Strategija Kulture Grada Splita 2015 - 2025 PDF

Strategija razvitka
kulture grada Splita

2015./2025.
(ZA JAVNU RASPRAVU)
Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 2
Sadraj:
Uvod:
A. Glavni naglasci Strategije razvitka kulture grada Splita 2015./2025.
B. Investicije, akcije, inicijative
C. Saetak Strategije
Prvi dio:
Split i kultura
I. Povijesni okvir i itanje lokalne kulture u globalnom kontekstu
I.1. Povijesni okviri: palaa i grad; prolost iz vizije XXI. stoljea
I.2. Kultura dijaloga u prostoru i kontekstu lokalne kulture
I.2.1. Uvod: zato promjene?
I.2.2. Splitska pria
I.2.3. Od monologa do kulture dijaloga
I.2.4. Deblokiranje potencijala kao strateko miljenje
I.2.5. Osvjetavanje i realizacija vlastite prie
I.2.6. Infrastruktura kulture i njezino proirenje na cijeli grad
I.3. Split kao kulturalni brend: deblokiranje uahurenosti kulturalne
paradigme
II. Pozicioniranje projekta: o Strategiji, gradu i upravljanju kulturom
II.1. Polazite: grad, kultura; razlozi, mogunosti
II.2. Okviri strategije i stratekog miljenja: dijalogom o kulturi do kulture
dijaloga
II.3. Odnos izmeu odravanja postojeeg stanja i mogunosti poticanja
razvojnih i kreativnih projekata
II.4. O izvorima financiranja: proraunska, europska, vlastita i druga sredstva za
tekue i razvojne projekte
III.
Tradicija, financijska situacija i planovi za naredno desetljee
III.1. Tradicija koja traje i generira nove vrijednosti

III.2. Promjene i inovacije u stratekom razmiljanju o financiranju proje-kata i
programa
III.3. Kroz kulturu dijaloga do pozicioniranja u zemlji, regiji i ire
2
IV.
Kulturalna povijest grada i ishodita Strategije
IV.1. Kratki pregled kljunih dogaaja u povijesti kulture u Splitu

IV.2. Povijest kulture grada i postojei resursi oslonjeni na nju uvod
IV.2.1. O poecima organiziranog pravnog poretka, knjievnosti, znanosti,
glazbe osnovne informacije
IV.2.2. Stara gradska jezgra
IV.2.3. O povijesti splitskih kazalita
IV.2.4. Nacionalni muzejski prostori u Splitu
IV.2.5. Nacionalne ustanove koje djeluju u Splitu
IV.2.6. Ustanove kojih je osniva i vlasnik Grad Split
IV.2.7. Ostale ustanove i manifestacije koje su pridonijele i pridonose
ouvanju tradicije i imaju potencijal pridonijeti deblokadi kulture i
izlasku iz trenutnog stanja blokiranosti
IV.2.8. O povijesti splitske glazbe
IV.2.9. Tradicija koja ivi
V. Sadanji trenutak analiza stanja kulturalnih institucija
V.1. Muzejsko-galerijska djelatnost: sadanji trenutak
V.2. Knjinina djelatnost
V.3. Multimedijalna djelatnost
V.4. Kazalina djelatnost
V.5. Udruge od posbnog interesa za grad
V.6. Nezavisna scena
V.6.1. Knjievna scena
V.6.2. Glazbena i scenska umjetnost
V.6.3. Audiovizualna scena
V.6.4. Likovna scena
V.6.5. Fotoklub Split
V.6.6. Platforma Doma mladih
Drugi dio:
Financijska analiza
VI.
Financijska analiza postojee stanje i projekcije
VI.1. Postojee stanje

VI.2. Financijska projekcija
Trei dio:
Dokumenti, postojee stanje, planovi za naredno desetljee
VII.
Referentni popis dokumenata na kojima je utemeljena Strategija
VIII. Kratak pregled kljunih termina i njihova uporaba

IX.
Vizija i misija Strategije kulture grada Splita
IX.1. Vizija razvoja kulture grada Splita

IX.2. Misija na podruju kulture grada Splita
IX.3. Temeljne vrijednosti na kojima poivaju vizija i misija kulturalnog razvoja
X.
Ciljevi Strategije kulture i kriteriji praenja uspjenosti

X.1. Temeljne odrednice kulturalne politike Grada Splita
X.2. Dugoroni strateki ciljevi kulturne politike Grada Splita od 2015. do 2025.
godine
X.3. Konkretni projektno-programski srednjoroni ciljevi u institucionalnom
kulturalnom sektoru
X.3.1. Kulturalno mapiranje grada, decentralizacija kulture
X.3.2. Podizanje razine kvalitete dobara i usluga na svim podrujima
kulture i umjetnosti
X.3.3. Poveanje dostupnosti kulturalnih dobara i usluga financiranih iz
prorauna
X.3.4. Organizacijsko i upravljako osuvremenjivanje ustanova u kulturi
kojima je osniva Grad Split
X.3.5. Obnova, proirenje, dinamiziranje sadraja i izgradnja kulturalne
infrastrukture u objektima iji je vlasnik Grad Split
X.3.5.1. Infrastruktura i zaokruivanje objekata
X.3.5.1.1. Dogradnja Galerije umjetnina
X.3.5.1.2. Ljetna pozornica
X.3.5.1.3. Ureenje i stavljanje u funkciju Koncertne dvorane
X.3.5.1.4. Dom mladih Multimedijalni kulturni centar:
opremanje, ureenje i programi
X.3.5.1.5. Umjetnika rezidencija
X.3.5.2. Povijesna jezgra pod UNESCO-vom zatitom
X.3.5.2.1. Gospodarenje starom gradskom jezgrom
X.3.5.2.2. Stara gradska vijenica (Loa)
X.3.5.2.3. Palaa Milesi
X.3.5.3. Gradska park uma
X.3.5.3.1. Park-uma Marjan
X.3.5.3.1.1. Strategija zatite Marjana
X.3.5.3.1.2. Djelovanje Javne ustanove za upravljanje Parkumom Marjan kao ustanove u kulturi
X.3.5.3.1.3. Marjan kao prostor djelovanja kulturalnih ustanova i
prostor ive kulture
X.3.5.4. Tradicionalni puki urbani ambijenti (Varo, Radunica,
To)
X.3.5.5. Muzeji i muzejski prostori
X.3.5.5.1. Muzej grada Splita
X.3.5.5.2. Etnografski muzej
X.3.5.5.3. Galerija umjetnina
X.3.5.5.4. Pomorski muzej
X.3.5.5.5. Arheoloki muzej
X.3.5.5.6. Muzej hrvatskih arheolokih starina
X.3.5.5.7. Galerija Metrovi
X.3.5.5.8. Muzeji u nastajanju
X.3.5.5.9. Sredinja uvaonica
X.3.5.5.10. Meunarodne konferencije
X.3.5.6. Kazalita, festivali i koncertne sezone
X.3.5.6.1. Hrvatsko narodno kazalite u Splitu
X.3.5.6.2. Gradsko kazalite lutaka u Splitu
X.3.5.6.4. Gradsko kazalite mladih u Splitu
X.3.5.6.5. Koncertna agencija
X.3.5.6.6. Split Blues Festival
X.3.6. Kulturalna i kreativna industrija i njezini potencijali
X.3.7. Jaanje i poticanje klupske scene (infrastrukture, organizacija)
X.3.8. Nezavisna kulturalna scena
X.3.8.0. Okvir
X.3.8.1. Knjievnost, knjievni festivali i knjinika djelatnost
X.3.8.2. Film, audiovizualna industrija, neovisna audiovizualna
kultura
X.3.8.3. Platforma Doma mladih
X.3.8.4. Glazbena, klupska i alternativna scena
X.3.8.5. Nezavisna scena (PlayDrama)
XI.
Split kao kulturalni brend: suradnja i tehnoloka podrka

XI.0. Uvod. EPK 2020: Strategija ostvarivanja deblokade u institucionalnom i izvaninstitucionalnom sektoru kulture i povezivanje s drugim
sektorima razvoja grada
XI.1. Jaanje meunarodne prepoznatljivosti Splita kao grada konstruktivnog i kreativnog kulturnog dijaloga: Split grad kulture dijaloga
XI.2. Strateki oslonac u meuregionalnoj i meunarodnoj suradnji
XI.3. Jaanje meusektorske suradnje
XI.4. Plansko upravljanje povijesnom jezgrom
XI.5. Razvoj kulturalnog turizma i uspostavljanje tjenjih veza sa
zajednicama u gradu
XI.6. Informatizacija i digitalizacija kulturalnih ustanova
XI.7. Jaanje nazonosti umjetnosti u javnom prostoru
5
XI.8. Promicanje i razvoj kulturalnog i umjetnikog obrazovanja
Prilozi:
XII.
Prilozi: Analize i istraivanja

XII.1. SWOT analize kulturnih vijea kao prilog Strategiji
XII.1.1. SWOT analiza Vijea u kulturi za muzejsko-galerijsku
likovnu djelatnost
XII.1.2. SWOT analiza Vijea u kulturi za knjigu, nakladnitvo i
knjininu djelatnost
XII.1.3. SWOT analiza Vijea u kulturi za kazalinu i glazbenoscensku djelatnost
XII.1.4. SWOT analiza Vijea u kulturi za film i medijsku djelatnost
XII.2. Plan upravljanja Starom gradskom jezgrom Popis obavljenih
terenskih istraivanja
Zakljuak:
XIII. Kako deblokirati Split
XIII.1. Ciljevi stratekog djelovanja na deblokiranju Splita
XIII.2. Akcijski plan
XIII.3. Zadaci gradske uprave u realizaciji Strategije
Grad Split, nakon javne rasprave, usvaja [na sjednici (), dne ()] Strategiju razvitka
kulture grada Splita 2015./2025.1 (u daljnjem tekstu: Strategija) na svom teritoriju,
polazei od ocjene da u splitskoj kulturi postoje golemi blokirani potencijali koje treba
deblokirati i omoguiti im da budu nov zamanjak ekonomskog i socijalnog razvitka
grada. Ova Strategija predvia i zagovara ukljuivanje to vie graana u kulturalna
dogaanja i oblikovanje kulturalnih politika i dogaaja. U istu svrhu Grad Split se
kandidira za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Na temelju usvojene
Strategije Grad Split e usvojiti Plan aktivnosti u kulturi, s konkretnim zadacima i
redoslijedom prioriteta, rokovima realizacije, te financijskim planom.
Tekst je mogue i potrebno dopuniti planovima i inicijativama onih subjekata koji se

jo nisu odazvali pozivu da priloe svoje projekcije. Javna rasprava e pruiti priliku i za to.
7
A.
Glavni naglasci Strategije razvitka kulture grada Splita 2015./2025.
Zatita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palaom.
Odravanje kontinuiteta ivota u staroj gradskoj jezgri.
Cizeliranje integralnog narativa o gradu Splitu, splitske vizije o svome mjestu ne samo
tu i sada, nego i u prolosti i u budunosti.
Strukturiranje Splita kao kulturalnog brenda, kao grada ive stvaralake kulture kroz
dva milenija, grada konstruktivnog i kreativnog kulturalnog dijaloga.
Permanentno stavljanje spomenike i prirodne batine u funkciju proizvodnje nove

kulturalne vrijednosti kako bi batina inila i stjecala dodanu vrijednost.
Valoriziranje kulture kao zamanjaka odriva razvoja: menadmenta u kulturi i kulturi

ivljenja, gospodarstva, zapoljavanja, Sveuilita, novih medija i kreativnih industrija;
povezivanje kreativnih industrija i kulturalnog turizma.
Umreenje Splita u umjetniki i kulturalni kontekst Europske unije, jaanje

meuregionalne suradnje.
Jaanjem umreenosti institucionalnih i vaninstitucionalnih organizacija stvoriti

kulturne razvojne modele koji bi podrazumijevali irenje programske i kulturne potrebe
prostora, nove naine financiranja i poticanje izvrsnosti i inovativnosti kroz zajednike
projektne suradnje prema Europskoj uniji, jaanje odnosa i poticanje meusobnog
kulturnog dijaloga prema krajnjem korisniku publici.
Pozicioniranje Splita kao umjetnikog grada na tritu kulturalnog turizma, al pari

umjetnikim gradovima slinih potencijala (poput Seville, Perugie, Krakwa itd.).
Snanije naglaavanje kulturalnih potencijala Splita kao grada sa sveuilitem srednje

veliine, potenciranje sinergije kulture i Sveuilita.
Kulturalno mapiranje teritorija, integralno promiljanje teritorija i populacije,

sinergina disperzija punktova kulture na cjelokupnom teritoriju grada Splita.
Inzistiranje na stvaralatvu ljudi umjesto stvaralatva za ljude, na dostupnosti kulture za

sve graane kao subjekte a ne pasivne konzumente, na demokratizaciji i dostupnosti
kulture kao elementu demokratizacije drutva.
Sinergija s ostalim gradovima okolnog pentapolisa (Trogir, Katela, Solin, Omi) i

opinama zajednikoga metropolitanskog podruja (Klis, Dugopolje, Podstrana itd.)
radi umnaanja efekta dijeljenjem sadraja.
Koordiniranje marketinga kulturalne proizvodnje i ponude koji bi kulturalne sadraje

Splita tretirao, nudio i promicao kao specifian brend u svim medijima (tradicionalnima
i novima, gutenbergovskima i elektronskima), s tipskim dizajnom, tipinim vizualnim i
zvunim motivima.
B.
Informatizacija i tehniko unaprjeenje kulturalnih ustanova, digitalizacija i

multimedijska prezentacija kulturne batine.
Investicije, akcije, inicijative
NOVE PERMANENTNE AKTIVNOSTI:

o Mapiranje kulture grada (sudionitvo, vidljivost, umreenje, brendiranje)
o Poveanje dostupnosti kulturnih dobara svim stanovnicima
o Koordinacija upravljanja i marketinga akcija u kulturi
o Akciono i programsko integriranje Sveuilita i grada
NOVE PERMANENTNE ORIJENTACIJE:

o Digitalna tehnologija
o Kulturalna proizvodnja
o Kulturalna industrija i muzeologija
o Industrija stvaranja novih potreba
o Kreativni kampovi
KAPITALNE INVESTICIJE I AKCIJE:

o Dioklecijanova palaa istoni dio Podruma, jugoistona kula, etnica
o Kula Mletakog katela adaptacija i stavljanje u funkciju
o Park uma Marjan integralna zatita i promicanje
o Galerija umjetnina dogradnja: III. faza (bastion Cornaro)
o Ljetna pozornica bastion Cornaro?
o Dom mladih dovrenje, privoenje svrhama
o Hrvatski dom generalna adaptacija
o Koncertna dvorana adaptacija prostora u Hrvatskom domu
o Gradsko kazalite mladih prostorije za pokuse i rad s publikom
o Gradsko kazalite lutaka pozornica i zastor, prostorije kao gore
o PlayDrama stjecanje prostora
o Multimedijalni kulturni centar adaptacija prostora u Domu mladih
o Proirenje rezidencijalnih programa Kua bivega Ferijalnog saveza
o Studentski i kulturni centar adaptacija prostora u Domu mladih
o Prirodoslovni muzej adaptacija, modernizacija
o Zooloki vrt nova koncepcija, preseljenje
o Akvarij izgradnja
o Botaniki vrt ureenje i vraanje u funkciju
o Pomorski muzej smjetaj do mora, izloci u moru
o Sredinja uvaonica zajedniki gradski muzejski depo
NOVI MUZEJSKI PROSTORI:

9
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
Muzej Dioklecijana u jugoistonoj kuli Palae

Muzej sakralne umjetnosti u palai Skoibui-Lukaris
Muzej obrane grada u Mletakoj kuli (kateletu)
Muzej Domovinskog rata
Muzej fotografije i filma
Muzej sporta
Muzej plastike
Muzej znanosti u bivoj trafostanici Hlad
Muzej industrijske kulture
Galerija Vasko Lipovac
Opi muzeji u sreditima upanije
NOVE INICIJATIVE:
o Plan upravljanja povijesnom jezgrom
o Loa primarni gradski reprezentativni prostor
o Digitalizacija muzejskih arhiva i audiovizualna prezentacija batine
o Multimedijalni centar za dokumentiranje batine
o Mediteranski centar za povijest umjetnosti
o Ukljuenje Marjana u Kontaktnu zonu UNESCO-ve zatite
o Puki urbani ambijenti integralna zatita i promocija
o Koncertna agencija
o Ljetno kazalite za djecu Gradsko kazalite lutaka
o Meunarodni festival mladog teatra Gradsko kazalite mladih
o Splitski meunarodni biennale vizualne umjetnosti (Galerija umjetnina)
o Meunarodna nagrada za skulpturu u javnom prostoru (G. Umj.)
o Biennale Dioklecijanovih gradova
o Meunarodna kustoska rezidencija
o Umjetnika rezidencija likovne umjetnosti
o Rezidencija filmskih autora i producenata
o Proizvodnja dugometranih igranih filmova i serija
o Natjeaj za poticanje razvoja neovisne audiovizualne kulture
o Edukativne radionice ukljuivosti
o Clean Up Split Day / Oistimo grad (edukativno ekoloka akcija)
o Proizvodnja ekoloke hrane akademija za izobrazbu puanstva
PRIPREMA ZA EUROPSKU PRIJESTOLNICU KULTURE (u daljnjem tekstu

EPK):
o Ured EPK 2020. (na Rivi)
o Studentski informacijski i kulturni centar (volonterski)
o Susreti prijestolnica europske kulture
o Kreativnost, ustrajnost i zajednitvo - Stvaralatvo djece i mladih
o Specijalna izdanja postojeih filmskih i glazbenih festivala u 2020.
10
o
o
o
o
o
o
C.
Luminous City: SvjetloST

Posebni umjetniki, kulturni i edukativni programi za iru zajednicu
Natjeaji za programe raspisani uz temu Split EPK
Meunarodne mree suradnika institucijske i alternativne kulture
Iskoraci u zajednicu posebne akcije (oistimo grad, npr.)
Umreenje volonterskih i drugih udruga (navijai, veterani, nezavisni
umjetnici, samostalni proizvoai i drugi) u kreativne programe EPK.
Saetak Strategije
U prvom dijelu Strategije iznesen je pregled kulturne povijesti grada Splita i istaknuta
ideja kulture dijaloga kao temelja na kojem je izgraena Strategija kao sistemski dokument.
Teite je stavljeno na kontekst u kojem se lokalna kultura ostvaruje u svim vidovima: od
institucionalnih, preko kulturalne djelatnosti financirane programski, dakle nezavisne
kulturalne scene, pa do onih segmenata kulturalnog identiteta koji su vezani uz razliitosti: od
marginalnih i nepovlatenih skupina stanovnitva, odnosno raznih supkulturalnih oblika
nezavisne kulture, pa sve do upotrebe kulture kao naina reintegracije socijalno i gospodarski,
spolno i etniki izvlatenih i razvlatenih skupina u punini zajednice. U tom se kontekstu
posebno inzistira na dvama vanim aspektima: deblokiranju golemih strunih, urbanistikih,
multikulturalnih, kako batinjenih i tako prirodnih potencijala i resursa koje imamo kao
sredina, te na dinamiziranju sfere kulture kao jednog od najznaajnijih resursa kojega kao
zajednica moemo i moramo pretvoriti u svoju komparativnu prednost, ali i zamanjak
razvitka gospodarstva i civilnog drutva. Kulturalni brand Splita kao mjesta kulturalne
proizvodnje, kulturalne ponude i uzorite kulture ivljenja predstavlja sredinju nit vodilju
drugom dijelu ovog dokumenta. Drugo poglavlje prvog dijela Strategije odnosi se na okvire
koje Grad Split treba bolje, racionalnije i uinkovitije osiguravati u suradnji s imbenicima
institucionalne kulture, nezavisne kulturalne scene i civilnog drutva. Trei dio ovog poglavlja
govori o poziciji grada u regiji, na globalnoj turistikoj mapi i turistikom tritu, te o
mogunostima koje se kroz kulturu i kulturalni turizam pruaju kao mogunost za razvoj. U
ostalim poglavljima prvog dijela iznesen je pregled splitske kulturne povijesti koje slui kao
okvir moguem zamanjaku i deblokadi postojeeg stanja statinosti u kulturi i nekoritenju
kulture kao zamanjaka razvoja, te se u tu svrhu analizira sadanje stanje u kulturi, ponajprije
u kulturalnim institucijama koje veim dijelom financira Grad. Ukratko se govori o
nacionalnim muzejskim i drugim prostorima u Splitu. Naznauju se i neki vani dogaaji
splitske kulturne povijesti, kako oni vezani uz vane kulturne datume i prekretnice, tako i oni
vezani uz ideoloka trvenja i raskol (eng. split) izmeu civilnog drutva i neotradicionalistike oligarhije, demokracije i prizivanja duhova slavne i ne tako slavne prolosti.
11
Sve to u svrhu deblokade stanja duha, kulturolokih konica u glavama, otvaranja prema
drugom i drugaijem te konanog prihvaanja vrijednosti demokratskog iskoraka u politici i
kulturi.
Drugi dio Strategije sadri detaljnu financijsku analizu dosadanjega financiranja
kulture kroz proraun Grada odnosno preko njega, te projekciju financiranja u razdoblju od
2015. do 2025. godine.
Trei dio usredotoen je na plan razvoja kulture u sljedeih deset godina, donosi
financijsku analizu postojeeg staja (prvu ikad napravljenu za kulturu Splita), te projekciju do
2020. godine i dalje. Na temelju SWOT analiza, u sredinjem dijelu, definirane su vizija i
misija kulturalnog razvoja grada Splita. Slijedi opseno poglavlje koje se bavi pitanjem i
mogunostima decentralizacije splitske kulture, poveanjem dostupnosti kulturalnih dobara i
usluga koje se financiraju iz gradskog prorauna, te obnovom, proirenjem sadraja i
poticanjem kreativnosti u najirem krugu dioniara kulture kao zajednikog opeg dobra. U
tom kontekstu pie se o od Grada financiranim institucijama i nezavisnoj kulturalnoj sceni, od
klubova i drutava nacionalnih manjina do kreativnih industrija, knjievnih udruga i velikog
broja gradskih i regionalnih festivala. U sreditu svih izvjea o pojedinim institucijama,
nezavisnoj sceni ili skupinama odreenog profila drutava i opsegom manjih institucija nalazi
se ideja doprinosa deblokiranju postojeeg stanja i profiliranju Splita kao prostora tolerancije i
uvaavanja, a ne iskljuivanja. U irem kontekstu, rije je o razumijevanju Splita kao
znaajnog centra na mapi kulturalnog turizma, kako tradicijskog, tako i modernog. Konstatira
se da za to postoje uvjeti, od grada-palae koji je i danas ivo gradsko sredite koje die
kulturu svakodnevnice, to samo po sebi ve predstavlja jedinstvenu kulturalnu i turistiku
atrakciju, pa do ultramodernih festivala suvremene glazbe koje privlae mlade ljude iz cijelog
svijeta. Spoj tradicionalnoga i modernoga, ulijevanje novog vina u stare bave dio je
programske zamisli stratekog tima koji se nalazi u pozadini svih brojki, opisa i listi elja
za koje vjerujemo da e se uz podrku i aktivno sudjelovanje cijele zajednice pretvoriti u
realnost.
U dodatku ovoj Strategiji donijeti su saeci SWOT analiza vijea u kulturi u gradu
Spltiu iz kojih su uzete glavne smjernice ovog dokumenta, ukljuujui i plan prijave Grada
Splita na natjeaj za Europsku prijestolnicu kulture 2020 (u daljnjem tekstu EPK). U njima se
navodi koje su komparativne prednosti (engl. strenghts), slabosti (engl. weaknesses),
mogunosti (engl. opportunities) i potencijalne prijetnje (engl. threats) ostvarivanju pojedinih
segmenata ovog ambiciozno zamiljenog plana strategije.
12
Prvi dio
Split i kultura
(povijesni upis)
Teatar, Kneev dvor i Loa na Pjaci

(Faustina M. Vecchietti, Stari splitski Narodni trg, 19. st., akvarel na papiru, MGS 2012)
13
I.
Povijesni okvir i itanje lokalne kulture u globalnom
kontekstu
I.1. Povijesni okviri: palaa i grad; prolost iz vizije XXI. stoljea
Povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palaom, dakle povijesna jezgra
dananjega grada Splita obuhvaena mletakim katelom i bastionima iz doba Kandijskog
rata, uvrten je jo 1979. godine na Popis svjetske batine (World Heritage List) Organizacije
Ujedinjenih nacija za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO). Tu jezgru ponajrpije ine
znameniti ostaci Dioklecijanove palae u koji su urasle neto kasnije srednjevjekovne
graevine tvorei tkivo sve do danas ivuega grada, zajedno s romanikim i gotikim
zapadnim, sjevernim i istonim dijelom staroga grada, odnosno, zvjezdolikim centrom
dananjeg Splita. Kao kulturno-povijesna cjelina ta je jezgra, po UNESCO-vim kriterijima,
remek djelo kreativnoga ljudskog genija, zabiljeka vanih promjena ljudskih vrijednosti kroz
neka razdoblja, izvanredan primjer gradnje koja predstavlja vane etape ljudske povijesti i
stoga znai jedinstveno svjedoanstvo kulturne tradicije.
Polazei od klasina Williamsova objanjenja razliitih pristupa kulturi (1958.) moglo
bi se ustvrditi da je povijesna jezgra Splita specifina upravo po tome to u sebi sjedinjuje i
idealnu (ovjekovo usavravanje u odnosu na apsolutne ili univerzalne vrijednosti), i
dokumentarnu (umjetnika djela koja biljee ljudsko iskustvo) i drutvenu definiciju
kulture (opis posebnog naina ivota koji nalazi izraz u svakidanjem ponaanju).
Ta tradicija ne bi bila sauvana, a spomenici bi bili ruevine ili iskopine, da sve to
vrijeme Split nije bio iv grad, ivo tkivo ljudske kulture. O dvomilenijskom kontinuitetu
ivota govori i odeon ili teatar iz I. stoljea, Ad basilicas pictas, etvrt milenija prije nastanka
same Dioklecijanove palae. Kroz sva ta povijesna doba i mijene grad Split jest nekada
veoma intenzivno, nekada prigueno pod pritiskom ratova i oskudica, ali i tada zapravo
prkosno (poput ilegalne izlobe slikara antifaista u jeku faistike okupacije) kulturu i
umjetnost primao, proizvodio i netedimice distribuirao.
Splitska spomenika batina definirana je nadasve specifinom povijesnom
stratigrafijom na ijoj interpretaciji su nastali univerzalni aksiomi moderne teorije zatite
spomenika (koji se zaudo i danas znaju dovesti u pitanje). O njima govori prije vie od sto
godina Max Dvok patrijarh suvremene konzervatorske teorije i prakse kad veli: drugdje
su se rimske ruevine ouvale samo ili pored novih kulturnih slojeva, ispod ili pored novih
14
kulturnih slojeva, no u Splitu su s njima srasle, proimaju ih ili obrubljuju kao da je povijest
nakanila na jednom mjestu stvoriti monumentalni simbol staroga i novoga svijeta u njihovoj
uzastopnosti i genetskom povezivanju, ali ne u neplodnom obrascu, ve kao tvorevinu s
naizgled neiscrpnim pojedinostima koje povijesno i slikarski potiu matu Split o kojemu
se govori u ovom dokumentu jest ne samo batina svjetske materijalne kulture, ne samo
prostor dvomilenijske duhovne kulture, kojoj su pridonosili europski velikani (Acciarini,
Adam, Dvok, Dyggve i drugi) i iz kojega su nicali velikani europske kulture (Dominis,
Foscolo, Supp itd.), nego i grad sa svojim stanovnitvom, te grad sa svim svojim unutarnjim
socijalnostratifikacijskim i inim razlikama imovnima, dobnima, rodnima, nazorskima itd.
koje zajedno ine njegov aktualan kulturalni raster na bogatoj i kadikad protuslovnoj i
konfliktnoj povijesnoj matrici. Njene tradicionalne silnice djeluju i sada, kroz obilata dva
milenija do u prvu etvrt XXI. stoljea. Dakle, grad Split ima svoju priu, kao historiju i kao
narativ, ima vienje o svome mjestu, ne samo tu i sada nego i u prolosti i u budunosti, koje
bismo mogli nazvati i vizijom, perspektivom o sebi. Ima potrebe, ne samo nune nego i
korisne, ima mogunosti, dijelom zapretane, pa ih valja razgorjeti, razviti arena krila iz
nepotrebne uahurenosti.
Splitu je uz ve postojeu afirmaciju spomenikih vrijednosti u podruju kulture
potrebna afirmacija suvremenih sadraja i praksi, pri emu je povijesna jezgra svakako jedna
od najvanijih lokacija, mada ne i jedina, i za ovakvu vrstu djelatnosti. Naime, uz
koncentraciju kulturno-povijesnih spomenika, ona i njezina ua gravitacijska zona podruje su
najvee koncentracije kulturnih ustanova na podruju grada. Uz dobrodolu disperziju
kulturnih djelatnosti i u druga gradska podruja, povijesna jezgra mjesto je koje prua osobite
pogodnosti za razvoj djelatnosti s meunarodnom kvalitetom. Ove bi djelatnosti valjalo
intenzivirati osobito u zimskom razdoblju kako bi se izbjegla bisezonalna distribucija
djelatnosti koju donosi aktualni profil turistike eksploatacije. Drutvena istraivanja
turistike klijentele, provedena u ljeto 2005. i ljeto 2013. godine potvruju openitu korisnost
kulturalnog turizma za odranje specifinosti povijesne jezgre, te upuuju na potencijal za
odravanje nacionalno i meunarodno zapaenih kulturnih manifestacija i djelatnosti tijekom
razdoblja dananje mrtve sezone (izmeu kasne jeseni i proljea). Na temelju istraivanja
provedenih 2005. i 2013., takoer se moe konstatirati porast profesionalnosti i marketinke
sposobnosti voditelja kulturnih ustanova na podruju grada Splita. Da bi se nove upravljake
potencijale do kraja stavilo u funkciju, podjednako onu generatora lokalnog identiteta kao i
marketinko-gospodarsku, potrebno je izraditi mreu kulturnih ustanova u povijesnoj jezgri.
U suvremenim uvjetima, prepoznatljiv duh mjesta i kulturni profil grada, kojemu u
splitskom sluaju jo uvijek u najveoj mjeri ipak pridonosi ponajprije povijesna jezgra,
takoer su i vaan razvojni resurs, ne samo u podruju turistike nego i drugih gospodarskih
djelatnosti. U smislu postizanja konkurentnosti i globalnog pozicioniranja oni predstavljaju
15
osnovu za branding grada koji se definira podjednako u odnosu na interne (graani/ke) i

eksterne korisnike/ce.
Ipak, Split nije samo stara gradska jezgra pa ni ostatak grada. On je geografski,
simboliko-identitetski, politiki, ekonomski, kulturalni, sportski, prometni, obrazovni i ini
gradski centar proiren van svojih uskih administrativnih gradskih granica na neprekinutu
aglomeraciju smjetenu izmeu Kozjaka i Mosora s pruanjem prema unutranjosti preko
Klisa, te mora, uz obalnu krivulju gotovo od Marine do Mimica iza Omia, svojevrsnog
pentapolisa (Trogir, Katela, Solin, Split, Omi) i pripadajueg gravitirajuega prigraa. Iako
su prirodne granice grada administrativno suene gotovo na sam Splitski poluotok, tek jedan
manji dio na Mosor i zapadni dio iova, a grad postavljen u ustavno-pravnom poretku tek kao
veliki grad bez znaajnije veih ovlasti od ostalih gradova u Republici Hrvatskoj, Split je
uistinu drugi grad po veliini u dravi Hrvatskoj, lanici Europske unije i inih zapadnih
integracija, te je de facto metropolitansko sredite june Hrvatske kojem prirodno gravitiraju
ak i dijelovi susjednih drava. Time ova kulturalna Strategija dodatno obavezuje Grad Split,
pa ona niti smije, niti moe ne voditi rauna o tome svome geografskome, demografskome,
socijalnome i antropolokom kontekstu metropolitanske prirode.
I.2. Kultura dijaloga u prostoru i kontekstu lokalne kulture

I.2.1. Uvod: zato promjene?
Split sebe razumijeva mjestom susretita kultura, originalnih povijesno-kulturalnih

koncepata i razliitih modaliteta ostvarivanja kulturnih vrijednosti i razlika kroz dugo
razdoblje svojega postojanja. Istodobno, to je grad koji zna izuzeti drugog (i drugaijeg) iz
svoje prie i postavljati se kao da ima odreeni tip dijaloke blokade prema tom drugom.
Mada grad formalno ima kvalitetno razvijenu i cjelovitu kulturalnu strukturu, od muzeja i
kazalita, do galerija, alternativne kulturalne scene, klupske scene, preko utjecajnih
eksponenata civilnog drutva i renomirane izdavake kue u vlasnitvu udruge graana, kod
aktera kulture se esto osjea postojanje izvjesne blokade u nainu na koji u njemu kulturalne
djelatnosti funkcioniraju, razvijaju se, zapravo tu stagniraju neke ideje koje bi se mogle
realizirati uz podrku ire zajednice i uz sudjelovanje raznih dionika kulturalnih sadraja: od
takozvane elite do supkulturalnih skupina. Cilj ove Strategije, a onda i razmiljanja i
nastojanja po pitanju prijave za EPK, upravo je deblokiranje potencijala te njihovo
maksimalno koritenje, uz ukljuivanje to vie graana u kulturalna dogaanja, te uz aktivno
oblikovanje kulturalnih politika i dogaaja. Rije je o deblokadi u kulturi ivota i o zamisli
da upravo kroz kulturu i kulturalne djelatnosti grad u sljedeem desetogodinjem razdoblju
16
moe ostvariti sve svoje potencijale i razmahati se kao kulturalni i ekonomski centar na vioj
razini negoli je to on sada, kao mjesto poeljno i za posjet i za ivot u svakom smislu.
I.2.2. Splitska pria
Split je smjeten na prostoru susretita simbolinog Istoka i Zapada, kulturnih areala

na dodiru i izmeu Mediterana i Orijenta, pa i kontinentalne Srednje Europe i relativno
izoliranih otoka koji pak, unato stereotipnom narativu o turizmu i prosperitetu, i dalje gube
stanovnitvo i strateki znaaj. Grad je stoljeima, ak i dva tisuljea, bio susretitem (pa i
kovnicom) kultura, razlika, razliitih politikih i stratekih projekata, vjerskih dominacija i
artikulacija, ustaljenih kulturolokih i antropoloki upisanih navika, tradicija, izgraivanih
sukusa batina, ali je uvijek bio vie od mehanikog zbira tih razlika. Kroz itavu svoju
povijest proizvodio je odreeni kulturoloki viak na osnovi svih tih lokacijski i povijesno
uvjetovanih razlika, ali je istodobno neprekidno i ponovo ostvarivao odreeni tip dodatne
vrijednosti, neto to je bilo, ili se barem u lokalnoj kulturi razlike opisivalo i razumijevalo,
veim od samog grada. Propitivanje i problematiziranje tih vrijednosti je kroz povijest grada,
njegove knjievnosti i ostalih sastavnica kulture istodobno predstavljalo i puno vie i dosta
manje od kvalitetnog artikuliranja i jasno definiranog iskazivanja sloenog sukusa tih razlika.
Zapravo, Split ima svoju priu, staru gotovo koliko je staro i njegovo kolektivno sjeanje a
to je narativ o posebnosti, jedinstvenosti prostora i njegova vremenskog kontinuiteta, razlici
kao vrijednosti po sebi, rijeju, o tome da nigdje nema grada kao to je Split.
Taj oblik lokalno proizvedene nostalgije za izgubljenim kolektivnim sebstvom uao je
kako u literaturu tako i u puke izreke i refrene popularnih pjesama koje se pamte: Nima
Splita do Splita, a je pusta Londra kontra Splitu gradu, a zasitio je i postmodernu
popularnu kulturu u obliku obrane grada od globalizacije i dominacije vanjskih centara
moi: Nita kontra Splita. Primjerice, jedna od sredinjih rijei kojima e Spliani opisati
svoj karakter je dipet, dakle nekakv ne ba uvijek jasan prkos te vjeno usmjeravanje
energije protiv neega, rjee konstruktivno za neto to nadilazi individualne razlike i autoironino poziranje, odnosno pozicioniranje. Taj prkos artikulira se i kroz fanatinu sljedbu
lokalnog nogometnog kluba i supkulturu, ponekad i kontrakulturu murala upitnih kvaliteta
njome povezanom, to je ipak jedan posebni aspekt lokalne razliitosti te vizualnog identiteta
nekih dijelova grada. Ta razlika kao sredinji narativ lokalnog vernakularnog identiteta
vremenom je dobila odlike vrijednosti po sebi, pa premda je u njoj nagomilana velika koliina
konflikta, tu je istodobno i velika koliina energije koja ju usmjerava i u razliite pozitivno
impostirane poduhvate: kulturalne, umjetnike, sportske, urbanistike, politike. Takoer,
pojednostavljeno gledano grad Split praktiki ima makar dva urbano organizirana dijela: staru
17
Comment [K1]: Izuzede otoka iz

strategije mi se ini minus jer su okolni
otoci sastavni dio kulturne povijesti koji je
neraskidivi interakcijski dio zajednike
povijesti
jezgru i novi grad, ali i rub grada. Dijelovi su to koji su pak unutar kolektivne splitske svijesti
vie razdvojeni podlokalnom svijeu nego fiziki odvojeni jedan od drugog.
I.2.3. Od monologa do kulture dijaloga
No ipak, neizbjeno naglaavanje razlike i nedijaloginosti u ovome kulturalnom i

politikom trenutku, o sadanjem trenutku kulture ivljenja u gradu, daleko vie razdvaja
lokalnu zajednicu i njezin odnos prema drugom i drugaijem, negoli to potie pametno
proimanje ili ak spajanje s regionalnim i globalnim dijalokim partnerima. Ovom se
Strategijom i kao Grad (politiki) ali i kao kulturalna zajednica grada (ovim velikim
projektom) tim vie nastoji da se takvo stanje nadvlada i promijeni zbog prosperiteta svih u
gradu Splitu, ali i u Dalmaciji i ire zamiljenim granica regije. Kao i u veini tranzicijskih
zemalja i drugih europskih zemalja u krizi, razlike koje su stvorene izmeu grada i njegove
neposredne okoline, urbaniziranih i divljih dijelova samog grada, elite i novih subalternih
slojeva, nimalo nisu pridonijele mogunosti dijalokog otvaranja prema drugom i drugaijem,
odnosno onog na emu i kroz to je Split i izrastao kao kulturalna i drutvena vrijednost vea
od sebe samog. Ovom Strategijom se potie kultura dijaloga, umjesto dijaloga u i o kulturi.
Kultura dijaloga u kontekstu treba nadrasti kulturu suprotstavljanja i nadvikivanja, stremiti
kulturi tolerancije i zajednitva u traenju izlaska iz krize. Strategijom se eli doprinijeti
zamjeni kulture ironinog potkopavanja kreativnih energija i kultura rezignacije kulturom
koja ukljuuje i uvaava.
I.2.4. Deblokiranje potencijala kao strateko miljenje
Unato tome, Split je grad golemih kulturalnih potencijala, od ustaljene stoljetne

tradicije slubene, proraunski financirane kulturalne infrastrukture (mrea muzeja, kazalita,
galerija), do programski financirane nezavisne kulturalne scene, udruga civilnog drutva i
kulture Sveuilita, drugog po veliini u Hrvatskoj. Te potencijale treba staviti u funkciju
dijaloga u kulturi, a onda i kulture dijaloga koja e raskomadano tijelo grada sastaviti u
konglomerat unutar kojeg e se realizirati i revitalizirati golemi kreativni potencijali koji
postoje a koji mogu dati znatan doprinos kulturi dijaloga u regiji i Europi kao imaginarnoj
(kulturalnoj) cjelini iji je Split neizostavni i vaan dio.
Ideja prijave Splita za EPK upravo je u slubi realiziranja tih potencijala u pozitivnu,
raznoliku i dijaloku kreativnu energiju te nadilaenje parcijalnih razlika kroz upisivanje
dijaloga u grad koji je svojom tradicijom uvijek bio i jest vei od sebe sama i ukljuuje
interesno-kulturoloki prostor koji u mnogome nadilazi ne samo grad nego i prostor Hrvatske.
18
Osvijestiti u emu je to posebnost, izuzetnost, razlika i kvaliteta te razlike i posebnosti,

zauzima sredinje mjesto u programskoj koncepciji aplikacije za EPK a koja se u ovoj
Strategiji podrazumijeva. Spojiti Istok i Zapad, spojiti srednjoeuropske vrijednosti s onim
izoliranim otonim, spojiti vie od tisuu i sedam stotina godina staru jezgru grada s
dislociranim spavaonicama zaputenih novijih dijelova grada iz sedamdesetih i osamdesetih
godina prolog stoljea, predgraa bez kulturalnih sadraja, to podrazumijeva obnoviti
odreene objekte i sadraje upravo na tako mapiranom prostoru, poraditi na poboljanju kako
vjerske, rodne tako i ine tolerancije prema svim inkluzivnim manjinskim pogledima na svijet,
to znai omoguiti zamah kulture koji e kulturalnim turizmom i poboljanjem kvalitete
ivljenja mrtvo tijelo grada pretvoriti u vibrantni i ivi organizam, spoj tijela mora, tijela
samog grada i dinamine i razigrane tjelesnosti itavog splitskog bazena i okoline. Ukljuiti u
cijelu priu oblinje otoke, gradove ibenik, Sinj, Trogir i Omi tek je jedna sastavnica ove
strateki utemeljene prie. Slijedi pria o tome kako od grada Sveuilita, susretita mladih iz
cijele regije, napraviti pravi i ivi sveuilini grad koji e u sebe ugraditi sve ove narative i
razviti ih kroz novu, interaktivnu dijaloku kulturu novih medija i izvrsnost na razini
prouavanja kulture rjeavanja konflikata i dijaloga. Tu je naravno i meunarodna dimenzija:
ona je vezana uz partnere iz inozemstva i regije, obnavljanje pozicije Splita kao nadregionalnog centra i poveznice junoslavenskih, srednjoeuropskih i mediteranskih narativa.
I.2.5. Osvjetavanje i realizacija vlastite prie
Ova se naa pria dalje razvija kroz uspostavljanje i potenciranje dijaloga na svim
razinama. Dijalog o vlastitoj prii o posebnosti i izuzetnosti podrazumijeva i osvjetavanje te
prie kroz konkretne umjetnike i kulturalne intervencije, kroz susret sa samim sobom i
vlastitim kulturalnim potencijalima pokrenutim idejama o revitalizaciji cijelog grada,
njegovih svekolikih potencijala. Ovdje se ukljuuje raspon od kulture izvedbe do uinaka
kulture u ekolokim projektima i projektima uporabe istih izvora energije, zapravo zdrave
kulture ivljenja, menadmenta otpada i drugim aspektima poetike i kulture svakodnevnice
koja izvire iz projekta dijaloga u kulturi i kulture dijaloga, te uspostavljanje tijela grada kao
jedinstvenog i ivog organizma otvorenog za susrete i dodire. Drugim rijeima, osvjetavanje
povijesti prie o gradu veem od samog sebe u suvremenom kontekstu zamanjak je
svekolikom odrivom razvoju: kulturalnog turizma, menadmenta u kulturi i kulturi ivljenja,
gospodarstva, zapoljavanja, Sveuilita, novih medija i kreativnih industrija. Slijedi itav niz
modaliteta ogledanja u drugom: kroz zajednike programe, interdisciplinarne radionice i
edukativne programe, festivale, izlobe, koncerte, dijaloge u kulturi i politikoj kulturi
dijaloga, interakcije, konferencije, okrugle stolove i tekstove koji propitujui vlastite fikcijske
slojeve, ime poinju povratno djelovati na imaginaciju na razini kolektivne svijesti
19
Comment [K2]: Otoci se ipak uzimaju u

obzir
Comment [K3]: Pretpostavlja vrlo

vanu ulogu Sveuilita
oblikovanjem kritino osvijetene i dijaloki postavljene poetike i kulture svakodnevnice.

Takav grad poet e kao jedinstvenu cjelinu najprije kvalitetnije shvaati i bolje razumijevati
sebe samog, vlastito kulturoloko i politiko pozicioniranje u sada i ovdje, a zatim i prostor
koji ga okruuje. Time e se stvoriti i pretpostavke za dugoronu strategiju razvoja kroz
razdoblje koje slijedi i nakon EPK. Na kraju, tako e se bolje osvijestiti i vlastito mjesto
(pozicioniranje, mapiranje) u ire zamiljenom prostoru iskoraka prema drugima: kao najvei
slavenski grad na toplome moru nakon Odese i Sevastopol'a, kao vrata prema istoku, kao
juni krak Srednje Europe, kao prostor morem otvoren prema Sredozemlju, kao matica
otocima i kao mjesto potpuno otvoreno ostatku svijeta. Kulturu razlike zamijenit e kultura
dijaloga. Raskomadano i devastirano tijelo biveg (donekle propalog) primarno industrijskog i
tranzitnog grada, s percepcijom o vie ili manje dubokoj krizi, zamijenit e optimistine
kulturalne politike koje e otvoriti nove oblike industrija, pozitivni naboj i priu koja e
iznjedriti itav niz kulturalnih radionica i mogunosti za mlade ljude da na temelju ovog
projekta nau svoje mjesto u svom gradu i njegovim gospodarsko-kulturalnim potencijalima.
Projekt e ukljuiti i ostale ciljane skupine: osobe tree dobi, nezaposlene, ratne veterane,
navijake skupine kao posebni gradski fenomen, sve kojima je potreban izvanjski poticaj za
ostvarivanje dodatne kvalitete u kulturi ivljenja i ivljenju kulture. Sve ovo otvorit e vrata
grada i drugima koji u njemu ele kreativno raditi i kvalitetno ivjeti, a lokalnom stanovnitvu
omoguit e suoavanje s jo jednom dimenzijom drugosti i tolerancije.
I.2.6. Infrastruktura kulture i njezino proirenje na cijeli grad
Strategija podrazumijeva da postojea infrastruktura obogaena sadrajima koji e biti

prezentirani u aplikaciji za EPK omoguuje da ovaj projekt provedemo izvrsno, a uinak
pripreme i provedbe projekta na grad treba priu o gradu koji je vei od sebe sama, pretvoriti
u grad koji je doista vei od samo jednog grada na raskriju svjetova, grada koji ukljuuje a
ne iskljuuje, grada koji povezuje svjetove, nacije, kulturalne prakse, kulturu dijaloga s
uincima kreativnih i kvalitetnih projekata u kulturi i vlastitim tijelom dodiruje tjelesnost i
kulturu cijele Europe. Pitanje infrastrukture ne odnosi se u ovoj Strategiji samo na
proirivanje postojeih objekata i izgradnju novih, nego na sustavno inzistiranje na izlasku
kulture iz svojih zatvorenih ustanova u najiru zajednicu. Tu se misli na izlazak iz olako
prihvaenih sezonskih okvira diktiranih turizmom, na revitalizaciju povijesnoga grada u
zimskim mjesecima, a i proirenje kruga kulturalnih konzumenata u gradskim predgraima,
organizaciju izlobi u drutvenim prostorijama pojedinih gradskih i mjesnih odbora, drutava
ovisnika, na prostorima zajednica u parkovima, na zaputenim trgovima u novijim dijelovima
grada uz ukljuivanje to veeg broja pripadnika lokalnih zajednica, od umirovljenika i
nezaposlenih, do veterana i lokalnih organiziranih sportskih navijaa.
20
I.3. Split kao kulturalni brend: deblokiranje uahurenosti kulturalne

paradigme
Ova Strategija je zajedniki izraz promiljanja kulturalnih djelatnika i delegiranih
strunjaka unutar Kreativnog tima, kao i ostalih strukovnjaka iz raznih podruja o tome kako
kroz realizaciju kulturalnih politika gradske uprave objediniti sve imbenike splitskog
kulturalnog ivota i motivirati ih da svojim promiljanjima, aktivnostima i djelovanjem
postignu konstruktivan dogovor (konsenzus) u procesu odreivanja prioriteta, odnosno
zajednikih i pojedinanih projekata koji e proizvesti takav tip sinergije da Split postane
jasno uoljiv i prepoznatljiv kulturalni brend, kako na razini tradicionalnih kulturalnih
izriaja, tako i u novim oblicima kulturalne proizvodnje. To je potrebno uiniti na stratekoj i
pragmatikoj razini s ciljem da se postojee stanje u kulturi ne samo odrava u postojeim
okvirima, ve i da se poboljava i razvija u smjeru postizanja skladnog odrivog razvoja
grada. U tom se smislu kulturalnih djelatnosti grada i ire zamiljenog podruja koje s gradom
korespondira u razdoblju od sljedeih desetak godina oekuje konstruktivan, originalan i
kvalitetan dopridonos preoblikovanju Splita u kulturalnu metropolu, i to na svim razinama
kulturalnog djelovanja, podjednako u ouvanja postojeih vrijednosti ali i propitivanja njihova
kanonskog statusa iz perspektive postmoderne dekonstrukcije. Upisivanjem grada na
kulturalnu mapu Europe u punom smislu te rijei u perspektivi bi moralo biti okosnicom
nuenja samog Splita kao brenda na europskom i svjetskom tritu kulturalnih destinacija, po
uzoru na umjetnike gradove odnosno gradove muzeje koji postoje i tako djeluju ve
dugo na podruju Sredozemlja i Europe. Vjerojatno nije mogue Split po moguemu prometu
posjetilaca i stvaralaca usporeivati sa svjetskim kulturalnim centrima (Parizom, Rimom,
Beom, Pragom, Venecijom, Firenzom ili Atenom), ali zdrava je ambicija konkurirati u tom
pogledu onim gradovima gdje se bogata tradicija proima sa ivim urbanim sadrajima i
aktivnom kulturalnom ponudom (Krakw, Budimpeta, Perugia, Napulj, Toledo, Sevilla).
Strategija u tom smislu podrazumijeva povezivanje muzeja i inih kulturalnih ustanova kojima
je Grad Split osniva odnosno vlasnik, u svojevrstan promotivni holding, radi sinergije koja bi
se ostvarila zajednikim promicanjem muzealnih i inih kulturalnih sadraja u njihovoj ponudi.
Takav zajedniki kulturalni marketing mogao bi biti generalno privlaniji, ve i samim
irenjem asortimana kulturalnih ponuda, a bio bi, kao zajedniki, organizacijski jeftiniji i
fleksibilniji, svodei na minimum prazne hodove, te bi ostvario sinergiju i u odnosima s
javnou. Mogao bi kulturalne sadraje grada tretirati, nuditi i promicati kao specifian brend,
s tipskim dizajnom (od indikacija ulica, spomenika i muzeja do vodia i prezentacije na
internetu). Na taj nain je potrebno i razborito koristiti glazbene i vizualne motive, koji
takoer moraju biti aspekt brenda, bilo da je to specifini etveroglasni pjev a capella, bilo da
21
Comment [K4]: Popis suautora ovog

dokumenta.
je to neki Suppov svjetski poznati motiv, ili odreena galerija koju kulturalni turist mora
posjetiti. To nipoto ne bi znailo dokidanje znanstvene i strune autonomije ustanova,
niti centralizaciju upravljanja nego koordinaciju u svrhu sinergije marketinga radi
konstituiranja brenda.
U tom sklopu treba tretirati i Splitsko ljeto (bez obzira na njegovu organizacijsku
shemu), a moda i jo poneki festival ili urbani happening, kao nain da se ambijenti, koji se
sastoje od spomenike i prirodne batine, permanentno stavljaju u funkciju proizvodnje nove
kulturalne vrijednosti, time bi i batina inila i stjecala dodanu vrijednost. Kao to se i
pokazalo u najsretnijim trenucima u prolosti, to je i nain da se ostvari susret prve vrste
Splita s Europom i svijetom, i kroz dolazak stvaralaca i interpreta koji obogauju Split, i kroz
dolazak publike iz drugih krajeva Hrvatske, odnosno inozemstva. Strategija predvia da e
Grad Split svesrdno i trajno podravati ukljuivanje najire shvaene lokalne umjetnike i
kulturne zajednice svojim projektima u irenju asortimana dogaanja u kulturi, a samim time i
u konstruiranje Splita kao kulturalnog brenda. Sinergiju u tom pogledu treba uspostaviti i sa
znanstvenim ustanovama, poput ispostave HAZU, a poglavito s obrazovnim ustanovama gdje
je Sveuilite najvanije, ali ne treba zaboraviti ni kole s dugom praksom odgajanja
vrhunskih stvaralaca kakve su jo i ranije izmeu ostalih bile, primjerice, Klasina gimnazija
ili kola primijenjenih umjetnosti, te srednja Glazbena kola Josipa Hatzea. Takoer, postoji
deficit planova koji ukljuuju potencijal splitske studentske populacije koja ini gotovo 15%
ukupnih obitavatelja u gradu, a koja se unato pretpostavljenoj mobilnosti uope, ni po
danu ni po noi, ne osjea u povijesnoj jezgri. Splitsko sveuilite danas ima gotovo 25 tisua
studenata (od ega desetak tisua na strunim studijima), to je ak dvostruko vie nego prije
deset godina. Izgradnja kampusa u novijem dijelu grada zasigurno je bila najdalekosenija
zamisao XX. stoljea koja je u Splitu ostvarena, preostaje, dakako, da se u tkivu kampusa
oblikuje krvotok loginih internih komunikacija i da se itav sklop, dolino imenu,
hortikulturno oplemeni. Ovdje se egzemplarno namee nunost uspostavljanja osmotskog
pritiska izmeu starog dijela grada i itavog tog agregata fantastinih kulturnih i znanstvenih
potencijala koji su, meutim, iz grada (pa i iz naih medija) vie-manje nevidljivi. Kad
Strategija istie stari dio grada, ne misli se samo na Dioklecijanovu palau ve i na cjelovitu
Tvravu Gripe, novovjekovni fortifikacijski kompleks u neposrednoj blizini Dioklecijanove
palae koji tek eka svoju pravu valorizaciju. Jedan od prijedloga u kreaciji ove Strategije je
da ona bude opservatorij, po uzoru na grad Rijeku, pa iako Split ima pristup opservatoriju na
Mosoru, koji po nekim svojim karakteristikama ve je mjesto susreta mladih, educiranja i
radionica, pa i s nekim naznakama da bi se tamo, na Mosoru, mogao ostvariti primjerice
Tehniki muzej. Pored Tvrave Gripe, idealan studentski habitat mogao bi biti, recimo i Veli
Varo koji i danas privlai skladnou svog ambijenta, neobinom elokventnou puke
kamene arhitekture. (O mogunosti kulturalne rehabilitacije tog ambijenta pie neto vie u
odjeljku X.3.5.4. o tradicionalnim pukim urbanim ambijentima.) Koordinacija tih inicijativa
22
Comment [K5]: Sveuilite se

prepoznaje kao vaan imbenik
Comment [K6]: Studenata je oko 19500
bit e u sljedeem razdoblju jedna od najvanijih zadaa cjelokupne gradske uprave. Za sve
navedeno potrebno je vie vizije, konstruktivnosti te koordinacije, primjerice ali i ne samo
izmeu Sveuilita i Grada. Zamislimo, dakle, da je taj splitski student uistinu izotop za
novo (re)programiranje grada i prioritetni ciljevi stratekog plana gotovo sami od sebe e se
slagati. S takvom projekcijom pred sobom ova Strategija generira novi optimizam ime se
uveava mogunost da se Split postupno deblokira iz spomenutih uahurenosti, krizogene
rezignacije, institucionalne okamenjenosti u granicama samodovoljnosti.
II. Pozicioniranje projekta: o Strategiji, gradu i upravljanju

kulturom
II.1. Polazite: grad, kultura; razlozi, mogunosti
Ovaj strateki plan - Strategija razvitka kulture grada Splita u razdoblju od 2015. do
2025. godine prijeko je potreban sistemski dokument, vaan ne samo za i radi smjernica
kulturalne politike izvrne vlasti i gradske uprave (Grada Splita) i ostalih njegovih politika,
ve i za razvoj grada Splita u cjelini. To je temeljni dokument na kojem poiva kompleksan
sukus projekata vezanih uz kulturu, kulturalne politike i pozicioniranje grada u Dalmaciji,
Hrvatskoj i ire. Strategija govori iz pozicije razvoja kulture i kulturalnih projekata u gradu,
ali je jo vie rije o ulozi kulture i uz kulturu vezanih djelatnosti u razvoju grada, njegovu
gospodarskom zamahu, turistikim potencijalima i drugim djelatnostima koje e gradu Splitu
osigurati model odrivog kulturalnog razvoja, te u podruju na kulturi zasnovana turizma i
gospodarstva jedno od vodeih mjesta i nezaobilaznu ulogu u zemlji i iroj regiji.
Planiranje u kulturi ne moe se predstaviti kao novinu u gradu Splitu, budui da se o
kulturalnim dobrima, resursima, batini i nematerijalnim oblicima kulturalne tradicije i do
sada vodila sustavna briga. Pored razrijeavanja tekue problematike, i do sada su redovito i
sustavno organizirana istraivanja i analize vezane uz kulturalne potrebe graana i njegovih
gostiju, lokalnih umjetnika i njihovih suradnika iz cijelog svijeta, a radilo se i na problemima
upisivanja odreenih paradigmi u prostor promjene i njihovom mapiranju u razliito
zamiljene koncepte odrive brige za tradicionalne vrijednosti i projekte razvoja grada kroz
razliite modele kulturne dijaloginosti i obraanja pozornosti na drugost kao kulturalnu
vrijednost. Ti su projekti do sada prezentirani u razliitim oblicima i svojom su energijom i
23
Comment [K7]: studentska populacija

pokretaka snaga
originalnou predstavljali vrlo utemeljena, poticajna polazita za rad na ovoj strategiji. Isto je
tako do sada napravljen vei broj istraivanja i analiza vezanih uz modalitete gospodarenja
kulturalnim dobrima i razliitim oblicima prezentacije kulture kao vanog resursa, ali i
sredinjeg elementa odravanja, oblikovanja i propitivanja identiteta. Odravane su
prezentacije i rasprave koje su se bavile raznim modalitetima tih problema, a sve u cilju
promiljenijeg i svrhovitijeg gospodarenja kulturnom batinom, odnosno vrlo bogatim
fundusom materijalnih i nematerijalnih kulturalnih dobara kakav je teko pronai na irem
podruju mapiranja kulture, u regiji i zamiljenom presjecitu regija kojem je Split kako
imaginarnim tako i stvarnim centrom. No ipak, desetogodinje strateko planiranje
kulturalnog i umjetnikog ivota zahtijeva kompleksnije i vie holistiko promiljanje i
strateki uslojenije odreivanje opih ciljeva djelovanja na podruju kulture, odreivanje
jasnije i irokim konsenzusom usuglaene misije i vizije kulturalnog pozicioniranja u prostoru
i vremenu. Isto se odnosi na viziju razvoja kulture, kao i definiranje temeljnih kulturalnih
vrijednosti u obliku odreivanja zajednike misije razliitih institucija, organizacija i udruga
koje se kulturom bave. Ovo se odnosi na konsenzus neophodan u lokalnoj zajednici ali i u
odnosu lokalnog vernakulara prema ire zamiljenoj zamisli globalnog kulturnog i
kulturalnog presjecita. Rije je o zamisli odnosno ideji ostvarivanja Splita kao grada koji e
svojim iskoracima na podruju kulture dijaloga i dijalokog pozicioniranja u upravljanju
kulturalnim dobrima i kulturalnim projektima nadii status lokalnog centra i svojim stratekim
iskorakom ostvariti poziciju kulturalne metropole i to ne samo zbog onoga ime se moe
nametnuti zbog svoje prolosti, nego i zbog onoga kako e time gospodariti u budunosti i to
e kao dodanu vrijednost ostvariti u obliku novih umjetnikih izriaja i implementacije
originalnih kulturalnih politika.
Dosad su prioriteti u kulturalnoj politici Splita bili funkcionalno koriteni dijelovi
odreenih vrijednih i poticajnih dokumenata i smjernica prijanjih gradskih uprava. injenica
je da Strategija u kulturi ipak tek sada jest donesena. Ovaj dokument, za razliku od prijanjeg
relativno parcijalnog pristupa, nastoji biti izrazito dijaloki i visoko postaviti ciljeve. U njemu
se daje prilika za iskazivane vlastita pozicioniranja i to tako da se svim sudionicima velike i
iroko zamiljene splitske kulturalne obitelji i imbenicima kulturalnih politika cijelog grada
omogui sudjelovanje u razgovoru, predlaganje i aktivno djelovanje u razvoju kulturalnih
politika. Ovdje se zapravo dijaloki proimaju i p(r)ozivane su institucionalne i nezavisne
kulturalne scene s konanim ciljem da sudjeluju u viziji kulturalnih politika i razvoja,
24
odnosno da kreiraju zamisao ciljeva i strategija kulturalnog razvoja i djelovanja u zajednici.

