Rije

seni zadaci: Uvod

ka indukcija
Matematic
Treba dokazati da neka tvrdnja Tn koja ovisi o n N vrijedi za sve prirodne brojeve n.
U tu svrhu, prema principu matematicke indukcije dovoljno je napraviti sljedeca tri koraka:
(i) baza indukcije (n = 1): Pokazati da tvrdnja vrijedi za n = 1,
(ii) induktivna pretpostavka (n = k): Pretpostavimo se da tvrdnja vrijedi za prirodan
broj k,
(iii) korak indukcije (n = k + 1): Koristeci induktivnu pretpostavku treba pokazati da
tvrdnja vrijedi i za prirodan broj k + 1.
Tada tvrdnja Tn vrijedi za svaki n N.
Zadatak 1. Dokazati matematickom indukcijom da za svaki n N vrijedi
5 + 8 + 11 + + (3n + 2) =

n(3n + 7)
.
2

Rje
senje.
(i) Baza indukcije (n = 1): Za n = 1 imamo 5 =

1(31+7)
,
2

pa vrijedi baza indukcije.

(ii) Induktivna pretpostavka (n = k): Pretpostavimo da trazena jednakost vrijedi za

prirodan broj k, tj. da je
5 + 8 + 11 + + (3k + 2) =

k(3k + 7)
.
2

(iii) Korak indukcije (n = k + 1): Koristenjem induktivne pretpostavke treba pokazati

da tada jednakost vrijedi i za prirodan broj n = k + 1, tj. da je
5 + 8 + 11 + + (3k + 2) + (3(k + 1) + 2) =

1
(k + 1)(3(k + 1) + 7).
2

Zaista, pomocu induktivne pretpostavke dobivamo

5 + 8 + 11 + + (3k + 2) + (3(k + 1) + 2) = (po pretpostavci)
1
1
k(3k + 7)
+ 3(k + 1) + 2 = (3k2 + 13k + 10) = (k + 1)(3k + 10)
=
2
2
2
1
= (k + 1)(3(k + 1) + 7).
2
Zadatak 2. Dokazati matematickom indukcijom da za svaki n N vrijedi
12 + 22 + 32 + + n2 =
Rje
senje.
1

n(n + 1)(2n + 1)
.
6

(i) (n = 1): Za n = 1 imamo 12 =

1(1+1)(21+1)
,
6

pa vrijedi baza indukcije.

(ii) (n = k): Pretpostavimo da je

12 + 22 + 32 + + k2 =

k(k + 1)(2k + 1)
.
6

(iii) (n = k + 1): Sada pomocu induktivne pretpostavke dobivamo:

12 + 22 + 32 + + k2 +)(k + 1)2 = (po pretpostavci)
k(k + 1)(2k + 1)
(k + 1)(k(2k + 1) + 6(k + 1))
+ (k + 1)2 =
=
6
6
(k + 1)(2k2 + 7k + 6)
(k + 1)(k + 2)(2k + 3)
=
=
6
6
(k + 1)((k + 1) + 1)(2(k + 1) + 1)
.
=
6
Zadatak 3. Pokazimo metodom matematicke indukcijom da je izraz n3 + 11n, n N, djeljiv sa 6.
Rje
senje.
(i) (n = 1): Za n = 1 imamo 13 + 11 1 = 12 = 6 2.
(ii) (n = k): Pretpostavimo da je izraz k3 + 11k djeljiv sa 6 ( To pisemo ovako:
6|k3 + 11k). Tada postoji prirodan broj l takav da je
k3 + 11k = 6l.
(iii) (n = k + 1): Sada pomocu induktivne pretpostavke dobivamo:
(k + 1)3 + 11(k + 1) = k3 + 3k2 + 3k + 1 + 11k + 11 = k3 + 11k + 3(k + 1)
= (po pretpostavci) = 3l + 3(k + 1) = 3(l + k + 1).
Zadatak 4. Matematickom indukcijom dokazati nejednakost
n! 2n1 ,

n N,

gdje je n! = 1 2 3 4 (n 1) n (Funkciju n  n! citamo en - faktorijela).

