Sadraj

1 Uvod.........................................................................................................................................2
2 Proizvodni proces.....................................................................................................................3
3 Kristalna struktura i tipovi legura............................................................................................3
3.1 Fazni dijagrami..................................................................................................................4
3.2 Efekti legirajuih elemenata.............................................................................................5
3.3 Grupiranje titanijevih legura.............................................................................................7
4 P rimarna obrada i i sporuka proizvedenog titana u zavisnosti od oblika.........................8
5 Primjena Titana......................................................................................................................10
6 Titan u procesnoj industriji....................................................................................................13
6.1 Titan u hemijskoj industriji.............................................................................................13
6.2 Izmjenjivai toplote i kondenzatori.................................................................................15
6.3 Posude i aparatura za proizvodnju..................................................................................15
6.4 Anode stabilnog oblika Ekstraktivna metalurgija........................................................16
6.5 Hlor-alkalna industrija.....................................................................................................17
6.6 Industrija sode.................................................................................................................18
7 Petrohemijska industrija.........................................................................................................19
7.1 Filter za izduvne gasove..................................................................................................19
8 Titan u Offshore postrojenjima..............................................................................................20
8.1 Poarni sistemi................................................................................................................22
8.2 Izmjenjivai toplote visokog pritiska..............................................................................22
8.3 Vertikalna postrojenja......................................................................................................22
8.4 Koroziona otpornost........................................................................................................23
8.5 Zamor i ilavost...............................................................................................................23
8.6 Galvanska korozija..........................................................................................................25
9 Energetika..............................................................................................................................25
9.1 Lopatice parne turbine.....................................................................................................25
10 Ostala podruja primjene.....................................................................................................26
Literatura...................................................................................................................................27

1 Uvod
Titan je deveti najzastupljeniji element u zemljinoj kori i etvrti najzastupljeniji element u
sastavu konstrukcija i to iza eljeza, alminija i magnezija. Titan je meki, ilavi srebrenastosivi metal ija je gustina 4540 kg/m3, to iznosi oko 60% od gustine elika. Temperatura
topljenja titana je 1675C (3,047F).[1]
Materijali na bazi titana, zahvaljujui izvanrednim svojstvima, posljednjih desetljea nalaze
iroku primjenu u razliitim granama industrije, ukljuujui i procesnu industriju. Svojstva
elementarnog titana su visoka temperatura topljenja, mala gustoa, dobra otpornost prema
koroziji sve do 500C, stabilna mehanika svojstva u temperaturnom intervalu od -200C do
600C, vrstoa i krutost slini su eliku, ali oko 40% manje gustoe od elika i vee vrstoe
od aluminija.[2] Treba naglasiti da je njegov osnovni nedostatak nizak modul elastinosti,
stoga se ne moe postii vea krutost konstrukcije.

Slika 1-1 Usporedba gostoe titana i drugih metala [3,Suranaree University of Tecnology]
Titanove legure odlikuju se malom gustoom i visokom otpornou na koroziju. Postojane su
na visokim temperaturama, imaju visoka mehanika svojstva s zateznom vrstoom i do 1600
MPa.[2] Posjeduju mali koeficijent irenja i mogu se primijeniti za komponente koje su
izloene temperaturnim promjenama.
Posljednjih desetljea poinje industrijska proizvodnja i uestalija upotreba titana i njegovih
legura u vie podruja ljudskih djelatnosti. Primjenu nalazi u svemirskoj industriji,
2

avioindustriji, hemijskoj industriji, medicini, arhitekturi, naftnim platformama u moru,

automobilskoj industriji te drugim podrujima.[1,2] Iako je izvanredan metal, proizvodnja
titana i njegovih legura iziskuje dosta sredstava stoga se jo uvijek smatra povlasticom.
Upotrebom titanskih materijala ovjek je unaprijedio kvalitet svojih proizvoda i osigurao put
modernom tehnolokom razvoju.

2 Proizvodni proces
Komercijalna proizvodnja titana ponje od rude, bilo ilmenit (FeTiO3) ili rutila (TiO2), ee
ovo drugo, koja prolazi niz hemijskih procesa pomou kojih se dobijaju elementarne estice
titana, koje se nazivaju titanijumska spuva[1]. Zatim se na sirovinu spuve primjenjuje
niz operacija, slinih onima koje se primjenjuju za proizvodnju elika. Poevi sa
zagrijavanjem titana ili ingota titanskih legura do veoma visokih temperatura, slijedi proces
toplog kovanja, zatm valjanja u limove, ipke i ploe. Titan je komercijlano dostupan u svim
esto koritenim oblicima kao to su ipke, limovi, ploe, cijevi i sl. Takoer, dostupan je i u
obliku odlivaka.

Slika 2-1 Ilmenit [mineral.galleries.com]

Slika 2-2 Rutil [mineral.galleries.com]

3 Kristalna struktura i tipovi legura

Titanij je alotropski hemijski element, tj. pri razliitim temperaturama ima vie razliitih
kristalografskih oblika. Na sobnoj temperaturi posjeduje heksagonalnu gusto pakovanu
kristalnu reetku koja se pridruuje alfa fazi. Data struktura prelazi u zapremisku centriranom
nazvanom beta fazom pri temperaturi od 888 C. Uobiajno je da se titanijeve legure
razvrstavaju na etiri kategorije [1,4] :
Alfa

Alfa-Beta (alfa+beta)

Pri-alfa (eng. Near-alpha)

Beta

Nekad se razmatra i kategorija pri-beta faze koju neemo ovdje razmatrati. Legure sa samo
alfa fazom se nazivaju alfa legure, to isto vrijedi za beta legure. Kristalna struktura i struktura
zrna tj. mikrostruktura nisu sinonimni pojmovi, oba se pojma moraju specificirati da bi se u
potpunosti definirala legura tj. njeno mehaniko, fiziko i koroziono ponaanje. [4]

3.1 Fazni dijagrami

Fazni odnosi u leguri se mogu prikazati faznim dijagramima. Kad su u pitanju vie od dva
legirajua elementa tada je teko kvantitativno odrediti fazne odnose meu njima.
Na slici 3.1-1 je prikazan pseudobinarni fazni dijagram (openit prikaz sadraja beta
stabilizirajuih elemenata, dijagram sadri podruja od alfa preko alfa-beta sve do beta
podruja) koji vrijedi za isomorfne legirajue elemente kao to su vanadij, niobijum, tantal, te
se moe uzeti u obzir za eutektoidne formirajue legirajue elemente ukoliko se na beta vrsti
rastvor ne vri eutektoidna transformacija. [5]

Slika 3.1-1 Pseudobinarni dijagram legura titana [4]

3.2 Efekti legirajuih elemenata

Legirajui elementi openito se mogu razvrstati na alfa i beta stabilizirajue elemente. Alfa
stabilizatori kao to su aluminij, galij, germanij, ugljik, kisik i azot poveavaju alfa
podruje. S druge strane, beta stabilizatori vanadij i molibiden poveavaju beta podruje.
Temperatura transformacije sa alfa-beta ili alfa u beta je poznata beta transus tempeartura.
Beta transus je najnia ravnotena temperatura pri kojoj je materijal 100% beta legura. Beta
transus je kritina za poznavanje pri plastinoj deformaciji materijala i termikoj obradi.[4]
Na slici 3.2-1 je prikazana beta transus za Ti-6Al-4V.