Takva proaktivna pozicija Strategije bi se trebala odraziti na promjene u poloaju i utjecaju
kulture na drutveni razvoj grada Splita, promiljanja kulturalnih politika i mjesta kulture u
procesu definitivnog etabliranja grada u kulturalni, gospodarski i turistiki centar ire
zamiljene regije, u stvarno presjecite razliitih kulturalnih modela koji se upravo u Splitu
raliziraju kao susretita, presjecita i mjesta dijalokih smanjivanja razlika. Na pragmatinoj
razini u Strategiji je naglaeno kako e svi proraunski korisnici kroz svoje pojedinane
strategije biti dijelom ovako osmiljenog dokumenta.
Razlozi za izradu ove Strategije su viestruki, a inicijalni motiv vezan je uz uvjerenje
da je vaan kulturalni ivot grada, pomnije planiran i organiziran, ukljuujui sve subjekte u
konstruktivan i kreativan dijalog, te da kultura moe postati promotorom boljeg ivota u
drugom po veliini gradu u Hrvatskoj. Geografski poloaj, kulturalne vrijednosti te
materijalna i nematerijalna batina, potom mnogobrojni daroviti i uspjeni kreativci ostvareni
i prepoznati kako na nacionalnoj i internacionalnoj razini iz svih oblasti i sfera kulturalnoga,
umjetnikoga i javnog ivota jamstvo su da se kroz ulaganje u kulturu i infrastrukturu koju
ona danas, u vrijeme digitalnog doba, zahtijeva moe pridonijeti boljitku i razvitku Grada.
Kultura u irem smislu postaje snagom koja ne samo promovira ve i pokree drutvo, jer
stvara i potie ozraje kreativnosti i realiziranosti, samim tim prepoznatljivosti i uspjenosti.
II.2. Okvir strategije i stratekog miljenja: dijalogom o kulturi do kulturnog dijaloga
Sustav kulturalnih djelatnosti u gradu Splitu financiran iz prorauna Grada Splita od

prole godine je utemeljen na stratekoj odluci aktualne gradske uprave da vijea u kulturi, na
temelju poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi, sukladno Zakonu o financiranju javnih
potreba u kulturi, autonomno provode rasprave, valoriziraju i ocjenjuju vrijednost pojedinih
programa, kako institucionalne, tako i nezavisne kulturne scene, te se ba po njihovoj
autonomnoj preporuci programi djelomino ili u potpunosti financiraju iz prorauna Grada.
Ovim naelom se osnauju ne samo vijea u kulturi nego se i podie transparentnost
financiranja kulturnih djelatnosti. Uspostavom kompetentnih vijea u kulturi u Gradu Splitu
za sve sfere kulture djelatnosti vodi se briga o inovativnim, autentinim, izvornim, te
tradicionalno potrebnim programima. Primarni cilj je zadovoljavanje kulturalnih potrebe
25
razliitih skupina graana Splita svih dobi i uzrasta, jer logino je da se kulturno-umjetniki
programi vezuju i uz obrazovne procese, i to po vertikalnom slijedu, tako da se kroz umjetnost
i kulturu u dananje vrijeme visokorazvijene tehnologije nastoji promicati razvoj, ali i iv i
dinamian kontakt. Cilj ovog kompleksnog procesa je kvalitativni doprinos socijalizaciji
graana i kulturnih subjekata, te afirmaciji drutvenih vrijednosti koje su zasnovane na
civilnom i civiliziranom, urbanom nainu ophoenja i komunikacije. U svim domenama
kulture, onoliko koliko to doputaju proraunska sredstva i mogunosti, ve sad nije cilj samo
odravati postojee stanje, nego postii kvalitativno i kvantitativno poboljanje. Stoga se
nastoji u kontinuitetu balansirati izmeu iznosa koji se iz prorauna Grada Splita svake godine
izdvaja za plae zaposlenih u gradskim kulturnim ustanovama (u 2014. godini 78,65%),
materijalne i financijske trokove (u 2014. godini 21,35% ), a istovremeno se u gradskom
proraunu svake godine planira ukupni godinji budet za financiranje Programa javnih
potreba u kulturi (u 2014. godini 14,16%). Takav model balansiranja jedini je mogu oblik
rada u vrijeme recesije, to istovremeno od kulture zahtijeva prilagoavanje aktualnim
financijskim uvjetima. Naravno, poboljanjem stanja i zavretkom recesije, stvari e se i u
tom segmentu promijeniti na bolje, to se podrazumijeva u ovoj Strategiji. U meuvremenu,
bitno je u svim tim segmentima financiranja otvoriti mogunosti konstruktivnog dijaloga te
uvijek voditi rauna kako se kroz planiranje i strateko odreivanje prioriteta i kroz
financiranje pojedinanih projekata i programa otvaraju prostori za ostvarivanje novih
kulturnih i umjetnikih sadraja.
Strategijom se, dakle, eli i mora potaknuti dugorono planiranje kulturalnog ivota,
voeno dogovorenom i promiljenom misijom kulturalnih politika i jasnije postavljenom
vizijom razvoja kulture. Ovdje je u prvom redu rije o dijalogom dogovorenim i zacrtanim
temeljnim vrijednostima, a iznad svega o zagovaranju kreativnog i konstruktivnog dijaloga
koji bi se trebao reflektirati u nainu upravljanja gradskim kulturalnim resursima. Rije je o
dijalokoj kulturi u itavom spektru razliitih ustanova i cjelokupnoj gradskoj kulturalnoj
infrastrukturnoj nadgradnji, koja ukljuuje institucionalnu i nezavisnu scenu. Ovdje je
namjera kroz dijaloki proces pronai modalitete komunikacije kulturalnih vrijednosti koje
nisu i ne (p)ostaju tek povlasticom drutvenih elita, odnosno uskog kruga ustaljenih
recipijenata onog to se tradicionalno zove visokom kulturom, bilo da je rije o tradicionalnim
anrovima ouvanja batine ili tradiciji kanona. Jer svi ti aspekti pregovora na podruju
kulturalnih politika, izvedivosti programa i planiranje odrivih i kvalitetnih kulturalnih
26
Comment [K8]: kultura kao obrazovni

proces
projekata zahtijevaju kulturu dijaloga. Ona je preduvjet ostvarivanja kvalitete kao

distinktivnog obiljeja stvaranja Splita kao kulturalnog centra i ostvarivanja sinergije u
zajednikom projektu kulture grada, kao preduvjetu za realizaciju Splita kao regionalnog
kulturalnog centra koji nudi iroki spektar mogunosti kako konzumentima kulturalnih
sadraja (lokalnim i izvana), tako i agensima kulturalnog razvoja.
Stanje u kulturi i strategija razvoja moe se promiljati i domiljati jedino kroz analizu
postojeeg stanja i razmiljanje o nainima kako se postaviti u budunosti, odnosno kako
trenutne potencijale postaviti kao vrste toke razvoja. No to ne znai da se samim tim radi
iskljuivo na dogovoru oko buduih koraka, ve se na taj nain moe i treba nadopunjavati
sintetiki zamiljeni i zaokrueni kulturalni identitet grada Splita. U tom kontekstu valja
naglasiti kako ouvanje zateenih vrijednosti nije upitno, ali potreba za redefiniranjem
kulturalnog identiteta proizlazi ponajprije iz promijenjenog duha vremena. Samim tim otvara
se mogunost dijaloga izmeu prolosti, sadanjosti i budunosti, dijaloga o svrsi i smislu
suvremene kulture i umjetnosti, kao i kulture u irem smislu poput kulture stanovanja, kulture
ureenja vanjskih javnih prostora, kulture prehrane, kao i kulture ivljenja u najirem smislu
kulture ivota. Upravo takvo promiljanje ukupnosti trenutka grada i njegovog razvoja kulturu
dijaloga pretvara u dijaloku kulturu, a takav nain komunikacije u ovom stratekom
dokumentu ima namjeru ne samo ponuditi odgovore nego i otvoriti raspravu o onim mjestima
koja trebaju postaviti okvire preispitivanja kulturalnog identiteta i identiteta kulturalnih
projekata koji se gradu pretpostavljaju (i doimaju) strateki vanima.
Kulturalni identitet biva prepoznatljiv kroz djelatan i stimulativan urbani ivot u
okviru kojeg se razotkriva i prikazuje smisao, odnosno svrhovitost svakodnevnice. Upravo je
to jedan od najvanijih razloga zbog kojih kulturalna strategija poziva na dobrohotno i
otvoreno idejno susretanje, ispreplitanje i proimanje aktera i imbenika drutvenog,
kulturalnog, gospodarskog i javnog ivota.
II.3. Odnos izmeu odravanja postojeeg stanja i mogunosti poticanja

razvojnih i kreativnih projekata
Onemoguava li porast trokova za financiranje takozvanog hladnog pogona

gradskih ustanova u kulturi normalno funkcioniranje i financiranje niza eljenih kulturnih
27
djelatnosti koje obavljaju institucionalizirane ustanove kulture i udruge nezavisne kulturne

scene? To je jedno od kljunih, a ujedno i najloginijih pitanja koja se nameu uvidom u
analize pojedinanih raspoloivih strategija kulturalnih institucija. Odgovor, naalost, u ovom
trenutku nije previe optimistian niti bismo mogli rei da je ohrabrujui, jer trokovi hladnog
pogona su visoki a isto tako i dalje rastu. To je s jedne strane est sluaj, a s druge, ti trokovi
ine najvii dio ulaganja u kulturu. Zato je istodobno sa svijeu o tom vanom logistikom
problemu potrebno voditi brigu oko uspostave pravedne razdiobe sredstava u svim
kulturalnim segmentima neovisno o njihovim ishodinim pozicijama, institucionalnim,
nezavisnim ili alternativnim. Kultura nije izolirana sfera drutva, i nisu joj dostatna jedino
proraunska sredstava rasporeena po kulturalnim djelatnostima kakvima ih poznajemo na
osnovu ustaljene tradicije oficijelne kulturalne prakse.
Moda e opseg i dalekosenost planiranih stratekih preispitivanja nekih uvrijeenih
koncepata kod nekih dijelova kulturne zajednice povremeno izazivati nelagodu i zabrinutost u
tradicionalnim segmentima generiranja kulturalnog kontinuiteta kao neupitne prakse
obavljanja ustaljenih poslova, ali Strategija podrazumijeva kako nema drugog naina rada
ukoliko grad Split eli razvijati kulturu kao jednu od najvanijih djelatnost drutvene
zajednice. Ova Strategija kulture zagovara princip da kultura mora izai iz uskih okvira
zatvorenog sustava i to prije i to sustavnije preuzeti znatno aktivniju ulogu u procesima
urbanog preoblikovanja i regeneracije grada Splita i irokih spektara njegovih resursa. Kultura
nije izolirani oblik drutvenog djelovanja i sukus uinaka unutar sistema gdje darovite osobe
realiziraju svoje stvaralake zamisli, prema pruenim im financijskim i logistikim
mogunostima. Kultura ne bi po svojoj prirodi trebala biti zatvoren sustav. Upravo suprotno,
u ovoj Strategiji takvo zadovoljavanje kulturalnih i umjetnikih potreba nije jedini strateki
cilj. Kulturalni sektor nastojat e se vrlo aktivno ukljuiti u poticanje dijaloga kroz koji e se
sustavno pristupiti rjeavanju socijalnih, gospodarskih, urbanistikih, ekolokih i drugih
vanih drutvenih pitanja s kojima se suoava grad Split, te tako pridonijeti kontinuiranu
procesu konstruktivnih promjena i razvijanja okvira koji e omoguiti pozitivne promjene u
gradu i regiji. Povezivanje kulture s turizmom logian je strateki potez jer je danas
kulturalni turizam jedna od najrairenijih i najlukrativnijih grana turizma. Za ljetnih mjeseci u
gradu se zadrava veliki broj takvih turista kao i drugih putnika namjernika koji tragaju za
razliitim sadrajima i to ne samo u gastro-etnolokoj ponudi i razliitim modalitetima
obnove tradicije, ve trae druge oblike kulturalne ponude i zabave. U kulturalnom turizmu
28
sve vie se trae sofisticirani sadraji: autentinost, jedinstvenost, posebnost pa i interaktivnoedukativni oblici ponude. U samom polazitu ove Strategije svakako postoji konsensus da su i
kulturi i turizmu gospodarenje Starom gradskom jezgrom izuzetno vani. Vano je pri tom
naglasiti kako se upravo tu ponajvie dotiu i isprepliu tradicionalne i suvremene tendencije
vezane uz ova oba sektora ali i uz njihove iskorake u proizvodnju sinergije staroga i novoga,
tradicionalnoga i interaktivnoga, edukativnoga i kreativnoga. Turizam, pak, ima i povratni
uinak na kulturu. Pod pogledom onog drugoga u odnosnu na Split, ona se katkad fingirano
re-tradicionalizira, pojavljuju se razni oblici "izmiljene autentinosti", favorizira se
predmoderno u odnosu na moderno. Ipak, turizam proizvodi i efekt sezonalnosti, odnosno
potie gomilanje kulturalnih zbivanja u samo nekih dijelovima godine.
Po broj radnih mjesta kultura je jo relativno malen sektor. U gradskim ustanovama
uposleno je ukupno tek 530 osoba, od toga najvie u Hrvatskom narodnom kazalitu (277). To
meutim nije slika cjelokupnoga kreativnoga ljudskog potencija na podruju kulturalne
proizvodnje jer je taj broj znatno vei od broja uposlenih. To dokazuje djelovanje brojnih
kulturalnih i umjetnikih udruga, kao i nezavisnih organizacija koje kroz svoje aktivnosti
promiu ponajvie inovativne i suvremene kulturalne tendencije i pravce, te otvaraju prostore
za aktivnije povezivanje svih sektora drutvenog i javnog ivota. Ujedno, u Splitu ivi i
djeluje niz istaknutih pojedinanih stvaralaca na muzikoj, knjievnoj, medijskoj, znanstvenoj
i pop-kulturalnoj sceni, te je po kulturalnoj vidljivosti i kreativnom ljudskom kapitalu
najistaknutiji hrvatski grad nakon Zagreba. Moda je to tako jer se na Sredzemlju lake
razvija kultura kreativne dokolice. Svakako, utoliko je vano u nastupajuem razdoblju raditi
na uravnoteenosti izmeu financiranja ve navedenog hladnog pogona, s jedne strane, te
programa u etabliranim ustanovama, na nezavisnoj sceni i u kombiniranim modalitetima
kulturalno-razvojnih politika, projekata i realizacije stratekih zamisli.
29
II.4. O izvorima financiranja: proraunska, europska, vlastita i druga

sredstva za tekue i razvojne projekte
Grad Split poticat e sve subjekte kulturalnog ivota da koriste mogunosti
elaboriranja vlastitih ideja i kreativnih potencijala u svrhu financiranja programa i
infrastrukturnih ulaganja, prije svega kroz kvalitetno pripremljene i temeljito obraene
aplikacije za natjeaje EU fondova. Hrvatska kao ravnopravna, najmlaa lanica, ima ve
prepoznatljive nacionalne i meunarodne i meugranine suradnike mree, doticaje i
projekte. I politika i uprava, odnosno Grad Split treba nastojati da takvo ponaanje u
kontekstu njegova kulturalnog razvoja ne bude izuzetak, ve pravilo. Iz do sada prikupljenih
podataka vidljivo je da se rezultati i takva stremljenja na podruju aplikacija iz projekata
utemeljenih na kulturi i kulturalnim djelatnostima ponajvie uoavaju u oblastima nezavisne
scene. Kultura i umjetnost trebaju se umreavati, iriti i ispreplitati sukladno tendencijama i
inicijativama koje zagovara europska kulturalna orijentacija. Grad Split ima bogato kulturalno
nasljee na svim poljima i u svim granama umjetnikog djelovanja, kao i ina slina povijesna
europska sredita. Umreavanje sa asocijacijama, institucijama, festivalima, manifestacijama
nacionalnog, regionalnog, europskog i jo ireg meunarodnog znaaja treba biti jedna od
smjernica irenja kulture iz Splita prema ostalim kulturalnim centrima susjednih podruja,
Europe i svijeta. Stoga, jedna od vanih polaznih toaka cijele ove Strategije treba biti ova:
koliko kulture Splita bude u svijetu, toliko svijeta kulture, odnosno kulture i kulturalnih
dogaanja iz svijeta treba biti u Splitu. Ovdje valja istaknuti kako u kulturalno umjetnikim
dosezima i autorskom stvaralatvu Split ve je ubiljeen na europsku kulturalnu kartu kao
kulturalni centar, i ba zbog toga se uporno i smjerno treba nastojati na afirmaciji vrijednosti
stvorenih u Splitu i njegovoj okolici.
III. Tradicija, financijska situacija i planovi za naredno

desetljee
III.1. Tradicija koja traje i generira nove vrijednosti
30
Split je kao grad obiljeen programima i festivalima od nacionalnog znaaja to mu

ve sada daje posebno mjesto u regiji, dravi i u meunarodnom okruju kojem prirodno
pripada, bilo da je rije o mediteranskoj, srednjoeuropskoj ili jugoistonoeuropskoj
komponenti ili kulturnom arealu. Splitsko ljeto ulazi u sedmo desetljee svoga postojanja, a u
posljednje vrijeme programski se usmjerilo i prema meunarodnim programima, pogotovo u
realizaciji velikih scensko glazbenih projekata. Splitske ulice i trgovi postaju za ljetnih
mjeseci atraktivni izvedbeni prostori. Grad odie kulturom i umjetnou. Kultura i umjetnost
oplemenjuju gradske ulice, parkove, trgove, Rivu. Grad Split mjesto je susreta i izmjene
energije kulturalnih, turistikih i graanskih inicijativa. Sve se to zbiva u cilju ivog utjecaja
kulture na svakodnevnicu, ali i upisivanja svakodnevnice u kulturu Grada i njezino mjesto u
kulturalnoj, gospodarskoj i stratekoj politici Grada.
Nacionalni karakter stremi nadrasti i festival Marulievi dani. Osim to je sredinji
godinji natjecateljski festival hrvatskoga dramsko-scenskog izriaja i kulture izgovorene
rijei, taj se renomirani festival profilira i kao istaknuti prostor autorskog kazalita. Taj put
trebao bi slijediti i Mali Maruli, festival namijenjen djeci i dramskom stvaralatvu za djecu.
Nacionalni i meunarodni znaaj iz godine u godinu sve vie dobiva i Festival mediteranskog
filma ije se projekcije odvijaju u otvorenom kinu pod borovima, uz more na Bavicama, te u
kinu Zlatna vrata u gotiko-renesansnoj palai unutar Dioklecijanove palae. Festival se
odvija u lipnju, a usmjeren je na dugometrane i kratke filmove mediteranskog bazena. Kroz
filmsku umjetnost, kako dugometranog i kratkometranog igranog, tako i dokumentarnog
filma, te edukativnih radionica, taj festival pridonosi propitivanju kulturalnog identiteta
mediteranskog okruenja kojemu pripada i Split, te time upravo otvara neka od kljunih
pitanja koje ova Strategija eli staviti u svoje arite. Taj festival generirao je i originalni
prikazivaki program Kino Mediteran unutar kojega programi umjetnikog filma gostuju u
manjim sredinama (njih 21 u 2014. godini) gdje su redovna kina ugaena. Unutar tog
programa, odravaju se i redovne projekcije tijekom cijele zime na etiri otoka koja su
prethodno izgubila repertoarno kino. Ali Split ima i Festival novog filma koji je iznikao iz
snane lokalne tradicije eksperimentalnog i avangardnog filma formirane u ezdesetima. Taj
festival odvija se u rujnu i orijentiran je na stilski inovativnije i zahtjevnije naslove iz cijelog
svijeta.
Tu su i knjievni festivali od kojih je u vrlo kratkom vremenu Priigin postao posebni
fenomen, s vie tisua posjetitelja u tjedan dana (predsezonskog) odravanja i gostovanjima
31
pisaca iz jugoistone Europe, pa i iz drugih zemalja. Brojni festivali, akcije i manifestacije

koje Grad Split financira, udomljuje i promovira, ve sada i kroz meusektorsku suradnju
kulture i turizma, te odgoja, obrazovanja i sporta, postaju vana aktivnost u predsezoni i
posezoni, odnosno izvan onih mjeseci kad u grad dolaze i kroz njega prolaze ljetni turisti.
Neke od navedenih aktivnosti su planetarno poznate a mogu se planirati i ustrojiti jo bolje,
kako bi upravo u sredite stavile kulturalni turizam i gospodarski zamanjak koji e takav tip
ponude generirati.
III.2. Promjene i inovacije u stratekom razmiljanju o financiranju

projekata i programa
Prema projekcijama (u poglavlju VII) udio sredstava za kulturu e se sljedeih godina,
nakon jednog skoka, smanjivati postupno do ciljane stope od 12,44 % godine 2020, (uskladiti
s novim financijskim planom), ali s poveanjem u apsolutnom iznosu. Tu su uraunati i
projekti od nacionalnog i meunarodnog znaaja koji dobivaju financijsku potporu i od
Ministarstva kulture Republike Hrvatske te od Splitsko-dalmatinske upanije, koja takoer
prolaze kroz gradski proraun. Tome e se vjerojatno moi pribrojiti dodatne investicije
drave Hrvatske i EU-a za kapitalne objekte: Koncertnu dvoranu i Dom mladih. Naime,
nevladine udruge i drugi korisnici gradskog prorauna e se nuno trebati, u nadolazeem
periodu, sve vie oslanjati na sredstva iz upanijskog i dravnog prorauna, pogotovo na
sredstva iz fondova EU-a, meunarodnih zaklada i fondacija, te iz crowdfundinga (masovnog
prikupljanja namjenskih priloga). Preusmjeravanje, zagovaranje prijava na meunarodne i
razne nacionalne komercijalne natjeaje, bolje koritenje vlastitih sredstava u smislu razvojnih
projekata i djelominog odravanja hladnog pogona etabliranih ustanova iz vlastitih sredstava,
kao i poticanje kulturalnih subjekata u gradu Splitu na izvanproraunske izvore
financiranja, ini sutinsku smjernicu ove Strategije koja u bitnom svom dijelu jednostavno
mora govoriti o financijskim aspektima vezanim uz strateke i razvojne projekte. Moe se rei
da bez takvog stava nije mogue razvijati Strategiju i ostvariti ciljeve, ope i pojedinane, a
koji proizlaze iz ovog dokumenta oko kojeg postoji irok konsenzus u zajednici kulturalnih
djelatnika. Dakle, razvoj i preoblikovanje splitske kulture treba promiljati ne samo u
gradskom kontekstu, ve i u nacionalnom pa i u irem, regionalnom i europskom kontekstu, a
na taj nain treba se postavljati i prigodom razmiljanja o izvorima financiranja pojedinih
32
Comment [K9]: de
projekata i ire zamiljenih programa. Osim kroz komercijalne suradnje, svakako bi trebalo
usmjeriti aplikacije na otvorene natjeaje Europske agencije kroz program Creative Europe
2014. 2020., te na ostale regionalne i europske natjeaje. Ovako postavljenja Strategija
bazirana je na uvjerenju da Split ima realne kapacitete i sve komparativne prednosti da se
nametne kao kulturno arite iz kojeg e se iriti kreativna energija kako na regionalnom,
nacionalnom, tako i na mediteranskom i meunarodnom razini, te da e to u sluaju kvalitetno
napisanih i pripremljenih aplikacija biti prepoznato. Premda na prvi pogled djeluje
ambiciozno i s odreenim brojem inovacija koje ine bitnu promjenu u odnosu na uobiajeno
oslanjanje na tradicionalna sredstva financiranja kulture, ova Strategija je zasnovana na
vrstim i racionalnim pokazateljima, te na uvjerenju da ti pokazatelji u kontekstu kvalitetnog
upravljanja kulturalnim resursima, ostvarenjem odgovarajue sinergije i nastavom
programske kreativnosti, svakako mogu dati rezultate zacrtane u predvienom razdoblju.
Nadalje, urbanistikim planom trebaju biti predviena rjeenja koja e dugorono biti
u funkciji kulturalnog sektora, to je vrlo poticajno za kreativne kapacitete grada i od vitalnog
znaaja za odravanje grada kao regionalnog kulturalnog, kulturalno-industrijskog, kreativno
novo-medijskog, sveuilinog i gospodarskog centra. U tom je kontekstu planirano nekoliko
vanih projekata. Ponajprije rijeit e se pitanje koncertne dvorane, gradu veoma potrebne,
dovrit e se zgrada Doma mladih koji e biti u funkciji izuzetno znaajnog Multimedijalnog
kulturnog centra i ostalih vanih kulturalnih udruga koje koriste tamonje, za sada ne posve
primjerene prostorne uvjete i nedovoljne resurse. Tu je i pitanje iskoraka prema drugima, u
obliku umjetnike rezidencije. Pored toga, izuzetno vanim projektima smatraju se dogradnja
Galerije umjetnina i otvorene ljetne scenske pozornice, osnivanje literarne kue, kao i
dodatnih muzejsko-izlobeno-galerijskih prostora, od iskoraka postojeih prostora izvan
vlastitih mea do premjetanja nekih prostora u primjerenije i na atraktivnije lokacije. Tu je i
vrlo vano pitanje otvaranja Grada prema Sveuilitu (i obrnuto), te mogunost da se u
prostoru Sveuilita i oko Sveuilita stvori sinergija kojom bi grad bio priznat kao regionalni
sveuilini centar i generator studentskih kulturalnih, znanstveno-kulturalnih i aktivistikokulturalnih projekata. U tome vanu ulogu treba odigrati i budui Studentski kulturni centar,
po ugledu na veinu studentskih gradova, centar koji e biti pokrenut i promoviran
sinergijom gradske uprave, cijeloga grada i Sveuilita. Zapravo, jedna je od temeljnih
odrednica ove strategije da se razvoj splitske kulture u periodu koji je pred nama treba
dogaati i (re)organizacijom prostornih resursa u gradskom i dravnom vlasnitvu, te u
33
Comment [K10]: Ukljuiti izgradnju

zgrade umjetnike akademije u razvojne i
strateke kulturne planove grada jer tako
sinergijom moemo postidi racionalizaciju
trokova i ukljuivanje studenata u
kulturne procese, a grad dobija najbolju
mogudu kulturnu infrastrukturu
konanici preoblikovanjem, vizualnim i tehnikim unaprjeenjem, kao i kvalitativnim i

kvantitativnim
umreavanja
kulturalne
infrastrukture.
tom
smislu
kulturalna
infrastruktura, programi i umreenost kulturalnih sadraja grada trebaju preuzeti ulogu

jednog od sredinjih generatora razvoja, zapoljavanja i pozitivnog naboja koji e Split uiniti
gradom atraktivnim za kulturalni turizam, ali i za ivot u gradskoj svakodnevnici. Stoga je
posebno vano naglasiti kako je jedan od vanih ciljeva ove strategije premisa da je gradu
Splitu u interesu da cijele godine bude atraktivna kulturalno-turistika destinacija. Zimski
mjeseci u budue nee zamrznuti kulturalna zbivanja niti e usporavati dinamiku
svakodnevnice i gospodarstveni uzlet grada utemeljen na kulturalnim sadrajima openito.
Upravo zbog toga ovim se stratekim dokumentom predlae da se intenzivno i kontinuirano
treba raditi na stvaranju prostornih i infrastrukturnih uvjeta. Paralelno s dovrenjem prostornih
kapaciteta namijenjenih kulturi, bitno je da brigu o kljunim resursima vodi kvalitetni,
kompetentan i profesionalno educiran kadar.
III.3. Kroz kulturu dijaloga do pozicioniranja u zemlji, regiji i ire

Upravo iz ovih razloga, ovako zamiljena Strategija utemeljena je na zamisli
naglaenijeg i proaktivnog pozicioniranja grada Splita kao mediteranskog i ire zamiljenog
meunarodnog kulturalnog centra, kako je ve reeno. To e se postii jaanjem
infrastrukturnih kapaciteta a kroz obnovu urbanih sadraja pokrenut e se istodobno i proces
koji bismo mogli nazvati jaanjem urbanog kulturalnog identiteta. U sljedeih nekoliko
godina rad na umreavanju kulturalnih institucija, rad na jaanju kapaciteta i infrastrukture
kulturalnog sektora, kao i uspostavljanje, planiranje i jaanje dugoronih veza izmeu
kulturalnog, gospodarskog i drutvenog sektora, uz jasno profilirani plan nadzora i evaluacije
utjecaja kulturalnih projekata na grad, bitno e utjecati na definiranje i realizaciju prikladne i
odrive infrastrukture, kako za realizaciju projekata, tako i za kreativnu, interaktivnu i
ljudskim resursima s raznih strana svijeta obogaenu kulturalnu scenu. Principom
participiranja profesionalnih kulturalnih ustanova, udruga i kroz ukljuenost lokalnog
stanovnitva i civilnog drutva u cilju propitivanja kulturalnog identiteta, ova Strategija ima
za cilj ponuditi viziju i brojne odgovore na kljuna pitanja o splitskoj kulturalnoj sceni,
urbanoj slici grada, mjestu kulture i kulturalne industrije u naoj sadanjosti i budunosti.
34
Sinergijskim djelovanjem potrebno je omoguiti stvaranje novih i odrivih okvira za

sudjelovanje svih zainteresiranih graana u kulturalnim aktivnostima. Cilj je u proces kulture
dijaloga ukljuiti iroko zamiljeni spektar interesnih skupina: studentsku populaciju,
intelektualce, ratne veterane, sportske navijae, ali posebno mlade, te marginalizirane skupine,
nezaposlene, osobe s posebnim potrebama te etnike manjine i istospolne zajednice. Izuzetna
se pozornost, gdje god je to mogue, treba posvetiti pristupanosti svim aktivnosti osobama s
posebnim potrebama i osobama tree ivotne dobi. Takoer, ova Strategija mora biti
sveobuhvatna u smislu senzibiliziranja i razvoja, dakle socijalizacije recipijenata, odnosno
publike, a posebice je tu bitna veza sa obrazovanjem i ueem kola u kulturi dijaloga.
Ustrajnim i predanim radom na kulturi dijaloga zagovaramo zajednitvo i konstruktivnu
suradnju svih drutvenih segmenata. Poziv na dijalog je ve poziv na suradnju koja ima za cilj
pokrenuti pozitivni naboj, odnosno priu koja e biti prepoznatljiva u obliku posebnosti i
izvornosti Splita kao kulturne metropole. Stoga pria o Splitu mora biti jednostavna, logina,
konkretna, uvjerljiva, imati emotivnu snagu kako bi postala pokretaka i djelatna, jo
dinaminija i optimistinija nego to je sada. Taj proces e ujedno biti sredinji pokreta za
promjenu samopercepcije svih koji djeluju profesionalno kroz kulturu i u ime kulture, ali, to
je jo vanije: pridonijet e bitno nainu na koji sliku o sebi stvaraju, oblikuju i prepriavaju
svi graani Splita. Svijest o naem gradu kao kulturnom epicentru mora se oivjeti,
internalizirati se, te trajati takvom u svim graanima, mora ih povezati, uvrstiti i dati im
vitalnu snagu za kreiranje privlane slike urbanog ivota, ime ona pomae da zaivi narativ
uspjenog, prosperitetnog i grada poeljnog za ivot. Tome u prilog idu i pozitvina miljenja
iz svijeta o Splitu koja ve postoje.2
Ipak, svaka kulturalna politika uvijek polazi od odreenog poimanja kulture. Da bi se
preoblikovanje moglo doista i ostvariti, ponajprije bi trebalo sagledati kulturu u irem
kontekstu, uzimajui u obzir promjene u socijalnom, gospodarskom i ekonomskom, a i u
politikom aspektu suvremenog trenutka, kao i u svjetlu transformacija koje se iz dana u dan
dogaaju u podruju kulture digitalnog doba. Zapravo, danas se ustaljuju bitno drukija
razmiljanja o tome to to kultura uope jest. Osim takozvane elitne ili visoke kulture (u nas
Moda je najbolje brendiranje i pozicioniranje grada Splita u novije vrijeme napravio
ugledni Financial Times 2012. godine, kad je grad Split prepoznao kao onu destinaciju s
UNESCO-ove liste svjetske batine koja je najpoeljnije (najprimamljivije) ivotno sredite.
Ovo priznanje je ostvareno u konkurenciji 936 nominiranih mjesta s liste zatiene svjetske
batine UNESCO-a, a koji su obuhvaala i 183 lokaliteta zatienih prirodnih ljepote.
2
35
institucionalne) i nezavisne scene, te ouvanja batine i urbanistikog nasljea, sastavnim

dijelovima kulture danas se, unutar kulturalnih studija, smatraju i popularna kultura s
razliitim supkulturama koje je sainjavaju, masovna kultura koju proizvodi kulturalna
industrija, ali i kultura primijenjenog urbanizma, to jest stanovanja te prometna i ekoloka
kultura. Drugim rijeima, kulturu i kulturalni razvoj danas takoer ine razliiti aspekti
kulture svakodnevnice, od pitanja recikliranja i zdrave prehrane, do pitanja zatite okolia,
racionalnog koritenja resursa i upotrebe obnovljivih izvora energije. Sve su to aspekti koji
predstavljaju promjenu paradigme u razumijevanju kulturalnih potreba ali i obaveza zajednice
prema buduim naratajima na podruju kulture, a to treba pratiti kako strategijom
kulturalnog razvoja, tako i u sklopu programskih shema unutar raspodjele kulturalnih
fondova, donacija i proraunskih sredstava. Tu se misli na redovite projekte ali i na one koji
e se pozivati na natjeaje raspisane u sklopu priprema i provoenje interdisciplinarnog
projekta Split EPK 2020.).
Zadaa je Slube za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru Grada Splita (u daljnjem
tekstu: Sluba za kulturu ili samo Sluba) da prati proces transformacije kulturalnih paradigmi
s time da uvijek bude na tragu i suvremenih kulturalnih i urbanih tendencija koje
zadovoljavaju potrebe grada i upisanosti gradskih kulturalnih sadraja u ire zamiljene
odnose. Sluba treba kroz svoje profesionalno i strno djelovanje poticati procese unutarnjeg
profesionalnog usavravanja i razvoja, zadaa joj je usklaivati Javne potrebe u kulturi sa
zakonskim okvirima i stimulativnim odredbama za one subjekte koje permanentno ue i
otvaraju se prema suvremenim kulturalnim tendencijama, te spremno ugrauju nove
postupke, kriterije i mjerila u svoju kreativnu i organizacijsku praksu. Prema tako uokvirenim
kriterijima kultura je aktivnija, esto manje ili vie nepredvidiva, ali uvijek iva i dinamina,
tako da se svaki njezin pomak reflektira i ima odjeka na vie razina. Danas kulturalna arita
nisu vie statina i usidrena u odreenu vrsto zadanu paradigmu, bilo da se ona smatra
sistemskom, javnom i tradicionalnom (poput knjinica, muzeja, galerija ili kazalita), ili
neuhvatljivom i rastresito organiziranom, kao to je to sluaj kod novih medija, raznih oblika
performansa pa ak i u zajednikim programima izmeu institucionalnih i neinstitucionalnih
oblika izriaja. To neki put ukljuuje i iskorake vrlo kompleksnih umjetnikih i kulturalnopolitiki osvijetenih projekata u zajednicu (od starakih domova, do vrtia, kola, drutava
veterana i udruga navijaa nekih sportskih klubova), tako da se radi o jednom potpuno novom
modelu uokvirivanja problema koji u tradicionalnom tretmanu financiranja kulture i
36
razmiljanja o obrascima njezine nazonosti i aktivne uloge u zajednici. Rije je o sadrajima

koji nisu bili uvijek predmet promiljanja i stratekih usmjerenja. U tom smislu, ta se
dinamika odnosa istodobno etablira i propituje kroz modele odnosa koje se grade uz i za
kulturu u sklopu svih slubi Grada Splita koje su za to nadlene, ali i u pregovorima izmeu
establimenta (ovjerenih i ovjerljivih institucija) i rastresitih arita nove kultur(al)ne energije.
Dakle, umijee stratekog planiranja kao instrumenta kulturalne politike Grada sastoji
se u sustavnijem promiljanju, domiljanju i stalnoj uspostavi kulture dijaloga kao
najkompleksnijeg i najdemokratinijeg oblika komunikacije. U stratekom planiranju
kulturalnog razvoja u sreditu bi trebali biti projekti koji pripadaju naem, specifinom
mediteranskom identitetu i rubnim identitetskim obrascima koji se na nj naslanjaju. Projekti,
meutim, koji ne izrastaju logino iz podneblja u kojem se u prirodnom okruju organski
razvijaju i u njega uklapaju trebaju ui u strateki plan kao kontaktni programski sklopovi koji
e sluiti kao most izmeu lokalne i globalne kulture i privlaiti strane umjetnike i kulturalne
menadere u svrhu obogaivanja lokalnih kulturalnih paradigmi. Takoer, strategiju
usmjeravanja spomenike rente (namjenska sredstava za obnovu stare gradske jezgre) u
ulaganje na spomenicima kulture i spomenikoj batini kroz obnovu, restauraciju,
prouavanje, zatitu i prezentaciju, dakle po naelima muzejske djelatnosti, ovaj dokument
smatra preporuivim modelom u odnosu na postojee stanje Dioklecijanove palae i stare
gradske jezgre kao turistikog lokaliteta i turistike destinacije.
Iz svega navedenoga logino slijedi injenica da projektna strateka orijentacija
zahtjeva prisutnost kreativnog duha u konkretnom prostoru i vremenu, te je uvijek u procesu
njezine implementacije i dogovora oko pojedinih njezinih segmenata vano sagledati postoje
li ljudski i drugi resursi koji mogu sprovesti i realizirati planirane projektne zamisli u
predvienom vremenskom razdoblju. Opseg projekata, od kapitalnih do onih koji odravaju i
promiu postojee, steene kulturalne vrednote i protokole (batinu dakle) trebao bi izniknuti
upravo iz temeljnih vrijednosti i protokolarnih praksi dijaloga koje ova Strategija zagovara.
Istodobno, tako se odreuju i prioriteti u smislu da se uvijek ima u vidu to iz ega izrasta i
to se na koji i kakav segment tradicije nastavlja. Na osnovi do sada istaknutog razvidnim
postaje kako bi se bri, kvalitetniji i uinkovitiji kulturalni razvitak u smislu opeg boljitka
grada zasigurno dogodio kad bi se u gradu Splitu kulturalni, gospodarski i turistiki strunjaci
i praksa, u suradnji s politikim i znanstveno-akademskim imbenicima, ujedinili oko
temeljnih odrednica, misije i vizije stratekog kulturalnog razvoja grada Splita.
37
Ova Strategija, dakle, nastala je i iz potrebe i sa svrhom da se jasno definira kulturalna

politika uprave i cijelog grada Splita, te da se kroz nju ostvari konsenzus na razini postizanja
zajednikog cilja u implementaciji kulturalnih politika u korist grada i graana. Sredite joj je
na umijeu dijaloga i dijaloke prakse ostvarenja stratekog planiranja i realizacije onih
projekata i programa koji su ostvarivi i potrebni sredini kako bi se potaknuo bri kulturalni
razvoj, poboljala kvaliteta ivljenja a kulturalni zamah pretvorio u jednog od glavnih
generatora razvoja u narednom desetljeu.
Suradnjom pri izradi Strategije, akteri su splitske kulturalne scene preuzeli svoj dio
odgovornosti zajedno sa Slubom za kulturu i Gradom kao cjelokupnom upravom, time se
obavezali na aktivno pridonoenje stvaranju potrebnog i transparentnog sustava odluivanja,
financiranja i upravljanja kulturom u gradu Splitu, utemeljenog na dugoronoj viziji i jasno
definiranim stratekim ciljevima. Provedba Strategije trebala bi, bez ikakve sumnje, izmijeniti
sadanje stanje kulture grada Splita i pridonijeti viziji Splita kao regionalne kulturalne
metropole.
IV. Kulturalna povijest grada i ishodita Strategije

Povijesni pregled razvoja grada, s naglaskom na kulturalnu povijest, ova Strategija
iznosi u smislu ishodita o prezentaciji batine i modalitetima njezina (pre)vrednovanja i na
njoj utemeljene kulturalne politike razvoja. Teite je na onim dogaajima, godinama,
datumima, te opisima povijesnih narativa koji na izvjesni nain mogu ukazivati i posluiti kao
mjesta otvaranja novih prostora u (re)prezentaciji kulture, u pronalaenju modaliteta
izbjegavanja providnih modela (re)tradicionalizacije (kao zarobljenosti u prolost) i naina na
koji se na tradiciji moe (kroz dijalog) graditi dijaloka kultura za XXI. stoljee. Naravno, u
ovako kratkom dijelu dokumenta izabrani su samo neki primjeri i vani dogaaji. Mnogi
drugi vani datumi, ljudi i dogaaji mogli su takoer biti spomenuti ali to nadilazi formu
jednog ovakvog dokumenta.
38
Comment [K11]: tko su ti akteri
IV.1. Kratki pregled kljunih dogaaja u povijesti kulture u Splitu

Potkraj I. stoljea prije Krista, na sadanjem podruju Splita postoje suburbane vile,
vjerojatno vezane uz Salonu.
I. stoljee nove ere, na lokalitetu Ad basilicas pictas (na dananjem Manuu) izgraen
teatar ili odeon za oko tisuu gledatelja, to ukazuje i na mogunost postojanja
preddioklecijanove aglomeracije na prostoru kasnije izgradnje Dioklecijanove palae. Jo u
XVII. stoljeu se ovaj lokalitet spominje u jednom crkvenom izvjetaju (visitatio) kao
prostor uz obojene bazilike.
305. godine je zavrena Dioklecijanova palaa, upravo ona kasnije postaje nukleus grada i
u novovjekovno vrijeme spomenik svjetske kulturne batine. (Godine 1979. je povijesna
jezgra Splita s Dioklecijanovom palaom upisana u UNESCO-ovu listu svjetske kulturne
batine.) Inae, povijesni pisani izvori biljee opis Dioklecijanove palae na grkom jeziku
ve oko 950. godine, u znamenitom spisu O upravljanju carstvom (De administrando
Imperio), napisanom od strane samog cara ili u krugovima bliskim bizantskom caru
Konstantinu VII. Porfirogenetu.
Oko 640. godine, iz antike Salone, oteene prodorom snaga avarsko-slavenskog saveza i
onemoguene u svojoj gradskoj trgovinskoj funkciji prekidom prometnih veza s Panonijom
i inom unutranjou, preneseni su gradski i metropolitanski atributi u Dioklecijanovu
palau, pod vodstvom Severa Velikoga (Severus Magnus). Split nakratko preuzima
funkciju carskoga grada, trajnog nadbiskupskog sijela (nadbiskup Ivan Ravenjanin), dakle
crkvene (a time i kulturne) metropole Dalmacije, oito velikog grada i tada, dok se upravni
centar onoga to je (pre)ostalo od rimske provincije Dalmacije ubrzo seli u Zadar.
Oko 700. godine zavren je tekst liturgijske i svete knjige Evangeliarium Spalatense
(Splitski evangelistar). Moe se pretpostaviti da je kodeks napisan u Salonu a legenda ga
povezuje Svetim Dujmom koji da ga je napisao i s njime bio pokopan.
Oko 800. godine gradi se ranoromanika crkva Sutrojica, odnosno crkva Svete Trojice na
Poljudu. Crkvu izvori prvi put spominju u XI. stoljeu. U sakralnoj je uporabi jo i danas.
Mirom u Aachenu 812. godine, izmeu tadanjih europskih velesila Franake i Bizanta,
sam Split pripao Bizantu dok mu je neposredna okolica priznavala franako vrhovnitvo.
Ve ranije, u VII, stoljeu, a pogotovo kroz IX. i X. stoljee tee redovita komunikacija
Spliana s Hrvatima u okolini. Slavenizacija, odnosno, pohrvaivanje Splita, inae
sastavnog dijela bizantske teme Dalmacije je proces koji nesmetano tee.
39
Comment [K12]: Sadanje stanje tog

lokaliteta paradigma je lkulturne politike
grada i drave
Godine 852., hrvatski vladar (knez) Trpimir, u ime dobrih odnosa sa Splianima, daruje
crkvi sv. Juraja u Putalju, koja je priapdala splitskoj biskupiji, svoje posjede (Luani,
Tugare), te desetinu prihoda sa svoga dvora u Klisu.
U dva navrata, 925. i 928. godine u Splitu su u nazonosti hrvatskog kralja Tomislava
odrani crkveni sabori. Split je u ranom srednjem vijeku povremeno pod kontrolom
hrvatskih vladara iz dinastije Trpimirovia. Politika sredita ranosrednjovjekovne
Hrvatske hrvatski vladari redovito organiziraju u neposrednoj blizini Splita.
Poetkom XII. stoljea uspostavlja se u gradovima Dalmacije, u okviru Ugarsko-Hrvatske
drave, od sredinjih vlasti relativno autonomni komunalni sustav. Procvatom komune
Split dolazi do ekonomskog i kulturnog napretka grada kroz srednji vijek.
Godine 1214., Andrija Buvina (u dokumentima nazvan pictor de Spalato) postavio o
svetkovini sv. Jurja glasovite drvene vratnice na portal Katedrale; malo zatim i rezbarene
korske klupe.
Godine 1240., gradonaelnik Gargano de Arscindis sabire bizantsko i obiajno pravo
primjenjivano u Splitu u Capitularium, prvi statut splitske komune, dobrim dijelom
uklopljen u kasniji Statut grada.
Do 1262. godine Arhiakon (Arciakon) Toma pie znamenito djelo Historia
Salonitana, u kojemu, meu ostalim istie da je splitska nadbiskupija batinik stare antike
salonitanske crkvene metropolije.
Do 1277. godine, komuna Split priznaje de facto samostalnog bana Pavla Bribirskog za
svog comesa, kasnije istu titulu nosi njegov brat Mladen (Mladin) do 1301., te Pavlov sin
Juraj bar do 1321. godine. Split dobio mogunost nesmetanog trgovanja s unutranjosti
Hrvatske i s Bosnom.
Godine 1312., sastavljen je Statut grada Splita, na snazi, donekle dopunjavan, do propasti
komunalne autonomije 1797. godine. Inae Split je u dravnom okviru Venecije (Mletaka)
koja ima kontinuitet vrhovne vlasti nad Dalmacijom (osim Dubrovnika) pod Venecijom
sredinom XIV. stoljea (ustanak Splita protiv Venecije 8. srpnja 1357.), pa kontinuirano od
poetka XV. stoljea do 1797. godine i njezinog ukinua od strane Napoleona Bonapartea.
U godinama 1403-1404., u splitskoj crkvici sv. Mihovila nastao bogato oslikani Hrvojev
misal. Inae, herceg Hrvoje Vuki Hrvatini kontinuirano derogirao autonomiju Splita.
Poetkom XV. stoljea je sagraena tzv. velika Paplieva palaa unutar Dioklecijanove
palae (danas Muzej grada Splita), vjerojatno od strane radionice hrvatskog majstora Jurja
Dalamatinca, i bila je jednom od brojnih patricijskih palaa u Splitu. Napravljena je u stilu
venecijanske cvjetne gotike. Postaje mjestom okupljanja kruga humanista u Splitu
predvoenih obitelji Papali i Markom Maruliem.
40
Comment [K13]: pa
Godine 1444., u neposrednoj blizini Splita, u srednjovjekovnoj autonomnoj Poljikoj

Republici na Mosoru, iji su djelovi povijesnog teritorija i danas dio Splita, napravljena je
jedna od nekoliko redakcija znamenitog Poljikog statuta, vanog izvora srednjovjekovne
pravne i drutvene povijesti europskog srednjovjekovlja. Pisan je hrvaskim jezikom,
hrvatskom verzijom irilice, bosanicom, odnosno, tzv. arvackim pismom.
U razdoblju od 1446. do 1448. godine, Juraj Matijev (Dalmatinac) sagradio kapelu bl.
Arnira, splitskog nadbiskupa, u crkvi sv. Eufemije u sklopu samostana benediktinki.
Godine 1461. ili 1462., Tideo Acciarini dolazi i uvodi humanizam u Split, gdje mu je
uenik i Marko Maruli.
1480. godine je kipar, albanskog podrijetla, Andrija Alei (Andrea Aleksi) izradio oltarski
retabl, u crkvi sv. Jere na Marjanu.
Godine 1495. izlazi Lekcionar fra Bernardina Splianina, prva knjiga tiskana latinicom
na hrvatskom jeziku.
Godine 1521. tiskana je glasovita Judita Marka Marulia, zbog toga oca hrvatske
knjievnosti. Djelo nastalo u sjeni prijetnji od osvajanja od strane Turaka Osmanlija
postalo je poznato diljem tadanje kranske Europe, sve do Engleske.
Godine 1549. Girolamo Santacroce naslikao prvi realni prikaz grada Splita na poliptihu
u crkvi pored samostana na Poljudu. Maketu grada dri u ruci sv. Duje.
Godine 1577. Mletaka Republika je prihvatila prijedlog Daniela Rodrige i odobrila mu
izgradnju skale (trgovakoga punkta u luci za uvoz i izvoz robe iz turske unutranjosti i
iz Mletaka). Split prosperira kao postao ekonomsko-trgovaki centar i kulturno sjecite.
Godine 1603., skladatelj Tommaso Cecchini (Canti spirituali) postaje zborovoa splitske
Stolnice.
Godine 1620. u Veneciji je tiskano 27 moteta Ivana Lukaia koji je od 1615. godine
glazbeni prefekt splitske Katedrale.
1626. godine je roen slikar i ilustrator franjevac Bone Razmilovi.
U godinama 1633. do 1635. venecijanski slikar Matteo Ponzoni u Splitu radi slike za kor
splitske katedrale sv. Duje.
Godine 1641. je roen Jerolim Kavanjin, pisac baroknog spjeva Bogatstvo i ubotvo.
Tijekom tzv. Kandijskog rata sredinom XVII. stoljea, Venecija napravila barokne
bastione oko Splita, kao svoje vane fortifikacije i uope uporita u borbi protiv Turaka
Osmanlija. Zvjezdolik tlocrt tadanjih bastiona oko Dioklecijanove palae se prostorno
podudara s dananjom primarnom zonom UNESCO-ve zatite (zona A).
41
Comment [K14]: ini mi se malo

nespretnim to izraziti uvodi humanizam,
zani li to da se tono zna dan i sat kad ga
je uveo
Godine 1700. je nadbiskup Stefano (Stipan) Cosmi slomio viestoljetni mletaki otpor i
otvorio Nadbiskupsko sjemenite koje je djelovalo i kao klasina gimnazija s pravom
javnosti, u kojoj su se kolovali i velikani kulturne Europe (Ugo Foscolo, Adolfo Mussafia,
Vladimir Nazor, Milan Begovi, Giovanni Maver i drugi)
Godine 1703. je splitski sveenik Ivan Patri, djelatan u Rimu, osnovao prvu javnu
knjinicu pri nadbiskupskom sjemenitu.
Oko 1704. godine je osnovana Ilirska Akademija.
1721. godine je austrijski arhitekt Fischer von Erlach uvrstio Dioklecijanovu palau (za
koju donosi idealnu rekonstrukciju izvornog izgleda) u svoj izbor najpoznatijih graevina
svih vremena.
Godine 1728. je objavljen talijansko-latinsko-hrvatski rjenik (Dizionario italiano-latinoilirico) koji je u Splitu sastavio leksikograf o. Ardelio Della Bella.
1744. godine je roen Giulio Bajamonti, lijenik, polihistor, kontratenor, skladatelj, od
1790. glazbeni voditelj Stolnice, etnolog i etnomuzikolog, anglist, povjesniar
Prije 1750. osnovano je staro splitsko kazalite u sklopu Kneeva dvora na Narodnom
trgu.
1757. godine je kotski arhitekt Robert Adam prvi sustavno istraivao Dioklecijanovu
palau; glavni mu je suradnik francuski slikar Ch.-L. Clerisseau; rezultati njihova
istraivanja objavljeni su 1764. u monografiji Ruins of the Palace of the Emperor
Diocletian at Spalatro.
Godine 1767. je osnovana Agrarna akademija.
1767. godine je mletaki kipar Giovanni Maria Morlaiter izradio barokni oltar sv. Duje.
1770. godine dogaa se prijenos relikvija sv. Dujma u novu kapelu, koja je probila
sjevernu niu Mauzoleja zapremivi dio Periptera; prigodni glazbeni oratorij polihistora
Giulija Bajamontija, pisca sinteze Povijesti Splita.
Nakon pada Venecije i uspostave prve i kratkotrajne austrijske vlasti, poetkom XIX.
stoljea, u doba Napoleonovih ratova, grad Split je pod francuskom upravom. U Splitu se
budi javni, politiki, kulturni i prosvjetni ivot. Dio zapadnih bedema razruen te je sam
grad povezan sa svojim tadanjim teakim predgraem Velim Varoem.
Godine 1819. je roen skladatelj i bas Francesco Supp Demelli (Franz von Supp),
utemeljitelj beke operete, autor Misse Dalmatice.
1820. godine je utemeljen Arheoloki muzej u Splitu.
42
1810 osnivanjem Sveuilinog liceja u splitskom Nadbiskupskom sjemenitu.

