"'Vista' predstavlja jedinstveni dodatak evrop-
skoj opservatoriji ESO, smje{tenoj u ~ileanskoj re-
giji Kero Paranal. On ima pionirsku ulogu u
prou~avanju ju`nog neba na infracrvenom tala-
snom podru~ju i sigurno }e prona}i mnoge intere-
santne mete za prou~avanje", objasnio je Tim de
Zeuv, generalni direktor opservatorije.
U srcu viste nalazi se kamera te{ka tri tone,
koja sadr`i 16 specijalnih detektora osjetljivih na
infracrvenu svjetlost, koji mogu zajedno mapirati
67 miliona piksela.
Posmatraju}i talasne du`ine ve}e od svjetlosti
koja nije vidljiva ljudskom oku dozvoljava tom te-
leskopu da posmatra stvari koje nije mogu}e pri-
mijetiti u obi~nim uslovima jer su previ{e hladne
ili su prekrivene oblakom pra{ine ili su toliko uda-
ljene da se njihova svjetlost prote`e dalje od vidlji-
vog spektra.
Da bi bila izbjegnuta poplava blage infracrve-
ne radijacije koja dolazi iz svemira, kamera mora
raditi na temperaturi od - 200 Celzijusovih stepeni.
Prvu fotografiju koju je teleskop snimio pred-
Projektom se daje novi uvid u
ju`no nebo i nepoznate objekte
koji se na njemu nalaze
U srcu viste nalazi se
kamera te{ka tri tone
FOTO NN
Projekat "Vista"
predstavlja
jedinstveni dodatak
evropskoj
opservatoriji ESO,
koji ima pionirsku
ulogu u prou~avanju
ju`nog neba
na infracrvenom
talasnom podru~ju
Nebula Flejm predstavlja spektakularni
oblak gasa iz kojeg se stvaraju planete
stavlja sliku nebule Flejm, koja predstavlja spekta- neba u narednih pet godina. Teleskop }e proizvoditi veliku koli~inu poda-
kularni oblak gasa iz kojeg se stvaraju planete. Ta Jedna od analiza }e pokrivati ~itavo ju`no ne- taka i planirano je da }e svake no}i davati 300 gi-
nebula uklju~uje i savje`|e Orion. bo dok }e se ostale bazirati na manjim regijama gabajta podataka i vi{e od 100 terabajta tokom
Druga fotografija se odnosi na centar na{e ga- koje }e biti detaljno prou~avane. godine.
laksije, odnosno sazvje`|e Sagitarius. Cilj tih analiza je da se pomogne u razumije-
Teleskop je uspio zabilje`iti slike iza gustih Teleskop }e vanju prirode i porijekla poznatih vrsta zvijezda i
oblaka napravljenih od pra{ine i zabilje`iti ~itav galaksija kao i da se mapira trodimenzionalna stru- Tim teleskopom mogu}e je
u~estvovati
novi spektar oko milion zvijezda. posmatrati stvari koje nije mogu}e
u {est velikih ktura na{e galaksije i obli`njih Magelanovih obla-
Tre}a fotografija se odnosi na grupu galaksija primijetiti u obi~nim uslovima
analiza neba ka.
u sazvje`|u Fornaks, prili~no udaljenom od Mlije- u narednih Jedan od ciljeva je da bude odre|en odnos
~nog puta. pet godina izme|u svemira i misteriozne tamne materije i ta- Svi ti podaci }e biti zapremljeni u digitalnu ar-
hivu ESO-a da bi kasnije bili procesuirani u data
Vista je veliki teleskop koji ima ogroman mne energije.
ugao gledanja pomo}u kojeg je mogu}e detektova- Tamna materija i energija ne mogu se direktno centrima smje{tenim na univerzitetima Kembrid`a
ti slabi izvori svjetlosti i brzo pokriti veliki dio ne- istra`ivati po{to je njene osobine mogu}e jedino i Edinburga.
ba. odrediti iz pozicije i kretanja drugih vidljivih sve- Svi podaci }e biti dostupni javnosti i astrono-
Svaka fotografija sa ovog teleskopa prikazuje mirskih objekata. mima iz ~itavog svijeta.
dio neba koji pokriva povr{inu 10 puta ve}u od po-
vr{ine Mjeseca.
Teleskop bilje`i objekte sa osjetljivo{}u koja
je 40 puta ve}a nego infracrvena osjetljivost koja je
kori{tena prilikom nedavnih analiza ju`nog neba u
sklopu projekta "Tu Mikron Ol Skaj".
Stru~njaci isti~u da }e taj napredak u snazi po-
smatranja otkriti veliki broj novih objekata i do-
zvoliti kreiranje kompleksnog inventara rijetkih i
egzoti~nih objekata na ju`nom nebu.
"Vista }e ve}i dio svog vremena provoditi u
mapiranju ju`nog neba, i to na sistemati~an na~in",
poja{njavaju stru~njaci.
Teleskop }e u~estvovati u {est velikih analiza
 3. 1. 2010. ofekfmkb 43

PIRAMIDA NA[A
^ESTITKA
^ITAOCIMA
^ETVOROKU-
TAN, ^ETVOR-
OUGAONI
^IR,
IZRASLINA,
GUKA
(MED.)
PION
GRAD U
AUSTRALIJI
FR. FIZI^AR,
HENRI
RIJEKA NA
INDUSTRIJA
TEPIHA
IVANJICA
(KRAT.)
VRSTA BILJKE [TAMPARSKE
ZA ISHRANU,
JAPANSKI
PASULJ
GRE[KE
(LAT.)
Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i dodamo (..LIA) KAM^ATKI

jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.

NASELITI SE,
NASTANITI SE
T
VODORAVNO:
1. Oznaka
VRSTA TV
PREDAJNIKA
S
F
za neutron, NAUKA O
NA^INU
2. Simbol natrijuma, @IVOTA
POJEDINIH
3. Ju`no vo}e, ORGANIZAMA

U
mogranj, AUTORSKI
BRATI, SJE]I TABAK
4. Ozljede, TRS KNJI@EVNIK
5. Ime gr~ke glumice BE]KOVI]
Papas,

O
SLOVA IZA
"K" I "LJ" AUSTRIJA
6. Signalna sprava IME ODMILA,
GRAD NA
NATALIJA JURITI JEDNO
s jakim i prodornim SJEVEROIST. DRUGO
AFRIKE
zvukom,

B
AVENIJA
7. Oblik stru~nog ALT
TURSKI MELEMI U VOLTAMPER
PLEMI]I NEREGU- KOJIMA (KRAT.)
usavr{avanja. LARAN NEMA VOSKA

PRVI PADE@
O
KLASI^NA UKR[TENICA
P
TERE]ENJE,
OPTERE-
]IVANJE
(LAT.)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

W
LEGENDARNI LETVA NA
PRAOTAC KOJU JE
ITALIJANA
11 12 13 14 VALJEVO
(.NEJ.)
NASLONJEN
IKONOSTAS
ESPANA (MN.)

B
15 16 17 18 NAVODITI,
CITIRATI
(ALLEGARE)
19 20 21 22

3
UDRU@ENA IZBORNA
TEKSTILNA KOMISIJA
UPI[ITE 2A INDUSTRIJA
23 24 1. SLOVO
OSAMITI SE ABECEDE

1
FRANCUSKA
25 26 27 28 29 FILMSKI FABRIKA
AVIONA
GLUMAC,
RAJAN NATPIS
(NAROD.)
30 31 32

2
ITALIJAN. GLUMICA HE^
PRVI BROJ U ISTORI^AR,
NIZU PRIROD- PJETRO ZELJASTA
NIH BROJEVA BILJKA,
33 34 PAPSTVO,
PAPIZAM LOPARINA

1/
GORKA, KOJA 1. VOKAL OBIM
SKUPLJA MIRISNE OD TOG
VODORAVNO: USTA MATERIJE VREMENA

H
2/!Epcsp!sbtqpmpafokf-!wftfmptu-!7/![fnmkjo!qsjspeoj!tbufmju-!22/!Qsjcps!{b!sbe-!23/!Jnf!penjmb-!Pmj.
ARHIPELAG U
wfsb-!25/!Nbklb<!spnbo!Nbltjnb!Hpslph-!26/!Lpqsfob-!wfp-!27/!Nfejufsbotlb!cjmklb-!usbupsbl- TIHOM
OKEANU
29/!Tqplpktuwp-!2:/!Bvup.p{oblb!{b!Hptqj~-!31/!Qjqb-!33/!Lsbujdb!{b!#lbsbuf!lmvc#-!34/!Vqv~jwbuj

P
•ftujulv-!36/!]bwp-!38/!Blbefnjkb!obvlb!j!vnkfuoptuj!)lsbu/*-!39/!Qsfenfu!pcpabwbokb-!lvnjs-!41/
Ptuswp!v!Kbqbotlpn!npsv-!43/!Lsj|lb!imkfcb-!44/!Wstub!npstlph!sblb!)no/*-!45/!Qptuspkfokf!wpk. OPIRATI SE,
OSPORAVATI
ojlb!v!ewb!sfeb-!kfebo!qsfnb!esvhpn!plsfovuj!mjdfn-!j{nf}v!lpkji!qspmb{j!wfmjlb!mj•optu/

E
NO]NA PTICA
ENGLESKA
STRANO
USPRAVNO: M. IME
OTOK U
TIHOM
SPISATELJICA
KRISTI
OKEANU
2/!Vtnfob!sb{nkfob!nj|mkfokb-!3/!Sjkf•oj!sjcbs-!4/!Qplmpo-!5/!Lsbujdb!{b!#ptopwob!ubsjgb#-!6/!Lpnqp{j.

J
PREMDA,
djkb!tmpcpeof!gpsnf!{b!jotusvnfouf!t!ujqlbnb-!7/!Wsipwoj!cph!tkfwfsopbnfsj•lji!Joejkbobdb-!8/ SUDSKA MAKAR
PRESUDA NARODNI
Lsbujdb!{b!#fnbobdjkb#-!9/!Ptbnmkfo-!:/!Npsbmjtub-!fuj•bs-!21/!Lsvaob!qjmb-!24/!Vtpw-!27/!Ebotlp (TUR.) MAGAZIN
(KRAT.)
ptuswp-!28/!Sjkflb!v!Vlsbkjoj-!31/!P{oblb!v!nv{jdj!{b!qp•fubl!jmj!lsbk!lpnqp{jdjkf!lpkj!usfcb!petwjsbuj-

O
KOJA JE OD ARGENTUM
32/!Hmbwoj!hsbe!Hs•lf-!34/!Mjwbeb-!qpmkbob!)uvs/*-!35/!Hsbe!v!Uvstlpk-!37/!Islbokf-!3:/!Tqsjoufslb NITI, (SREBRO)
KON^ASTA, SUPROTNI
Nfsmjo-!42/!Tlsb~fojdb!{b!#ptjhvsbwbkv~j!{bwpe#-!43/!Lsbujdb!{b!#|vntlp!qsfev{f~f#/ NITASTA VEZNIK
O/!OJLPM_J^

B
1. SLOVO
AZBUKE
@ITELJI

KLIN AZIJE ONOMATOPE-

JA PSE]EG
LAVE@A

Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i oduzmemo ASMILIRANA

OSOBA
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.
AMPER

U TRGOVA- @ALOSNA
^KOM VRBA;
UGOVORU: NA GLUMICA
POLOVINU [TRLJI]

VODORAVNO:
1. Broj sto kao
dekadska jedinica,
2. Ono {to je
preostalo od ne~eg,
3. [upljina u tijelu
nastala zbog bolesti,
4. Nahranjena, 5. Dio vage,
6. Naziv za konja
u epskim pjesmama, 7.
Prvo slovo abecede.
44 ofekfmkb!3. 1. 2010.

ZOOLOGIJA Komodo zmaj, meso`der koji lovi `ivi plijen

Evropljani su se prvi
put sreli s komodo
zmajem 1910, a svijetu
ga je 1912. predstavio
Piter Ovens, direktor
Zoolo{kog muzeja u
mjestu Bogor, u
Indoneziji

gmizavac na zemlji
omodo zmaj ili varan sa Komoda je najve}i

K
`ivi gmizavac na zemlji. Mo`e da naraste
do tri metra i dostigne masu od 80 do 140
kilograma. ^lan je porodice varana.
Meso`der je i lovi `ivi plijen prikrada-
ju}i se. Kad se dovoljno pribli`i, potr~i pre-
ma pli je nu. Ko mo do zmaj mo `e dos ti }i
brzinu od 20 kilometara na ~as. Ima duga~ak jezik koji stalno
uvla~i i izvla~i, kako bi "osjetio" vazduh ili tlo i prikupio in-
formacije o okolini. Ima sna`an ugriz. Zmajevi nemaju otrov
kao, recimo, zmije, ali je njihov ugriz uprkos tome skoro po
pravilu smrtonosan. Razlog je u vrlo velikom broju bakterija u
njihovoj pljuva~ki, od kojih su neke smrtonosne jer uzrokuju
infekciju rana. Komodo zmaj naj~e{}e odmah ubije plijen, ali
ako ne uspije da ga ubije, ima neobi~nu taktiku; uporno slijedi
svoju `rtvu, ~ak i kada je puno br`a od njega. Uporno, pone-
kad danima, ide tragom svoje `rtve u o~ekivanju da }e `rtva
stradati od infekcije. To se, gotovo po pravilu, i dogodi. Ako i
nije jo{ uginula od smrtonosnih bakterija, u me|uvremenu je
dovoljno oslabila da je varan bez problema savlada i pojede.
Komodo zmajevi se me|usobno bore za plijen, ali za razliku
od drugih `ivotinja imuni su na vlastite bakterije.
Komodo zmajevi jedu bilo koju `ivotinju koju prona|u i
mogu savladati, od veli~ine divlje svinje, jelena, pa ~ak i bizo-
na, a napadaju i ljude ~ija trupla pojedu ako ih se domognu.
Kako napadaju sve {to su u stanju savladati, i mlade komodo
varane do`ivljavaju kao plijen.
Tokom pro{log vijeka je stradalo dosta ljudi od ugriza
zmajeva. Dio ljudi koji su pre`ivjeli njihov ugriz po pravilu su
preboljeli vrlo te{ke oblike sepse kao posljedicu varanove
"otrovne" pljuva~ke.
Pare se izme|u maja i avgusta, a jaja pola`u u septembru.
Napadaju i ljude,
~ija trupla
pojedu ako
ih se domognu
@enka izlije`e jaja u zemlji ili brlozima. Jaja su za{ti}ena, ali
mladun~ad su ugro`ena od trenutka kad se izlegu iz jaja, ~esto
i od vlastite majke.
Instinktivno se odmah poku{avaju popeti na najbli`e sta-
blo, jer su tamo relativno sigurni od svojih velikih srodnika,
jer kad dosegnu odre|enu veli~inu i te`inu, vi{e se ne mogu
penjati, {to omogu}ava mladuncima relativnu sigurnost. Za to
Ima duga~ak jezik koji
stalno uvla~i i izvla~i
vrijeme se hrane insektima i manjim gmizavcima. Komodo
zmajevima treba oko pet godina da narastu do du`ine od dva
metra, a mogu `ivjeti do 30 godina.
Danas `ivi oko 6.000 komodo zmajeva koji nastanjuju os-
trva Malih Sunda u Indoneziji, uklju~uju}i i ostrva Komodo,
Rinka, Gili Montag i Flores.
Evropljani su se prvi put sreli s komodo zmajevima 1910,
a svijetu ga je 1912. predstavio Piter Ovens, direktor Zoolo-
{kog muzeja u mjestu Bogor, u Indoneziji.

Lamantini ~esto na meti krivolovaca

Morske krave koje Najte`i

plivaju naglava~ke
primjerak
je imao
do 1.500
kilograma

Priredila: S. VUKI]
Sjevernoameri~ki lamantin ili manati je najpo-
znatija vrsta morskih krava, kao i najkrupnija pre`i-
vjela vrsta iz reda vodenih sisara. Na osnovu
geneti~kih i morfolo{kih istra`ivanja, manate dije-
limo na dvije podvrste: na floridske i karipske sje-
vernoameri~ke lamantine.
Kao i druge vrste morskih krava, sjevernoame-
ri~ki lamantini su se adaptirali morskom na~inu `i-
vota, {to zna~i da su im zadnji udovi zakr`ljali u
obliku peraja. Prosje~na jedinka je pribli`no tri me-
tara duga~ka, i te`i izme|u 400 i 600 kilograma, s
tim da su `enke obi~no krupnije od mu`jaka. Najte`i
primjerak je imao do 1.500 kilograma. Imaju debelu
ko`u sive boje, na kojoj su ra{trkane dlake koje ima-
ju ulogu u skidanju naslaga algi. Kao i {to im ime
govori, sjevernoameri~ki lamantini nastanjuju naj-
~e{}e priobalske, plitke vode oko Kariba. Ina~e, po-
znato je da podnose velike razlike u salinitetu
okoline u kojoj `ive, tako da su vi|ani da zalaze i u
plitke rijeke. Tokom istorije, karipske ili antilske la-
mantine su lovila lokalna plemena i prodavala
evropskim moreplovcima kao hranu. Danas su obje
podvrste ugro`ene, jer su lak plijen krivolovcima.
Tako|e, veliku opasnost predstavljaju ribolova~ka
mre`a i oprema, kao i sve u~estalije brodske akti-
vnosti.
Na Belizeu se nalazi jedna od ve}ih institucija
za prou~avanje i za{titu ovih morskih stvorenja, a
neki smatraju da je to posljednje uto~i{te za karip-
sku podvrstu.
Lamantini su izuzetno okretni i spretni u sredini
u kojoj `ive. Pojedine jedinke su vi|ane kako izvode
razne okrete i prevrtanja u vodi, kao i da plivaju na-
glava~ke. Nisu teritorijalna bi}a.
@ivotni vijek u divljini je vjerovatno du`i od
prosje~nih 28 godina koliko `ive u zato~eni{tvu.
@enke sjevernoameri~kih lamantina naj~e{}e vode
usamljeni~ki `ivot, ali u vrijeme parenja se okuplja-
ju u male grupe. Mlade nose od 12 do 14 mjeseci. U
najnormalnijim uslovima se ra|a jedno mladun~e.
 3. 1. 2010. ofekfmkb 45