Slika 3.2.1. Pseudo fazni dijagram plus mikrostruktura poputene alfa-beta legure (Ti-6Al4V)
[4]
Ispod beta transusa je titanijeva legura mjeavina alfa-beta legure, ako materijal posjeduje
beta stabilizatore odnosno alfa legura ako posjeduje djelimino ili ne posjeduje beta
stabilizatore. Dvije grupe elemenata stabiliziraju beta kristalnu strukturu tako to sniuju
beta transus. Beta izomorfna grupa sastoji se od elemenata koji ine rastvor u beta faze
ukljuujui molibiden, vanadij, tantal i kolumbij. Druga grupa formira mehaniku smjesu
tj. eutektoidne sisteme sa titanom, i pri tom posjeduju eutektike temperature do 333C nie
od temperature topljenja istog titana. Eutektoidna grupa elemenata sadri magnezij,
eljezo, hrom, kobalt, nikl, bakar i silicij. [4]
Treba napomenuti da druga dva elementa koja se legiraju sa titanom su kalaj i cirkon. Ovi
elementi formiraju vrste rastvore u alfa i beta fazi. Iako ne podravaju faznu
stabilnost, usporavaju brzinu transformacije i korisni su kao ojaavajua sredstva. Titan ne
formira intermetalna jedinjenja sa beta isomorfnim elementima.
Na beta transus snano utie [4]:
Intersticijski elementi kisik, azot i ugljik, koji poveavaju temperature transformacije
5

 Vodik koji smanjuje temperaturu transformacije jer spada u beta stabilizatore

Metalni ukljuci ili legirajui elementi koji niti poveavaju niti smanjuju temperaturu
transformacije

3.3 Grupiranje titanijevih legura

Iako su opisane etiri kategorije ili klase titanija i negovih legura, neto drugaija grupacija
se ponekad koristi u komercijanoj praksi. Naprimjer, uobiajno je grupisanje titanijevih
materijala kao to je dato [1,4,6]:

Tehniki titan (CP, eng. comercial purity)

Alfa i pri-alfa

Alfa-beta

Metastabilni beta

Tehniki titan openito poznat kao komercijalno ist titan je najslabiji po vrstoi ali i
najotpornija verzija na koroziju ovog metala. Sadri izmeu 98,9% i 99,5% Ti, dok ostatak
ine neistoe, u prvom redu kisik i eljezo koji imaju znatan uticaj na mehanike osobine.
[6] Intersticijski elementi kisk i azot ojaavaju isti titan. CP titan usvaja prednosti
intersticijskog jaanja kisika i efekte drugih elemenata (npr. eljeza ili paladija) da
bi obezbjedio razliite stepene ovog metala radi potrebe u razliitim primjenama. Glavna
razlika izmeu kisika i eljeza kao satojaka u titanu jest da je kisik regulator zatezne
vrstoe. Naalost, iako su kisik i azot elementi koji ojaavaju titan, oni se teko mogu
drati van njega radi interstijskog efekta ovih elemenata. Jer zagrijavanje titana na zraku
ne samo da dolazi do oksidacije ve i otvrdnjavanja povrine usljed difuzije kisika i azota.
Nelegirani titan se koristi tamo gdje je potrebna otpornost na koroziju, a pri tome se ne
zahtijeva visoka vrstoa. [4,6]
Alfa legure su legure sa visokim sadrajem alfa stabilizatora, odnosno niskom sadrajem
beta stabilizatora. Ovakve legure imaju veu otpornost ka puzanju pri visokim
temperaturama u odnosu na alfa+beta i beta legure. U alfa i pri-alfa sistemu, alfa legure
koje sadre aluminij, kalaj i/ili cirkon se preteno koriste za rad pri visokim
temperaturama i u kriogenim primjenama. Meutim, duktilnost i ilavost legura bogati
alfagenim elementima ugroena je na niskim temperaturama, osim u sluaju ako se
intersticijski sadraj smanji.[4] Titanijeve legure smanjenog intersticijskog sadraja su
napravljene i oznaene sa ELI (eng. extra low interstitial) npr.Ti-5Al-2.5Sn-ELI je
titanijeva legura koja se mnogo koristi u kriogenim primjenama.
6

Jedna od pogodnosti alfa legura je njihova dobra zavarljivost koja proizlazi iz injenice da
su alfa legure neosjetljive na termiku obradu. Meutim, alfa legure posjeduju loiju
kovanost i uski raspon temperature kovanja u odnosu na alfa-beta legure ili beta legure,
naroito na tempearturi ispod beta transusa. Loija kovanost se ukazuje poveanoj
sklonosti raspravanja centara ili pojave povrinski pukotina, to znai da je potrebno
izvesti manje korake deformacije i uestalo zagrijavanje uzeti u obzir pri kovanju.
Izotermalno kovanje moe umanjiti ovaj problem. [4]
Kada se pomjeaju alfa i beta legirajuih elementi sa titanom, mogu se dobiti strukture u
alfa-beta podruju. Legure u alfa-beta podruju sadre jedan ili vie alfa stabilizatora
(npr. aluminij) ili alfa rastvorljivih elemenata plus jedan ili vie beta stabilizatora (npr.
vanadij, molibiden) u veim koliinama nego to je to sluaj u pri-alfa legurama. Pri
pomjeranju hemijskog sastava legure od alfa solvus fazne granice, legure formiraju
znaajno beta fazu kad se zagrijavaju. [4] U ovu grupu spada legura TiAl6V4 koja ini vie
od polovice trita titanom, to zai da se koristi u koliini jednakoj svim ostalim titanovim
materijalima. [6,7] Mikrostruktura te legure se moe mijenjati termikom obradom, te tako
ostvariti eljene osobine.
Karakteristino za beta legure je velika vrstoa sa metabilnom fazom koja biva zadrana
u potpunosti pri hlaenju na zraku tankih radnih komada ili hlaenjem u vodi debljih
radnih komada. Legure metastabilnog beta sistema su bogatije beta stabilzatorima i time
siromaniji alfa stabilizatorima nego alfa-beta legure. Glavna injenica primjene beta
legura je izuzetna kovanost sa kubnom reetkastom strukturom. U obliku limova beta
legure se mogu lahko obraditi u hladnom stanju u odnosu na visoko vrste alfa-beta legure.
Glavne prednosti beta legura jesu visoka vrstoa, kovanost i izvrsna plastina deformacija
u hladnom stanju u zavisnosti od uslova termike obrade mogu se ovrsnuti do sasvim
visokih raznina vrstoe.[4]