Sveuilini e status na Grad obnoviti 1926., kada nakon Rapalskih ugovora
zadarska Visoka bogoslovna kola seli u Split. S fakultetskom razinom priznatom jo
1940., kola e afilijacijom sa zagrebakom Bogoslovijom 1972. postati Teologija u
Splitu, da bi 1999., udruena s Franjevakom teologijom iz Makarske, kao Katoliki
bogoslovni fakultet ula u sastav Sveuilita u Splitu. Uvid u pretpovijest naeg
Sveuilita bio bi nepotpun kada bismo previdjeli i preutjeli vie od 300 godina
neprestanog djelovanja splitske Klasine gimnazije koja je ovo Sveuilite stoljeima
pripremala.
1825. godine, u dvoritu Lazareta podignuta zgrada kazalita (drveno kazalite).
Godine 1830. je roen pjesnik i politiar Luka Boti (Bijedna Mara).
1854. godine je Vicko Andri imenovan konzervatorom Splita i Dalmacije; prethodno je
nainio projekt regulacije Dioklecijanove palae, arhitektonski snimivi sve njezine
vidljive ostatke.
Godine 1859. je zaslugom gradonaelnika Antonija Bajamontija otvorena zgrada tzv.
Bajamontijeva kazalita.
Godine 1860. je otvorena knjiara Morpurgo s kulturalnim i politikim nakladnitvom.
Od 1862. u Splitu djeluje Narodna Slavjanska itaonica. Poetkom 1860-ih Split je
predvodnik borbe za sjedinjenje s Hrvatskom i za hrvatski jezik.
Godine 1870. roen je slikar Emanuel Vidovi (Mrtva priroda sa satom).
Godine 1879. je roen skladatelj Josip Hatze (Adel i Mara).
Dana 22. srpnja 1882., nakon izbora dolazi do pobjede Narodne stranke u Splitu. Ovime je
u Splitu slomljena ideja kulturnog i politikog autonomatva pa i talijanskog iredentizma,
te potvrena kulturna i politika identifikacija Spliana kao predvodnika cijele Dalmacije s
prekovelebitskom Hrvatskom, tada jo u okviru Austro-Ugarskog Carstva. Hrvatska misao
u Splitu se kroz XIX. stoljee nezadrivo probijala u moderni nacionalni duh hrvatstva.
Godine 1884. poinje sustavno poumljavanje Marjana marom i aktivnostima prof. Jurja
Kolombatovia.
1890. godine je roen skladatelj Ivo Para (Adelova pjesma, Musiche Pascoliane).
Godine 1893. je otvorena zgrada Obinskog kazalita (sada Hrvatskoga narodnog
kazalita).
1894. godine, u povodu I. meunarodnog kongresa ranokranske arheologije Buli, Rutar
i Jeli objavljuju Vodju po Spljetu i Solinu.
43
Comment [K15]: odran je prvi

meunarodni kongres u Solinu i splitu
Godine 1895. su roeni skladatelji Jakov Gotovac (Simfonijsko kolo) i Ivo Tijardovi
(Mala Floramye).
1899. godine u Split doselio kipar i graditelj Ivan Metrovi, meu ostalim i autor kipa
Grgura Ninskog, sagradio je i Palau Metrovi (sada: Galerija Metrovi), rekonstruirao
Katilac Capogrosso-Kavanjin (Katelet).
Godine 1903. se osniva Drutvo Marjan i poinje graditi sustav marjanskih skalinada i
staza.
Godine 1905. Vicko Mihaljevi Neurastenicus, autor Splianistike, objavio Pregrt
unja.
Od 1908. do 1912. godine drutveno vesela umjetnika grupa Spliana (Ante Katunari
kao izdava i urednik, te slikari Emanuel Vidovi, Virgil Meneghello Dini, Angjeo
Uvodi, pa i skladatelj Josip Hatze) surauje uglavnom pod pseudonimima u satirikom
listu Duji Balavcu. Splitski mjesenik bio namijenjen razonodi i zabavi, ali i otroj kritici
gradskih, nacionalnih, pa i dravnih ne uvijek negativnih linosti i pojava. Kasnije na istom
tragu, izlazili i drugi humoristini listovi, od kojih je najpoznatiji Berekin u 1980-ima.
Godine 1909., u kui Ili, Josip Bepo Karaman otvorio kinematograf Edison punim
nazivom International Phono Kinematograph Edison (danas kino Karaman). To je
najstariji kinematograf u Hrvatskoj koji je i dalje u funkciji. Snimke Splita s poetka XX.
stoljea i danas svjedokom su poetaka kinematografije u Hrvatskoj.
Godine 1909. u Split doselio Cyril Matj Hrazdira, promicatelj nacionalnog smjera u
skladateljstvu, kao ravnatelj Zvonimira organizirao operni ivot u Splitu.
Godine 1918., predajom glavnoga grada Zadra Italiji Split, glavno industrijsko sredite
dotadanje Kraljevine Dalmacije unutar Austo-Ugarske, preuzima i funkciju upravnog
sredita, a postaje i glavna luka nove junoslavenske drave budui da je i Rijeka ostala
van te drave. To jaa funkciju Splita kao glavnoga kulturnog sredita Hrvatske poslije
Zagreba.
Oko 1920. godine, u Kavani Troccoli na Pjaci sastaje se Stol mudraca, neformalni kruok
splitskih intelektualaca i umjetnika (Emanuel Vidovi, Marko i Angjeo Uvodi,
Katunari, Meneghello Dini, te Ivo Tartaglia, Dinko imunovi, Grga Novak, Ivan
Metrovi, Milan Begovi i drugi).
Godine 1920. je formiran prvi profesionalni kazalini ansambl u Splitu (Narodno
pozorite za Dalmaciju).
Godine 1926. Umberto Girometta, prirodoslovac i speleolog, otac planinarstva u
Dalmaciji, osniva Gradski prirodoslovni muzej, a 1928. godine i Akvarij.
44
U razdoblju 1926-1928. su praizvedene Mala Floramye i Spliski akvarel, operete Ive

Tijardovia koje e postati scensko-glazbene uspjenice i bitni element splitskog identiteta.
Godine 1927. su dvije splitske feministice dr. Jelka Peri i novinarka Vinka Buli
sudjelovale su na meunarodnom skupu feministica u Pragu 1927. godine. To je poetak
enskog pokreta u Splitu.
Godine 1927. don Frane Buli i Ljubo Karaman objavljuju monografiju Palaa cara
Dioklecijana u Splitu.
Godine 1931. je roen skladatelj Ruben Radica (Prazor).
Godine 1939. je objavljena Dalmatinska kuharica Dike Marajanovi Radice,
najutjecajnija i do danas najkoritenija dalmatinska kuharica.
1939. godine je formirano Hrvatsko narodno kazalite u Splitu (intendant: Ivo
Tijardovi; privremeno dokinuto predajom grada Kraljevini Italiji 1941.)
Ratne 1943. godine je u Splitu, pod talijanskom faistikom okupacijom odrana
slobodarska ilegalna antifaistika izloba likovnih umjetnika koju je u konspirativnim
uvjetima vidjelo vie tisua graana.
Godine 1943. u kolibi na oblinjoj planini Mosor izdan je prvi broj Slobodne Dalmacije,
tada biltena lokalnoga partizanskoga gerilskog i atnifaistikog pokreta. Taj dnevnik
posljednjih je 70 godina najutjecajniji lokalni informativni medij.
Godine 1943., u zbjegu formiranom nakon kapitulacije Italije i njemake ofenzive u
Dalmaciji, od izbjeglog stanovnitava je u egipatskom El Shattu osnovano Kulturnoumjetniko drutvo Titovi mornari (sada Gradsko kazalite mladih), a od 1944. u Splitu
ono djeluje kao stalno kazalite (odatle iznikli Boris Dvornik, Ivica Vidovi, Josip
Genda, Mani Gotovac, Richard Simonelli i drugi).
1945. godine, osnovana je Via pedagoka kola, prva stalna visokokolska ustanova u
Splitu (kasnije Pedagoka akademija). Humanistiki i drutveni studiji izvode se
kontinuirano u razdoblju 1978.-2003. u posebnoj ustrojbenoj jedinici Filozofskog fakulteta
u Zadru Sveuilita u Splitu, a 1990.-1998. dijelom i na Fakultetu prirodoslovnomatematikih znanosti i odgojnih podruja u Splitu. Potkraj 1998. godine Uiteljski studij i
Studij predkolskog odgoja izdvajaju se iz Fakulteta prirodoslovno-matematikih znanosti
i odgojnih podruja Sveuilita u Splitu i konstituiraju kao Visoka uiteljska kola
Sveuilita. Odjel za humanistike znanosti Sveuilita u Splitu osnovan je 2001. taj Odjel
i Visoka uiteljska kola zdrueni su 2005. u Filozofski fakultet.
1945. godine je osnovano stalno Narodno (sada Hrvatsko narodno) kazalite s dramom,
operom i baletom.
45
Comment [K16]: Nema spomena

utemeljenja UMASa
1945. godine se osamostaljuje Muzej grada Splita iji poetak rada se vezuje uz Gradsku
biblioteku, te se tijekom 1946. godine Muzej grada Splita u prostorima palae Bernardi
samostalno otvara za javnost, dok se 1952. godine predstavlja javnosti s djelominim
stalnim postavom u Papalievoj palai, u kojim prostorima se i danas nalazi stalni postav i
sjedite Muzeja grada Splita.
Godine 1948. je roen skladatelj Frano Para (Judita).
Godine 1954., pod nazivom Splitske ljetne priredbe, utemeljen je festival danas znan kao
Splitsko ljeto.
Godine 1955. je ienje podruma Dioklecijanove palae od vjekovne ute otkrilo tonu
substrukturu rezidencijalnog dijela Palae; daljnja sustavna istraivanja, koja jo nisu
okonana, utvrdila su postojanje fulonike i inih proizvodnih pogona, to ukazuje da je
Palaa projektirana i izvedena kao monumentalan samoodriv entitet model i za dananju
splitsku kulturu. U substrukutri Palae naeni i artefakti koji ukazuju na predioklecijanove
graevine.
1957.-1965. povjesniar Grga Novak objavljuje monumentalnu Povijest Splita u tri
sveska.
Godine 1958. slikar Ivo Duli zavrio monumentalnu fresku Krista Kralja u
franjevakoj crkvi Gospe od Zdravlja, antologijsko djelo modernistikoga sakralnog
slikarstva.
1961. godine Ivan Martinac snima Monolog o Splitu, jedan od prvih filmova i kanonski
klasik tzv. splitske kole eksperimentalnog dokumentarca. Autori splitske kole
sastavni su dio tzv. druge filmske avangarde, a karakterizira ih kombiniranje
dokumentarizma i eksperimentalne montae.
1961. godine, u gotiko-renesansnoj palai kod Zlatnih vrata otvorene prostorije
Radnikog sveuilita uro Salaj (danas: Centar za kulturu i cjeloivotno obrazovanje
Zlatna vrata ex. Puko otvoreno uilite Split). Od 1964. u istim se prostorima kinoteke
odvijaju kino-predstave, a od 1971. redovna kinotena djelatnost koja je evoluirala u
dananje art-kino Zlatna vrata.
1961. godine u Splitu se pojavljuje rock and roll sastav Tekile (u njemu je zapoeo
djelovanje i 15-godinji Oliver Dragojevi), a neto kasnije, 1963. godine splitski Delfini
(postoje i zagrebaki) zapoinju glazbeno djelovanje kao klasini 'elektriari'.
Od 1967. godine u Splitu djeluje slikar, kipar i grafiar Vasko Lipovac (Biciklisti).
11. sijenja 1968. godine, skupina mladih autora, pod vodstvom Pave Dulia, izvela
Crveni Peristil, prvu konceptualnu akciju u povijesti hrvatske suvremene umjetnosti. Na
odreeni nain ovaj je buntovni in i pretea svih ezdesetosmakih aktivnosti u Europi.
46
Comment [K17]: zato modernistikog

a ne modernog
Godine 1968. je otpoela realizacija nove urbane etvrti grada, tzv. Splita 3, namijenjenoj
za 30 000 stanovnika, prema projektu slovenskih urbanista na elu s Vladimirom Muiem,
koji su urbanizmom Splita 3 pokuali rijeiti problem otuenje modernistikih kvartova i
suvremenom gradu dati mediteranski peat. Primjetno je da su za razliku od nekih drugih
gradova, nove etvrti prirodnije povezane sa centrom grada pa se o njima nikada nije
uvrijeilo miljenje da je u pitanju nekakav otuujui Novi Split.
Godine 1968., u sklopu Kino kluba Split, Tatjana Dunja Ivanievi snimila emsko, prvi
feministiki film u hrvatskoj kinematografiji.
Godine 1970. je premijerno izvedena klasina TV serija Nae malo misto na akavskome
govoru, po scenariju splitskog pisca i novinara Miljenka Smoje. Postala je evergrin
hrvatske televizije i redovito se reprizira i danas. Mnogi dre da je ta serija znantno
afirmirala splitski nain ivota i humor diljem tadanje Jugoslavije, te dalmatinsko-splitiski
mentalitet identitet uope daleko van ganica Hrvatske.
Godine 1971. Duko Kekemet objavljuje studiju idovi u povijesti Splita.
Godine 1974. osnovano je Sveuilite u Splitu.
U Spltu tijekom 70-ih, 80-ih i poetkom 90-ih XX. stoljea splitski arhitekt Dinko
Kovai, meu ostalim autor novog kvarta Splita Split 3.
Godine 1975., na splitskom glazbenom festivalu, Oliver Dragojevi pjeva Galeb i ja,
skladbu Zdenka Runjia, vodeeg hrvatskog skladatelja pop-glazbe iz Splita.
1976. godine je sagraena zgrada Muzeja hrvatskih arheolokih spomenika po projektu
arhitekta Mladena Kauzlaria.
1978. godine je poeo u Splitu djelovati rock and roll bend Metak (Zlatko Grodari, eljko
Brodari Jappa, Matko Jelavi i drugi). Sa sastavom suraivali Momilo Popadi, Ivo
Lesi, Joko Banov, Duko Mucalo, Remi Kazinoti, Tedi Spalato. Albume snimali u
studiju Tetrapak. Pjesmu Da mi je biti morski pas je poslije obradio splitski sastav Osmi
putnik u kojem je ponikao i Zlatan Stipii Giboni, a bila je i motivom za istoimeni
hrvatski film.
1979. je dovren gradski stadion u Poljudu, Poljudska ljepotica, remek-djelo arhitekta
Borisa Magaa, na kojem se iste godine odravaju Mediteranske igre.
Godine 1979. je povijesna jezgra Splita i Dioklecijanova palaa upisana u listu
svjetske kulturne batine UNESCO-a, uz inskripciju: stalni ivot u ostacima antike
rimske palae.
1980. godine je emitirana druga kultna TV serija, Smojino Velo misto u reiji Joakima
Maruia, kronika Splita prve polovice XX. stoljea.
47
1984. Frano Baras objavio kroniku i antologiju Splitski karnevali. Meu najcitiranijim
autorima Ljubo Prijatelj Filos i Anatolij Kudrjavcev.
1985. godine Anatolij Kudrjavcev objavio Vjeni Split.
1988. godine je tiskana kolekcija poezije Moi ne govoriti, najpoznatija zbirka istaknutog
modernistikog pjesnika Tona Petrasova Marovia.
1989. godine je pokrenut Feral Tribune, najprije kao satiriki podlistak Nedjeljne
Dalmacije, a od 1993. se osamostaljuje kao neovisan satiriki list.
Godine 1990. je osnovan i glazbeni sastav TBF (The Beat Fleet), u poetku njeguje hip
hop / trip hop, pa razvija vlastiti glazbeni izriaj, prvi album Ping-pong (umjetnost zdravog
ira) (1997. godine).
Godine 1995. splitski glazbenik, tekstopisac i zaetnik funka u pop glazbi Dino Dvornik u
Spltu i Hrvatskoj (prije u sastavu Kineski zid) poluio uspjeh nakon to je njegov glazbeni i
video spot Afrika bio emitiran na svjetski poznatom glazbenom TV kanalu MTV
international. Meu ostalim napisao i pjesmu Nita kontra Splita.
Godine 1996. je objavljen Esilio (preveden na hrvatski kao Egzil), memoarski roman o
Splitu 30-ih i 40-ih XX. stoljea, splitskog pisca na talijanskom jeziku Enza Bettize.
Osvaja vodeu talijansku knjievnu nagradu Campiello.
U razdoblju 1996-2013. su provedena Arheoloka istraivanja arholokog lokaliteta Ad
basilicas pictas, u sjevernom predjelu izvan Palae, koja su definirala postojanje antikog
naselja prije Dioklecijanove palae, na podruju dananjeg gradskog kotara Manua,
svjedoe da ispod bazilikalnog sklopa datiranog u V. stoljee, postoje ostaci starije antike
graevine iz I. stoljea za koju se pretpostavlja da bi mogla biti rimski teatar ili odeon za
oko 1000 gledatelja. To ukazuje da splitska batinska kultura i aglomeracija traje
organizirano i kontinuirano puna dva tisuljea.
Godine 1997. je osnovana Umjetnika akademija Split (UMAS), fakultet koji obrazuje
studente glazbenih i likovnih smjerova, dizajna, filma, videa i glume.
Godine 1997. je odrana izloba Split 1700. Od Palae do Grada u UNESCO-voj palai u
Parizu.
2001. godine je Petar Poar objavio leksikon Znameniti i zasluni Spliani.
2004. godine je Berezina Matokovi Dobrila objavila Rinik velovarokega Splita.
2004. godine je film Ta divna splitska no splitskog autora Arsena A. Ostojia nominiran
za nagradu Fassbinder za najbolji europski debitantski film.
2005. godine se skupina splitskih pisaca i umjetnika poela okupljati utorkom uveer
(Utorkai). Meu njima se, manje ili vie redovito, nalaze Jurica Pavii (Ovce od gipsa),
48
Renato Bareti (Osmi povjerenik), Ante Tomi (to je mukarac bez brkova), Milorad
Mosor Bibi (Zakon Pjace), Alem urin (crta i grafiki dizajner), Ivica Ivanievi
(ivot je udo), Fjodor Klari (umjetniki fotograf) i drugi.
2006. godine je kao pravna osoba formalno priznata Zaklada Karlo Grenc, jedina u
Hrvatskoj koja je kao zakladnu svrhu odredila zatitu kulturnih dobara.
2009. godine je pokrenut Priigin, festival pripovijedanja, inicijativom Petra Filipia i
Renata Baretia. Svake godine okuplja tisue sluatelja.
2010. godine je objavljen roman Adio kauboju splitske knjievnice Olje SavieviIvanevi, preveden na niz svjetskih jezika dobija vie knjievnih nagrada, te zbirka
pripovjedaka Moramo razgovarati splitske knjievnice Tanje Mravak koja osvaja
nacionalnu proznu nagradu Jutarnjeg lista.
2010 godine je udruga Kurs otvorila prvu splitsku rezidenciju za umjetnike, jedinu u
Hrvatskoj, po uzoru na sline rezidencije u Europskoj uniji.
2010. godine je objavljen Antifaistiki Split Ratna kronika 1941-1945.
2013. godine je grad Split postao domain Ultra Europe, najveeg europskog festivala
elektronike glazbe.
IV.2. Povijest kulture Grada i postojei resursi oslonjeni na nju uvod
IV.2.1. O poecima organiziranog pravnog poretka, knjievnosti, znanosti, glazbe

osnovne informacije
Ukratko, Spliani jo u razvijenom srednjem vijeku imaju drutveno i pravno

razvijenu komunu sa zasebnim statutom to je u to doba rijetkost u najveem dijelu feudalne
Europe. U Splitu nema ropstva niti kmetstva, a gradska i prigradska populacija se uglavnom
dijeli na dva glavna sloja: gradski patricijat i osobno slobodne puane. Drutveni se ivot
odvija posredovan bratovtinama, ali i kroz cehove i gilde. Ekonomski, prometno, politiki i
kulturno Split i Spliani jesu intenzivno povezani s Venecijom. Mada Veneciji podreen,
Split je kontinuirano zadrao i prerogative autonomne komune. U njega se na razliite naine,
meu ostalim i kolovanjem znamenitih patricija ali i trgovinom, slijevaju utjecaji sa Zapada,
naroito preko Sredozemlja. U ovoj sredini, u to vrijeme je zaeta i hrvatska knjievnost
djelovanjem splitskog patricija Marka Marulia. Kulturi i znanosti je neprocjenjiv doprinos
dalo i djelovanje Markantuna Dominisa, a humanistici Tome Arhiakona, povjesniara
europskog glasa. Na podruju glazbe istaknuli su se Ivan Lukai i Giulio Bajamonti.
49
U ovom gradu u XVIII. stoljeu djeluju uena Ilirska akademija i napredna

Gospodarska akademija. U to vrijeme djelovao je i pjesnik Jerolim Kavanjin, a iz ovog kruga
zaeo se i kasnije razvio Hrvatski narodni preporod.
U Splitu su tijekom bogate povijesti njegove kulture djelovali istaknuti likovni
umjetnici, od srednjovjekovnog Andrije Buvine, renesansnoga Jurja Matijeva (Dalmatinca),
sve do najistaknutijih hrvatskih umjetnika novijega doba na elu s Ivanom Metroviem i
Emanuelom Vidoviem.
Tu su djelovali prvi hrvatski konzervator starina Vicko Andri i hrvatski arheolog
svjetskoga glasa don Frane Buli.
Split je grad u kojem svoja umjetnika djela stvaraju kazalini skladatelji, pisci,
dirigenti kao to su Ivo Tijardovi, Jakov Gotovac, Josip Hatze, Milan Begovi i Marko
Uvodi, Vlado Sunko, da spomenemo samo neke.
IV.2.2. Stara gradska jezgra nastavi itati
Splitu je uz ve postojeu afirmaciju spomenikih vrijednosti, u podruju kulture

potrebna afirmacija suvremenih sadraja i praksi, pri emu je povijesna jezgra svakako jedna
od najvanijih lokacija i za ovakvu vrstu djelatnosti. Naime, uz koncentraciju kulturnopovijesnih spomenika, ona i njezina ua gravitacijska zona podruje su najvee koncentracije
kulturnih ustanova na podruju grada. Uz dobrodolu disperziju kulturnih djelatnosti i u druga
gradska podruja, povijesna jezgra mjesto je koje jo uvijek prua osobite pogodnosti za
razvoj djelatnosti s meunarodnom kvalitetom. Ove bi djelatnosti valjalo intenzivirati osobito
u zimskom razdoblju, da bi se izbjegla bisezonalna distribucija djelatnosti koju donosi
aktualni profil turistike eksploatacije. Odreeni potencijal u ovom smislu imaju i splitski
krnjeval ali i mogunost uspostave festvala performansa povodom obiljeavanja Crvenog
Peristila u sijenju, primjerice. Naravno tu su i ve etablirani kulturni dogaaji poput
Marulievih dana, koji svojim odvijanjem van sezone mogu biti jo vie oslonac pomicanja
kulture i turizma unutar mrtve sezone (izmeu kasne jeseni i proljea). Drutvena
istraivanja turistike klijentele, provedena u ljeto 2005. i ljeto 2013. potvruju openitu
korisnost kulturalnog turizma za odranje specifinosti povijesne jezgre, te upuuju na
potencijal za odravanje nacionalno i meunarodno zapaenih kulturnih manifestacija i
djelatnosti tijekom razdoblja van sezonskh mjeseci. Na temelju tih istraivanja, takoer se
moe konstatirati porast profesionalnosti i marketinke sposobnosti voditelja kulturnih
ustanova na podruju Splita. Da bi se nove upravljake potencijale do kraja stavilo u funkciju,
podjednako onu koju se moe identificirati kao generatora lokalnog identiteta kao i
marketinko-gospodarsku, potrebno je izraditi mreu kulturnih ustanova u povijesnoj jezgri.
50
Kao najvaniji cilj kulturne strategije grada na podruju povijesne jezgre valja stoga izdvojiti
regulaciju kulturnih i drutvenih procesa u njezinu obuhvatu i u iroj gravitacijskoj zoni.
Republika Hrvatska kao drava lanica UNESCO-a obvezala se uspostaviti sustav
planiranja i upravljanja zatitom i ouvanjem dobra svjetske batine, a on se provodi prema
Operativnom vodiu za primjenu Konvencije o svjetskoj batini WHC 08/01, odnosno WHC
13/01. Odgovornost za upravljanje delegirana je na Ministarstvo kulture RH, odgovornost za
implementaciju Plana upravljanja delegirana je na Grad Split, iako postojea zakonodavna
podloga ne definira nain izrade dokumenta niti njegov sadraj. No, prema publikaciji
Management Plans for World Heritage Sites - a Practical Guide, autorice B. Ringebeck
(2008; str. 7) jasno je da ne postoji jedinstvena metodologija izrade, ve preporuke to je
poeljno ugraditi u plan upravljanja, a to tvrdi i citirana autorica: There is no official
UNESCO template for a menagement plan. Its content is determined by the respective World
Heritage Site and its unique qualities. This publication suggests and explains components that
may be (ne must be, op. a.) incorporated into a management plan Odatle valja iitati kako
je svakako potrebno da plan upravljanja obuhvati one komponente koje su specifine za
odreeni lokalitet i promoviraju njegovu jedinstvenu vrijednost.
U vanom dokumentu: Recommendation of the European Conference of Ministers
Responsible for the Preservation and Rehabilitation of the Cultural Heritage of
Monuments and Sites, proklamiranom u Bruxellesu 1969. godine, pojam heritage (batina)
ve je nadreen pojmu monument (spomenik), a bit e meunarodno ozakonjen 1972.
godine kada je UNESCO donio the Convention Concerning the Protection of the World
Cultural and Natural Heritage. U hrvatskom zakonodavstvu 1990-ih kulturno dobro je
postupno istisnulo raniji pojam spomenik, doim se danas batina koristi vie u
generalnom i metaforikom, esto pomalo neodreenom izraavanju. Podudara se to s
vremenom kada se u Europi s svijetu raa prava heritage industry temeljena na
komercijalizaciji novog vala povijesne nostalgije koja sve to je lijepo i vitalno projicira na
staro i povijesno (kako pie David Lowenthal jo 1981.), uvodei u europsko drutvo nove
naine provoenja slobodnog vremena i kulturne potronje, to nas dovodi, konano do pojma
kulturalnog turizma danas bez sumnje najbre rastuega europskog trita. Arhitektonska
batina je istodobno priznata kao jedna od najvanijih spona zajednikog europskog kulturnog
identiteta (European identity) i kao nadasve vaan imbenik gospodarskog razvitka koji je
iz tog identiteta u stanju ostvariti profit i kreirati nova zapoljavanja, stimulirati lokalne
regionalne ekonomije, kako pie u dokumentu Europskog povjerenstva objavljenoga u
Luxembourgu 1998. pod naslovom: The European Commission. Investment in Culture: an
Asset for all Regions.
to ini identitet specifine splitske batine? U kakvu je ona danas stanju; u kojoj
mjeri se koristi u sadanjem razvoju; kako ju tretiraju novi planovi? U sri tih pitanja a rije
je o samo nekim upitnicima koji se nadvijaju nad Splitom danas i sutra lei prije svega
51
definiranje turistike privrede u odnosu na batinu. Turizam se doivljava kao nunost kao
naa sudbina. Moemo mu pripisati nebrojene mane: uzrokovao je depopulaciju povijesnih
jezgri (t unutar povijesne jezgre Grada je preostalo manje od dvije tisue stanovnika, a dio
meu njima samo zato to su zatieni stanari, dakle taoci svoje socijalne situacije); basso
continuo cjelodnevnog i cjelononog zvukovnog terora praen je jednako nekontroliranim
irenjem mirisa brzopripremljene hrane; tekati su metastazirali posvuda; cjelokupni normalni
svakodnevni ivot grada potisnut je na periferiju, pa su i neke od nekadanjih vanih
simbolinih funkcija dislocirane; o cruiserima iz kojih se na dane vri pravi desant na
povijesnu jezgru (esto i s pet tisua turista) ne treba mnogo govoriti Sigurno nisu u krivu
oni koji upozoravaju da turizam proizvodi i raznovrsne vidove mentalnog zagaenja odreene
zajednice koja svojim depnim formatom ne moe parirati tako snanim svakodnevnim
udarima i zahtjevima da mu se totalu i u detaljima svog prostora i svakodnevnog ivota
podredi i podini. Strategija uoava i injenicu da ozbiljna studija onoga to se zove costs and
benefits of tourism nikada nije bila napravljana. A trokovi zaista postoje i oito nisu mali da
bi ih dobrobit opravdala bez rasprave. U 2010. godini turistika industrija (ukljuujui sve
povezane usluge i ulaganja) inila je u prosjeku 10,9% BDP-a (kako pie u ARLEM-ovoj
Izvijesti o odrivu turizmu na Sredozemlju), zbog ega je turizam bio od kljunog znaaja za
gospodarstva u regiji, ali bi nam bio vaan neki aurirani podatak koliko je lokalni turizam
proizveo u samom Splitu; i koliko tete.3
Treba ipak odmah kazati neto i u obranu turizma. Stanje naih povijesnih jezgri, koje
danas opravdano kritiziramo, nije nipoto rezultat samo njihove preobrazbe u turistike
tematske parkove. Lako smo u stanju zaboraviti to smo o njima govorili recimo o
splitskom Getu 1970-ih, i jo ranije 1950-ih, kada su neki strunjaci zagovarali humano
preseljenje i socijalno preslagivanje nadolog siromanog stanovnitva u ime kreativne
klase. Egzodus graanstva u plain-air zapoeo je jo 1900-ih. Tek je turizam na dnevni red
stavio restauraciju desetaka spomenika i arheolokih lokaliteta, invertirao vrijednosti
nekretnina pa danas stambeni prostor u povijesnoj jezgri konano poinje dobijati vrijednost
koju zasluuje. Turizam je potaknuo i znanstvene i pragmatine interpretacije povijesne
batine, promie povijesno pamenje, potie posvuda osnivanje desetaka drutava koje
batinu imaju u fokusu; probudio je dakle graansku svijest Konano, uzmimo samo u
U spomenutoj ARLEM-ovoj izvijesti naveden je elementarni popis kolateralnih problema

spram ouvanja okolia koje prate intenzivnu turistiku privredu: prekomjerno koritenje,
dezertifikacija, zagaenje vode i recikliranje; erozija, irenje urbanih sredita, degradacija
obalnih podruja; promet u stalnom porastu kao potroa prostora i glavni izvor zagaenja
zraka; otpad; gubitak bioloke raznolikosti. No, kao to danas jasno razlikujemo
materijalnu i nematerijalnu batinu, trebali bismo uzeti u obzir i niz problema koje
intenzivni turizam izaziva na nematerijalnoj strani u psihologiji domicilnog stanovnitva,
njihovom svakodnevnom ponaanju u esto istinski okupiranim gradovima, u utjecaju
nadole radne snage, itd.
52
razmatranje cijeli okvir nematerijalne batine, koja govori o sri kulturnog identiteta, o
emu se takoer bez gorespomenutih intelektualnih teorijskih, ali i rasta socio-ekonomskih
trendova zacijelo ne bi jo raspravljalo s toliko panje. Nadalje, turizam nas je potakao na
komuniciranje sa viim konzervatorskim, urbanistikim, openito gospodarskim standardima;
na razumijevanje drugih; nagnao nas je na potrebu da se vidimo u pravom svjetlu i da se
pokuamo predstaviti s distinktivnim crtama vlastita kulturnog identiteta. Prihod koji je doao
u ruke veem broju domicilnog stanovnitva omoguio je stanovitu demokratizaciju luksuza,
ali i otvaranje posve novih horizonata obrazovanja, putovanja, osobne slobode Pasatistima
se moe uputiti jednostavno pitanje: u kojem bi se to prijanjem vremenu obian ovjek
stvarno bolje osjeao? Turizam nas je, pored svega drugoga, izvukao iz ahure, otkrio nae
mogunosti i nemogunosti komuniciranja sa svijetom. Ipak, o turizmu se govori najee
openito, bez preporuka o potrebi njegova redefiniranja (recimo po mjeri trendova city
breaks turizma). Nije samo turizam kriv ukoliko do kraja nismo izotrili konzervatorske
vizije i standard; to esto restauriramo l'art pour art; to veina naih profesionalaca jo
uvijek misli da je za obnovu neke kue dostatno po zanatu obnoviti njenu fasadu i njene
ukrase, zaboravljajui da je restauracija prije svega odravanje finog prediva socijalnih
relacija u kojima je ta hipotetska kua urasla. S druge strane, problemi razumijevanja i
ouvanja batine, te njena uloga u pokretanju (odrivog) razvoja najbolje se mogu analizirati
ba na golemom fondu dubrovake batine. Tu se vjerojatno najbolje vidi, a to e postati jo
jasnije iz slijeda poglavlja Strategije, da u Hrvatskoj nije posve jasno tko bi o totalu batine
trebao uistinu skrbiti. Ovaj koji pie misli da bi danas bilo realno razmotriti soluciju koja je
drugdje, recimo u Italiji, s kojom nuno nalazimo niz palalela, primijenjena od 1975.
(reformirana 1999.), kada je formirano: Il Ministero dei Beni e delle Attivit Culturali e del
Turismo. Izdvajanje zatite batine iz krila dananjeg Ministarstva kulture u hrvatskim bi
prilikama bilo vie nego poeljno, ali bi imalo smisla to svjedoi najbolje kratka
eksperimentalna epizoda s pokuajem obrazovanja Dravne uprave za zatitu spomenika
1995-6. samo ukoliko se ne bi radilo o pukom transferu ureda, o novoj praznoj kutiji, nego o
posve novoj kulturnoj politici koju bi pratila totalna nova reforma uprave. Ministarstvo za
batinu u hrvatskim bi uvjetima trebalo biti imperativ ve radi nove strategije za razvoj zemlje
kojoj bi tako znaajna batina trebala biti stvarni temelj, no stvari stoje suprotno: vlasti su
zapanjujue nesvjesne cijele te problematike. Osobito u zadnjih deset godina batina je
postala tek zatitni retoriki znak. Ipak, najvanije od svih pitanja budunosti splitske
povijesne jezgre jest rehabilitacija stanovanja, te uvanje i rehabilitacija finog tkiva
svakodnevnih socijalnih interakcija u njoj. Za samu jezgru bi bilo poeljno vie panje
posvetiti konkretnijim podacima o dananjim trendovima stanovanja i kvaliteti stanovima, o
trendovima iseljavanja i useljavanja u jezgru, i procesu gentrifikacije koji po svemu sudei
uzima maha. Naalost, itavo pitanje financiranja revitalizacije ostaje nuno na prilino
mravim preporukama. Kako, recimo, provesti u praksi logine preporuke koje se, na primjer,
navode u splitskom management planu (jo na ekanju): 1. Stvoriti politiku dostupnog
53
stanovanja. / 2. Povui zemljite s otvorenog trita stvaranjem drutvenog zemljinog fonda

ili slinim mehanizmom. / 3. Razmotriti propise o kontroliranim stanarinama. / 4. Kontrolirati
broj nekretnina koje se prodaju strancima. injenica je, meutim, da dobar dio relativno
malog stambenog fonda u povijesnoj jezgri kupuju ljudi koji e u njoj stanovati tek nekoliko
tjedana godinje. U pravilu su takvi stanovi i kue restaurirani prema visokim
konzervatorskim standardima, ali ostaju lijepi kao razglednice, samo ukras u onemoalom
socijalnom tkivu grada. Stoga, treba nastaviti i sa sustavnim restauratorskim zahvatima na
najvanijim gradskim (to znai u pravilu i vanim nacionalnim i internacionalnim)
spomenikim sklopovima, prema standardima koji su postignuti, napr., u restauratorskim
kampanjama na Malom hramu (Krstionici), Zlatnim vratima i Peristilu.
Upravo je dovrena desetgodinja konzervatorsko-restauratorska kampanja na
Peristilu, vjerojatno najcjelovitiji i najbolje pripremljeni program obnove nekog spomenikog
kompleksa u Hrvatskoj. Ono to je neupuenima sliilo na kozmetiki face-lifting zahvat, u
naravi je bio izvanredno sloeni proces lijeenja svih aspekata strukture i epiderme tog
izvanserijskog prostora od konstruktivne sanacije prema projektu koji je pripremljen
sloenim raunalnim trodimenzionalnim modelom, do ekstrakcije silne koliine metala i
betona iz ranijih zahvata, do ienja kamena, pri emu se kao osnovni postupak po prvi put u
nas dosljedno koristila najsuvremenija laserska metoda. Tridesetak mladih restauratora na
skelama oko Peristila stasalo je u istinske eksperte. Djelovanju Hrvatskog restauratorskog
zavoda dali su novo usmjerenje. Samo onaj koji se sjea koliko ljudi je u Hrvatskoj prije deset
godina bilo stvarno upueno u probleme patologije kamena, moi e procijeniti i taj
nusprodukt peristilskog pothvata, koji je trajno postavio nove, najvie standarde konzervacije,
restauracije i prezentacije spomenika. Zahvat to ga je pokrenuo Odsjek za staru gradsku
jezgru uz inicijalnu donaciju World Monuments Fund-a i potporu hrvatskog Ministarstva
kulture, najveim dijelom je financirao Grad Split. Zacijelo e potaknuti dovrenje i
pokretanje novih slinih projekata.4
S druge strane, u proteklih pet godina definirana je institucionalna zatita kulturnih
dobara kroz reviziju vie od tisuu zatienih spomenika kulture upisanih u nacionalni
registar, kako pojedinanih kulturnih dobara tako i kulturno-povijesnih cjelina. U tom smislu i
na istom tragu ova Strategija mora uzeti u obzir i slubeni Registar kulturnih dobara RH koji
se izravno dotie podruja grada Splita, kako slijedi:
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
Vrsta kulturnog dobra
Ta skupina mladih specijaliziranih restauratora (pupano povezanih i s restauratorskim

odsjekom na Likovnoj akademiji) bez sumnje prerasta u jedan od najprepoznatljivijih
segmenata hrvatske restauratorske profesije. Oni su trajno angairani i na restauraciji palae
Skoibui-Lukaris, u jugozapadnom uglu Peristila, u kojoj e se uskoro oblikovati novi
Muzej sakralne umjetnosti.
4
54
Comment [K18]: Umjetnika akademija

spomenuta u ovom kontekstu tek u fus noti
najbolji je pokazatelj odnosa o stvarnom
uvaavanju pokretake sinergije na
zajednikim projektima. Likovna akademija
ne postoji u Splitu, kao ni resaturatorski
odsjek. Minimum pristojnosti bi bio makar
pravilno nazvati institucije, a da ne
govorimo o stvarnom doprinosu tih mladih
ljudi koji nisu pali s neba.
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
RST-210
Split
Antike spolije ugraene u kuu

Pokretno kulturno dobro - zbirka
Z-4597
Split
Arheoloki muzej u Splitu - muzejska graa
Pokretno kulturno dobro muzejska graa
Z-4541
Split
Arheoloko nalazite Ad basilicas pictas
Nepokretno kulturno dobro pojedinano
Z-5457
Split
Arheoloko nalazite i crkva Gospe od Spinuta (od Pohoenja)
P-4502
Split
Arheoloko nalazite Lora -antika nekropola
Z-4576
Split
Arheoloko nalazite Uvala pinut - antika luka
P-4131
Split
Arheoloko nalazite Zagorski put
P-4580
Split
Arhiv Jerka i Mirjane Marasovi
RST-229,24/19- Split
72
Arhivski dokumenti
RST-350
Split
Biblioteka "Ivan Patri"
RST-278
Split
Brod-kai iz Pomorskog muzeja u Splitu
Pokretno kulturno dobro pojedinano
Z-437
Split
Brod-parni remorker "Vridni"
Z-2194
Split
Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Dravnog arhiva u

Splitu
Z-4897
Split
Crikvine-Katelet (Metrovieve Crikvine-Katilac)
Z-4692
Split
Crkva Bezgrenog zaea Blaene Djevice Marije
Z-3422
Split
Crkva Gospe od Dobria
Z-4800
Split
Crkva Gospe od sedam alosti
Z-4689
Split
Crkva Gospe od Soca
Z-3862
Split
Crkva Gospe od Zdravlja
Z-3863
Split
Crkva Gospe od Zvonika
Z-5477
Split
Crkva i samostan Gospe od Pojiana
Z-3424
Split
Crkva i samostan sv. Eufemije
Z-4687
Split
Crkva i samostan sv. Frane
Z-4645
Split
Crkva i samostan sv. Katarine (sv. Dominika)
Z-3864
Split
Crkva i samostan sv. Klare
Z-4644
Split
Crkva sv. Duha
Z-3861
Split
Crkva sv. Duje u Dujmovai
Z-3425
Split
Crkva sv. Filipa Neria
Nepokretno kulturno dobro -
55
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
Z-4684
Split
Crkva sv. Jerolima
Z-3427
Split
Crkva sv. Jurja na rtu Marjana
Z-4632
Split
Crkva sv. Kria
Z-3859
Split
Crkva sv. Lovre od Pazdigrada
Z-4801
Split
Crkva sv. Luke
Z-4639
Split
Crkva sv. Mande na Marjanu
Z-3860
Split
Crkva sv. Mande na krapama
Z-5365
Split
Crkva sv. Martina
Z-4631
Split
Crkva sv. Nikole
Z-3426
Split
Crkva sv. Nikole na Marjanu
Z-3423
Split
Crkva sv. Roka na Peristilu
Z-4680
Split
Crkva sv. Trojice s pripadajuom arheolokom zonom
Z-4643
Split
Crkvica Betlehem na junim padinama Marjana
RST-340
Split
etiri kapitela
Z-3226
Split
Dijelovi poliptiha iz riznice katedrale sv. Dujma
Z-4695
Split
Dio fundusa Sveuiline knjinice- Zbirka starih i rijetkih knjiga,

Zbirka rukopisa i Zbirka serijskih publikacija
P-4334
Split
Dio ostavtine Bratovtine sv. Kria
Z-6026
Split
Dioklecijanov vodovod
Nepokretno kulturno dobro kulturno povijesna cjelina
N-3
Split
Dioklecijanova palaa i srednjovjekovni Split
Z-6460
Split
Dokumentacijske cjeline arhivskoga gradiva u posjedu

Nadbiskupije Splitsko-makarske
Z-3055
Split
Drvena ikona "Bogorodica s Djetetom" tipa Glikofilusa u

samostanu sv. Martina
Z-4598
Split
Etnografski muzej Split - muzejska graa
Z-4151
Split
Evangeliarium Spalatense iz riznice katedrale sv. Dujma
Z-4685
Split
Franjevaki samostan sv. Ante i crkva sv. Marije na Poljudu
Z-2971
Split
Freska koja prikazuje pauna u palai Augubio
Z-6235
Split
Galerija fotografije i Fotoklub Split
Z-3795
Split
Galerija umjetnina - muzejska graa
Pokretno kulturno dobro -
pojedinano
56
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
P-4428
Split
Gotika kruna bunara
Z-4686
Split
Gradska vijenica i kapelica sv. Lovre
Z-5256
Split
Hajdukov Stari plac
Z-5990
Split
Hotel i kavana Central
Z-5531
Split
Hrvatski pomorski muzej Split - muzejska graa
RST-89,24/3367
Split
Ikona "Gospa s djetetom"
69
Ikona "Gospe od Zvonika"
RST-58,24/3267
Split
Ikona Gospe od Prizidnice
Z-1514
Split
Inventar crkve Betlehem
RST-62,24/1277
Split
Inventar crkve Gospe od Karmena
75
Inventar crkve Gospe od Pojiana
Z-1516
Split
Inventar crkve sv. Jere
Z-2402
Split
Inventar crkve sv. Kria
Z-1517
Split
Inventar crkve sv. Mande (Magdalene)
Z-1518
Split
Inventar crkve sv. Mikule (Nikole)
Z-2401
Split
Inventar pokretnih predmeta i umjetnina crkve Gospe od pinuta Pokretno kulturno dobro - zbirka
Z-5069
Split
Izbor kazalinih kostima iz fundusa Hrvatskog narodnog kazalita Pokretno kulturno dobro - zbirka
u Splitu
P-4332
Split
JASTUK, iz riznice katedrale sv. Dujma u Splitu
Z-3227
Split
Kale obitelji Alberti u Riznici katedrale sv. Dujma
Z-1515
Split
Kameni reljef "Oplakivanje"
Z-3285
Split
Kameni reljef sv. Jeronima u pilji u Galeriji umjetnina Split
Z-4640
Split
Kapelica sv. Dujma
Z-4688
Split
Katedrala sv. Dujma (Dioklecijanov mauzolej)
Z-3594
Split
Kip "Sv. Lovre" s gotike vijenice
73
Kipovi "Studija za vestalku" i "Gospa s djetetom"
Z-6234
Split
Knjiara Morpurgo
Z-3976
Split
Kodeks Antifonarium Comune Sanctorum iz riznice katedrale sv. Pokretno kulturno dobro Dujma
pojedinano
Z-4638
Split
Kompleks Galerije Metrovi i Atelijera Metrovi , etalite Ivana Nepokretno kulturno dobro Metrovia 46 i 33
pojedinano
muzejska graa
57
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
Z-3975
Split
Kopa plata iz riznice katedrale sv. Dujma

P-4329
Split
Kri ivog Krista
Z-4577
Split
Krstionica sv. Ivana (Jupiterov hram)
RST-68
Split
Kucalo
Z-5925
Split
Kua Bulimbai
Z-5453
Split
Kua Burazin, etalite Ivana Metrovia 7
Z-5816
Split
Kua orak, Obala kneza Branimira 1
Z-3010
Split
Kua Feri, etalite Ivana Metrovia 11 i 13
Z-5388
Split
Kua Jelaska, Trg Gaje Bulata 6
Z-5797
Split
Kua Katunari, Zrinjsko-Frankopanska 10
Z-5815
Split
Kua Kodl, Glagoljaka 1
Z-5159
Split
Kua Krstulovi, Rooseveltova 3
Z-2384
Split
Kua Krune Prijatelja, Kneza Vieslava 24
Z-5298
Split
Kua Naki
Z-5824
Split
Kua Pezzi - Kraljevi, Zagrebaka 11
Z-5835
Split
Kua perac
Z-5318
Split
Kua Tresi-Pavii, etalite Ivana Metrovia 27
Z-6401
Split
Kulturni krajolik poluotoka Marjana
Z-3778
Split
Kulturno - povijesna cjelina grada Splita
Z-5524
Split
Kulturno - povijesna cjelina poluotoka Sustjepana s crkvom sv.

Stjepana
Z-5707
Split
Kulturno-povijesna cjelina priobalnog pojasa gradskog predjela

Bavice
Z-5329
Split
Kulturno-povijesna cjelina priobalnog pojasa gradskog predjela

Meje
Z-6056
Split
Ljekarna "Varo" u Splitu
Z-5057
Split
Ljetnikovac Capogrosso, Kavanjinova 4
P-4537
Split
Marjanske skale
P-4330
Split
Mitra nadbiskupa Stjepana Cupillija
P-4331
Split
MITRA, iz riznice katedrale sv. Dujma u Splitu
Pokretno kulturno dobro -
58
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
Z-5471
Split
Muzej grada Splita - muzejska graa
Z-5206
Split
Muzej hrvatskih arheolokih spomenika-muzejska graa
RST-460/89
Split
Muzeji Ivana Metrovia, Umjetniki inventar Galerije Metrovi
P-4282
Split
Nekadanji ljetnikovac Martinis-Marchi
Z-5953
Split
Nekadanji samostan sv. Marije de Taurello
RST-277
Split
Njemaki avion tipa Storch-Roda br 9396
RST-279
Split
Njemaki eksplozivni amac
P-4335
Split
Oltar sv. Vinka iz crkve sv. Dominika
Z-3311
Split
Orgulje iz samostana sv. Klare
Z-6059
Split
Osnovna kola Manu-Dobri
Z-4641
Split
Ostaci crkve sv. Mihovila
Z-6122
Split
Ostatci crkve sv. Benedikta i arheoloko nalazite u predjelu Bene Nepokretno kulturno dobro na Marjanu
pojedinano
Z-5757
Split
Palaa Augubio
Z-5616
Split
Palaa Bajamonti-Dekovi, Trg dr. Franje Tumana 3 i Ban

Mladenova 2
Z-5678
Split
Palaa Cambi, Bosanska 2
Z-5712
Split
Palaa Cindro, Kreimirova 3-5
Z-5803
Split
Palaa Ciprianis-Benedetti, Marulieva 6
Z-5205
Split
Palaa Grisogono sa dva stropa i 16 konzola
Z-5654
Split
Palaa Karepi, Iza loe 10
P-4417
Split
Palaa kraj Zlatnih vrata
Z-4896
Split
Palaa Milesi, Trg brae Radi 7
Z-5841
Split
Palaa Skoibui-Lukaris, Peristil 5 i ulica Ilirske akademije 3
Z-5769
Split
Palaa Tartaglia, ubieva 2
Z-6154
Split
Picigin-drutvena igra loptom
Nematerijalno kulturno dobro
Z-2396
Split
Pokretni predmeti i umjetnine crkve Gospe od Dobria
Z-1509
Split
Pokretni predmeti i umjetnine crkve Gospe od Soca
Z-3286
Split
Poliptih u Galeriji umjetnina
pojedinano
59
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
Z-4152
Split
Prednja strana kasnosrednjovjekovne krinje

Z-5989
Split
Prirodoslovni muzej i zooloki vrt - muzejska graa
70
Raspelo iz crkve sv. Duje
70
Raspelo iz crkve sv. Klare
Z-2968
Split
Reutilizirana antika stela s prikazom sv. Ivana iz crkve sv. Jere
Z-4150
Split
Sacramentarium Spalatense iz riznice katedrale sv. Dujma
Z-6232
Split
Salon Gali, Marmontova 3 i 5
Z-4642
Split
Samostan i crkva Isusovaca
Z-2970
Split
Sarkofag dviju keri Bele IV (Katarine i Margarite)
Z-5945
Split
Secesijske zgrade u sklopu Zoolokoga vrta na Marjanu,

Kolombatovievo etalite 2
P-4665
Split
Sedam djela Ivana Metrovia
RST-1011
Split
Sklop obiteljskih kua Cindro
Z-6427
Split
Sklop romaniko-gotikih kua
Z-5646
Split
Skulptura sv. Ante
P-4347
Split
Skulptura sv. Ivana Krstitelja iz krstionice splitske katedrale
Z-3224
Split
Slika "Bogorodica Bezgrenog Zaea sa sveticama" u

Nadbiskupskom sjemenitu
Z-2969
Split
Slika "Bogorodica Pomonica krana sa sv. Ljudevitom Tulukim Pokretno kulturno dobro i sv. Sebastijanom" u franjevakoj crkvi
pojedinano
Z-3287
Split
Slika "Bogorodica s djetetom" u Galeriji umjetnina
Z-2967
Split
Slika "Bogorodica s Djetetom, duama istilita i sv. Alojzijem

Gonzaga" iz splitske crkve Duice
Z-2972
Split
Slika "Bogorodica s Djetetom, sv. Petrom, sv. Klarom, sv. Ivanom Pokretno kulturno dobro Krsiteljem i anelima" u crkvi franjevakog samostana
pojedinano
Z-3054
Split
Slika "Oplakivanje Krista" iz samostana sv. Frane
Z-3225
Split
Slika "Oplakivanje Krista" u Riznici katedrale sv. Dujma
Z-3288
Split
Slika "Raspee" u Galeriji umjetnina
73
Slike na svodu iznad glavnog oltara splitske katedrale
Z-5650
Split
Splitska sinagoga, idovski prolaz 1
Z-5902
Split
Splitski govor (splitska akavtina)
Nematerijalno kulturno dobro
P-4328
Split
Srebrna oltarna pala iz riznice katedrale sv. Dujma
60
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
Z-3228
Split
Srebrna pokaznica iz Riznice splitske katedrale
Z-3974
Split
Srebrni monik - glava sv. Kaja iz riznice katedrale sv. Dujma
P-4763
Split
Stambena zgrada, Trg M. Pavlinovia 7,8 i Bijankinijeva 8,10
P-4891
Split
Svetohranite iz crkve sv. Dominika
Z-5686
Split
Svjetionik "Pomorac" i spomenik Neznanom pomorcu
Z-6286
Split
krinja obitelji Grisogono iz Gradske knjinice Marka Marulia
Z-5795
Split
Trafostanica u Dujmovai
Z-6183
Split
Tvrava Gripe
Z-5125
Split
Velika Papalieva palaa (Muzej grada Splita), Papalieva 1
Z-2603
Split
Vila Brajnovi, Mauranievo etalite 1
Z-5866
Split
Vila Flora (Cvijetin dvor), Tolstojeva 2
Z-5400
Split
Vila Gaje Bulata, Bihaka 4 i 8
Z-5952
Split
Vila i stambena najamna zgrada Antievi
Z-3269
Split
Vila Jaman, Zrinsko Frankopanska 39
Z-4540
Split
Vila Plevna, Livanjska 20
Z-5425
Split
Vila Rosina, Preradovievo etalite 5
Z-5842
Split
Vila Smodlaka, Klika 13
Z-4895
Split
Vila Toni, Slavieva 44
Z-5840
Split
Vila Tudor, Lisinskog 6
P-4892
Split
Visei svijenjak iz crkve sv. Dominika
Z-6001
Split
Zavod Martinis-Marchi - Osnovna kola Manu
P-4769
Split
Zbirka amfora, keramikog posua i olovnih preki
P-4767
Split
Zbirka amfora, keramikog posua, lulica i bronanih fibula
RST-124
Split
Zbirka grke i rimske keramike
RST163,24/388-70
Split
Zbirka grke i rimske keramike
RST-282
Split
Zbirka Ivana Bulimbaia
P-4369
Split
Zbirka knjiga nekadanje knjinice Samostana sv. Antuna u

Herceg Novom pohranjena u Samostanu sv. Josipa
61
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
Z-5285
Split
Zbirka Konzervatorskog odjela u Splitu
Z-6133
Split
Zbirka namjetaja iz Ljekarne "Varo"
P-3244
Split
Zbirka podmorskih i kopnenih arheolokih nalaza
RST-335
Split
Zbirka pokretnih predmeta i umjetnina
Z-5381
Split
Zbirka slika i grafika Jurja Plania
P-4599
Split
Zbirka slika Vinka Marije Draganje
87
Zbirka umjetnina
RST-286
Zbirka umjetnina Nadbiskupijskog ordinarijata
Zbirka Zavoda za znanstveni i umjetniki rad
Split
70
RST-103,17/279
Split
Zbirke muzeja narodne revolucije
Pokretno kulturno dobro - muzejska

graa
Z-4630
Split
Zgrada Arheolokog muzeja, Zrinsko-Frankopanska 025
RST-1356-1991. Split
Zgrada austrougarske vojarne (bive Vojne komande

grada)
Z-4479
Split
Zgrada bive klesarske radionice Bilini, Zlodrina poljana 8 Nepokretno kulturno dobro pojedinano
P-4947
Split
Zgrada Dalmacijavina
Z-5633
Split
Zgrada Dujmovi -Stock, Zagrebaka 9
Z-5286
Split
Zgrada hotela Slavija, Buvinina 1 i 2
Z-4629
Split
Zgrada Hrvatskog narodnog kazalita
Z-4538
Split
Zgrada i namjena zgrade Hrvatskog doma, Tonieva 1
Z-5502
Split
Zgrada Instituta za oceanografiju i ribarstvo
Z-4539
Split
Zgrada Luke kapetanije, Obala Lazareta 1
Z-5399
Split
Zgrada Meteoroloke stanice
Z-5207
Split
Zgrada muzeja hrvatskih arheolokih spomenika
Z-5366
Split
Zgrada Ribarnice
Z-5626
Split
Zgrada starog vodovoda, Domovinskog rata 9
Z-5327
Split
Zgrada Sumpornih toplica
Z-5834
Split
Zgrada umjetnike akademije (ranije Sveuiline knjinice) Nepokretno kulturno dobro pojedinano
Z-5583
Split
Zgrada Velike realke, Zagrebaka 2
Z-5758
Split
Zgrada vodovoda
P-4352
Split
Zgrada, Bartola Kaia 21
62
Oznaka dobra
Mjesto Naziv
Z-5050
Split
Zgrada, Domaldova 4 i 6
Z-5664
Split
Zgrade eljeznikog kolodvora
RST-96
Split
Zidne slike u katedrali sv. Duje
Pokretno kulturno dobro - pojedinano
Z-5554
Split
idovsko groblje
Z-3428
Splitska Crkva Uznesenja Marijina
Z-4931
Splitska Katel Cerineo
RST-12624/88- Splitska Oltarna pala "Sveta konverzacija" iz crkve Blaene Djevice Pokretno kulturno dobro - pojedinano
69
Marije
Z-1554
Splitska Ruevina crkve sv. Jadre
S druge strane, godine 2009. izraen je dokument pod nazivom Plan upravljanja
povijesnom jezgrom Splita, koji je Grad Split svojedobno naruio izravnom pogodbom od
inozemnog konzultanta. No znaajan dio javnosti i struke su negativno reagirali na ovaj
dokument koji, osim naela konzervatorske zatite, dri se, nije uvaio ostale aspekte
lokaliteta, primarno njegove sociokulturne i ekonomske znaajke koje ga, u sprezi s batinom
i ine jedinstvenim. Stoga taj dokument nikada nije slubeno usvojen te se, na inicijativu
odreenih udruga civilnog sektora i predstavnika akademske zajednice, krenulo na ponajprije
volonterskoj osnovi u proces izrade novog dokumenta, to je zduno podrala gradska uprava.
Prva konstituirajua sjednica Povjerenstva za izradu prijedloga nacrta plana upravljanja
povijesnom jezgrom Splita odrana je 21. veljae 2012. godine, a na toj sjednici je donesen
zakljuak o formiranju skupina kljunih partnera koji e na razliite naine sudjelovati u
procesu izrade Plana upravljanja. Tako je, izmeu ostaloga odlueno da je glavna ili core
istraivaka skupina, tzv. ui znanstveni tim sastavljen od znanstvenika koji su pokrenuli
proces izrade tog dokumenta, zaduen za:
1. Izradu dokumenta po svim fazama; analize stanja, definiranje razvojne vizije, ciljeva,
prioriteta i mjera, definiranje aktivnosti i projekata, definiranje modela upravljanja.
2. Kontinuirani konzultativni proces s predstavnicima ostalih skupina (udruge, Grad,
Ministarstvo kulture RH, UNESCO).
3. Kritiko promiljanje, reviziju i sistematizaciju prikupljenih podataka, rezultata
konzultacija, intervjua i anketnih istraivanja.
63
4. Informiranje ire javnosti o problemima Palae, evidentiranim tijekom istraivakog

procesa.
5. Edukaciju (okrugli stolovi, predavanja) o temama koje ine dio problematike upravljanja
povijesnim lokalitetima kao to je Palaa.
Ui znanstveni tim se unutar sebe podijelio na etiri glavne istraivake podskupine
(prostor, drutveni procesi i urbane politike, kultura te gospodarstvo/poduzetnitvo) radi
lakeg koncipiranja kljunih segmenata plana upravljanja, a svakoj je skupini pridruen i niz
drugih znanstvenika iz raznih institucija pri splitskom sveuilitu, tzv. iri znanstveni tim s
ciljem izrade to kvalitetnijeg dokumenta.
Drugu skupinu sainjavaju predstavnici koordinacije 12 udruga odabranih temeljem
javnog natjeaja, a njihova su zaduenja:
1. Suradnja sa Znanstvenim timom u svim fazama izrade dokumenta kroz proces konzultacija
(bilo po podskupinama i/ili cijelim timovima).
2. Kritiko promiljanje uloge skupina ije interese predstavljaju .
3. Po potrebi, rasprava unutar vlastitih skupina i koordinacija skupina o pojedinim temama,
koje e onda raspraviti sa Znanstvenim timom.
Predstavnici Grada tj. gradskih slubi i odjela kao trei partner imaju zadatak da:
1. Surauju sa Znanstvenim timom u svim fazama izrade dokumenta kroz proces konzultacija
(bilo po podskupinama i/ili cijelim timovima).
2. Stave na raspolaganje Znanstvenom timu svih relevantnih podataka kojima raspolau, a
koji su nuni za analizu stanja.
3. Kritiko promiljaju rezultate pojedinih faza, posebno u fazi analitike.
4. Aktivno sudjeluju u okruglim stolovima i radionicama.
Konano, etvrti stup Povjerenstva ine predstavnici Ministarstva kulture RH, ija su
zaduenja:
1. Praenje procesa izrade dokumenta po svim fazama.
2. Suradnja sa Znanstvenim timom.
3. Sudjelovanje na okruglim stolovima i radionicama.
64
4. Kritiko promiljanje i pomo u oblikovanju pojedinih faza.