Rje
senje.
(i) (n = 1): 1! = 211 = 1.
(ii) (n = k): Pretpostavimo da je k! 2k1 .
(iii) (n = k + 1):
(k + 1)! = (k + 1) k! (po pretpostavci) (k + 1)2k1 2 2k1 = 2k .
Zadatak 5. Pokazimo da je 2n > 2n + 1, za svaki prirodni broj n 3.
Rje
senje.
(i) (n = 3): Kako je 23 = 8 > 2 3 + 1, tvrdnja vrijedi za n = 3.
(ii) (n = k): Neka je k 3 i 2k > 2k + 1.
(iii) (n = k + 1): Iz induktivne pretpostavke dobivamo:
2k+1 = 2 2k > 2(2k + 1) = 4k + 2 = 2k + 2k + 2 > 2k + 3 = 2(k + 1) + 1.

Apsolutna vrijednost
Za svaki realan broj x R definira se apsolutna vrijednost formulom:


x, x 0
|x| =
x, x < 0.
Iz definicije
apsolutne vrijednosti vidi seda je | x| = |x| i x |x|. Nadalje, uocimo
da je |x| = x2 . Pomocu jednakosti |x| = x2 , x R, lako je provjeriti sljedeca svojstva
apsolutne vrijednosti:
 
  |x|
1) |xy| = |x||y|
2)  x
y  = |y|
3) |x + y| |x| + |y|
4) |x y| |x| + |y|
5) |x| a a x a, a > 0
6) ||x| |y|| |x y|.
Zadatak 1. Rijesiti jednadzbu |x 1| + |x 2| = 1.
Rje
senje. Gledano geometrijski, |x 1| je udaljenost broja x od broja 1, a |x 2|
udaljenost broja x od broja 2. To znaci da treba pronaci sve realne brojeve x ciji ce
zbroj udaljenosti od brojeva 1 i 2 iznositi tocno 1. To svojstvo ocito imaju samo brojevi
iz segmenta [1, 2]. Dakle, skup svih rjesenja je segment [1, 2].
Zadatak 2. Rijesiti sljedece nejednadzbe: (a) |x 1| < |x + 1|, (b) |x2 2x| 3 x x2 .
Rje
senje.
(a) Kako su obje strane nejednadzbe nenegativne, smijemo kvadrirati. Dobivamo
(x 1)2 < (x + 1)2 ,
odnosno

x2 2x + 1 < x2 + 2x + 1,

odakle slijedi
4x > 0.
Dakle, svaki pozitivan realan broj x rjesava polaznu nejednadzbu, tj. rjesenje je skup
(0, ) sto kratko pisemo x (0, ).
Uocimo da se ova nejednadzba moze jednostavno rijesiti na geometerijski nacin. Naime,
treba pronaci sve realne brojeve x za koje je udaljenost do broja 1 (koja iznosi |x 1|)
strogo manja od udaljenosti do broja 1 (koja iznosi |x (1)| = |x + 1|). Skicirajte si
na pravcu brojeve 1 i 1 pa cete lako zakljuciti da to svojstvo imaju brojevi iz intervala
(0, ).
(b) U ovom slucaju ne smijemo kvadrirati jer desna strana moze biti i pozitivna i
negativna. Zato cemo razmotriti dva slucaja ovisno o predznaku izraza koji se nalazi
unutar apsolutnih zagrada:
Slucaj 1. Pretpostavimo da je

x2 2x 0.

Tada je |x2 2x| = x2 2x pa u ovom slucaju polazna nejednadzba glasi

x2 2x 3 x x2
3

(1)

odnosno

2x2 x 3 0.