4 Primarna obrada i isporuka proizvedenog titana u

zavisnosti od oblika
Nakon izlijevanja i konditioniranja ingota openito se jo vri homogenizacija u beta
faznom polju prije nastavka sa daljnim radom. Homogenizaciju ne vre svi proizvoai niti
nekih od njih ne rade tu vrstu obrade za sve titanijeve legure. Ukoliko se vri
homogenizacija onda su vremena obrade i temperature zavisna od sastava legure, openito
se kreu od 200 do 450 C iznad beta transusa i i vremenima od 20 do 30 h. [4]

Neovisno o nainu topljenja nakon posljednjeg procesa topljenja i prije tople obrade ingot se
podvrgava konditioniranju. Konditioniranje stvara finiji povrinski sloj koji je osloboen od
koncentratora napona koji uzrokuju stvaranje povrinski pukotina tokom obrade ingota u
poluproizvode. Konditioniranje se moe izvoditi bruenjem, struganjem ingota cilindrinog
oblika. Polazna obrada se vri na presi pri temperaturi od 150C iznad beta transusa. Tokom
obrade se cilindrini ingot pretvara u kvadarski oblik ili oblik ije su ivice oborene. Veliina
poetne deformacije prije ponovnog zagrijavanja zavisi od sastava legure i da li je ingot
homogeniziran , uglavnom se kree od 28 do 38 %. Radni komad se hladi ventilatorima
nakon polazne obrade.
Zatim se radni komad zagrije na temperaturu 35 do 50C ispod beta transusa nakon ega se
deformie za 30 do 40 % za rekristalizaciju i rafiniranje strukture za dalju obradu u toplom
stanju. Nakon ove operacije u alfa-beta podruju vri se hlaenje u zraku. Zatim se
ponovo zagrijava na 50 C iznad beta transusa gdje se 30 do 40 % deformie nakon ega se
vri brzo hlaenje.
Osnova ovih operacija tj. poetno zagrijavanje, obrade u toplom stanju, hlaenja, ponovnog
zagrijavanja i hlaenja jeste poboljanje homogenosti strukture legure i ima za cilj
poboljanje odziva reakcije na termomehaniku obradu.
Ostatak obrade u toplom stanju se odvijaju u alfa-beta podruju gdje se izvodi do
65% dodatne deformacije i time se omoguuje tipine ujednaene strukture koje e lake
odgovarati na operacije kovanja i termike obrade te ispitivanju ultrazvukom. Obrada u
toplom stanju se odvija u alfa-beta podruju radi rafiniranja mikrostrukture i lakeg
ispitivanja. Pri ovoj taki preostali koraci obrade zavise od oblika krajnjeg poluproizvoda
koji mogu biti ipke, ploe, limovi, gredice i/ili livene elektrode. [4]
ipke su tipino krunog ili kvadratnog presjeka i koristi se za daljnju obradu kovanjem ili
izradu krunih prstenova. Limovi su tanko valjani poluproizvodi ija je debljina do 25
mm, dok su ploe limovi ija debljina prelazi 25 mm. Gredice mogu biti krunog,
kvadratnog poprenog presjeka ili tokom obrade da se izrade u zahtijevani oblik. Livene
elektrode se od proizvoaa izrauju ponovnim livenjem u oblik punog profila pri emu se
oblikuju za eljeni prenik i reu na eljenu duinu bez potrebe za formiranje odgovarajue
strukture jer e se ponovo izlijevati.

Slika 4-1 Dijagram procentualne proizvodnje poluproizvoda titana i njegovih legura.[8]

5 Primjena Titana
Zahvaljujui iznimnim svojstvima koja posjeduju, ovi se materijali danas koriste u izradi
primarnih konstrukcijskih elemenata. Najvie se koriste u avioindustriji za izradu lopatica
kompresora i dijelove mlaznih motora, glavina, kuita i drugih visokooptereenih dijelova.
Na primjer, kod Boeinga 777, ovi su materijali zastupljeni s oko 10% mase zrakoplovne
konstrukcije. Avion Blackbird bio je prvi avion u potpunosti napravljen od titanovih legura.[2]
Osim toga titanove se legure upotrebljavaju za izradu projektila i satelita u svemirskoj
industriji. Zbog otpornosti na djelovanje morske vode, sve se vie primjenjuju u brodogradnji,
prvenstveno za vojne brodove i podmornice. Osim navedenog, koriste se u nekim drugim
industrijama gdje dolaze do izraaja njegova otpornost na koroziju i visoke temperature, a to
su tekstilna i hemijska industrija kao i proizvodnja papira.

Slika 5-1 Postrojenje za izbjeljivanje celuloze i papira [3]

Odlina mehanika svojstva i bioloka inertnost titana i njegovih legura u odnosu na ivi
organizam, uz dobru korozijsku postojanost, omoguila su njihovu primjenu kao biomaterijal
za implantate u medicini. Biometalni materijali ili biokompatibilni metalni materijali su
definirani materijali koji se primjenjuju u kontaktu sa elijama, tkivima ili tjelesnim
tekuinama ljudskog organizma. Primjenjuju se kao nadogradnja ili zamjena strukturnih
9

dijelova ljudskog organizma. Zbog odgovarajuih mehanikih karakteristika i izvrsne

elektroprovodnosti, biokompatibilni materijali primjenjuju se za izradu medicinskih implanata
poput umjetnih zglobova, umjetnog srca, spojnica, fiksiranih ploica, pacemaker elektroda i
drugih pomagala.
Titan je jedinstven i uinkovit materijal za zubne nadomjestke, posebno krunice i mostove
koje titi od agresivnih tjelesnih tekuina i ne izaziva alergijske reakcije.
Nakit, okviri naoala, satovi i drugi estetski dodaci sve se vie izrauju od titanovih
materijala. Zahvaljujui svojoj masi koja je manja od elika i vrstoi, svoju upotrebu
pronalaze i u sportskoj opremi, naroito u alpinistikoj i speleolokoj.[2]
Tabela 5-1: primjena titana i njegovih legura [7]

Podruije primjene

Karakteristini primjeri

Svemirska industija
Grede za stajni trap, vijci, krilne kutije, okvir
trupa, dijelovi konica i trapa, oslonci i
Avio industrija

postolje motora, komponente donjeg postroja,

usmjerivai zrane struje, zatitni zid,
hidrauline cijevi, SPF dijlovi
Lopatice i diskovi kompresora, lopatice

Motori

ventilatora, komore za hlaenje, kuita,

prstenovi za prirubnice, odstojnici, vijci,
hidrauline cijevi, cijevi za tople gasove

Sataliti,rakete

Kuita raketnih motora, spremnici za gorivo

Rezervoari, mjeai, pumpe, ramovi, zasloni,

Hemijska industrija

mjealice, ventili, reaktori pod pritiskom,

cijevi i cjevovodi, izmjenjivai toplote,
koarice za elektrode i anode u hlor-alkalnoj
elektrolizi

Energetici

10

Kondenzatori, rashladni sistemi, cijevi i

Energetska postrojenja

cjevovodi, lopatice turbina, obloge za FGD

jedinicu, odlaganje nuklearnog otpada
Izmjenjivai toplote, isparivai ,

Postrojenjima za geotermalnu enerigiju

kondenzatori, cijevi

Pomorskom ininjerstvu
Izmjenjivai toplote, kondenzatori, cijevi i
cjevovodi, propeleri, osovine propelera i
Brodogradnji

kormila, oprema za zapisivanje podataka,

dijelovi amaca za spaavanje, komponente
radara, anode za katodnu zatitu, podupirai
glisera