5. Supervizija cijelog postupka izrade radi zatite vjerodostojnosti dokumenta.
Tijekom procesa izrade dokumenta odraen je velik broj terenskih istraivanja
(anketa, intervjua, fokus grupa) iji se rezultati trenutno objedinjuju s rezultatima istraivanja
na stolu. Verificirane su radionice SWOT analize, te stratekih elemenata (vizija, ciljevi,
prioriteti i mjere), a u pripremi je i radionica na kojoj e se voditi rasprava o moguim
modelima/sustavima upravljanja povijesnom jezgrom. Konaan dokument e zavriti i
prijedlogom akcijskog plana za narednih tri do pet godina s indikatorima praenja njegove
realizacije. Oekivani rok predaje radne verzije dokumenta na raspravu je svibanj 2015. Inae,
tijekom proteklog razdoblja odvijao se cijeli niz tribina i predavanja na razliite teme koje se
tiu Povijesne jezgre Splita, u izvedbi koordinacije udruga i znanstvenog tima, s ciljem
senzibiliziranja i edukacije ire javnosti.
IV.2.3. O povijesti splitskih kazalita
Jo od 1750. godine u Splitu djeluje prvo kazalite koje ima parter, poasna mjesta,
loe i, naravno, pozornicu. Kazalite je smjeteno u neposrednoj blizini Gradske vijenice, na
Plokati sv. Lovre, sadanjemu Narodnom trgu, popularno zvanom Pjaca. Prema rijeima
glazbenika i polihistora Julija Bajamontija 1770. godine to je kazalite obnovljeno, a
posljednja izvedba u tom prostoru biljei se na Uskrs 1817. godine. Godine 1825. u dvoritu
Lazareta Ante Bure i Josip Veseljkovi podiu drveno kazalite. Izgraeno od greda i dasaka,
a smatrano je privremenim i podignuto uz uvjet da se srui ako vlasti to zatrae. Gledalite je
bilo okrueno uobiajenim hodnikom, a pored sjedala u parteru bilo je i 46 loa. U kazalitu
su se odravale glazbene akademije, krabuljni plesovi, narodne igre, komedije, opere, a
gostovale su i putujue pjevake druine. Godine 1831. vei dio bastiona Bernardi bio je
sauvan, a na poravnanom platou bastiona bio je ureen Koludroviev vrt. Na tom terenu
namjeravalo se graditi novo kazalite, pa je arhitekt Vicko Andri izradio nacrt kazalita.
Kako poslije ruenja Komunalnog kazalita na Gospodskom trgu oko 1845. osim provizornih
(npr. Veseljkovievo u Lazaretu) grad nije imao stalno kazalite, na mjestu zaputenog
Marmontovog perivoja, jo 1850. namjeravalo se podii kazalite. Antonio Bajamonti 1859.
predlae izgradnju novog kazalita neto sjevernije, otkupljuje teren i na njemu zapoinje
65
gradnju. Projektant je bio venecijanski arhitekt Giovanni Battista Meduna. Investitor gradnje,
koja je trajala samo 150 dana, bio je sam A. Bajamonti, po kojem je kazalite i dobilo ime.
Gledalite je navodno moglo primiti tisuu i pol gledatelja i imalo je etiri reda loa. Kazalite
je otvoreno sveanom premijerom 26. prosinca 1859. godine. Njegovi najznaajniji dijelovi,
gledalite i pozornica, izgorjeli su u poaru 1881. a sauvano je dobrim dijelom samo juno
proelje. Planovi o izgradnji novog kazalita na istom mjestu nikad nisu bili ostvareni. Split je
u doba otvaranja Bajamontijevog kazalita brojio oko 12 tisua stanovnika.
Od 1862. u Splitu djeluje Narodna Slavjanska itaonica, prva kulturna ustanova te
vrste u gradu. Osnovali su je narodnjaci nakon to su istupili iz drutva Casina i
Gabinetta, u kojima se do tada skupljala splitska inteligencija. Otada poinje rad Narodne
stranke u Splitu, a itaonica je postala sreditem drutvenog ivota i rada na kulturalnom i
politikom polju. Prireivana su predavanja, koncerti, plesovi i druge zabave.
Danas u Splitu djeluju tri institucionalne kazaline kue: Hrvatsko narodno kazalite
Split, s dramom, operom i baletom; Gradsko kazalite mladih i Gradsko kazalite lutaka. Na
nezavisnoj sceni djeluje vie projekata od kojih ovdje izdvajamo PlayDramu. O njima e vie
rijei biti kasnije
IV.2.4. Nacionalni muzejski prostori u Splitu
U svjetlu sjajne prolosti, posve je prirodno da su u Splitu, gradu koji je izrastao iz

Dioklecijanove rezidencije, osnovani brojni muzeji, galerije i zbirke. Svi ti objekti svojim
djelovanjem znatno nadmauju i okvire Hrvatske.
Nestor svih splitskih muzeja je Arheoloki muzej, utemeljen jo davne 1820. godine.
To je najstariji muzej na jugoistoku Europe. No nije tek inom njegova osnutka otpoela
muzejska djelatnost u Splitu. Ve su, naime, humanisti poput Marka Marulia ne samo
antikvarno raspravljali o davnini nego su takoer prikupljali, a time i spaavali spomenike
povijesti i kulture od zaborava. Marulievi su antikviteti poslije dospjeli u Nadbiskupsku
zbirku, a potom je njezin manji dio stigao u splitski muzej. Vei dio je, naalost, ipak
izgubljen. U tome se muzeju prikupljala i druga graa koja je posluila kao jezgra drugim
kasnije osnovanim muzejima. U Arheoloki muzej dopremljeni su brojni spomenici iz Visa
(starogrka Issa), iz helenistikoga razdoblja, svjedoei o poecima urbanizma, pismenosti i
66
uope visoke uljudbe tog doba, zatim iz Salone, sjedita namjesnika rimske provincije
Dalmacije koja je u svoje vrijeme obuhvaala vee podruje od teritorija dananje Hrvatske,
iz Narone, jednoga od najvanijih antikih gradova u nas, iz Garduna (Tilurium), sjedita
rimske VII. legije, te brojnih lokaliteta iz predromanikog doba, esto sjedita hrvatskih
kraljeva poput Solina i drugih mjesta. Mnogi spomenici u tom muzeju svjetske su vanosti. O
mnogima su pisali vrsni istraivai poput njemakog nobelovca povjesniara Theodora
Mommsena i mnogih drugih, a tako je sve do dananjih dana. O bogatstvu grae Arheolokog
muzeja u Splitu svjedoi injenica da on uva vie od est tisua natpisa (barem 90 posto iz
Salone), to je dvije tisue vie negoli to je otkriveno u najveem i najvanijem gradu na
Jadranu Akvileji.
Muzej hrvatskih arheolokih spomenika nije izvorno splitski, ali ga je takvim uinio
pedesetogodinji boravak u naem gradu i djelatnost. Osnovan je 1893. u Kninu, ali se graa
poela prikupljati jo 1836. Jedan od najzaslunijih za njegov razvoj, Stjepan Gunjaa,
osjetivi opasnost u neprijateljskoj sredini, tijekom Drugog svjetskog rada prebacio je Muzej
u Sinj, a poslije rata u Split, gdje je u stabilnijim uvjetima poeo jo uspjenije djelovati. U
novom muzejskom zdanju podignutom godine 1975. uva se nedvojbeno najbogatija batina
iz vremena hrvatskog ranog srednjovjekovlja, odnosno doba hrvatskih narodnih vladara, te
osobito dragocjeni brojni natpisi s imenima hrvatskih knezova i kraljeva. U velikoj dvorani u
prizemlju posjetitelji mogu razgledati i emotivno doivjeti iznimne spomenike i povijesna
svjedoanstva: Vieslavovu krstionicu, oltarnu pregradu s Drislavovim imenom, ciborije iz
Sv. Marte u Bijacima i Sv. Marije u Biskupiji te konano i sarkofag kraljice Helene.
Bezbrojni ulomci pleterne dekoracije, kao i predmeti bizantskoga i karolinkog podrijetla
svjedoanstvo su usidrenosti hrvatskih zemalja u civilizacijske tokove ranoga srednjeg vijeka
na Sredozemlju.
Arheoloki muzej i Muzej hrvatskih arheolokih spomenika javne su ustanove kojima
je Republika Hrvatska osniva i vlasnik, kao i Muzejima Ivana Metrovia.
Galerija Metrovi kao sastavni dio Muzeja Ivana Metrovia osnovana je godine
1952. kao donacija velikog umjetnika i u vlasnitvu je Republike Hrvatske. Smjetena je u
njegovoj vili, a graena je dulje vremena izmeu dva svjetska rata. Nema dvojbe da se ovdje
na jednom mjestu i na najbolji mogui nain moe doivjeti Metrovievo djelo od najranijih
dana do posljednjih ostvarenja. Bogata arhivska graa, studije, skice i crtei omoguuju i
67
prouavanje autorova stvaranja. U sklopu je Galerije i dio Kateleta Kavanjin-Capogrosso

iju je crkvicu Metrovi obnovio i ukrasio drvenim reljefima s novozavjetnim temama.
IV.2.5. Nacionalne ustanove koje djeluju u Splitu
HAZU - Akademijin zavod u Palai Milesi ispostava je najvie hrvatske znanstvene

ustanove u reprezentativnoj baroknoj palai u centru splitskoga Grada. Zavod za znanstveni i
umjetniki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kako glasi njegov pun naziv, jedna
je od organizacijskih jedinica posredstvom kojih Akademija ostvaruje svoju znanstvenu i
umjetniku djelatnost. Od osnutka (1981.) Zavod promie postignua u podruju
humanistikih i drutvenih znanosti (osobito pomorstva, povijesti, prava, ekonomije,
arheologije i politikih odnosa) i u umjetnosti. U tu svrhu organizira znanstvene i strune
skupove, predavanja, rasprave (za okruglim stolom), izlobe i povremene manifestacije. U
suradnji sa splitskim Knjievnim krugom, primjerice, svake godine organizira tradicionalne
Dane knjige Mediterana i Marulieve dane, s Institutom Cvito Fiskovi manifestaciju
Klasicizam u Dalmaciji, u suradnji s kulturalnom institucijom Kula izlobe djela domaih i
stranih umjetnika (reprezentativni za razinu su Kovai, valjek, Berber, Miji, pa
Velikovi, Hraste). Zavod redovito izdaje asopis Adrias (dosad 20 brojeva, neki na
engleskome). Tu je objavljen jedini hrvatski prijevod Ustava Evropske Unije (2004.),
Lisabonskog ugovora (2007.), te zbirka dokumenata vezanih uz pristupanje Hrvatske
Europskoj uniji (2013., ukljuujui i sm Ugovor o pristupanju). Zavod ima svoju prirunu
knjinicu s oko tisuu naslova, otvorenu i zainteresiranim vanjskim korisnicima. Svake
godine u studenome Zavod organizira Otvorene dane HAZU-a, kada graanima predstavlja
svoju organizaciju i djelatnost. U Zavodu su uposlene tri djelatnice. Djelatnosti vodi voditelj
Zavoda u ime sredinjice Akademije. Inae, Palaa Milesi nazvana je po imunoj trgovakoj
obitelji koja ju je sagradila u XVIII. stoljeu na dijelu nekadanje luice nasute za izgradnju
Mletakog katela, to je u nabijenome splitskom gradu otvorilo prostor za tako
reprezentativno zdanje. Ruenjem Katela (osim donona, sadanje Mletake kule) nastao je
na Vratima o' grada pitoreskan Voni trg (kasnije Trg Preporoda, sada Trg brae Radia),
svojedobno takoer jedna od ambijentalnih pozornica Splitskog ljeta. U Palai Milesi
svojedobno je bio Pomorski muzej. Ona raspolae reprezentativnom izlobenom dvoranom na
domak Rive kao glavne gradske etnice.
68
Institut za povijest umjetnosti - Centar Cvito Fiskovi javna je znanstvena ustanova

u vlasnitvu Republike Hrvatske osnovana 1961. godine. Do 1991. Institut djeluje u okvirima
Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, a potom postaje samostalna javna znanstvena
ustanova za prouavanje povijesti i teorije umjetnosti (urbanizma, arhitekture, slikarstva,
kiparstva, umjetnikog obrta, dizajna i vizualnih komunikacija) svih vremenskih i stilskih
razdoblja s teitem na nacionalnoj povijesno-umjetnikoj batini. Temeljne smjernice
djelatnosti Instituta postavili su ezdesetih godina XX. stoljea povjesniari umjetnosti Milan
Prelog (1919.-1988.) na polju istraivanja urbanih cjelina i spomenika i Grgo Gamulin (1910.1997.) na podruju likovnih umjetnosti. Primarna je djelatnost Instituta: prouavanje
spomenika, pojava i osobnosti internacionalne i hrvatske umjetnike batine; izrada
umjetnike topografije Republike Hrvatske; izrada korpusa spomenike batine Hrvatske;
izrada konzervatorskih studija i elaborata za pojedine spomenike ili spomenike cjeline.
Institut objavljuje tri asopisa, te knjige u vie znanstvenih serija. Znanstvenici Instituta
sudjeluju u nastavi i mentorskom radu na gotovo svim sveuilitima u Hrvatskoj. Daje svoj
doprinos popularizaciji znanosti sudjelovanjem znanstvenika i strunih suradnika u medijskim
projektima, radio i TV emisijama, te razliitim javnim nastupima i manifestacijama. U takvim
programskim okvirima djeluje i Centar u Splitu nazvan po povjesniaru umjetnosti i
konzervatoru Cviti Fiskoviu. Cjelina Fiskovieva opusa sagledava se kao jedinstven
humanistiki projekt enciklopedijske irine, na kojemu je radio oboruan kritikim oruima
vie disciplina u pokuaju da obuhvati povijest zaviajnog miljea u njegovom kulturolokom
totalu u opim okvirima nacionalne i europske povijesti umjetnosti. Na takvim programskim
linijama kani raditi i novoutemeljeni splitski centar Instituta za povijest umjetnosti. O tome
svjedoe, vjerujemo, i dobri poeci njegova rada. Splitska podrunica Instituta za povijest
umjetnosti sveano inaugurirana 10. rujna 2010. djeluje u najstroem centru povijesne
jezgre u stambenom sklopu povrine od 334 m2 koji mu je na 50 godina ustupio Grad Split.
U meuvremenu je potpunom rekonstrukcijom prostora: restaurirana krasna gotika dvorana za
potrebe javnih predavanja koja se odravaju u pravilu svaka dva ili tri tjedna; oblikovan maleni
hospicij za gostujue znanstvenike iz zemlje i inozemstva; ureena jedina specijalizirana knjiara u
gradu posveena povijesti umjetnosti i arhitekturi. Centar svakodnevno surauje s itavom
mreom znaajnih srodnih ustanova u Europi i Americi; pripremio je u tako kratko vrijeme
seriju znanstvenih i strunih simpozija i kolokvij, niz vanih konzervatorskih studija i
projekata meu kojima se jedan, izuzetno kompleksan, odnosi na rehabilitaciju znamenitog
povijesnog Garagninova parka u Trogiru koji bi trebao uskoro dobiti znaajna europska
69
sredstva za potpunu obnovu; drugi, koji se odnosi na oblikovanje alkarskog muzeja u Sinju je
pred poetkom financiranja. Iz tiska je, nadalje, iziao niz lanaka, studija i knjiga njegovih
djelatnika... Predvieno je, konano, da u splitskoj podrunici Instituta za povijest umjetnosti
u bliskoj budunosti pone djelovati Mediteranski centar za povijest umjetnosti ime e
Institut u jo veoj mjeri postati dijelom internacionalne mree znanstvenih ustanova na
podruju povijesti umjetnosti i kulture. Centar je osnovan bez ikakve institucionalne
materijalne potpore a itav sklop je restauriran i odravan uz goleme napore djelatnika Centra
i matinog Instituta u Zagrebu na osiguranju sredstava redovitog financiranja odnosno
donacija. U protekle tri godine odrana su tri ciklusa javnih predavanja koja su se zbog
izuzetne posjeenosti prestala prireivati u samom centru, nego u velikoj gotikoj dvorani
Muzeja grada, a u zadnje vrijeme u dvorani Centra Studia Mediterranea Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Splitu (Poljana kraljice Jelene 3/III) povie Peristila Dioklecijanove palae.
Predavai su eminentni povjesniari umjetnosti, sveuilini profesori i znanstvenici iz
Hrvatske i inozemstva. Predavanja obuhvaaju teme unutar irokog spektra povijesti
umjetnosti i zatite kulturne batine. Iako znanstvenog karaktera, prilagoena su irokom
krugu strune publike, to se pokazalo iznimno popularnim i potrebnim u splitskoj sredini, pa
su slian model poeli primjenjivati i Umjetnika akademija u Splitu kao i Zavod za
znanstveni i umjetniki rad HAZU u Splitu.
Comment [K19]: Institut Ivo pilar
IV.2.6. Ustanove kojih je osniva i vlasnik Grad Split
Etnografski muzej osnovan je godine 1910. Dugo je bio smjeten u Gradskoj

vijenici. Muzejska graa su nonje, nakit, oruje, orue, vjerski predmeti, igrake, raznovrsni
proizvodi naroda na podruju Dalmacije. Velika je srea to je Muzej osnovan dovoljno rano
da spasi mnogo toga to bi inae nedvojbeno propalo. Naime, u novije je doba cijela
Dalmacija, a osobito sela u zaleu, ostala bez mnogih artefakata izvorne kulture. Etnografski
muzej je najstariji muzej ove vrste u Hrvatskoj i u tom smislu sredinje mjesto koje uva
izvornu batinu ovog kraja.
Galerija umjetnina osnovana je 1931. Ideja o osnutku Galerije zaela se jo godine
1908. u doba velike izlobe dalmatinskih slikara i kipara Bukovca, Medovia, Vidovia,
Rendia, Metrovia, Rosandia i Dekovia. Tom prigodom otkupljeni radovi bili su i prvi
70
izloci. Galerija uspjeno predstavlja razvitak umjetnikih tokova od XIV. i XV. stoljea pa
do suvremene umjetnosti. Fundus galerija velik je i raznovrstan, te sadri djela od grkih i
pravoslavnih ikona, preko starih venecijanskih i talijanskih majstora, djela jugoslavenskih
modernih umjetnika, pa do suvremene scene Splita i Hrvatske. Posjet Galeriji umjetnina
otvara uvid u ono to su domai majstori stvarali, odnosno to su domai ljudi kupovali bez
obzira na podrijetlo umjetnika. Galerija je zahvaljujui bogatstvu izlobene aktivnosti snaan
poticatelj i promicatelj domaih umjetnika.
Muzej grada Splita smjeten je u najljepoj i najraskonijoj palai Splita to pripada
plemikoj obitelji Papali, a djelo je vrsnoga kipara i graditelja Jurja Dalmatinca. Muzej je
osnovan tek godine 1946., ali je unato tomu prikupio bogatu grau koja pokazuje povijest i
stanje duha pojedinih razdoblja u razvoju grada Splita. U svom ambicioznom programu
Muzej se iri i na druge lokalitete (u tom sklopu preuzima upravljanje dijelovima
Dioklecijanove palae: Podrumima, kulama, zidinama sa etnicama, te ostacima Mletakog
katela).
Hrvatski pomorski muzej u Splitu izravni je slijednik razliitih sastavnica splitskog
pomorskog muzealstva zapoetoga 1925. godine, pa se to smatra i njegovim zaetkom.
Bogato pomorsko muzealstvo razvijalo se zatim kroz dvije odvojene ustanove: Pomorski
muzej u Splitu i Vojno-pomorski muzej u Splitu. Pored navedenih muzeja koji su djelovali
kao samostalne ustanove postojalo je i vie zbirki pomorske batine od kojih moemo navesti
zbirke podvodne arheologije i muzej brodogradnje koji je djelovao pri splitskom
Brodogradilitu. Hrvatski pomorski muzej Split djeluje kao samostalna ustanova. Vlasnik i
osniva Muzeja je Grad Split, a osnivaki akt donijelo je Gradsko vijee Grada Splita 1997.
godine. Za nadati se, primjerice i da e proces rekonstruiranja povijesnog broda Istranka
odnosno carske jahte Habsburgovaca Dalmat okonati te da e postati sastavnim dijelom
fundusa Hrvatskog pomorskog muzeja Split, moda na novoj i primjerenijoj lokaciji, uz more.
Vrijedna kolekcija prikupljena je i u Prirodoslovnom muzeju na Marjanu,
osnovanom 1924. godine. Izloci pokazuju geoloki i prirodni razvitak te biljne i ivotinjske
posebnosti srednjodalmatinske regije. Uz Prirodoslovni muzej djelovao je i Zooloki vrt za
koji Grad trenutno trai adekvatnu lokaciju.
Sve naprijed navedeno pa i nespomenuto u ovoj Strategiji dosada, dovoljno govori o
Splitu kao dijelu mediteranskog kulturalnog kruga, identiteta i entiteta od znaaja za hrvatsku,
71
regionalnu, ire zamiljenu europsku ali i svjetsku kulturu. (O zajednikoj strategiji muzeja,
njihovom iskoraku i deblokadi postojeih zatvorenih resursa bit e rijei u X. poglavlju
Drugog dijela ove strategije.)
IV.2.7. Ostale institucije, prostori i manifestacije koje su pridonijele i pridonose

ouvanju tradicije a imaju potencijal pridonijeti deblokadi kulture i izlasku iz
trenutnog stanja blokiranosti
Splitsko-makarska nadbiskupija ima na podruju grada Splita vie prvorazrednih

spomenika kulture, od kojih su neki nezaobilazne toke i turistikog interesa. Poev od
starokranskih (Sutrojica, Sv. Mikula) i ranih srednjevjekovnih crkava i samostana (Sv.
Martin nad Zlatnim vratima, Sv. Teodor s tipinim zvonikom nad eljeznim vratima (Gospe
o' zvonika), Sv. Jere i eremita na Marjanu, sv. Nikola, Gospe o' Pojiana), od kojih je veina
jo u sakralnoj funkciji, tu ima i svjetski kapitalnih graevina.
Katedrala sv. Bogorodice u nebo uznesene (Sv. Duje) antiki je mauzolej cara
Dioklecijana, preuzet za kransko bogosluje na prijelazu iz staroga u srednji vijek. Drvene
vratnice i korska sjedala A. Buvine, pulpit (za koji je navedeno da je indirektno, preko
kasnijih u Dubrovniku pa u Bariju, posluio kao nadahnue Pisanu za renesansni u Firenzi),
slike Mattea Ponzonija (Ponuna). i drugih autora itd. ine od Katedrale jedinstven muzej.
Riznica splitske Katedrale uva ne samo crkveno ruho, posue, slike i druge religijske
predmete nego i liturgijske knjige, meu kojima se posebno istie Splitski evangelistar,
najstarija knjiga nastala na hrvatskom tlu, po svoj prilici podrijetlom jo iz Salone (kraj VI.
st.). Na tom su evangelistaru splitskom nadbiskupu prisezali sufragani, a poslije je o njemu
napisana itava knjinica znanstvenih rasprava. Osim toga tu se uva i najcjelovitiji rukopis
Kronike Tome Arhiakona. Ipak, sadanji je postav Riznice privremen, improviziran uslijed
skuena prostora, u dvoranici povie sakristije Stolne crkve, ali ve je zapoeto restauriranje
palae Skoibui-Lukaris na Peristilu, u kojoj e biti organiziran cjelovit Muzej sakralne
umjetnosti. Samostan i crkva sv. Frane na Rivi istodobno je i splitski panteon, jer su u njoj
grobovi istaknutih Spliana, od Marulia i Lukaia do Trumbia. Njezin srednjevjekovni
klaustar povremeno je i koncertni prostor.
72
Comment [K20]: ranokrdanski?
S druge strane, festival Splitsko ljeto je meunarodna glazbeno-scenska manifestacija

koja obuhvaa dramski, operni, plesni i koncertni program. Uz Dubrovake ljetne igre,
najvei je, najstariji i najreprezentativniji nacionalni kazalini festival koji se odrava u
ambijentalnim prostorima. Osniva Splitskog ljeta je Grad Split. Sufinancijer festivala je
Ministarstvo kulture koje preko festivalskog vijea zadrava znatan kadrovski i programski
utjecaj na Splitsko ljeto. Utemeljen je 1954. godine na inicijativu Tomislava Tanhofera,
Silvija Bombardellija i drugih. Otvoren je izvedbom komine opere Ero s onoga svijeta
Jakova Gotovca. Ubrzo je njegov zatitni znak postala Aida Giuseppea Verdija na Peristilu,
uz originalnu sfingu iz vremena Tutmozisa III. Prvotno ime, Splitske ljetne priredbe,
promijenjeno je 1968. godine na prijedlog Marka Foteza. Od 1954. do 1964. godine
organizator festivala bilo je Narodno kazalite u Splitu, potpomognuto drugim gradskim
kulturalno-umjetnikim ustanovama, a od 1970. do 1978. festival je produkcijski vodio
Dalmacijakoncert. Od 1979. godine organizaciju i proizvodnju programa ponovno je preuzelo
Hrvatsko narodno kazalite Split. Zapravo, Festival se tradicionalno odrava od sredine srpnja
do sredine kolovoza, rjee u samoj kazalinoj zgradi, veinom u nizu splitskih kulturalnopovijesnih (mahom otvorenih) lokaliteta kao to su: Peristil Dioklecijanove palae,
Metroviev katelet (Katilac na Crikvinama), predvorje Galerije Metrovi, Carrarina
poljana, podrumi Dioklecijanove palae, Katedrala BD Marije u Nebo uznesene (sv.
Dujam), Sustipan, Prokurative, ini splitski trgovi i dr. Posljednja tri desetljea u program
Ljeta ukljuuju se i druga dalmatinska mjesta (Trogir, Vis, Stari Grad, Supetar, Vrlika). U
prvim festivalskim godinama osnovni nositelj programa bili su splitsko Kazalite i Splitska
filharmonija, uz sudjelovanje uglednih umjetnika iz zemlje i svijeta (Marija Crnobori, Lovro
von Matai, Ernst Mrzendorfer, Kurt Adler, Vladimir Habunek, Boidar Violi, Eleanor
Steber, Martina Arroyo, Lucilla Udovich, Nada Puttar Gold, Marijana Radev, Biserka
Katui-Cveji, Dmitar Uzunov, Gilbert Puy, Vladimir Rudjak, Enzo Sordello, Tomislav
Nerali i drugi), a poslije se program proirio i obogatio sudjelovanjem uglednih kazalita i
ansambala, te inih kazalinih i glazbenih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva. Od 1984.
godine dodjeljuje se nagrada za najbolja ostvarenja u dramskom i glazbenom programu. U
razdoblju 1984. 1989. nagrada je nosila ime Marul, a od 1990. preimenovana je u Judita.
Godine 2000. pridruila joj se i nagrada Peristil. Od 1958. godine u sklopu Ljeta znaajno
mjesto zauzimaju i likovne izlobe (slikarske, kiparske, fotografske...), kao i one ue vezane
uz kazaline izvedbe (scenografske i kostimografske), a u posebnom programu organiziraju se
73
i poetski recitali, predstavljanja knjiga, tribine i slino. Festival njeguje i suradnju, odnosno
razmjenu predstava s Dubrovakim ljetnim igrama, ali i ostalim kazalitima i manifestacijama
u zemlji. U povodu 50. obljetnice Festivala, tiskana je monografija Splitsko ljeto 1954 2004
Na tragu Splitskog ljeta valja neto rei i o glavnim otvorenim prostorimaunutar Stare
gradske jezgre, a na kojima se odravalo Ljeto, ali je i bujao svakodnevni ivot graana,
ponajprije stanovnika sredita grada. Danas su ti prostori pod prijestnjom ugostiteljske i
turistike najezde.
Peristil carski trg, povijesno najznaajniji trg grada Splita, sredite Dioklecijanove
palae, mjesto krianja carda i decumanusa. Bio je namijenjen velianju dominata
uspostavljenog nakon razdoblja principata u Rimskom Carstvu, odnosno, personaliziranog
diviniziranog kulta rimskog cara Dioklecijana. To je prostor na kojem se on izravno ukazivao
i obraao svojim podanicima. Malo je mjesta u ovoj Strateigiji da se opie velianstvenost
samog Peristila, srca Stare gradske jezgre i vjerojatno najznaajnijeg dijela dananjeg Splita.
Sa zapadne strane trga nalazi se izvrsno ouvan i obnovljen Jupiterov hram (kasnija krstionica
sv. Ivana), te ostaci nekadanjeg Venerinog i Kibelinog hrama, a sa istone veliki oktogonalni
carev mauzolej, dananja katedrala Sv. Duje. U graditeljskom smislu vaan znaaj Peristila
navodi H.W.Janson u Povijesti umjetnosti: Nekoliko usamljenih primjera ovakve arkade
mogu se nai i ranije, ali tek sada ,na pragu pobjede kranstva, sjedinjenje luka i stupa
postalo je u punoj mjeri zakonito., a u svojim crteima i skicama ga je ovjekovjeio i R.
Adam u znanstvenom radu pod nazivom Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at
Spalato in Dalmatia, a koji znanstveni rad i studija Dioklecijanove palae su istom bili
inspiracija za realizaciju arhitektonskog djela i projekta pod nazivom Adelphi, niza od
jedanaest zgrada izgraenih u Londonu pod utjecajem arhitekture Dioklecijanove palae iz
koje povijesne injenice nastaje i uzreica a je pusta Londra kontra Splita grada. Peristil
Dioklecijanove palae sredinje je i povijesno mjesto sraza kultura koje se isprepliu i tvore
harmoniju i jedinstvo nastalo iz suprotnosti i u kontinuitetu traju kroz mijene, odraava se
unutar i kroz hram odnosno palau rimskog cara Dioklecijana, poteklog iz okolice Splita,
velikog reformatora ali i posljednjeg progonitelja krana. Sam njegov mauzolej je postao
kranska katedrala i posljednje poivalite kranskog muenika Dujma koji je pogubljen
304. godine po nalogu cara Dioklecijana. Sam Dujam je iz Sirije, iz Antiohije, sljednik nauka
i vjere naroda koji bjei iz Egipta, a koje uva drevna egipatska sfinga sa ljudskim rukama
koja dri zavjetnu posudu najvjerojatnije iz doba egipatskog faraona glasovite XVIII.
74
dinastije, Tutmozisa III. Sfinga je bila simbol ne samo faraona vladara Egipta ve i
Dioklecijanov trofej kojeg postavlja uz svoj mauzolej. Izvedbama opere Aida G. Verdija na
Peristilu opernom djelu skladanom i praizvedenom u Egiptu (Kairo) povodom otvaranja
Sueskog kanala, te simbolika izvedbe druge Verdijeve opere Nabucco na Peristilu i radnje
libreta doadtno upotpunjuje povijesnu isprepletenosti pria. Kranski muenik Dujam
sahranjen je van zidina Salone, na lokalitetu Manastirine kojeg je isakpao don F. Buli, te su
uslijed tadanjih povijesnih zbivanja (prodor barbara) muenikove kosti dijelom prenesene su
u Rim po nalogu rimskog pape Ivana IV., a dijelom u splitsku katedralu Sv. Duje). Inae,
koritenje javnog prostora Peristila za ljetne izvedbe regulirano je Pravilnikom o koritenju
Peristila Dioklecijanove palae koji omoguava koritenje Peristila za pojedine izvedbe kao i
predstava Splitskog ljeta. Navedenim se Pravilnikom ograniava koritenje Peristila, dijelom
navode uvjeti koritenja, ali se odredbama Pravilnika onemoguava postavljanje ugostiteljskih
sadraja na samom Peristilu.
Stara gradska vijenica (Loa na taj drevni naziv upuuje toponim Iza Loe) bila je
dio kompleksa komunalnih zgrada (zajedno s Kneevim dvorom), koje je mletaka vlast,
uspostavljena 1420., dala izgraditi na Pjaci, novome sredinjemu gradskom trgu. Pjaca, koja
je do osamdesetih bila obvezatno mjesto veernjeg okupljanja mladih, jedna vrsta ivahnoga
gradskog salona, izgubila je dobrim dijelom tu funkciju te je pretvorena u koridor izmeu
ugostiteljskih tekata, naruen i anakrono historicistikim gradskim tandarcem, autorskim
djelom Kuzme Kovaia. Posrijedi je i dalje reprezentativan prostor u Staroj gradskoj jezgri,
ve koriten i za predstave, koncerte i performanse, s interesantnom akustikom, koji valja s
mjerom revalorizirati u poprite dogaanja, a po potrebi i u gledalite. Nekada je na Pjaci bio i
Kneev dvor, u kojemu je bila i kazalina dvorana, uklonjen je u XIX. stoljeu, kao ruevan,
ime je Pjaca proirena, ali je izgubilo znatan dio svoga gotikog ambijenta (Vicko Andri je
prije ruenja paljivo snimio stanje objekta). Premjetanje baricentra srednjevjekovnog Splita
s Peristila (foruma Dioklecijanove palae koja je unutar sebe bila sazdana kao pravi rimski
grad, s forumom na sjecitu dekumana i karda) na Pjacu uslijedilo je poto se Split, u
razdoblju izmeu tatarske najezde sredinom XIII. stoljea i Zadarskog mira sredinom XIV.
stoljea, naao praktiki potpuno autonoman od centralne vlasti, te se poeo ubrzano razvijati,
to se odrazilo i na njegovo urbano tkivo. Iziao je iz okvira Dioklecijanove palae, pred
eljeznim vratima nastao je trg (koji se ve 1255. spominje kao irina, tj. Plokata sv. Lovre.
To zapadno predgrae opasano je obrambenim zidovima, a izgradnja kompleksa komunalnih
75
palaa potvrdila je Plokatu sv. Lovre kao novo gradsko sredite, Pjacu per antomasiam, koja
je to ostala do druge polovice XX. stoljea, mijenjajui slubene nazive (bila je Trg oruja, pa
Gospodski trg, napokon Narodni trg ali je kolokvijalno ostala: Pjaca). Loa je bila
vijenicom sve do u XX. stoljee, kada je posve neprikladno odabrana kao prostor
Etnografskog muzeja (emu se prije osamdesetak godina uzaludno opirao Ljubo Karaman). U
njoj je kao simbolu splitske komunalne autonomije formirana i prva vlada Hrvatske,
djelomino osloboene od faizma, u travnju 1945. Pedesetih godina je arhitektonski
konsolidirana, historicistiki joj je ureena zapadna fasada u slogu june, reprezentativne.
Kroz vie sezona Splitskog ljeta bila je efektno koritena kao kulisa i dijelom pozornica za
dramsko uprizorenje Marulieve Judite.Nakon toga to ne osobito veliko, ali simbolikom
nabijeno zdanje na dva kata, slui uglavnom kao reprezentativan izlobeni prostor. U njemu
su prireene mnoge izlobe, meu kojima se istiu: Izloba grafika Marca Chagalla (2009.);
izloba grafika Salvadora Dalja na temu Boanstvene komedije Dantea Alighierija (2010. );
izloba iz Riznice katedrale sv. Dujma (2012.); izloba Nives Kavuri Kurtovi (2013.);
izloba Metke Kraovec (2013.). Prostor Loe, odnosno Stare gradske vijenice uvelike
cijene Grad Split i njegovi stanovnici, a i brojni turisti koji svake godine posjeuju na grad.
U procesu deblokiranja kulturalnih potencijala Grada Splita treba nai naina da se ta
prekrasna gotika palaa na jo intenzivniji i reprezentativniji nain pozicionira u brend Splita
kao europskoga povijesno-umjetnikog sredita.
Prokurative, zapravo Trg Republike, trg je u zapadnom dijelu sredita grada. Juno od
Prokurativa se nekada nalazila i Bajamontijeva fontana, spomenik dolasku vode u Split kojeg
su svojdobno podravali i financijski scvi Spliani, a koji je razruen voljom komunistikih
vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Na sjevernom dijelu Prokurativa se nalazilo
Bajamontijevo kazalite stradalo u poaru. Ova oba znamena jednog splitskog gradonaelnika
nisu, kao ni kod Peristila, izdrala povijesnu mjenu, ali su, kao i u sluaju Peristila (mauzolej
rimskog cara pretvoren u kranski hram), zadrale svoje poetne namjene (fontana i zgrada
Gradske koncertne dvorane, prostor Teatrina stalne scene Gradskog kazalita mladih).
Glazbeno-scenske izvedbe su se odvijale u zgradi na njegovom sjevernom dijelu, ali i na
samom trgu, gdje se biljee kroz povijest koncertne izvedbe od kojih bi iz novije povijesti
izdvojili koncert Ive Pogorelia i koncerta opernih arija Placida Dominga, Svetle Vassileve i
Borisa Martinovia i realizacija razliitih programa Splitskog ljeta (opera, balet, koncerti), pa
76
i Festivala zabavne glazbe Split. Nesumnjivo bi prostor Prokurativa trebao zadrati svoju
namjenu kao mjestu kulturnog ivota na nain da se i njegovo koritenje uredi Pravilnikom.
Carrarina poljana u naravi predstavlja tek manji trg unutar sjevernog dijela
Dioklecijanove palae, ambijentalni prostor, koja je svakodnevna scenu koloritnog
mediteranskog ivota, a time i ambijentalna pozornica za izvedbe predstava pukog kazalita
na Splitskom ljetu. Strategija ukazuje da bi se i taj prostor trebalo rezervirati i zatiti u svojoj
namjeni, ljetnoj pozornici ambijentalnog pukog kazalita.
Pored otvorenih prostora koji su sluili kao scena Ljetu, ova Strategija ukazuje i na
odmicanje od samog centra u smislu stvaranja policentrinih kulturnih teita u cijelom gradu.
Jedan od punktova koji ima svoj potencijal je svakako i tzv. Dom mladih. Zapravo, rije je o
Multimedijalnom kulturnom centru Split (skraeno: MKC). Osnovan je 1998. godine kao
ustanova za organizaciju kulturalnih dogaanja. U svom radu MKC se profilirao u ustanovu
za promicanje suvremene umjetnosti, osobito u podruju vizualne, filmske, intermedijalne i
novomedijske umjetnosti te dizajna. MKC podrava rad mladih umjetnika i kulturalnih
djelatnika te razvija programe podrke njihovom profesionalnom razvoju, poput edukacijskih
programa, produkcije radova i organizacije prezentacijskih programa. MKC njeguje i
istraivaki i interdisciplinarni rad, a na realizaciji svojih programa surauje s razliitim
subjektima iz razliitih podruja (kultura, obrazovanje i znanost, urbano planiranje, zatita
okolia, socijalna politika i drugo). Sukladno viziji Strategije, MKC bi mogao svoj rad
organizirati kroz programske klastere: izlobeni, prikazivaki, izvedbeni te medijacijski
programski klaster. Ustanova MKC upravlja prostorom Doma mladih, te sudjeluje u
proizvodnji i koordinaciji programa koji se odravaju u tom prostoru. U upravljanju MKC se
vodi idejom koja Dom mladih definira kao sociokulturni multimedijalni centar. Ta ustanova
predstavlja razvojni potencijal kao budua multifunkcionalna hibridna ustanova Splita.
Projekt Multimedijalni kulturni centar Dom mladih je strateki objekt kulture grada
Splita i regije, hibridni multikulturalni centar, tvornica kulture i kulturna vrata grada i regije
otvorena prema svjetu na svim platformama i mreama u prijenosima digitalnih zapisa u
cloud tehnologiji, jednostavno kulturni i informacijski pulsar. O tome vie kasnije u dijelu
Strategije X.3.5.1.4.
Javna ustanova Park uma Marjan. Park uma Marjan prostor je poumljenog
poluotoka na zapadnom rubu splitskog gradskog podruja. Vidljiv jo na antikim pomorskim
kartama, mjesto vjerskog kulta, a vjerojatno i naseljavanja jo od antike, brdo u neposrednoj
77
blizini antikog Splita Marjan, snano je utisnuto u simbolici i imaginariju grada dodue tek
od poetka XX. stoljea, kad je sustavnim komunalnim ulaganjima, dobrovoljnim radom, te
uz pomo graana koji su esto darivali i vlastite parcele, sustavno poumljen, premreen
stazama, vidikovcima, skalama, sakralnim i spomenikim objektima. Danas je Marjan najvei
zelena oaza Splita, pa i cijlog bazena Katelanskog zaljeva, uistinu i gradski park, najvea
sportsko-rekreativna zona, najvee gradsko kupalite, no ujedno i vrijedni urbanistiki i
arhitektonski spomenik ranog XX. stoljea. Marjan je u Republici Hrvatskoj pod dvostrukom
zatitom: kao park uma, on je zatieni prirodni prostor u granicama definiranim 1988.
godine. Od 2014. godine je i pod zatitom Ministarstva kulture RH kao kulturni krajolik,
ljudski stvoreni pejza koji u sebi sadri niz znaajnih spomenika kulture, a i sam je po sebi
spomenik jedne epohe i komunalne vizije. Tri su isprepletena aspekta kulturalne politike koji
se tiu Marjana. Prvi se tie njegove formalne zatite, drugi se tie djelovanja Javne ustanova
za upravljanje Park-umom Marjan i ostalim zatienim prirodnim vrijednostima na podruju
Grada Splita kao jedne od splitskih javnih ustanova, a trei je aspekt Marjana kao prostora
ive i aktivne kulture uklopljene u Grad i njegove kulturalne politike.
Knjievni krug Split i Centar Marulianum imaju svoju povijest takoer. Knjievni
krug Split je udruga graana koja okuplja umjetnike, znanstvenike, sveuiline profesore i
druge uglednike s podruja drutvenih i humanistikih znanosti. Svojim programima
Knjievni krug Split odrava i potie znanstveni, knjievni i kulturalni rad u Splitu, a voen je
spoznajom kako kulturalno naslijee Splita i Dalmacije svjedoi o europskim dometima
hrvatske kulture. Udruga je osnovana 1979, a danas ima vie od 180 lanova iz Splita,
Hrvatske i inozemstva. Programi Knjievnoga kruga Split organski se nadovezuju na rad
Pododbora Matice hrvatske u Splitu iz 1950-ih, te akavskog sabora Split iz 1970-ih. Tako
Knjievni krug Split nastavlja znanstvenu i kulturalnu misiju koja u Splitu neprekidno traje
ve vie od ezdeset godina. Zbog istaknutih rezultata Knjievni krug Split uvrten je 2005. u
skupinu udruga od posebnog interesa za grad Split. Knjievni krug ima vanu ulogu
nakladnika (izdavaa) vrijednih izdanja koja obuhvaaju upravo djela s podruja hrvatske i
splitske batine. Krug objavljuje dvadesetak knjiga godinje (znanstvene monografije,
zbornici, djela suvremenih pisaca), te tri asopisa (Mogunosti, akavska ri, Prilozi povijesti
umjetnosti u Dalmaciji); (su)organizira tri meunarodne manifestacije (Marulievi dani, Dani
Hvarskoga kazalita, Dani knjige Mediterana). Tijekom godine odvija se dvadesetak
programa za iru javnost predstavljanja knjiga, knjievne veeri, predavanja (ciklus Susreti
78
ispod ure). Razvijena je suradnja sa srodnim udrugama i ustanovama (HAZU, DHK,

filozofski fakulteti u Splitu i Zagrebu, muzeji, instituti, itd.). Djelovanje udruge temelji se na
ponajprije na volonterskom radu: predsjednitvo, uprava i urednici biblioteka ne primaju za
svoj rad nikakvu materijalnu naknadu, a tehnike i strune poslove obavlja sedam
zaposlenika. Kako je Marko Maruli (1450-1524) najznamenitiji splitski knjievnik svih
vremena, otac hrvatske knjievnosti i humanist europskoga ugleda, njegovo djelo batinike i
privlai i obvezuje. Knjievni krug Split, zajedno s Gradom Splitom, utemeljio je 1995.
Marulianum, centar za Marulievo znanstveno i kulturoloko prouavanje, kao i njegova
humanistikoga kruga. Centar djeluje u sklopu Knjievnoga kruga Split. Djelatnost je
Marulianuma etverovrsna: znanstveno-istraivaka, dokumentacijska, organizacijska i
nakladnika. Financijsko-materijalne i druge pomone poslove za Marulianum obavlja
struna sluba Knjievnoga kruga Split. Zaposlenici Marulianuma pak sudjeluju u nekim
urednikim, organizacijskim i znanstveno-strunim poslovima Knjievnoga kruga Split. U
Marulianumu rade dva istraivaa dr. sc. Bratislav Luin (voditelj) i mr. sc. Branko Jozi.
Djelatnost Marulianuma zapaena je i izvan hrvatskih granica. Na dosad odranim
meunarodnim skupovima sudjelovalo je oko 140 strunjaka (pedesetak iz inozemstva, iz
trinaest zemalja). Sabrana djela izila su u 19 od predvienog 21 sveska; godinjak Colloquia
Maruliana referira se u uglednim meunarodnim bazama podataka. Marulianum objavljuje i
izdanja na stranim jezicima te sudjeluje u meunarodnim znanstvenim projektima. Putem
predavanja za kolsku mladost i studentskih radionica Marulieva se ostavtina pribliava i
novim naratajima. asopis akavska ri objavljuje znanstvene i druge radove, priopenja sa
znanstvenih skupova, strune lanke prikaze i osvrte, te literarne tekstove napisane ili
zapisane u autentinim govorima akavskog dijalekta, opremljene odgovarajuom jezinom
obradom: rjenikom, akcentuacijom, tumaem dijalektolokih osobina teksta, a iznimno i bez
ikakve obrade kada je nije mogue od autora dobiti, a tekst je literarno i dijalektoloki
zanimljiv te kao takav omoguuje dijalektoloko istraivanje. asopis e u razdoblju do 2020.
nastaviti izlaziti dvaput godinje. U vremenu kada nacionalne institucije za prouavanje
dijalekata hrvatskoga jezika tek iznimno poduzimaju istraivanja izvan svojih kabineta i
biblioteka, ovaj asopis ponajvie je zaokupljen terenskim istraivanjem, biljeenjem govorne
prakse posljednjih akavskih govornika ili pak dokumentiranjem i istraivanjem
jezinorelevantnih i teko dostupnih pisanih dokumenata. Predviamo objaviti radove o
brojnim jezinim govorima Hvar (Bogomolje, Gdinj, Svire i Brusje), Bra (Loie, Povlja,
79
Sumartin, Selca i Stivan), Korula i Vela Luka, epurina na otoku Prviu, govori Drvenika
Velog i Malog, Grohote na olti, Komia i Vis, govori otoka Krka, Murter i Betina, otok
drelec, Sali na Dugom otoku, govori otoka Cresa; a na kopnu: Kuite i Orebi na Peljecu,
Makarsko primorje, Podgora, Podstrana, Split, Trogir, Vinie kod Trogira, Bosiljina,
ibenik, Zadar, Privlaka kod Zadra, Senj, podruje Kvarnera, Lovran i Rovinj u Istri; govori u
akavskim oazama u unutranjosti hrvatskog kopna: Mihaljevii kod Otarija, Karlovac, Duga
Resa; govori izvan Hrvatske: Acquaviva Collecroce u Italiji, Gradie u Austriji, Slovaka,
Ukrajina, Kalifornija. U goditima akavske rii pohranjena su stoljea govorenja,
zabiljeena u trenutku kada je poelo sahnuti to akavsko vrelo, na velikoj civilizacijskoj
prekretnici vremena. Zabiljeen je govor u trenutku njegova gaenja i pridonijelo valorizaciji
i zatiti splitskog govora (splitska akavtina) kao zatienog nematerijalnog dobra.
IV.2.8. O povijesti splitske glazbe
Glazbena povijest Splita temelji se kao i svjetska povijest glazbe na najsavrenijim

glazbenom instrumentu ljudskom glasu koji se u povijesti pojavljuje kroz pjevanja liturgijskih
obreda i pukih napjeva vieglasnim pjevanjem a capella bez pratnje instrumenata. Povijesno
gledano takav oblik glazbe od njegovih samih poetaka do danas se odrao i profilirao kao
specifinost podruja u kojem Split zauzima znaajno mjesto u pogledu troglasnog, najee
etveroglasnog pjevanja a capella to je prepoznato kao nematerijalno kulturno dobro
upisano 2012. godine na listu svjetske nematerijalne batine UNESCO-a kao klapskim
pjevanjem (klapskom pjesmom). Povijest glazbe na ovom podruju biljei franjevca Ivana
Lukaia magistra glazbe zborovovou i skladatelja koji je svoju zbirku moteta Sacrae
cantiones izdao 1620. godine, pisane za jedan do pet solistikih glasova, basso continuo, a
ponekad i zbor, sahranjenog do Marulieva grob. Julije Bajamonti (Giulio Bajamonti)
polihistorik, skuplja narodnih pjesama i skladatelj preko 150 skladbi od kojih se izdvaja prvi
hrvatski oratorij Prijenos Sv. Dujma i djelo Requiem (u spomen na svog prijatelja Ruera
Bokovia), autor je djela o povijesti Splita i prijatelj i pratitelj Alberta Fortisa za njegovih
putovanja po Dalmaciji. Franc von Supp roeni je Splianin jedan je od vodeih skladatelja
beke operete, iako je svojom naobrazbom i radom vezan za Zadar za Dalmaciju ga veu
Missa Dalmatica, opera Das Matrosen Heimkehr (radnja smjetena na otoku Hvaru), te
Uvertira na dalmatinske folklorne teme u f-molu. Skladatelj Josip Hatze uenik je Pietra
80
Mascagnia skladatelj opera Povratak i Adel i Mara na spijev Bijedna Mara Luke Botia. Arija
Oj Splite grade iz opere Adel i Mara neformalno se smatra himnom Splita. Jakov Gotovac
skladatelj je narodnih obreda Koleda, Simfonijskog kola, romantine narodne opere Morana i
na libreto Milana Begovia komine narodna opere Ero s onoga svijeta koja je izvedena na
vie od 80 europskih glazbenih pozornica i na devet jezika. Gotovev opus jo sadri opere
Mila Gojsali, Dalmaro i Stanac. Ivo Tijardovi, hrvatski skladatelj, kazalini organizator i
direktor, diplomirani glumac i scenograf skladatelj je opera Dimnjaci uz Jadran, Marko Polo,
Dioklecijan, glazbene komedije Doivljaj u angaju, scenske glazbe za Marulievu Juditu i
Goldonijeve Ribarske svae, mjuzikl Katarina Velika i opereta Mala Floramy, Splitski
akvarel, Pjero Ilo, Kraljica lopte i Zapovijed marala Marmonta, autor je libreta i
scenografije svojih djela koja su najee i najue vezana za Split. Silvije Bombardelli. unuk
Josipa Hatzea Ruben Radica, Frano Para, Mirko Krstievi, Olja Jelaska, don Frane
Marovi, Ivan Boievi, Mirela Ivievi i Gordan Tudor do dananjih dana nastavljaju ovaj
niz koji su u svojim izvedbama kao i djela svjetskih skladatelja, izvodili razni filharmonijski i
komorni orkestri, operni orkestar i solisti HNK Split, kulturno umjetnika drutva i gradski
zborovi, pa i dalmatinskih klapa.
IV.2.9. Tradicija koja ivi
Zaklada Karlo Grenc, prva zaklada koja je kao svrhu odredila zatitu kulturnih
dobara. Zaklada odrava i iri postojee i osniva nove zbirke pisane, fotografske, auditivne i
audiovizualne dokumentacije o Splitu od postanka do danas, ukljuujui i hemeroteno
dokumentiranje dnevnih dogaaja relevantnih za Split i njegovu kulturu. Meu projektima
koji se ve realiziraju su Studia Spalatensia (komunalni, urbanistiki i prometni razvoj Splita i
njegova okruga, njegova demografija, onomastika, etnografija i toponimija, biografski podaci
o pojedincima, ratne kronike itd.), Forum Diocletiani Spalatum (Dioklecijan, njegovo doba i
njegova Palaa, Gliptoteka Dioklecijan i tetrarsi, multimedijalna izloba Dioklecijan Salona
Split), najcjelovitije zbirke o kazalinom ivotu u Splitu, o parku-umi Marjanu, o
Sustipanskom groblju, osobne dokumentacije koje su ostavili odnosno u kojima su tretirani
don Ivan Dellale, don Frane Buli, Miljenko Smoje, Marko Uvodi, Ivan Kovai, Anatolij
Kudrjavcev, spomen sobe s ostavtinom i memorabilijama skladatelj Ive Tijardovia, Jakova
Gotovca, Silvija Bombardellija, te povjesniara i polihistora Duka Kekemeta (u ijem
81
Comment [K21]:
sklopu je i bibliografska i hemerotena zbirka o Ivanu Metroviu). Zaklada ima ugovore o

znanstvenoj suradnji sa Sveuilitem u Splitu i Freie Universittom u Berlinu (s kojim je,
primjerice, organizirala 2003. meunarodni znanstveni simpozij Dioklecijan i Tetrarhija
Imperij izmeu centralizacije i regionalizacije.)
Sudamja, svetkovina gradskog patrona sv. Dujma, dio je pukoga kulturalnog
identiteta grada Splita. Dujam, splitskog biskupa u Dioklecijanova doba, ukupan je prvotno na
Manastirinama pred vratima Salone. Kada su onamo prispjeli Avari i Slaveni koji e se,
zajedno sa starosjediocima, latiniziranim Ilirima, ubrzo amalgamirati u srednjevjekovne
Hrvate kosti biskupa umorena muenikom smru prenesene su u VII. stoljeu, za
nadbiskupa Ivana Ravenjanina, u Split i poloene u nekadanju carsku grobnicu. Mauzolej
cara Dioklecijana postao je Katedrala sv. Marije u nebo uznesene, ali je kolektivnom
imaginariju stekao i zadrao ime Sv. Duje. I velianstveni zvonik, simbol Grada i sredinji
motiv gradskoga grba, koji su Spliani izgradili kad su ve Katedralu nali gotovu, naziva se
iskljuivo Dujinim imenom. Budui da je spomendan Dujmove smrti esto padao u Veliki
tjedan ili uskrsnu osminu, Split je odavna odredio to je u XIII. stoljeu uneseno i u Statut
grada Splita da se svetkovina sveti Duje tuje 7. svibnja. To je, naravno, bio i glavni
godinji sajmeni dan (u njemakome se sajam generalno zove Messe, po misi, spoj sakralnoga
i ekonomskoga nikada nije bivao razvrgnut u europskim urbanim kulturama). Taj je mjesni
blagdan, Sudamja, bio stoerni datum puke kulture kroz stoljea i povod raznovrsnih
sveanosti, kako nabonih tako i pukih, prilika za skazanja iz kojih se razvio humanistiki
teatar, te za glazbu, u ijem su se skladanju isticali katedralni kapelnici (njome su se Cecchini,
Lukai ili Bajamonti upisali u europsku batinu). Sudamja je i u ovom stoljeu ostala i
gradska feta, i upravni praznik Grada Splita, i puki festival.
Krnjeval je lokalni naziv pokladnog razdoblja, s veoma dugom tradicijom (o njemu je
pisao jo Maruli), uz sudjelovanje svih slojeva i stalea (znakovito je da je nadbiskup Cosmi
1688. pismeno zabranio kleru odlazak u makar), doba za glendu (humor) i drutvenu satiru.
Klapska pjesma kao lokalno vernakularno obiljeje: to je puko pjevanje nastalo
uz more ponajprije u bratovtinama, gdje je naen spoj gregorijanskog korala u crkvama i
lokalnog melosa, pa su nabone teme dopunjene i na kraju zamijenjene lirskima, a dvoglasni
poj a capella prerastao je u troglasni, a od XIX stoljea i u etveroglasni. Harmonija klapskog
pjevanja uz more temeljena je na terci i kvinti (u susjednim brdima na oporoj sekundi), te se
82
ouvala kao autohtona glazbena vrsta, istodobno prodrijevi i u operu (sa Suppom i
Hatzeom), i u operetu (s Tijardoviem), i u suvremena multimedijska djela.
KUD Jedinstvo iz Splita, utemeljeno 1919. godine, jedno je od najstarijih i
najtrofejnijih kulturno-umjetnikih drutava u Republici Hrvatskoj. Poetkom pedesetih
godina prolog stoljea u sklopu Jedinstva osnovana je folklorna sekcija iz koje su proistekli
dananji ansambl, orkestar i enska vokalna grupa. Poetak je bio mjeoviti zbor, koji je u
poetku nastupao kao Socijalistiki radniki pjevaki zbor u Splitu. Nedugo nakon toga
osnovan je i prvi tamburako-mandolinski orkestar. Folklorni ansambl, praen orkestrom,
osvojio je pod umjetnikim vodstvom Branka egovia tree mjesto na Olimpijadi folklora u
Dijonu 1964., te prvo mjesto na meunarodnom festivalu folklora u Llangollenu 1965., opet
prvo mjesto na meunarodnom folklornom natjecanju u Salernu 1968., prvo mjesto na
Festivalu folklora u Middlesbroughu 1970., drugo mjesto na Olimpijadi folklora u Dijonu
1971., prvo mjesto i Zlatni Karagz u Bursi 1989., te iste godine pobjedu na Olimpijadi
folklora u Dijonu, pa u LLangollenu 1992. Batinici su plesnog i glazbenog izriaja ovog
podruja i nezaobilazni interpreti etnologije i kulture ne samo grada Splita i ve i ire regije,
autentini i izvorni u u interpretaciji starih splitskih plesova: monfrine, etvorke i altin polke,
zavrnog kola iz Gotoveva Ere s onog svijeta, te klapske pjesme.
KUD eljezniara Filip Devi osnovan je 1950. godine. S preko pet tisua nastupa u
svojoj povijesti biljee vie od 14 tisua lanova u raznim sekcijama drutva. Plesna sekcija
KUD-a Filip Devi se sastoji od dva dijela: kole folklora i Plesnog ansambla. Repertoar
KUD-a danas ini est plesova iz svih krajeva Hrvatske. Klapsku pjesmu kao autohtoni
glazbeni izriaj promiu enska klapa, Muka klapa i Mjeovita klapa KUD Filip Devi.
Instrumentalne sekcije podijeljene su u dva dijela: kola mandoliine i gitare i Mandolinskotamburaki orkestar. KUD Filip Devi takoer su autentini i izvorni u u interpretaciji starih
splitskih plesova: monfrine, etvorke i altin polke, zavrnog kola Ere s onog svijeta. Laureati
su brojnih nagrada.
Oba KUD-a su sa svojim ansamblima nastupili na svim kontinenatima, interpretirajui
stare splitske plesove, klapsku i zborsku pjesmu, folklorni ples i glazbu Dalmacije i susjednih
regija. Na taj je nain stvoren oblik lokalne upisanosti u globalni.
Gradski zbor Brodosplit je muki zbor osnovan 1972. godine. Svojim radom, brojem
nastupa, zanimljivou programa, vrijednou interpretacije, kulturom pjevanja, osebujnom
83
zvunou i kompaktnou glasova, postao je jedan od najcjenjenijih zborova u Hrvatskoj.