Vodi~ Nedjeljni Vodi~

BANJALUKA
BIOSKOPI
QB!MBT
Bwb!ubs-!tqf!lublm!)4E*
Tfn!Wps!ujo!hupo-![p!
Tbm!eb!ob-!Tuf!gbo!Mboh-!
Tj!hps!oj!Wj!wfs!
Sf!aj!kb;!Eafk!nt!Lb!nf!spo
)24-!27/26-!2:/41-!33/56!i*
Qb!sb!ops!nbm!ob!bluj!woptu-!
ip!sps
Lfk!uj!Gf!ufs!tupo-!Nj!dbi!Tmpu-
Nbsl!Gsf!esjlt
Sf!aj!kb;!Psfo!Qf!mj
)29-!2:/56!j!33/41*
Lpn!qmj!lp!wb!op!kf-!
sp!nbo!uj!•ob!lp!nf!ej!kb
Nf!sjm!Tusjq-!Tujw!Nbs!ujo-!
Bmfl!Cpm!ewjo
Sf!aj!kb;!Ofo!tj!Nf!kfst
)28/41-!31!j!32/41!i*
[pn!cj!fmboe-!ip!sps0lp!nf!ej!kb
Wv!ej!Ib!sfm!tpo-!Eaft!
Bk!otcfsh-!Fnb!Tupo
Sf!aj!kb;!Sv!cfo!Gmf!•fs
)27!i*
Ovan
Qp!tbp; Wbt!{b!oj!.
nb!jt!lmkv!•j!wp!lb!lp
eb!tf!qp!q of!u f!{b
tuf!q f!o jl! wj!| f! ob
mkft!uw! j!dj!qsp!gf!tj!pob!mph!vt!qkf!ib-!|up!wbn
tkbk!op!qp!mb!{j!{b!sv!lpn/!V!ob!sf!eojn!eb!oj!.
nb!qv!oj!tuf!lsf!buj!woji!jef!kb!j!ufa!okj!eb!tf
cb!dj!uf!v!op!wf!qsp!kf!luf!lp!kj!cj!wbn!tb!eb
tb!twjn!tj!hvs!op!ep!oj!kf!mj!ep!eb!uof!qp!fof/
Mkv!cbw; Lbeb!kf!pwpn!tf!hnfo!uv!sj!kf•-v
ob!sf!eojn!eb!oj!nb!qsb!wj!uf!qb!v{v/!Blp!tuf
tf!vqv!|ub!mj!v!mkv!cb!wob!ptwb!kb!okb-!tb!eb
jhsb!uf!lwbs!ov!jhsv!j!obt!up!kj!uf!eb!qp!ufo!dj!kbm!.
oph!qbs!uof!sb!jt!lv!|b!uf!ub!lp!|up!~f!uf!eb!hb
tub!wj!uf!ob!•f!lb!okf/!
[esbw!mkf; V! ob!sf!eojn! eb!oj!nb! tf! ptkf!.
~b!uf!ept!ub!ep!csp-!kf!ej!op!tf!qb!{j!uf!nb!mp
wj!|f! lsb!kfn! tf!enj!df-! lb!eb! tv! np!hv!~f
qp!wsf!ef/
Rak
Qp!t bp;! Ob! qp!t mp!.
wopn!qmb!ov!wbn!of!lp
sb!ej!j{b!mf!}b/!Obt!upk!uf
eb!p•j!esaj!uf!|j!spn!puwp!.
sf!of!j!eb!tf!qsj!qsf!nj!uf!{b!fwfo!uv!bm!of!qp!.
lv!|b!kf!eb!wbn!tf!sbe!tb!cp!uj!sb/!Wj!tuf
{b!ep!wp!mkoj!j!tsf!~oj!twp!kpn!usf!ov!uopn!qp!.
{j!dj!kpn-!bmj!up!of!ljn!mkv!ej!nb!p•j!up!tnf!ub
qb!tf!of!tnj!sv!kv!epl!wbn!of!{b!eb!kv!qp!.
uf!|lp!~f/!
Mkv!cbw;!Pw!ekf!kf!twf!lb!lp!qp!af!mj!uf-!tuwb!.
sj!uf!lv!vt!ub!mkf!op!ep!csp!j!wj!vaj!wb!uf!v!usf!ov!.
dj!n b! qsp!w f!e f!o jn! t! qbs!u of!s pn/! V
ob!sf!eojn!eb!oj!nb!jqbl!wj!|f!qp!usf!cf!jnb!uf
eb!tf!qp!twf!uj!uf!okf!nv!of!hp!cj!mp!•f!nv
esv!hpn/!
[esbw!mkf; Jnb!uf!qp!usf!cv!eb!of!|up!v•j!oj!uf
qp!qj!ub!okv!wb!|fh!j{!hmf!eb/!V!ob!sf!eojn!eb!.
oj!nb!~f!uf!tf!ptkf!~b!uj!pemj!•op/
Bik
Qp!tbp;!Pe!•fu!wsulb
~f!u f! twb!l b!l p! cj!u j
bluj!woj!kj-!ob!sp!•j!up!blp
kf!wb|!qp!tbp!v!of!lpk
wf!{j!t!qsf!hp!wp!sj!nb!jmj
qb!qj!sp!mp!hj!kpn/!Cj!mp!lp!kb!wstub!tlmb!qb!okb
tqp!sb!{v!nb!ub!eb!~f!cj!uj!ob!hmb!|f!oj!kb/!
Mkv!cbw;!Obk!wkf!sp!wb!uoj!kf!~f!uf!tf!qp!usv!ej!uj
eb!wp!mkf!ov!ptp!cv!|bs!nj!sb!uf!pcb!tj!qb!kv!~j!kv
qp!lmp!oj!nb!j!tj!uojn!j{of!ob!}f!okj!nb/!Qsj!kb
wbn!tb!{ob!okf!eb!tf!p!of!lpn!csj!of!uf-!bmj
obt!upk!uf!eb!of!qsf!ukf!sb!uf!v!up!nf!kfs!cj
esv!hb!tusb!ob!np!hmb!up!eb!ep!aj!wj!lbp!{b!ej!.
sb!okf!v!okfo!qsj!wb!uoj!qspt!ups/!Obt!upk!uf!eb
of!pq!uf!sf!~v!kf!uf!qbs!uof!sb!v!upk!nkf!sj/
[esbw!mkf;!Np!hv!~f!qp!uf!|lp!~f!tv!kf!ej!op
vtmkfe!csj!hf!{cph!of!ept!ubu!lb!opw!db-!|up
kf-!{b!iwb!mkv!kv!~j!wb!|pk!tlmp!opt!uj!lb!usp!|f!.
okv-!tb!twjn!j{!wkf!top/
Lav
Qp!tbp; Cb!sfn!v
pwpk!pcmbt!uj!wj!of!.
nb!uf!qp!usf!cf!eb
csj!of!uf/!V!ob!sf!eopk!of!ekf!mkj!wbn!tf!tnj!kf!.
|j!ep!cj!ubl!wf!~ji!sb{!nkf!sb-!b!j!qp!tmp!woj!vt.
qkfi!lp!kj!qsj!af!mklv!kf!uf/!V!ob!sf!eojn!eb!oj!nb
oj!af!uf!qp!ckf!ef!ob!qp!tmp!wopn-!bmj!j!ob!qsj!.
wb!uopn!qmb!ov/!Qsb!wj!kf!usf!ov!ubl!eb!qp!lsf!.
of!uf!tpq!tuwf!oj!qp!tbp!vlp!mj!lp!jnb!uf!ub!lwji
btqj!sb!dj!kb/
Mkv!cbw; Ep!csb!lp!nv!oj!lb!dj!kb!t!qbs!uof!.
spn!kf!kf!eob!pe!tuwb!sj!lp!kb!wbt!esaj/!Pemj!.
•op!tf!sb!{v!nj!kf!uf-!b!j!eb!qpt!up!kf!of!lf
wstuf!of!tqp!sb!{v!nb-!wj!cjt!uf!ji!mb!lp!j!pesf!.
|j!up!sj!kf!|j!mj/!Of!qsj!iwb!ub!uf!tv!hft!uj!kf-!bmj-
tsf!~pn-!qbs!uofs!tf!v!qp!uqv!opt!uj!qp!lp!sb!.
wb!wb!|pk!wp!mkj/!Wj!tuf!v!okf!hp!wjn!p•j!nb!cb!s
v!ob!sf!eoji!tf!ebn!eb!ob!vwj!kfl!v!qsb!wv/
[esbw!mkf; [esbw!mkf!wbt!pemj!•op!tmv!aj/!
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog SARAJEVO
KINA
Blizanci NF!FUJOH!QP!JOU
Qp!tbp;!Ojt!uf!qsf!ukf!sb!op!{b!.
hsj!kb!oj!{b!qp!tbp!j!•j!oj!wbn!tf Lf!okbd
eb!kf!twb!ub!hv!awb!plp!wbt!tb!. Sf!aj!kb;!Bo!up!ojp!Ov!j~
twjn!of!qp!usf!cob/!Of!eb!wbn Vmp!hf;!Of!cpk!|b!Hmp!hp!wbd-!
tf!eb!tf!cb!wj!uf!oj!tb!•jn!p{cj!. Ob!ub!|b!Kb!okj~-!Fnjs!
mkoj!kjn!v!ob!sf!eojn!eb!oj!nb!j!up Ib!eaj!ib!gj!{cf!hp!wj~
wb!|j!obk!cmj!aj!tb!sb!eoj!dj!ptkf!~b!kv/ )qf!ubl-!tv!cp!ub-!of!ekf!mkb!
Oj!kf!cb|!eb!wbn!kf!of!pq!ip!eop!eb!tf!ep 2:-!32!i*
uf!nkf!sf!j{p!mv!kf!uf-!bmj!wj!ob!qspt!up!of!nb!uf
tob!hf!eb!tf!vqv!|ub!uf!v!!op!wf!qp!ev!iwb!uf/
Mkv!cbw; Cb!sfn!v!pwpk!pcmbt!uj!cj!wbn
tuwb!sj!usf!cb!mp!eb!jev!lb!lp!tuf!ob!vnj!mj/!Twf
|up!wbn!kf!usf!ov!uop!qp!usf!cop!kft!uf!up!qmb
sj!kf•!j!qp!es|lb!wp!mkf!of!ptp!cf-!lp!kb!kf!wbn
kf!pwbk!qvu!wj!|f!of!hp!ob!lmp!okf!ob/!
[esbw!mkf; Ptkf!~b!uf!eb!wbn!kf!puqps!optu BQP!MP
ps!hb!oj!{nb!tnb!okf!ob!j!eb!tuf!qp!emp!aoj!kj Hsb!}b!ojo!pqb!toji!ob!nkf!sb
vqbm!ojn!qsp!df!tj!nb-!lbp!j!eb!wbt!lj!kb!okf Sf!aj!kb;!Hf!sj!Hsfk
ob!qspt!up!of!qsp!mb!{j/! Vmp!hf;!Eaf!sbme!Cb!umfs!
j!Eapo!Lps!cfu
)qf!ubl-!tv!cp!ub-!of!ekf!mkb!31!i*
Djevica DJ!OF!NB!DJUZ
Qp!tbp; Wj!tuf!qpe!tusf!.
tpn/!Qsj!mj!•op!tuf!tf!j{np!sj!mj Qb!sb!ops!nbm!ob!bluj!woptu
j!v!ob!sf!eojn!eb!oj!nb!wbn Sf!aj!kb;!Psfo!Qf!mj
kf! obk!q p!u sf!c oj!kf! eb! tf Vmp!hf;!Lfk!uj!Gf!efs!tupo-!
penp!sj!uf/!Vlp!mj!lp!tuf!qmb!oj!. Nj!lb!Tmpu-!F|mj!Qbm!nfs
sb!mj!eb!puqv!uv!kf!uf-!v!ob!sf!. )qf!ubl!32i-!tv!cp!ub-!
eojn!eb!oj!nb!kf!twb!lb!lp of!ekf!mkb!32!j!33/61!i*
qp!hp!eob!tj!uv!bdj!kb!eb!tf!cb!dj!uf!v!qmb!oj!sb!.
Bwb!ubs
okf-!qb!j!usb!af!okf!af!mkf!of!eft!uj!ob!dj!kf/! Sf!aj!kb;!Eafk!nt!Lb!nf!spo
Mkv!cbw; Ob!pwpn!qp!mkv!tuf!tb!twjn!ep!.
Vmp!hf;!Tfn!Wps!ujo!hupo-!
csp/!Qv!oj!tuf!qp!{j!uj!woji!fnp!dj!kb!j!okf!aoji Nj!|fm!Sp!esj!hf{-!Tj!hps!oj!Wj!wfs
ptkf!~b!okb!lp!kf!af!mj!uf!eb!qp!ej!kf!mj!uf!tb!wb!. )qf!u bl-! tv!c p!u b-! of!e kf!mkb
nb!cmjt!lpn!ptp!cpn/![btb!e!wbn!kf!obk!cj!. 24/56-!28-31/26!j!34/41!i*
uoj!kf!eb!tf!tb!qbs!uof!spn!vtb!hmb!tj!uf!v!wf{j
tb!tmp!cp!eojn!eb!ojnb!j!eb!jt!lp!sjt!uj!uf!pwp Tub!sj!gsb!kf!sj
wsj!kf!nf!{b!sp!nbo!uj!•bo!penps!vewp!kf/ Sf!aj!kb;!Wpmu!Cf!lfs
[esbw!mkf; [b!wbt!kf!pwp!ep!csb!tf!enj!db Vmp!hf;!Eapo!Usb!wpm!ub-!
kfs!~f!uf!jnb!uj!np!hv!~opt!uj!eb!tf!lwb!mj!uf!uop Sp!cjo!Wj!mj!kbnt
penp!sj!uf!j!pqvt!uj!uf/ )qf!u bl-! tv!c p!u b-! of!e kf!mkb
24/31-!26-26!j!28/21!i*