Oprema za ronjenje

Podmornice, ventili

Postrojenja za desalanizaciju morske vode

Zagrijai pare, kondenzatori, tankostjene

cijevi
Rashladna oprema, grijai, kondenzatori,
izmjenjiva toplote, cijevi i cjevovodi,

Priobalna postrojenja

prirubnice, vodovi za duboko buenje,

fleksibilne sastavnice, dijelove za
desulfanizaciju, regeneratore, strukturne
komponente,
Proteze, vjetaki kukovi, vijci za fiksiranje
pri lomovima, zubne proteze, instrumenti,

Biomedicinski ininjering

sluna pomagala, srani zalisci, visokobrzinski centrifugalni separatori za krv,

invalidska kolica, insulinske pumpe
Cijevi za buenje, rajzer cijevi, obloge

Duboko buenje

kuita, ice, probe

Klipnjae, ventili, drai i opruge ventila,

Automobilska industrija

radilice, bregaste osovine, dijelovi ovijesa,

11

opruge, dijelovi spojnice, izduvni sistem,

zupanici, glavina toka
Alatne maine

Zatitne cijevi, instumentacija i zatitna

oprema

Industrija celuloze i papira

Ureaji za izbjeljivanje, cijevi

Rezervoari, izmjenjivai toplote, dijelovi

Prerada hrane

maina za pakovanje
Krovne konstrukcije, armiranje betona,

Konstrukcijske svrhe

renoviranje spomenika (Akropolis)

Superprovodnici

Rotori za superprovodljive generatore

Umjetnost

Skulpture, baze fontana, ukrasi

Potroake proizvode

Industriji nakita

Nakit, satovi

Optici

Okviri naoara
Ramovi za bicikla, teniski reketi, tapove i

Sportska optema

drae za golf, planinarska oprema, dijelovi

boba, maevi

Muziki instrumenti

Zvonca, dijelovi harmonike

Oklopi (automobilski, borbenih aviona,

Sigurnosna oprema

helikopterski), kacige, panciri, rukavice

12

Transport

Tokovi za brze vozove

Orue za rezanje

Noevi, makaze, klijeta

Ploice sa imenima, olovke, oprema za

Ostalo

kontrolu zagaenja, razne posude, dijelovi

telefonskih releja

6 Titan u procesnoj industriji

6.1 Titan u hemijskoj industriji
Iako je titan jako reaktivan metal, pokazuje veliku otpornost prema koroziji. Razlog tome je
veliki afinitet titana prema oksigenu i vlagi iz zraka. Kao rezultat, na sobnoj temperaturi,
stvara se visoko stabilni, vrsti i postojani oksidni sloj TiO2 na povrini metala, koji se nakon
oteenja se odma regenerira. Ova osobina objanjava veliku primjenu titana u hemijskoj
procesnoj industriji i energetici gdje postoji svakodnevni uticaj agresivne sredine. Titan ne
zahtijeva dodanu zatitu od korozije, zbog ega se njegova relativno visoka cijena esto
kompenzuje manjim trokovima odravanja i utrokom vremena.
Titan se prvi put u hemijskoj industriji koristi u 60-tim godianma prolog stoljea, prvobitno i
uglavnom za dijelove namijenjene za kontrolu procesa u oksidirajue hloridnom okruenju.
Danas se takoe koristi tamo gdje postoji uticaj drugih agresivnih medijia kao to su kiseline,
azotne kiseline, vlani brom i aceton. Nadalje, titan je vrlo stabilan prema mravljoj kisalini,
limunskoj, vinskoj, stearinskoj i taninskoj kisalini, a moe se koristiti za opremu za rukovanje
sa organskim kiselinama mijeanim sa neorganiskim, otopinama i solima. Bazna sredina do
pH 12 i 75C obino ne predstavlja problem za titan. Meutim, u prisustvu galvanske veze pri
temperaturama iznad 75C i pH manjoj 3 ili veoj od 12, atomski vodik moe da reaguje sa
aktvnijim materijalom u kontaktu to uzrokuje vodikovu krhkost. Nadalje, mogu se pojaviti
pukotine usljed naponske korozije kada je titan izloen dejstvu metil alkohola sa sadrajem
vode manjim od 1,5%.
Obino, titan se primjenjuje u sluajevima kada nehrajui austentini elici ne osiguravaju
dovoljnu korozijonu postojanost. U hemijskoj procesnoj industriji titan se upotrebljava za
posude, separatore, pumpe, stubove (eng.columns), izmjenjivae toplote, cijevi, rezervoare,
mjeae, hladnjake, isparivae, tlane reaktore itd. (slike 6.1-16.1-4)
13

Obzirom da je otrpornost na koroziju primarni, a vrstoa sekundarni zahtjev kod komponetni

u hemisjkoj industriji , preferira se primjena nelegiranog i niskolegiranog titana. Za poveanje
korozione otpornosti preporuuje se upotreba titana legiranog sa Pd, kvaliteta (grade) 7 ili Ti0,3Mo-0,8Ni (kvalitet 12), prvenstveno radi izbjegavanja krevis korozije. Legure se uglavnom
isporuuju u obliku tankih folija, limova i ploa (ploasti izmjenjiva toplote, obloge, oplate
itd.), ali i cijevi (izmjenjivai toplote, kondenzatori itd.) [9]

Slika 6.1-1: Rezervoar [10]

Slika 6.1-2: Izmjenjiva toplote [10]

Slika 6.1-3: Ispariva amonijaka [10]

Slika 6.1-4: Ciklonski separator [10]

6.2 Izmjenjivai toplote i kondenzatori

Dobra toplotna provodljivost titana koja je za 50% vea nego kod nehrajuih elika, razlog
je to je titan osnovni materijal za izmjenjivae toplote gdje je rashladni fluid morska voda,
slankasta (eng. Brackish) voda, zagaena voda. U ovim aplikacijama komercijalni isti titan
pokazuje vrhunsku korozionu otpornost decenijama. Oba tipa izmjenjivaa toplote, cjevasti i
vie kompaktni ploasti izmjenjiva toplote (slika 6.2-1), rasprostranjeno se koriste na kopnu
u rafinerijama nafte, a na moru za naftne platforme. tavie, iskustvo je pokazalo da brzina
vode od 10 m/s ne uzrokuje eroziju, erozionu koroziju i kavitaciju u cijevima. Prema tome,
naroito tankostjene cijvi kondenzatora jako esto se mogu nai u upotrebi bez ikakvog
14

dodatka za koroziju. irom svijeta, milijoni metara zavarenih i beavnih titanskih cijevi u
elektranama parnih turbina, rafinerijama, hemijskim postrojenjima, klima ureajima,
postrojenjima za destilaciju vode, desalinizaciju, kompresiju pare, morske platforme, povrine
brodova i podmornica, kao i tolotne pumpe za bazene za plivanje dokaz su titanievog vijeka
trajanja i pouzdanosti u odnosu na predhodno koritene bakar-nikl legure i nehrajue elike.
U Japanu, na primjer, za cijevi kondenzatora koristi se 20% titana od ukupne njegove
upotrebe u toj zemlji.[9]

