Download as pdf
Download as pdf
You are on page 1of 4
Gradaiti mozete i sami_ antifriz za bebe beten — Gradevinska sezona traje duze nego sto mislite. Prvi jesenski mrazevi ne moraju oznaciti kraj gradevinskih radova isto kao ni zimski mjeseci zimski san na gradilistu. | ne samo to! Ako vas mraz zatekne usred betoniranja, to niposto ne znaéi da vec ugradeni beton morate baciti. Da bi niske temperature razorno djelovale na svjez beton ipak mora biti vise nepovoljnih uvjeta nego ato je pad temperature »na nulue ili malo ispod nje. Stovise, betoniranje mozete nastaviti i pri niskim temperaturama. Ne tjeramo vas da betonirate po shjeznoj mecavi ili ciéoj zimi, kad se ruke lijepe za alat, ali ako su vam neki betonski radovi neophodni za nastavak gradnje, dok cijene materijala i usluga neprestano skacu, nudimo vam rjeSenje za gradnju prije sto ‘okopni snijeg ili vas novac, Girekindis gto colon sre lester ide tol obo ay ste gane oj is Ole © poi we menskim prilikama. Razvitak tehnologije stvo- Go fe ua tec cecal (ca Selene ols ness hin te cbalina inj edna prdiie oe tek dividuaina gracnju koja joS i danas ima pre- inno sexoh turin bur prs pinie i odedemh sri ara reser Sedanca ten pus plone on ee Betoniranje pri niskim temperaturama uz prin advo poreca Patsy be Hove ieee co Solty wo mae tk Giana‘ oso he wep ast buone Do ea spies bobreatiezin vee ole Socnau lieohat cosed eos proces Ko ee cain pr storey no tebe fe vas pate cna ee vine vane demo wt dojo bole botnet 2 nepe fel ved an aide pe 124 SAM mos ako vas potrebe ni i niskim, temperaturame, Opce je poznato da je beton mjeéavin cementa, agregata i vode. Cement je aktivna komponenta pa syojstva betona uglavnom ‘vise 0 njemu. Cement reagira s vodom, po- &inje vezatl i stvrdnjavat. Ta reakcija cement vode nazive se hidratacija. Pri tom procesu razwia se izvjesna koligina topline tzv. hidr tacijeke topina, koja u zimskim uvjetima ima pozttvan uéinak jer belonu podize temperatu- i Brazing vezanja i stwrdnjavanja betona di rektne ovisi 0 temperaturi, Snigenjem tempe- raudfe brzina stvrdnjavanja pada, odnosno us oravaju se kemijske reakcije cements i vode. Zamrzavanjem vode prestaje stvrdnjavanje betona. U praksi se uzima da je temperatura (0d 5°C granica ispod koje beton ne veze, od: nosno de je Brana reekcia vode | cementa Zanemariva. A So 6€ se dogoditi ako se be- tenia pri negatirim temperatrama_(spod vey U tom sluéaju svjez beton ni ne podinie Brzina vezanja i stvrdnjavanja betone direktno ovisi o temperaturi. Dijagram pokazuje posetak vezanja cements PC-30245S pri raznim temperaturama. TEMPERATURE »ISPOD NISTICE« NE ZNACE UVIJEK | UNISTENJE BETONA \2 2) atosiraie pr po. |3. 2) Beton premio ori ol sopra Reaceerane| Taetoes mar pere| nja i stvrdnjavanje je zapoéeo, al | stew zit mespucnead pada, temperature. Nocanie fe poéelo, U emjesi ima jos dosta vode Koja | nije reagirala s cementom. b) Nagli pad temperature ispod | O°C. Nastaju ledene »leces, uz smrznute b) Pri mperatut itpod ‘0G vou “se. betonu Sorveve coraveiieasre oe! ée«, Kako stvrdnjavanje nije za- potelo i stvednjavanja se prokide, a adi- tiv u betonu sprecava zamrzave- nema niti ostecenja beto- nje vode i stvaranje leda. ¢) § porastom temperature