Repertoar zbora veoma je raznolik, od renesansnih majstora do suvremenih autora, uz osobito
njegovanje tradicije ueg zaviaja, odnosno dalmatinske puke i koncertne pjesme u
harmonizaciji i obradbama vrsnih hrvatskih skladatelja. Zborom su od njegova osnivanja
ravnali ugledni pedagozi i dirigenti: prof. Daniel eparovi i prof. Josip Veri, a od 1988.
godine skladatelj i dirigent Vlado Sunko, redoviti profesor na Umjetnikoj akademiji u Splitu.
Za svoj rad Brodosplit je stekao vrijedne nagrade i priznanja od kojih bi izdvojili one sa
meunarodnih festivala amaterskih zborova: prvu nagradu u Budimpeti i Pragu, zlatnu
medalju na Svjetskim zbornim igrama u Xiamenu u Kini, te naslov olimpijskog pobjednika na
Zbornoj olimpijadi u Linzu i ampiona Svjetskih zbornih igara u Grazu. Na Meunarodnom
natjecanju mukih zborova Leevi Madetoja u Finskoj zbor je osvojio tree mjesto, kao prvi
zbor u povijesti toga natjecanja koji nije s Baltika. U panjolskoj 2012. godine na
meunarodnom natjecanju zborova Canta al mar zbor je osvojio dvije zlatne medalje u
kategorijama mukih zborova i sakralne glazbe te naslov apsolutnog pobjednika u kategoriji
mukih zborova. Brodosplit je meunarodni promicatelj hrvatske kulturne batine od kojih
djela izvodi Sunkovu kantatu Zlato Gospine milosti i Missu, Cherubinijev Requiem,
Stipiiev oratorij Uskrsnue, a vrhunce strunih priznanja stekao je za antologijsko izvoenje
oratorija Muka Gospodina naega Isukrsta Borisa Papandopula.
V.
Sadanji trenutak analiza stanja kulturalnih institucija

U prvom dijelu ovog pregleda naglaen je povijesni aspekt koji svoje izvorite ima u
batini koje su prethodni narataji Spliana i osoba vezanih uz Split ostavili nama u nasljee.
Naravno, dio toga je izostavljen zbog ogranienosti prostora, ali i dobrih referenci iz kojih se
moe saznati vie o tradiciji vezanoj uz novije medije (kinematografiju, na primjer), ili
tradicionalne oblike kulturalnog izriaja (klapsku pjesmu, bogatu tradiciju javnih dogaanja,
poput festivala, novinarsku izuzetno bogatu tradiciju, tradiciju izdavatva poput Knjievnog
kruga, na primjer). Iz svega je vidljivo koji su potencijali i odjeci tradicije na podruju
knjievnosti, glazbe, likovnih umjetnosti, kazalita i drugih tradicionalnih izriaja koji
ostavljaju dubok trag jednog prostora u vremenu. U poglavlju koje slijedi ova se Strategija
bavi postojeim resursima. Ono je podijeljeno u nekoliko dijelova i odnosi se na opis
muzejsko-galerijske djelatnosti, knjiniku djelatnost i glazbeno-scensku djelatnost a
84
spominje se i film te audio-vizualna umjetnost, o kojima e vie rijei biti u Dodatku, odnosno
SWOT analizi.
Grad Split je osniva slijedeih ustanova kojih se djelatnost i perspektive u razdoblju
koje opisujemo u Strategiji ukratko opisuje kako slijedi:
V.1. Muzejsko-galerijska djelatnost: sadanji trenutak
Etnografski muzej je javna ustanova osnovana 1910. godine i najstariji je etnografski

muzej u Republici Hrvatskoj. Pored Etnografskog muzeja u Splitu biljeimo jo samo dvije
muzejske ustanove ove vrste u Hrvatskoj, te je time njegova vanost u regiji jo vea.
Njegovo znaenje za nacionalnu etnografiju poveava se injenicom da su u ratu stradale
zbirke nakita i oruja i to posljednji primjerci uvani kao obiteljske uspomene. Izgradnjom
nove zgrade Muzeja u jugoistonom kvadrantu Dioklecijanove palae, Severova ulica prostori
zadovoljavaju njegove potrebe i status matinog muzeja. U njemu sada moe biti konano
izloen fundus i obavljana dodijeljena mu funkcija matinog muzeja ovog podruja, te biti
uspostavljen stalni postav. Etnografski muzej moemo istaknuti kao javnu ustanovu od
znaaja za Republiku Hrvatsku. Prostorni problemi koji optereuju ovu ustanovu su depoi.
Postoji i mogunost izlaska ovog muzeja na otvoreni prostor unutar palae ime bi, posebno
u ljetnim mjesecima, dobio na atraktivnosti, poveanju broja posjetitelja i, eventualno,
organizaciji pojedinanih programa kojima bi se jo bolje mogla financirati redovita djelatnost
muzeja.
Muzej grada Splita je javna ustanova osnovana (osamostaljena) 1946. godine kad
zapoinje muzejsku djelatnost samostalno u Papalievoj palai. Muzej ima svoj stalni postav,
te je matini muzej ovog podruja, a njegovo sjedite Papalieva palaa je povijesno
ishodite muzejske djelatnosti u Splitu u kojoj zgradi je zapoeto prikupljanje muzejske grae
od strane obitelji Papali za postav prvih splitskih muzeja. Prostorni problemi su prepreka za
potpunije i bolje obavljanje djelatnosti ove ustanove i to najvie u pogledu potrebnih depoa za
pohranu muzejske grae. Pored zgrade Papalieve palae u kojoj se nalazi sjedite i stalni
postav Muzeja grada Splita sastavni dio muzeja ine Galerija Vidovi, Dioklecijanovi
podrumi, Mletaka kula, sjeverni zid Dioklecijanove plae etnica i u skoroj budunosti
jugoistona kula Dioklecijanove palae. Ureenjem kue Andri za Galeriju Vidovi ostvarila
85
se mogunost cjelovitog izlaganja dijela Emanuela Vidovia i vrijedne donacije iz 1988.

godine. Restauracijom, obnovom i zatitom pojedinih djelova Dioklecijanove palae i
njihovom dodjelom Muzeju grada Splita na koritenje i upravljanje stavlja se pred muzej vrlo
zahtjevan zadatak da u dodijeljenim prostorima koji su spomenici kulture i trenutno
predstavljaju turistiku destinaciju uspostavi muzejsku djelatnost.
Prirodoslovni muzej i zooloki vrt je javna ustanov osnovana 1924. godine. Muzeju je
1962. godine pripojen zooloki vrt lociran na Marjanu. U tom smislu stjecajem okolnosti
zajedno djeluju dvije potpuno razliite djelatnosti. Prirodoslovni muzej je koristio zgradu na
Marjanu, a od 2001. godine Prirodoslovni muzej svoj izlobeni postav predstavlja javnosti na
adresi Poljana kraljice Jelene 3. Zooloki vrt i dalje je smjeten na Marjanu to je prepoznato
kao ogranienje po sebi. Godinama se govori o pronalaenju novog, odgovarajueg prostora,
to se pokuava oivotvoriti kroz prostorni plan i novom lokacijom za zooloki vrt o emu
svjedoe i najnoviji doneseni zakljuci izvrnog i predstavnikog tijela Grada Splita.
Prirodoslovni muzej pored vrijednih zbirki koje se upotpunjavanju uspostavljaja nove zbirke
koje upravo pokazuju svo bogatstvo prirodnog nasljea ovog kraja. Prostorni problemi
Muzeja upravo predstavlju zapreku razvoja djelatnosti ove ustanove, stoga je nuno u suradnji
s ravnateljem predvidjeti novi izlobeni prostor za smjetaj postojeih zbirki i malakoloke
zbirke obitelji Ante Bakotia, pri emu se prostor u planom objektu na Bavicama
kolokvijalnog naziva Akvarij ini upravo pogodan za smjetaj te izuzetne zbirke.
Galerija umjetnina u Splitu, javna je muzejska ustanova i pravni slijednik Galerije
umjetnina Primorske banovine osnovane 1931. godine. Specifina i vrijedna zbirka muzeja s
vie od 5200 umjetnikih djela koja pokrivaju raspon od XIV. stoljea do suvremene
umjetnosti. Muzej djeluje u dva prostora. U izvornom sjeditu muzeja u Lovretskoj 11 danas
je smjetena sredinja uvaonica zbirke umjetnina. Izlobeni prostori za predstavljanje zbirke,
povremene tematske i samostalne izlobe, uredi, restauratorska radionica, knjinica i priruna
uvaonica umjetnina, od 2009. godine smjeteni su u zgradi nekadanje bolnice u Ulici kralja
Tomislava 15, preureenoj u muzej koji zadovoljava suvremene meunarodne muzeoloke
standarde. Ostvarenjem III. faze izgradnje, koja pretpostavlja irenja Galerije umjetnina na
susjedni barokni bedem Cornaro, muzej e zaokruiti sve potrebe na jednoj lokaciji,
ukljuujui i suvremenu uvaonicu umjetnina, galeriju za povremene izloe i multimedijalnu
dvoranu. Ureenjem zgrade u Splitu, Lovretska 11 koji objekt je u vlastnitvu Galerije
umjetina i njeno sjedite otvara se mogunost izlaganja zbirke grafika donacije Bikupi,
86
crtea i fotografija.
Hrvatski pomorski muzej u Splitu je relativno nova javna ustanova koja svoju
muzejsku grau i prostore koje koristi unutar Tvrave Gripe batini od Vojnopomorskog
muzeja koje je nekad svoje sjedite i izlobene prostore imao u palai Milesi i bedemu Priuli.
Unutar stalnog postava muzeja odnedavno se nalaze i predmeti podmorske arheologije, meu
kojima se moe izdvojiti pitos (posuda za uvanje ribe iz antikih vremena). Ta ustanova
trenutno nema veih prostornih problema, ali razvojem podmorske arheologije i
prouavanjem podmorskih arheolokih lokaliteta u blizini Splita i u samom Splitu, postoji
izgledna mogunost izlaganja stalnog postava predmeta iz antikih vremena vezanih za
djelatnost Muzeja. Uprava Muzeja zahtijeva novu lokaciju, uz morsku obalu, jer eli izlagati i
izloke u moru, a smatra da bi na taj nain postala vanim dijelom muzejske ponude koji e
privlaiti pozornost ne samo turista, nego i ire kulturalne javnosti i bitno doprinijeti
ostvarivanju vlastitih sredstava kao naina razvoja ne samo ovog nego i drugih muzeja.
Povijesno gledano najpribliniju lokaciju za novi smjetaj Hrvatskog pomorskog muzeja i
njegov izlazak na more vidimo uz lokaciju podvodnog arheolokog nalazita splitske luke iz I.
stoljea u pinutu.
Stara gradska vijenica je o elitni prostoru smjetenom u samom sreditu grada
pogodan za izlobe i prezentacije kulturalnih sadraja razliitih moguosti i potencijala. Ovaj
prostor bi u razdoblju koje slijedi trebao postati dijelom muzejsko-galerijskog holdinga koji
e koordinirati kulturalnu ponudu grada i mogunosti koje u svrhu likovnih prezentacija i
izlobi pruaju ovaj prostor i prostor u Palai Milesi.
Ako Split postane Europska prijestolnica kulture, Gradska vijenica kao simbol
kontinuiteta komunalnog duha i kulture dolazi u obzir kao sredinji reprezentativni punkt te
manifestacije.
V.2. Knjinina djelatnost:

Gradska knjinica Marka Marulia je javna ustanova osnovana 1951. godine kao
posudbena biblioteka. Povijesno gledano izvorita dananje Knjinice mnogobrojne su
splitske knjinice koje su nastajale tijekom tisuljea. Svijest o potrebi osnivanja javne
knjinice jaa u XVIII. stoljeu, kada Split dobiva i svoju prvu javnu knjinicu, danas ve
87
znamenitu Patrievu knjinicu. Knjinica je u Splitu sredinja narodna i matina knjinica za

narodne i kolske knjinice Splitsko - dalmatinske upanije. Godine 1962. Knjinica mijenja
ime u Narodna knjinica u Splitu, a 1993. godine dobiva dananji naziv Gradska knjinica
Marka Marulia. Knjinica doivljava pravi preporod 1971. godine otvaranjem Ogranka Bol Plokite. To je bio prvi u Splitu namjenski graen i moderno opremljen prostor za knjinicu,
veliine 550 m2, sa slobodnim pristupom knjigama i na jednom mjestu objedinjenim odjelima
za djecu i odrasle. Od samih poetaka, sve do danas, njime se koristi preko deset tisua
graana. Razvojem grada i njegovim irenjem javlja se potreba za novim ograncima, posebno
u udaljenijim prigradskim predjelima, pa je tako 1971. godine otvoren ogranak i van samog
Splita, u Solinu, 1974. godine, pa u Katel Gomilici i u Podstrani, a 1975. godine zapoela je s
radom pokretna knjinica koja se koristila jednim kombijem. Godine 1980. nabavljen je novi
veliki bibliobus koji je svoje usluge proirio i na velike radne organizacije. U dvadeset godina
svojega djelovanja pokretna je knjinica pribliila knjigu stanovnicima prigradskih i udaljenih
seoskih naselja, radnicima u radnim organizacijama, djeci u kolama i time opravdala svoju
svrhu. Godine 1993. bibliobus je prestao s radom zbog dotrajalosti vozila i visokih trokova
njegova odravanja. Nastavilo se, meutim, irenje mree ogranaka: 1981. u Grohotama,
1988. u Katel Starom, 1988. u Katel Suurcu, 1995. u Katel Novom, 1991. na Mejama u
Splitu, 1993. u sklopu Djejeg odjela u Zagrebakoj 4 ureena je Igraonica, koja je 2000.
godine iseljena, a radioniki oblik rada s predkolskom djecom nastavljen je u Odjelu
Trstenik. Poetkom 1990-ih dolazi do novog teritorijalnog ustroja bive opine Split iz koje se
izdvaja nekoliko novih gradova i opina, a samim time i postojei knjinini ogranci izlaze iz
sastava Knjinice i postaju samostalne opinske ili gradske knjinice (Gradska knjinica
Katela, Gradska knjinica Solin). Knjinice u Podstrani i Grohotama postaju opinske
knjinice u sastavu Gradske knjinice u Splitu. U posebno teku situaciju Knjinica dolazi
1998. godine kada je iseljen Sredinji odjel, a 65 tisua svezaka knjiga pohranjeno u kutije u
zatvorenim spremitima. U svrhu ublaavanja novonastale situacije, Grad Split izdvojio je
sredstva za otvaranje dva nova gradska ogranka: Odjel Trstenik otvoren je 2000. U prostoru
od 450 m2 postoji djeji odjel, itaonica dnevnog tiska i odjel za odrasle s mogunou
studijskog rada te EU - info punkt. Knjinicom na Trsteniku, od samih poetaka njezinog
rada, koristi se oko 3 tisue Spliana. Knjinica danas raspolae fondom od 30 tisua svezaka
knjiga. Odjel Spinut (400 m2) otvoren je 2003. godine, a namjenjen je djeci i odraslima.
Odlukom Vlade RH 2004. godine Knjinici je dodijeljen prostor (2800 m2) biveg vojnog
88
objekta u sreditu grada, za smjetaj Sredinje knjinice. Postojea zgrada je lokacijom,

povrinom i fleksibilnim tlocrtnim dispozicijama odgovarala potrebama knjinice, pa se
nakon to je dobivena sva potrebna dokumentacija, pristupilo njenoj rekonstrukciji i
adaptaciji. U zadanim gabaritima i prostornim cjelinama, zgrada je rekonstruirana uz
minimalne preinake, a u suglasju s novom funkcijom gradske knjinice. Nova zgrada
sredinje knjinice otvorena je 23. sijenja 2008. U okviru zacrtanog razvojnog plana,
Knjinica je 2006. g. dobila i tri nova ogranka u gradskim predjelima Brodarica (310 m2),
Ravne njive (180m2) i rnovnica (200 m2). Knjinice Brodarica i Ravne njive otvorene su
krajem 2007. godine. S novootvorenom Knjinicom rnovnica, Gradska knjinica ima u
svojoj mrei deset ogranaka. Mreu odjela i ogranaka Gradske knjinice nesumnjivo treba i
nadalje razvijati. Knjinica ima mogunosti dalje razvijati interaktivne sadraje, predavanja i
druga dogaanja vana za knjievnu scenu. Isto tako ovaj prostor mogao bi se umreiti sa
Sveuilitem zbog bolje koordinacije, ali i s galerijama, vezano uz maksimalnu iskoritenost
potencijala i lokalnim muzejskim knjinicama.
Sveuilina knjinica u Splitu je ustanova s podruja visokokolskog obrazovanja i
organizacijski je sastavnica Sveuilita u Splitu. Ipak, ona je dio povijesti ovog grada sa
stoljetnom tradicijom, poglavito u dijelu uvanja pisanih zapisa i rukopisa od znaaja za
povijest i kulturalnu memoriju grada Splita. U sklopu Sveuiline knjinice postoje potencijali
(i prostor) koji se danas premalo koriste i slue za izvedbe programa u sklopu Festivala
Marulievi dani i izvedbi predstava akademija u sjevernom tornju Sveuiline knjinice. Za
razvijanje i odravanje sadraja buduega Studentskog centra kao jezgre kulturalnog iskoraka
Sveuilita prema Gradu. Ova inicijativa trebala bi biti zajedniki projekt Grada i Sveuilita.
Sveuilina knjinica u Splitu nije ustanova kojoj je Grad Split osniva.
V.3. Multimedijalna djelatnost
Mulitmedijalni kulturni centar je ustanova kojoj je Grada Splita osniva i ija

djelatnost obuhvaa multimedijsku kulturu i umjetnost te je polazite i poticaj za razvoj
kulture mladih, kao i za razvoj alternativne kulture i umjetnosti. Ustanova smjetena u objektu
Dom mladei, ali tek predstoji kvalitetno ureenje navedenog prostora i prilagodba
organizacijskog oblika ove ustanove. Ureenjem tog prostora u potpunosti e se ostvarit
preduvjeti djelovanja alternativnih scena, izlobenih prostora, radionica, kao i koncertne te
89
Comment [K22]: Sve je zbrkano
drugih oblika scenske i multimedijske djelatnosti.
V.4. Kazalina djelatnost

Hrvatsko narodno kazalite Split stvarno je osnovano je 1893. godine izgradnjom
zgrade Obinskog kazalita na Poljani Dobri (sada Trgu Gaje Bulata 1). U trenutku izgradnje
zgrade gledalite je imalo mogunost primanja 730 posjetitelja, a grad Split je tada brojio
otprilike 16.800 stanovnika, bez prigradskih naselja, to nam dovoljno govori o kulturalnim
potrebama i svijesti tadanjih itelja grada. Zgrada HNK Split stradala je u poaru 1970., te je
tek 1979. godine obnovljena. HNK je nacionalno kazalite u ijem sastavu djeluju ansambli
drame, opere i baleta. Repertoar HNK obuhvaa djela hrvatske i svjetske batine, te djela
suvremenih domaih i stranih autora. Ono je osniva i organizator festivala Marulievi dani,
te je stvarni osniva i organizator Splitskog ljeta. Za daljnji rad HNK vano je pronai i
osposobiti drugu scenu, za ansambl drame i koncertne izvedbe. Kratkorono rjeenje u
unaprijeenju djelatnosti HNK bio bi objekt asnikog doma na podruju posebne namjene
Lora kao druga scena i probna sala. Ve sada postoje razmiljanja o izgradnji druge faze
zgrade Kazalita, ijom bi se izgradnjom na prostoru izmeu Plinarske ulice i starog Placa
(nekadanji stadion HNK Hajduk na Kraljevoj njivi) gradski projekt Stari Hajdukov plac
stekli preduvjeti za rad ustanova u glazbeno-scenskoj djelatnosti kao trajno rjeenje za dui
period. Realizacijom gradskog projekta Stari Hajdukov plac na potezu izmeu Plinarske ulice
i starog Hajdukovog stadiona eventualno bi se dobila nova zgrada namijenjena dramskim ali i
koncertnim izvedbama, zgrada za probe audio i video snimanje dobro tehnoloki opremljena
koja se otkriva i otvara u ljetnu pozornicu s akustikom koljkom za ljetne izvedbe i u
podzemnom dijelu probne sale za balet, orkestar i zbor, te prirune radionice i priruna
skladita moda povezanu s zgradom HNK podzemnom vezom. Realizacijom naprijed
navedenog prestaje potreba za koritenjem zgrade u Splitu na adresi Tolstojeva 32 (Baletni
studio HNK Split) i potreba da objekt asniki dom u Lori postane drugom scenom HNK.
Problem koji se trenutno pojavljuje u radu HNK je prostor ljekarne u zgradi HNK (Trg Gaje
Bulata) koji odvaja juni dio od sjevernog dijela ispod pozornice i onemoguava prolaz ispod
pozornice s jednog na drugi kraj pozornice. Ovo predstavlja izrazito vrijedni prostor, jer HNK
nema priruni depo za scenografiju, odnosno odvoz scenografije i unos scenografije u zgradu,
te ovisi o usklaenosti radnika pozornice i transporta, ponekad i o lijepom vremenu. Naime,
90
iseljenjem privatne ljekarne Suac i ureenjem navedenog prostora u priruni depo s liftom od
pozornice do prostora depoa omoguilo bi se skidanje scenografije jedne predstave i
postavljanje scenografije druge predstave. Ovo bi bilo ostvarivo autonomno, a radnicima
pozornice bi to znailo da se sve moe obaviti i bez sudjelovanja radnika transporta i obrnuto.
Dodatno, ovo bi omoguilo i smjetaj klavira.
Gradsko kazalite mladih Split je javna ustanova kojoj je Grad Split osniva i vlasnik.
Kazalite je osnovano u prosincu 1943. godine kao Djeji KUD Titovi mornari u zbjegu u El
Shattu, gdje biljei i svoju prvu javno izvedenu predstavu u veljai 1944. godine. GKM u
svom sastavu ima jedan profesionalni ansambl uz postojanje posebnih studija drame, pjevanja
i plesa. Trenutno, GKM kroz rad svojih studija okuplja petstotinjak mladih razliitih dobnih
uzrasta. Inae, kroz studija GKM-a stasale su cijele generacije hrvatskih kazalinih, filmskih i
televizijskih glumaca i glumica. Kazalite za izvedbe svojih predstava koristi zgradu na Trgu
Republike 1., popularno zvanu Teatrin. Pojavljuju se prostorni problemi u djelovanju studija
za djecu i mlade zbog velikog broja polaznika studija. Isto tako postoje problemi vezani uz
veliinu pozornice s obzirom na kompleksnost prostora i misiju u koje spada stvaranje
kazalita koje e biti mjesto susreta razliitih generacija pa tako i dijaloga koji potie
toleranciju i uzajamno razumijevanje. Adaptacijom i rekonstrukcijom zgrade Hrvatskog doma
u Splitu i povezivanjem navedene zgrade sa zgradom na Trgu Republike 1, zvanom Teatrin,
otvara se mogunost da reorganizacijom i dijeljenjem jedinstvenog prostora GKM uspijeno
rijei dio prostornih problema koji optereuju rad i djelatost ovog kazalita.
Gradsko kazalite lutaka je marionetsko kazalite. Podatak o njegovu osnutku u Splitu
pojavljuje se u dnevnom listu Novo doba (2. oujka 1931., na stranici 6, Glavna godinja
skuptina sokolske upe Split). Nije rije o profesionalnom kazalitu, nego o osnovanoj
amaterskoj lutkarskoj sekciji koja e svoju prvu javnu izvedbu za graanstvo imati 26.
studenog 1933. godine. Premijerno su izveli prema Grimmovoj bajci adaptirani igrokaz
Hrabri kraljevi. Pod vodstvom arhitekta Vlahe Linardovia, koji je bio i scenograf, i
kostimograf, i izraiva lutaka, skupina kazalinih entuzijasta kontinuirano je izvodila
iskljuivo marionetske predstave po uzoru na talijansku lutkarsku tradiciju ali i uei od
vrhunskog ekog lutkarskog kazalita. Djelovali su do drugog svjetskog rata u nekadanjem
Omladinskom domu (zgradi Hrvatskog doma), u prostoru u kojem je i danas GKL Split. Prvi
splitski lutkari bili su Duje Marasovi, Bonifacije Kalebi, Tuga Vlahovi, Vesela egvi,
Danica Linardovi, Ljepa uli, Danila afranko, Dinka Pel i Ante Ivanievi. Upravo iz
91
nukleusa te druine amatera oformit e se prvi profesionalni lutkarski (marionetski) ansambl u

Hrvatskoj. Na inicijativu Mirka Boia i Damjana Dujina osniva se kazalite lutaka koje
dobiva naziv Kazalite lutaka Okrunog odbora Narodnog fronta Srednje Dalmacije. S radom
poinje 8. oujka 1945. godine. Prvi ravnatelj bio je Mirko Boi, koji je Kazalite vodio
dvije godine (1945. 1947.). Prva premijera prvog profesionalnog hrvatskog lutkarskog
kazalita bila je adaptacija suvremene ruske pripovijesti Zaleeni breuljak, a odrana je 2.
kolovoza 1945. godine. Dramatizaciju i reiju potpisao je Mirko Boi. GKL je 1946. godine
preimenovano u Kazalite lutaka Pionir i pod tim je imenom djelovalo do 1992. godine kada
postaje Splitsko kazalite lutaka, a 1994, godine dobiva dananji naziv Gradsko kazalite
lutaka Split. GKL u vie je navrata privremeno selilo iz svog prostora u Tonievoj ulici. Prvi
dui ostanak bez vlastite scene dogodio se 1969. godine kada je izbio poar u kojem je
unitena pozornica, veliki dio bibliotenog i arhivskog materijala. Dvorana je obnovljena
1970. godine, a otvorena je premijernom izvedbom adaptirane prie R. Kiplinga Kako je
sloni dobio surlu. Drugo due izbivanje dogodilo se 1996. godine kada se kree u adaptaciju
i rekonstrukciju dvorane. Punih deset godina lutkari su nastupali na sceni Doma HV-a u Lori.
U obnovljenu dvoranu, na moderno opremljenu scenu vratili su se 2006.godine.
V.5. Udruge od posebnog interesa za grad Split
Udruge od posebnog interesa za grad Split su:

Knjievni krug i Marulianum
Fotoklub Split
Glazbena mlade Split
Drutvo Marjan
Matica hrvatska Split
Hrvatska udruga likovnih umjetnika
O nekima od njih je bilo vie rijei u IV. poglavlju a druge udruge e biti detaljnije
opisane kasnije. Rije je o udrugama iji e planovi za idue razdoblje, vizije razvoja i misije
92
u zajednici biti iskazani u X. poglavlju ove Strategije kao bitne za kulturalnu strategiju,
obrazovno-ekoloku dimenziju razmiljanja o kulturi i iskorak u zajednicu.
V.6. Nezavisna scena

Pitanje nezavisne scene vrlo je dvojbena kategorija. Jesu li nezavisni imbenici
kulture svi oni koji nisu proraunskim dijelom kulturalnog sustava, odnosno koji se
financiraju iz programa, ili je rije o sceni koja djeluje usuprot hegemoniji sustava, ova
Strategija ostavlja otvorenim. Umjesto toga, voeni metodologijom zavisnosti od sistema i
ovisnosti o programskim sredstvima u ovu skupinu nabrajamo sve udruge, institucije i
drutva koja se financiraju programski, a pripadaju u kreativnu industriju kulture, te ih treba
poticati financijski i inom potporom (iz proraunskih i drugih sredstava).
Viestruki efekti ulaganja u kreativne industriju kulture poticaj su za daljnje
aktivnosti na polju multikulturalne razmjene i meunarodnih dijaloga, kao preduvjeta za
razvoj civilnog drutva i nezavisne kulture. Rezultati studije o mjerenju kulturalnih i
kreativnih trita u EU pokazuju kako su kulturalne i kreativne industrije (KKI) jedan od
bitnih europskih poslodavaca te biljee neprekidan rast, ak i u vrijeme gospodarske krize.
One posredno i neposredno stvaraju vie radnih mjesta nego neke konvencionalne (na koje se
stalno osvremo kao bitne za ukupan ekonomski porast). Stoga ne smijemo smetnuti s uma
njihov znaaj i na naem podruju, a razmjena umjetnika upravo potie stvaralatvo
kulturalne industrije.
V.6.1. Knjievna scena
Bookvica je udruga koja od 2009. organizira svoj knjievni program dva do tri puta
mjeseno, izuzevi ljetnu stanku, u splitskom klubu Quasimodo. Dosad je odrano stotinjak
knjievnih veeri na kojima je nastupilo stotinjak autora i autorica. U goste poziva kako
93
poznate, priznate hrvatske knjievnike i knjievnice, tako i one manje poznate, jo

neafirmirane, kojima eli pruiti podrku u nastojanjima da se bave knjievnim stvaralatvom.
Ciljevi programa su obogaivanje kulturalnog ivota grada Splita, popularizacija lijepe
knjievnosti i njezino pribliavanje irokoj publici, s naglaskom na mlaoj populaciji, podrka
postojeoj literarnoj produkciji te poticanje stvaranja novih knjievnih djela. To nisu
promocije knjiga, nego je osnovni naglasak na interakciji publike i autora te stvaranju ugodne
atmosfere, koja pogoduje popularizaciji knjievnosti. Bookvica je u proteklih est postojanja
postigla veliku popularnost te podrku kako publike tako i lokalnih medija te postala
svojevrstan brend na knjievnoj sceni grada Splita. Prosjean broj posjetitelja je osamdesetak,
mnogo u trenutanim drutvenim okolnostima, koje nisu naklonjene ni knjizi ni itanju.
Udruga Kurs osnovana je 2007. godine radi suradnje s meunarodnim organizacijama
i multilateralne razmjene kulturalne i umjetnike produkcije. Prua logistiku podrku
umjetnicima u poticanju i prezentiranju njihovog rada. Uestalo i kvalitetno pojavljivanje na
kulturalnoj sceni moe se postii stalnim angamanom na malim i izvaninstitucionalnim
projektima, koje europska i svjetska scena odavno podupiru kao jedno od najvanijih izvorita
kulturalne svijesti graana, a koje Udruga provodi proteklih devet godina. Najznaajniji
projekt udruge je rezidencijalni program Marko Maruli, pokrenut slijedei elju da se
knjievni ivot Splita povee s europskim centrima knjige, te da se u samom gradu na jo
jedan nain oivi knjievna scena. Program obuhvaa razmjenu autora i prevoditelja iz
zemalja EU-a i jugoistone Europe, koji u svojim jednomjesenim boravcima razmjenjuju
znanja i iskustva s domaim autorima, rade na svojim djelima i ukljuuju se u kulturalne
aktivnosti grada. Kao koordinatori meunarodne mree Traduki, organizira predstavljanja
knjievne produkcije cijele Europe, a lokalno djeluje na stalnom irenju zanimanja za
literaturu i kulturu openito. U sklopu programa Writers in Residence, publici je
predstavljeno sedamdesetak pisaca i drugih umjetnika iz 15 europskih zemalja. irenjem
dobra glasa poveava se interes meu umjetnicima irom svijeta, pa je za naredni period
ve prijavljeno dvjestotinjak kandidata, meu kojima je mnogo utjecajnih i vanih autora,
nezaobilaznih prevoditelja i predstavnika novog vala europske umjetnosti . Program je
znaajan u izgradnji multilateralnih odnosa, jer su ba gostujui autori najbolji ambasadori
kulturalnih zbivanja u njihovim zemljama, jednako kao to dalje prenose glas o zemlji koja ih
je ugostila i omoguila nesmetani rad. Boravak i upoznavanje sa sredinom potiu budue
kulturalne razmjene i prevodilake projekte kao temelje meusobnog razumijevanja.
94
Umjetnike rezidencije naglaavaju vanost smislene i slojevite kulturalne razmjene. One su

nain na koji se drutvo brine o razvoju suvremene kreativne industrije. Splitski je program po
svojoj dugotrajnosti i kontinuiranosti jedinstven u Hrvatskoj, a samo takav ustrajni program
moe donijeti oekivane rezultate. pa je njegovo odravanje i proirenja smjetajnih jedinica
jedan od naih stratekih prioriteta.
Udruga Priigin od 2006. organizira Festival prianja pria Priigin na tragu sasvim
suvremenih svjetskih, a posebno europskih trendova, da se u Splitu (i Hrvatskoj) aktivira
postojea kritina masa ljudi, prije svega istaknuti pojedinci meu piscima, kazalinim
djelatnicima, obrazovnim radnicima, izdavaima, bibliotekarima, kao i predstavnici drugih
profesija (npr. politiari, menaderi, ekonomisti, pravnici) koji bi mogli pridonijeti da se
suvremenost umjetnikog djelovanja u njemu jo jednom potvrdi. Priigin je danas jedna od
najmasovnije posjeenih priredbi u kulturalnom kalendaru Splita, dogaa se ve devetu
godinu zaredom na poetku proljea, pazei da u svojem petodnevnom trajanju obavezno
obuhvati i 20. oujka, koji nije samo posljednji dan zime, nego i - Svjetski dan pripovijedanja.
Izvorno utemeljen na zamisli da poznati pisci, i hrvatski i strani, pripovijedaju ivoj publici
svoje jo neobjavljene prie, one to ih tek piu u svojoj osami, Priigin je ve druge godine
izrastao u neto mnogo vee, u pravi festival prianja i, jo vanije - sluanja. U vrijeme kad
nitko vie nikoga ne slua i svatko svakoga prekida u govorenju, Priigin se pretvorio u
manifestaciju pristojnosti i veselja, sve brojnije posjeenu. Pravila Priigina jednostavna su:
svi sudionici svakog programa po desetak minuta priaju svoju priu na istu, unaprijed zadanu
temu; nema ni itanja niti konzultacija s biljekama, samo pripovijedanje ivom i brojnom
auditoriju (u publici bude i do tisuu koncentriranih sluatelja!). I tako pet proljetnih dana, s
najmanje dva tematska programa dnevno, meusobno posve razliita - i po temama i po
pripovjedaima. Posljednje etiri godine zadnji dan Priigina zakljuuje se istodobno i
najtunijim i najveselijim programom cijelog festivala: Priama o srei. Tog subotnjeg
popodneva svoje prie o srei i jedino o srei pripovijedaju i ljudi iz publike, svatko tko to
poeli. Uz ove dogaaje, u sklopu Priigina odvijaju se i druga atraktivna dogaanja: autorske
veeri istaknutih pisaca, ali i drugih osoba iz javnog ivota; burza proitanih knjiga, gdje se uz
pomo vage i metra razmjenjuju identine koliine tiva, stranica i korica... U sklopu
Festivala prianja pria realizira se i tematski zasebna manifestacija na kojoj svoje prie
priaju osmokolci i srednjokolci. Njihove su prie na akavskom govoru, ime se nastoji
ouvati kulturalnu batinu podneblja. Priigin se poprilino izborio za svoj djeli panje
95
kulturalne javnosti. ak se govori i o fenomenu Priigina koji za vrijeme trajanja, u pet

prialakih dana, pohodi i preko tri tisue posjetitelja.
HU akavski jazik djeluje na zatiti nematerijalne batine, osobito akavskog jezika.
U srednjoronom razdoblju (do 2018.) Udruga ima brojne aktivnosti:
Jednom u godini raspisuje natjeaj: Najbolja smijena pria na akavici. Pobjedniki rad
predstavlja publici na za to organiziranoj veeri.
Raspisuje Natjeaj za kratku priu na akavici za osnovce i srednjokolce. Odabrane prie
bit e
snimljene na CD, tiskane u Zborniku radova, objavljene na Radio Splitu,
predstavljene u knjinicama, kolama).

Organizira predstavljanja starijeg i novijeg akavskog stvaralatva razliitim ciljnim
skupinama (osnovnim i srednjim kolama te drugim odgojno-obrazovnim institucijama,
umirovljenicima, ratnim veteranima, ljubiteljima akavskog jezika).
Organizira javna predavanja, tribine, okrugle stolove o temama jezika, osobito akavskog.
Planiraju nove aktivnosti:
Radionice za itanje akavskog stvaralatva.
Dugorona strategija HU akavski jazik ukljuuje europsku dimenziju: odnosi se na
suradnju sa iseljenikim udrugama u Europi i svijetu na aktivnostima istraivanja starih
akavskih govora te izdavanju akavskog rjenika.
Matica hrvatska Split, svojim kontinuranim radom kao ogranak Matice hrvatske do
2000. godine i samostalnim radom od 2000. godine do danas biljei realizaciju znaajnih
Comment [K23]: tek tri retka o Matici

hrvatskoj????
izdanja kroz programe rada i predstavlja na podruju izdavatva znaajnu povijesnu odrednicu
u okviru same djelatnosti.
Knjievni krug opisan je i predstavljen u sekciji gradskih institucija.
V.6.2. Glazbena i scenska umjetnost
U Splitu danas postoji nekoliko glazbenih kola od kojih bi izdvojili Glazbenu kolu
Josipa Hatzea i Glazbenu akademiju u sklopu Umjetnike akademije. Scena je iva i
96
Comment [K24]: ????
arolika, od klasiara, klapa, zborova do mnogobrojnih glazbenih skupina raznih anrova

popularne i alternativne glazbe i kako Split nije prevelik grad esto se dogaaju suradnje
muziara iz razliitih glazbenih anrova to je odlian preduvjet za strukturalno razvijanje te
prakse. Ta scena opstaje, obogauje se i razvija najvie zahvaljujui entuzijazmu pojedinaca
koji unato relativno slaboj potpori gradskih sredstava organiziraju razliite glazbene
dogaaje od koncerata do festivala gdje se publici prua doivljaj razliitih glazbenih sadraja
u rasponu od klasike do eksperimentalne glazbe. Ta su dogaanja naalost nezaslueno slabo
popraena kako medijski tako i od strane publike i to iskljuivo zbog nedostatka adekvatne
dvorane i okvirne strategije razvoja glazbene scene. U tom smislu izgradnja Koncertne
dvorane i dovrenje Doma mladih kljune su strateke toke i preduvjeti daljnjeg razvoja
glazbene scene. S dovoenjem u funkciju ta dva objekta doi e do se prilike te ne samo
dovesti postojee programe na primjerenu razinu kvalitete, ve ih i obogatiti popratnim
sadrajima, prvenstveno glazbenim radionicama, tribinama i predavanjima.
Klupska scena djeluje u Splitu kroz nekoliko glazbenih klubova koji svojim scenskim
potencijalom i kapacitetima pruaju uz standardnu ponudu mogunost umreenja u
meunarodnu klupsku scenu i organiziranje razliitih sadraja u kontekstu poticanja i
odravanja neafirmiranih mladih bendova iz Hrvatske i EU-a. Rije je o klubovima koji imaju
jasnu i dosljednu programsku shemu ne samo glazbenih ve i kazalinih i literarnih sadraja,
bez koketiranja s estradnim i povrnim komercijalnim sadrajima i sa ozbiljnim ambicijama
poboljanja kvalitete tehnike scenske podrke. Postoji velika elja i mogunost dovoenja
atraktivnih i domaoj sceni manje poznatih inozemnih sastava, ali to se dogaa vrlo rijetko,
budui da ve trokovi puta i smjetaja glazbenika diktiraju cijenu ulaznica koja je nerealna s
obzirom na komercijalnu atraktivnost tih sastava u Splitu. Jasno je da su za jednu takvu
dosljednu programsku politiku kojoj su meu ostalima ciljevi i edukacija publike te otvaranje
kreativnih potencijala pojedinaca potrebna sredstva iz fondova za kulturu. Takoer, danas kad
zbog velikih mogunosti promocije putem interneta gotovo da vie nema potrebe za
diskografima na glazbenoj sceni, kako naoj tako i svjetskoj, raste potreba i trend otvaranja
novih klubova i pokretanja novih glazbenih festivala, tako da i Split ima veliku potrebu i
potencijal razvoja glazbene scene i pozicioniranja na meunarodnu festivalsku i klupsku
scenu.
Splitsko drutvo za suvremenu glazbu koje je oformio Mirko Krstievi potkraj
prolog desetljea okupljalo je, uz ansambl Splithesis, specijaliziran za izvoenje glazbe XXI.
97
stoljea, skladatelje Gorana Tudora, Mirelu Ivievi, Blaenku Jurai, Ivana Boievia,
Vladu Sunka i Mirka Krstievia. U proteklih pet-est godina praizveli su 32 skladbe
suvremenih splitskih autora, izdali 11 partitura, dvostruki CD, postoji snimka svih koncerata,
a navedeni skladatelji pobijedili su na sedam inozemnih natjeaja za nove skladbe (sam
Boievi na pet natjeaja), a skladbe su izvedene u tridesetak zemalja.
Glazbeni festivali u Splitu i njegovoj blioj okolici se odravaju jednom godinje, a
neki u svom programu uz domae ugouju i meunarodne autore i izvoae. To su:
Dani Nove glazbe, meunarodni festival pokrenut 2009. godine posveen suvremenoj
glazbi (terminom Nova glazba obiljeavaju se razliita strujanja u skladanoj umjetnikoj
glazbi od poetka XX. stoljea), te ostalim suvremenim umjetnikim praksama vezanim uza
zvuk. Festival je otvoren itavom spektru inovativnih umjetnikih tendencija na podruju
zvuka neovisno o anrovskim odrednicama te je u tijeku s recentnim strujanjima te vrste u
svijetu. Uz antologijska djela suvremene glazbe, koje splitska publika do sada nije imala
prigodu uti, u sreditu festivalskog programa su najnovija i najzanimljivija ostvarenja s
domae i meunarodne scene, bez obzira na to je li rije o suvremenoj tzv. ozbiljnoj glazbi,
eksperimentalnoj glazbi, sound artu, elektronikoj glazbi, suvremenom jazzu, noiseu, novim
instrumentima, medijima (i onim tehnolokim inovacijama koje su u funkciji proirenja
mogunosti
rada
sa
zvukom),
te
takoer
audiovizualnoj
umjetnosti
drugim
interdisciplinarnim umjetnikim formama ili formama u nastanku, uz poseban naglasak na

povezivanju umjetnika razliitih profila. U svrhu poticanja istraivakog i kritikog duha, te
obogaivanja splitske kulturne scene i svakodnevice, stalna misija manifestacije je otkrivanje
i predstavljanje svih alternativnih i inovativnih oblika (zvunog) stvaralatva.
Split Blues Festival se sa dosadanja etiri izdanja nametnuo kao jedan od
najznaajnijih festivala bluesa u regiji. Odrava se dva dana u ljetnim mjesecima na
atraktivnim gradskim otvorenim lokacijama i u svom programu predstavlja publici brojne
izvoae glazbenog izriaja bluesa, rocka i jazz, s praksom i tendencijom irenja anrovske
orijentacije izvoaa, to je imanentno bluesu kao izvoritu brojnih glazbenih anrova. Osim
renomiranih domaih izvoaa bluesa ugouje i inozemne, a osobitu panju daje mladim
splitskim izvoaima te domaim snagama izabranim kroz Croation Blues Challenge
(licencirani festival natjecateljskog karaktera koji se odrava u Zagrebu a kojeg pobjednik
predstavlja Hrvatsku na finalnom izdanju Challengea koji se odrava svake godine u
Memphisu). Festival je postavljen s visokim produkcijskim standardima, s profesionalnim
98
audio i video snimanjem i finalnim audio i video snimkama pogodnim za diskografsko

izdavanje. Program festivala se prenosi takoer uivo na radiju i internetu.
Ethnoambient je meunarodni festival world music glazbe koji se odrava u Solinu u
organizaciji tvrtke Copito records d.o.o. i njegovog osnivaa Splianina Mojmira Novakovia.
Sam festival ulazi u 15 godinu djelovanja pri emu je nastup etno grupe Kries ve tradicija
festivala. Tijekom godina izvoenja festivala publika se uistinu mogla upoznati sa world
music glazbom s podruja skoro pa cijelog svijeta (glazbe Aboridana, glazbe junoamerikih
i sjevernoamerikih Indijanaca).
Cro Patria meunarodni festival zborova
Osim navedenih postoje i glazbene veeri na kojima nastupaju domai izvoai, ali
koje svojim konceptom i idejom otvaraju mogunost obogaivanja meunarodnim sadrajima
V.6.3. Audiovizualna scena
Osim izravnog odnosa prema prolosti, Split sa njegovom uom i irom okolicom ima
izvrsne lokacije za snimanje filmova i televizijskih serija. Grad ima stogodinju tradiciju
kinematografskog prikazivanja filmova i trenutno u njemu postoje etiri filmska festivala,
nekoliko lokalnih televizija ali ne postoji niti jedna ozbiljna producentska kua. U Splitu je
snimljen niz domaih i stranih filmova i televizijskih serija. Mali je broj filmova ili
televizijskih serija produciran iz samog grada. U tome je veliki kulturalni i ekonomski
potencijal sprege suvremene audiovizualne umjetnosti, sveuilita i kulturalnog marketinga.
Jedan od vanijih medijskih identiteta grada je i serija iz prolog stoljea Nae malo misto i
Velo misto. Serija je snimljena u kontekstu industrijskog procvata grada u socijalistikoj
ekonomiji. Od tada do danas puno se toga promijenilo. Propao je koncept industrijskog
razvoja zajedno s dravom u kojoj se razvijao, a grad se okrenuo turizmu u kontekstu EU-a.
Film, novi mediji i drutvene mree jedan su od najvanijih i najeksponiranijih naina
izraavanja mladih ljudi, ali sve vie i drugih dijelova populacije. Zato je izuzetno vano u taj
kontekst ukljuiti ljude koji su iz njega iskljueni. U Splitu djeluje niz udruga aktivnih na
ovom podruju. Neke od njih posveene su kulturi i umjetnosti, neke se bave socijalnim
pitanjima, neke slobodom medija, a neke ljudskim pravima. Ono to im je, izmeu ostalog,
zajedniko jesu i mediji preko kojih djeluju. Djelovanje veine njih izriito je lokalnog
99
Comment [K25]: Tek spomen, a gdje je