Vaga [korpija Strijelac

Cbn!cj!3-!boj!nj!sb!oj
Hmb!tp!wj;!Bmf!ltbo!efs!Hp!vme-
Qb!usjl!Tukv!bsu-!Fo!up!oj!Hb!obn
Sf!aj!kb;!Csb!kbo!Qj!nfo!ubm
)23!j!25!i*
IZLO@BE
CBO!TLJ!EWPS
NB!MJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPO
J{mp!acb!#Np!sbw!tlb!lv!~b!
v!Cb!okb!mv!dj#-!bvup!sb!
Cp!aj!eb!sb!Qf!usp!wj!~b
NV![FK!SF!QV!CMJ!LF!
TSQTLF
#Pe!qsb!jt!up!sj!kf!ep!
tb!wsf!nf!oph!ep!cb#-!
tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb
J{mp!acb#Kb!tf!op!wbd#
J{mp!acb!#Kv!ubs!okb!qkf!tnb!
hv!tkf!oj!db#!blb!efn!tlf!
tmj!lbs!lf!Cf!sj!of!\v|!•f!wj~
)ep!21/!kb!ov!bsb!3121*
#J{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb!
Usft!lb!wj!df#
NV![FK!TB!WSF!NF!OF!
VNKF!UOPT!UJ
J{mp!acb!#Vnkf!uoptu!
j!lpo!ufl!tu#
#Np~!csfo!ev#
)ep!21/!kb!ov!bsb!3121*
Qp!tbp; Vlp!mj!lp!tuf!tb
twp!kjn!qp!{j!wpn!qp!wf!{b!.
oj!t!of!l pn!lvm!u vs!o pn
vt!ub!op!wpn!jmj!tf!cb!wj!uf
of!ljn!wj!epn!vnkf!uoj!•lph!j{sb!ab!wb!okb-
pwp!kf!tf!enj!db!v!lp!kpk!~f!uf!jnb!uj!nop|!.
uwp!lpo!ub!lb!ub!j!pcb!wf!{b/!Twj!pt!ub!mj!qsj!qb!.
eoj!dj!{ob!lb!wj!|f!wsf!nf!ob!~f!qsp!wp!ej!uj!ob
of!pcb!wf!{ojn!lb!gb!nb!of!hp!v!lbo!df!mb!sj!kj/
Mkv!cbw; Vlp!mj!lp!cjt!uf!np!hmj!eb!tf!tb!wp!.
mkf!opn!ptp!cpn!{b!wv!•f!uf!j{nf!}v!•f!uj!sj!{j!.
eb!v!ob!sf!eojn!eb!oj!nb-!oj!lp!of!cj!cjp
tsf!~oj!kj!pe!wbt/!Jt!lp!sjt!uj!mj!cjt!uf!twb!lj!usf!ov!.
ubl!sb!tqp!mp!aj!wph!wsf!nf!ob!eb!cv!ef!uf!v
esv|!uwv!wb!|fh!qbs!uof!sb/!
[esbw!mkf; Lpt!uj!tv!pop!|up!wbn!kf!ptkf!umkj!.
wp-!b!!v!ob!sf!eojn!eb!oj!nb!pcb!wf!{op!qp!.
tkf!uj!uf!j!tupnbupmphb/
Jarac
Qp!tbp; Lbeb!kf!p
wb!| jn! qp!t mp!w ojn
bluj!w opt!u j!n b! sj!kf•-
twf!•f!hb!tf!ub!lof!uf
ptv!}f!op!kf!ob!vtq.
kfi/!V!ob!sf!eojn!eb!oj!nb!tuf!tlmp!oj!eb!tj!uv!.
bdj!kv!ep!csp!qsp!dj!kf!oj!uf!j!eb!tf!v!qp!uqv!opt!uj
qp!twf!uj!uf!pt!uwb!sj!wb!okv!twp!kji!ev!hp!sp!•oji
qmb!op!wb/!
Mkv!cbw; Of!|up!|up!tf!uj!•f!wb!|fh!mkv!cb!.
woph!peop!tb!of!af!mj!uf!eb!pup!wsf!op!qsj!{ob!.
uf/!Jnb!uf!qp!usf!cv!eb!tb!lsj!kf!uf!kf!ebo!ejp
tf!cf!pe!mkv!ej!j{!p!lsv!af!okb/!Vlp!mj!lp!cv!ev
qpt!ubw!mkb!mj!jtv!wj!|f!mj!•ob!qj!ub!okb-!cj!~f!hsv!cp
vqp!{p!sf!oj!eb!tf!esaf!esv!hji!tuwb!sj!j!opt!of
{b!cb!eb!kv!hekf!nv!oj!kf!nkft!up/
[esbw!mkf;!Np!hv!~f!kf!eb!tf!vtmkfe!kvs!okb!wf
ob!sf!eoji!eb!ob!nb!mp!wj!|f!jt!dsqj!uf-!{b!up!of
cj!cj!mp!mp!|f!eb!tf!tobcejkfuf!wj!ub!nj!oj!nb/
Qp!t bp; Lpo!t ubo!u op Qp!tbp; Wj!tf!ptkf!~b!uf
tuf!v!qp!lsf!uv/!Qsfe!wb!. tqsf!noj!nb!eb!qp!nkf!.
nb!tv!eb!o j!v!lp!kj!n b sb!uf!qmb!oj!of/!Qsfe!wb!.
~f!uf!tf!obk!wkf!sp!wb!uoj!kf nb!tv!nop!hf!ep!csf
nb!ltj!nbm!op!bo!hb!ap!wb!uj!v!wf{j!tb!{b!. qp!tmp!wof!qp!ov!ef-!b!{b
ws|b!wb!okfn!qsp!kf!lb!ub!lp!kj!tv!wbn!pt!ub!mj lp!kv!~f!uf!tf!pemv!•j!uj!pt!ub!kf!eb!tf!wj!ej/
pe!qsp!|mf!hp!ej!of/!V!j{!hmf!ev!tv!j!lsb!~j!qv!. [btb!e!wbn!kf!obk!cj!uoj!kf!eb!tf!of!qsf!qv!.
uf!wj!{cph!lp!kji!~f!uf!wf!~j!ejp!twph!wsf!nf!. |ub!uf!nb!|ub!okv!jtv!wj!|f!of!hp!eb!tf!plsf!. Bs!uvs!j!Nbm!ub!{b!esp!wb!ptwf!ub
ob!qsp!wp!ej!uj!ob!up!•lp!wj!nb/ of!uf!bldj!kj!kfs!pwb!lp!qp!{j!uj!wbo!qf!sj!pe Sf!aj!kb;!Mvl!Cf!tpo
Mkv!cbw; Usf!ov!uop!wbn!kf!cmjt!lb!tb!np uf!|lp!eb!~f!lb!toj!kf!np!~j!cjuj!qp!op!wmkfo/! tjo!isp!oj!{j!sb!op
jef!kb!eb!tf!opw!•b!op!pcf{!cjkf!ej!uf/!Twf Mkv!cbw;!Usf!ov!uop!tuf!{b!mkv!cmkf!oj!v!tf!cf/ )qf!ubl!25!j!27/21!i<!tv!cp!ub-
esv!hp!kf!nb!okf!cj!uop/!Ob!mkv!cbw!j!qmb!op!wf Twj!}b!wbn!tf!lb!lp!j{!hmf!eb!uf!j!lb!lp!tf of!ekf!mkb!22/61-!25!j!27/21!i*
lp!kj!tf!okf!uj!•v!tubw!mkb!uf!ub!•lv/!Twf!kf!pob!. ptkf!~b!uf!qp!qj!ub!okv!twp!kji!ptwb!kb!•lji!tqp!.
\fs!mpl!Ipm!nt
lp!lb!lp!kf!cj!mp!j!sb!oj!kf!j!blp!tf!wj!qj!ubuf-!ub!. tp!copt!uj/![btb!e!tuf!wf!~jn!ej!kf!mpn!plsf!.
Sf!aj!kb;!Hbk!Sj!•j
lp!usf!cb!j!eb!pt!ub!of/! ov!uj!tf!cj-!b!nb!okjn!qbs!uof!sv/
Vmp!hf;!Eave!Mp-!Sp!cfsu!
[esbw!mkf; Vlp!mj!lp!tuf!tf!cb!dj!mj!ob!qp!tbp [esbw!mkf;!Vlp!mj!lp!ptkf!uj!uf!of!lf!nb!okf
Eb!voj
t!ob!nkf!spn!eb!twf!{b!ws|j!uf!v!sf!lps!eojn qp!uf!|lp!~f!tb!wb!|jn!af!mv!dfn-!of!~f!cj!uj
)qf!ubl-!26/41-!29-!31/41-!34!i!
sp!lp!wj!nb-!np!sb!~f!uf!qp!tf!cov!qba!okv!eb •v!eop!kfs!tuf!tlmp!oj!eb!fl!tqf!sj!nfo!uj!|f!uf
tv!cp!ub-!of!ekf!mkb!pe!24!i*
qp!twf!uj!uf!jt!isb!oj/ tb!isb!opn/!
Lpn!qmj!lp!wb!op!kf
Sf!aj!kb;!Ofo!tj!Nb!kfst!
Vodolija Ribe Vmp!hf;!Nf!sjm!Tusjq-!
Qp!tbp;!Of!nb!uf!af!mkf!oj!wp!mkf Qp!tbp; Wj!sb!ej!uf Bmfl!Cpm!ewjo!j!Tujw!Nbs!ujo
)qf!ubl-!tv!cp!ub-!of!ekf!mkb!
eb!tf!qp!{b!cb!wj!uf!qp!tmp!wojn pop!|up!wp!mj!u f-!b
bluj!wopt!uj!nb/!Tb!eb!wbn!kf!qp!. lbeb! kf! p! popn 29/26-!31/56!j!34/26!i*
usf!cbo!njs!j!of!lp!wsj!kf!nf!tb!np |up!of!wp!mj!uf!sj!kf•-!ob!qspt!up!jhop!sj!|f!uf!uf Kv!mjf'Kv!mjb
{b!wbt!eb!tsf!ej!uf!twp!kf!nj!tmj!j pcmbt!uj/!Qp!ob!|b!uf!tf!qp!qvu!sb!{nb!af!oph Sf!aj!kb;!Op!sb!Fgps
af!mkf/!Tj!uv!bdj!kb!ob!qp!tmp!wopn ekf!uf!ub-!bmj!kf!sb!{mph!{b!up!ob!qspt!up!v!up!. Vmp!hf;!Nf!sjm!Tusjq!
qmb!ov!wbt!{b!nb!sb-!qb!cj!wbn nf!|up!wbn!kf!ept!ub!eb!wbt!lp!sjt!uf!lbe j!Fk!nj!Bebnt
obk!cp!mkf!cj!mp!eb!tf!qp!twf!uj!uf!qmb!oj!sb!okv hpe!ip!~f!{b!pof!{b!ebu!lf!lp!kf!oj!lp!esv!hj )qf!ubl!j!tv!cp!ub!2:!j!32/41!i*
of!lph!penp!sb/ of!cj!qsj!iwb!ujp/
Mkv!cbw; Tb!eb!wbn!qsj!kb!qba!okb!wb!|ji!qsj!. Mkv!cbw;! V! mkv!cb!wj! usf!ov!uop! j! ojt!uf! obk!. Sp!lf!sj!df
kb!uf!mkb!j!mkv!ej!lp!kj!wbt!plsv!av!kv/!Of!lj!pe!okji tsf!~oj!kj-!jnb!uf!qp!usf!cv!eb!tf!qp!{b!cb!wj!uf Sf!aj!kb;!!Upe!Hsbg
np!hmj!cj!v!ob!sf!eojn!eb!oj!nb!tuf!~j!j!of!|up t!qp!ej!{b!okfn!tpq!tuwf!oph!sb!tqp!mp!af!okb!j Vmp!hf;!Bmj!Nj!•bm!lb!j!
wj!|j!tub!uvt/!Tlmp!oj!tuf!eb!{b!nj!kf!oj!uf!okf!. eb!{b!cp!sb!wj!uf!ob!twf!esv!hf!tuwb!sj!lp!kf!cj Wb!of!tb!Ibe!hfot
aoptu!j!{b!iwbm!optu!tb!{b!mkv!cmkf!op|!~v!kfs!kf np!hmf!eb!wbt!plv!qj!sb!kv!v!ob!sf!eojn!eb!. )qf!ubl-!tv!cp!ub-!of!ekf!mkb!
27/41!j!29/56!i*
wb!|f!cj!~f!up!mj!lp!hmb!eop!qba!okf!eb!wbn!kf oj!nb/!
qswb!ptp!cb!lp!kb!wbn!kf!vlb!af!qp!qvu!tqb!. [esbw!mkf; Of!nb!uf!of!lji!qp!tf!coji!qp!uf!. Bt!usp!Cpz
tj!pdb/!Pcv{!ebk!uf!twp!kf!fnp!dj!kf/ |lp!~b!v!ob!sf!eojn!eb!oj!nb-!bmj!tf!of!ptkf!. Sf!aj!kb;!Efk!wjt!Cpvfst
[esbw!mkf; Np!hv!~j!tv!qsp!cmf!nj!t!lpt!uj!nb- ~b!uf!tkbk!op/!Ob!sb!tqp!mp!af!okf!of!vuj!•f!oj!lp tjo!isp!oj!{j!sb!op
lp!apn-!{v!cj!nb-!lp!tpn/! esvhj-!ofhp!wj!tb!nj/ )qf!ubl-!tv!cp!ub-!of!ekf!mkb!
22/26!j!24/26!i*
46 ofekfmkb!3. 1. 2010.
Oglasi
Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prosto-
rom 400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute
prema glavnom putu, Put srpskih branilaca
95, Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/467-
412, 065/686-290. BK
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Ba-
njaluka Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije
gara`e, jednosoban stan od 36 m2, dva trosobna sta-
na po 81 m2. Cijena 700.000 KM. Telefon: 065/523-
796, 065/511-147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m, sa 540 m zemlje u
2
Kne`ici, sa svim priklju~cima (struja, voda, te-
lefon), 1/1, ili mijenjam za odgovaraju}e u
Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem ekstra sre|enu ku}u na sprat sa man-
sardom u Trnu (iza "Perutnine"), 10x11 m, na placu
500 m2. Telefon: 065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na 3.300 m2 u
Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580,
065/761-497. BK
- Prodajem ku}u na sprat u strogom centru grada.
Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem ku}u sa dva odvojena stana, dvori{na
zgrada sa ljetnom kuhinjom + WC, dvori{te 1.000
m2 i gara`a. Telefon: 061/858-517. BK
- Hitno prodajem ku}u 9x8,5 m, nova gradnja, u
Mahovljanima. Cijena 40.000 KM, mo`e i u rate.
Telefon: 065/761-497. BK
- Prodajem ku}u, prizemlje i tri sprata, na placu
400 m2, Lau{, Kara|or|eva 399. Telefon: 00497/47-
116-927, 051/282-284. BK
- Prodajem hitno i povoljno ku}u u ^elincu, Ulica
Zdravka ^elara bb. Telefon: 066/876-839. BK
- Prodajem dvije devastirane ku}e u Fo~i u Do-
njem Polju, odli~na lokacija, oku}nica i gara`a. Tele-
fon: 033/636-244, 061/703-280. BK
- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu s urednom
dokumentacijom, sva infrastruktura na placu, blizu
bolnice. Telefon: 065/371-300, 051/303-903. BK
- Prodajem ku}u u Banjaluci, Ulica Dragana Bu-
bi}a 5. Telefon: 065/832-155, 00385/47-883-198. BK
PLA]ENE
male oglase i ~itulje mo`ete u Sarajevu predati:
[UMARSKI FAKULTET
(Zagreba~ka 20/3)
INTERNACIONAL
PRESS
(autobuska
Po{aljite
SMS
poruku na
telefon:
- Prodajem ili mijenjam za stan useljivu ku}u kod
"Kosmosa", uredni papiri. Telefon: 065/528-247,
065/972-569. BK
- Prodajem ku}u u Klju~u. Telefon: 061/021-551.
BK
- Prodajem ku}u za ru{enje 9,5x11 m, Po+Pr+M,
gra|evinska dozvola, plac 488 m2, 1/1, u Ul. 1.300
kaplara br. 42, cijena 30.000 evra. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Prodajem ku}u VP sa poslovnim prostorom i
4.000 m2 zemlje u Rami}ima, odmah iza "Unisa".
Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u, nova gradnja, 9,5x8,5 m, {talu
7x5, pu{nicu 3x2 m i ~etiri dunuma zemlje, blizu
sto~ne pijace u Novoj Topoli, 77.000 KM. Telefon:
065/363-252. BKM
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni
prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon:
065/764-079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu
(P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Tele-
fon: 065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata
i restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili
mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-
901, 051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atra-
ktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-
558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Ba-
njaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vla-
sni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet
placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-
608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu
400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon:
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220
m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000
KM. Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u
Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Te-
lefon: 065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e,
NEZAVISNE
NOVINE
svojim ~itaocima daju
mogu}nost objave
stanica, Lukavica) BESPLATNE
^ITULJE
POGREBNO DRU[TVO
u kojoj se objavljuje
"SVETI MARKO" smrt najbli`ih
(Ulica vojvode (dimenzije 123x85 mm)
Radomira Putnika) Sve druge objave i formati
se napla}uju po cjenovniku.
065 758 000
061 629 608
centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM.
Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara-
`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja,
septi~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog
puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni pros-
tor i jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM.
Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~e-
tiri placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Te-
lefon: 065/516-927. BK
- Prodajem na Pobr|u ku}u na sprat, plac oko 700
m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem ku}u na Pobr|u, Ulica [pire Bocari}a
br. 4. Telefon: 065/843-181. BK
IZDAVANJE
- Izdajem porodi~nim ili zaposlenim osobama na-
mje{tenu ku}u, Pionirska 33. Telefon: 065/972-569. BK
- Izdajem novosagra|enu namje{tenu ku}u u Ul.
Novaka Piva{evi}a. Ku}a na lokaciji sa lijepom pa-
noramom grada. Telefon: 065/510-196, 051/420-
190. PK
POTRA@NJA
- Tra`im ve}u opremljenu ku}u ili ve}i trosoban
namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:
051/580-020. BK
Vikendice
PRODAJA
- Prodajem povoljno vi{e vikendica i placeva u Sla-
tini i okolini. Telefon: 051/588-150, 065/964-929. BK
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
065/671-420. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-
SLU@BA
^ITULJA
^itulje i male oglase
mo`ete predati
radnim danom
i nedjeljom
od 8 do 18 ~asova
BESPLATNI
MALI OGLASI
Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH
504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta,
Banjaluka. Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1. sprat
(ni{a sa trpezarijom, dvije sobe, dva balkona, dva
hodnika, kupatilo, {pajz, podrum, gleda na dvije stra-
ne). Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem dvosoban stan u Boriku, 1. spratu, 62
m2. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem stan 40 m2, centralno grijanje, 1/1,
useljiv, klimatizovan, podrum oko devet m2. Telefon:
065/355-029, 066/782-684. BK
- Prodajem povoljno dvosoban stan u Boriku, ek-
stra sre|en. Telefon: 065/219-368. BK
- Prodajem stan 78 m2 + podrum, ~etvrti sprat,
Ulica Milana Tepi}a. Cijena po dogovoru. Telefon:
065/894-672, 065/620-276. BK
- Prodajem vi{e stanova u Zagrebu. Telefon:
00385/915-831-351. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2, prvi sprat, i
gara`u u centru Banjaluke. Telefon: 051/302-724. BK
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Ba-
njaluke, zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon: 065/520-
038. BK
- Prodajem dvosoban stan u centru Bosanskog Pe-
trovca. Telefon: 051/386-745, 065/655-910. BK
- Prodajem namje{ten stan u Klju~u. Telefon:
061/021-510. BK
- Prodajem dva stana u novogradnji, 61 i 70,5 m2.
Telefon: 051/456-130, 051/450-281. BK
- Prodajem stan na Lau{u 47 m2, drugi sprat,
mo`e auto u ra~un. Telefon: 065/523-162. BK
- Prodajem stan u Banjaluci, Aleja Centar, 74 m2,
3. sprat, lift, nov, uknji`en, useljiv. Cijena 2.100
KM/m2 sa PDV-om. Telefon: 066/223-428. BKM
- Prodajem stan 75 m2, monta`ni objekat (baraka
samica) na placu od 540 m2. Telefon: 066/462-508,
065/817-380. BKM
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg No-
vom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Tele-
fon: 065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evi-
ca. Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3.
sprat. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75
Kralja Petra
I Kara|or|evi}a
(Zanatski centar
Hani{te)
051 223 210