Slika 6.2-1: Ploasti izmjenjiva toplote[9]

Slika 6.2-2 : Cjevasti izmjenjiva

toplote[9]

15

6.3 Posude i aparatura za proizvodnju

Velika koroziona otpornost, naroito u vodi, dovela je do iroke primjene titana u hemiskoj,
petrohemiskoj i elektrohemiskoj industiji. Budui da se titan uglavnom koristi za rezervoare i
posude za skladitenje, u upotrebi je komercijalni isti titan kvaliteta (grade) 2.
Posude i aparate proizvedene od titana odlikuje konstrukcija sa punim zidovima, presvuenim
ili obloenim povrinama (eng. plated construction styles), te slabo postojanim oblogama
(eng. loose linings) . Konstrukcije sa punim zidovima su ekonomski opravdane do debljine
zida u vrijednosti od oko 15 mm. Razlog tome je uglavnom zbog ogranienog termikog
naprezanja titana. Iznad 250 C vrstoa naglo pada i materijal poinje da pue. Prema tome,
za posude pod pritiskom izraene od komercijalnog istog titana, za te radne temerature, ne
mogu biti primjenljive pri radnom pritisku veem od 20 bar. Pored toga, poveanjem debljine
zida nastaje probem pri zavarivanju titana usljed pukotina izazvanih naponskom korozijom.
Smanjenje debljine zidova uslovljeno je pritiskom medija koji se nalazi u posudi ili pritiskom
koji nastaje usljed zagrijavanja i hlaenja sadraja posude. elini limovi na iju povrinu je
galvanskim putem nanesen sloj titana mogu se koristiti kako za posude u kojima vlada
povieni pritisak tako i za vakumirane posude. Poredei sa slabo postojanim oblogama,
presvuene povrine imaju prednost u vidu boljeg provoenja toplote i bolje otpornosti prema
guvanju usljed temperaturnih promjena ili dejstva vakuma. Takoe nosai, ureaji za grijanje
i hlaenje, ukruenja itd.mogu biti direknto zavareni sa vanjske strane na konvencijalne
eline posude. Meutim, visoki trokovi galvanizacije i sloenost procesa prestavljaja glavno
ogranienje primjene presvuenih materijala.[9]
Titan se takoe primjenjuje u galvnaizaciiji za izradu anoda, ureaje za zagrijavanje i hlaenje
elektrolita, kao to su npr. titaniumom presvueni grijai koji se uranjaju u elektrolit, cijevi
kotla, izmjenjivai toplote, registri, spiralne cijevi itd.

6.4 Anode stabilnog oblika Ekstraktivna metalurgija

Upotreba titanijumske anode za klor i natrijev hlorat je bila uspjena kroz koritenje tankih
plemenitih metala, tipa platina ili rutenijum sa oksidnom povrinom za odravanje elektrinog
kontakta sa elektrolitom. Takve anode imaju nisku prenaponsku karakteristiku. Ovo
omoguuje znaajno smanjenje potronje energije pri elektrolitskoj proizvodnji hlora u
odnosu na konvencijonalne grafitne anode. Zbog toga, anode na bazi titana ne samo da nude

veu iskoritenost struje, one su takoer stabilnog oblika i uzrokuju znatno manje zagaenje
od elija elektrolita i hlora.
Upotreba titanijumksih elektroda za elektro-dobijanje i elektro-preradu metala kao to su
bakar, zlato, nikl, mangan i mangan dioksid iz sulfida rastvorene sumporne kiseline je
predstavljeno kao ekoloki ista alternativa radi izbjegavnja prenja sulfidne rude. Glavni
razlog upotrebe titana u elektrolitskim ekstrakcijama je njegova odlina otpornost na koroziju
te injenicu da njegov oksidni sloj slui kao odlino sredstvo za odvajanje. Titanijumske
elektrode se takoer koriste za elektroforezu i elektro-osmozu. Generlano govorei za
aplikacije kod kojih se zahtijeva dugorona stabilnost elektroda. [9]

Slika 6.4-1: Anoda od titana [10]

6.5 Hlor-alkalna industrija

Hlor-alkalna industrija je vana industrija dobijanja osnovnih materijala kao sirovina, a
njihova proizvodnja i razvoj imaju znaajan uticaj na ekonomiju jedne drave. Ovdje se titan
upotrebljava zbog boljih antikorozivnih osobina u odnosu na nehrajue elike i druge
obojene metale. Danas se titan u hlor-alkalnoj industiji koristi za proizvodnju anoda, jonizmjenjivakih membrana, mokrih hloridnih hladnjaka, predgrijaa rafinirane slane vode,
tornjeva za dehlorizaciju i drugih komponenata za hlaenje.
U prolosti glavne komponente ovih ureaja su bile sastavljene od vie nemetalnih materijala
(kao to su grafit, PVC itd.), ali svojim mehanikim osobinama, termikom postojanou i
procesnim performansama nisu mogle da zadovolje zahtjeve, to se oitovalo u velikoj teini
opreme, velikoj potronji energije, kratkim ivotnim vijekom, a to je sve uticalo na kvalitet

proizvoda i negativan uticaj na okolinu. Zbog toga, od 1970-ih u Kini je poela upotreba
elektrolizera sa metalnim titanskim anodama i elektrolizera sa jonskom membranom kao
zamjena za grafitne elektrolizere, te titanskih mokrih hloridnih hladnjaka kao zamjena za
grafitne hladnjake. Elektrolitika proizvodnja iz kausine sode za dobivanje velike koliine
toplog mokrog hlora, vri se obino na temperaturi 75-95C, nakon ega je potrebno vriti
hlaenje i suenje prije upotrebe.
Proizvodnja hlora putem elektrolize nekada je bila veliki problem obzirom na okolne uslove u
kojima su bila izloena postrojenja. Poviene temperature od oko 80C , vlaga i hlor
doprinosili su pojavi visokotemperaturne korozije mnogih dijelova postrojenja, a naroito
hladnjaka. Do poetka primjene titana za ove aplikacije ni jedan prijanji materijal nije
odgovarao zahtjevima. Obzirom na otpornost titana na visokotemperaturnu koroziju na
ugraenim komponetama ni nakon 20 godina nema tragova korozionog dejstva.[11]

Slika 6.5-1: Izgled dijela postrojenja za elektrolizu u hlor alkalnoj industriji [13]

6.6 Industrija sode

Soda prestavlja jednu od najeih hemijskih sirovina, koja ima znaajan uticaj na nacionalni
dohodak pojedinih zemalja. Proces proizvodnje sode koga prate gasovi kao to su NH3 i CO2,
teni medij kao to su NaCl, NH4Cl, NH4HCO3 , visoka koncentracija rastvorenog Cl,
ograniava ivotni vijek aplikacija (kao npr. izraenih od ugljinih elika i livenog gvoa na
oko 3 godine zbog pojave korozije i ozbiljnih curenja medija kao posljedice korozione
degradacije). 1975-1977 Tianjin Soda Plant i Dalian Chemical Industry Company u
proizvodnji sode uvode aplkacije izraene od legura titana. Neke od tih aplikacija bile su
cijevi za hlaenje ugljika 63 2 mm, ploasti izmjenjivai toplote, hladnjaci iji je
povrinski sloj izraen od titana, pumpe, rotori turbine itd.