MAG, gdje je meunarodni gitaristiki
festival u Omiu
karaktera i slabo su umreene u meunarodne kontekste, tako da nemaju europsku dimenziju

u svom djelovanju. Tako bi jedan od vanih ciljeva bio kroz Split, kao EPK, osnaiti i
umreiti civilni sektor i nezavisnu umjetniku scenu.
V.6.4. Likovna scena
Likovna udruga ART More osnovana je 3. svibnja 2011. godine u Splitu. Za prvog
predsjednika izabran je Rudi Milat. Glavni ciljevi udruge su razvijanje i promicanje likovne i
primijenjene umjetnosti, razvijanje ljubavi kod djece i odraslih prema moru, podmorju,
otocima i Dalmaciji openito, te svijesti o naoj zemlji kao obali s tisuu otoka. Udruga se
bavi organiziranjem izlobi svojih likovnih radova, umjetnikih fotografija, predmeta
podmorja, veeri poezije, kreativnih i eko radionica na temu mora, brodova, vala, koji....
Odgojno-obrazovnu komponentu iskazuje kroz provoenje edukacije u svrhu pripreme
uenika za upis u srednje i visoke umjetnike kole te razvijanje svijesti za ouvanje istoe
mora, plaa i obale. Sudjelovanjem na likovnim kolonijama razvija i potie suradnju s
umjetnicima te na taj nain promiemo interkulturni dijalog meu umjetnicima razliitih
umjetnikih izriaja.
Udrugu Kvart su u ljeto 2006. godine na Trsteniku osnovali Milan Brki, eljko
Marovi, Rino Efendi i Boris itum, radi pomicanja umjetnikog stvaralatva iz centra grada
prema naseljima na periferiji i stvaranja vlastite umjetnike scene u mikrozajednici kvarta.
Svoj uspjeh udruga zahvaljuje tome to od samih poetaka angaira mnoge mlade ljude iz
zajednice. Strategija udruge zasnovana je na demistifikaciji umjetnikog djelovanja - nema
predgovora, niti kustosa; a graani su sa svojim radovima ve uspjeno sudjelovali na
nekoliko manifestacija Svjetska izloba krokodila, uvaj se psa
Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split (HULU) temeljna je strukovna udruga
likovnih umjetnika koji djeluju na podruju splitsko dalmatinske upanije. Okuplja umjetnike
svih medija likovnog izraavanja od slikarstva, grafike i kiparstva do multimedijalne
umjetnosti. Tijekom vie od pedeset godina svog postojanja nekad kao ULUH-ova
podrunica za Dalmaciju, potom kao ogranak HDLU-a danas kao HULU - Split, udruga
pridonosi stvaranju izlobenog likovnog ivota i promie likovno stvaralatvo organizirajui
100
samostalne i skupne izlobe svojih lanova. Velike godinje manifestacije su Splitski salon,
Art ljeto, Biennale suvremene hrvatske grafike, Biennale malog formata. Osim toga,
HULU-Split se bavi izdavakom djelatnou, te aktivno podupire razne vidove suradnje meu
umjetnicima u zemlji i inozemstvu. Danas HULU-Split broji oko 370 lanova kojima Udruga
nudi tehniku i strunu pomo u organizaciji izlobi, informira ih o natjeajima, omoguava
lanovima organizirani profesionalni nastup pred institucijama, zastupa njihove interese, te im
pomae u ostvarivanju statusa samostalnih umjetnika. Umjetniki savjet Udruge trenutno
ureuje izlobene programe tek dva galerijska prostora Salona Gali i Podrume
Dioklecijanove palae u suradnji s Muzejem grada Splita, redovito pokree vee likovne
manifestacije, a suorganizacijskom potporom podrava i sudjeluje u mnogim likovnim
projektima.
Likovna udruga Emanuel Vidovi je najstarija udruga neprofesionalnih likovnih
stvaralaca u gradu Splitu. Poela je s radom 1972. godine u okviru KUD-a uro Salaj, a od
1990. godine djeluje pod imenom velikog splitskog i hrvatskog slikara Emanuela Vidovia.
Tijekom niza godina djelovanja Udruga je iznjedrila vie istaknutih slikara i kipara, a za svoj
humanitarni rad primila je brojne zahvale, pa s pravom moemo ustvrditi da je svojim
ukupnim djelovanjem opravdala svoje postojanje i da je u znatnoj mjeri oplemenila vrijeme i
prostor u kojem djeluje. Udruga okuplja preko stotinu lanova razliite dobne, obrazovne i
strune strukture.
Atelje Vaska Lipovca je prostor u Vukovarskoj ulici kojega je slikar Vasko Lipovac
sam kupio, adaptirao, odravao, te u njemu intenzivno radio od 1990. do 2006. godine.
Fundus Ateljea sadri tisuu skulptura, vie stotina slika, crtea, studija, a uva i fototeku
vezanu za slikara, biblioteku, te hemeroteku. Od 2011. godine Atelje je otvoren za javnost.
Osim to je mjesto u kojem se uva najvei dio Lipoveve ostavtine, Atelje omoguava
javnosti uvid u radni prostor tog umjetnika, te je nezaobilazan kao memorijalni dio. Atelje u
izvornom obliku predstavlja znaajan dio batine grada i obogauje njegovu kulturnu ponudu.
2014. godine Udruga Vasko Lipovac izloila na Broadgateu u Londonu Lipovevu skulpturu
Biciklisti.
V.6.5. Fotoklub Split
101
Vizija razvoja Fotokluba Split i Galerije fotografije Fotokluba i u narednom

razdoblju ostaje na tragu njihovih dosadanjih opsenih aktivnosti, izlobene djelatnosti i
edukacije mladih polaznika na poetnim i naprednim teajevima fotografije. Fotoklub i
njegova Galerija kao institucija od nacionalnog znaaja (o emu se oitovalo i Ministarstvo
kulture RH donoenjem rjeenja o stavljanju Galerije fotografije i Fotokluba Split u status
kulturnog dobra) teko moe i u budunosti djelovati jednako kvalitetno bez znaajnijih
materijalnih i strunih ulaganja. U pogledu materijalnih ulaganja nuno je izvriti cjelovitu
rekonstrukciju i obnovu Galerije Fotokluba, posljednji put obnovljene prije 35 godina. Budui
je rije o hramu hrvatske fotografije, kako se voli rei za tu 103 godine staru kulturnu
instituciju, dodjela statusa EPK naem gradu gotovo je nezamisliva bez aktivnog sudjelovanja
Galerije Fotokluba u tom velikom i znaajnom nacionalnom projektu, te je stoga
osuvremenjivanje interijera Galerije prijeko potrebno. U strunom smislu Galerija s ovakvim
znaajem i produktivnou (oko 25 izloaba godinje i gotovo sto tisua posjetitelja)
potrebuje zapoljavanje strunjaka-kustosa, voditelja izlagakih djelatnosti, kako se taj
zahtjevan posao ne bi i ubudue oslanjao na voluntarizam lanova. Zbog gpolemog interesa
treba produiti radno vrijeme Galerije Fotokluba, to je mogue postii zapoljavanjem jo
jedne osobe, ime bi se unaprijedilo funkcioniranje Galerije i udruge. Ukoliko se nastojanja
ostvare, Fotoklub kani inicirati osnivanje Muzeja hrvatske fotografije u Splitu, iji e nukleus
zbirke biti upravo vrijedne autorske fotografije brojnih lanova Fotokluba ija su imena
nezaobilazna, ali esto nepravedno zapostavljena u povijesti hrvatske fotografije. Trenutna
godinja edukacijska aktivnost su dvije kole fotografije godinje (voditelj Pero Dragievi
uz sudjelovanje eminentnih splitskih fotografa). Tu su i teajevi crno-bijele fotografije. Za
veu i kvalitetniju edukacijsku djelatnost potrebuju prostor opremljen tehnikim ureajima:
projektorom i/ili TV ureajem. Zgrada preko puta Fotokluba (bive Marmontove konjunice)
bit e adaptirana uz dogradnju jo jednog kata. Fotoklub predlae da mu se u toj zgradi
dodijeli jo jedna radna prostorija Galeriji fotografije, ime bi se upotpunio radijus djelovanja
u Marmontovoj ulici. Fotoklub je do sada tijekom osam godina uspjeno organizirao izlobu
najboljih svjetskih novinskih fotografija World Press Photo, a Split je bio jedini grad u
Hrvatskoj i na irem prostoru koji je imao tu privilegiju da izloba gostuje u njemu. Protekle
godine, a ini se i ove godine zbog nedostatka novaca i sponzorstva nee se moi organizirati
navedena izloba najboljih svjetskih novinskih fotografija. Godine 2016. obiljeava se 60
godina samostalnog rada Galerije, pa Fotoklub Split eli u toj prigodi realizirati jo
102
kvalitetniji izlobeni program, uz dovoenje nekoliko jakih fotografskih imena, organiziranje

nacionalnih fotografskih natjeaja, te uz suradnju s ostalim gradskim kulturnim institucijama i
fotografskim klubovima u Hrvatskoj i inozemstvu.
V.6.6. Platforma Doma mladih
Platforma Doma mladih zagovaraka je udruga na lokalnoj razini neprofitna,

nestranaka i participativna inicijativa za nezavisnu kulturalnu scenu i scenu mladih.
Osnovana je u listopadu 2013. godine zbog jasne potrebe aktera nezavisne kulture u Splitu za
zajednikim djelovanjem umjetnikih organizacija i civilnog drutva u identificiranju
problema u lokalnoj kulturalnoj politici i provoenju aktivnosti radi rjeavanja istih. lanice
Platforme su: Mavena 36 njezinih uda, Kulturna alternativa mladih Hram, Platforma 9.81
- institut za istraivanja u arhitekturi, Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila
(Eksperimentalna izvedbena kompanija ROOM 100), Info zona, Kulturno-umjetnika udruga
Romb, Nona leptirica, Iks festival, Kulturno umjetnika udruga Uzgon - Split, Festival
mediteranskog filma Split, Kolektiv za razvoj, istraivanje i propitivanje queer kulture queerANarchive.
103
Drugi dio
Financijska analiza
(stanje i projekcije)
Splitski novac bagatin s natpisom SPALATINO (1327-1357)
104
VI. Referentni popis dokumenata na kojima je utemeljena

Strategija
VI.1. Postojee stanje
Financijska analiza kulturne strategije Grada Splita ukljuit e detaljni pregled

financiranja potreba u kulturi od strane Grada Splita. Utvrivanje postojeeg stanja izvora i
veliine financiranja potreba u kulturi Grada Splita obuhvatit e petogodinje razdoblje od
2010. godine do 2014. godine. Uz to, nakon utvrivanja postojeeg stanja izvora i veliine
financiranja kulturne djelatnosti Grada Splita, u ovom dijelu strategije dat e se projekcija
financiranja potreba u kulturnoj djelatnosti Grada Splita u vremenskom periodu od 2015.
godine do 2020. godine. Prije nego to se analizira financiranje kulturnih i infrastrukturnih
projekata u istom vremenskom periodu na podruju Grada Splita, tablicom 1. prikazat e se
visina ukupnih proraunskih sredstava Grada Splita za potrebe financiranja kulturne
djelatnosti i veliina ukupnog prorauna Ministarstva kulture Republike Hrvatske u
vremenskom periodu od 2010. godine do 2014. godine.
Tablica 1. Visina ukupnih proraunskih sredstava Grada Splita za potrebe financiranja
kulturne djelatnosti i veliina ukupnog prorauna Ministarstva kulture Republike Hrvatske
u vremenskom periodu od 2010. godine do 2014. godine
Godina
Naziv stavke
Proraunska
sredstva
Grada Splita
za kulturnu
djelatnost
(kn)
Ukupni
proraun
Ministarstva
kulture (kn)
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
73.016.415
73.848.114
78.899.764
78.678.674
82.515.002
1.040.210.484
955.171.636,45
804.878.171,51
813.291.058,08
770.808.160
Kao to je prikazano u tablici 1., visina proraunskih sredstava Grada Splita namijenjenih za
105
financiranje kulturne djelatnosti najvie su porasla u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu, i
to za 5.051.650 kuna. Razlog istog poveanja je u pripajanju Javne ustanove Park ume
Marjan kulturnoj djelatnosti i poveanju njihovih trokova za zaposlene te materijalnih i
financijskih trokova u ukupnim proraunskim sredstvima Grada Splita za kulturnu djelatnost.
Analizirajui proraunska sredstva Grada Splita u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu
zakljuuje se da su proraunska sredstva porasla za 3.836.328 kuna ili 4,88% to je
uzrokovala uplata sredstava Ministarstvu financija za iskoriteni pretporez u prethodnim
godinama zbog materijalnih trokova. S druge strane, ukupni proraun Ministarstva kulture je
u 2013. godini iznosio 813.291.058,08 kuna, a u 2014. godini 770.808.160 kuna. U 2014.
godini u odnosu na 2013. godini proraun Ministarstva kulture je smanjen za 42.482.898,08
kuna ili za 5,22%. Uz analizu vrijednosti proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje
kulturne djelatnosti Grada Splita i prorauna Ministarstva kulture Republike Hrvatske, u
ovom dijelu strategije neophodno je u razdoblju od 2010. godine do 2014. godine prikazati
udio proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne djelatnosti Grada Splita u
proraunu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, to je prikazano slikom 1.
Slika 1. Udio proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne djelatnosti

Grada Splita u proraunu Ministarstva kulture Republike Hrvatske
Sa slike 1. vidi se da je u 2013. godini udio proraunskih sredstava namijenjenih za
financiranje kulturne djelatnosti Grada Splita iznosio 9,67% prorauna Ministarstva kulture
Republike Hrvatske, dok je na kraju promatranog razdoblja, u 2014. godini, udio
proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne djelatnosti Grada Splita u
106
proraunu Ministarstva kulture Republike Hrvatske iznosio je 10,70%. Kada se analizira

kretanje udjela proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne djelatnosti Grada
Splita u proraunu Ministarstva kulture u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu zakljuuje
se da je udio istih porastao za 1,03%.
Nakon usporedbe kretanja visine proraunskih sredstava Grada Splita za financiranje kulturne
djelatnost i prorauna Ministarstva kulture Republike Hrvatske, u nastavku e se dati
vrijednosna komparacija proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne
djelatnosti Grada Splita i prorauna grada Splita. Vrijednost ukupnih proraunskih sredstava
Grada Splita za potrebe financiranja kulturne djelatnosti i visina prorauna Grada Splita u
vremenskom periodu od 2010. godine do 2014. godine prikazuje tablica 2.
Tablica 2. Vrijednost ukupnih proraunskih sredstava Grada Splita za potrebe financiranja
kulturne djelatnosti i visina ukupnog prorauna Grada Splita u vremenskom periodu od
2010. godine do 2014. godine
Godina
Naziv stavke
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
Vrijednost
proraunskih
sredstava Grada
Splita za kulturnu
djelatnost (kn)
73.016.415
73.848.114
78.899.764
78.678.674
82.515.002
Ukupni proraun
Grada Splita (kn)
835.158.859 788.065.744 749.118.357 782.514.576 761.315.653
Uz ukupna proraunska sredstava Grada Splita za kulturnu djelatnost na poetku promatranog

koja su ve prikazana i analizirana u tablici 1., u tablici 2. je prikazano kretanje prorauna
Grada Splita u vremenskom periodu od 2010. do 2014. godine. Tonije, u 2013. godini
proraun Grada Splita je bio na razini od 782.514.576 kuna, dok je u 2014. godini isti iznosio
761.315.653 kuna. Iz prethodno analiziranih vrijednosti zakljuuje se da je proraun Grada
Splita u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu bio manji za 21.198.923 kuna ili 2,71%.
Prethodno prikazano kretanje proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne
djelatnosti, s jedne strane, i proraun Grada Splita ukazuje da se u vremenskom periodu od
107
2010. do 2014. godine udio proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne

djelatnosti uglavnom poveavao u proraunu Grada Splita to prikazuje slika 2.
Slika 2. Udio proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne djelatnosti

Grada Splita u proraunu Grada Splita
Kao to se vidi sa slike 2., udio proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne
djelatnosti Grada Splita u proraunu Grada Splita u 2013. godini iznosio je 10,05%, dok je na
kraju promatranog vremenskog razdoblja, u 2014. godini, udio proraunskih sredstava
namijenjenih za financiranje kulturne djelatnosti Grada Splita u proraunu Grada Splita
porastao na razinu od 10,84%. Kada se analizira 2014. godina u odnosu na 2013. godinu moe
se zakljuiti da je udio proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne
djelatnosti Grada Splita u proraunu Grada Splita porastao za 0,79%.
Nakon utvrivanja udjela ukupnih proraunskih sredstava Grada Splita za potrebe
financiranja kulturne djelatnosti u ukupnom proraunu Ministarstva kulture Republike
Hrvatske i u ukupnom proraunu Grada Splita, u nastavku e se prikazati struktura ukupnih
trokova kulturne djelatnosti koji su financirani iz prorauna Grada Splita u vremenskom
periodu od 2010. godine do 2014. godine. Analitiki prikaz strukture trokova kulturne
djelatnosti Grada Splita obuhvaa dvije vrste trokova, i to trokove hladnog pogona koji
ukljuuju trokove za zaposlene te financijske i materijalne trokove te sredstva za razvoj
kulturne djelatnosti koja ukljuuju sredstva programa potreba u kulturi, sredstva za zatitu i
108
ouvanje kulturnih dobara, investicijske trokove (kapitalna ulaganja u kulturnu djelatnost) i

sredstva za meunarodnu, meuupanijsku, meugradsku i meuopinsku suradnju. U
nastavku e se prikazati ukupni trokovi hladnog pogona, sredstva za razvoj kulturne
djelatnosti te ukupna proraunska sredstva Grada Splita za kulturnu djelatnost u razdoblju od
2010. godine do 2014. godine to prikazuje tablica 3.
Tablica 3. Ukupna proraunska sredstva grada Splita za kulturnu djelatnost u vremenskom
periodu od 2010. godine do 2014. godine
Godina
Vrsta troka
2010.
2011.
Ukupni trokovi
hladnog pogona (kn) 65.365.004 67.995.974
Ukupna sredstva za
7.651.411 5.852.140
razvoj kulturne
djelatnosti (kn)
Proraunska
sredstva Grada
Splita za kulturnu
73.016.415 73.848.114
djelatnost (kn)
2012.
2013.
2014.
73.024.648
73.928.721
78.202.230
5.817.723
4.749.953
4.312.772
78.899.764
78.678.674
82.515.002
Iz tablice 3. vidljivo je da su trokovi hladnog pogona znaajno rasli u 2011. godini u odnosu
na 2010. godinu te u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu. Razlog ovih poveanja je to je
krajem 2011. pripojena Javna Ustanova Park uma Marjan pa se preuzeti trokovi odnose
samo na taj period (rashodi za zaposlene - 2.585.742 kn, materijalni i financijski rashodi
486.250 kn), dok su u 2012. godini za Javnu ustanovu Park umu Marjan rashodi za zaposlene
iznosili 5.180.722 kn zbog prebacivanja odreenog broja zaposlenika iz trgovakog drutva
Parkovi i Nasadi d.o.o., Splita. U 2013. u materijalne trokove ulazi sanacija gubitka
HNK u iznosu 1.232.947 kn. Ukupni trokovi hladnog pogona kulturne djelatnosti u 2013.
godini su iznosili 73.928.721 kuna, a u 2014. godini su bili na razini od 78.202.230 kuna. U
2014. godini u odnosu na 2013. godinu ukupni trokovi hladnog pogona porasli su za
4.273.509 kuna ili za 5,78%. Razlog ovog poveanja je to je u 2014. godini u materijalne
trokove ulazila uplata sredstava Ministarstvu financija za iskoriteni pretporez u prethodnim
godinama.
109
Uz trokove hladnog pogona, u tablici 3. prikazani su i trokovi namijenjeni financiranju

razvoja kulturne djelatnosti, tj. ukupna sredstva za razvoj kulturne djelatnosti. Kao to
prikazuje tablica 3., ukupna sredstva za razvoj kulturne djelatnosti su u 2013. godini iznosila
5.817.723 kuna, dok su u 2014. godini ista bila na razini od 4.312.772 kuna.
Slijedom prethodno navedene klasifikacije ukupnih trokova kulturne djelatnosti Grada
Splita, u nastavku strategije e se prikazati udjeli ukupnih trokova hladnog pogona i ukupnih
sredstava za razvoj kulturne djelatnosti u sveukupnim trokovima kulturne djelatnosti u
vremenskom periodu od 2010. godine do 2014. godine. S obzirom na utvrene vrijednosti
pojedine vrste trokova kulturne djelatnosti na slici 3. e se najprije prikazati udjeli ukupnih
trokova hladnog pogona u sveukupnim trokovima kulturne djelatnosti petogodinjem
promatranom vremenskom periodu.
Slika 3. Udio ukupnih trokova hladnog pogona u sveukupnim trokovima kulturne

djelatnosti u vremenu od 2010. godine do 2014. godine
Sa slike 3. vidi se da udio trokova hladnog pogona u sveukupnim trokovima kulturne
djelatnosti u vremenskom periodu od 2010. godine do 2014. godine imao tendenciju rasta.
Tonije, udio trokova hladnog pogona u 2010. godini iznosio 89,52% sveukupnih trokova
kulturne djelatnosti Grada Splita. Najvei udio trokova hladnog pogodna u sveukupnim
trokovima kulturne djelatnosti se dogodio u 2014. godina u kojoj su isti iznosili 94,77% . U
110
2013. godini udio trokova hladnog pogona u sveukupnim trokovima kulturne djelatnosti
iznosio je 93,96% te u 2014. godini je povean na razinu od 94,77%. U 2014. godini u odnosu
na 2013. godinu trokovi hladnog pogona su smanjeni za 0,81%.
Uz analizu udjela ukupnih trokova hladnog pogona u sveukupnim trokovima kulturne
djelatnosti, na isti nain e se analizirati i udio ukupnih sredstava za razvoj kulturne
djelatnosti u sveukupnim trokovima kulturne djelatnosti to prikazuje slika 4.
Slika 4. Udio ukupnih sredstava za razvoj kulturne djelatnosti u sveukupnim trokovima

kulturne djelatnosti u vremenu od 2010. godine do 2014. godine
Kao to prikazuje slika 4., udio ukupnih sredstava za razvoj kulturne djelatnost u sveukupnim
trokovima kulturne djelatnosti najvei udio ukupnih sredstava za razvoj kulturne djelatnosti u
sveukupnim trokovima kulturne djelatnosti iznosio je 10,48% u 2010. godini, dok je
najmanji udio ukupnih sredstava za razvoj kulturne djelatnosti u sveukupnim trokovima
kulturne djelatnosti iznosio je 5,23% u 2014. godini. Kada se analizira kretanje udjela
ukupnih sredstava za razvoj kulturne djelatnosti u sveukupnim trokovima kulturne djelatnosti
utvruje se da su se ista sredstva poveala za 0,81% u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu.
Osim utvrivanja vrijednosti ukupnih trokova hladnog pogona kulturne djelatnosti i ukupnih
sredstava za razvoj kulturne djelatnosti te udjela prethodno navedenih ukupnih trokova
hladnog pogona i sredstava za razvoj kulturne djelatnosti u sveukupnim trokovima kulturne
111
djelatnosti, analiza postojeeg stanja kulturne djelatnosti obuhvaa i podruje kadrovske

politike. Stoga e se na slici 5. prikazati kretanje ukupnog broja zaposlenika u vremenskom
periodu od 2010. godine do 2014. godine.
Slika 5. Kretanje broj zaposlenih u kulturnoj djelatnosti Grada Splita u vremenu od 2010.
godine do 2014. godine
Sa slike 5. vidljivo je da je u kulturnoj djelatnosti Grada Splita u 2010. godini bilo ukupno
460 zaposlenika. Broj zaposlenika tijekom cjelokupnog promatranog vremenskog perioda je
imao tendenciju rasta, i to najveu u 2011. na razinu od 515 zaposlenika. Usporeni trend rasta
se dogaa u 2012. godini kada u kulturnoj djelatnosti ima ukupno 520 zaposlenika, u 2013.
525 zaposlenika te na kraju 2014. ukupno 530 zaposlenika. Kada se promatra kretanje broja
zaposlenih cjelokupnom vremenskom periodu promatranja zakljuuje se da je broj
zaposlenika u porastao za 70 zaposlenika ili za 15,22%.
VI.2. Financijska projekcija

Utvrivanjem postojeeg stanja u financiranju kulturne djelatnosti Grada Splita u
vremenskom periodu od 2010. do 2014. godine, stvorena je osnova za definiranje projekcije
financiranje potreba u kulturnoj djelatnosti Grada Splita u vremenskom periodu od 2015. do
2020. godine. Cilj ovog dijela strategije je prikazati efekt financiranja kulturne djelatnosti
Grada Splita iz fondova Europske Unije i u sluaju dobivanja statusa Europske prijestolnice
kulture. Stoga e se najprije u tablici 4. prikazati projekcija proraunskih sredstava Grada
112
Splita za potrebe financiranja kulturne djelatnosti uveanih za sredstva iz fondova Europske

Unije.
Tablica 4. Projekcija vrijednosti ukupnih proraunskih sredstava Grada Splita za potrebe
financiranja kulturne djelatnosti u vremenskom periodu od 2015. godine do 2020. godine
financiranih iz fondova Europske Unije
Razdoblje
Naziv stavke
2014. godina
2020. godina
Ukupni efekt
Proraunska sredstva Grada Splita

za kulturnu djelatnost (kn)*
82.515.002
97.369.281*
14.854.279
Fondovi Europske unije
115.650.000**
115.650.000
Ukupna proraunska sredstva
Grada Splita za kulturnu
82.515.002
213.019.281
130.504.279
djelatnost (kn)
* rast proraunskih sredstava grada Splita za kulturnu djelatnost po stopi od 1% za svaku
godinu
** iz fondova Europske unije planira se privui 15.000.000 milijuna eura (prema teaju
HNB-a na dan 10.02.2015. godine, 1 EUR = 7,71 kuna)
Kao to prikazuje tablica 4., proraunska sredstva grada Splita za kulturnu djelatnost u 2014.
godini su iznosila 82.515.002 kuna. Predvia se da e se do 2020. godine ista sredstva
poveavati po stopi od 1% godinje ime se eli postii da ista sredstva u 2020. godini iznose
97.369.281 kuna. Uz to, Grad Split planira u vremenskom periodu od 2016. do 2020. godine
iz fondova Europske Unije ukupno povui 115.650.000 kuna (15.000.000 milijuna eura prema
teaju HNB-a na dan 10.02.2015. godine, 1 EUR = 7,71 kuna). Ista tablica takoer pokazuje
da ukupni efekt proraunskih sredstava Grada Splita za kulturnu djelatnost financiranih samo
iz fondova Europske Unije je 115.650.000 kuna. Prema podacima naznaenim u tablici 4., cilj
je postii da udio proraunskih sredstava namijenjenih za financiranje kulturne djelatnosti
Grada Splita u ukupnom proraunu Grada Splita u 2020. godine bude priblino 12%.
Nadalje, u sluaju da Grad Split postane Europska prijestolnica kulture osigurat e se dodatno
financiranje razvoja kulturne djelatnosti iz razliitih izvora to je prikazano u tablici 5.
113
Kao to prikazuje tablica 5., dobivanje statusa Europske prijestolnice kulture proraunska
sredstva Grada Splita za razvoj kulturne djelatnosti dodatno se poveavaju za 100.230.000
kuna. To znai ukoliko Grad Split postane Europska prijestolnica kulture tada se procjenjuje
da e do 2020. godine na raspolaganju imati dodatnih 215.880.000 kuna proraunskih
sredstava za razvoj kulturne djelatnosti.
Tablica 5. Izvori financiranja kulturne djelatnosti u vremenskom periodu od 2014. godine

do 2020. godine nakon dobivanja Europske prijestolnice kulture
Izvor financiranja
Vrijednost (EUR)
Vrijednost (kn)*
Udio (%)
Ministarstvo kulture
4.000.000
30.840.000
30,77
Splitsko - Dalmatinska upanija
500.000
3.855.000
3,85
Turistika zajednica
2.000.000
15.420.000
15,38
Fondovi Europske unije
3.000.000
23.130.000
23,08
Spomenika renta
2.000.000
15.420.000
15,38
Nagrade Melina Mercouri
1.500.000
11.565.000
11,53
Ukupno
13.000.000
100.230.000
100
*prema teaju HNB-a na dan 10.02.2015. godine, 1 EUR = 7,71 kuna

Budui da Grad Split u ukupnim proraunskim sredstvima za razvoj kulturne djelatnosti u
2014. godini ima udio trokova hladnog pogona od 94,77% i udio sredstava za razvoj kulturne
djelatnosti od 5,23%, cilj je da, s prethodno navedenim dodatnim izvorima financiranja, Grad
Split dosegne u 2020. godini udio od 70% udjela trokova hladnog pogona i 30% udjela
sredstava za razvoj kulturne djelatnosti u proraunskim sredstvima za kulturnu djelatnost.
Financijske projekcije za razdoblje od 2021-2025. biti e uinjene naknadno kao

aneks ovog dokumenta.
114
Trei dio
Dokumenti, postojee
stanje, planovi za
naredno desetljee
Maruli i Mletaka kula
VII. Referentni popis dokumenata na kojima je utemeljena

Strategija
115
Zakon o kulturnim vijeima (Narodne novine broj 48/04, 44/09, 68/13)

Zakon o ustanovama (Narodne novine broj 76/93, 29/97, 47/99 ispravak, 35/08)
Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine broj 96/01)
Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine broj 47/90, 27/93, 38/09)
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (Narodne novine broj 105/97, 64/00, 65/09)
Zakon o knjinicama (Narodne novine broj 105/97, 5/98, 104/00, 69/09)
Zakon o muzejima (Narodne novine broj 142/98, 65/09)
Zakon o kazalitima (Narodne novine broj 71/06,121/13, 26/14)
Zakon o zatiti prirode (Narodne novine broj 80/13)
Zakon o audiovizualnim djelatnostima (Narodne novine broj 76/07,90/11)
Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva
(Narodne novine broj 43/96, 44/96 - ispravak)
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine broj 69/99, 151/03, 157/03
-ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 )
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine broj 167/03)
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne
novine broj 79/07)
Zakon o udrugama (Narodne novine broj 88/01, 11/02)
Europska kulturna konvencija (Narodne novine Meunarodni ugovori broj 1/99)
Konvencija o osnivanju Organizacije ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu
(Narodne novine Meunarodni ugovori broj 1/99)
Pravilnik o upisniku knjinica i knjinica u sastavu (Narodne novine broj 139/98)
Standardi za narodne knjinice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 58/99)
Pravilnik o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u knjiniarskoj struci (Narodne
novine broj 28/11,16/14, 60/14 - ispravak)
Pravilnik o matinoj djelatnosti knjinica u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj
43/01)
Pravilnik o oevidniku muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih
osoba (Narodne novine broj 96/99)
116
Pravilnik o uvjetima i nainu ostvarivanja uvida u muzejsku grau i muzejsku

dokumentaciju (Narodne novine broj 115/01)
Pravilnik o sadraju i nainu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj grai
(Narodne novine broj 108/02)
Pravilnik o strunim i tehnikim standardima za odreivanje vrste muzeja, za njihov rad, te
za smjetaj muzejske grae i muzejske dokumentacije (Narodne novine broj 30/06)
Pravilnik o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u muzejskoj struci (Narodne
novine broj 97/10, NN 112/11)
Pravilnik o oevidniku kazalita (Narodne novine broj 35/2007)
Pravilnik o utvrivanju kazalinih radnika koji se smatraju kazalini umjetnici (Narodne
novine broj 39/07)
Pravilnik o organiziranju, financiranju i donoenju programa festivala Splitsko ljeto
(Narodne novine broj 22/11)
Odluka o osnivanju vijea u kulturi Grada Splita (Slubeni glasnik Grada Splita broj
03/05, 20/09)
VIII. Kratak pregled kljunih termina i njihova uporaba

Kako bi se izbjegli eventualni nesporazumi u interpretaciji podataka, odreeni su
temeljni metodoloki pojmovi koji se koriste u ovoj se Strategiji. Uinjeno je to zbog lakeg
uspostavljanja konsenzusa oko najvanijih pitanja vezanih uz viziju i misiju kulturalne
politike Grada, kao i ove strategije. Kljuni pojmovi i definicije koriste se u kontekstu ovog
stratekog dokumenta na slijedei nain:
Strateki ciljevi: Ovim terminom oznauje se to se na podruju kulture u gradu
Splitu i okolici eli postii kako bi li se ostvario bitan kvalitativan pomak u usporedbi sa
zateenim trenutnim stanjem. Strateki ciljevi su podijeljeni na ope i konkretne. Opim
ciljevima se odreuju oni koji bitno pridonose cjelini kulturnog razvitka i kulturnog ivota
uope, dok se konkretni ogledaju strategijama pojedinih kulturnih institucija, udruga, i
nezavisnih drutava, kao i u realizaciji konkretnih projekata i programima kulturnih
djelatnosti iz razliitih podruja kulture.
Prioriteti: To su konsenzusom dogovorena odreenja prednost pojedinih (opih i
117
Comment [K26]: Di je pravilnik o

stjecanju konzervatorsko-restauratorskih
zvanja i stunog ispita
konkretnih) ciljeva. Prioriteti definiraju aktivnosti, kao i operativni plan potreban za

realizaciju pojedinih projekata i programa koji se takvima dogovore. Prioritetni ciljevi se
moraju terminski odrediti i bitno je da se ostvare unutar roka.
Mjere: To su aktivnosti koje poduzima Sluba za kulturu zajedno s drugim odjelima
gradske uprave, ustanovama i nezavisnim udrugama u kulturi te drugim korisnicima gradskog
prorauna kako bi se na najbolji nain ostvarili strateki ciljevi na podruju kulture. Razdoblje
2015. 2025. u ovom se nacrtu promatra kao jedinstveno, no strateke mjere mogu se
podijeliti na kratkorono (2015. 2016.), srednjorono (2016. 2019.) i dugorono razdoblje
(2018. 2025.).
Pokazatelji uspjenosti: Rije je o valorizaciji i praenju uspjenosti preuzetih mjera.
Time e se omoguit stalni uvid u proces ostvarivanja ciljeva, kako u kratkoronom, tako i u
srednjoronom i dugoronom razdoblju. Premda se pokazatelji iskazuju u brojkama,
zagovaramo i druge naine izraavanja pokazatelja, jer uspjenost u kulturi nije iskljuivo
kvantitativne prirode.
IX. Vizija i misija Strategije kulture grada Splita
IX.I. Vizija razvoja kulture grada Splita

Vizija grada Splita temelji se na poimanju i promiljanju kulture kao razvojne
djelatnosti i deblokadi postojeeg stanja u kojemu kultura postavlja vie teret prorauna
nego zamanjak razvoja i model kreativnog izlaska iz etike i gospodarske krize. Vizija
razvitka splitske kulture do 2020. godine jest vizija Splita kao prostora u kojem graani
slobodno i nesputano kreiraju kulturalne projekte i umjetnika djela, te tako ujedno i stvaraju
prepoznatljiv kulturalni identitet s kojim se mogu poistovjetiti. Tko smo, to smo i emu
teimo, i kako uvamo svoju specifinost, autentinost - pitanja su na koja e kulturalni
djelatnici i umjetnici svih profila ponuditi svoje odgovore gradu i vlastitoj zapitanosti nad
svijetom, a kroz konstruktivni i kreativni dijalog dolazit e do daljnjih poticaja na
promiljanje prostora i vremena te kreaciju i nadopunjavanje postojeih oblika izriaja i
kulturalnih projekata i programa. Poticanje kreativnog ozraja koji se poziva koliko na batinu
118
i tradiciju, toliko i na novo uspostavljenje kulturne vrijednosti bit e u sreditu vizije razvoja.
iva, dijaloka i kritiki postavljenja kulturalna scena pridonosi edukaciji i demokratizaciji
drutva. Svojim pluralistikim pozicioniranjem i uvaavanjem razlike ona poziva sve graane
da pridonose ne samo irem i tolerantnijem poimanju kulture, nego i potrebi da se u kulturi
prepoznaju gospodarski potencijali i mogunosti razvoja na svim podrujima lokalnih trino
usmjerenih djelatnosti. Naravno, to se osobito odnosi na podruje kulturalnih industrija kao
to je primjerice revitalizacija batine, audiovizualna proizvodnja, obnova tradicionalnih
vjetina i zanata, gastronomska i rekreacijska ponuda, odnosno kulturalni turizam u najirem
smislu rijei. Grad Split eli da svi graani prepoznaju sebe kroz kulturu i umjetnost, ne samo
zbog odreivanja minimalnih elemenata uspostave zajednikog identiteta ili osjeaja
povezanosti i pripadnosti gradu koji je po svojoj kulturalnoj i umjetnikoj vitalnosti ionako
prepoznatljiv u nacionalnom i meunarodnom okruenju. Kroz kulturu dijaloga potrebno je
nadrasti narasle napetosti suvremenog ivota u gradu i to ne samo u elitnoj kulturi nego
iskoraku kulturalnih aktivnosti u sve dijelove drutva i sve prostore Splita. Kultura dijaloga
treba pomoi u savladavanju problema koji se manifestiraju kroz nezaposlenost i razliite
manifestacije gospodarske, socijalne i moralne krize na gotovo svim razinama gospodarskog,
drutvenog i javnog ivota. Otru podijeljenost grada na povijesni centar (sve optereeniji
monokulturom turizma i jakom sezonalnou) i na dislocirana, predimenzionirana i pseudourbana predgraa Splita (u gradu, a bez dovoljno obiljeja grada) mogue je nadvladati
povezivanjem disperziranih socijalno-kulturnih resursa i potencijala koje treba locirati (i
dislocirati) pravilno zamiljenim i prema potrebama pojedinih predgraa artikuliranim
kulturalnim mapiranjem. Ideja grada oituje se kao stanje svijesti ili splitskog stanja uma
koji esto biva uitavan kao da je optereen osjeajem marginaliziranosti i otporima prema
centrima politike moi. Samim tim on sam sebe diskvalificira iz poloaja regionalnog centra
i prikazuje se kao provincijalan, ali istodobno iv, kreativan i buntovan. Takav nain
kolektivno upisanog stereotipa treba iz hendikepa pretvoriti u generator kreativnih kulturalnih
industrija i otvaranja prema regiji i ire zamiljenom europskom okruju.
U skladu sa ciljevima, prioritetima i poduzimanim mjerama, vizija ove Strategije bit e
vrlo jasno skoncentrirana na 2020. godinu s jakim i kulturalno prepoznatljivim identitetom
grada Splita koji do tada treba uskladiti s potrebama vezanim uz kandidaturu za grad kao
Europsku prijestolnicu kulture. Bogata kulturalna i turistika ponuda svojom e opsegom i
kvalitetom aktivnosti do tada planski i interaktivno promicati kulturalnu raznolikost Europe,
119
istodobno svojom izvornou privlaei meunarodne goste i turiste. Poseban naglasak u

procesu ostvarivanja tog cilja treba staviti na dodirne aspekte prema ishoditima europskih
kultura, koji su prepoznatljivi u kulturalno povijesnoj batini grada i nainima na koji se ta
batina pretvara u novu multikulturalnu, kontaktnu i vrijednost identitetske isprepletenosti
lokalne razlike.
Grad Split je u svoj povijesti upisan u poziciju trostrukog ruba: rubnog mediteranizma
u odnosu na slavenski kontinent, rubnog orijentalizma u odnosu na zapadni zamiljaj Orijenta
i rubnih ostataka srednjoeuropeizma u odnosu na ideju austrijske Srednje Europe. Osim
navedenih rubnih dodira sa slavenskom, srednjoeuropskom i orijentalnom kulturom, Split je
bitno odreen povijeu u kojoj je bio dio Rimskog Carstva (prvo Zapadnoga, zatim do 1328.
Istonoga, katkad samo formalno), to je zatim bio pod kulturalnim utjecajima talijanskih
gibanja od humanizma do baroka u periodu stagnacije izmeu Mletaka i Osmanlija, te to je u
kratkom ali burnom razdoblju bio dio Napoleonove Francuske, kao dio Ilirskih provincija
to je sve ostavilo tragove, dublje ili povrnije). Sposobnost spajanja bogate i raznovrsne
lokalne kulturne batine i tradicionalnih umjetnikih formi s novim, inovativnim i
eksperimentalnim kulturalnim izriajima grad Split treba staviti u poziciju arita kulturalne i
umjetnike emancipacije, stvarajui tako o sebi sliku epicentra europskih integracijskih
procesa, sa jasnom strategijom privlaenja ire europske publike, ali i kulturalnih djelatnika i
umjetnika najraznovrsnijih profila i iz to ireg spektra umjetnikog izriaja. Pritom e opseg
i kvaliteta kulturalnih aktivnosti kroz suradnju s gradovima drugih drava, te kroz
transnacionalna partnerstva, pruiti bogati okvir u kojem e graani Splita ivjeti i stvarati u
multikulturalnom, bogatijem, tolerantnijem i otvorenijem gradu.
IX.2. Misija na podruju kulture grada Splita

Svoju misiju na podruju kulture grad Split treba ostvariti osiguravanjem i razvijanjem
osnovnih financijskih, organizacijskih, infrastrukturnih i drugih uvjeta, pravnih i materijalnih,
koji su nuni za provedbu programa javnih potreba u kulturi, a sve u skladu sa kulturalnom
politikom koja se temelji na dijaloki dogovorenim vrijednostima: slobodi stvaralatva,
toleranciji, potivanju razliitosti, multikulturalnosti, meunarodnoj razmijeni, s jakim
naglaskom na dogovorenu injenicu da kultura i konsolidirano Sveuilite uklopljeno u grad,
120
njegovu kulturalnu ponudu i dijaloke prakse umjetnikih izriaja ine neke od najvanijih
razvojnih potencijala cijelog grada. To su najvaniji razlozi zato Grad Split kao uprava
potie i pomae razvitak kulture i umjetnosti te titi, uva i njeguje kulturna i umjetnika
dobra, vodei pritom brigu o svim segmentima kulturalnog i umjetnikog stvaralatva. Grad
Split u razdoblju koje dolazi stvarat e i osiguravati ravnopravne i pravedne uvjete za razvoj
institucionalne i neovisne kulture, te otvarati prostore za uspostavu novih kulturalnih praksi,
kroz edukativne i umjetnike izriaje. Skrb o kulturi i umjetnosti obuhvaa, izmeu ostalog,
poslove u vezi s gospodarenjem, odravanjem i izgradnjom objekata kulture, kao i
promocijom i reinterpretacijom splitske kulturne batine te predstavljanjem cjelokupnoga
kulturnog bogatstva i suvremene splitske umjetnosti u svjetskim razmjerima. Ako tome
dodamo irenje podruja kulturalnih tema na ekologiju, poticaje knjiarama i nezavisnom
izdavatvu, urbanizam prilagoen osobama s posebnim potrebama, odrivi razvoj s obzirom
na energetske resurse i menadment recikliranja, koordinaciju aktivnosti sa Sveuilitem i
studentskom populacijom, sa kolama i irom zajednicom, posebice sve veom populacijom
tree ivotne dobi i populacijom ratnih veterana, ova misija dobiva znaaj koji nadilazi bilo
koju pojedinanu gradsku uslunu djelatnost (servis zajednici) i postaje izuzetno znaajna ne
samo u smislu iskoraka kulturalnih industrija i zapoljavanja, ve uspostavljanja sklada u sve
aspekte ivljenja, odnosno takozvane poetike svakodnevnice i ugode suivota u gradu
nasmijeenih i zadovoljnih ljudi.
IX.3. Temeljne vrijednosti na kojima poivaju vizija i misija kulturalnog

razvoja
Uz pitanje vizije koja e nas dovesti do 2025. godine u grad tolerancije i bogatih
mogunosti na podruju kulturalnih industrija, zapoljavanja u njima, uklapanja marginalnih i
zapostavljenih skupina stanovnitva te sprege Sveuilita i kulturalnih industrija kao
zamanjaka drutvenog napretka, kao i ostvarivanja misije koja e to svojim zadanim
okvirima omoguiti, ovdje treba rei nekoliko rijei i o temeljnim vrijednostima na kojima
ova Strategija poiva i koje su takoer dogovorene dijalogom i uspostavljene konsenzusom
unutar kulturalne zajednice, te u sprezi zajednice djelatnika u kulturi s ostalim segmentima
zajednice i interesnim skupinama stanovnitva. Temeljne vrijednosti kulturalnih politika
Grada Splita ogledaju se u duhovnom, emotivnom i intelektualnom oplemenjivanju i
121
Comment [K27]: Sveuilite ope tima

kljuno mjestu temeljnih vrijednosti na
kojima poiva misija i vizija
obogaivanju svakodnevnog ivota. One su zasnovane na dogovorenom stajalitu i uvjerenju

da je kultura javno dobro te da treba omoguiti jednako i ravnopravno sudjelovanje i
participiranje svih graanima u kulturi, bilo da je rije o njezinim konzumentima ili o
aktivnim sudionicima u stvaranju kulturalnih i umjetnikih dobara. Iz gradskog prorauna
financiraju se kulturalne djelatnosti i to za dobrobit svih graana. Kultura jest osnovna
potreba urbanog civilnog i civiliziranog ivota, ona u svojoj biti nosi sutinske vrijednosti
koje pridonose suivotu u zajednici i zato se na kulturu ne smije gledati kao na sredstvo za
realizaciju nekih drugih ciljeva. Kulturalna politika Grada Splita temelji se na slobodi
umjetnikog stvaralatva, kako kroz institucionalne, tako i kroz nevladine i nezavisne
kulturalne subjekte. Kroz djelatnosti i usluge koje se ostvaruju kroz kulturu gradi se
zajednitvo kao snaga naega grada, propituje se, stvara i jaa kulturni identitet. Tolerancija,
uvaavanje razliitosti, konstruktivni dijalog i suradnja osnovni su modeli odnosa koje
zagovara politika u kulturi, jer je takvo ozraje nuan preduvjet rasta i prosperiteta. Uspostava
suradnikog i radnog saveza svih segmenata kulture omoguava da se nadrastu predrasude
kako su umjetnost i kultura tek potroai i formalni ukras razvijene zajednice. Grad Split ima
jaka institucionalna uporita kulturalnog ivota (nacionalno kazalite, lutkarsko djeje
kazalite, kazalite za mlade, knjinice, galerije, muzeje, klubove, alternativnu scenu i
dugovjene kulturalne manifestacije i festivale, glazbene, filmske, knjievne i antropoloke u
irem smislu rijei). S druge pak strane nevladine udruge i graanske inicijative popunjavaju
one oblike kulture koje institucije zbog svoje programske zadatosti ne ostvaruju ili ostvaruju u
smanjenom i nedovoljnom obliku. Jedan od ciljeva je poticati i bolje promovirati upravo
takvih, relativno nezavisnih i/ili alternativne djelatnosti u kulturi koje ukljuuju razne
marginalizirane skupine i esto nose visok naboj, energiju i imaju konfrontacijski, dijaloki
karakter u obliku suoavanja s novim medijima i promijenjenim okoliem u kojem se odvija
suvremena kultura ivljenja.
Sveuilite u Splitu donosi novine i svjeinu u kulturalnom stvaralatvu, posebice u
segmentu audiovizualne i filmske djelatnosti, iskoraka prema kreativnom pisanju, te na
podruju klasine glazbe i knjievnih asopisa. Grad Split stoga bi mogao imati dinamian,
promiljen razvojni put bude li i nadalje slijedio te odrednice ovako zamiljene kulturalne
politike jer ona promie i zagovara, kako graansko tako intelektualno dostojanstvo. Kultura
u Splitu uvijek je bila nekoliko koraka ispred ostalih sfera drutvenog i javnog ivota jer je
znala promiljeno artikulirati vlastitu poziciju ali i upisivati se u svkodnevnicu. Bogat i
122
Comment [K28]: Sveuilite je filmski

distibucijski centar
raznovrstan kulturalni ivot grada obrazuje i kultivira sredinu, senzibilizira je za vrijednosti

koje su utkane u kulturna dobra: osjeaj za razliitost, humanizam, ovjekoljublje, osjeaj za
lijepo i dobro, kultura stimulira hrabrost u miljenju, odlunost i upornost u djelovanju za
ope dobro. U opem, javnom interesu, jest promicanje kulturnih vrijednosti, a zato je
potrebna odgovornost svih segmenata koji sudjeluju u upravljanju, organizaciji, produkciji i
disperziji kulturalnih programa i sadraja. Od subjekata u kulturi se oekuje da ulaganje iz
gradskog prorauna opravdaju kvalitetom i izvrsnou svojih programa. Promicanje,
zagovaranje i afirmiranje ovih temeljnih vrijednosti vezano je uz odgovorno djelovanje svih
struktura: od politikih i administrativnih, preko javnih kulturalnih ustanova, nevladinih i
nezavisnih udruga, samostalnih umjetnika i svih drugih kulturalnih subjekata koji svojim
profesionalnim i amaterskim radom pridonose kulturalnom i intelektualnom ivotu grada.
Kultura se zato mora povezati sa znanou i obrazovanjem, jer se u toj simbiozi uoava
temeljni potencijal za transformaciju drutva. Tradicionalno poimanje podruja umjetnosti i
kulturalnih djelatnosti treba nadrasti idejom da je kultura integralni dio ivota svakog ovjeka,
te ima znatan utjecaj na razvoj zdravog civilnog i civiliziranog drutva i ivota grada.
123
X. Ciljevi Strategije kulture i kriteriji praenja uspjenosti
X.1. Temeljne odrednice kulturalne politike Grada Splita

Grad Split postavlja sljedee odrednice u politici svoje kulture kao kljune za
iskazivanje i definiranje temeljnih vrijednosti na kojima se temelji ova strategija:
Pravo svih graana na kulturu, pravo graanina na participiranje, sudjelovanje i
samoostvarivanje u kulturnom ivotu grada, uz pretpostavku da upravo kultura potie

konstruktivnu suradnju na svim poljima ljudske interakcije.
Sloboda kulturalnog i umjetnikog stvaralatva kroz institucionalnu i neovisnu kulturu.
Poticanje propitivanja i preoblikovanja kulturnog urbanog identiteta grada Splita
Poticanje odgojno-obrazovnih procesa, obrazovanje za umjetnost i kroz umjetnost i
kulturu.
Poticanje kulturalne raznolikosti i multikulturalnosti.
Potpora svim oblicima kulturnog i umjetnikog stvaralatva u skladu s kriterijima
kvalitete, autentinosti, jedinstvenosti i izvrsnosti, te umreenosti i multidisiplinarnosti.
Odgovornost u odluivanju o kulturnim vrijednostima institucionalne i neovisne
kulturalne scene.
Obostrana odgovornost u ulaganje proraunskih sredstava u kulturno-umjetnike projekte,
programe, akcije i manifestacije.

Ove odrednice politike u kulturi grada odraavaju temeljne i konsenzusom dogovorene
vrijednosti za koje se zauzima Grad Split na podruju kulture i tvore polazita za oblikovanje
konkretnih stratekih ciljeva i mjera.
X.2. Dugoroni strateki ciljevi kulturne politike Grada Splita od 2015. do

2025. godine
124
Comment [K29]: konsenzus kojih

imbenika moda bi ih bilo dobro navesti
Dugoroni strateki ciljevi ishodite imaju u viziji i misiji ove Strategije. Njihovo
provoenje kasnije e se detaljno elaborirati u treoj toki gdje se govori o metodolokim
paradigmama, resursima i irini zahvata kojim se kroz realizaciju postavki ovog dokumenta
ele uspostaviti parametri za upisivanje Splita kao znatnog regionalnog i europskog
kulturalnog centra i centra kulturalnog turizma. Uz te ciljeve vezano je organiziranje i
provoenje priprema, te realizacija projekta Splita kao kandidata za EPK. Slijedno tome, u
razdoblju od 2020.-2025. sredinji je cilj nastavak iskoraka u iru zajednicu i menadment
kvalitativnog iskoraka postignutom programima realiziranim do 2020. godine.
Ovdje su navedene najire zamiljene odrednice koje se odnose na infrastrukturu,
materijalne uvjete, strateko razmiljanje o fokusiranju projekata i ire zamiljenih programa,
pitanja vezana uz decentralizaciju urbanih gradskih kulturalnih arita te okvirne postavke na
kojima je utemeljen srednjoroni razvoj. Naravno, u sreditu stratekog razmiljanja su, uz
razvoj postojeih institucija i alternativne umjetnike scene, pitanja upravljanja gradskom
jezgrom, park umom Marjan, drugim starim dijelovima grada. Takoer je naglasak stavljen
na kvalitativno povezivanje Grada i Sveuilita, odnosno redefiniranje Splita kao vanoga
sveuilinog sredita i sveuilinog grada u znanstveno-humanistikom i kulturolokom
smislu rijei.
U nastavku ovog poglavlja su navedena sredinja mjesta identifikacije oko kojih su
okupljeni dugorono zamiljeni strateki ciljevi:
Ouvanje razine kulturalnog ivota i stvaranje materijalnih i infrastrukturnih uvjeta i
okolnosti za dalji ivot i razvoj kulture, kako za redovno funkcioniranje, tako i za razvoj
kulturalnih djelatnosti uz stalnu verifikaciju platforme razumijevanja kulturnih dobara kao
trajne vrijednosti ostavljene u nasljee gradu i njegovim iteljima.
Kulturalno mapiranje grada Splita, uz provoenje ideje decentralizacije grada, na
kulturalnu mapu grada staviti i one dijelove koji su izolirani i izvlateni iz kulturnog i
umjetnikog ivota.
Projektiranje i realiziranje kulturnih sadraja u razdoblju od studenog do oujka projektom
radno nazvanim Kulturna zima, odnosno kroz razvijanje kulture u interijeru u sprezi sa
Sveuilitem, postojeim ustanovama i iskorakom u ustanove zajednice, odnosno lokalne
prostore okupljanja.
Kontinuirani rad na dizanju razine kvalitete kulturalnih dobara i usluga.