IN MEMORIAM
BANJALUKA: 065 958 266
- Ul. kralja Petra I
Kara|or|evi}a KOTOR VARO[:
051 785 266
(Zanatski centar Hani{te)
051 223 210
IPC SARAJEVO:
- Robna ku}a "Boska" (pored
{altera Razvojne banke) - Ul. Zagreba~ka 20/3
- [tamparija NN Mahovljani bb (zgrada [umarskog
- Marketing fakulteta)
Kralja Petra I 033 653 953
Kara|or|evi}a 83/A
051 331 864
ISTO^NO SARAJEVO:
- Iinternacional pres
^ELINAC: (dvorana Slavija)
- ^elina~ke novine 057 340 503
NEZAVISNE NOVINE
m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-
927. BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan
useljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i sta-
no ve u iz gra dnji, na vi {e lo ka ci ja. Te le fon:
066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i
luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a,
120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Ce-
rovi}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban
stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamje-
na za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studen-
tskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat,
lift. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m 2
+ {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogra-
dnja. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji-
{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno reno-
viran. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u iz-
gradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove
godine. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2.
sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem renoviran dvosoban stan, 58 m2, 3.
sprat, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/516-927.
BK
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2,
3. sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare "Ale-
ksandrija". Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u \ure \akovi}a renoviran dvoipo-
soban stan, 74 m2, 5. sprat, lift. Telefon: 065/516-
927. BK
- Prodajem dvosoban stan 53 m2, 1. sprat, Obi-
li}evo. Telefon: 065/580-888. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Ja-
ki}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kva-
draturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK
POTRA@NJA
- Potreban stan za stanovanje blizu osnovne
{kole u Rosuljama, Banjaluka, pla}am stanarinu
una pri jed tri mjeseca do 250 KM. Te le fon:
065/363-252. BKM
Oglasi
- Ermeks
057 318 323
- Knji`ara Internacional
press Pale
(Tr`ni centar Tom Pale)
057 225 880
DOBOJ:
- Glas Komuna
053 226 853
BRATUNAC:
056 410 418
065 890 830
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci. Te-
lefon: 065/518-283. BK
- Kupujem dvosoban stan u Banjaluci, prednost
Borik, Nova varo{ i centar. Telefon: 065/376-343. BK
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci,
prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Te-
lefon: 065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu,
stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK
IZDAVANJE
- Br~ko, izdajem dvosoban komforno namje-
{ten stan sa centralnim grijanjem kod `eljezni~ke
stanice. Telefon: 049/360-066, 065/394-527. BK
- Izdajem nov stan 37 m2, uz ugovor, naselje
@ute zgrade, Banjaluka. Telefon: 065/425-569. BK
- Izdajem stan, garsonjere i sobe, namje{teno, ima
grijanje. Telefon: 051/212-691, 065/636-195. BK
- Izdajem |acima ili studentima jednosoban
stan, Obili}evo. Telefon: 051/466-348. BK
- Iz da jem stan u cen tru gra da. Te le fon:
065/514-419. BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod re-
bro va ~ke crkve, cen tral no gri ja nje. Te le fon:
066/140-654. BK
- Izdajem polunamje{ten jednosoban stan, po-
seban ulaz, naselje ^esma u Banjaluci. Telefon:
051/359-060, 066/752-365. BK
- Izdajem nov nenamje{ten jednosoban stan 45
m2, centralno grijanje, kod "Tempa". Telefon:
066/329-189, 066/722-153. BK
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem jednokrevetne sobe, poseban ulaz + ku-
hinja + kupatilo + centralno grijanje, Star~evica. Ci-
jena 150 KM, re`ije ura~unate. Telefon:
065/644-976, 065/444-840, 061/599-687. BK
- Izdajem namje{tenu sobu sa kupatilom u Obi-
li}evu. Telefon: 065/513-795. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu, poseban
ulaz, centralno grijanje, Borik. Telefon: 051/315-982.
BK
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablov-
ska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16
~asova. Telefon: 051/213-590. BK
3. 1. 2010. ofekfmkb 47
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
besplatne
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
kod biletarnice)
oglase i robna ku}a "Boska"
po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
li~no na
adresu: TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon: njaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK
065/173-130. BK
- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banja-
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotre- luke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim pet-
ba kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK ka. Telefon: 066/184-625. BK
- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, po-
godan za poslovne prostore i kancelarije. Telefon:
065/390-929. BK
Apartmani
- Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za sa-
moposlugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296-
IZDAVANJE 555. BKM
- AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje halu
- Banjaluka, izdajem namje{ten apartman 43 m2 u
centru grada, 60 KM/dan. Telefon: 065/705-460. 2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja i kancelarija 300
BKM m2). Telefon: 063/995-724. BKM
- Izdajem ugostiteljski objekat 80 m2 i opremu u
centru Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK
Poslovni prostori - Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u Ulici Pe-
tra Ko~i}a, prednost stranim firmama. Telefon:
065/547-866. BK
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija) oko
- Izdajem poslovni prostor u strogom centru Ba- 100 m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Telefon:
njaluke sa vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514- 065/884-503. BK
410, 051/217-916, 051/218-011. BK
- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14 m2,
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke. Telefon:
tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Tele- 065/856-833. BK
fon: 065/450-530. BK - Izdajem poslovni prostor od 100 m2 u Ulici
- Iznajmljujem kancelarijski prostor povr{ina 33 Skendera Kulenovi}a. Telefon: 051/465-078. BK
m2, u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i.
Kompletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-
PRODAJA
422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u - Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samo-
Ul. \ure Jak{i}a Banjaluka u prizemlju. Jedan po- ljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina obje-
slovni prostor povr{ine 16 m2 je kancelarija i mokri kta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon:
~vor, a drugi poslovni prostor povr{ine 22 m2 dvije 065/896-422. BK
kancelarije i mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK
- Prodajem poslovno-stanbenu ku}u, plac 700 m2,
- Izdajem namje{ten stambeno-poslovni prostor, na petlji prije OBI-ja. Telefon: 065/837-722. BKM
70 m2, u centru grada. Telefon: 065/817-000,
051/211-701. BK - Prodajem lokal 80 m2 prizemlje, predvi|ena pro-
davnica, u Ul. Dede Kecmanovi}a 1a. Novogradnja,
- Izdajem lokal 36 m2, prizemlje, Jevrejska, novi
useljivo, cijena 2.100 KM/m2 sa PDV-om. Telefon:
zanatski centar. Telefon: 065/168-680, 065/481-905.
BK
065/837-722. BKM
- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m2 sa in-
- Izdajem poslovni prostor 60 m2, dvije kancelari-
ventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
je + skladi{te, za vi{e namjena osim maloprodaje.
Cijena 550 KM. Telefon: 051/213-166. BK - Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju
stambene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165-
- Izdajem poslovni prostor 40 m i kancelarije 42
2
323. BK
m2 u Novoj varo{i. Telefon: 066/819-345, 066/847-
036. BK - Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa po-
slovni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upo-
- Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor, 80 m ,2
trebna dozvola, dodatne informacije usmeno.
sa vi{e parking mjesta. Telefon: 065/523-162. BK
Telefon: 065/371-611. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od cen-
- Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na
tra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-
po~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski
73. BK
objekat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem parking prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proi-
centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK zvodnju, 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Ba- - Prodajem ili izdajem u zakup poslovni prostor
48 ofekfmkb!3. 1. 2010.
kod "Boske", 60 m2, pogodno za kancelarije. Tele-
fon: 066/165-323. BK
- Prodajem u centru dva kafi}a, 60 i 164 m2.
Telefon: 065/513-631. BK
POTRA@NJA
- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni pros-
tor do 30 m2 u u`em centru Banjaluke. Telefon:
065/620-717. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i
voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 sa gra|evinskom do-
zvolom u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem plac uz Vrbas u Karanovcu, 623 m2.
Telefon: 065/978-775. BK
- Pro da jem po vo ljno pla ce ve kod mo te la
"Brvnara", Gornje Motike. Telefon: 065/789-138.
BK
- Prodajem plac u Motikama 1.500 m2, cijena 10
KM/m2. Telefon: 066/264-138. BK
- Prodajem plac 750 m2 Ul. kralja Aleksandra
Kara|or|evi}a I br. 39 Petri}evac, zvati poslije 20
~asova. Telefon: 00385-12-451-994. BK
- Prodajem plac 4.800 m2, cijena po dogovoru,
^esma. Telefon: 0045/41-110-982. BK
- Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Dra-
go~aju. Telefon: 065/462-366. BK
- Prodajem placeve u Ulici B. Parovi}a, dozvo-
ljena gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619. BK
- Prodajem dva odvojena placa od {est i sedam
dunuma zemlje, u Karanovcu. Telefon: 066/242-
599. BK
- Prodajem plac 3.134 m2 u Novoj Topoli, 200
m od glavnog puta, iza katoli~ke crkve. Telefon:
065/336-869. BKM
- Prodajem pet dunuma placa u Kla{nicama blizu
autoputa (gradska voda). Telefon: 065/471-036. BKM
- Prodajem 11 placeva, Ul. Novaka Piva{evi}a,
Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te. Placevi su na lo-
kaciji sa lijepom panoramom grada, ravan plato od
17 dunuma. Telefon: 065/510-196, 051/420-190. PK
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg
mosta. Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Du-
boki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon:
066/184-131. BK
Oglasi
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod
broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Te-
lefon: 065/227-475. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u
Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-
531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Te-
lefon: 065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta
u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu,
papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jabla-
nu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Ka-
sindolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju).
Telefon: 065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume
kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/du-
num. Telefon: 051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat
5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa isko-
pano, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog puta),
Kobatovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50
m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Te-
lefon: 065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima,
Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili
placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon:
065/363-203, 051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici
bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon:
051/427-393. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-
420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele"
30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-
611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 ze-
mlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM.
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Te-
lefon: 066/358-920. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzi-
vnije televizore (digital, 100 hz slika u slici...). Te- 065/785-860. BK
lefon: 051/216-969. BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja.
Telefon: 065/579-481. BK
- Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Telefon:
Automobili 065/345-132. BK
- Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cijena
PRODAJA povoljna. Telefon: 061/329-133. BK
- Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi-
- Prodajem reno lagunu 1,9 karavan, g. p. 2003, {ta 6+1, '97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-
bijela boja, neocarinjen. Cijena 6.500 evra. Tele- 426. BK
fon: 065/579-306. BK
- Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, re-
- Prodajem mercedes 250 turbo dizel '99. godina
gis tro van go di nu da na, nov krov. Te le fon:
proizvodnje. Telefon: 065/757-011. BK
065/098-890. BK
- Prodajem reno 11, g. p. '87, benzin 1.7. Cijena
- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96. g. p.,
980 evra. Telefon: 066/449-784. BK
sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216-267. BK
- Prodajem kombi VW t5 furgon, 2003. godi{te,
- Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Te-
114.000 KM, servisiran u servisu "Vidovi}", 63
lefon: 065/480-025. BK
kW/85 KS, nosivost 1.200 kg, serijska oprema, ci-
jena 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK - Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, neregis-
trovan, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK
- Prodajem opel kadet 1,3 benzin, g. p. '87, re-
gistrovan do februara 2010, cijena po dogovoru.
Telefon: 065/561-138. BK
Auto-dijelovi
- Prodajem pe`o 605, 2.0, 89 kW, '91. g. p.,
ABS, klima, registrovan do 26.2.2010, cijena
- Prodajem volvo 440-460 u dijelovima. Telefon:
4.600 KM. Telefon: 065/516-807. BK
065/218-600. BK
- Prodajem povoljno FIAT fijorino pikap pu-
- Prodajem mercedes 190E u dijelovima i hla-
tni~ki, 1992. g. p. Telefon: 065/528-247. BK
dnjak za mercedes sprinter. Telefon: 065/218-600. BK
- Prodajem ili mijenjam za jeftiniji auto merce-
des A klase, 2001. g. p., dizel u odli~nom stanju.
Telefon: 065/528-247. BK
Li~ni kontakt
- Prodajem golf 2, benzinac, g. p. 1989, dvoja
vrata + alarm, registrovan do avgusta 2010. Tele- - Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, `eljela bi da joj
fon: 065/962-386. BK se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenut-
ke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Prodajem ford eskort 1.8D. '91. g. p., istekla
registracija, 1.500 KM. Telefon: 065/799-330. BKM - Anabela, plavu{a, s kojom }e{ u`ivati do vrhun-
ca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Prodajem ford orion dizel, '87. g. p., 1.600
KM, ford sijeru 1.8 benzin, registrovana, '90. g. p.,
1.800 KM, Banjaluka. Telefon: 063/207-477. BKM
- Prodajem ladu nivu 2004. godi{te, cijena 5.900 Posao
KM. Telefon: 066/975-955. BKM
PONUDA
- Prodajem suzuki svift, 1.0, 2000. godi{te, po-
tro{nja pet litara, registrovan, cijena 4.900 KM. Te-
- Hitno potrebna konobarica u kafe-baru u Obi-
lefon: 066/975-955. BKM li}evu. Telefon: 065/222-395. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom sta- - Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Tele-
nju, re gis tro van do okto bra 2009. Te le fon: fon: 065/337-932. BK
065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Te- POTRA@NJA
lefon: 065/430-796. BK
- Ozbiljna `ena s iskustvom ~uvala bi djecu u
- Prodajem reno modus star tri godine. Telefon:
svom toplom domu, okolina @utih zgrada. Telefon:
065/572-572. BK
65/983-737. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., - Ozbiljna `ena brinula bi o starijim osobama, mo-
ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: gu}i svi dogovori i u vezi sa smje{tajem. Telefon:

65/983-737. BK
- Knjigovo|a sa licencom tra`i posao. Telefon:
065/785-028. BKM
- Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili
njegovala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u
zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t s rampom. Tele-
fon: 065/317-840, 051/313-116. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efika-
sno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Te-
lefon: 065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, na-
mje{taja, le`ajeva i roletni, stakli stolariju. Telefon:
051/281-470, 065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i
kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon:
051/318-227. BK
- Profesor engleskog jezika daje ~asove i instru-
kcije, prevodi tekstova i dokumenata, sudski tuma~ -
prevodilac. Telefon: 065/938-401. BK
- Brusim i lakiram brodski pod. Telefon: 065//178-
743, 065/785-769. BK
- Luksuzno opremljen dom za starije osobe uz
cjelodnevnu medicinsku njegu. Telefon: 065/582-
191, zvati od devet do 14 ~asova. BK
- Vr{im popravke, presvla~enje i tapaciranje na-
mje{taja, prevoz i garancija. Telefon: 065/526-824. BK
- Vr{im usluge pe~enja - ro{tilj, prasetina, jagnjeti-
na, riba i kotli}, za ve}e koli~ine dostava. Telefon:
065/526-824. BK
- Profesionalni dimnja~ar ~isti dimnjake brzo,
kvalitetno i povoljno. Telefon: 051/397-396. BK
- Izvodim sve vrste masa`a i kineziterapijskih
Oglasi
procedura kod hroni~nih i degenerativnih stanja. Te-
lefon: 066/268-938. BK
- Nastavnik engleskog daje ~asove po~etnicima
po metodu "Asimil". Telefon: 066/129-558. BK
- Knjigovodstvena agencija "Kodeks" vr{i knjigo-
vodstveno-ra~unovodstvene usluge privatnim predu-
ze}ima, STR, SUR, SZR... Telefon: 065/926-300. BKM
- Pronala`enje podzemnih voda, bu{enje bunara.
Rad na podru~ju Banjaluke, Kozarske Dubice, Prije-
dora, Gradi{ke, Prnjavora, Dervente, dvadesetogo-
di{nje iskustvo u radu. Telefon: 065/952-183. BKM
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani
prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalite-
tno. Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osno-
vne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-
705. BK
Razno
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni
ugalj, bukov briket i ogrevno drvo za centralno grijanje
(bukva i hrast) sa prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i
`iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalaci-
jom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20
m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Cen-
trum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Poslasti~arima i salonima vjen~anica povoljno
prodajem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u
dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garni-
ture, bivolja ko`a, sivi tik drvo - ru~ni rad. Telefon:
065/896-422. BK
- Prodajem rakiju {ljivovicu i lozova~u prepe~eni-
cu 22 grada. Telefon: 066/776-188. BK
- Prodajem dva prozora, ku}na vrata sa {tokom,
dva kau~a, dvije fotelje, TA pe}, drveni {ah, tu{-bate-
riju, WC {olju, ormari} za kupatilo sa dva ogledala,
tri nove ~esme za sudoper, umivaonik i hrastovo bure
za rakiju 85 l. Telefon: 051/216-358, 066/437-725. BK
- Prodajem gotov spomenik (dva mjesta) Novo
groblje, kod mrtva~nice. Telefon: 051/304-907. BK
- Prodajem bagremov med na veliko. Tele-
fon:065/019-508. BKM
- Prodajem suvenire i starine. Telefon: 065/817-
380. BKM
- Zimska rasprodaja rezane gra|e i gra|evinskog
materijala, povoljno. Telefon: 065/541-743. BKM
- Primam na poklon p~ele i ko{nice. Telefon:
065/834-227. BKM
- Kupujem laptop P III ili IV, prnjavor. Telefon:
065/336-869. BKM
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka
proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du-
`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700
mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Tele-
fon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dva grobna mjesta na Perduvovom
groblju u Banjaluci. Telefon: 065/562-352. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji
3. 1. 2010. ofekfmkb 49
gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora tim-
ber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i ge-
nerator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 ba-
ra. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kova-
ne ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese
od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM. Model
CD-ROM Drive, GCR-8520B. Telefon: 065/614-
842. BK
- Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM. Model
Allied Premier, DR-B350ATX (max. 350 W) i mo-
del LPK9-42W (novo). Telefon: 065/614-842. BK
- Prodajem knjigu "Modern automotive mecha-
nics", James E. Duffy, 990 stranica, tvrdi povez. Te-
lefon: 065/614-842. BK
- Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, povr}e i cvije}e,
{titi do -7 stepeni Celzijusa. Telefon: 065/435-615. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM.
Telefon: 065/938-176. BK
- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400
o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK
- Prodajem 50 kg {umskog meda, cijena 12
KM/kg. Telefon: 065/267-961. BK
50 ofekfmkb!3. 1. 2010.

Zimske olimpijske igre (17) Pripremila: Jelena BABI]

Najbolji norve{ki trka~

i italijanska "bomba"
Alberto Tomba
lberto Tomba je penzionisani {ampion osvojiv{i Svjetski kup u slalomu i veleslalomu, ali je u

A
u alpskom skijanju iz Italije. Bio je do-
minantan u tehni~kim disciplinama,
slalomu i veleslalomu kasnih osamde-
setih i po~etkom devedesetih. Osvojio
je tri zlatne medalje na Olimpijadi, dva
svjetska prvenstva i devet svjetskih ku-
pova, ~etiri u slalomu i ~etiri u velesla-
lomu i jednu ukupno. Poznat je po nadimku Tomba la
Bomba.
Ro|en je u Kastel de Briti, blizu Bolonje, dijelu koji je
poznat po alpskoj tradiciji. Kao dje~ak je trenirao u sporto-
vima tenisu, fudbalu i biciklizmu, ali je otkrio najve}u
strast prema skijanju.
Na OI u Kalgariju 1988. osvojio je
zlato u slalomu i veleslalomu. U prvoj
trci veleslaloma je imao 1.14 sekundi
prednosti. Privukao je pa`nju kada je
pozvao Katarinu Vit da iza|u, a sa njom
}e se vi|ati i poslije Igara
Godine 1981. je u~estvovao na Svjetskom prvenstvu
za juniore, gdje je bio ~etvrti. Te godine je u Milanu izne-
nadio sve iz prvog nacionalnog tima i pobijedio ih.
Nakon tri pobjede na Evropa kupu, devetnaestogodi{-
nji Tomba je imao debi u Svjetskom kupu 1985. u Madoni
Datum i mjesto ro|enja: di Kampaljo. Godinu dana kasnije u Areu, [vedska, je
2:/!ef!dfn!cbs!2:77/!v!Lbt!ufm!ef!Csj!uj iznenadio skija{ki svijet zavr{iv{i {esti, iako je startovao sa
62. pozicije.
Medalje: Na prvi podijum je do{ao u Alta Badiji, Italija, na po-
usj!{mb!ub!)Lbm!hb!sj!2:99!.!tmb!mpn!j!wf!mf!tmb!mpn-!Bm!cfs!uwjm ~etku 1987. a kasnije je osvojio bronzu u veleslalomu na
2::3!.!wf!mf!tmb!mpn*-!ewb!tsf!csb!)Bm!cfs!uwjm!2::3!.!tmb!mpn- Svjetskom prvenstvu. Prvu pobjedu u Svjetskom kupu je
Mj!mf!ib!nfs!2::5!.!tmb!mpn* ostvario 1987. u novembru u slalomu u Sestrijereu.
Nadimak: Dva dana nakon toga, u veleslalomu je pobijedio Inge-
Upn!cb!mb!Cpn!cb mara Stenmarka. Te sezone je pobijedio na devet trka,
Bjorn Dali
jorn Erlend Dali je penzionisani norve-
ukupnom poretku zavr{io drugi iza Pirmina Curbrigena.
Na OI u Kalgariju 1988. je osvojio zlato u slalomu i
veleslalomu. U prvoj trci veleslaloma je imao 1.14 sekundi
prednosti ispred najbli`eg konkurenta. Privukao je pa`nju
kada je pozvao Katarinu Vit da iza|u, a sa njom }e se vi|a-
ti i poslije Igara.
Nije bio uspje{an sljede}e dvije sezone, pobijediv{i sa-
mo u ~etiri trke, ali od 1989. do kraja karijere je bio okru- Sljede}e
`en dobrom ekipom koja je sa njim pa`ljivo radila. Godine
1991. se vratio na stazu pobjeda, osvojiv{i titulu u velesla- godine }e biti
lomu u Svjetskom kupu. odr`ane
Upoznao je biv{u mis Italije Martinu Komobari, s ko-
jom se vi|ao nekoliko godina. 21. zimske
Godinu 1992. je obilje`io njegov duel do samog kraja olimpijske
sa Polom Akolom iz [vajcarske. Na OI te godine u Alber-
tvilu, Tomba je pobijedio u Val d'Izeru u veleslalomu, a bio igre u
drugi u slalomu, zahvaljuju}i spektakularnoj drugoj vo`nji. Vankuveru.
Postao je prvi skija{ koji je uspje{no odbranio titulu olim-
pijskog {ampiona kada je pobijedio u veleslalomu ispred Najve}a
Marka \irardelija. sportska
Godine 1993. na Svjetskom prvenstvu u Japanu je bo-
lovao od groznice dok je bio vo`en veleslalom, a u slalomu smotra
je napravio gre{ku koja ga je odvojila od podijuma. Vratio na svijetu
se na OI 1994. u Lilehameru. Nakon prve trke u slalomu
bio je iza lidera Tomasa [tajngasingera 1.84 sekunde, ali
privla~i
izvrsna druga trka ga je lansirala na drugo mjesto i osvojio pa`nju
je srebro. miliona
Od decembra 1994. do marta 1995. imao je 11 pobje-
da u tehni~kim disciplinama, sedam u nizu u slalomu i tada gledalaca
je osvojio ukupni Svjetski kup, kada je vratio Kristalni glo- {irom svijeta.
bus u Italiju, dvadeset godina nakon Gustava Tenija.
Godine 1996. je osvojio dio koji mu je nedostajao, Pjer de
dvije zlatne medalje u Sijera Nevadi na Svjetskom prven-
stvu. Povukao se 1998. nakon Igara u Naganu, gdje nije
Kuberten,
ni{ta osvojio i kraja sezone kada je pobijedio u trci u osniva~
Krans Montani. Na OI u Torinu 2006. je donio plamen na olimpijskog
stadion.
pokreta, bio je
ogor~eni
protivnik
Godine 1992. je osvojio kombinaciju, trku na 50 km i zimskih igara