Jedan od velikih problema u industriji sode predstavljala je korozina degradacija postrojenja

za kondenzaciju amonijaka (eng. Ammonia condenser) koji se sastojao od dvije posude za
hlaenje od livenog gvoa prenika 2,5 m i visine 1,2 m, u kojima se nalaze cijvi takoe od
livenog gvoa. Na cijevi i sa vanjske i sa unutranje strane djeluje neki od sljedeih
agresivnih medija: fenol, pare H2O, NH3 i CO2 temperature od oko 95C , tekuina NH4Cl i
rashladni medij. Pod ovakvim radnim uslovima nakon dvije godine rada primjetna je ozbiljna
degradacija cijevi kao posljedica korozije. Time postrojenje za kondenzaciju amonijaka nakon
dvije godine postaje nefunkcijonalno i neupotrebljivo. Problem je rijeen tako to su cijevi od
livenog gvoa zamijenjene cijevima od legure titana sa dodatkom tantala. Nakon to je
poslije dvije godine uraena detaljana kontrola nije bilo nikakvih znakova korozije.
Procjenjuje se da bez problema mogu raditi u pomenutom okruenju vie od 20 godina, to
znai da je ivotni vijek deset puta vei. [11]

7 Petrohemijska industrija
Titan je takoer od kljune vanosti u petrohemijskoj industriji. Zbog svoje izvanredne
otpornosti na koroziju tehnii ist titan i legure titana sa olovom i tantalom se primjenjuju u
proizvodnji za acetaldehid, acetona, akrilnih vlakana i urea-e. Prvobitna primjena titana u ovoj
industriji je bila za izradu cijevi izmjenjivaa toplote, koje su izloene dejstvu agresivnog
medija za hlaenje. U novije vrijeme, zbog loeg kvaliteta sirove nafte i velikog sadraja
sulfida, ugljendioksida i vodika u istoj, proizvoai su morali da unaprijede svoju procesnu
opermu tako to su vei dio iste napravili od titana tj. zamijenili su ve postojee materijale
titanom. Vei poetni trokovi su veoma brzo vraeni jer je radni vijek opreme bio puno dui,
bilo je manje zastoja i manje potrebe za odravanjem, kao i to da se sirova nafta rafinirala uz
znatno manje trokove. Danas se titan koristi za izradu izmjenjivaa toplote u rafinerijama,
posuda pod pritiskom, razne vrste cjevovoda u agresivom okruenju te za izradu mnoge druge
sline opreme.

Slika 7-1 Dijelovi postrojenja u petrohemijskoj industriji izraeni od titana [13]

7.1 Filter za izduvne gasove

U cijelom svijetu je prihvaeno da zagaivai igraju vanu ulogu u oteenju jezera i uma od
tz. kiselih kia odnosno radioaktivnih padavina koje sadre sumporne plinove koji nastaju
sagorijevanjem fosilnih goriva iz termoelektrana. U cilju zatite okolia na svjetskom nivou
potstaknuta je instalacija postrojenja za uklanjanje sumpora iz izduvnih gasova, tanije,
trenutna state of-art tehnologija kako bi se uklonio najvei dio sumpora iz izduvnih gasova.
Za glavni izvor zagaenja sumpor dioksidom se koristi tehnologija uklanjanja sumpora
metodom vlanog proiavanja.

Slika 7.1-1: Dijelovi filtera izraeni od titana [10]

Vie od 25 godina, titan je koriten u svim veim filetrskim instalacijama na dimnjacima i
postrojenjima za uklanjanje sumpora iz izduvnih gasova gdje je dokazao svoju otpornost na
izuzetno agresivne uslove u primjeni. Takoe, titan se pokazao kao najefektivniji u osnovnom

ivotnom ciklusu sa aspekta cijene tako da se table lima titana kvaliteta 2 danas primjenjuju u
dimnjacima i za oblaganje dimnjaka.

8 Titan u Offshore postrojenjima

Izvrsne performanse titana i njegovih legura u morskoj, slanoj i zagaenoj vodi, i sredinama
naftnih rafinerija su u potpunosti iskoritene u posljednjih nekoliko godina od strane offshore
nafte i gasne industrije. Danas, prvenstveno u norvekom sektoru u Sjevernom moru, broj i
raznolikost primjene titana i legura titana u offshore industriji raste eksponencijalno.
Od nekoliko stotina kilograma koji su sekoriste u hlorisanim sistemima i izmjenjivaima
toplote prije dvadeset godina, ukupna potronja titana sada premauje nekoliko hiljada tona,
sa svakim novim projektom vjerojatno emo vidjeti vee koritenje titana od svog
prethodnika. Neprekidni problemi elika sa korozijom, djelomino pukotine nastale usljed
korozije, su eliminirani upotrebom titana zbog niskog pritiska priguenja, visoke temperature
i servisa cjevovoda. Tipina potronja za instalacije na palubi cjevovoda sada kree 50-150
tona po platformi.
Tri su glavna faktora koja su izazvali veliku upotrebu titana u izboru materijala offshore
inenjera:

Prvo, Intezivirani propusti nehrajueg elika i legura na bazi bakra su poveane,

porast problema za sigurnost postrojenja i zatitu okolia za najnie izvodljive mogue

trokove ivotnog trajanja.

Drugo, titan i dalje nastavlja biti na raspolaganju po konkurentnim i relativno
stabilnim cijenama, i s ovim je dolo do rasta iskustva i sposobnosti za opskrbu
irokog spektra titana u proizvodnji, posebno cijevi, armature i zahtjeva u sistemima
offshore industrije. Od 1990, petnaest Norvekih firmi razvili su sposobnost za
obogaivanje titana uzimajui samo relativno kratko vrijeme da postanu sposobne u
svim aspektima obrade, savijanja i zavarivanja. Razvoj hladnog savijanja tankostjenih

cjevovoda od titana pruio iskorak u ukupnoj konkurentnosti titana u sistemima.