125
Poticanje razine kvalitete gospodarenja Starom gradskom jezgrom, park umom Marjan te
pitoresknim starim pukim urbanim ambijentima kao to su to Varo i Radunica.
Dizanje razine kvalitete produkcijskih, organizacijskih, menaderskih i openito
kadrovskih resursa u kulturalnom sektoru.
Jaanje kvalitete usluga i ostvarivanje dostupnosti kulture za sve graane, senzibiliziranje
javnosti u interesu stvaranja iroke publike i sudionika u iroko zamiljenom i demokratski

ustrojenom spektru kulturalnih dogaaja i odluivanja u kulturi.
Povezivanje kreativnih industrija i sektora turizma.
Jaanje klupske scene u infrastrukturnom i organizacijskom smislu.
Osnaivanje meusektorske suradnje.
Informatizacija
tehniko
unaprjeenje
kulturalnih
ustanova,
digitalizacija
multimedijska prezentacija kulturne batine.
Jaanje vidljivosti kulture i umjetnosti u javnim prostorima, na ulicama, trgovima i
parkovima, na Rivi i Zapadnoj obali, kao i u svim gradskim etvrtima.
Promicanje i razvoj kulturalnog i umjetnikog obrazovanja i edukacija, cijeloivotno
obrazovanje na podruju kulture i kreativnih industrija, te otvaranje meunarodnih

poslijediplomskih i strunih studija na podruju umjetnosti i kulturalnog menadmenta u
suradnji Grada i Sveuilita.
Comment [K30]: obrazovanje u kulturi

kao dugoroni strateki cilj
Umreenje Splita u umjetniki i kulturalni kontekst EU-a, jaanje meuregionalne
suradnje.
Ouvanje postignutog stupnja kulturalnog razvitka uz stvaranje financijskih, materijalnih i
drugih uvjeta za bri razvoj kulturalnih djelatnosti, te stalna verifikacija kulturnih dobara.
Rad na stvaranju preduvjeta za osposobljavanje novih objekata (galerija, kazalino-
scenskih prostora, klubova) u sklopu priprema i provoenja zamisli Splita kao kulturalnog
centra ovog dijela Mediterana.
U kontekstu svega navedenog treba rei kako jedan od sredinjih kulturalnogeopolitikih problema Splita je odvojenost od zalea s kojim se esto prekidaju
komunikacijski protokoli izravne veze: kulturalne, umjetnike i kulturalno-politike, pa ak i
126
antropoloki-vrijednosne. Umjesto izdvojenosti u vlastiti bazen-svijet kao samodovoljnu

cjelinu saetak cilja razvojne kulturalne politike sastoji se u odgovoru na pitanje hoe li Split
vratiti svoj poloaj regionalnog kulturalnog i politikog centra? Tu s jedne strane bitno moe
pridonijeti bolje uspostavljenje zranog prometa s regijom i stavljanje Splita na mapu
kulturalnih prijestolnica, odnosno gradova sa snanom i protenom kulturalnom ponudom
koja pokriva razna podruja kulture i razliite potrebe lokalnih i gostujuih konzumenata. To
bi bilo bitno i za kulturu, kao i za ostale segmente komunikacije, irok prostor mogunosti
razmjene ideja, za Sveuilite, znanost, nove tehnologije, nove medije i ali i za poticajne
razmjene kulturalnih djelatnika, studenata, profesora i posebno umjetnika. Rije je, ukratko, o
uspostavi kulturalnih mostova i kulturalnih paradigmi koje su od vitalnog znaaja za ovu
Strategiju.
127
X.3.
Konkretni
projektno-programski
srednjoroni
ciljevi
institucionalnome kulturalnom sektoru
Ouvati steene vrijednosti i pozicije kulture u vrijeme gospodarske krize nuno je ali
nikako ne moe biti alibi i pokrie za sve manje pokretakih ideja, zamisli i snage da se u
kulturalnom ivotu promiljaju i zbivaju procesi transformacije i promjene koje pokreu
kulturu u razdoblje novih medija i tehnologija. Upravo je zato sredinji srednjoroni plan
vezan uz pripremu Grada za EPK, odnosno za proces deblokiranja statusa quo i
institucionalne i vaninstitucionalne kreativne pomake.
Split je uvijek na stanovit nain bio i sudjelovao u tijeku promjena kulturalnih
paradigmi. U tom smislu svakako treba nastaviti provoditi razvijanje kulture i kulturalnih
djelatnosti, kroz realizaciju programa javnih potreba u kulturi, te nastojati ravnopravno
unaprjeivati sve segmente kulturalnoga i umjetnikog stvaralatva. Grad Split treba ouvati
kulturalnu raznolikost i arolikost ponude, a uz to zagovarati adekvatno vrednovanje
kulturalnih proizvoda i projekata. Istodobno s projektima vezanim uz javni novac, treba
prepoznavati i podravati inicijative kulturalnog poduzetnitva, kako u privatnom sektoru tako
i u javnim ustanovama. Grad Split se mijenja onako kako to diktiraju suvremeni oblici ivota
zajednice i gospodarske prilike, tako da suvremeni ivot u gradu nije i ne moe biti isti kakav
je bio proteklih decenija. Voeni vrstom nadom da e i na nacionalnom podruju biti
napokon implementiran proces decentralizacije, te da kulturalni ivot nije privilegija samo
sjeverne Hrvatske i glavnog grada Zagreba, smatramo da je taj cilj bitna polazna toka za
razradu konkretnih ciljeva. Primarni je zadatak provoenja konsenzusom dogovorene
kulturalne politike: stvaranje stabilnih uvjeta u kulturalnom sektoru, te zagovaranje procesa
usavravanja, samopropitivanja u programskom i organizacijskom smislu. Financijski,
prostorni i drugi neadekvatni uvjeti ne bi smjeli biti izlikom i izgovorom za stagniranje u
kulturi. Posljedice se esto oituju u nedostatku hrabrosti i odlunosti da se pokrenu i
ostvaruju i unutar institucija i udruga kreativni i organizacijski pomaci, procesi i inovacije.
Odgovornost da se permanentno podie razina kvalitete programa i komunikativnosti sadraja
kriterij je kojim se odreuju lideri u industriji kulture te promoviraju i afirmiraju kulturalnih
tenje odreenih interesnih grupa koje proizvode sinergiju potrebnu za artikulaciju Splita kao
znatnog kulturalnog centra.
128
Sve navedeno je u interesu javnosti eljne aktivnog participiranja u kulturalnom

ivotu. Istodobno, osiguravanjem materijalnih sredstava, infrastrukturnih i drugih potrebnih
uvjeta za nesmetano djelovanje institucionalne kulture, ne smije se zakinuti potpora
programski agilnim, dinaminim, intrigantnim, suvremenim i provokativnim projektima koje
nudi nezavisna kulturalna scena. Stoga je potrebno kontinuirano postavljanje ciljeva i
zadataka kroz pojedinane programe, te praenje njihove realizacije i verifikacije u svim
fazama njihovog nastajanja, provoenja i trajanja. Poticat e se nabava novih tehnologija u
institucijama, informatike i multimedijalne opreme, kao i programi namijenjeni
poboljavanju kvalitete usluga, obavljanju redovne poslovne i umjetnike djelatnosti, te
marketinkih i promidbenih aktivnosti, a usmjereno prema konzumentima kulturalnih
dobara. Umreenje i smiljanje projekata institucija i udruga nezavisne kulturalne scene ima
za cilj osiguravanje sredstava iz izvanproraunskih izvora financiranja, osobito fondova EU-a.
X.3.1. Kulturalno mapiranje grada, decentralizacija kulture
Kulturalno mapiranje grada trebao bi biti proces u kojem sudjeluju svi akteri splitske
kulture i javnog ivota. U tom se smislu oekuju razni oblici suradnje: od aktiviranja ueg
tima
eksperata,
predstavnika
kulturalnih
institucija,
kulturalno-umjetnikih
udruga,
zainteresiranih pojedinaca, pa sve do javnih skupova u koje su ukljueni predstavnici najire

javnosti. U konanici, to je okupljanje oko zajednikog cilja, a taj je producirati mapu svih
socijalno-kulturalnih resursa na prostoru koji otprilike odgovara Splitsko-dalmatinskoj
upaniji. Produkt mapiranja postojeih resursa bit e cjelovita i dinamina krvna slika
kulture specifinog prostora koja ima dvije osnovne namjene: Prva se sastoji u stvaranju
podloge za strateko planiranje kulturalnog razvoja grada i (re)mapiranju onih elemenata za
koje se vidi da nisu uinkoviti ili da se resursi prostorno mogu rasporediti drugaije i
pravednije. Druga namjena je kroz sam proces kulturalnog mapiranja formirati itav niz
smjernica i materijala kljunih za pripremu splitske kandidature za EPK 2020. Evo nekih od
tih smjernica:
a) konstruiranje participativnog okvira koji podjednako ukljuuje strunu i iru javnost
b) organiziranje javnih i medijski praenih dogaanja koja konstruktivno prate odreene
stupnjeve razvoja projekta
129
c) povezivanje i suradnja sa relevantnim institucionalnim i vaninstitucionalnim suradnicima

koji su ve aktivni i uspjeni na kulturalnom polju
d) ukljuivanje ve gotovih kulturalnih projekta kao pozitivnih primjera unutar same
aplikacije te planiranje novih projekta i kulturalnih suradnji , te naposljetku:
e) sondiranje opih identitetskih potencijala specifinog kulturalnog krajolika kljunog za
konstruiranje centralnog narativa splitske kandidature za EPK 2020, razrade pripadajueg
vizualnog identiteta i strateke promocije itavog projekta.
Ove projektne smjernice imaju dvije vrlo konkretne manifestacije:
a) javno dostupna web platforma strukturirana kao participativni okvir te medij promocije i
monitoringa (praenja) razvoja projekta; te
b) cjelovita dokumentacija nastala spajanjem javno generiranog web sadraja i strunog
istraivanja.
Ova je dokumentacija dostupna projektnom timu kao podloga i materijal za
postavljanje i raspis kandidacijske publikacije. Kulturalno mapiranje stoga nije predradnja
kandidaturi za EPK, ve sama strategija kandidature. Ona se umjesto vie ili manje
nametnutih koncepata, usmjerava na promiljeni nain osvjetavanja onoga to u naem
kulturalnom prostoru imamo, te onoga to nemamo, a to nam treba. Mnoge europske prakse
pokazuju da vie ili manje nametnuti kandidacijski koncepti esto nailaze na nepremostive
prepreke, od politikih i financijskih do strunih. U kontekstu politikih tenzija te skuenih
financijskih okvira, predloeni proces je strateka alternativna solucija. Umjesto jednog
dominantnog koncepta, predlae osmiljeni okvir za kolektivnu participaciju koji je ujedno i
alat kulturalne senzibilizacije i kontinuirane promocije vanosti ovog zajednikog pothvata.
Kada je u ovakav kulturalni projekt ukljuena itava javnost, emotivni, ali i ekonomski odnos
prema njegovim mogunostima, energiji koja se u nj ulae ali i produktima koji e se ostvariti
kao projekti i programi, znatno se mijenja. Cjelovita kulturalna mapa slika je nas samih jer je
sami i stvaramo, pa stoga odgovora na kljuno pitanje koliko smo zapravo kulturni danas i
elimo li uope biti kulturni sutra? Kultura naime rijetko dolazi bez kulturnosti, a ako se kao
takva i dogodi, za njom ostaju tek nesnosne i nenadoknadive rupe u dravnim i gradskim
proraunima. Kulturnost je, stoga, preduvjet za odrivu kulturalnu ekonomiju, a kulturalna
ekonomija, ba kao i svaka druga ekonomija, podrazumijeva model trita voenog zakonima
ponude i potranje. Ponudu modela trita stvaraju kulturne institucije kroz kreiranje brojnih
130
kulturnih manifestacija ija veliina ovisi o cijenama karti kulturnih manifestacija, trokovima
kulturnih manifestacija, cijeni slinih kulturnih manifestacija kod drugih kulturnih institucija,
te o cijeni proizvoda koji se troe uz ponuene kulturne manifestacije. S druge strane,
potranju modela trita stvaraju posjetitelji kulturnih manifestacija koja ovisi o cijenama
karti kulturnih manifestacija, o broju stanovnika na podruju odvijanja kulturnih
manifestacija, o visini dohotka posjetitelja kulturnih manifestacija, cijeni slinih kulturnih
manifestacija kod drugih kulturnih institucija, o cijeni proizvoda koji se troe uz ponuene
kulturne manifestacije te o visini sredstava namijenjenih za reklamiranje kulturnih
manifestacija. U ovakvom modelu trita svakodnevno nastaje trina ravnotea (ekvilibrij) u
kojoj je ponuda jednaka potranji. U takvoj situaciji se formira prodajna cijena pri kojoj
posjetitelji kupuju sve karte koje se ponuene za odreenu kulturnu manifestaciju. Meutim,
esto se u kulturnoj djelatnosti zna pojaviti viak ponude i viak potranje. Viak ponude
podrazumijeva da kulturne institucije ne uspijevaju prodati sve karte za odreenu kulturnu
manifestaciju jer je cijena karti za tu kulturnu manifestaciju vea od ravnotene. U tom
sluaju su kulturne institucije prisiljene sniziti cijene karti za odreenu kulturnu manifestaciju
kako bi preostali viak ponude karata u potpunosti eliminirali. S druge strane, viak potranje
se dogaa kada kulturne institucije prodaju sve ponuene karte za odreenu kulturnu
manifestaciju iji broj nije dovoljan da zadovolji ukupnu potranju od strane posjetitelja jer je
cijena tih karti manja od ravnotene. U tom sluaju, rast potranje za kartama odreene
kulturne manifestacije uzrokuje rast cijena tih karti do ravnotene cijene u kojoj su
zadovoljeni svi posjetitelji. Budui da o prodaji karata ovise prihodi kulturnih institucija cilj je
svake kulturne institucije je maksimizirati prodaju karata. Meutim, bitno je naglasiti da je
kulturna manifestacija za posjetitelja luksuzno dobro ija je elastinost cijena karte vea od 1.
To znai da ukoliko se kulturne institucije odlue poveati cijenu karte kulturne manifestacije
za 1%, tada e doi do pada potranje za kartama od strane posjetitelja za vie od 1% pod
pretpostavkom da sve ostale varijable koje utjeu na cijenu karte kulturne manifestacije
ostanu nepromijenjene. U tom sluaju, e doi do pada ukupnih prihoda od karata kulturnih
institucija. Ukoliko kulturne institucije odlue smanjiti cijenu karte kulturne manifestacije za
1%, tada e doi do rasta potranje za kartama od strane posjetitelja za vie od 1% pod
pretpostavkom da sve ostale varijable koje utjeu na cijenu karte kulturne manifestacije
ostanu nepromijenjene. U tom sluaju, e doi do rasta ukupnih prihoda od karata kulturnih
institucija. Stoga se u financijskim projekcijama ove strategije smanjivanjem ukupnih
131
trokova hladnog pogona za 2% i poveanjem ukupnih sredstava za razvoj djelatnosti u

kulturi za 1% u vremenskom periodu od 2015. godine do 2020. godine, omoguava kulturnim
institucijama da smanjuju cijene karti kulturnih manifestacija i time ostvare poveanje prihoda
od karti kulturnih manifestacija s ciljem njihovog efikasnog poslovanja.
U kontekstu izrazito anemine ponude i potranje, ovaj projekt izraivanja mape
stanja stvari stvara jasnu i dinaminu sliku resursa te predlae specifine naine djelovanja
unutar pojedine zajednice. U tom smislu, projekt za cilj ima pasivnu kulturnu publiku
pretvoriti u kulturne aktere i na taj nain u zamrli odnos ponude i potranje unijeti sasvim
novu dinamiku. Dakle primarni cilj ovog projekta, odnosno u ovom konkretnom sluaju cilj
kandidature za EPK jest stvoriti sociokulturalne preduvjete za razvoj kulturalne ekonomije
unutar ire splitske regije. Promiljeno strukturiranje i paljivo moderiranje procesa mapiranja
stoga e biti kljuan imbenik za ostvarivanje preduvjeta koji su ujedno i najjai argumenti,
sam materijal i centralna naracija splitske kandidature za EPK 2020. Upravo u ovom
kontekstu ovo je sredinji cilj srednjorone Strategije kulture grada Splita.
X.3.2. Podizanje razine kvalitete dobara i usluga na svim podrujima kulture i

umjetnosti
Institucije kulture imaju specifine zadae koje im propisuje osniva. to su zadae

konkretnije i jasnije artikulirane i dogovorene s upravljakim strukturama institucija, te
ugovorima potkrijepljene, to je jednostavnije pratiti kvalitetu kulturno-umjetnike ponude i
valorizirati uspjenost kako na kulturolokom podruju, tako i prema standardnim
pokazateljima uspjenosti, a sve to u interesu participiranja javnosti koja svojim izdvajanjem
za kulturu ima pravo biti pravodobno informirana o svim procesima stvaranja i planiranja
kulturnih zbivanja, odnosno naina na koji se troi javni novac. Preduvjeti za ispunjavanje
ovog cilja su financijska stabilnost, pravodobno planiranje, strateko odreivanje konkretnih
ciljeva za svaki pojedini program unutar koncepcije generalnog plana, odreivanje ciljane
skupine publike s kojom program eli komunicirati, aktivnije koritenje zaposlenih kadrova,
analiza uspjenosti i komunikativnosti pojedinih programa/projekata. Ista pravila vrijede i za
praenje koncepcijskog dugorono usustavljenog stratekog plana u odreenom podruju
umjetnikog ili kulturalno-drutvenog izriaja. Zato je potrebno uspostaviti otvoren odnos i
132
dijalog s korisnicima usluga, sve u cilju aktivnijeg, kvalitetnijeg propitivanja realizacije

kulturalne misije i vizije, kao i kasnijeg mogueg realiziranja planova u obliku otvaranja
novih prostora za suvremenu kulturalne tendencije (npr. muzeja sporta, industrijskog muzeja,
izlaska pomorskog muzeja na more, itd.). Sve to treba biti u cilju poveanja interesa za
kulturu i stimuliranje publike da kroz kulturna dobra grade zajednitvo i tako pridonose
demokratizaciji urbanog drutva.
Materijalni i infrastrukturni uvjeti grada Splita pruaju mogunosti za vrhunsku
kulturalnu institucionalnu ponudu, a izvorni, autentini programi rue predrasude kako je
kultura tek potroa, odnosno teret prorauna i sponzora. Kulturna dobra su dobitak, a
kvaliteta se moe preispitati i provjeriti na vie naina, ali to uvijek treba biti uoljiv poten,
predan i posveen rad na osmiljanju i domiljanju postupaka koje vode eljenom cilju. Taj
postupak treba biti uoljiv u radu neformalnih grupa, udruga nezavisne kulturalne scene, i
pojedinaca i slobodnih umjetnika. Odgovornost kulturalnih djelatnika prema publici i svijest o
koritenju javnog novca su elementi koji podie kvalitetu usluga, samim tim i okupljaju vie
posjetitelja kulturalnih dogaanja.
Raznovrsnost kulturalnih sadraja nije tek posljedica financijskih okvira, ve je i
rezultat sposobnosti kulturalnih djelatnika i umjetnika da kroz svoje djelovanje i umreenje
zagovaraju vrijednosti, nadrastaju zablude, stereotipe i preduvjerenja, te stvaraju iv i agilan,
provokativan, kritian, dijaloki i duhovit program koji na vie razina korespondira s
vremenom i prostorom u kojemu nastaje i spram kojega se odnosi.
X.3.3 Poveanje dostupnosti kulturalnih dobara i usluga financiranih iz prorauna
Svaki graanin i svi graani Splita imaju pravo na kulturna dobra. Kultura nije
privilegija povlatenih, ona ne smije stvarati niti odraavati socijalne ili ekonomske razlike
izmeu stanovnika. Zadaa kulture jest da integrira graanstvo, bez obzira na spol, dob,
socijalni status, nacionalnost ili vjersko odreenje. Istodobno kultura mora biti otvorena
prema osobama s posebnim potrebama, ekonomski ugroenim graanima, nezaposlenima,
osobama tree dobi. Kultura nikoga ne smije iskljuiti. Kulturna dobra moraju biti usmjerena
na dobrobit svih graana, pa se institucije u kulturi i kulturalni djelatnici moraju zauzimati da
kroz svoje djelovanje okupljaju ljude i uspostavljaju i zagovaraju kvalitetnu i to neposredniju
133
komunikaciju. Svatko ima pravo na kulturu kao na svoje neotuivo ljudsko pravo. Trajna je
zadaa Slube za kulturu u Gradu Splitu da se sistematino vodi briga o njezinoj dostupnosti,
te da potie graane da aktivno participiraju u kulturalnim aktivnostima.
X.3.4. Organizacijsko i upravljako osuvremenjivanje ustanova u kulturi kojima je

osniva Grad Split
U doba brzih promjena modernizacija i transparentnost u upravljanju kulturom je bitan

segment. Treba to jednostavnije, u skladu sa zakonskom regulativom, postii poboljanje i
unaprjeenje poslovanja u segment kulture. Javne potrebe za kulturu trebali bi se naslanjati i
izrastati iz Strategije, iji dio su i strategije institucija predloene osnivau Gradu Splitu i
vijeima u kulturi. U analizi pojedinanih strategija istaknute su i detektirane posebnosti
kulturalnog djelovanja, kako prednosti, tako i oteavajui uvjeti za njihovu provedbu.
Pojedinane strategije institucija i udruga tvore dio mozaika koji proizlazi iz argumentacije
vizije i misije, te stratekih prioriteta kulturalnih politika Grada. Iz analize i rasprava je
uoeno da u stratekim projekciji mnogim institucijama i udrugama nedostaju adekvatni
prostori i potrebna infrastruktura, te se predlae i rjeavanje problema u nadolazeem
srednjoronom razdoblju i to po fazama, po listi prioriteta.
Osuvremenjivanje upravljanja odnosi se i na transparentnost i vidljivost zakonske
regulative, odluka i prihvaenih stratekih smjernica. Upravljaki kadar od Slube za kulturu,
preko institucija i vodstva udruga i organizacija nezavisne scene mora se kontinuirano
obrazovati i pratiti nove tendencije u sferi kulturalnog menadmenta. I tu je svaki pojedinani
doprinos dobrodoao kao prilog procesu modernizacije, i osuvremenjivanja upravljanja, pa
tako i odluivanja, ali tek umreenost svih aktera splitske kulture, razdijeljenih po podrujima
(filmska i medijska kultura, scensko-glazbena, muzejsko-galerijska i likovna djelatnost, te
nakladnitvo i knjiniku djelatnost) moe odrediti utjecati na bolje i pravodobno odluivanje
u sektoru kulture. Upravo takvim holistikim pristupom mogu se bolje predlagati i pronalaziti
rjeenja da razvoj kulture ne zastaje zbog administrativne inertnosti ili partikularnih interesa.
U tu svrhu Strategija podrava rad strunih vijea za kulturu, koja su osnovana i
djeluju pri gradonaelniku i Slubi radi valorizacije ostvarivanja ciljeva kulturne politike i
artikulacije mjera za njeno provoenje, osobito kroz predlaganje javnih potreba u kulturi za
134
koja se u Proraunu Grada Splita osiguravaju sredstva. Svrha toga je ostvarivanje

dominantnog i institucionaliziranog utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donoenje
odluka vanih za kulturu. Predvieno je da kulturna vijea aktivno obavljaju svoje zadatke, te
da se to odrazi i u nainu financiranja javnih potreba u kulturi, odreivanja stratekih
prioriteta te u stalnoj valorizaciji pojedinih programa.
Ovom Strategijom Sluba za kulturu preuzima nove zadae na podruju stratekog
planiranja i voenja kulturalne politike. U tom kontekstu sve gradske kulturalne ustanove
prelaze na dugorono planiranje i ciljano djelovanje kako bi se ostvarili planirani poslovni i
programski ciljevi. Strategije kulturalnih ustanova Grada Splita, koje su sastavnim dijelom
ovog skupnog dokumenta strategije, usuglaene su s temeljnim vrijednostima: misijom i
vizijom razvoja kulture i kulturalnih politika Grada Splita. Strateki planovi kulturalnih
ustanova, izmeu ostalog, osnovni su uvjet i za prijavljivanje na javne pozive Ministarstva
kulture RH. Djelovanje na stratekoj podlozi ukljuuje takoer i sustavno praenje te analizu
kulturalnih potreba graana i publike, te verificiranje ostvarenih i realiziranih programa.
Svakako e se poticati i suradnja izmeu ustanova u kulturi i udruga s podruja kulture i
samostalnih umjetnika u realizaciji programa.
X.3.5. Obnova, proirenje, dinamiziranje sadraja i izgradnja kulturalne infrastrukture

u objektima iji je vlasnik Grad Split
X.3.5.1. Infrastruktura i zaokruivanje objekata
X.3.5.1.1. Dogradnja Galerije umjetnina
Zavretkom izgradnje III. faze proirenja Galerije umjetnina na bastion Cornaro

predviene ve prvom idejom o smjetaju galerije u zgradu Stare bolnice ustanova e
zaokruiti prostorne i tehnike uvjete potpunog ispunjenja svog kulturolokog poslanja i uloge
u drutvenoj zajednici, a time osnaiti svoj status jedne od temeljnih ustanova zaduenih i
zaslunih za afirmaciju hrvatske umjetnosti u globalnoj kulturi, odnosno, promociji
meunarodne umjetnosti i muzeolokih standarda u lokalnom i nacionalnom prostoru.
Obnova i revitalizacija bastiona Cornaro, posljednjeg splitskog bastiona iji se izgled moe
135
rekonstruirati i prezentirati, logino su priznate kao kompatibilan projekt jer se unutar

bastiona mogu kvalitetno realizirati potrebni muzejski sadraji i smisleno formirati novi
vanjski sadraji. Formiranje muzejsko-galerijskog bastiona, kao daleke rime berlinskoga
Muzejskog otoka, osiguralo bi tom prostoru dostojan sadraj i nain koritenja. Prema
postojeim uvjetima i elaboratima (GUP iz 2005, Konani prijedlog izmjena i dopuna PUP-a
povijesne jezgre Grada Splita iz 2007, Geotehnika i geofizika istraivanja i mjerenja za
potrebe izrade programskih smjernica za provedbu arhitektonskog natjeaja III. faze Galerije
umjetnina iz 2008.), svi sadraji koji e se graditi bit e ispod postojee razine tla, ostavljajui
na taj nain slobodnu povrinu za park skulptura zamiljenog u obliku integralnog dijela
izlobene zbirke, a koji prua mogunost koritenja i za druge sadraje (koncerti, performansi,
projekcije, ali i djeje igralite primjerice...).
X.3.5.1.2. Ljetna pozornica
U sklopu rasprava o obnovi i revitalizaciji bastiona Cornaro, vie puta je ovih godina
postavljeno i pitanje Ljetne pozornice, koja Splitu izrazito nedostaje. Split ima ambijentalne
pozornice, ali one nisu univerzalne, a priredbe na njima ne bi smjele ometati normalne
turistiko-kulturalne tokove. Takva Ljetna pozornica moe se koristiti u svrhe kazalinih
predstava, koncerata (ozbiljne, zabavne ili pop glazbe, jazza...), ali i foklornih priredbi i
batinske kulture, ime se takoer obogauje kulturna ponuda grada. Ljetna pozornica bi
morala biti u funkciji od travnja do kraja rujna, i tako ostvarivala i ne mali prihod, ako se
programski pravilno usmjeri. Ona bi mogla, uz novu Koncertnu dvorani i Dom mladih, biti
jo jedno podruje rada Koncertne agencije, za kojom u Splitu takoer vlada potreba.
Nekoliko moguih lokacija je odbaeno (Sustipanski plato radi akustikih problema i
neizoliranosti, tvrava Gripe zbog moguih kolizija sa zatitom spomenika itd.). Kao jedna od
moguih lokacija, uz to centralna, spominjao se ba bastion Cornaro, uz uvjeravanja da
planovi proirenja Galerije umjetnina i mogua Ljetna pozornica (s eventualno montanim
teleskopskim gledalitem za izuzetno posjeene priredbe, koje u vremenima kada na pozornici
nema programa ne bi naruavalo izlobenost ambijenta) ne bi kolidirali, nego bi mogli
pomoi sinergiji izmeu posjeta pozornici (s njenih prosjenih 300-400 posjetilaca po
priredbi, pa do eventualnih tisuu) i galerijskih sadraja (pod geslom: posjeti izlobu, vidi
kazalinu predstavu, sluaj koncert, uivaj u eksponatima). Za ureenje Ljetne pozornice
136
mogue je koristiti i fondove izvan Hrvatske (i ibenik je Ljetnu pozornicu financirao dijelom
iz europskih fondova).
X.3.5.1.3. Ureenje i stavljanje u funkciju Koncertne dvorane
Grad Split i Ministarstvo kulture RH e u sljedee tri godine u omjeru 50:50

financirati izgradnju koncertne dvorane s 250 sjedeih mjesta u zgradi Hrvatskog doma u
Tonievoj ulici 1, povrh Gradskog kazalita lutaka. U planu je multifunkcionalna dvorana,
koja e sluiti kao koncertna, scenska i sveana. Upravljaku strukturu odredit e Grad Split.
Izgradnja dvorane planira se do 2017. godine. Inae, cilj te adaptacije je ureenje i obnove
zgrade, upisane u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, te preureenje sveane
dvorane (velike dvorane). Ureenjem zgrade Hrvatskog doma za koncertnu dvoranu Grad
Split i Splitsko-dalmatinska upanija dobivaju prvi objekt tog kapaciteta gledalita,
dimenzioniranoga upravo za veinu potreba u koncertnoj djelatnosti grada Splita budui da u
zgradi HNK Split gledalite velike scene iznosi 654 mjesta, dok u foyeru iznosi 150 mjesta.
Ureenjem zgrade Hrvatskog doma u Splitu povezat e se s Koncertnom dvoranom dvije
javne ustanove s podruja kazaline djelatnosti: Gradsko kazalite mladih Split i Gradsko
kazalite lutaka Split. Naime, iskoristit e se prednost fizike povezanosti pri dimenzioniranju
i ureenju ostalih prostora u zgradi, tako da bi, pored Koncertne dvorane s dvoranom za
probe, u istoj zgradi nakon ureenja Gradsko kazalite lutaka i Gradsko kazalite mladih
dobila probne i itae dvorane za svoje profesionalne ansamble, te prostore opremljene i
ureene za radionice i studija za rad djece i mladih. Komplementarnost djelatnosti i sadraja
unutar povezanog prostora, koji se dijelom moe tretirati i kao cjelovit prostor, smanjuje
potrebu zapoljavanja pomonog i dijela strunog osoblja koji bi bio potreban da je posrijedi
izdvojen objekt namijenjen koncertnoj djelatnosti.
X.3.5.1.4. Dom Mladih Multimedijalni kulturni centar: opremanje, ureenje i

programi
Ovaj je objekt Nacionalna zaklade za razvoj civilnog drutva uvrstila meu etiri
najbolje ocijenjena projekta u Republici Hrvatskoj. U toj konkurenciji su jo bili Pula s
137
Rojcem, Rijeka s Molekulom i Zagreb s Pogonom. Osigurana su sredstva da se objekt zavri i

obnovi na vrijeme, po pripremljenoj dokumentaciji. Rok za zavretak dvorane je do 2016.
godine. Meutim, programi su vezani iskljuivo uz Platformu Doma mladih. Stoga, budui je
podruje kulture kojim se MKC bavi izrazito dinamino i da u sebi integrira mnoge
umjetnike forme, nuno je proiriti opseg produkcije kako bi se pratile promjene u okolini i
ilo u skladu s razvojem dogaanja u kulturalnim podrujima. Rije je o stvaranju tehnoloki
inovativnih programa, kako onih koji se temelje na upotrebi tehnologije streaminga, tako i
programa mediateke koji pretpostavlja kreiranje video zbirke podataka, to omoguavaju
jednostavnije i bre kreiranje programa novomedijskih umjetnosti i njihovo pribliavanje
publici. Potrebno je irenjem programskog opsega i tematskog okvira utjecati na poveanje
broja korisnika i njihovih kulturalnih potreba, olakati razmjenu znanja meu razliitim
generacijama aktera s podruja kulture te proiriti ponudu medijacijskih, informativnih i
edukacijskih programa. Za to je nuno umreenje s obrazovnim (UMAS, Filozofski fakultet,
polaznici srednjih kola) i gospodarskim sektorom. Unutar programskih klastera MKC
namjerava poveati suradnju i aktivnosti dinamiziranjem vlastitog sudjelovanja u postojeim
meunarodnim mreama (mrea Bijenala mladih Europe i Mediterana) i intenziviranjem
suradnje sa stranim kulturalnim centrima (Goethe Institut, British Council) kao i
uspostavljanjem novih suradnji s inozemnim organizacijama. Cilj je i realizirati aktivnosti
unutar uspostavljene regionalne suradnje kroz program Zoom! (nositelj MSU Beograd,
partneri: MKC Split, Urban Sarajevo, PUNKT Podgorica).
Ipak, obzirom na organizacijsku ulogu i prostorni potencijal MKC-a i Doma mladih
namee se ideja za njihovo koritenje kroz programe ali i druge aktivnosti u godini odvijanja
manifestacije EPK. Strune osobe u ulozi organizatora kulturalnih dogaanja, tehnika
osposobljenost i budua opremljenost objekta, temelj su da centar postane glavno medijsko
sredite, tzv. hub cjelogodinje manifestacije EPK, centar u kojem se publika moe
informirati, odnosno upotrebom novih tehnologija sudjelovati u svim programima. Primjer je
centar FACT (Foundation for Art and Creative Technology) kao anchor building za vrijeme
odravanja program EPK 2008. u Liverpoolu u Velikoj Britaniji. Projekt Multimedijalni
kulturni centar Dom mladih je proao na natjeaju kojeg je 2013.godine raspisalo
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u sklopu Programa pripreme i
provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova EU-a potprogram
Priprema regionalnih razvojnih projekata. Takoer, osnovne smjernice i Zakljuak
138
Comment [K31]: Povezivanje

Multimedijalnog kulturnog centra sa
Sveuilitem
koordinacijskog tijela za izgradnju Doma mladih Strategija donosi u cjelosti: Ureenje

objekta Dom mladih u Splitu po projektu multimedijalne i suvremene koncertne dvorane i
ostalih prostora dobiva rjeenje za koncertne programe, filmske, multimedijalne, RTV i video
projekcije, kao i za dio aktivnosti mladih i nezavisne kulture. Kao multifunkcionalno kulturno
sredite i multimedijalna kulturna vrata omoguio bi se prijenos razliitih programa iz objekta
Doma mladih i ostalih ustanova u kulturi grada Splita putem razliitih Internet platformi, web
streaminga, clouda, satelitskog prijenosa, direktnog RTV snimanja i prijenosa. Takoer bi se
omoguila kompletna tonska i video produkcija. Prostor Doma mladih u Splitu po
projektiranom sadraju se sastoji od:
1. velike dvorane s multifunkcionalnom pozornicom za otprilike 700 mjesta, te reijskim i
pomonim prostorima,
2. malog amfiteatra kapaciteta otprilike 200 mjesta s pripadajuim reijskim prostorom,
3. dvorane ispod velikog gledalita velike dvorane s mogunosti pregraivanja u tri manje,
4. prostora na etai +1 i +2,
5. dvorana u podrumu (prostor sadanjeg kluba Kocka),
6. prostor radija KLFM Split,
7. prostor potkrovlja etaa +7,
8. ostali prostori.
Stoga:
1. Prostor velike dvorane s pozornicom treba sluiti za koncertne i kazaline izvedbe (drama,
opera), zatim za suvremeni ples i pokret, te kao TV studio, ali i kongresno-konferencijska
dvorana, dvorana za digitalnu filmsku i video projekciju. Ukljuuje nuni pripadajui
reijski prostor za upravljanje sustavima tona, videa i scenske rasvjete te prostor za
digitalni filmski projektor.
2. Prostor malog amfiteatra treba sluiti kao kongresno-konferencijska dvorana, dvorana za
seminare i radionice, ali i dvorana za analognu filmsku projekciju, te video projekciju.
Uklanjanjem pomine akustike pregrade izmeu malog amfiteatra i pozornice dobiva se
prostor za manje kazaline izvedbe, koncerte i radionice. Ukljuuje pripadajui reijski
139
prostor za upravljanje sustavima tona, videa i scenske rasvjete te prostor za analogni

filmski projektor.
3. Dvorana ispod velikog gledalita velike dvorane treba sluiti kongresno-konferencijskoj
namjeni, kao izlobeni prostor, prostor za performanse i suvremeni umjetniki izraaj
ostalih vrsta, eventualno takoer za dodatnu digitalnu filmsku projekciju, kao i za odvijanje
seminara i drugih vrsta radionica. Potrebno je svakako prostor organizirati (urediti)
modularno.
4. Horizontalnim pregraivanjem neiskoritenog prostora koji se nalazi iznad same
pozornice, na visin od 15m od nulte toke pozornice, dobiva se prostor nad tom pregradom
koja slui kao podnica nove etae, a koji je iskoristiv za razliite komercijalne, izlobene
namjene, ili za RTV studio. U kombinaciji s vanjskim prostorom na toj visini te s
prostorom potkrovlja, koji se ovdje spominje u toki 7., a s kojeg se prua lijep pogled,
mogao bi se organizirati atraktivan komercijalni i/li ugostiteljski sadraj.
5. Dvorana u podrumu (prostor sadanjeg kluba Kocka) moe sluiti kao dvorana s
pozornicom za koncertne izvedbe i aktivnosti namijenjene za mlade, ali moe sluiti i kao
probna dvorana za koncerte predviene na velikoj pozornici.
6. Prostor radija KLFM Split treba sluiti kao studijski, reijski i uredski prostor. On bi
postao informativni centar za Dom mladih i predvien je za rad mladih u elektronskim
medijima i ureivanju multimedijalnih kulturnih vrata. U reijsko-studijskom prostoru
radija bi se odvijala i sloena tonska i video postprodukcija.
7. Prostor potkrovlja nakon izmjetanja tehnike opreme za antenske sustave na krovu zgrade
u jednu tehniku prostoriju potkrovlja, dobio bi se atraktivni komercijalni prostor s
mogunosti praenja svih dogaanja u Domu mladih.
8. Ostali prostori bi po modularnom principu sluili za razliite svrhe, kao garderobe,
pomoni prostori, uredi, ali i radionice kreativne kulture za mlade (glazbeno-scenske i
kazaline radionice, ples, rad s djecom nieg uzrasta).
Naelno, nijedan prostor ne bi trebao biti definiran prema aktualnim ili buduim
korisnicima Doma mladih, ve po sadraju, te dodjeljivan ponajprije po naelu adekvatnosti
programa kojeg nude korisnici. Takoer, morao bi se uspostaviti princip rotacije vie nositelja
programa, kao istovremenih korisnika prostora.
140
Predmetni projekt i date smjernice omoguavaju parterno modularno koritenje

objekta kao tvornice kulture za oblikovanje svih vrsta programa u vizualnoj i glazbenoscenskoj kulturi koji svoj kulturni proizvod nudi na pozornici posjetiteljima i u digitalnom
zapisu neogranienom broju korisnika u cijelom svijetu, kao i ostale digitalne zapise iz
fundusa riznice ustanova u kulturi s podruja kazaline odnosno glazbeno-scenske,
muzejske i galerijske djelatnosti, koji su pohranjeni u digitalnom zapisu ili se upravo odvijaju
na pozornicama, izlobenim prostorima ili na javnim povrinama grada Splita, prenosi u svijet
ili svjetska kulturna zbivanja donosi u 3D hologramskoj tehnologiji na pozornice Doma ili
kroz projekcije na platnu u 2D tehnologiji u Domu i na javnim povrinama grada Splita.
Opremeljenost pozornice velikog i malog amfiteatra s promijenjivom akutstikom prostora
omoguilo bi odravanje svih vrsta kazalinih predstava (opera, drama, balet, suvremeni ples),
koncertnih izvedbi, projekcija, kongresa, video konferencija u vlastitoj produkciji dostupnim
u veini domova kulture u Hrvatskoj i predstavljao bi multikulturalni koncept koji se temelji
na sinergiji same Ustanove, Sveuilita u Splitu, programima nezavisne i institucionalne
kulture u njenoj produkciji ili prezentaciji, disperziji kulturnih, informacijskih, znanstvenih i
drugih sadraja na neogranienom podruju i primanje kulturnih, informacijskih, znanstvenih
i drugih sadraja te distribuciju i disperziju na ovom podruju. U kratkoronom razdoblju
ostvaruje se i daje potporu zamiljenom marketinkom holdingu ustanova u kulturi i prua sve
informacije i zapise u elektronskim medijima posjetiteljima putem besplatne Wifi mree i QR
(Quick response, brzih odgovora) kodova kao ukupnom informacijskom sustavu koji
posjetiteljima omoguava pristup traenoj bazi podataka i zapisa, te slui kao reklamni
informacijski vodi za posjetitelje i internet blagajna za kupnju ulaznica. Srednjerono video
projekcijama visoke kvalitete na javnim povrinama (projekcijskom platnu, zgradi) uz
koritenje sinkroniziranog audio signala i njegovog prijema u slualicama (putem pametnih
telefona, tableta) omoguava se distribucija pojedinog programa kroz projekcije na
ograniena gledalita ili putem putem razliitih Internet platformi, web streaminga, clouda,
satelitskog prijenosa, direktnog RTV snimanja i prijenosa programa na neogranieno
virtualno gledalite dugorono, time da bi se pojedini programi u kvalitenom AV zapisu djela
u produkciji ustanova (djela iz riznice) mogla prikazati uz ili bez naplate ograniienom
projekcijskom gledalitu ili virtualnom neogranienom gledalitu.
Adaptacijom Doma mladih uz primjenu navedenih tehnologija mogue je postii
veinu od ciljeva postavljenih u ovoj Strategiji i ostaviti otvorena vrata tehnolokom napretku
141
koji se u razdoblju za koji se donosi Strategija (narednih deset godina) i oekuje, jer ve u
ovom tehnolokom trenutku cijeli svijet je virtualno gledalite, a postojee pozornice,
izlobeni ili muzejski prostori su za sada fiziki i stvarni, a mogu postati i virtualni.
X.3.5.1.5. Umjetnika rezidencija
Projekt Artist in Residence jedan je od onih koji mijenjaju profil grada i potiu urbanu
regeneraciju. Zbog toga je nuno planirati njegovo proirenje. Umjetnike rezidencije
naglaavaju vanost smislene i slojevite kulturne razmjene i nain su na koji se drutvo brine
o razvoju suvremene kreativne industrije. Viestruki efekti takva ulaganja poticaj su za
daljnje aktivnosti na podruju multikulturalne razmjene i meunarodnih dijaloga, kao
preduvjeta za razvoj civilnog drutva i nezavisne kulture.
Izuzetna umjetnika produkcija i potrebe grada ove veliine i vanosti, definitivno
zavrjeuju ozbiljan rezidencijalni program, naroito ako znamo da su mnogi europski
gradovi oslanjali svoje kandidature i realizirane izbore za EPK na programe poput
rezidencijalnih. Udruga Kurs je do sada realizirala literarne rezidencije i time stekla
prepoznatljivost u cijeloj regiji i Europi. Jedan od ciljeva u strategiji je poveanje kapaciteta
rezidencijalnog programa, koji bi obuhvaao razna polja umjetnosti, od konceptualnih,
vizualnih, pa do informatikih, glazbenih i spisateljskih, ime se ostvaruje i bolja suradnja
splitskih institucija i organizacija. Za proirenje umjetnikih rezidencija grad Split je osigurao
prostorno stambene jedinice biveg Ferijalnog saveza. Financijska odrivost temeljit e se na
suradnji s dosadanjim meunarodnim partnerima koji financijski podravaju dugogodinji
rezidencijalni program (njemaka mrea Traduki, Pro Helvetia, Zaklada S. Fischer, Zaklada
za kulturu Liechtenstein), te Grad Split, Splitsko-dalmatinska upanija i Ministarstvo kulture
RH. Za daljnje jaanje i proirenje programskog djelovanja koristit e se meunarodni
fondovi, fondovi EU-a, diplomatski fondovi odnosno zaklade u zemljama iz kojih se pozivaju
autori, te, dakako, vlastiti prihodi. Infrastrukturno ulaganje u ureenje smjetajnog objekta za
namjenski program Grad Split planira u partnerskom odnosu s Ministarstvom kulture RH.
X.3.5.2. Povijesna jezgra pod UNESCO-vom zatitom

142
Comment [K32]: trebalo bi svuda

navesti tonu adresu i to vadi za sve
lokacije koje su obuhvadene ovom
strategijom
X.3.5.2.1. Gospodarenje starom gradskom jezgrom
Unato kontinuiranoj aktivnosti na zatiti i obnovi, nizu istraivakih, konzervatorskih

i restauratorskih zahvata na najznaajnijim spomenicima, fiziko stanje graditeljskog fonda i
komunalne infrastrukture u povijesnoj jezgri Splita nije zadovoljavajue, a ne zadovoljavaju
ni uvjeti ivota i rada u staroj gradskoj jezgri. Osim kroninog nedostatka financijskih
sredstava, uzroci tog stanja su i u looj koordinaciji velikog broja institucija i organizacija
koje su odgovorne za planiranje, zatitu i upravljanje jezgrom. Vizija razvitka stare gradske
jezgre navedena je u cijelosti u poglavlju XI.4.
X.3.5.2.2. Stara gradska vijenica (Loa)
Stara gradska vijenica moe biti elitni prostor kulture Grada Splita i, eventualno,
simbolini centar zbivanja ako Split bude izabran za EPK i kao prostor koji Splitu znai ono
to je Firenzi Palazzo Vecchio ili Dubrovniku Kneev dvor, i kao znak komunalne autonomije
i vjekovnoga gradskog identiteta. I u SWOT analizi Vijea u kulturi za muzejsko-galerijsku
likovnu djelatnost zahtijeva se izrada dugoronog koncepta koritenja Stare gradske vijenice
i ulaganja u njezinu zgradu. Ona je, kako se ondje naglaava, dragocjen i jedini atraktivan
izvaninstitucionalni gradski izlobeni prostor ali samo za neke sadraje, koji moraju biti
vrhunski, i na taj nain odgovarati vrhunskom mjestu Loe u kulturalnom imaginariju Splita.
Vijee u kulturi za muzejsko-galerijsku likovnu djelatnost poziva da se posebnim Pravilnikom
odredi i definira nain upravljanja tim sredinjim reprezentativnim prostorom Grada,
prikladnim u institucionalne svrhe te za vrhunske likovno-dogaajne sadraje. U procesu
deblokiranja kulturalnih potencijala Grada Splita, reeno je, treba nai naina da se ta
prekrasna gotika palaa na jo intenzivniji i reprezentativniji nain pozicionira u brend Splita
kao europskoga povijesno-umjetnikog sredita.
X.3.5.2.3. Palaa Milesi
U sljedeem razdoblju Grad treba, u dogovoru sa HAZU-om kao korisnikom Palae

Milesi, intenzivno nuditi sadraje kako njezin reprezentativan izlobeni prostor, na dodiru
143
stare gradske jezgre i Rive, bude koriten ee i bogatije, da bude ne samo reprezentativan
nego i visoko atraktivan punkt, pazei takoer, kao i u sluaju Stare gradske vijenice, da
ponueni sadraji ne budu ispod razine dostojanstvene ljepote najuglednije splitske barokne
palae.
X.3.5.3. Gradska park uma
X.3.5.3.1. Park-uma Marjan

X.3.5.3.1.1. Strategija zatite Marjana
Potivat e se granice zatienog podruja Park ume Marjan odreene Rjeenjem iz 1988.
godine. Prostor unutar Park ume Marjan uvaavat e se kao prvenstveno javni prostor na
dobrobit graana Splita i posjetitelja, koji ima kulturalnu, socijalnu, odgojno obrazovnu i
rekreativnu namjenu.
Ukinut e se postojee graevinske zone iz P Marjan.
Park uma Marjan se u svom punom opsegu ukljuuje u kontaktnu zonu UNESCO-ve
zatiene povijesne jezgre grada Splita.
Dovrit e se izrada Prostornog plana podruja posebnog obiljeja (PPPPO), a unutar tog
plana posebno naglasiti zatita Marjana kao ne samo prirodnog prostora, nego i mjesta
kulturalne memorije.
X.3.5.3.1.2. Djelovanje Javne ustanove za upravljanje Park-umom Marjan kao

ustanove u kulturi
Javna ustanova za upravljanje Park-umom Marjan (JU PM) e obzirom na starost ume,
zahtijevat nastavak studije Monitoring stanja oteenosti umskih ekosustava na podruju
park-ume Marjan koja ima za cilj pokazati stanje stabala u Park-umi Marjan.
144
JU PM u okviru svojih redovnih djelatnosti zatite prirode u suradnji s drugim

znanstvenim institucijama u gradu i dravi (Dravni zavod za zatitu prirode, Institut za
jadranske kulture i melioraciju kra, umarski fakultet) radit e na monitoringu biljnih i
ivotinjskih vrsta koje imaju Marjan za svoje prebivalite.
JU PM e u dogovoru s Gradom Splitom nastojati iznaci sredstva za izgradnju stabilnog
objekta na Sedlu kao promatranice kaoja bi u donjem dijelu bila sa turistikim sadrajima
a u vrhu sa prostorijom za smjetaj djelatnika u PPZ-a.
JU PM e razmotriti mogunost postave sigurnosnih kamera kako bi zatitili crkvu Sv.
Jere ali moebitno Prvu vidilicu.
JU PM inzistirat e na obnovi solarnih elija, obnove trim-staze, popravak zidova na
etalitu Ivana Metrovia. Moe se aplicirati na Fond zatite okolia, EU-fondove....
JU PM zajedno s Gradom Splitom e pokuati osigurati sredstva za izradu hidrantske
mree du poarnog puta. Zavretkom ovog posla itavo podruje Park-ume bilo bi
isprepleteno hidrantskom mreom.
JU PM nastavit e sa planiranim aktivnostima na saniranju plaa, obnovi Botanikog vrta
i zgrade ZOO, obnovi trim staze, signalizacije, protupoarnih putova, zatitnih ograda, te
na protupoarnoj i opoj sigurnosti.
JU PM u okviru svojih zakonskih ovlasti, a sukladno pozitivnim zakonskim propisima,
tit e Park-umu Marjan od nove bespravne izgradnje kao i od bilo kakve druge
devastacije zatienog prostora.
X.3.5.3.1.3. Marjan kao prostor djelovanja kulturalnih ustanova i prostor ive kulture
Na ovom mjestu slijedi analiza stanja i odreena budua namjena i koritenje kompleksa
Vile Dalmacija, pogotovo kao mogueg budueg prostora kulturalne i/ili znanstvene i
visokokolske aktivnosti. Pritom se svaka budua namjena mora prilagoditi statusu
Marjana kao zatienog prostora bez graevinskih zona. Svaka budua funkcija
znanstvena, kulturalna ili neka trea mora podrazumijevati da e obalni prostor biti
145
otvoren za za javnost. Kao poetak takvog otvaranja, ukloniti e se uzobalni zid na

Kateletu i urediti uzobalna pjeaka staza do Kajuna (juna etnica).
Rekonstruirat e se postojei Zooloki vrt uz obnovu zgrade Prirodoslovnog muzeja i
malog restorana u funkciji edukacijskog centra na nain da budui Zooloki vrt bude u
skladu sa suvremenim standardima, s manjim brojem domaih ivotinja u autentinim
nastambama, uz uklanjanje betonskih nastamba za divlje ivotinje.
U suradnji sa Sveuilitem, dovrit e se otpoeti proces ureivanja i vraanja u funkciju
Botanikog vrta.
Marjanski prostori ponajprije ali ne iskljuivo Vila Dalmacija, Metroviev katelet,
Galerija Metrovi, Sustipan, Sturine te Oceanografski institut i dalje trebaju biti prostori
otvoreni za glazbeno-scenske, scenske i glazbene aktivnosti. Pritom e se od kulturalnih
aktera koji koriste taj prostor oekivati krajnja obazrivost u njegovu koritenju, poglavito
kad su po srijedi protupoarna zatita, otpad i promet.
Marjanske prostore meutim ne treba koristiti za glazbene i glazbenoscenske
aktivnosti koje podrazumijevaju izrazitu masovnost, trajanje tijekom cijele noi, te
poveani rizik od poara (rock concerti, rave party-ji). Takve aktivnosti inae
dobrodole treba planirati u manje osjetljivim gradskim prostorima.
Revitalizirat e se prilino umrtvljena funkcija ljetne pozornice kod Zoolokog vrta, kao i
glorijeta na Sustipanu. Ti prostori trebaju biti fleksibilno otvoreni za pjesnike, glazbene i
jednostavnije scenske nastupe, ukljuujui amaterske, studentske i kolske, a naroito u
dnevnim satima i vikendom. Treba razmotriti koja bi ustanova mogla koordinirati, poticati
i usustaviti koritenje tih prostora za kulturu.
Organizirat e se posjete marjanskim kulturalnim znamenitostima (crkvicama, muzejima,
galerijama, ustanovama i spomenicima kulture), te e se sustavno voditi briga o
promicanju marjanskih znamenitosti kao dio kulturalne ponude grada. Kao dio te brige,
otvorit e se marjanska porta ili recepcija u prostorima Drutva Marjan pokraj
idovskog groblja.
146
Comment [K33]: ???
X.3.5.4. Tradicionalni puki urbani ambijenti (Varo, Radunica, To)
Smjetena izvan zatiene gradske jezgre, ali u neposrednom kontaktu s njome ostaju
podgraa koja su povijesno nastajala i rasla u funkciji grada, kao njegova periferija, a sada
odavno i sama centar, povijesni, ali drukiji: puki, svjedoanstvo o pukoj kulturi onoga
istoga teakoga i obrtnikoga Splita koji je ivio od plodova zemlje i mora, ali nije alio ni
novca ni truda da sebi sagradi kazalite s najveim gledalitem u jugoistonoj Europi. Postoji
stanovit moralni kulturni dug svih pobornika institucionalne kulture prema tim njezinim ne
manje aktivnim i vanim povijesnim ishoditima, povremeno nepravedno zanemarivanima u
euforiji moderne. Bude li Split EPK, dva tisuljea nakon nastanka teatra ili odeona Ad
basilicas pictas, dvjesto godina nakon osnutka Arheolokog muzeja, on nee biti kadar
prikazati cjelovito svoj prinos europskoj kulturi, nedvojbeno znatniji od svoje veliine i
ekonomske snage, ako izostavi ono to u njegovoj povijesti znae spli'ski varoi.
Veli varo i danas privlai skladnou svog ambijenta, neobinom elokventnou puke
kamene arhitekture. Premda je za mnoge taj prostor ve prije desetak ili ak dvadesetak
godina otpisan u spomenikom smislu radi brojnih primjera arhitektonskih degradacija, to
je pak posljedica temeljite unutranje socijalne i psiholoke transformacije koju je doivio i
preivio itav Split rehabilitacija tog ambijenta u cjelini i u stotinama detalja nije nemogu
posao, jer sve te tete su u pravilu popravljive. Splitski varoi, ponajprije Veli i Luac, a za
njima i Manu i Dobri, nisu samo ambijentalno dobro (nedovoljno paljivo i nedovoljno
energino branjeno od devastacijskih nasrtaja), nisu samo pitoreskne vedute Solurata ili
Radunice, nego su i danas polovi urbane sinergije, jamano i kulturalne. Za razliku od
povijesnog centra, koji je mjestimice pretvoren u sezonski ugostiteljski megatekat, ispranjen
od stalnih stanovnika i stoga polusablastan izvan sezone, splitski varoi ive i proizvode, pa i
svoju kulturu. Prema njoj i prema tom prostoru, oevini mnogih splitskih prezimena, grad ima
odgovornost koju bi morao pametno pretvoriti u akciju, ne gurajui te ambijente pod stakleno
zvono, ne iriti na njih koncept Disneylanda koji prijeti ivotu u povijesnom gradu, nego
prepoznajui i potiui materijalnu i duhovnu proizvodnju, a time i ivot u njima, onaj isti
koji nam se ini amblematskim u dvjema kultnim Tijardovievim operetama.
147
U sljedeemu srednjoronome i dugoronom razdoblju nuno je hitno, dok smo na

vrijeme, donijeti planove, okvirne i akcione, poticanja kulturnih proizvodnih sadraja ondje
gdje je ugostiteljstvo ve nalo svoj interes. To se odnosi na To na jugu Luca, na Radunicu
koja se znala i samoorganizirati, na Veli varo koji se na rubu ak elitizira i koji je prirodna
kopa urbanog tkiva s parkom umom Marjanom. Tu nisu potrebne, moda ni poeljne,
dotacije, nego poticaju proizvodnoj i trgovinskoj djelatnosti, knjiarama, malim prodajnim
galerijama, art-caffima, novim inicijativama.
X.3.5.5. Muzeji i muzejski prostori
Muzej grada Splita u svojoj strategiji smatra vanim povezivanje vie ili svih muzeja u
gradu, a obvezatno onih kojima je grad osniva odnosno vlasnik, u svojevrstan promotivni
holding, radi sinergije koja bi se ostvarila zajednikim promicanjem muzealnih i inih
kulturalnih sadraja u njihovoj ponudi.
Opi uvod u problematiku koordinacije muzejskih i izlobenih prostora. Takav
zajedniki kulturalni marketing mogao bi biti generalno privlaniji, ve i samim irenjem
asortimana kulturalnih ponuda, a bio bi organizacijski jeftiniji i fleksibilniji, svodei na
minimum prazne hodove, ostvario bi sinergiju i u odnosima s javnou, te bi mogao
kulturalne sadraje Grada tretirati, nuditi i promicati kao specifian brand, s tipskim dizajnom
(od indikacija ulica, spomenik, sakralnih objekata od kulturalnog znaaja, galerija i muzej
do vodi i prezentacije na webu, gdje treba razborito koristiti i glazbene motive koji takoer
moraju biti aspekt branda, bio to specifini etveroglasni pjev a capella, bio to neki Suppov
svjetski poznati motiv). U perspektivi bi to mogla (moda i morala) biti okosnica nuenja
samog Splita kao branda na evropskom i svjetskom tritu kulturalnih destinacija, po uzoru na
umjetnike gradove odnosno gradove muzeje koji postoje i tako djeluju ve dugo na
podruju Mediterana i Europe.
To nipoto ne bi znailo dokidanje znanstvene i strune autonomije ustanova, niti
centralizaciju upravljanja nego, ponavljamo, koordinaciju u svrhu sinergije marketinga radi
konstituiranja branda. Sinergiju u tom pogledu treba uspostaviti i sa znanstvenim ustanovama,
poput ispostave HAZU (Palae Milesi), Oceanografskog instituta, Prostora Stare gradske
vijenice, te s obrazovnim ustanovama gdje je Sveuilite najvanije, ali ne treba zaboraviti ni
kole s dugom praksom odgajanja vrhunskih stvaralaca, poput Klasine gimnazije koju je
utemeljio nadbiskup Stefano Cosmi ili Obrtne strukovne kole (kasnije kole primijenjenih
umjetnosti) koju je pokrenuo Kamilo Toni Sorinjski. Koordinacija tih inicijativa bit e u
148
Comment [K34]: Ovdje ispada kao da