Datum i mjesto ro|enja:
2:/!kv!o!2:78/!v!Fm!wf!sv!nv-!Ops!wf!|lb
Medalje: ptbn!{mb!ub!)Bm!cfs!uwjm!2::3!.!21!,!26!ln-
61!ln-!5y21!ln-!Mj!mf!ib!nfs!2::5!.!21!ln-!21,26!ln-
Ob!hb!op!2::9!.!21!ln-!61!ln-!5y21!ln*-!•fujsj!tsf!csb
)Bm!cfs!uwjm!2::3!.!41!ln-!Mj!mf!ib!nfs!2::5!.!41!ln-!5y21
ln-!Ob!hb!op!2::9!.!21,26!ln*
Zna~ajan uspjeh:
ob!kvt!qkf!|oj!kj!tlj!kb!|lj!uslb•!twji!wsf!nf!ob
B
{ki skija{ki trka~. Osvojio je osam
olimpijskih titula i devet titula svjet-
skog {am pi ona u pe ri odu izme |u
1991. i 1999. To ga je u~inilo najuspje-
{nijim trka~em na skijama svih vreme-
na.
Ro|en je u Elverumu. Njegovih osam zlatnih medalja
na Igrama su rekord za jednog sportistu na zimskim olim-
pijadama. Jo{ je osvojio i ~etiri srebra.
Na Svjetskom prvenstvu 1997. je osvojio medalje u
svih pet disciplina, od ukupno 17, koliko ih je na ovim
prvenstvima pokupio.
Njegova posljednja olimpijska
trka i posljednja pobjeda je bila na 50
km u Naganu, koju je opisao kao
najte`u trku `ivota. Nakon {to je tr~ao
vi{e od dva sata, pre{ao je ciljnu liniju
sa 8.1 sekundom br`e od najbr`eg
rivala, kolabirao je i nije bio u
mogu}nosti da ustane sljede}ih
pet minuta
Karijeru je zavr{io skija{kom nesre}om 2000. koja ga
je sprije~ila da nastavi da osvaja medalje. Uprkos ranom
odlasku iz sporta, smatra se jednim od najve}ih sportista.
Lov, ribolov, kajaka{tvo, fudbal i skijanje su bili dio
njegovog `ivota od rane mladosti. Ve}i dio djetinjstva je
`elio da bude fudbaler, ali nakon {to ga je trener nordij-
skog tr~anja primijetio, odlu~io se za taj sport. Nije imao
uspjeha kao junior, ali je napredovao svake godine i na-
kon nekoliko godina treninga kvalifikovao se za Svjetski
kup.
bio je ~lan {tafetne trke 4x10 km koja je pobijedila, dok je i li~no je
1994. bio pobjednik na 10 km klasi~nim stilom u kombi-
naciji. Ovim medaljama je dodao srebro na 30 km 1992. i sprije~io
1994. i tre}e srebro u {tafeti 1994. U Naganu 1998. je nas- da igre u
tavio pobjedni~ki niz sa zlatom u trci na 10 km klasi~no i
50 km. Tako|e je pomogao norve{kom timu da pobijedi u [amoniju
{tafeti. Na ovim igrama je osvojio srebro u kombinaciji. ponesu naziv
Manje uspje{an je bio na svjetskim prvenstvima, gdje
je pobijedio 1997. na 10 km, 1991. na 15 km i 1993. i Olimpijske
1997. u kombinaciji, a 1993. na 30 km. Pobijedio je i u igre. Skijanje,
{tafetama sa reprezentacijom na ~etiri prvenstva zare-
dom, od 1991. do 1997. umjetni~ko
Njegova posljednja olimpijska trka i posljednja po- klizanje,
bjeda je bila na 50 km u Naganu. Kasnije ju je opisao kao
najte`u trku `ivota. Nakon {to je tr~ao vi{e od dva sata, hokej i druge
pre{ao je ciljnu liniju sa 8.1 sekundom br`e od najbr`eg discipline
rivala. Kolabirao je i bio je u nemogu}nosti da ustane po-
novo sljede}ih pet minuta. donijele su
U Naganu se pamti njegov gest, kada je zavr{io prvi mnogo
na 10 km i zatim ~ekao 20 minuta da bi posljednjeplasira-
ni Filip Boit iz Kenije, zavr{io trku. Do~ekao ga je sa ~es- {ampiona,
titanjem i zagrljajem. a ovdje }emo
Osim {to je uspje{an sportista, Dali je kulturna ikona
u Norve{koj i biznismen. U~estvovao je u mnogo rekla- se prisjetiti
mnih kampanja, a pokrenuo je i brend skija{ke opreme sa nekih
svojim imenom.
Bio je i doma}in televizijskog {oua nazvanog "Gutta od njih
pa tur". Tako|e se smatra jednim od izumitelja "Salo-
mona", nordijskog sistema pilotiranja.
Iako nikada nije osvojio festival u Holmenkolenu,
dobio je njegovu medalju 1997. koju je podijelio sa Bjarte
Engenom Vikom i Stefanijom Belmondo.
Nakon povla~enja iz sporta postao je uspje{an u bi-
znisu i svijetu mode.
(Nastavi}e se)
 3. 1. 2010. ofekfmkb 51
Najuvrnutije internet aukcije u 2009. godini

Od mutant krastavca
do "lica u kola~u" Neobi~an kavez
Organskim uzgajanjem sa ne{to neobi~nijim re-
za hr~ka zultatima mo`e se pohvaliti i osoba koja na aukciji
nudi mutant krastavac.
Jedinstveni kavez za "Budite prvi i jedini u svom dru{tvu koji }e po-
hr~ka, napravljen od sjedovati ovaj jedinstveni primjerak! Nikada nisam
ra~unara iMac. U vidio biljku koja izgleda kao gusjenica! Sa~uvajte je
zauvijek u tegli", preporu~uje prodavac.
kompletu sti`u i mi{ Ako imate glodara kao ku}nog ljubimca i volite
i tastatura, ali nemam kompjutere, onda je artikal sljede}eg korisnika pra-
va poslastica za vas.
pojma da li rade, "Jedinstveni kavez za hr~ka, napravljen od ra-
napisao je prodava~ ~unara iMac. U kompletu sti`u i mi{ i tastatura, ali
Priredila: Sandra VUKI] nemam pojma da li rade", napisao je on.
Budu}i student poku{ava da sakupi novac za
ice u kola~u", "prava" vila, mu- {kolarinu tako {to nudi uslugu urlanja.

L
tant krastavac, samo su neke od
ponuda koje su "visile" na inter-
net portalima koje se bave pro-
dajom.
Koliko bizarne mogu biti in-
terenet aukcije i ko sve nudi ne-
obi~ne predmete saznajete u izboru najuvrnutijih
internet aukcija za 2009. godinu koju je sastavio
britanski "Telegraf".
Sajt eBay je jedan od najboljih primjera uvrnu-
tih aukcija. Tako recimo jedan ma{toviti ponu|a~
prodaje "lice u kola~u".
"Ispekao sam kola~e sa komadima ~okolade i
ovo lice me je gledalo iz pleha", pi{e na sajtu.
Jedan od ~lanova sajta na prodaju nudi "pravu"
vilu.
"Prije nekoliko mjeseci sam na dvori{noj ras-
prodaji nai{ao na ovo neobi~no malo stvorenje. Mo-
`da je oka me nje na vi la, mo `da ne ka kav ma li
demon. Moja ma~ka stalno poku{ava da je se doko-
pa, a svi koji borave u njenoj blizini osje}aju defini-
tivnu nelagodu", napisao je vlasnik, koji kupovinu
ne preporu~uje "duhovno slabim" ljudima.
Drugi nudi "punu teglu organski uzgajanih `u-
tih p~ela, osu{enih na suncu i spremnih za upotre-
bu".
Jedan od ~lanova sajta
na prodaju nudi "pravu" vilu
"Zovem se D`astin i `elim da sakupim novac za
fakultet. Ukoliko ste ljuti ili vam je potreban neko
na koga biste se izdrali, u~inite uslugu i sebi i meni
i pozovite me! Mo`ete samo da urlate na mene de-
set minuta, a mo`emo i da se posva|amo - }utim ili
odgovaram na uvrede, po istoj cijeni", pi{e D`astin.
Na listi najuvrnutijih predmeta na aukciji, koju
je sastavio britanski "Telegraf", nalaze se i malje sa
grudi ljekovitog dejstva, jedva kori{tena lutka na
naduvavanje i okamenjena `aba ~iji je uzrok smrti
nepoznat.

SUDOKU Na dana{nji dan Ro|en

D`on Tolkin

7
8 :
4
Srednje te{ko MMF odobrio najve}i zajam
: 7 5
3 2 8 7 9
9 5 3
: 3 9 4 7 Djmk!jhsf! D`on Ronald Ruel Tolkin,
4 6 2 kf!eb! engleski pisac, ro|en je na da-
qp!qv!oj!uf na{nji dan 1892. godine.
4 9 qsb!{ob! Tolkin je bio profesor anglo-
qp!mkb!ub!lp! saksonskog jezika na Oksfor-
2 8 eb!v! dskom univerzitetu u periodu
twb!lj!sfe- od 1925. do 1945. godine, kao
lp!mp!ov!j! i profesor engleskog jezika i
7 : 8 nj!oj.lwb!esbu knji`evnosti, tako|e na Ok-
2 : 7 {b!qj!|f!uf sfordu, od 1945. do 1959. go-
csp!kf!wf! dine. Bavio se pisanjem epske
9 8 2 : pe!2!ep!:/ fantastike, fantastike uop{te i
Qsj!up!nf! poezije tokom cijelog `ivota i
4 3 of!tnj!kf! kroz njih je do`iveo me|una-
ep!~j!ep! rodnu slavu.
3 7 2 9 qp!obw!mkb!okb/ Van nau~nih krugova, najpo-
: 3 znatiji je kao autor romana
"Gospodar prstenova", zatim
4 5 9 6 njegovog prethodnika, "Hobi-
Me|unarodni monetarni fond na dana{nji dan Glavna podru~ja aktivnosti su: nadzor i finansij- ta", kao i velikog broja posthu-
6 : 4 1977. godine odobrio je Velikoj Britaniji oko ~eti- ska i tehni~ka pomo}. mno izdatih knjiga o istoriji
ri milijarde dolara zajma za podr{ku britanskoj va- Nadzor se sastoji od redovnog pra}enja ekonom- zami{ljenog svijeta zvanog
6 8 5 Te{ko luti. To je bio najve}i zajam u tridesetogodi{njoj ske politike koju sprovode zemlje ~lanice i godi{- Arda, najvi{e jednog njenog
istoriji MMF-a. njeg izvje{taja o uspje{nosti te politike, pogotovo kontinenta, Srednje zemlje,
Me|unarodni monetarni fond je me|unarodna fi- u oblasti deviznog kursa. gdje se odigrava radnja ova
4 8 6 3 2 : 9 7 5 3 5 8 7 6 4 9 2 : nansijska organizacija osnovana 22. jula 1944. go- Finansijska pomo} uklju~uje kredite i zajmove njegova dva najpoznatija ro-
9 3 : 8 7 5 4 6 2 7 2 4 : 3 9 6 5 8 di ne na kon fe ren ci ji u Bre ton Vud su, SAD, sa zemljama ~lanicama, koje su suo~ene sa ozbiljnim mana. Velika popularnost i uti-
5 2 7 6 9 4 8 3 : : 6 9 8 2 5 3 4 7 ciljem da podstakne zemlje u vo|enju adekvatne platno-bilasnim te{ko}ama. caj ovih dje la su us to li ~i la
7 4 2 9 6 3 : 5 8 8 7 5 6 9 3 4 : 2 ekonomske politike i da pomogne u prevazila`e- Tehni~ka pomo} se ogleda u tome {to MMF pru- Tolkina kao oca `anra moder-
3 6 8 : 5 2 7 4 9 4 9 2 5 : 8 7 3 6 nju platno-bilansnih te{ko}a zemalja ~lanica. `a stru~nu pomo} svojim ~lanicama pri kreiranju ne visoke fantastike.
: 5 9 7 4 8 6 2 3 6 3 : 4 7 2 5 8 9 Jedna od 44 zemlje koje su u~estvovale u osni- finansijske i monetarne politike, kao i pri osniva- [to se ti~e nau~nih krugova,
6 9 3 5 8 7 2 : 4 5 : 6 2 4 7 8 9 3 vanju MMF je bila i tada{nja Kraljevina Jugosla- nju institucija. bio je visoko uva`eni leksiko-
9 8 7 3 5 : 2 6 4
8 : 4 2 3 6 5 9 7
vija. Ova aktivnost je bila najizra`enija u biv{im soci- graf i stru~njak za anglosa-
2 7 5 4 : 9 3 8 6 2 4 3 9 8 6 : 7 5
Danas, MMF ima 185 zemalja ~lanica. Sjedi{te jalisti~kim zemljama koje su morale da pre|u sa ksonski i staronordijski jezik.
ove organizacije je u Va{ingtonu. centralne planske privrede na tr`i{nu privredu.
52 ofekfmkb!3. 1. 2010.

Sead Hasanefendi},

Sport selektor rukometa{a Srbije

Blokiran
ra~un F/NS BiH
Centralna kancelarija Poreske
uprave Federacije BiH raskinula
je sporazum o pla}anju duga i
blokirala ra~un Fudbalskog/No-
gometnog saveza BiH.
Poreska uprava FBiH podsjetila je
da je F/NS BiH do 25. decembra
2009. po zaklju~enom sporazumu
tre balo da izmi ri iznos od
805.652,86 KM (14 rata duga).
"Nakon poduzetih mjera Poreske
uprave FBiH, na pismeni zahtjev
po res kog ob ve zni ka u Po res koj
upravi FBiH je 30. decembra 2009.
odr`an sastanak, na kojem je pred-
stavnicima F/NS BiH potvr|eno da
je zbog neblagovremenog pla}anja
duga sporazum raskinut, da je ra~un
blokiran te da se postupak prinudne
naplate duga nastavlja u skladu sa
Zakonom o Poreskoj upravi FBiH i
Pravilnikom o procedurama prinu-
dne naplate", saop{teno je iz Pores-
[lirencauer
letio najdu`e
ke uprave FBiH.
Poreska uprava FBiH isti~e da se
po{tivanje realizacije zaklju~enih
sporazuma redovno prati i da se u
svim slu ~a je vi ma ne po {ti va nja
odredaba sporazuma, sporazum ras-
kida bez odga|anja, nakon ~ega se
pristupa preduzimanju propisanih
F/NS BiH do
25. decembra trebalo
da izmiri iznos
od 805.652,86 KM
mjera prinudne naplate: rje{enje o
zabrani transakcija preko ra~una
poreskog obveznika, rje{enje o na-
plati duga iz nov~anih sredstava po-
reskog obveznika, popis imovine,
pljenidba imovine, prodaja imovine,
a sve radi naplate du`nih poreskih
obaveza. (Agencije)
FOTO NN
Vijesti
Po~eo
reli Dakar
U Buenos Ajresu po~eo je
31. reli Dakar. Tokom dvije
ne dje lje u~e sni ci }e za 14
dana prevaliti oko 9.000 ki-
lo me ta ra, ugla vnom kroz
za bi ti Ar gen ti ne i ^i lea.
Prvog dana je na programu
bio pro log od ar gen tin ske
pri jes to ni ce do Ko lo na, a
ju~e je vo`ena etapa od Ko-
lona do Kordobe, u du`ini
od 652 kilometra.
Brajant br`i
od sirene
Los An|eles Lejkersi sa-
vladali su Sakramento rezul-
tatom 109:108 troj kom
Kobija Brajanta uz zvuk si-
re ne. Sa kra men to je ~e ti ri
se kun de pri je kra ja imao
dva poena prednosti, ali je
Brajant uspio da se izbori za
priliku za ~ist {ut, {to je is-
koristio i tako poslije samo
ne ko li ko ne dje lja po no vo
rije {io pi ta nje po bje dni ka
troj kom u po slje dnjoj se -
kundi. Brajant je bio i naje-
fikasniji igra~ susreta sa 39
poena, Lamar Odom dodao
je 20, uz 10 skokova, a Pau
Gasol 17 poena i 16 skoko-
va. U ekipi Kingsa, Spenser
Ho uz je pos ta vio li ~ni re -
kord od 30 po ena, uz 11
Sead Hasanefendi}
skokova, dok je Omri Kaspi
imao 23 poena.

Aus tri ja nac Gre gor [li ren -
cauer pobjednik je drugog ta-
kmi ~e nja u okvi ru
No vo go di{ nje tur ne je "^e ti ri
skakaonice".
Tre}e mesto pripalo je vode}em
u generalnom plasmanu Svjetskog
kupa [vajcarcu Simonu Amanu,
koji je skokom od 143,5 metara u
dru goj se ri ji izje dna ~io re kord
Svaki me~
Rezultati: Atlanta - Nju-
jork 108:112 (produ`etak),
LA Lej kers - Sa kra men to
109:108, Minesota - Orlan-
do 94:106.

kao finale
[li ren cauer je sko ko vi ma od skakaonice u Garmi{u. Conga
136,5 i 137,5 me ta ra sa ku pio Aman i dalje vodi u generalnom odustao
277.7 bodova i trijumfovao u Gar- plasmanu sa 549 bodova, a [liren-
mi{-Partenkirhenu ispred zemlja- cauer je drugi sa 511 bodova. od Dohe
ka Vof gan ga Loj cla, ko ji je Novogodi{nja turneja nastavlja Francuski teniser @o-Vil-
zaostao za njim 5,2 poena. se danas u Inzbruku. frid Con ga zbog po vre de
zgloba odustao je od u~e{}a bi trebalo da ima veliku podr{ku s tribina, jer je Aus-
na turniru u Dohi, koji po~i-
Aguero ostaje nje u ponedjeljak. Trenutno
trija blizu i grani~i sa biv{im jugoslovenskim repu-
blikama:
Napada~ Atletiko Madrida argentinski repezentativac Serhio Aguero
de se to pla si ra ni na ATP Vjerujem da }e prvenstvo "Moramo da zavr{imo pripreme kako smo pla-
rang-listi je ranije otkazao nirali. Ima}emo malo treninga, mo`da to nije ade-
potvrdio je da }e ostati u klubu. Aguero je tako demantovao spekulaci-
u~e{ }e i na egzi bi ci onom biti veoma interesantno, kva tno, ali ta ko je sa da u ru ko me tu. Pre vi {e je
je da }e ve} u januaru prihvatiti jednu od brojnih ponuda velikih
evropskih klubova.
turniru u Abu Dabiju kako rekao Hasanefendi} obaveza, veliki ritam... Ni druge reprezentacije ne}e
bi se oporavio i bio potpuno imati vi{e vremena."
"Uvijek sam isticao da sam privr`en Atletiku i to svi znaju. Ne obra}am
spre man za Aus tra li jen Selektor rukometne reprezentacije Srbije Se- Na pitanje za{to nema biv{eg kapitena Ratka Ni-
pa`nju na glasine i jedino me zanima da {to bolje igram za svoj klub", poru-
open. ad Hasanefendi} izjavio je da }e na Evropskom koli}a i iskusnog Mladena Bojinovi}a, Hasanefendi}
~io je talentovani 21-godi{nji fudbaler, za kojeg je najve}e interesovanje po-
kazao londonski ^elsi. prvenstvu u Austriji biti 16 najkvalitetnijih eki- je odgovorio da nisu u "izvanrednoj formi":
pa. "Nikoli} nije do{ao na pripreme u okto-
U madridskom Atletiku Aguero je od 2006. godine, kada je stigao iz Inde-
pendientea. Odigrao je 125 utakmica za klub sa "Visente Kalderona" na ko-
Suspendovan "Trudi}emo se da iz svake utakmice iza|emo bru i nije u formi u kakvoj je bio. Do{ao je Rastko
jima je postigao 49 golova. Dres nacionalne reprezentaciju Argentine zbog kao pobjednici. Igra}emo kao da je svaka utakmica Stojkovi} i odradio dosta toga. Svi igra~i su tada dobi-
Aguero je nosio na 20 me~eva, uz sedam postignutih pogodaka. nostalgije finale, jer }e na EP svi protivnici biti veoma jaki i li zadatak da poja~aju formu i da se nametnu u svojim
veoma izjedna~eni. Samo je Francuska za nijansu ili klubovima. Bojinovi} se nije nametnuo na priprema-
Nostalgija je bila ja~a od dvije bolja od ostalih", rekao je Hasanefendi} agen- ma u oktobru, nije se nametnuo ni u svom klubu,
Rumunija pobijedila 22-go di{ njeg fu dba le ra
Evertona Brazilca @oa, ko-
ciji Beta na okupljanju reprezentacije u Beogradu,
uo~i puta na pripreme u Kranjsku Goru.
francuskom Monpelijeu. Nije igrao. Zato su prednost