(2)

U ovom slucaju rjesenje se dobiva kao presjek rjesenja kvadratnih nejednadzbi (1) i (2).
Pomocu grafa parabole y = x2 2x (vidi Sliku 1)lako se vidi da je rjesenje nejednadzbe
(1) skup (, 0] [2, ], a iz grafa parabole y = 2x2 x 3 slijedi da je rjesenje
nejednadzbe (2) segment [1, 32 ]. Dakle, u ovom slucaju rjesenje je presjek dobivenih
skupova, tj. segment [1, 0].
8
30
25

20
4

15
10

5
-2

-1

-4

-2

Slika 1: Graf parabola y = x2 2x i y = 2x2 x 3

Slucaj 2. Pretpostavimo da je

x2 2x < 0.

(3)

Tada je |x2 2x| = (x2 2x) pa u ovom slucaju polazna nejednadzba glasi
(x2 2x) 3 x x2
odnosno
x 1.

(4)

Kako je rjesenje nejednadzbe (3) interval (0, 2) (vidi Sliku 1), a rjesenje od (4) je skup
(, 1], njihov presjek
(0, 2) (, 1] = (0, 1]
ce biti rjesenje u ovom drugom slucaju.
Konacno, ukupno rjesenje polazne nejednadzbe je unija rjesenja iz oba slucaja:
[1, 0] (0, 1] = [1, 1].
Zadatak 3. Rijesiti nejednadzbu

| |x| 5| < 3.

Rje
senje. Kvadriranjem polaznu nejednadzbu svodimo na
|x|2 10|x| + 25 < 9
odnosno
(|x| 2)(|x| 8) < 0.
Kvadratna funkcija y = (t 2)(t 8) je strogo negativna za t (2, 8) (skicirajte si
njezin graf). Zato mora biti
2 < |x| < 8
pa rjesenje glasi x (8, 2) (2, 8).

Zadatak 4. Naci zbroj rjesenja jednadzbe

|3x 2| = 1 x.

Rje
senje.
Slucaj 1.: Pretpostavimo da je 3x 2 0. Tada polazna jednadzba prelazi u
3x 2 = 1 x.
Njeno rjesenje je x1 = 34 . Kako je 3x1 2 =

1
4

> 0, x1 rjesava polaznu jednadzbu.

Slucaj 2.: Sada pretpostavimo da je 3x 2 < 0. U ovom slucaju polazna jednadzba

glasi
(3x 2) = 1 x
odnosno
1 = 2x.
Njezino rjesenje x2 =
jednadzbu.

1
2.

Kako je 3x2 2 = 12 < 0, x2 takoder rjesava polaznu

Novih rjesenja nema. Dakle, zbroj rjesenja polazne jednadzbe iznosi

x1 + x2 =

5
3 1
+ = .
4 2
4

Zadatak 5. Zapisati funkciju f (x) = 2|x 1| + |x + 1| bez znaka apsolutne vrijednosti i skicirati
njezin graf.
Rje
senje. ,,Kljucne tocke su 1 (o njoj ovisi predznak prvog izraza od koga se uzima apsolutna vrijednost) i 1 (o njoj ovisi predznak drugog izraza od koga se uzima
apsolutna vrijednost). Zato je

3x + 1, ako je x 1
f (x) =
x + 3,
ako je 1 < x 1

3x 1,
ako je x 1.
Valjanost gornjeg zapisa cemo provjeriti samo u slucaju 1 < x < 1. Tada je |x 1| =
(x 1) i |x + 1| = x + 1 pa je tada
f (x) = 2|x 1| + |x + 1| = 2(x 1) + (x + 1) = x + 3.
10
8
6
4
2

-3

-2

-1

Slika 2: Graf funkcije f (x)

Zadatak 6. Rijesiti: (a) |3x+2 1| = 3x+2 1, (b) |3x+2 1| > 2 3x+2 .
Rje
senje. Prvo uocimo da je 3x+2 1 0 x + 2 0. To je zato sto je eksponencijalna funkcija f (t) = 3t strogo rastuca i f (0) = 1. Skicirajte si njezin graf!