na- stavija se vezanje | stvrdnjavanje| kao da se niste nije dogodiioe. Aditiv u betonu te procese do- ubrzava, ©) Porast temperature iznad | izazvat ¢e otapanje leda, ali ell oateceni beton izgubio svoja bit- na svojstva. Nema viée ni évrsto- niti vodonepropusnosti. ‘Cried: Massing Compegnoni SAM 125 p> ve22tl = vod u betonsko} mjetavini se zamv- me, ‘Velo rasprostranjeno uvjerenje da je takav beton neupotrebjiv potpuna je pogresne. Kad temperatura porsste, led ée se otopit i voda ‘Ge ponovno prieci u tekuce agregaino stane, 2 pri pozitiim temperaturema beton patinje normalnos vezati i stvrdnjavati se Betonu prijeli najveca opasnost tek ked proces vezanja i sividnjavanja zapoéne na pozitivnim temperaturama, a onda naglo za- Fadi i temperatura ypadnes ispod 0 U betonu tada vee postojiizviesna évreta RAZORNI LED Voda je sastavni dio betona i bez| : na tempera- kp/om’, pa u oétrim zimama smrznuta| /stabla »pucaju« jednako kao i motor jautomobila s vodenim hladenjem, dovolinu évrstocu, led razara Seaktirn tad ge meupoocbliren: struktura, all dosta. vode koja se smrzava | prevara u ted, povecavajuci svoj volumen za 0ke'9 posto, Sto se tad zbiva s betonom? Isto Sto is hiadrjakom motora ako ste zaboravi stavitiantiriz. Povecani volumen leda stvara u betonw slle Koje ga razaraju i on gubi svoja csnoyna svojstva: évtstocu, vodonepropu- snost ta No Zalost, tose najée8ée primijet tek kad se takav beton opteret Kako bi beton adolio silama koje nastaju pretvaranjem vode u led, neophodno je da se proces hidratacije odvje do stupnja u kojem ‘ce beton doseci svoju skriiénu évrstocue, i ako je to opcenito pritvaceno, 50 posto’ od svoje ofmaine évrstoce. (Noraina je ona Eyrstoce koju bi neki Beton postgac nakon 28 dana stvrdnjavanja pri temperaturi od 20°C). Dakie, oigledno je da je pri zimskom be toniranjy vazno da beton w sto krace vrjeme ri pozitimim temperaturama postigne barem krtiénu 6vestoéu vezanjem vode | cementa kako bi se Sto menja koidina vode pretvoria led to razara strukturu betona Za postizanje takvih belonskih svojstava ‘neophodno je primijenit active 2a zimsko be: toniranje. ADITIVE ‘divi su zapravo. ubraiati. vezanja i stvrdnjavanja betona, No, njhovon primje- ‘nom beton nece vezati pri negativiim tempe- raturama, U takvim uvjetima adi djelju je dino kao antitiz snizujucl lediéte vode. Tako 126 SAM se npr. voda u betonu nete zamrznuti ni pei O°C, ako primijenite adit koji treba zasthti beton bas do tog stupnia temperature. Grani- ca zastite pomie se prema visim if rizim tem ‘eraturama, ovisno 0 visti primijenjenog adi- va, Dakle, aditivi onemogucuju smrzavanje vo- de u belgnu pri negativnim temperaturama, dok na pozitvrim temperaturama djeluju kao brzivaéi, spomazuti« betonu da sto prije po- Stigne évrstocu pri kojoj ¢e bit) otporan na zamrzavarje. Ta adtivna svojsiva omogueuju betoniranje i u onim razdobliima godine kad se topli dani smjenjuju s iadnim it mraznim Zraéne pore u oévralom betonu koji je Pripremijen s normainim koliginama vode, tj. 50 posto vode na masu ce- menta. (Pore su, zbog éitljivosti crteza, prikazane velikima). nogima, ato je u pravilyrano proljece ii kasna jesen, Tako i duza rezdoblja relatwno visokh ddhevnih