Australiju jeg je klub suspendovao. @o

je prekr{io klupsku discipli-
Rumunski par Sorana Kirstea i Viktor Hanesku savladao je Australi- nu otputovav{i u Brazil bez
jance Samantu Stosur i Lejtona Hjuita na Hopman kupu u australij- dozvole menad`era Dejvida
skom Pertu. Mojesa.
Rumuni su slavili rezultatom 2:0, po setovima 7:5, 6:1, i sada imaju dvije Brazilac je u Everton sti-
pobjede i jedan poraz, jer je ranije u subotu Kirsteova slavila nad Stosuro- gao kao po zaj mljeni igra~
vom rezultatom 2:1, dok je Hjuit bio bolji od Haneskusa istim rezultatom. Man~ester Sitija, a pretho-
Doma}in turnira, ina~e prvi nosilac Hopman kupa, mora}e da pobijedi u dno je igrao za CSKA iz
preostala dva me~a s ekipama iz grupe da bi izborio plasman u finale. Pored Moskve, iz kojeg je do{ao
Australije i Rumunije, u Grupi A nalaze se [panija i SAD, dok Grupu B ~i- me|u "gra|ane" za 18 mili-
ne Rusija, Velika Britanija, Njema~ka i Kazahstan. ona funti.
Ekipa }e trenirati u Kranjskoj Gori, za-
tim }e odigrati kontrolne utakmice 6. januara sa Slo-
venijom i dva me~a sa Francuskom, 10. januara u
Tulonu i 12. januara u Marselju. Reprezentacija Srbi-
je vrati}e se ponovo u Beograd 13. januara i prije
polaska u Austriju odigra}e jo{ jednu kontrolnu uta-
kmicu 16. januara s Egiptom.
"Treba da budemo spremni i hladne glave, a da u
utakmice ulazimo s najve}om `eljom i u~inimo sve
da pobijedimo. Vjerujem da }e EP biti veoma intere-
santno", rekao je Hasanefendi}.
Prema njegovim rije~ima, reprezentacija Srbije
Evropsko prvenstvo
bi}e odr`ano od
19. do 31. januara u Austriji
na njegovoj poziciji dobili Nenad Vu~kovi} i Petar
Nenadi}. Oni su se nametnuli u posljednja dva mjese-
ca, oni su spremniji", istakao je Hasanefendi} i obja-
snio da Nikoli} i Bojinovi} nisu sklonjeni, ve} samo
startuju sa drugih pozicija na Evropsko prvenstvo.
Evropsko prvenstvo bi}e odr`ano od 19. do 31.
januara u Austriji.
 Sport 3. 1. 2010. ofekfmkb 53
Volfsburg se ne odri~e usluga bh. napada~a Vijesti

D`eko ostaje do ljeta Bogatstvo

za Runija
i Riberija
Re al Ma drid pri pre mio je
60 miliona evra za napada~a
Man ~es ter ju naj te da Vej na
Runija, prenose engleski me-
diji.
Ne}emo "Kada bismo doveli Vejna,
prodati bila bi to senzacija, pravi spe-
ktakl. Bi lo bi odli~no opet
D`eku zaigrati s njim u istoj ekipi",
tokom rekao je biv{i Runijev saigra~
napada~ Reala Kristijano Ro-
zimske naldo.
pauze, Zanimljivo, za Runije se ne-
davno interesovala i Barselo-
rekao na, a tada je spominjan iznos
Gert Vos, od 95 miliona evra.
Sa druge strane, nakon {to
portparol je Frank Riberi odbio da po-
njema~kog tpi{e novi ugovor, Bajern je
po~eo da prikuplja ponude za
{ampiona fran cus kog re pre zen ta tiv ca.
Uz ve} stalno zainteresovani
Real Madrid, javio se i ^elsi.
"Frank Riberi ne}e produ`i-
ti ugovor sa Bajernom. On }e,
ili odraditi ugovor do kraja ili
Edin D`eko
FOTO NN napustiti Bajern na kraju se-
zone", rekao je Riberijev me-
na d`er, ko ji je ka te go ri ~ki
Naga|anja o eventualnoj proda- na "San Siro". Ali, prema navodima ~ekaonici". po lu se zo ne ~i nio naj kon stan tni jim de man to vao da je Fran cuz
ji bosansko-hercegova~kog fudbale- italijanskih medija, "rosoneri" su opet, U me |u vre me nu, Go - igra~em prvaka, te je ~esto sam sebi ve} potpisao predugovor sa
ra Edina D`eke tokom januarskog barem privremeno, odustali od posla, al.com je izabrao idealan tim jeseni u stvarao prilike za pogotke. Istinska je madridskim Realom.
prelaznog roka prekinuo je u petak jer ne `ele da plate 40 miliona evra, Bundes ligi, a mjesto u napadu zauzeo {teta {to bh. napada~a ne}emo gledati Time je jasno dao do znanja
nave~e njegov klub Volfsburg. koliko iznosi od{tetna klauzula u D`e- je upravo D`eko. na Svjetskom prvenstvu", stoji u tek- ^elsiju i ostalim zaintereso-
Volfsburg vanim klubovima da je Riberi
"Ne }e mo pro da ti D`e ku to kom kinom ugovoru. "Mo`e biti tek peti na listi najbo- stu Goal.coma.
za D`ekinu otvoren za pregovore. Vlas-
zimske pauze", kratko i jasno je poru- U Milanu se nadaju da }e se Vol- ljih bundesliga{kih strijelaca, ali defi- Idealna ekipa Bundes lige izgleda
od{tetu nik kluba sa "Stemford Bri-
~io Gert Vos, por tpa rol nje ma ~kog fsburg do ljeta ipak smek{ati i smanji- nitivno ne mo`e ispasti izvan tandema ova ko: Ma nu el Nojer ([al ke), Fi lip
tra`i d`a" Ro man Abra mo vi~
{ampiona. ti zah tje ve. En gles ki me di ji naj bo ljih bun de sli ga {kih na pa da ~a. Lam (Bajern), Pedro Geromel (Keln),
40 miliona veliki je ljubitelj igre francus-
Po slje dnjih da na je kao sva ko dne vno pi {u i o in te re so va nju Osim {to je postigao sedam golova, Sami Hipija (Bajer), Holger Badstuber
evra kog reprezentativca i navodno
najizgledniji D`ekin novi poslodavac gotovo svih vode}ih ostrvskih klubo- podijelio je i {est asistencija, {to je vi- (Bajern), Simon Rolfes (Bajer), Toni
spominjan italijanski Milan, koji je i va za D`eku, ali ako je suditi prema {e od bilo kojeg njegovog rivala u na- Kros (Ba jer), Me sut Ozil (Ver der), je spreman da ponudi oko 50
pro{log ljeta najozbiljnije "grizao" u izjavi portparola Volfsburga, i oni }e pa du. Dok je os ta tak nje go ve eki pe Elje ro Eli ja (HSV), Ste fan Ki sling miliona evra za njegov dola-
namjeri da dovede sjajnog napada~a morati jo{ neko vrijeme provesti "u osjetno pao u formi, D`eko se tokom (Bajer) i Edin D`eko (Volfsburg). zak u London.

Obla~no s
padavinama
V!CjI!eb!obt!~f!cj!uj!pcmb!.
•op!wsj!kf!nf!t!lsbu!lp!usbk!ojn
qb!eb!wj!ob!nb/!Qp!tmj!kf!qp!eof
v!dfo!usbm!opk!j!tkf!wf!sp!{b!qb!.
eopk!Cp!toj!ep!~j!~f!ep!kb!.
•fh!obp!cmb!•f!okb!qsb!~f!oph
toj!kf!hpn-!epl!tf!v!Ifs!df!.
hp!wj!oj!p•f!lv!kf!lj!|b/!Obk!oj!.
ab!ufn!qf!sb!uv!sb!lsf!ub!~f!tf
pe!njovt!efwfu!ep!ovmb
tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tb-!epl!~f
ob!kv!hv!ufn!qf!sb!uv!sb!cj!uj!ep
•fujsj!tuf!qf!ob/!
Afmklp!LPQBOKB!
BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
BIJELJINA
Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!

Ponedjeljak Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Boesfb!CBTBSB!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,5pD SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ .:pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Csbolp!UPNJ^ )lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo -1oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +1oC MOSTAR
Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Utorak Bijeljina +1oC
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,21pD Biha} 0o C [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ 1 pD Livno -3oC
Mostar +4oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Srijeda Zenica -1oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

Nby/ ,9pD Trebinje +4oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

Njo/ 1p D
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH
Pogor{anje pra}eno naoblakom,
padom atmosferskog pritiska i
padavinama izra`enijim u cijeloj
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
BiH, kod osjetljivih osoba }e poja~ati Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
tegobe vezane za njihove bolesti. \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
54 ofekfmkb!3. 1. 2010.

BHT 1 RT RS FTV PINK

17/31!!![[f!nmkb!twkf!umpt!uj-! 17/11!!!N Nv!{j!•lj!qsp!hsbn 18/11!!!OOp!wp!hp!ej|!okb! 17/11!!!T
Tb!sb!kf!wp!
nj!oj.tf!sj!kb!)s* 17/41!!!AAj!wpu!j!wsj!kf!nf! Wj!{b!{b! po!mbko!)s*
19/11 CIU!wj!kft!uj Hsj!{mj!kb!Bebn!tb-! cv!ev!~optu- 17/41!!!N
Nfke!jo!
.!!!!!!!!!!!Qsp!hsbn!{b! tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* Cb!okb!mv!lb!)s*

Preporu~ujemo
ekf!dv!j!nmb!ef 18/41!!![[esbw!mkf!kf!mj!kfl 19/11!!!WWj!kft!uj 18/11!!!O
Op!wp!hp!ej|!okf!
19/16 Cf!Ib!Uf!cf!cf 19/11!!!WWj!kft!uj 19/16!!!MMvu!lp!lb{ qp!qp!eof!
19/21!!!P P{jf!Cpp-!boj!nj!s/!tf!sj!kb 19/26!!!T T!Kb!ip!sj!of! 19/41!!!QQp!db!ipo!ubt-! )Nb!sj!kf-!
19/26!!!C CIU!tmb!hb!mj!db t!mkv!cbw!mkv boj!nj!sb!oj! Fm!ejo!j!
FTV 15.15 19/56 Lj!oft!lj!np!sf!qmp!wbd- 21/11!!!N Nb!mb!UW gjmn!)T* Tfm!nb* )s*
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 21/12!!!C Cjm!tb!okbs-! 1:/41!!![[J[ 19/31!!! GJMN Vmj!•oj!
Ko to tamo peva, 1:/21!!!O Of!nb!qsp!cmf!nb! qsp!hsbn!{b!ekf!dv 23/11!!!WWj!kft!uj qmft
film
{b!Op!wv!hp!ej!ov 21/16!!!WWf!tf!mj!bvup!cv!tj-! 23/16!!!EEp!csj!mkv!ej-! 21/11!!! GJMN
1:/51!!![[b!hsfc;!Twkfu!tlj!lvq qsp!hsbn!{b!ekf!dv {b!cb!woj! Hip!ucvt!ufst
v!bm!qtlpn!tlj!kb!okv; 21/21!!!P Ptwf!ub!bgsj!•lji! qsp!hsbn!)s* 22/56!!!L
Lpo!dfsu;!
Ebo!vp•j!gb!|jt!uj!•lph!ob!qb!eb!ob!Kv!.
hp!tmb!wj!kv!ep!usb!kb!mjn!bvup!cv!tpn!gjs!nf
Tmb!mpn!)a*-!2/!vuslb- nbk!nv!ob-!dsub!oj!gjmn 24/21!!! GJMN Lmpq!lb!)SQ* Mf!qb!Csf!ob )s*
qsj!kf!opt 22/11!!!C Cf!cb!Ikvj-!dsub!oj!gjmn 26/21!!!WWj!kft!uj Tb!sb!kf!wp!
25/41!!!T
#Lstuj~#!{b!Cfp!hsbe!lsf!~f!hsv!qb!mkv!ej/ 21/41!!!T Tb!wb!ob-!tf!sj!kb ......!!!!N
Nv!{j!lb!{b!ekf!dv
Qv!up!wb!okf!tf!{cph!of!qsf!ewj!}f!oji!{cj!. 22/26!!!T Twj!kfu!isb!of-!epl/!tf!sj!kb 22/21!!!O Ob!sv!up- dsub!ob!tf!sj!kb 26/26!!! GJMN po!mbko
Lp!up!ub!np! 25/61!!!N
Nfke!jo!
wb!okb!pev!aj!mp!ob!35!tb!ub/ 23/16!!!C CIU!wj!kft!uj 22/46!!!UUjn!Hb!mb!ltj-! Cb!okb!mv!lb
23/21!!!O Op!wp!hp!ej|!okj!|pv; dsub!ob!tf!sj!kb qf!wb!)SQ*
27/56!! GJMN Nb!mb! 26/31!! GJMN
Tf!wf!sj!ob 23/11!!!WWj!kft!uj
23/51!!![b!hsfc;!Twkfu!tlj!lvq 23/26!!!T Topq qmkb!•lb 61!qp!mkv!cb!db
PINK BH 15.20 v!bm!qtlpn!tlj!kb!okv; 24/11!!!O Ob!vlb!j!cj!cmj!kb-! wmb!lb!)SQ* {b!qb!n~f!okf
Tmb!mpn!)a*-!3/!vuslb- epl/!qsp!hsbn 29/31!!!O
Op!wp!hp!ej|!okb! 28/11!!!E
Ewp!hmfe
50 poljubaca za qsj!kf!opt 24/61!!!V V!ps!mp!wpn!hoj!kf{!ev- Wj!{b!{b! 28/66!!!T
Tflt!j!tf!mp!
pam}enje, film 24/46!!!JJo!{csvl;!
Op!wp!hp!ej|!okb!uvs!of!kb
{bc/!qsp!hsbn!
25/46!!!UUpq!GN!31!
cv!ev!~optu-
tf!sj!kb!)s*
.!Uif!cftu!
311:/!)s*
Ifo!sj!sb!ej!lbp!wf!uf!sj!obs!j!aj!wj!ob _f!uj!sj!tlb!lp!oj!df;! .!Op!wp!hp!ej|!okj-! 2:/41!!!E
Eof!wojl 3 29/41!!!S
Sp!cob!
Ib!wb!kj!nb-!hekf!twb!lp!eof!wop!vaj!. Tlj.tlp!lp!wj-!qsj!kf!opt {b!cb!woj!qsp!hsbn lv!~b-!
26/46!!!O Op!wp!hp!ej|!okj!|pv; 27/46!!!B Bi-!ub!qmb!of!ub epl/!tf!sj!kbm
wb!v!esv|!uwv!mj!kf!qji!af!ob!lp!kf!ub!np Txjo!hfst 28/11!!!WWj!kft!uj 2:/11!!!L
Lpo!dfu!
ep!mb!{f!ob!mkf!up!wb!okf-!bmj!lb!eb!tf 27/16!!!C CIU!wj!kft!uj 28/21!!!KKb!cv!lb-! .!Wbo!Hphi
{b!mkv!cj!v!Mv!tj-!po!j{b!tf!cf!pt!ubw!mkb 27/26!!!T Tqpsu!v!twj!kf!uv!311:- {b!cb!woj!qsp!hsbn 2:/56!!!T
Twf!
twpk!aj!wpu!qmfk!cp!kb/ tqf!dj!kbm!ob!fnj!tj!kb 29/11!!!T Tsfn!tlj!Lbs!mpw!dj- {b!mkv!cbw
28/26!!![[f!nmkb!twkf!umpt!uj- epl/!qsp!hsbn
nj!oj.tf!sj!kb 29/41!!!O Ob!vlb!j!Cj!cmj!kb-!
NOVA 21.00 2:/11!!!E Eof!wojl epl/!qsp!hsbn
2:/46!!!O Obk!cp!mkb!fnj!tj!kb! Cf{!lp!nfo!ub!sb
......!!!!!C
Super luzeri, film {b!nmb!ef 2:/41!!!E Eof!wojl
Qsf!l sb!t ob!csv!d p!| j!d b!qpt!u b!kf
•mb!oj!db!of!lbe!vhmf!eoph!tft!usjo!. 22.15 20.10 21.00 23.00
tuwb!twp!kf!qp!lpk!of!nbk!lf-!bmj!lb!.
eb!pu!lsj!kf!eb!eb!ob|!okf!tft!usjo!tuwp
oj!kf!|up!kf!of!lb!eb!cj!mp-!Tj!eoj!qsp!.
ob!mb!{j!op!wj!epn!{b!kf!eop!tb!tf!.
ebn!qsp!hob!oji/