Trei faktor u poveanju koritenja titana je poboljana dostupnost informacija za
dizajn inenjera i offshore operatora o korisnim svojstvima koja titana jedinstveno
posjeduje, uz navedene praktine aspekte i cijene, titan se iskoritava efektivno.
Titanium Information Group, u suradnji sa norvekim Titanium Technology Forum,
znaajno je doprinijelo ovim postignuima. Offshore troak zamjene je 27 puta vea
nego za slinu zamjenu kod onshore postrojenja. Specifikacija titana na poetku, uz

ekonomian dizajn, izradu, instalacije i koritenje smatra se u potpunosti

odgovarajuim za off shore postrojenja koje se sada dizajniraju sa ivotnim ciklusima
od 30 do 50 godina. Titan e esto biti konkurentan zbog trokova, ali e uvijek
prednjaiti u pogledu trokova ivotnog ciklusa.
Pilot projekt u 1994 godini Elf Petroleum Norge za Frigg platformu daje rezultate koji
pokazuju da je uloeni troak titana na 200m po 15cm nivoa mora je 20% ispod ugljeninih
elika. Upotrebom hladnog savijanja, smanjeno je za vie od 80% zavarivanje. Potrebno je
manji broj krivina, piribora i manje zavarivanja. Prirubniki spojevi su hladno spojeni sa
krajevima cijevi.
Mala masa cijevi od titana znatno smanjuju masu instalacija - jedan ovjek moe ponijeti
deset cijevi, 6m duine, 15cm prenika bez pomoi mehanizacije. Nakon povrinske obrade,
zatita i farbanje nisu potrebni.

8.1 Poarni sistemi

Neistalirane zavarene tankostjene cijevi od titana su proli protiv poarni hydrocarbon test
NPD H-klase. Jedinstvena otpornost na udarce i oteenja cijevi od titana pruaju maksimalnu
mogunost za preivljavanje u sluaju eksplozije, poara ili drugih nesrea (slika 8.1-1).

Slika 8.1-1. Cjevovodi za offshore upotrebu napravljeni od komercijalno istog titana..

UK proizvoa protupoarnih sistema Grinnell nudi prskalice, poplavne detektore, mlaznice,
ventile i cjevovode, instalirane hladnim savijanjem uz minimalne trokove. Titanijski sistemi
za gaenje poara su sada instalirani na Froj / TCP (Elf Petroleum), Slejpner West (Statoil),
Troll B i Brage (Norsk Hydro).

8.2 Izmjenjivai toplote visokog pritiska

Titanium cijevi i ljuske hladnjaka visokog pritiska, plin prolazi kroz debele zid cijevi i
rashlauje vodu na strani ljuske, su obino velika i teka. Znatnu utedu prostora i teine za
takvu jedinicu sada je mogue kroz koritenje kompaktnih izmjenjivaa topline, razvijenih od
strane Rolls Laval pomou titan legure Ti-6Al-4V, superplastinim oblikovanjem i
difuzionim spajanjem. Prve jedinice zauzimaju jednu desetinu obima i jednu sedminu teine
njihovih cjevaste kolega koje su sada u slubi.

8.3 Vertikalna postrojenja

Potreba za vaenjem iz morskih dubina koristei plutajue skladite za punjenje i pranjenje
(FPSO platforme) pruila je izazov potencijalnom tritu titanskih cjevi za buenje i
vertikalna fleksibilna postrojenja. Offshore polja za budui razvoj ukljuuju brojne lokacije s
dubinom mora od 300 metara.
Titan je za mnoge inenjere jedini materijal pogodan za fleksibilna vertikalna postrojenja za
rad u tim dubinama mora, sa temperaturama plina ili ulja preko 125 C. Postojee fleksibilne
cijevi ne trpe pritisak, vie temperature ili termo okove. Primjena legura titana za vertikalna
postrojenja za velike morske dubine e zahtijevati vie od 500 tona legure po vertikali
sistema. Kvalifikacija legura titana u ovom postrojenju se uzima prema procesu postrojenja
visokog pritiska, uklanjanje trenutnih ogranienja klase pritiska 150 i 300 komercijalno istog
titana i donjem granicu razvlaenja legura titana (300-600MNm2 zatezne vrstoe).

8.4 Koroziona otpornost

Titan se opire svih proizvedenim fluidima u offshore osim nekoliko neproizvedenih fluida.
Legura titana pogodan za upotrebu na mjestima bez kisika. Legura titana pogodan za
agresivna okruenja, otporni su na koroziju, rupiastu i naponsku koroziju (PKS), hloridkontaminirana voda (npr. morska voda i kiseline).
Metanol je jedan od rijetkih specijaliziranih okruenja i medija koji mogu izazvati PKS u
legura titana. Oteenja u titanu su se dogodile od- suhog metanola, metanol / halogena i
mjeavine metanol / kiseline.u prolosti, minimalni sadraj vlage od 2% se preporuio da
prui imunitet za komercijalno iste titana, ali i u moda najteim uvjetima (za koje
komercijalno isti se ne bi vjerojatno koristili zbog temperature okoline ili radnog pritiska).
Nedavno su revidirane preporuke od 5% vlage da pokrije sve legure koje se koriste u offshore
i za sve predviene uslove.

8.5 Zamor i ilavost

Zamor materijala legure titana na testu na primjerima je obino 50% -60% od vrijednosti
zatezne vrstoe. Zasjeeni uzorak daje nie vrijednosti. Njega je uvijek potrebno izbjegavati
u projektovanju i proizvodnji kako bi izbjegli koncentraciju napona, lou zavrnu obradu,
otre prelaze, nepotreban radijus i uglove itd.
I dalje se postavlja pitanje oko kvaliteta povrine potrebne za legure titana za vertikalna
postrojenja. Trenutno se smatra bitnim da se prui vrlo visok standard zavrne obrade, bez
prslina, pukotina, ukljuaka i drugih nedostatka koji mogu nastati u proizvodnji, Slika 2.

Slika 8.5-1. Sekcija za vertikalno buenje napravljena od Ti-6Al-4V, sa pomonom linijom od

Ti-3AL-2.5V
Zamor usljed korozije uglavnom nije problem za titan i njegove legure. Zamor uslijed irenja
pukotine u morskoj vodi za komercijalno istog titana je slian onome u zraku, ali za legure
Ti-6Al-4V i Ti-6Al-4V ELI su neznatno vei u morskoj vodi i drugim korozivnim sredinama
u odnosu na one u zraku. Apsolutno irenje pukotine e varirati sa specifinim sastavom
legure, mikrostrukture, orijentacije pukotine, ali moe biti poveana prisutnost vodika, koji
stvara galvanski sloj. Nekoliko legure ukljuujui Ti-6Al-4V ELI posjeduju ilavosti (KIC) na
nivoima vie od 80 MNm-3/2 u zraku, ali se smanjuje nivo ilavosti u morskoj vodi (KISCC) i
drugim agresivnim sredinama, Slika 8.5-2.