(a) Kako je |u| = u u 0, imamo

|3x+2 1| = 3x+2 1 3x+2 1 0 x + 2 0.
Dakle, rjesenje je skup [2, ).
(b) Ako je x + 2 0, onda polazna nejednakost prelazi u
3x+2 1 > 2 3x+2
odnosno 1 > 3x+2 . Posljednja nejednakost nema rjesenje.
Ako je x + 2 < 0, polazna nejednakost prelazi u
(3x+2 1) > 2 3x+2
odnosno 1 > 3x+3 . Ova posljednja nejednakost ce vrijediti ako je x + 3 < 0.
Dakle, rjesenje polazne nejednakosti je interval (, 3).


Zadatak 7. Rijesiti jednadzbe: (a) (3x 1)2 = 3x 1, (b) (3x 1)2 = 1 3x.
Rje
senje.

u2 = u u 0, mora biti 3x 1 0. Dakle, rjesenje je skup [ 13 , ).

(b) Kako je u2 = u u 0, mora biti 3x 1 0, tj. rjesenje je skup (, 13 ].

(a) Kako je

x4
| > x1 .
Zadatak 8. Rijesiti nejednadzbu | 3x+2

Rje
senje. Kako je lijeva strana nenegativna, danu nejednadzbu ce rjesavati svaki
x < 0. Nadalje, za x = 0 nejednakost nema smisla (dijeljenje s nulom!). Zato nadalje
pretpostavimo da je x > 0. Tada nejednadzbu mozemo zapisati kao
x|x 4| > 3x + 2.
Slucaj 1.: x 4 0, tj. x [4, ). U ovom slucaju nejednadzba glasi x(x 4) > 3x+ 2,
odnosno
x2 7x 2 > 0.
Njezino rjesenje je interval



7  7
14
+ 14, .
2
2

U to cete se lako uvjeriti ako si skicirajte graf kvadratne funkcije y = x2 7x 2.

Nadalje, kako je


7


7  7
+ 14,
+ 14, ,
=
[4, )
, 14
2
2
2
u ovom slucaju rjesenje je interval

7
2


14, .

Slucaj 2.: x 4 < 0, tj. x (, 4). U ovom slucaju nejednadzba glasi x(x 4) >
3x + 2, odnosno

1 2 3
+ < 0.
x2 x + 2 = x
2
4
Posljednja nejednadzba nema realna rjesenja.



Dakle, rjesenje je samo interval 72 + 14, .

Binomna formula
Faktorijeli. Umnozak prvih n prirodnih brojeva zovemo en-faktorijela i oznacavamo s n!.
Dakle,
n! = 1 2 (n 1) n.
Po dogovoru se uzima da je 0! = 1!.
Binomni koeficijenti. Za cijele brojeve n i k, 0 k n, definiraju se binomni koeficijenti
formulom:
 
n (n 1) (n k + 1)
n
n!
=
.
=
k! (n k)!
k!
k
Newtonova binomna formula. Za sve a, b C i n N vrijedi

n  

n nk k
(a + b)n =
b =
k a
k=0

 
n n 0 n n1 1 n n2
n  1 n1
b + 2 a
b2 + + n1
+ nn a0 bn .
a b
0 a b + 1 a

Zadatak 1. Razviti po binomnoj formuli:

1
(a) ( a + 2a 2 b)6

5
2
15
(b)

3x

x .
3 2
x

Rje
senje.

(a)

1
1
1
1
1
1
1
6
6
(a 2 )6 (2a 2 b)0 +
(a 2 )5 (2a 2 b)1
( a + 2a 2 b)6 = (a 2 + 2a 2 b)6 =
0
1
 
 
 
1
1
1
1
1
1
6
6
6
4

2
3

3
+
(a 2 ) (2a 2 b) +
(a 2 ) (2a 2 b) +
(a 2 )2 (2a 2 b)4
2
3
4
 
 
1
1
1
1
6
6
+
(a 2 )1 (2a 2 b)5 +
(a 2 )0 (2a 2 b)6
5
6
1

= 1 (a 2 )6 (2a 2 b)0 + 6 (a 2 )5 (2a 2 b)1 + 15 (a 2 )4 (2a 2 b)2 + 20 (a 2 )3 (2a 2 b)3

1

+15 (a 2 )2 (2a 2 b)4 + 6 (a 2 )1 (2a 2 b)5 + 1 (a 2 )0 (2a 2 b)6

= a3 + 12a2 b + 60ab2 + 160b3 + 240a1 b4 + 192a2 b5 + 64a3 b6 .