Sa satelita Opasne veze,

mini-serija
Nema problema,
film
Predsjednikova
k}i, film
Mre`a, film
Bo!}f!mb!Cf!ofu!kf!lpn!qkv!.
Nb!ebn!Nfs!uv!fm!qpt!ub!kf Ej!sf!lups!kf!eoph!qsf!ev!{f!. L~j!bnf!sj!•lph!qsfe!tkf!.
HBO 16.15 cp!mf!top!mkv!cp!nps!ob!lb!eb ~b!{b!qb!eb!v!of!qsj!mj!lf!lb!eb eoj!lb!Tb!nbo!ub!mj!kf!qb!kf!j
ufs!tlj!bob!mj!uj!•bs!lp!kj!twp!kf
eb!of!qsp!wp!ej!usb!hb!kv!~j!{b
tb!{ob!eb!okf!ob!mkv!cbw-!hspg tf!jtqpt!ub!wj!eb!sb!eoj!dj!nb qb!nf!uob!ekf!wpk!lb/!Lbe!ep!.
Zauvijek sna`an, Hfs!lp!vsu![v!mbw!tlj-!qmb!oj!sb of!np!hv!eb!cv!ev!jt!qmb!~f!. }f!wsj!kf!nf!{b!gb!lvm!ufu-!pob
lpn!qkv!ufs!tljn!wj!sv!tj!nb-!b
op!~j!#~bt!lb!kv!~j#!t!lp!sj!toj!dj!.
film eb!tf!paf!oj!! nmb!}b!opn!Tf!. oj!mj!•oj!ep!ip!dj/!\ub!eb!tf af!mj!tuv!ej!sb!uj!eb!mf!lp!pe!Cj!kf!. nb!Jo!ufs!of!ub/![b!ep!wp!mkob!kf
tjm/!Nb!ebn!Nfs!uv!fm!j!Wj!lpn!. sb!ej!lbe!tv!nj!mj!kbs!ef!puj!|mf mf!lv!~f!lb!lp!cj!aj!wkf!mb!lbp twp!kjn!ob!•j!opn!aj!wp!ub!twf
Sjl!Qf!ojoh!aj!wj!ob!jt!uj!ob!•jo!ob!lp!kj!jhsb uf!tnj|!mkb!kv!tnj!db!mj!df!/// ob!j{!hsb!eokv!gv!ecbm!tlph/// twb!lb!pcj!•ob!tuv!efo!uj!db/!
sb!hcj!.!cs{p-!veb!sb!kv!~j!tob!aop!j!jo!ufo!{j!wop epl!kpk!of!lp!of!qp!|b!mkf!///
{b!flj!qv!lp!kv!usf!oj!sb!okf!hpw!cb!ib!uj!pubd/
31/11!!!C
CCD!Fmfd!usjd! 31/21!!! GJMN Of!nb! 31/21!!!MMve-!{cv!okfo-! 32/11!!!H
Hsboe!ob!spe!qj!ub
Lbe!{cph!aj!wp!ub!ob!sv!cv!ep!tqj!kf!v!{b!uwps-
Qspnt;!Sp!cj!Wj!mj!kbnt qsp!cmf!nb ops!nb!mbo-! 34/11!!! GJMN Nsf!ab
•v!wbs!Nbs!lvt!qsv!ab!nv!qsj!mj!lv!eb!tf!wsb!uj 32/11!!!T
Twj!kfu!v!311:-! 32/51!!!LLpo!dfsu!.!Af!mklp! tf!sj!kb 11/61!!!T
Tb!sb!kf!wp!po!mbko )s*
v!jhsv!jhsb!kv!~j!{b!twph!sj!wb!mb/ tqf!dj!kbm!ob!fnj!tj!kb Tb!nbs!eaj~ )3/!ejp-!s* 32/11!!! GJMN 12/31!!!N
Nfke!jo!
33/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 33/51!!!VV tv!tsfu![PJ! Qsfe!tkf!eoj!lp!wb! Cb!okb!mv!lb )s*
33/26!!!P
Pqb!tof!wf!{f-! Wbo!lv!wfs!3121/ 12/61!!![[esbw!lp!_p!mj~-
N. Geographic 21.00 nj!oj.tf!sj!kb 34/51!!!CCf{!lp!nfo!ub!sb
l~j!)SQ*
34/11!!!Wj!kft!uj sf!qps!ub!ab!
Pqb!tof!wf!{f-!
34/61!!!P 34/56!!!WWj!kft!uj Qb!sj{.lpo!dfsu
Poznati svemir, dok. program nj!oj.tf!sj!kb 11/11!!!HHjm!mfu!uf!xps!me!tqpsu-
34/21!!!QQb!sb!mf!mf-!
qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo 13/31!!! GJMN Nsf!ab )s*
12/41!!!F
Fk!nj!Wbk!oib!vt! tqps!utlj!qsp!hsbn 11/21!! GJMN Nb!mb! 15/26!!!L
Lpo!dfsu!Wbo!Hphi )s*
Vqslpt! twp!kpk! tqp!. .!Mj!wf!jo!Mpo!epo- 11/36!!!JJt!up!sj!kb!gv!ecb!mb- 16/11!!!AAf!mklp!
qmkb!•lb!wmb!lb!)SQ*
lpk!o pk! mkf!q p!u j! twf!n js lpo!dfsu epl/!qsp!hsbn 12/51!!!QQsf!hmfe qsp!hsb!nb Tb!nbs!eaj~-
np!a f! wmb!e b!u j! hp!mf!. 13/36 CCD!Fmfd!usjd!Qspnt; 12/21!! GJMN Of!nb! {b qp!of!ekf!mkbl lpo!dfsu
npn! sb!{ps!opn! np!~j/ Sp!cj!Wj!mj!kbnt!)s* qsp!cmf!nb )s*
Jt!u sb!a j!u f! nsb!• of! tj!mf 14/36!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 13/51 Eof!wojl
{b!qp!of!ekf!mkbl 16/21!!!NNv!{j!•lj!jo!ufs!nf!dp
j{b!vsb!hb!ob!j!fl!tqmp!{j!. 16/26!!!TTopq!)s*
woji!{wj!kf{!eb/ .......! Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
{b!qp!of!ekf!mkbl

MRE@A PLUS 31/16 Uv!}f.tmb!}f-! 32/11 Vuj!tbl! of!ekf!mkf- RTS

22/41 Vmj!db!Tf!{bn-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!223/11
Bt!uf!sjlt! j! Hb!mj-! dsub!oj! gjmn-! 24/11 Tuj!qf! v
hpt!uj!nb-!tf!sj!kb-!224/56 GJMN Qb!vmjf-!226/21
Eafk!nj!Pmj!wfs-!{bc/!qsp!hsbn-!331/11 Tvs!wj!.
wps! tqf!dj!kbm-! sj!bmj!uj! |pv-! 32/11 Ptb!tv!ob! .
Sf!bm!Nb!esje-!334/11 GJMN Sb!uoj!dj!qpe!{f!.
nmkb
BN
17/16! CO! lp!lufm-! 18/41 Twj!kfu! Sf!op!nfb
)s*-! 1:/11! Tb! Lsb!kj!|oj!dj!nb! qp! Lsb!kj!oj-! sf!.
qps!ub!ab-! 1:/41 [b!qj!tj! qp!sfe! qv!ub-! sf!qsp!.
ub!a b-! 2 1/11 Tf!mp-! fnj!t j!kb! {b
qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf-!221/41 Oj!kf!tnp!nj!pe!kv!.
•f-! tf!sj!kb-! 22/11 KW! lp!nfsd;! Dws•bl! ob
tbu-! 23/11 [b!wj!•b!kv-! nj!mj! sb!kv-! 24/11! CO
nv!t jd! tubst-! 2 5/16 Tfs!w jt! Lb!s b!n f!mb-
25/51 Cf{!nbt!lf-!226/46 Of!ekf!mkop!qp!qp!.
eof-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn-! 2 :/41 Np!o j!u ps-
34/11 Tmv!•bk!oj! qbs!uof!sj-! 11/51 Bt!usp!•bu-
VIKOM Hb!mj-!dsub!oj!gjmn-!224/11 Tuj!qf!v!hpt!uj!nb-!tf!.
sj!kb-!224/56 GJMN Qb!vmjf-!226/21 Eafk!nj!Pmj!.
17/16 Kv!u bs!o kj qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11
14/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn Hmbt!Bnf!sj!lf-!11:/11 Qj!tnp.hmb!wb-!qv!up!qjt- wfs-! {bc/! qsp!hsbn-! 27/11 [wj!kf{!eb! np!af|
eof!wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/16 Aj!. cj!uj!uj-!usf!ojoh-!228/11 Ibzbu!qsp!evd!uj!po!|pv-
lj!ob!|b!sf!oj!db-!222/16!Ej!op!tb!vsvt-!boj!nj!sb!. 1:/66 Dsub!oj! gjmn-! 21/11 V! ob!|fn! bub!sv-
BEL oj!gjmn-!223/41 Ib!ob!Npo!ub!ob-!tf!sj!kb-!224/11 fnj!tj!kb! p! qp!mkp!qsj!wsf!ej-! 22/11 Cmf!tj!nf!ubs- {bc/!qsp!hsbn-!229/11!Hmbn!Cmbn-!{bc/!qsp!.
hsbn-!22:/11 Wj!kft!uv!v!8-!22:/44 Ib!kbu!tqpsu-
19/11 Wj!efp.tusb!oj!df! )wj!kft!uj-! {b!oj!nmkj!wpt!uj Eof!wojl/!224/24 Ob|!bvup!ob!|jn!hmf!eb!pdj!. tf!sj!kb-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/16 Twf!{ob!mj!.
db-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!{ob!mj!db- tf!enj!•oj!qsf!hmfe-!331/11 Tvs!wj!wps!tqf!dj!kbm-
,! nv!{j!•lj! tqp!up!wj*-! 1:/11 Ep!hp!epw!|uj!of nb-!{bc/!qsp!hsbn- 24/41!Cbm!lbo!tlpn!vmj!. |pv-! 32/11 Ptb!tv!ob! .! Sf!bm! Nb!esje-! tqps!.
Sv!aoph! qb!•f!ub-! dsub!oj! gjmn-! 21/11 Wj!kft!uj- dpn-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!224/41 Wsf!nf!kf!{b lwj{-! 26/66 Dsub!oj! gjmn-! 27/41! Lwj{! {ob!okb-
utlj! qsp!hsbn-! 34/11 GJMN Sb!uoj!dj! qpe!{f!.
21/26 Tsf!~ lp! j! cb!l b! Lb!u b-! dsub!o j! gjmn- cf!cf-!{bc/!qsp!hsbn-!225/21 GJMN Tbn!v lwj{-!229/11 Nbs!lf!ujoh-!22:/41 Eof!wojl SUT
nmkb-! 1 1/56 Tqpsu! dfo!u bs-! 1 1/66 GJMN -
21/41 Nj!ej!hb!op!wb! nj!tj!kb-! 22/11 Fenpoe- lv!~j-!226/66 Cbm!lbo!tlpn!vmj!dpn!)op!wp!hp!.
tf!sj!kb-! 22/41 Sj!kf•! wkf!sf-! fnj!tj!kb! p! sf!mj!hj!kj- ej|!okb*-! {bc/! qsp!hsbn-! 27/66 GJMN Tbn
3-! 31/41 Qsf!hmfe! tf!enj!df-! jog/! qsp!hsbn-
32/11 Ep!lb{! tuwb!sb!okb-! obv!•oj! qsp!hsbn- 13/11 Wj!kft!uj!v!8-!113/46 Ib!kbu!tqpsu-!tf!enj!.
33/11 J{b!{p!wj! jt!uj!of-! ep!lvn/! gjmn-! 34/11 •oj! qsf!hmfe-! 14/16 [wj!kf{!eb! np!af|! cj!uj! uj-
23/11 Wj!kft!uj-!223/21 Tqps!utlj!qsf!hmfe-!223/26 v!lv!~j!3-!229/6: Ob|!bvup!ob!|jn!hmf!eb!pdj!. usf!ojoh-! 14/56 Ib!kbu! qsp!evd!uj!po! |pv-! {bc/
Nb!obt!uj!sj! Tscj!kf-! ep!lv!nfo!ubs!oj! qsp!hsbn- nb-! {bc/! qsp!hsbn-! 2:/11 Tmb!hb!mj!db-! lwj{- Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{! TNT! •bu-! 11/11 Fspu!.
qsp!hsbn-!115/56 Hmbn!Cmbn-!{bc/!qsp!hsbn-
23/41 GJMN -!225/11 Lsf!oj!v!qsj!sp!ej!4-!epl/ 2:/41 Eof!wojl! 3-! 31/21! Pop! lbp! mkv!cbw- tlj!qsp!hsbn
16/31!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!......!Qsf!hmfe!qsp!.
qsp!hsbn-! 26/11 Sbe! j! tmb!wb-! tf!sj!kb-! 28/11 tf!s j!kb-! 3 2/16 GJMN Qj!s b!u j! tb! Lb!s j!c b! 4- hsb!nb!{b!qp!of!ekf!mkbl
GJMN -! 28/41 Cj!mkb!ob! {b! wbt-! 29/41 Lp!bmf- 11/11 Sj!•j!kf!wj-!tf!sj!kb-!1
12/11 Fh{ju-!nv!{j!•lj
dsub!oj! gjmn-! 2:/11 Cfm! ebo-! jo!gps!nb!uj!wob qsp!hsbn-! 13/11 Fh{ju! )s*-! 14/16 Pop! lbp
TV HAJAT
18/41 Npk! epn-! 19/11! Ifm!mp! Ljuuz-! dsub!oj
fnj!tj!kb-!22:/46!Tnj!kf!|oj!wj!efp-!331/11 GJMN mkv!cbw-! tf!sj!kb! )s*-! 15/14 Cbm!lbo!tlpn! vmj!. gjmn-! 1:/11 Cfo! 21-! dsub!oj! gjm!np!wj-! 1:/41 TV SARAJEVO
-!333/11 33!•b!tb-!333/41 Pekf!mkf!okf!{b!jt!usb!. dpn-! {bc/! qsp!hsbn! )s*-! 16/14 Tmb!hb!mj!db- Nbt!lfo!cbm-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! ! 22/41 Vmj!db 17/66!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!118/11 Gsb!tj!tfs-!tf!.
hv-!tf!sj!kb lwj{!)s*-!116/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs Tf!{bn-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 23/11 Bt!uf!sjlt! j sj!kb-! 18/32 Twj! qtj! jev! v! sbk-! dsub!oj! gjmn-
 TV mre`a 3. 1. 2010. ofekfmkb 55

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/11!!!DDsub!oj! 17/41!!!SSbu! 18/26!!!CCvn!cb- 17/31!!!HHmbt! 18/56!!! GJMN Ewpt!usv!lb! 18/51!!![[wj!kf{!ef!
gjmn cfo!ep!wb-! dsub!ob! ep!np!wj!of of!wp!mkb Fl!tusb;
19/11!!!KKv!ubs!okj! |pv!)s* tf!sj!kb 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 1:/26!!!TTmkf!nf;!Tokf!aob! Qpti!j!
qsp!hsbn 1:/11!!!__v!wb!sj! 18/41!!!HHsb!ej!ufmk! 18/11!!!FFvsp!nb!hb!{jo lsb!mkj!db-!fnj!tj!kb Cfd!lt-!
1:/66!!!WWj!kft!uj qmb!of!uf-! Cpc-! 18/41 Ev!ip!woj! 1:/46!!!TTmkf!nf;!Tokf!aob! {bc/!fnj!tj!kb
21/11!!!IIsb!ob! epl/!qsp!hsbn dsub!ob! j{b!{p!wj lsb!mkj!db!.!Twkfu!tlj! 19/41!!!H
Hsv!qob!
j!wj!op 21/11!!!WWjm!j!Hsfkt-! tf!sj!kb 19/11!!!WWj!kft!uj tlj!kb!|lj!lvq!{b!af!of; uf!sb!qj!kb-!
21/66!!!TTqps!uj!~j-! tf!sj!kb 18/56!!!WWjo!lt- 19/21!!!LLpo!dfsu! tmb!mpn-!qsj!kf!opt!2/ tf!sj!kb
ekf!•kj! 21/41!!!CCj!ubo!hf!j! dsub!ob! lmb!tj!•of! wpa!okf 1:/11!!!Q
Qjol!
qsp!hsbn qsjo!df!{f- tf!sj!kb hmb!{cf 21/61!!!TTmkf!nf;!Tokf!aob! Qbo!uifs-!
22/31!!!WWj!gb!upo tf!sj!kb 19/21!!!EEp!sb! 1:/36!!!PPqf!sb!cplt lsb!mkj!db-!fnj!tj!kb dsub!ob!
22/41!!!VVmj!db! 22/26!!!QQfq!qfs! jt!usb!av!kf 1:/66!!!SSf!qps!ub!ab 22/11!!!NNj!tb-!qsj!kf!opt tf!sj!kb
Tf!{bn- Efo!ojt-! 19/46 Vmj!db! 21/11!!!WWj!kft!uj 23/11!!!CCj!cmj!kb 1:/16!!!B
Bt!usp!Cpz-
dsub!oj! tf!sj!kb!)s* tkf!~b!okb-! 21/21!!!WWj!kft!uj! 23/26!!!TTmkf!nf;!Tokf!aob! dsub!ob!tf!sj!kb
gjmn 23/21!!!MMpo!dj!j! tf!sj!kb j{!lvm!uv!sf lsb!mkj!db-!fnj!tj!kb 1:/61!!!N
Njggz-!
23/11!!!B
Bt!uf!sjlt!j! qp!lmpq!dj-! 1:/46 GJMN Bt!uf!sjlt! 21/31!!!NNpol!6-! 23/36!!!TTmkf!nf;!Tokf!aob! boj!nj!sb!ob!
hb!mj-! lv!mj!obs!tlj! j!wj!ljo!{j tf!sj!kb lsb!mkj!db!.!Twkfu!tlj! tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn |pv 22/16!!!NNpol!6-! 21/56!!!E
Ejt!dp!wfsz;!
24/11!!!T
Tuj!qf!v! 24/11!!!SSfe! 22/11!! GJMN Jt!ukf!sj!wb!•j! tf!sj!kb
tlj!kb!|lj!lvq!{b!af!of;
Wj!wb!
ev!ip!wb!3 tmb!mpn-!qsj!kf!opt!3/!wpa!okf
hpt!uj!nb-! lbs!qfu-! 23/11!!!EEof!wojl 24/41!!!TTmkf!nf;!Tokf!aob! Mbt!Wf!hbt-
tf!sj!kb |p!vcj{! 24/11!!!L
Lf!wjo!Ijm-! 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs epl/!gjmn
tf!sj!kb lsb!mkj!db-!fnj!tj!kb
24/56!!! GJMN Qb!vmjf fnj!tj!kb!)s* 23/41!!!QQmp!ep!wj! 25/111!!!Jo!{csvl;!Tlj!kb!|lj! 22/51!!!KKf!eob!pe!
26/21!!!E
Eafk!nj! 25/11!!!UUf!mf!sjoh-! 26/11!!! GJMN Bdf! {f!nmkf tlp!lp!wj!.!5!tlb!lb!poj!df- ef!•lj!kv-
Pmj!wfs- upl!|pv Wfo!uv!sb!3 24/36!!!SSj!kf!lb;! vlmkv!•f!okf!v!qsj!kf!opt tf!sj!kb
{bc/!qsp!hsbn 25/66!!!OOf!ekf!mkop! 27/66!!!WWj!kft!uj Np!sf 26/56!!!TTmkf!nf;!Tokf!aob! 23/16!!! GJMN Obk!cp!mkj!
27/11!!!WWj!kft!uj qp!qp!eof- 28/16!!! GJMN Lb!sb!uf! 25/11!!!OOf!ekf!mkpn! lsb!mkj!db!.!Twkfu!tlj! ujn!3
{bc/!fnj!tj!kb v!ewb
27/16!!!D
Dj!of!nb!
27/41!!!GGbt!ij!po!qp!mj!df-!
Lje!4
26/16!!!NNjs!j!ep!csp
tlj!kb!|lj!lvq-!fnj!tj!kb 24/46!!! GJMN Tbn!
nb!hj!db-! 2:/26 Eof!wojl 27/11!!!TTmkf!nf;!Tokf!aob!
gjm!ntlj! {bc/!fnj!tj!kb 26/66!!! GJMN Hp!ej|!okj lsb!mkj!db!.!Twkfu!tlj! v!lv!~j!5
nb!hb!{jo 28/21!!!TTfyjftu-! penps!top!wb tlj!kb!|lj!lvq;!Vuslb! 26/16!!! GJMN Usj!tsdb
27/41!!!T
Tuv!ejp-! {bc/!fnj!tj!kb 28/46!! Mj!kf!qpn! mf!hfo!ej-!qsj!kf!opt 27/51!!! GJMN _p!wkf!•f-!
{b!cb!woj! 28/61!!!TTlsj!wf!ob! ob!|pn;! 28/11!!!!TTmkf!nf;!Tokf!aob! hekf!nj!kf!bvup@
qsp!hsbn lb!nf!sb- [b!hsfc lsb!mkj!db!.!Twkfu!tlj! 29/11!!!P
Pesfe!
29/41!!!T
Tvs!wj!wps! {bc/!fnj!tj!kb 29/46!!!VV!jt!upn! tlj!kb!|lj!lvq-!fnj!tj!kb {b!•jt!up!~v-
qsp!gjm 29/31!!!TTlsj!wf!ob! mpo!dv-! 28/41!!!PPmjnq- epl/!fnj!tj!kb
2:/11!!!WWj!kft!uj lb!nf!sb- lv!mj!obs!tlj!|pv tqps!utlb!fnj!tj!kb 29/41 Wj!kft!uj
{bc/!fnj!tj!kb 2:/26 Mp!up 28/66!!!IIp!lfk-!FCFM!mj!hb; 2:/16!!!FFl!tlmv!{jw-!
29/66 PCO!jo!gp 2:/41!!!EEof!wojl Nf!ewf!•bl!.!Hsb{- nb!hb!{jo
qsj!kf!opt