temperatura usted zime postajy, uz primjenu adtva, pogadna 2a niz gradevnskih Zahwata. Uspijete Ii tako »zaradit nokolko mjeseci,novac potroéen na aditve vigestuko {am s@ isplati, Tehnologija pripremanje 8 adivima vlo je jednostavna, Adtivi se dodaju pri mijeSanju betona u kali koju Preporuéuje proizvodae. Vrio je vaino dobro mijeSati beton kako bi se adi jednoliko ra sporedio u masi. Advi se najSesce prodaju Us tekueem obiku, 2bog lakSeg dozirana | bo- ljeg mijeanja s ostaim komponentama beto- 1a. Specifiéna tezina aditiva malo je veca od 1, pa Se pri dozranju moze raGunati da ¢ lira odgovara 1 kg roizvodaé u yputeme osim doziranja oba- vezno naznaguje | do koje negatiyne tempe fature acitiv omogueuje betonranje Adv’ za zimsko betoniranje Gel® se u dvje osnowne grupe. U prvoj su grupi adit na bazi kiorida. Oni su najefikesnij, ali nije ih Lputno pximjenjvatl i jako. armani kor siruktijama jer djeluju korozivno ne armatuy Nell prisvedsti upradju nies, ka ssmanjuju negativn elekt korozile armature, U drugo| su grupi aditvi bez Korida, koji su manje efikasn, ali ne izazivaju karozju'ar- mature. Zbog toga za betonianje nearmiranih ill labo armiranih Konstrukcija preporuéuju se adivi na bazi klrida No, za potpun uspjeh u radu treba: dobro ppoznavati sve komponente betona CEMENT Progia su vremena intenzivne gradnje jku- povanja gradevinskog materijla »po vezi. pri emu kupac nije mogao postaviati nikakve uvjete na matenjal, odnosno nije mogao tazit ono Sto my treba. Bas zbog toga smatramo da se i individuaini graditelj mora upoznati s nnekim karakteristkama cementa kao jednim od osnovnih gradevinskin materijala. Pod tim karakterstkama treba objasniti S10 znaée po- deci u deblarecji ra yreci cementa | kako 19 primijenti kankretno pri zimskom tetoniranju. Tako npr. malo koji prodavaé ce vam moci bees moromten sewn oa ee beton) ‘se mnogo zrac- nih pora u gorjem sloju koji gubi Evrstocu, vodonepropusnost i brzo se mii, jer je veci dio agregata »potonuos na dno kalupa. VODOCEMENTNI FAKTOR (V/C) To je omjer koligine cementa i vo- de potrebne za otvrdnjavanje beto- tna. Obiéno iznosi oko 05, sto znaéi 65 ss Speman Os reg ode moze iu povaljnim kimatekimn uvjetima pogubno djelovati na kvali- tetu betoniranja. Pri niskim tempe- cbjasnii sto. znaéi ozneka PC 152488. Ta ‘znaka govor sv2 #0 je potrebno 2nati o oe imentu. U konkretnom primjeru ree je o por land cementu (PC) marke i kiase 45, to} proizveden s dodatkom do 15 posto zgure & Sjoke (52) a ma spon prs ron Estos o Marka oznaéava évrsioéu koju coment pe stize nakon 26 dana ispitivanja u laboratory skim uyjetima, prema JUS. U praviu vse marka cementa zna6\ i vedu évrstocu betor= Pri stwrdnjavenju wba marka postize u kracem ieee ae hire tacijsku toplinu, Zbog toga u zimskim uvjetima ‘reba radi viim markema cementa, pa ma- kar na taj nadin dobivall i évrstoce koje su ‘voce od trazenih. Na tristu su najéesée mar ke cementa 45 i 35, Za zimsko betoniranje povolinija je marke 45. Portland cement se proizvodi s raznim do- dacima, uglanom iz komercijalnih razloga ‘Vest i Koliéina dodatka takoder se obavezno deklarra na vreéi. NajSe8éi su dodaci zqura ii jaka i priodni pucolani. Dodataka u ce- mentu ima obiéno 15 do 