Slika 8.5-2. Tipina K1C i KISCC vrijednosti ilavosti za Ti-6Al-4V i Ti-6Al-4V ELI u
razliitim uvjetima

8.6 Galvanska korozija

Gdje je titan ugraen u mjeovitim metalnim postrojenjima ili opremi, obino e biti katoda,
ako galvanski element postoji, ili je stvoren. Strategija pri projektovanju koja se koristiti u
offshoru je da se sprijei ili ogranii galvanska korozija i zatite susjedni manje plemeniti
dijelovi sistema, ukljuuju elektrinu izolaciju titana kroz koritenje neprovodnih zaptivki i
rukavca vijaka, hemijskim doziranjem, ugradnjom kratkih lako zamijenjivih debelozidnih
dijelova manje plemenitih metala, ili spajanjem kompozitnih materijala ili galvanski skoro
kompatibilnih legura, kao to su molibdenski austenitni i duplex elici, (254SM0, Zeron
100), te legure nikla, (Inconel 625, Hastelloy C).
Vie subjekata su obloeni vidljivim slojem titana kako bi se smanjio omjer katoda / anode.
Potencijal katodne zatite od metala bi trebalo biti vie od 0,8 V-SCE. Slino tome, anoda ako
ne podlijee kontroli otpornika, mora se odabrati da proizvodi negativni potencijal manji od
0,8 V-SCE. Razmatranje katodnog sistema zatite je bitno kada se znaajno podruje titana
zamjenjuje elikom pod morem. Galvansku korozija manje otpornih metala moe biti tetna
za Titan kao katodu, u uslovima uzimanja vodika. Apsorpcija vodika moe biti uzrokovana ili
pogorana:

spajanjem titana na metal manje otpornosti na koroziju,

katodnom sistemi zatite koji proizvode potencijal >-0.8V SCE
zatezna sila ili zaostali naponi ako se pojavljuju
pH manje od 3 ili vie od 12 poveava rizik od uzimanja
viim temperaturama koje uzrokuju poveanje korozije na anodi i vie aktivnosti
vodika na katodi
sumporovodik, koji e ubrzati unos vodika u prisustvu katodnog potencijala.

9 Energetika
9.1 Lopatice parne turbine
Znatan dio izgubljenog vremena u elekrtranama za proizvodnju energije mogu se direktno
odnositi na propuste komponenata parne turbine. Od tih propusta veina se javlja u parnim
turbinama niskog pritiska, prvenstveno zbog pare i vlage gdje je tranzicijska zona u posljednja
dva para lopatica (L1 i L). Visoka radna naprezanja, materijali slabo otporni na koroziju i
agresivnim radnim okruenjem su jedni od uzronika propusta. U 1980-im godinama u SADu na parnim turbinama dolo je do prve probe zamjene 12Cr elika sa Ti-6Al-4V retrofit
lopatice se pokazao prilino uspjeno. Test titanijevih lopatica je ve 20 godina uspjeno u
funkciji bez kvara. Stoga, legure titana danas se sve vise koriste za lopatice modernijih parni
turbina. Primarni razlozi su smanjenje teine blizu 60% u odnosu na eline lopatice i visoke
otpornosti na oksidne i hloridne kiseline, korozijski zamor i naponsku koroziju.

Slika. 9.1-1 U ovom trenutku najvea Kovana lopatica od titana ima duinu 1650 mm (a) i
koristi se za L-0 redove parne turbine (b); (ThyssenKrupp Turbinenkomponenten, Remscheid,
Germany).
U poreenju sa elinim lopaticama, nosai od legura titana dozvoljavaju vie lopatica za isti
napon u nosau, ime se poveava efikasnost turbine. Trenutno ThyssenKrupp

Turbinenkomponenten, Remscheid, Njemake, vodei proizvoa eliptinih i preciznih aeroprofilnih kovanih lopatica od titana za parne turbine niskog pritiska, proizvodi najvee
kovane lopatice za parne turbine u svijetu, duine 1650 mm (slika 15.2). Za poveanje snage,
nove legure titana kao Ti-6Al-6V-2SN su predloene u Japanu od Hitachi kompanije, kao i
legura SP-700. Iako se procjenuje da cijena za lopatice od titana dva puta vea u odnosu na
eline lopatice, radi izbjegavanja dodatnih trokova uslijed prinudnih zastoja isplati se
primjenjivati titanove lopatice.

10 Ostala podruja primjene

Odline osobine otpornosti na koroziju i eroziju su uinile titan prvim izborom za kritine
segmente u postojenjima za desalinizaciju vode. Konkretno, tankostjene cijevi su se pokazale
superiornim u odnosu na tradicionalne izraene od bakar-nikl legure sa aspekta ekonomske
isplativosti I pouzdanosti. U industriji hrane, pivovarama, vinerijama I farmaceutskoj
industriji, titanova odlina biokompatibilnost je dodatni argument zbog kojih potiskuje
upotrebu postojee opreme od nehrajuih elika. Dodatne prednosti ukljuuju olakano
ienje i dezinfekciju, nizak nivo odravanja te smanjene trokove ivotnog ciklusa. U
postrojenjim za izbjeljivanje tekstila, celuloze i papira titan je esto koriten za izradu opreme
koja je izloena agresivnim sredstvima za izbjeljivanje, kao to je npr. Hlorid-dioksid.
Uglavnom se tehniki titan koristi za poces izbjeljivanja, ali takoe i za recikliranje otpadnih
fluida, npr. bubnjevi za ienje, filteri, procesne posude, posude za mijeanje, ventili, pumpe
i cjevovodi. Vei trokovi ulaganja u opremu od titana vrlo brzo se nadoknade poveanom
pouzdanou i duim vijekom trajanja. Visok odnos vrstoa/gustoa i visoka otpornost na
zamor i koroziju su primarni razlozi za upotrebu titana u visokobrzinskim centrifugalnim
sistemima. Takoe, titan se moe koristiti kao material za sigurno skladitenje nuklearnog
otpada u sistemima viestrukih barijera.

Literatura
1. J.R. Schrey, Titanium and Zirconium, Materials of engineering-Section 6,
2. V. Bian, V. Leuti, Svojstva titana I njegovih legura, Struni lanak, Zbornik
veleuilita u Karlovcu, Godina II, broj 1 (2012)
3. T. Udomphol, Titanium and its alloys-lecture, Suranaree University of Tecnology,
2007
4. M. J. Donachie, Titanium: A Technical guide, 2nd edition, 2000
5. Valentin N. Moiseyev, Titanium Alloys, Russian Aircraft and Aerospace Applications,
2005
6. D. ori, T. Filetin, Materijali u zrakoplovstvu-interna skripta, Sveuilite u Zagrebu,
fakultet strojarstva i brodogradnje, 2010/2011,
7. ASM Handbook, Volume 2, Properties and Selection: Nonferrous Alloys and SpecialPurpose Materials, ASM International, 1992,
8. G. Lutjering, J.C. Williams, Titanium 2nd edition, 2007
9. Titanium and titanium alloys-Principles and applications, C. Leyens and M. Peters,
Wiley-VCH 2003
10. Alibaba, global trade, http://szti.en.alibaba.com/ May 2014
11. Titanium's applications in chemical industry, PRLOG,
http://www.prlog.org/11759034-titaniums-applications-in-chemical-industry.html /
May, 2014
12. D. Peacock, Titanium for Offshore Applications, Materials World, Vol. 4, no. 12 pp.
696-98, December 1996, http://www.azom.com/article.aspx?ArticleID=638 / May,
2014,
13. Chemieanlagenbau Chemnitz GmbH,
http://www.cac-chem.de/en/desktopdefault.aspx/tabid-2/ May 2014