23.00 00.25 17.05 23.00 20.35 16.40

Ratnici podzemlja,
film
Wp!}b!obk!wf!~f!okv!kps!|lf
vmj!•of!cbo!ef!pckbw!mkv!kf!qsj!.
njs!kf/!Pwjn!qp!wp!epn!cbo!.
ef! j{! twp!kji! qfu! ob!tf!mkb
ep!mb!{f!v!Cspo!lt!ob!wf!mj!lj
tbt!ub!obl/!Ob!lpo!kf!eoph
vcjt!uwb!kf!eob!pe!cbo!ej///
Vil i Grejs, serija
Wjm!j!Eafl!j!eb!mkf!qp!lv!|b!.
kv!eb!qsj!mb!hp!ef!Lb!sf!oj!oph
oft!qsf!uoph!sp!}b!lb!Cb!sj!kb
eb!tf!qsj!wj!lof!ob!twpk!op!wj
tujm!aj!wp!ub/!Okj!ipw!phsp!nbo
usve!tb!np!~f!qpe!tkf!uj!uj!Wj!.
mb!ob!okf!hp!wb!wmbt!uj!ub!oft!.
qsf!uob!jt!lvt!uwb!j{!2:97/!
Karate kid 3, film
Ob!lpo!|up!tv!Eb!oj!fm!j
Nj!kb!hj!qp!sb!{j!mj!lb!sb!ub!|f!j
ptsb!np!uj!mj!okj!ip!wph!v•j!uf!.
mkb!Lsj!tfb-!twj!tv!hb!v•f!.
oj!dj!ob!qvt!uj!mj/!Lsj!tf!pemv!•j
puj!~j!qsj!kb!uf!mkv!Uf!sj!kv!lb!lp
cj!nv!wsb!ujp!lmkv!•f!wf-!uf
nv!sf!~j!eb!ob!qv!|ub!hsbe/
Predator 2, film
Hp!ej!ob!kf!2::8/!j!•v!ep!wj!.
|op!cj!~f!j{!twf!nj!sb!qp!op!.
wop!tf!qp!kbw!mkv!kf!j!|j!sj!vabt-
pwbk!qvu!ob!vmj!db!nb!Mpt
Bo!}f!mf!tb/!Of!wj!emkj!wpn!qsf!.
eb!up!sv!ob!qv!uv!of!tup!kj!oj!.
lp! ptjn! mv!e p! isb!c sp!h b
qp!mj!dbk!db!Nbk!lb!Ib!sj!hb!ob/!
Ledeno doba,
animirani film
[f!nmkb!qsj!kf!31/111!hp!ej!.
ob/!J!epl!wf!~j!ob!aj!wp!uj!okb!ob!.
qv!|ub!twp!kb!tub!oj!|ub!j!lsf!~f
qsf!nb!up!qmj!kjn!lsb!kf!wj!nb-
ckf!af!~j!qsfe!wb!mpn!imb!eop!.
~f!j!op!wjn!mf!ef!ojn!ep!cpn-
aj!wp!upn!sb!{p!•b!sb!oj!///
^ovje~e, gdje mi je
auto?, film
Ob!lpo! op!~j! lp!kv! of
qbn!uf!ep!mb!{j!ebo!lp!kj!oj!lb!.
eb!of!~f!{b!cp!sb!wj!uj/!Eaft!j
_ft!ufs-!ob!sb!wop!.!of!sb{!.
ewpk!oj!qsj!kb!uf!mkj!v!qp!usb!{j!{b
bvupn!lp!kj!tv!of!hekf!#{b!.
nf!uov!mj#!up!lpn!op!~j/!

31/11!!!T
Tvs!wj!wps-! 31/11!!! GJMN Tmv!•bk!oj! 31/11!!!O
Obe!mj!qpn!46-! 31/21!!!UUlp!af!mj!cj!uj! 31/31!!!PPmjnq- 31/11!!!S
SUM!Ev!fm-!
qp!wsb!ubl!v! |qj!kvo hmb!{cfo!|pv nj!mj!kv!ob|@- lwj{ tqps!utlb!fnj!tj!kb vwp!eob!fnj!tj!kb
dj!wj!mj!{b!dj!kv 33/11!!!Q
Qfq!qfs!Ef!ojt-!
32/11!!! GJMN Tv!qfs!mv!{f!sj
32/21!!!EEsbn!tlb!tf!sj!kb 31/46!!! GJMN Mf!ef!op!ep!cb 32/11!!!S
SUM!Ev!fm-!
32/11!!!P
Ptb!tv!ob! tf!sj!kb 33/11!!!QQb!sb!mf!mf 33/11!!!EEp!nb!~b!tf!sj!kb jog/!fnj!tj!kb
33/61!!! GJMN Nfyjdbo
33/61!!!V
V}j!tmp!cp!eop-! 34/11!!!S
Sfe!lbs!qfu- 33/46!!!WWj!kft!uj
.!Sf!bm!Nb!esje-! nb!hb!{jo 33/61!!!TTqps!utlf!wj!kft!uj
tqps!utlj!qsp!hsbn {bc/!fnj!tj!kb
GJMN
33/61!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/16!!!OOp!wf!bwbo!uv!sf!tub!sf 11/61!!! GJMN Sbz
34/11!!! GJMN Sb!uoj!dj! 11/36!!!WWjm!j!Hsfkt-!tf!sj!kb 11/31!! Nb!sj!kj!oj! 34/11!!! GJMN Qsf!eb!ups!3 Lsjt!uj!of!4- tf!sj!kb
qpe!{f!nmkb 11/66!!!S
Sbu!cfo!ep!wb-! mkv!cb!woj!dj 11/61!!!NNpol!6-!tf!sj!kb 34/41!!!WWsj!kf!nf!kf!{b!eaf{
12/11!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb hmb!{cf!oj!|pv!)s* 13/31!!! GJMN Ulp!kf!vcjp 12/46!!!NNpol!6-!tf!sj!kb 11/41!!!HHb!sb!ab
15/36!! GJMN Tmv!•bk!oj! ekf!dv!Bumbo!uf 13/26!!!H
Hb!sb!ab 12/11!!UUsbo!tgfs
|qj!kvo )s* 15/21!!!S
Sfe!lbs!qfu-! 13/56!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn;! 12/41!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
17/11!!!V
V}j!tmp!cp!eop-! |p!vcj{!nb!hb!{jo [b!hsfc {b!qp!of!ekf!mkbl
{bc/!fnj!tj!kb!)s* 16/31!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 14/51!!!V
V!jt!upn!mpo!dv-
{b!qp!of!ekf!mkbl lv!mj!obs!tlj!|pv
15/31!!!Q
Qmp!ep!wj!{f!nmkf
16/21 Sj!kf!lb;!Np!sf
16/51!!!N
Njs!j!ep!csp

1:/16 GJMN -! 22/11 Pcb!wf!{bo! tnkfs- 25/66 GJMN -!227/11 Isp!oj!lb!Lsb!kj!|lji 23/11 Wj!kft!uj-! 23/16 Pt!ub!mj-! epl/! qsp!.
98-8 :6-6
22/41 Hmp!cvt-! 23/11 Kb!woj! bhfou! 144- hsb!ep!wb-!epl/!qsp!hsbn!)s*-!227/46 Of!ekf!. hsbn-!223/46 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 23/56 99-5 ::-4
23/41 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 24/11 Wj!kft!uj- mkpn!{b!kf!eop-!lp!mb!aoj!qsp!hsbn-!229/41 Tmb!w oj! qb!s p!w j-! epl/! qsp!h sbn-!22 4/26 9:-8 217-5
24/21 Np!e ob! qjt!u b-! {bc/! qsp!h sbn- Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!22:/11!Eof!wojl- 2:/41 Bvup.|pq! nb!h b!{ jo-! 2 4/66! J{! eb!o b! v
24/66 GJMN -!226/41 Ejw!mkj!v!tsdv-!tf!sj!kb- Eof!wojl!GUW-!331/16 SUW!VTL!usb!aj!{wj!. ebo-! 25/11 Wj!kft!uj-! 25/16 Lb!gf! Jt!ubo!cvm-
27/26 Qp!bsp-!tf!sj!kb-!228/11 Wj!kft!uj-!228/16 kf{!ef-!sj!bmj!uj!|pv-!332/41 Wj!kft!uj-!332/46 Ep!. {b!cb!woj! qsp!hsbn-!225/61 Ij!up!wj! Njt!ufs
Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 28/56 Cmjo!lfs! Uj!nf- lv!n fo!u bs!o j! qsp!h sbn-! 33/26 GJMN - Eajs!mb-! 26/11 UW! sb{!hmf!eoj!df-! ep!lvn/
09.00 Muzika info
29/41 Eof!wojl!UWTB-!22:/11 Qsp!hsbn!{b 34/21!TNT!qp{!esb!wj!j!•ft!uju!lf<!....... qsp!hsbn-!227/11 Eof!wojl! 2-!227/26 Gjm!. 07.00 Najava programa
ntlp! qp!qp!eof-! 28/56!Tlsj!wf!ob! lb!nf!. Nes Castra 16.00 Deutche
ekf!dv-!331/11 Qps!usfu-!332/11 Wj!kft!uj-!332/21 Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b qp!of!ekf!mkbl 07.40 Stanje na putevima 12.00 Deutche Welle
Tb!sb!kf!wp!bsu-!332/51 Nf!usp!opn!)s*-!333/16 sb-!{bc/!qsp!hsbn-!229/26!Cs{j!lv!ibs-!{bc/ 07.45 Servisne informacije
GJMN -! 34/56 Bvup.!|pq! nb!hb!{jo< Qsf!. qsp!hsbn-!22:/11 Eof!wojl 3-!22:/41 Ekf!•kj Welle 16.30 Album
08.00 Pregled dnevne {tampe
hmfe qsp!hsb!nb {b qp!of!ekf!mkbl TV TK TUZLA qsp!hsbn-! 31/16 Dswf!oj! dwj!kfu-! tf!sj!kb- 09.00 Mali oglasi
12.30 Album
nedjelje
nedjelje
17.00 [ta ima
18/16 J{!eb!ob!v!ebo-!118/21 Bm!ufs!ob!uj!wob 32/11 Qsft!lmvc-!jog/!qsp!hsbn-!333/11 Upq 10.00 Dnevni horoskop
ufo!tubst-!{bc/!qsp!hsbn-!333/56 Ob!lsb!kv 13.00 Info 17.30 Vrijeme
nf!ej!dj!ob-! ep!lvn/! qsp!hsbn-! 19/11 Cp!. 11.00 Selebriti info
RTV USK BIHA] ob!wfo!uv!sb-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!!119/41 Npk eb!ob-!jog/!qsp!hsbn-!334/11 Bvup.|pq!nb!. 15.00 Mali oglasi
brifing!
13.30 [ta ima
18.00 90+
18.30 Music info
19/16!Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!11:/46 GJMN- epn-!nb!hb!{jo-!11:/11 Ob!tf!mv-!ob!tj!kf!mv- hb!{jo-!334/41!Nmbe-!nmb!}j-!obk!nmb!}j-!nv!. 16.00 YU nostalgija
{j!•lj! qsp!hsbn-!111/26 J{!hv!cmkf!oj! twj!kfu- 14.00 90+ 19.00 Info
22/11 Gpml!ubkn-!!nv!{j!•lj!qsqp!hsbn- ep!lvn/!qsp!hsbn-!11:/66 J{!eb!ob!v!ebo- 18.30 Dnevnik
tf!sj!kb-!112/11 Tb!uf!mju!tlj qsp!hsbn 14.30 Pregled brifing
23/11 Wj!kft!uj-!223/16 Lsb!kj!|lb!{f!nmkb-!fnj!. 21/11 Wj!kft!uj-! 21/16 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb- 21.40 Najava {tampe za ponedjeljak Top 10 i po 19.30 Odjava
tj!kb!{b!qp!mkp!qsj!wsf!ev!j!tf!mp-!223/66 Ptbn!. 21/26 Cbs!cj!twj!kfu-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!222/41 23.00 Sportski pregled
UW tub!oj!df {b!esab!wb!kv 15.00 Pregled 25 -najava
ef!tfu!hp!ej!ob!op!hp!nf!ub!v!Pup!dj-!epl/ Up!nbt!j!qsj!kb!uf!mkj-!dsub!oj!gjmn-!222/46 Csb!~b 00.00 Pregled dana
qsb!wp j{!nkf!of qsp!hsb!nb" na 97.11 20.00 Mariovih
qsp!hsbn-!225/16 Ep!lv!nfo!ubs!ob!tf!sj!kb!)s*- Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!222/66 J{!eb!ob!v!ebo- 00.05 No}ni muzi~ki program 15.30 Music 10 i po
 sport
FOTO NN
Najbolji fudbaler
2/!Mj!pofm!Nf!tj!)Cbs!tf!mp!ob0Bs!hfo!uj!ob*!54-3!pe!tup
3/!Bo!esft!Joj!kft!ub!)Cbs!tf!mp!ob0\qb!oj!kb*!32-6
4/!^b!wj!)Cbs!tf!mp!ob0\qb!oj!kb*!22-3///

Najbolja ekipa
2/!Cbs!tf!mp!ob!86-:!pe!tup
3/!\qb!oj!kb!9-4
4/!Csb!{jm!4-9///
21/!Cp!tob!j!Ifs!df!hp!wj!ob!1-4///

Najbolji trener
2/!Qfq!Hwbs!ej!pmb!)Cbs!tf!mp!ob*!73-2!pe!tup
3/!Gf!mjlt!Nb!hbu!)Wpm!gtcvsh0\bm!lf*!:-8
4/!Bmflt!Gfs!hv!tpo!)Nbo!•ft!ufs!k/*!6-4///

Najbolji mladi igra~

2/!Tfs!ijp!Bhv!fsp!)Bumf!uj!lp0Bs!hfo!uj!ob*!56-2!pe!tup
3/!Bmf!tbo!esf!Qb!up!)Nj!mbo0Csb!{jm*!36-3
4/!Tuf!wbo!Kp!wf!uj~!)Gj!psfo!uj!ob0Dsob!Hp!sb*!:-9///

Najbolji igra~ decenije

2/!Sp!obm!ej!okp!)Csb!{jm*!892!qp!fo
3/!Mj!pofm!Nf!tj!)Bs!hfo!uj!ob*!86:!
4/!Lsjt!uj!kb!op!Sp!obm!ep!)Qps!uv!hbm*!819///

"Vorld soker"
izabrao najbolje
Uspje{na godina
za bh. selekciju u 2009. godini

BiH na odli~nom
desetom mjestu
FOTO BETA

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine

zauzela je deseto mjesto u izboru za najbolju ekipu
svijeta u 2009. godini.
Presti`ni britanski magazin "Vorld soker" proglasio
Za najbolju je najbolje u ~etiri kategorije, a bh. selekcija je u anketi sa-
ekipu, kupila 0,3 odsto glasova, {to joj je bilo dovoljno za odli-
~nu desetu poziciju. Za najbolju ekipu, sasvim o~ekivano,
sasvim progla{ena je Barselona (75,9 odsto glasova), ispred [pa-
o~ekivano, nije (8,3) i Brazila (3,8).
Lionel Mesi iz Barselone izabran je za najbo-
progla{ena ljeg fudbalera. Argentinac je dobio 43,2 odsto glasova, a Ronaldinjo
Barselona dru{tvo na "pobjedni~kom postolju" prave mu klupski
saigra~i Andres Inijesta (21,5) i ]avi (11,2). Tek na ~et- ju}i i prethodne dvije godine.
(75,9 odsto vrtom mjestu je najskuplji fudbaler Kristijano Ronaldo iz U trci za najboljeg mladog igra~a slavio
glasova), Reala sa 6,4 odsto glasova. Portugalac je pro{le godine
Brazilac
je Argentinac iz redova Atletiko Madrida Serhio Aguero
ispred bio pobjednik ovog izbora, koji je prvi put odr`an 1982. (45,1), ispred Brazilca Alesandrea Pata (25,2) i Crnogorca
Ronaldinjo Stevana Joveti}a (9,8). Aguero je na tronu u ovom izboru
godine, kada je laureat bio italijanski napada~ Paolo Rosi.
[panije (8,3) Sve glavne nagrade vezane su za Barselonu, pa je ta-
najbolji naslijedio Lea Mesija, koji je progla{en za najboljeg u
fudbaler prethodne tri godine.
i Brazila ko trener katalonskog giganta Pep Gvardiola trijumfovao
svijeta u Najbolji fudbaler svijeta u posljednjoj deceniji je
u izboru za najboljeg trenera (62,1). Drugi je njema~ki
(3,8) stru~njak Feliks Magat (9,7), a tre}i "neuni{tivi" Aleks
posljednjoj Brazilac Ronaldinjo, koji je sakupio 781 poen. Drugi je
Leo Mesi deceniji Mesi (759), a tre}i Kristijano Ronaldo (708).
Ferguson (5,3), trostruki pobjednik ovog izbora, uklju~u-

Oru`ani obra~un u Vizardsima

Gilbert Arenas i D`avaris Kritenton, ko{ar-
ka{i Va{ington Vizardsa, u{li su u sukob uperiv{i
pi{tolje jedan u drugog.
Samo dva dana po{to su Vizardsi priznali da
je Arenas u svla~ionici dr`ao nenapunjene pi{to-
lje kako ne bi bili blizi njegove k}erke u ku}i,
Arenas je do{ao u sukob sa saigra~em, kako na-
vode ameri~ki mediji, zbog kockarskih dugova.
Sukob je izbio po{to je Arenas potegao pi{tolj na
Kritentona koji je bio ljut zbog duga, ali koji je
odgovorio istom mjerom - pi{toljem.
"Ovo je presedan u istoriji sporta. Nikada
nisam ~uo da su igra~i prijetili jedan drugom pi-
{toljima", izjavio je Bili Hanter, izvr{ni direktor
asocijacije NBA igra~a. Gilbert Arenas je u ljeto
2008. godine potpisao {estogodi{nji ugovor vri-
jedan 111 miliona dolara iako su mu Vizardsi
ponudili 124 miliona.