30 posto, Sto se ‘oznatava brojkom ispred vrste dodatka (ap. HIDROZIM JEDAN OD ADITIVA S DOMACEG TRZISTA HIDROZM S je stedstvo koje omoguéu- Je betoniranje i Zbukanje i zimi pri niskim ‘Yemperaturama, Proizvodi se u prahu i u tekucem stanju. Tekuci HIDROZIM u svje- oj betonsko} masi smanjuje tocku smrzavanja vode, tako da cement postize évrstocu (hidratizira) i odupire se Djeluje blago i plastificirajuce, reducira vodu i va otpornost na led. Hl 1 prahu direktno djeluje na cement kao ubrzivaé vezivanja jer pove- Ganjem hidratacijske topline ubrzava hi- drataciju, Sto zati da se u betonu sme- Be con een me ‘skim temperaturama led ne moge razomo djelovati. HIDROZIM ne sadrdi Kloride i amonijak, tako da ne korodira zeljezo i nije Stetan za |judski organizam. PRIMJENA ‘Tekuci HIDROZIM primjonjule se za be- toniranje svih vesta “clamenata i konstrukeja (armiranih i nearmiranih) pri niskim temperaturama, pri izradi Zbuke, kao sredstvo za spreéavanje zamrzavanja Prec HIDROZIM ima specifién . ima wna mjenu jer djeluje direkino u cementu. th Taoist daa page nih konstrul ta ie pg rit grain ‘marki_cementa, DOZIRANJE Betonska masa ne smije ée pripremati 1a temperaturi ispod +5°C, sto znadi da masi treba dodati komponente koje daju bir te iznad +5°C. Ovisno 0 vremenskim uyjetima i temperaturi Hi DROZIM (tekuc! i praékasti) dozira se od 1 do 2 posto tezine cementa (1 do 2 kg 152), Za zimsko betoniran pporiand cement bez dodataka, @ kod nas se proizvodi s oznakom PC-45B. ‘Oznaka B govori da taj cement ima brz prirast ranih évrstosa. Tekav cement raz najvecu hidratacijsku toplinu, @ kod pripravija- ‘ja betona zahijeva minimalnu kona vode. smenti s dodatkom zgure (oznaka 2) imaju sliéna svojstva kao éisti cement (bez dodatke). ‘Cement smijeSanim dodatkom zgure i pu- colana (oznaka d)trebaju vige vode, dok ce- ment s dodatkom prirodnog pucolana (oznaka 0) atin tlko vod do isa nape. tivne efekte. Dakle, za beloniranje u zimskim ‘na 100 kg comenta). Tekudi HIDROZIM do- daje se 's vodom ili posije vode direkino u mijegalicu, Praskasti HIDRO- ZIM dodgje se suho} mjeéavini i dobro se promijega prije nego to dodate vodu. ‘Ovako pripremijen beton odmah se ugra- duje. "Ketan »prinjesom pradkastog HIORO- ZIMA treba ugradit!éto prije da se ne gu- bi hidratacijska toplina. Kako se ne bi zamrznula povréina betona (zbog velike koncentracije slobodne vode) povrdinu treba prekriti folijom. Beton s praékastim HIDROZIMOM otporan je nakon ugradnje nna temperature do —10°C. HIDROZIM omoguéuje pripremanje be- tonske mase i pri vanjsko} temperaturi do Naso, oon re outa BS | ko je osigurana temperatura betonske ase prije ugradivanja najmanje +5°C. U svakom sluéaju, pri odlezavanju betona treba wet! u ob dugotrajne make ten perature (po 3US-u). Normalno ugraden beton s dodatkom tekuceg IMA zaétiGen je od smrzavanja na temperaturi i 200 {povréinski dijelovi moraju pee ‘ne vode biti dobro zasticent foljom). Zbog brz0g gubljenja vode betonske ‘elemente treba neknadno zaétitt!tankim presjecima. Tekuéi HIDROZIM se isporuéuje u kan- tama od $01 il limenim baévama od 200 28 6 mieseci. prol ADING (koji ujed- ‘no jedini prodaje | osnovnu sirovinu za aditive), a za nabavku mozete se obratiti