(b)

 

 2
5  2
16
2
16
5
5
15
3 + (3x 15 ) ) =

3x

x
=
2x
(2x 3 )5 (3x 15 )0
3
2
0
x
 
 
 
16
2
16
2
16
5
5
5
23 4
1

3
2
+
(2x ) (3x 15 ) +
(2x 3 ) (3x 15 ) +
(2x 3 )2 (3x 15 )3
1
2
3
 
 
2
16
2
16
5
5
+
(2x 3 )1 (3x 15 )4 +
(2x 3 )0 (3x 15 )5
4
5
2

16

16

16

= 1 (2x 3 )5 (3x 15 )0 + 5 (2x 3 )4 (3x 15 )1 + 10 (2x 3 )3 (3x 15 )2

2

16

16

16

+10 (2x 3 )2 (3x 15 )3 + 5 (2x 3 )1 (3x 15 )4 + 1 (2x 3 )0 (3x 15 )5

10

28

18

16

= 32x 3 240x 5 + 720x 15 1080x 15 + 810x 5 243x 3 .

7

Zadatak 2. U razvoju binoma

1 6

x+ 4
x

odrediti clan koji ne sadrzi x.

Rje
senje. Kako je


6  
6  


1
6
6 3 3 k
1 6
6k 14 k
2
(x ) (x ) =
x 4 ,
x+
=
4
k
k
x
k=0

k=0

trazeni clan se dobiva rjesavanjem jednadzbe

3
3 k = 0,
4
odakle slijedi k = 4 te trazeni clan
 
6
6!
= 15.
=
4! 2!
4
Zadatak 3. Odrediti zbroj koeficijenata u razvoju binoma
(6x2 4y 3 )8 .
Rje
senje. Prema binomnoj formuli dobivamo
2

3 8

(6x 4y ) =

7  

8

k=0

Trazi se vrijednost sume

y = 1, dobivamo

k=0

(6x )

3 k

(4y ) =

7  

8
k=0

8 8k
(4)k .
k=0 k 6

7  

8

2 8k

68k (4)k x162k y 3k .

Stavimo li u gornju jednakost x = 1 i

68k (4)k = (6 12 4 13 )8 = 28 = 64.

Infimum i supremum skupa

Zadatak 1. Neka je S = (2, 1) [1, 7] {10}. Odrediti: (a) inf S,

(b) sup S.

Rje
senje. (a) inf S = 2, (b) sup S = 10.
1
: n N}. Odrediti: (a) inf S,
(b) sup S,
Zadatak 2. Neka je S = { n+1
minimalni element?,
(d) Ima li skup S maksimalni element?

(c) Ima li skup S

Rje
senje. (a) inf S = 0, (b) sup S = 12 , (c) Kako inf S = 0  S, skup S nema minimalni
element, (d) Kako je sup S = 12 S, to je max S = 12 .
Zadatak 3. Zadan je skup
S=

 7n + 2


:nN .

n+1
Ispitati je li skup S omeden te ako je odrediti inf S i sup S.
Rje
senje. Lako je pokazati da za svaki n N vrijedi
7n + 2
9

< 7,
2
n+1
sto ce znaciti da je S omeden skup. Zaista,
7n + 2
9

< 7
2
n+1

9
(n + 1) 7n + 2 < 7(n + 1)
2
9
(n + 1) (7n + 2) 0 < 7(n + 1) (7n + 2)
2
5 5n
0 < 5.
2

Kako je 92 S, to je inf S = 92 . Kada je n sve veci (Za one koji znaju pojam limesa
niza: kada n ) tada iz izraza
7+
7n + 2
=
n+1
1+
vidimo da je izraz

7n+2
n+1

2
n
1
n

sve blizi broju 7. Zato je sup S = 7.