trgovinskim radnim organiza Goma: Suna T sKerametale Cage), *Velekeme (Osijek), sTehnohemijac {), »Chemos« (Sarajevo), »industrija- import (itograd) 1 »Ading« (Skopje). Znasajnij jugoslavenski proizvodati aditva za zimsko betonranje Proizvodaé Naziv proizvoda Doziranje u % (pa masu cementa) DING, Skopje HIDROZIM (prah i tke) 3 CHROMOS, POLAN VX (ima Klorda); DIO 1.215 HELIOS-TKK, Srpenica CEMENTOL ALFA AKCELERATOR (ima ori) 24 CEMENTOL 8-16 24 KGK, Kerlovac MRAZIM (ima kovide); MRAZIM T (ima Korida) 1:2 (pra; 2-4 (tekuci) -_ wjetima najboli je Zsti cement i cement ddodatkom zgure, dok cemente s dodatkom prirodnog pucolana treba izbjegavat. AGREGAT ‘Agregat obuhvaéa oko 75 posto volumena belona, pa se njegova svojsiva direktno odra- Zavaju na kvalitet betona. U individualnoji2- ‘rach upotrebljava se pretezno rijeéni su- ‘ak koji je jetnji od drobljenca. Zma Sjunka ‘se zbog povolinog oblka lekée ugraduju. Ukolko upotrijebite drobljenac, bilo bi dobro ako je moguée, da kao sitnu frakciju uzmete rijeéni pijesak. Pazite da betonu ne dodate previge pijeskal Krupni agregat utjece na Erato betona dk pesak ue na ego- ‘.ugradivost Te cameia je se potrebna pijeska rt amskom betonirnju ne sete jebitl zamrznuti agregat, odnosno izmijesan s ledom i snijegom. VODA Pri pripremi betona voda je komponenta o kojoj se najmanje vodi raguna, s obzirom na cijenu u odnosu na sastojke (cement, agregat i aditv). NajéeSée su oni koji izraduju beton slo Sroke ruke pri dodavanju vode. Zbog to- 32 postoji vie rat izmedu oni koji izraduju i onih koji kontrolraju njegovu kvalitet. vvoda u betonu neophodna jer cement ‘gpunjava svoju funkciju samo pomodu nije, ‘ako je ima previbe narust ée kvalitet betona. Pri spravijanju betona potrebno je oko 50 po- sto vode u odnosu na masu cementa. Vise ccomenta i vile pijeska zahtijeva i vise vode. ‘Oko 25 posto vode reagira s cementom, @ costalo je vigsk potreban za ugradnju betona. “Manji dio vigka vode apsorbira se u kaplara- ‘ma o€vrsiog betons, dok ostal do koi je stvo- fig pore u betonu & vremenom ishlapi. Veci ‘Sak vode stvara beton poroznijim sto nega- to jee na xstoc, Zo lake ugredn U individuainom gradevinarsivu najdesée se izraduje tay. stokuti betone, To je beton 3 ve- likim suviskom vode, pa je manje évrst, manje vvodonepropustan, manje olporan na zamza- vanje i odmrzavanje, @ u vesini shiéajeva i ruéno izgleda, jer se U svjezo| betonsko} masi sted tade Cosi agregat. Osi toga pi imskom botoniranju veéa koliina vode u svjezem betonu poveéava moguénost zam- zavan ‘Adiivi za zimsko betoniranje osim vee na- vedenih svojstava imaju i svojstvo plastifcir nj, Sto znati da omoguéuju smanjenje vode 1 betonu, To u praksi znaci da se dodatkom adiiva pri zimskom betonranju moze smanjii voda 2a § do 10 posto, a da se dobije dobro Ugradiv beton. Rasireno je miljenje da je tehnologja pro- izvodnje botona aneSto sto svi znajus, Rezul- tal tog shvaganja su este sanacije pri indivi. ddualnoj izgradnii, So je vo skupo, a rezultat rikad nije takav Kakav bi bio da se pri gran primlenia paving tindlogiapoivodei ton, Zimsko betoniranje najéedée proizlezi iz potebe a ne Zelje izvodaca, ‘Ako je takva potreba sna i vas, kvatetnu

You might also like