Sveuilite nije znanstvena ustanova
sljedeem razdoblju jedna od najvanijih zadaa grada Splita, izravno ili kroz eventualnu
autonomnu i samofinanciranu agenciju.
Vjerojatno nije mogue Split po moguemu prometu posjetilaca i stvaralaca
usporeivati s Parizom, Rimom, Beom, Pragom, ili s Mlecima, Firenzom, (Rimom), Atenom
ali zdrava je ambicija konkurirati u tom pogledu Krakwu, Budimpeti, Perugi, Napulju,
Toledu, Sevilli, dakle gradovima gdje se bogata tradicija proima sa ivim urbanim
sadrajima i aktivnom kulturalnom ponudom. Svaki od njih jest brand za se, i Split to mora
biti.
X.3.5.5.1. Muzej grada Splita
u sklopu kulturalnog turizma treba postati jo privlani dio kombinirane turistike

ponude u suradnji s drugim muzejima a razvijanjem programa za graane izvan turistike
sezone moe se dati aktivni doprinos procesu oivljavanja stare gradske jezgre. Tu je i izrada
plana otkupa muzejske grae za muzeje kojima je osniva i vlasnik Grad Split. U tom smislu
od strateke je vanosti poveanje sredstava za otkupe muzejske grae, a i poticanje raznih
akcija sakupljanja muzejske grae, ukljuujui i poticaje donacijama. Kao vano postavlja se
pitanja problema depoa i odgovarajue pohrane grae muzeja kojima je osniva i vlasnik
Grad Split.
Uz Muzej grada Splita su vezani neki vani objekti koji u suradnji s Etnografskim
muzejom mogu bitno pridonijeti dinamici kulturalne ponude u gradu i jo veoj atraktivnosti
stare gradske jezgre. To su prostori podruma Dioklecijanove palae, Mletaki katel s novim
stalnim postavom, pa etnica srednjovjekovni obrambeni ophod nad sjevernim zidom
Dioklecijanove palae, Jugoistona kula i muzeoloki plan Rodrigina za prostor u istoimenoj
ulici za koji postoji namjera da se namjenski dodijeli Muzeju grada Splita za muzeoloke
sadraje. Otvorena je mogunost koritenja Sjeverozapadne kule Dioklecijanove palae.
Ukljuivanjem tih objekata u muzejsku i turistiku ponudu Grada u suradnji s drugim
gradskim muzejima postignut e se vea drutvena i lokalna odgovornost prema batini i
vidljivost toga i drugih muzejskih prostora u kontekstu grada, obrazovno-kulturalnog iskoraka
i brendiranja kulturalnog turizma.
Potrebno je nastaviti koristiti sve prednosti Muzeja uz prevladavanje prostornih ili
drugih nedostataka, vodei osobito rauna o tome da muzejski posjetitelji, odnosno korisnici,
uvijek moraju ostati u sreditu aktivnosti, unato svim drugim poslovima vezanima uz
muzejsku grau. Rezultat toga bili su i bit e mnogi programi voeni misijom muzeja koji su
promovirali muzej kao vidljivu instituciju koja svojim interesima, entuzijazmom i
otvorenou moe pridonijeti daljnjem razvoju i ostvarivanju sve veih vlastitih prihoda.
149
Stabilna institucija kao to je Muzej grada Splita doprinosi razvoju grada uz povezivanje s
turistikim, obrazovnim sektorom, ali i s njegovim stanovnicima.
Predajom podruma Dioklecijanove palae na upravljanje Muzeju grada, planiranim
otvaranjem etnice du sjevernog bedema Dioklecijanove palae koja e takoer biti dana
Muzeju na upravljanje i koritenje, uz novi stalni postav Mletake kule, otvaraju se nove
mogunosti razvoja muzeja ali i suradnje s drugim ustanovama. Neprestani razvoj Muzeja je
trajan zadatak, koji se moe dijelom omoguiti dobrim planiranjem, daljnjim ekipiranjem i
osiguranjem potrebnih prostornih uvjeta za osnovno funkcioniranje osoblja i smjetaj grae.
Najvanije pitanje razvoja vezano je uz reorganizaciju naina rada, uspostavljanjem
odjela temeljenih na izdvojenim muzejskim zbirkama i prostorima koje koristi Muzej. Muzej
grada Splita je i jedinstveni potencijal splitskog turizma, nezaobilazan dio kulturalne ponude,
a time i sastavnica kulturalnog turizma kao vanog dijela turistikog razvoja Hrvatske. Muzej
grada Splita uva i pronosi splitsku i hrvatsku kulturalnu batinu i time ini i promovira
identitet grada i Hrvatske. Prilagodba prostora podruma Dioklecijanove palae unutar nove
namjene i funkcije vezano za muzejsku djelatnost, posjetitelje i ostale korisnike s naglaskom
na edukativno-komunikacijsku komponentu i doivljaj prostora ostvarit e se ureenjem
prostora i sprjeavanjem poplava, nadopunom stalnog postava, programom kretanja
posjetitelja, te drugim programima u tom prostoru, i nekomercijalnima i komercijalnima.
U podrumima Dioklecijanove palae potrebno je kvalitetno muzeoloki prezentirati
prostor, tradicionalne i komercijalnih sadraja. Taj prostor je mogue planirati u narednom
razdoblju a to e ovisiti o dinamici ureenja prostora. Dok se ti preduvjeti ne ostvare,
prezentaciju je mogue djelomino unaprijediti po segmenitma, tematski i po prostorima, te
e Muzej kreirati nove sadraje koristei informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao
najprihvatljiviju s obzirom na te okolnosti. Planirana je usluga vodia Smart Guide, puni
multimedijski individualni vodi na vie jezika uz 3D rekonstrukciju podruma Dioklecijanove
palae u razdoblju Dioklecijanova ivota i neposredno nakon njega. Posjetilac e moi,
fokusirajui kameru svog ureaja na pojedine panoe u prostoru, na ekranu istog ureaja
vidjeti panoramski 3D prikaz adekvatnog sadraja iz vremena cara Dioklecijana.
Sve navedeno ukljuuje dostupnost graanima i unaprjeenje kulturalnih zbivanja u
gradu Splitu te se planirana organizacijom posebnih dogaanja prema planu rada i potrebama
korisnika unaprijediti razina i kvaliteta kulturalnih zbivanja u gradu Splitu i to raznim
aktivnostima vezanih uz izlobene, koncertne, izdavake i druge djelatnosti sukladno
uvjetima prostora i znaenju objekata, kako Muzeja tako i Podruma. Takoer emo poticati
dijalog razliitih dionika izrade i provedbe projekata i njihovu realizacija kroz suradnju sa
susjedima, stanovnicima, korisnicima prostora u neposrednoj blizini, udrugama civilnog
drutva angairanima u zatiti batine i drugim dionicima ivota i rada u Dioklecijanovoj
palai. Takoer je potrebna suradnja i interdisciplinarnost u obradi spomenika, suradnja na
150
zajednikim programima i raznim projektima koja podrazumijeva suradnju s drugim

institucijama i pojedincima (suradnja sa strunjacima Konzervatorskog odjela u Splitu,
strunim slubama Grada Splita, suradnja sa Sveuilitem u Splitu Filozofskim fakultetom,
Arhitektonskim fakultetom, Umjetnikom akademijom).
U Muzeju e se razvijati nove usluge radi kvalitetne ponude i posjeenosti spomenika,
uspostavljanjem kontakta i poslovnih odnosa s turistikim sektorom, uz razne promotivne
akcije i ponude.
Comment [K35]: Sveuilite bilo bi

uvijek dobro koristiti pune slubene nazive
institucija
Za ureenje Mletake kule, kao novog objekta kulturalno-turistikog sadraja,

priprema se dokumentacija i oekuje izbor izvoaa sukladno zakonskoj regulativi, te se
osiguravaju financijska sredstva za ureenje tog prostora. Ta je kula bila donon, tj. glavna i
najvia utvrda nekadanjega Mletakog katela, sada je u samom centru dananjeg Splita, na
stratekoj toki izmeu Rive i Vonog trga. Jedina je gotovo potpuno sauvana od pet kula te
najranije utvrde iz doba mletake vlasti, izgraene u prvoj polovici XV. stoljea. Kula s
unutranjim stubitem i svodovima znaajan je urbanistiki akcent pa se prikazuje u svim
vedutama grada.
Trenutno se odvija izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta unutranjeg ureenja
Mletake kule kao budueg Muzeja obrane grada Splita, a sve s ciljem ureenja i
prezentiranja slikovite unutranjosti kule i stavljanja u funkciju stalne izlobe koja na
suvremen, interaktivan nain uvodi posjetitelje u svijet stoljetne obrane grada Splita. Programi
e se takoer nadopunit sadrajima iz izraenog projekta 3D animacije i proirene stvarnosti
Mletake kule koji e se temeljiti na rekonstrukciji moguih situacija i prostora, utemeljenih
na provedenim arheolokim i drugim strunim i znanstvenim istraivanjima. Na taj nain e
se muzejski postav prilagoditi dananjem svijetu u kojem dominiraju mobilne tehnologije, i to
3D animacijama koji stvaraju novi doivljaj stvarnosti i jedinstven oblik prikaza fizikih
stvari i prostora putem interaktivne animacije i zvuka. Osobita e atrakcija tog Muzeja biti
jedinstven panoramski pogled s najvie etae kule vidikovca na Split, a prvenstveno na
krovove stare gradske jezgre i same Dioklecijanove palae, te na Gradsku luku.
etnica, ophodni zid na sjevernom zidu Dioklecijanove palae ima privremeni pristup
iz Bosanske ulice, iz Sjeverozapadne kule Palae. Ve u razdoblju realizacije ove Strategije
planirano je da etnica bude otvorena i du istonoga i zapadnog bedema Dioklecijanove
palae.
Jugoistona kula Dioklecijanove palae, prema prijedlogu definiranja namjene
objekta u sklopu muzejske djelatnosti, bit e ureena tako da bude povezana s podrumima
Palae i namijenjena javnome informacijsko-obrazovnom djelovanju. Tako e njezino
prizemlje biti koriteno kao informativni centar za posjetitelje gdje bi svi posjetitelji Splita mogli
dobiti informacije o muzejskim i inim sadrajima i akcijama Muzeja grada Splita i ostalih muzejskih
prostora pod upravom Grada Splita, te o ostaloj relevantnoj ponudi u kulturi Grada.
151
Comment [K36]: Ujednaiti font,

naslove i podnaslove, numeraciju kao i stil
pisanja a posebno lekturu teksta
Ovdje navodimo samo jo neke strateke aktivnosti ovoga Muzeja u suradnji s drugim
muzejima pod upravom Grada i pod upravom Ministarstva kulture RH. Rije je o povezivanju
muzejskih ustanova u Gradu Splitu putem zajednikih projekata, jaanje utjecaja muzejske
struke na javni ivot u svrhu razvoja kulturalnog turizma, odnosa prema tradiciji i
promijenjenog stava prema muzejima. U sluaju ovog i drugih muzeja nastoji se promicati
volontersko sudjelovanje graana u muzejskim aktivnostima. Kao vaan element strategije
naglaava se jaanje ve uspostavljenih veza sa sektorom turizma u ostvarivanju zajednikih
ciljeva. Uza sve navedeno neophodno je jaanje ugostiteljske ponude u muzejskim prostorima
i konsolidiranje financija koje e omoguiti kvalitetniji i bolji rad muzeja. Konsolidiranje
financija treba sve jae temeljiti na vlastitim prihodima, ukljuujui prijavljivanje za
pojedinane projekte kako resornih ministarstava u Hrvatskoj, tako i za projekte EU-a. Ovo
vrijedi i za sve ostale muzeje koje navodimo u nastavku ovog poglavlja Strategije.
X.3.5.5.2. Etnografski muzej
Zavretkom adaptacije izlobene zgrade Etnografskog muzeja Split (Severova 1) te

djelominim ureenjem i adaptacijom uredske i poslovne zgrade Muzeja (Iza Vestibula 4), na
red je stigla sljedea vrlo vana misija: zaokruivanja radnog i izlobenog kompleksa.
Sredinji problem je pritom depo. Naime, muzejske uvaonice moraju zadovoljiti visoke
kriterije sigurnosti, radne pokretljivosti i dostupnosti te zatite od atmosferilija. Takve
prostore treba nai i prilagoditi toj funkciji, a u perimetru Dioklecijanove palae to nije
nimalo lako, a kamoli u njezinu jugoistonom kvadrantu. Tu nema mjesta za dogradnju novih
zgrada, pa bi u svrhu depoa trebalo pronai i adaptirati neki postojei i zaputen objekt, a njih
je sve manje u centru grada. Bilo je vie prilika u blioj prolosti nai takav prostor u blioj
okolici Muzeja, ali on se u pravilu dodjeljivao potrebitijim traiteljima tako da na tome treba
raditi. Muzej ve dulje kani i nastoji spajati svoje unutranje programe s programima u
vanjskim prostorima, prvenstveno u dvoritu koji koristi Muzej a nakon toga i na prostoru trga
neposredno uz Etnografski muzej Split. Rije je i muzealno-izlagakima, i o inim
programima. Od ve realiziranih i uvrijeenih najvidljiviji su programi predstavljanja
etnografske (pjevane i plesne) batine iz svih dijelova Hrvatske. Plan je, takoer, sjeverno
dvorite pretvoriti u sezonsko sastajalite kako mladih tako i etabliranih klasinih i jazz
glazbenika. U ugostiteljskoj ponudi naglasak bi bio na autohtonim hrvatskim (ponajprije
dalmatinskim) vinima, a razmilja se i o uvoenju tradicionalne kuhinje kao ponude muzeja.
O pokretanju spomenutih glazbenih programa ve se razgovara s predstavnicima Srednje
glazbene kole i Glazbene akademije. I za te programe, a i openito za pribliavanje tih
prostora u nonim satima turistima i stanovnicima Splita, potrebno je prilaz i sami vanjski dio
152
Muzeja opremiti vanjskom (gradskom) rasvjetom. Zato je Muzej ve naruio izradu rasvjete
koja bi osvijetlila slubeni ulaz u Muzej. Planira se tjenja suradnja s Muzejom grada Splita
oko zajednikog upravljanja gradskim zidinama i podrumima kao muzejski i turistiki vanog
ambijenta te naina boljeg gospodarenja resursima i poveanja izvora vlastitih prihoda.
Comment [K37]: Galerijas e duinom

teksta i vlastitim programom podijeljenim
na nemurerirane podnaslove izdvaja iz
drugih dijelova
X.3.5.5.3. Galerija umjetnina
predvia u srednjoronom razdoblju izgradnju svoje tree faze te realizaciju vie

novih inicijativa: pokretanje meunarodnih manifestacija, meunarodnih suradnji i razmjena
programa, preureivanja zgrade u Lovretskoj 11 za prezentaciju grafika i fotografija iz
fundusa, dinamiziranje predstavljanja fundusa, te predlae adaptaciju neke od naputenih
vojnih ili industrijskih zgrada za sredinju uvaonicu (depo) svih splitskih muzeja. Uz
sustavno odravanje postojeih prostora zavravaju svi pripremni i poinju radovi na izgradnji
III. faze Galerije umjetnina: galerija za povremene izlobe, depo, radionica i multimedijska
dvorana uz koritenje vanjskog prostora za projekcije i performativne izvedbe. Dananji depo
u Lovretskoj ulici uz sanaciju zgrade i rjeenje pitanja zatienog stanara, odreuje se za
prezentaciju grafike i fotografske zbirke (opirnije u odjeljku X.3.5.1.1. Dogradnja Galerije
umjetnina.).. Insistirat emo na popunjavanju muzejskog tima muzejskim pedagogom i
voditeljem odjela za PR i marketing, te na trajnoj skrbi o osuvremenjivanju tehnike opreme,
te obrazovanju strunih i tehnikih slubi. Prezentacija zbirke dinamizirat e se dvojezinim
natpisima, rotacijom umjetnina i intervencijama u postav. Muzej e u svrhu jaanja svoje
kulturoloke misije izai u neposredno okruenje koje e koristiti za prezentaciju umjetnikih
projekata. Razvoj M++ i K++ digitalnih baza podataka, temelj je pristupanost zbirke
korisnicima putem web stranica muzeja i aplikacija mobilne telefonije, te umreavanja sa
srodnim institucijama u zemlji i regiji u svrhu meunarodnog pozicioniranja. Neprekidan rad
na web-stranicama i dvojezino arhiviranje, uz koritenje QR kodova omoguit e
ukljuivanje na Internet stranice globalnog dosega. Rad na uvoenju inteligentnih sustava
rasvjete i klime te novih i tedljivijih tehnologija.
Programski marketing
Galerija planira neprekidno lobiranje radi prikladnog financiranja iz javnih izvora s
naglaskom na pravinije formiranje kazalinih, filmskih i muzejskih budeta. Uz potivanje
integriteta i dostojanstva muzejske djelatnosti, suradnjom s Turistikom zajednicom razvijat
e marketing programa akcijama tipa Art Concierge, te event agencijama u koritenju
prostornih resursa. Posjeenost e se dugorono poveavati lobiranjem da se posjet muzejima
u obrazovnom sustavu tretira kao terenska nastave, te suradnjom s graanstvom u posebno
osmiljenim programima sinergije u realizaciji umjetnikih projekata. Poticat emo uvoenje
godinjeg muzejskog pokaza za graanstvo, te dnevne turistike muzejske karte.
153
Meunarodni programi
Meunarodni programi bit e zasnivani vodei rauna o njihovoj odrivosti i
dugovjenosti po kriterijima obima i sadraja, te razini utjecaja na lokalnu umjetniku i
institucionalnu scenu. Stoga e se planirati programi ogranieni po geografskom podruju,
fokusirani na umjetniku praksu temeljenu na problematiziranju konteksta njena nastajanja i
prezentacije te usmjerenu prema interdisciplinarnom istraivanju koje omoguuje njen postav
u razliitim i ne nuno umjetnikim institucijama te u javnom prostoru.
Galerija umjetnina inicirala je meunarodnu bienalnu manifestaciju vizualne
umjetnosti koja e okupljati institucije i umjetnike iz gradova u kojima je ivio Dioklecijan
(prostor od Velike Britanije do Sirije), s pilot izdanjem u 2016. S korporativnim sektorom
dogovaramo trajni godinji meunarodni natjeaj za skulpturu namijenjenu javnim
povrinama s ciljem povezivanja danas rascjepkanog gradskog prostora. U sklopu redovne
programske aktivnosti otpoeli smo suradnju s meunarodnim kustosima i umjetnicima.
Posebnu pozornost usmjerit emo na inovativni program meunarodne kustoske rezidencije
koji e iriti informacije o lokalnoj umjetnikoj sceni. Koristit emo lokalni medijski prostor
za intenzivno informiranje i dijalog o referentnom podruju djelovanja uz sudjelovanje
strunjaka, graana i svih ciljanih skupina. Kustoski tim poet e suradnje sa ciljanim
skupinama i udrugama u osmiljavanju programa prilagoenih posjeta.
Meunarodna manifestacija vizualne umjetnosti

Splitski meunarodni bijenale (radni naslov) koji pokree i razvija Galerija umjetnina,
zamiljen je kao samostalna manifestacija koja se financira iz prorauna za festivale i
manifestacije. Geografski okvir i partneri projekta su dvanaest gradova u Europi i
Sredozemlju u kojima je utemeljitelj Splita rimski car Dioklecijan boravio tijekom svog
ivota. Osim Split ti gradovi su: York (Ujedinjeno Kraljevstvo), Trier (Njemaka), Lyon
(Francuska), Rim, Milano (Italija), Be (Austrija), Budimpeta (Maarska), Sremska
Mitrovica (Srbija), Sofija (Bugarska), Istanbul (Turska), Antiohija (Sirija) i Aleksandrija
(Egipat). S obzirom na ovu zajedniku vezu, generalni koncept manifestacije fokusiran je na
istraivanje paralelizama i interakcije antikoga i suvremenoga; ili: kako se moderni gradovi
nose sa svojim kulturnim naslijeem i kako povijesni slojevi i naracije utjeu na stanje i
oblike, naine i standarde gradskog ivota u suvremenom kontekstu. Manifestacija e
predstavljati suvremenu produkciju vizualne umjetnosti usmjerene na referentnu estetiku,
kontekstualno i sjedino specifine umjetnike projekte, multidisciplinarne i
interdisciplinarnie umjetnike prakse. Manifestacija e omoguiti:
Dokidanje podjela izmeu muzeja, odnosno javnih institucija i nevladina sektora u kulturi,
kroz aktivno sudjelovanje i suradnju u organizaciji, produkciji i predstavljanju
manifestacije.
154
Stvaranje odrive i dugotrajne suradnje s referentnim institucijama iz partnerskih gradova.

Ukljuivanje irih kulturnih i sveuilinih resursa te njihovo aktivno sudjelovanje u
produkciji i prezentaciji kroz poticanje i promicanje njihove meunarodne suradnje.
Da sve institucije i dostupni javni prostori, sav grad, postanu platformom za istraivanje i
prezentiranje umjetnikih projekata.
Povezivanje lokalne umjetnike scene i javnosti s njihovim meunarodnim partnerima.
Stvaranje meunarodno bitnoga kulturnog dogaaja i postavljanje Splita na meunarodnu
kulturnu kartu.
Pomoi ambiciju samoobnove grada stvaranjem meunarodnog doprinosa rjeenju
odreenog ili predloenog diskursa manifestacije. Pilot izdanje ove bijenalne manifestacije
treba biti pokrenuto 2016. U 2020., u povodu EPK, manifestacija bi se mogli spojiti s
renomiranom meunarodnom manifestacijom kao to je Manifesta.
Meunarodna nagrada za skulpturu u javnom prostoru

Godinja meunarodna nagrada za skulpturu u javnom prostoru temelji se na dugoj
tradiciji brodogradnje i industrijske izvrsnosti u Splitu. Slian projekt ve je u Splitu bio
organiziran u sklopu manifestacije Art-ljeto 1987. godine, kada je Brodogradilite, tada u
dravnom vlasnitvu, produciralo skulpture za 17 umjetnika. Rua vjetrova Jagoda Bui
postavljena ispred Banovine, i dalje krasi sam kraj Zapadne rive. Nagrada je koncipirana kao
partnerstvo Brodosplita d.d, Galerije umjetnina i Grada Splita. Cilj natjeaja je produkcija
metalnih skulptura monumentalnih dimenzija, namijenjenih specifinim javnim lokacijama.
Po jednu skulpturu na godinu birat e struni iri u sastavu: renominirani domai kipar,
renominirani meunarodni kipar, ravnatelj Muzeja i dva struna, savjetodavna lana bez prava
glasa od kojih jednoga imenuje Brodosplit d.d., a drugoga Grad Split. Natjeaj je pozivni.
Organizira ga Galerija umjetnina, Brodosplit d.d. odgovora za financiranje natjeaja i
produkciju, a Grad Split za pripremu i ureenje lokacije.
Monumentalne skulpture funkcionirat e kao :
Zglobovi koji povezuju kvartove Splita koji su se povijesno razvili kao suprotstavljena
drutvena i formalna tijela.
Suvremeni vizualni znakovi Splita, koji naglaavaju i potiu industrijsku tradiciju, batinu i
suvremenost.
Suvremene prostorne oznake i faktori integracije u inae nedovrenim i urbaniziranim
dijelovima Splita.
155
Meunarodna kustoska rezidencija

Galerija umjetnina organizirat e rezidencijalni program za inozemne kustose. Krajnji
cilj je diseminacija informacija i znanja o kulturnom bogatstvu Splita u referentnoj
znanstvenoj zajednici. Potrebno je da sudionici svoj boravak sumiraju u izlobenom
prijedlogu koji e biti realiziran u nekome od gradskih muzeja.
X.3.5.5.4. Pomorski muzej
Osnovni preduvjet, kada govorimo o razvoju Hrvatskog pomorskog muzeja i

pomorskog muzealstva u Splitu, smjetaj je Muzeja na atraktivnu lokaciju uz more. Split ima
prostorni potencijal za razrjeenje tog problema nakon nesretne sudbine hotela Ambasador,
potom u drugoj varijanti na prostoru zone Katalinia brig ili manje povoljna varijanta zona
Istone obale. Pitanje je stvarnog raspoloenja lokalnih urbanista, a ini se i politike volje
Grada Splita. Kako svekoliki razvoj drutva vidimo kroz more, treba inzistirati na najboljem
rjeenju za ope dobro, a onda vidjeti i alternative, ako do takvog rjeenja ne doe. Jedno
takvo pozicioniranje, smjetaj na prvorazrednoj lokaciji bio bi najvrijedniji doprinos razvoju
kulturalne infrastrukture, a ulazio bi u sam vrh iskoraka svekolike infrastrukture na hrvatskoj
obali i na prostoru itave Republike Hrvatske. Jedno takvo prostorno rjeenje bilo bi priznanje
Hrvatskom pomorskom muzeju Split kao najvidljivijoj crti iznimno vane sastavnice
hrvatskog nacionalnog identiteta u dravnom i drutvenom pogledu.
Vrednovanje pomorske batine kao bitne sastavnice pomorskih naroda i drava svijeta
ve nekoliko zadnjih desetljea je u znaajnom usponu. Tako svjetski trendovi u pomorskom
muzealstvu pokazuju znaajno narastanje. Tako da se sve vie na raznim stranama svijeta
pozornost i sredstva usmjeravaju prema ouvanju povijesnih brodova, od Stockholma,
Amsterdama, New Yorka, Philadelphije, San Diega, Genove, Istanbula, Londona, Petrograda,
i niz drugih primjera.
Koncepciju postava definirat e sam fundus. S obzirom da je uvelike rije o
gabaritnim predmetima neki bi predmeti trebali biti smjeteni u zatvorenom prostoru tipa
hangara, dio zbirki na otvorenom, dok bi se jedan dio muzejskih predmeta smjestio u moru.
Jedan takav interdisciplinarni pristup i iskorak prema moru bi trebao dati sliku o ovom
iskoraku (povijesni, pomorski, turistiki, kulturoloki i urbanistiki.
X.3.5.5.5. Arheoloki muzej
156
Nestor svih splitskih muzeja, Arheoloki muzej nastavlja svoju kolaudiranu

djelatnost. U sljedeem razdoblju oekuju se promotivne akcije koje e u nj privui novu
publiku, splitsku i gostujuu. Takoer se oekuju novi projekti multimedijalnog predstavljanja
njegova sadraja u njegovu prostornom i povijesnom kontekstu, koji e omoguiti da
bogatstvo Arheolokog muzeja koji ba 2020. obiljeava dvjestagodinjicu utemeljenja na
virtualan nain izie iz njegovih zidova, kako u obrazovne ustanove, tako i u iru hrvatsku i
europsku kulturalnu javnost.
X.3.5.5.6. Muzej hrvatskih arheolokih spomenika
Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, kao najcjelovitija zbirka artefakata iz

poetaka hrvatske nacionalne povijesti, s pravom je pozvan i s pravom oekuje da u jo veoj
mjeri nego dosad bude ukljuen u obrazovni i opekulturalni kurikulum Splita i Hrvatske. I
njemu su nune promotivne akcije koje e u nj privui novu publiku, splitsku i gostujuu. I tu
se oekuju novi projekti multimedijalnog predstavljanja njegova sadraja u njegovu
prostornom i povijesnom kontekstu.
X.3.5.5.7. Galerija Metrovi
Kao najvea zbirka najveega modernog kipara vezanoga djelovanjem uza Split,
Galerija Metrovi nastavlja djelovati kao jedan od stoernih znakova kulturalnog identiteta
Grada, i prema Splianima, i prema posjetiteljima. Osnovni pravci novih akcija oekuju su u
promociji njezinih sadraja i marketingu duhovnih i materijalnih proizvoda vezanih uz njezine
sadraje, te lik i djelo Ivana Metrovia u njegovoj cjelini.
X.3.5.5.8. Muzeji u nastajanju
Split ima znatan broj muzeja, mnogi od njih su od nacionalnog i meunarodnog

znaaja. Meutim, podruje djelovanja postojeih muzeja uglavnom se protee na povijesne
slojeve, a odreda su smjeteni u povijesnom centru grada ili prestinim susjedstvima. Iako se
odriv broj projekata kulturne infrastrukture planira zavriti do 2020. godine, veliki broj
predloenih koncepata za specijalizirane muzeje predstavlja panje vrijedan prostor za
razumijevanje potreba graana, te uvid u njihovu viziju razvoja vlastitog grada u doglednoj
budunosti, kao i onog to u njegovoj nedavnoj prolosti i sadanjosti smatraju vanim. Ovi
muzejski koncepti predstavljaju vrijednu osnovu za interdisciplinarne radionice koje e
157
Comment [K38]: Nesrazmjer stratekih

promiljaja za par velikih i nacionalnih
muzeja koji premda nisu u upravljakoj
strukturi grada Splita moraju uzesti veliki
dio ueda u praniranju i provoenju
stratekih odrednica
povezati lokalne studente s graanima i strunjacima u referentnim podrujima (povijest,

sociologija, povijest umjetnosti, muzeologija, marketinga, itd), u stvaranju budue kulturne
karte i znamenitosti Splita. irok raspon univerzalnih tema poevi od same teme muzeja,
muzeolokih pristupa, naracije, dizajna, odnosa javnog i privatnog, povijesnog i suvremena;
nude priliku za stvaranje radionica meunarodnog znaaja.
Muzej Dioklecijana, zamiljen kao multimedijalna atrakcija, predvien je u Jugoistonoj kuli
Dioklecijanove palae. Predstavljat e put i ivot cara Dioklecijana iz ije se palae razvio
grad Split i prepriati ranu povijesti grada in situ. S obzirom na njegov znaaj za grad je
predodreen je postati atrakcijom i za graane i brojne turiste.
Muzej sakralne umjetnosti bit e smjeten u palai Skoibui-Lukaris u jugozapadnu kutu
Peristila. Ta se palaa ve restaurira u tu svrhu. Time e napokon biti premjetena sada
improvizirana muzejska postava katedralne Riznice, smjetene u jednoj dvoranici povie
sakristije Katedrale.
Muzej plastike planiran je kao partnerstvo privatnog kolekcionara i Grada Splita. Zasnovan je
na kolekciji Tonija Politea koja obuhvaa dvadeset tisua plastinih artikala od kojih je veina
proizvedena u socijalistikoj Jugoslaviji, ali takoer sadri i velik broj predmeta meunarodne
provenijencije te impozantan broj umjetnina u izvedbi proslavljenih umjetnika i dizajnera.
Split je u bliskoj povijesti bio sredite industrije plastike sa tvornicama i brendovima poput
Jugoplastike i Jugovinila, a neka od preostalih upravnih zgrada ili proizvodnih hala iz tog
perioda namijenit e se za sjedite muzeja. Serija izlobi fokusiranih na umjetnike predmete
nazvana Prema muzeju plastike ve je ukljuena u budui izlobeni program Galerije
umjetnina.
Muzej fotografije i filma temelji se na fundusu poznatog Fotokluba Split, jednog od
najstarijih fotoklubova u svijetu, te na fototekama danas razasutima po raznim postojeim
muzejima. Odjel filma temeljit e se na bogatoj povijesti kinematografije u Splitu (prvu
kinematografsku dvoranu otvorio je 1907. Josip Karaman, sauvani su i Karamanovi rani
dokumentarni filmovi, Kino klub Split osnovan je 1952., a njegova eksperimentalna filmska
produkcija iz ezdesetih smatra se jednom od najvanijih u jugoistonoj Europi). Danas Split
ima dva filmska festivala: Meunarodni festival novog filma (jedan od najstarijih filmskih
festivala u Hrvatskoj) i Festival mediteranskog filma, ije arhive nikada nisu predstavljene
javnosti. Za smjetaj muzeja fotografije i filma, kao i dijela Zaklade Karlo Grenc posluila bi
eventualno zgrada ex. poslovnog centra Standa u Gundulievoj ulici.
Muzej znanosti je sjedino i kontekstualno zamiljen za smjetaj u kompleksu bive
trafostanice Hlad (zatienom objektu industrijske batine), lociranome u industrijskoj zoni
Splita. Kompleks ukljuuje veliko dvorite za vanjsku prezentaciju, dio rimskog vodovoda i
dijelove prve eljeznike pruge koja je povezala Split sa kontinentalnom Hrvatskom. Muzej
158
znanosti je idealna platforma za komunikaciju kreativnih industrijskih i znanstvenih

potencijala Splita prema javnosti, te stvaranje nove paradigme lokalnog urbaniteta.
O Muzeju sporta potanji podaci nalaze se u dijelu posveenome brendiranju Splita kao
europskoga kulturalnog centra, jer je rije o djelatnosti u kojoj je Split s obzirom na broj
sportskih uspjeha kakav ne biljee ni mnoge mnogo vee metropole europski fenomen.
Opi muzeji po sreditima Splitsko-dalmatinske upanije Muzeji u Splitu uvaju zbirke
cijele upanije i ire, a obino izlau ne vie od 10 posto grae. Planirano je osnivanje opeg
muzeja u svakoj lokalnoj sredini upanije, razmjernog veliini mjesta, s fundusom posuenim
od splitskih muzeja. Projekt e znaiti radikalnu provedbu ideje kulturne decentralizacije i
kulturne veze izmeu danas odvojenih upanijskih entiteta: otoci (more), upanijski centar i
unutranjost (Zagora).
X.3.5.5.9. Sredinja uvaonica
Splitski muzeji imaju zajedniki problem nedovoljnih kapaciteta za pohranu grae.

Predlaemo da se jedna od bivih vojnih ili industrijskih zgrada, danas u vlasnitvu Grada ili
Republike, adaptira u opi muzejski depo koji e rijeiti problem poveanja muzejske grae u
doglednoj budunosti. Odabrana zgrada trebala bi biti ureena i rekonstruirana tako da ispuni
osnovne muzejske mikroklimatske i sigurnosne standarde, uz voenje rauna o niskoj razini
trokova upotrebe i odravanja. Mogui viak prostora mogue bi bilo iznajmiti lokalnim
umjetnicima i institucijama iz drugih gradova.
X.3.5.5.10. Meunarodne konferencije
Strunjaci koji rade u splitskim kulturnim institucijama lanovi su nacionalnih i

meunarodnih profesionalnih organizacija, kao to su ICOM, CIMAM, AICA, IKT i sline.
Zbog recentnog statusa Splita kao globalno istaknute turistike destinacije, jednostavno je
zainteresirati organizacije i njihovo lanstvo za ideju da se u Splitu odre njihove godinje
konferencije. One se mogu programirati i prema diskursu bitnome za konceptualizaciju
uspostave nove paradigme Splita kao grada.
X.3.5.6. Kazalita, festivali i koncertne sezone
X.3.5.6.1. Hrvatsko narodno kazalite u Splitu.

159
Comment [K39]: Zagora i otoci mogu

bitno pridonijeti kulturnoj ponudi, naroito
u sprezi sa turizom i gradu Splitu kao to je
i nazaneno da Split pretendira diktirati
kulturnu ponudu na cijelo prostoru nae
upanije
Kao odgovor na izazove navedene u IV. dijelu dokumenta, a imajui istodobno u vidu
ouvanje najviih umjetnikih standarda, predlaemo redefiniranje vizije Hrvatskog narodnog
kazalita Split i vizije festivala Splitsko ljeto koja su jasne, ostvarive i motivirajue za
zaposlenike i drutvenu zajednicu:
Vizija HNK Split: postati najbolje nacionalno kazalite u zemlji i ire.
Vizija festivala Splitsko ljeto: postati jedan od najpoticajnijih, najinovativnijih i
najpristupanijih scenskih festivala u Europi i na taj nain poticati kulturalno, obrazovno i
gospodarsko blagostanje grada Splita i Hrvatske.
Tako definirane vizije okrenute su sljedeim ciljevima:
- nuditi umjetnost najvie mogue razine najirem moguem auditoriju;
- odraavati batinu, domau i meunarodnu kulturu, auditoriju iz zemlje i svijeta;
- postati meunarodni izlog izrazito bogate i arolike, a slabo poznate hrvatske kulture;
- inovativnim planiranjem i predanou radu, producirati programe kvalitetom teko dostupne
ostalim kazalitima i festivalima;
- pobuditi iroko drutveno sudjelovanje u kulturalnim aktivnostima kroz suradnju s drugim
kulturalnim ustanovama i festivalima ukljuujui inozemne;
- animirati lokalnu drutvenu zajednicu za konkretnu suradnju i uiniti kazalite aktivnim
dijelom njegova socijalnog okruenja;
- poticati gospodarsku suradnju s poslovnim subjektima iz podruja turizma u zemlji i
inozemstvu (touroperatori, agencije, prijevoznici, pruatelji smjetaja, itd.);
- osigurati da kazalite i festivali imaju odgovarajuu razinu financiranja kojima se mogu
odravati ispunjavajui viziju, s veim udjelom vlastitih prihoda u ukupnoj strukturi prihoda.
U cilju ostvarenja vizije i postavljenih ciljeva potrebno je akcentirati profesionalno
planiranje i bolju organizaciju rada to se moe postii djelominim restrukturiranjem.
Informatizacijom strategijskog i operativnog planiranja, objedinjenog s knjigovodstvenim i
raunovodstvenim programima mogue je bolje iskoritavanje vlastitih resursa. Sluba
nabave izradila bi bazu podataka s cijenama i dobavljaima materijalnih resursa ime bi se
nabava ubrzala a produkcijski trokovi umanjili. Pretprodukcijskim planiranjem definirali bi
se precizni termini svake predstave u sezoni i na festivalu, osigurali timovi i pretpostavke
potrebne za izvrenje svakog pojedinanog projekta i razradila planska organizacijsko
izvedbena struktura.
U produkciji bi se pratila provedba i ostvarenje svih elemenata ime bi se u
postprodukciji omoguila bitno kvalitetnija eksploatacija pojedinanih predstava putem
160
Comment [K40]: Sve bi instucije

ukljpljene u ovu strastegiju morale imati
isti pristup: misija vizije ciljeve koji onda
korenspodiraju sa opdim i pojedinanim
stratekim ciljevima
pretplata i u slobodnoj prodaji ali i kroz plasman predstava na festivalima i gostovanjima u

zemlji i inozemstvu.
Planski pristup podrazumijeva vie truda u poetku ali su kasnije dobrobiti viestruke:
- vea posjeenost kazalita (zbog pravodobne informiranosti i boljeg planiranja koritenja
slobodnog vremena od strane publike, ukljuujui i publiku iz inozemstva);
- poveanje prihoda od prodaje;
- smanjenje rashoda kroz utede uslijed bolje organizacije i planiranja trokova;
Pored direktnih do(bro)biti koje bi se ovakvim planiranjem omoguili Hrvatskom
narodnom kazalitu Split, viestruke su indirektne (financijske, statusne i promidbene) dobiti
spram grada i regije, koje bi tada ucrtali u svjetske karte kao nezaobilaznu kulturalnu
destinaciju te pripomogli Gradu Splitu u prijavi za EPK.
Vlastiti prihodi bi se u narednim godinama poveali temeljem poveanja prodanih
pretplata, poveanjem prodaje kazalinih ulaznica u slobodnoj prodaji, poveanjem priliva
sredstava od strane sponzora i donatora, ukljuivanjem u projekte meunarodne kulturalne
suradnju i njihovo financiranje posredstvom EU fonda Kreativna Europa, te iskoritavanjem
prednosti koje nam pruaju suvremene tehnologije i turizam.
Dosadanjem opadanju broja pretplatnika kazalita doprinijela je opa gospodarska
kriza kao i trend negativnih oekivanja ali nedvojbeno i repertoarna politika koja je, da bi ju
se takvom nazvalo trebala voditi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti tri osnovna imbenika:
- batini i tradicionalnim vrijednostima;
- razvoju suvremenih umjetnikih izriaja i
- dostupnosti umjetnosti irem krugu populacije.
Na prva dva navedena imbenika moe se utjecati kvalitetnim repertoarnim pristupom
a na posljednji imbenik, dostupnost, moe se utjecati kroz cijenu pretplata i ulaznica. Pri
tome se vodi rauna da ta ista publika kroz porezna davanja ve financira rad kazalita.
Dojueranji negativan trend broja posjetitelja kazalita u sezoni i uz to vezanih
prihoda, do sada se pogreno pokuavao sanirati poveanjem cijena kazalinih proizvoda, to
je dalo negativne rezultate, jer se dio vjerne publike izgubio, dok se potencijalno nova publika
odbijala visokim cijenama. Nije nepoznato da je u kriznim vremenima potranja za
kazalinim ulaznicama jako cjenovno elastina, pa bi broj publike i prodaja a time i prihodi
od prodaje rasli ako bi cijena ulaznica bila nia. Istodobno, zbog umjerene dohodovne
elastinosti potranja za kazalinim ulaznicama ne pada toliko koliko uslijed dodatnih
fiskalnih optereenja pada realni dohodak publike.
161
Posebno panju treba posvetiti i smanjenju trokova ali ne kroz kirurko rezanje
sredstava namijenjenih produkciji, ve kroz bolju organizaciju rada i definiranu poslovnu
logistiku ime bi se stekao potpuni nadzor nad svim resursima i vremenom potrebnim za
proizvodnju programa. S obzirom na vremena u kojima ivimo i brojne promjene koje prate
svakodnevnicu javnih ustanova u kulturi, HNK Split nastoji pokrenuti sljedee programe:
1.) Otvaranje Gift Shopa - projekt koji HNK Split namjerava realizirati (kroz 2015./2016.)
donio bi ne samo financijske nego i marketinke doprinose. Kako zbog velikog interesa
javnosti (budui da propagandni materijali naih produkcija predstavljaju umjetnika vizije
i ostvarenja) nastojimo ve niz godina pruiti iroj zajednici mogunost kupnje raznih
proizvoda, koji predstavljaju i promiu nae produkcije.
2.) Pokretanje Web Shopa nastavak na prethodni projekt kojim bi se osigurala globalna
promidba i prodaja proizvoda HNK Split.
3.) Otvaranje Muzeja HNK Split- mogunost izlaganja kostima, scenskih elemenata,
prikazivanje dvd reprodukcija kazalinih izvedbi..itd. Omoguilo bi razgledavanja
hrama kulture Grada Split kroz njegovu povijest od 1893. godine uz pratnju strunog
osoblja. Cilj upoznavanje Europe s Tijardoviem, pl. Zajcem, Gotovcem, Maruliem.i
drugim velikanima.
4.) Razne radionice kojim bi se prikazao proces stvaranja opernih, dramskih i baletnih izvedbi.
Mogunosti dovoenja svjetski poznatih kazalinih redatelja/kritiara/dramskih pedagoga.
5.) Otvaranje vlastite ugostiteljske djelatnosti. Osim financijske koristi svrha ovoga programa
je postavljanje scenskog tekata na Trgu Gaje Bulata (ispred glavnog ulaza HNK Split) s
ciljem predstavljanja umjetnosti koju proizvodi kazalite. Program je zamiljen u ljetnom
razdoblju gdje bi se omoguilo slikanje i ispijanje napitaka uz scenografije/kostimografije
vaih omiljenih opera, drama, baleta. Krajnji cilj je postizanje sinergije kulture i turizma.
Sijeanj 2015. godine donio je jednu od novih strategija HNK Split. Potpisivanjem
Sporazuma o suradnji HNK Split, Sveuilita u Splitu te Umjetnike akademije u Splitu
zapoinje suradnja na umjetnikim i obrazovnim projektima s ciljem aktiviranja studenata u
promicanju kazaline umjetnosti. Upravo zbog postojanja projekta Erasmus (razmjene
studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja u svrhu studijskog/edukacijskog boravka) nastojat
e se dodatno promicati programe HNK Split te uspostaviti kontakti s kazalinim kuama
europskih gradova. Primarni cilj je vraanje studenata u kazalita.
Kao javna ustanova u kulturi HNK Split djeluje izvan okvira Grada Splita. Ta se
institucija oduvijek ponosila svojim produkcijama, realiziranima ne samo na podruju RH ve
i po kazalitima europskog kontinenta i ire. elja HNK Split je kroz svoje programe, redovne
sezone, Festival Splitsko ljeto i Festival Marulievi dani ostvariti dva cilja:
pribliiti dravljanima RH razne umjetnike kategorije (ne samo operne koncertne, baletne,
dramske ve i performanse, mjuzikle, radionice) drugih europskih kazalita.
162
ostvariti (to vie mogue) koprodukcije sa susjednim dravama kroz program Redovne
sezone te koprodukcije s kazalitima veih europskih gradova kroz program Splitskog
ljeta.
HNK Split oduvijek je u svom angamanu imao/ima razne umjetnike koji svojim
talentom i vrsnou mogu zadovoljiti kriterije brojnih kazalinih pozornica diljem Europe,
stoga uz potporu Ministarstva kulture RH, Turistike zajednice Splita i Grada Splita
provoenje ovoga cilja nije samo elja ve realnost koja ima uvjete doivjeti svoju realizaciju.
HNK potpomae/realizira razne programe/produkcije (baletne, koncertneitd.) u prostorima
izvan zgrade (Dom umirovljenika, razne humanitarne udruge i drugdje) te planira
nastaviti/proiriti mogunost djelovanja kroz program Teatar u Gradu, Grad u Teatru.
X.3.5.6.2. Festival Splitsko ljeto
Postojea organizacijska pozicija Festivala Splitskog ljeta prijeti da i sljedeih sezona

izaziva nesporazume u odnosima izmeu Grada i Republike, te izmeu HNK i Splitskog ljeta.
Posrijedi je problem koji nije samo gradski, ali se nesumnjivo reflektira na organiziranje, a
dijelom i na koncepciju Splitskog ljeta u sljedeim godinama. Bez prejudiciranja, tu navodimo
da HNK ima svoju viziju, koja je iznesena u prethodnoj toki, dok samo Splitsko ljeto iznosi
neto drukiju viziju, u kojoj kae da ono u buduim godinama kani prerasti u festival
raznolikijih glazbeno-scenskih i dramskih sadraja s iskorakom u suvremene izvedbene
prakse te vidljivijom ulogom nezavisne kazaline, glazbene i likovne scene Splita, Hrvatske i
Europe. Osnivanjem koncertne direkcije koja bi ga organizirala stvaraju se pretpostavke za
izlaskom Splitskog ljeta iz organizacijskog okvira HNK Split, a samim time i za program
otvoren suvremenim stremljenjima u izvedbenoj umjetnosti te sinergiju turizma i kulture. O
rjeavanju te organizacijsko-koncepcijske dvojbe ovisi i daljnji razvitak Splitskog ljeta do
2020., odnosno 2025.
X.3.5.6.3. Gradsko kazalite lutaka
Comment [K41]: Opet ovdje se ide u

detalje a neke druge institucije nisu
ponudile nita
Srednjorona strategija do 2018. ciljevi:

1. Kontinuitet repertoarne politike koja promovira suvremene autore za djecu, te domau i
svjetsku literarnu batinu.
2. Postati regionalni centar kazalita za djecu, ali i dio europske kazaline scene ija je
produkcija namijenjena djeci.
3. Izboriti se za vidljivost djeteta i umjetnosti za djecu.
163
4. Osnaiti ulogu GKL-a Split u gospodarskom, kulturalnom i turistikom razvoju grada.

Pozornica Gradskog kazalita lutaka zahtjeva sanaciju donjeg i gornjeg postroja
motora, hidraulike i eline konstrukcija koja se nezaustavljivo ugiba pod optereenjem.
Informativne ponude za tu sanaciju sadravale su cijenu koja je nadmaila oekivanja
ustanove, pa proces prikupljanja ponuda nije pokrenut dok se problem paljivo ne razmotri i
promisli u suradnji s vlasnikom i osiguraju sredstva. Sanaciju je mogue izvesti tijekom
viegodinjeg razdoblja, najdue do 5 godina, pa svaku godinu sanirati po jednu pominu
platformu od ukupno pet. Sanacija jedne platforme procijenjena je na 300.000,00 kn. Problem
je privremeno rijeen graevinskim podupiraima koji usporavaju daljnje ugibanje i
lelujanje pozornice, ali je time onemogueno jednostavno podizanje i sputanje pozornice,
odnosno koritenje hidraulike. Zastor GKL-a Split je padao nekoliko puta tijekom proteklih
godina i problem se uvijek privremeno rjeavao. Postojei sistem mehanizma voenja ne
odgovara teini kazalinog zastora i glavni je uzrok problema. Sistem je potrebno hitno
sanirati i to u prvoj polovici 2015. Procijenjena vrijednost je oko 60 000,00 kuna. GKL-u je
neophodna dodatna, mala scena, odnosno sala za pokuse predstava i odravanje dramskolutkarskih radionica i studija za djecu u kojoj bi se po potrebi mogle izvoditi i predstave
manje forme, cca 300 m2. GKL-u Split je nuan i prostor za radionice za izradu scenografije i
smjetaj tri vozila. Trenutno unajmljujemo adekvatan prostor u Solinu i plaamo visoku
cijenu najma. GKL Split ne raspolae niti jednim smjetajnim kapacitetom za gostujue
umjetnike kojih je velik broj tijekom kazaline sezone, ve njihov smjetaj plaa po trinim
cijenama to u velikoj mjeri optereuje proraun. Ustupanje nekog smjetajnog kapaciteta
besplatno ili po simbolinoj cijeni oslobodilo bi vie sredstava za samu produkciju, odnosno
kvalitetu programa.
Vanjska blagajna za prodaju ulaznica jo se vodi runo. Potrebno je uvesti novu
tehnologiju i elektroniki sistem prodaje i rezervacije ulaznica. Procijenjena vrijednost
programa i opreme je 70.000,00 kuna, a Kazalite predlae uvoenje sistema koji e se
koristiti i za prodaju ulaznica za programe u Koncertnoj dvorani, ime bi se ostvarila znaajna
uteda na zajednikoj opremi.
Programske novine odnose se na jaanje programa Ljetnog kazalita za djecu u
trajanju 10 dana krajem lipnja i poetkom svibnja. Za taj program GKL ima veinu potrebnih
ljudskih i organizacijskih kapaciteta, a dodatnim financijski sredstvima bi se revija vlastitih
produkcija nadopunila gostujuim predstavama. Program bi se odravao u razdoblju
ibenskog MDF-a koji ugouje brojna domaa i inozemna kazalita i tu vidimo prostor za
suradnju. Za odravanje tog programa bilo bi potrebno organizirati ljetnu pozornicu na mjestu
prikladnom za kazaline izvedbe osiguranje od buke, vjetra i ostalog to moe ometati
izvedbu i smanjiti sigurnosne uvjete. Programska novina bila bi i gostovanje mobilnih
predstava manje forme u perifernim gradskim kvartovima, za to je potrebno pronai
164
adekvatne javne prostore i prilagoditi ih potrebama kazaline izvedbe i publike, vodei rauna
da je rije o djeci i da prostor mora biti ugodan a sigurnosni uvjeti besprijekorni. Predstave bi
gostovale vikendom, barem jednom mjeseno, ovisno o programu i mogunosti da se
paralelno igraju dvije predstave, na sceni u Tonievoj i u drugom prostoru. U istom bi se
prostoru mogle odravati dramsko-lutkarske radionice za djecu nekoliko puta tjedno.
Pozitivne socijalne implikacije takva kapilarnog kazalinog sustava su neprocjenjive i
dalekosene. Realizacija tog programa do 2016. i njegova dugorona odrivost jedan je od
glavnih izazova u srednjoronoj strategiji GKL-a Split.
Mogunosti poveanja vlastitih prihoda

a) proizvodnja i prodaja suvenira suveniri s apliciranim logotipom GKL-a i originalnim
likovnim rjeenjem te lutkarski suveniri koje bismo sami izraivali.
b) bolji sponzorski ugovori od postojeih (od poetka ekonomske krize sponzorska sredstva
su kontinuirano smanjivana, a tvrtke iz svojih strategija ne iskljuuju sponzoriranje kulture.)
Poveanje cijena ulaznica u postojeoj ekonomskoj situaciji nije mogue jer kazalite
za djecu mora biti dostupno svima i ispuniti svoju misiju, a ona nije prvenstveno profitna.
Takoer, cjenovna elastinost potranje je u kazalitu izuzetno visoka i vei prihod od
poveanja cijene ulaznica ne bi mogao nadoknaditi gubitke zbog smanjenog broja posjetitelja.
c) poveanje koliine i cijene najma za razliita dogaanja, umjetnika i komercijalna.
Potranja za najmom prostora takoer pokazuje izuzetnu cjenovnu elastinost, ali je
ipak manja od ulaznica za predstave. Kazalite iznajmljuje prostor svima koji svojim
djelovanjem doprinose kulturi grada Splita i cijeloj zajednici, a cijene najma su pristupane
kad se radi o drutveno i umjetniki vrijednim programima. Dvorana se ne iznajmljuje za
programe koji mi mogli nanijeti tetu ugledu GKL-a Split bez obzira na njihovu komercijalnu
isplativost.
Koliina iznajmljivanja uvjetovana je potranjom i raspoloivou dvorane. Za sada
smo prekapacitirani i tako e biti do dobivanja male scene za pokuse. To potvruje i sve vei
broj najmova nedjeljom, koja je jedini neradni dan u GKL-u, u skladu sa Zakonom o radu.
d) programi dramsko-lutkarskih radionica i studija za djecu preduvjet kojima je dodatni
prostor za odravanje radionica te kvalitetni umjetniko-pedagoki kadar.
Dugorona strategija dodana vrijednost i novi programi s meunarodnom dimenzijom
Planirani programi s meunarodnom dimenzijom do 2020. su projekti financirani iz EU
fondova i to:
a) Dvogodinji projekti kratkorone suradnje s partnerima iz jo dvije zemlje
produkcija predstave na zajedniku temu, relevantnu za sve zemlje partnerice. Projekt bi
165
podrazumijevao mobilnost umjetnika i programa. Splitska premijera dogodila se u

zimskom periodu, a inozemne predstave bi gostovale ljeti (Ljetno kazalite za djecu). Naa
bi predstava gostovala u kazalitima zemalja partnera.
Trenutno najvei problem je pronalaenje pouzdanih partnera koji e profesionalno odraditi
svoje zadatke i ulogu u projektu.
b) Seminari za profesionalce jednom ili dva put godinje bismo ugostili vrhunske svjetske
umjetnike koji bi odrali seminar za glumce-animatore GKL-a Split i ostale zainteresirane.
Posebno su nam zanimljivi vrsni umjetnici iz podruja lutkarstva koji e nas uputiti u nove
forme, estetike i tehnologije.
c) Ljetno kazalite za djecu (Summer Theatre / ST for kids) do 2020. bi trebalo izrasti u
relevantan ljetni festival koji ugoava najbolje europske i svjetske produkcije za djecu i
traje do 15 dana, privlai velik broj domaih gledatelja i gostiju.
d) Kroz sve navedeno, intenziviranje suradnje i zajednikih projekata s uglednim
inozemnim kazalitima i umjetnicima koji e pomoi etabliranju GKL-a Split i domaeg
stvaralatva na europskoj kazalinoj sceni.
X.3.5.6.4. Gradsko kazalite mladih u Splitu
intenzivno e raditi na traganju za novim formama i umjetnikim koncepcijama, uz

njegovanje novih trendova glume. Nastavlja se baviti suvremenim temama i kritikim
prosudbama koje poloaj ovjeka i njegovu sudbinu stavljaju u prvi plan. Rije je o misiji
koja se zalae za kazalite susreta razliitih generacija i dijaloga, a lime se potie tolerancija i
uzajamno razumijevanje, sa svrhom stvaranja svijeta u kojem e se mladi osjeati sretnijima i
sigurnijima. Kazalite e postaviti profesionalne smjernice unutar zadanih okvira, a pokuat
e se postii to bolja prezentacija profesionalnog glumakog ansambla. S obzirom na
funkciju ovog teatra, radit e se festivalske predstave, tinejderski hitovi i lektira, ali i riskirati
pomicanjem granica predvidljivog u izboru naslova i odabiru forme.
Kroz Dramski studio za mlade i dalje e prolaziti i u njemu e se okupljati veliki broj
srednjokolaca i studenata iz Splita i okolice, a rad e biti organiziran po skupinama. U
Djejem dramskom studiju i dalje e sudjelovati uenici osnovnih kola, podijeljeni u skupine
prema uzrastu. Najmlai polaznici poduavaju se osnovama glume u radionikom obliku
kazaline edukacije, a cilj je da se radom kroz igru dosie mogunost prvih javnih nastupa.
U suradnji s Osnivaem potrebno je iznai dodatno prostorno rjeenje za rad
profesionalnog i amaterskog pogona. Do EPK u planu je osnovati Meunarodni festival
mladog teatra. Osnovna je zamisao utemeljiti festival mladog teatra s tematskim odrednicama
preko kojih se moe iriti na znanstvenom i umjetnikom prouavanju suvremenog poimanja
166
kazaline produkcije. Takav suvremeni festival mladoj e splitskoj publici davao na uvidnove
kazalite tendencije.
Festival mladog teatra trebao bi se odravati od 15. rujna. U Splitu kao sveuilinom
gradu kroz ovaj festival gradila bi se interakcija sa Sveuilitem a posebice Umjetnikom
akademijom, ali i sa stranim partnerima koji bi trebali biti ukljueni u organizacijski odbor
Festivala. Meunarodni festival mladog teatra u Splitu MFMT bit e financiran iz sredstava
nekog od europskih fondova za kulturu, a bit e neizostavni dio EPK programa usmjeren na
iskorak prema zajednici mladih (kole, sveuilite). Kako ova kua ima dosta problema s
prostorom, vie o tome nalazi se u njihovoj strategiji na koju treba obratiti pozornost.
X.3.5.6.5. Koncertna agencija
naglaena je kao potreba u SWOT analizi Vijea u kulturi za kazalinu i glazbenoscensku djelatnost. U programima Splitskog ljeta istie se se da ono u buduim godinama
kani prerasti u festival raznolikijih glazbeno-scenskih i dramskih sadraja s iskorakom u
suvremene izvedbene prakse te vidljivijom ulogom nezavisne kazaline, glazbene i likovne
scene Splita, Hrvatske i Europe. Osnivanjem koncertne direkcije koja bi ga organizirala
stvaraju se pretpostavke za izlaskom Splitskog ljeta iz organizacijskog okvira Hrvatskog
narodnog kazalita Split, a samim time i za program otvoren suvremenim stremljenjima u
izvedbenoj umjetnosti te sinergiju turizma i kulture. Bez obzira na to hoe li Splitsko ljeto
potpuno organizacijski urasti u HNK ili e se potpuno organizacijski osamostaliti u
organizaciji neke budue koncertne direkcije nesumnjiva je potreba za samostalnom
koncertnom agencijom koja bi djelovala u Splitu i na njegovu irem podruju, angairajui
glazbene umjetnike i ansamble, skidajui taj teret s HNK, ali djelujui i kao servis kako za
HNK i za Splitsko ljeto, tako i za programe u gradskim dvoranama, na ljetnim pozornicama, u
zimskim i ljetnim sezonama.
X.3.5.6.6. Split Blues Festival
se eli dalje razvijati internacionalno, poveati broj dana festivala i broj lokacija koncerata, te
obogatiti sadraj festivala sa glazbenim radionicama, okruglim stolovima i tribinama na kojima bi se
prezentiralo i raspravljalo o razliitim glazbenim temama. Organizatori festivala su uspostavili
kontakte s brojnim svjetskim festivalima slinoga glazbena senzibiliteta, to otvara mogunost
razmjene izvoaa. Treba osobito istaknuti ostvarene veze sa organizatorima Montreux Jazz
Festivala, koji su pokazali interes da dio svog programa predstave i u Splitu.
167
X.3.6. Kulturalna i kreativna industrija i njezini potencijali
U kulturolokom i umjetnikom smislu stvaranje vlastite slike o sebi kroz autohtonu

umjetniku produkciju uvjet je bilo kojeg oblika kvalitetne emancipacije, pa tako i
emancipacije grada Splita kao danas kulturoloki rubnog podruja Europe. Premda nema
slubenih podataka o tonom broju tvrtki iz podruja kulturalnih i kreativnih industrija,
procjenjuje se da samo na podruju dizajna i arhitekture u Splitu djeluje pedesetak tvrtki
(dizajnerske, arhitektonske tvrtke i nekoliko tvrtki u audiovizualnom sektoru). Pridodamo li
tome ubrzani razvoj zajednice start up kompanija, odnosno mladih tvrtki s ogranienim
iskustvom i velikim entuzijazmom, moe se rei da Split raspolae znatnim potencijalima za
razvoj kulturalnog i kreativnog sektora, gdje se kultura povezuje s gospodarstvom, novim
tehnologijama, sveuilitem i znanou. U najrazvijenijim europskim zemljama taj sektor je
vaan imbenik gospodarskog razvoja, jer su napredna gospodarstva utemeljena na znanju,
stvaralatvu i inovacijama. U EU-u prevladava shvaanje da su kulturalne i kreativne
industrije zamanjaci gospodarskog rasta i razvoja. Novi program EU-a, Kreativna Europa
(2014.-2020.) poduprijet e kulturni i kreativni sektor s ciljem njihova doprinosa odrivom
rastu i zapoljavanju. Stoga je snaenje i planiranje poticanja kulturnih i kreativnih industrija
u Gradu Splitu nunost i potreba zbog povlaenje sredstava iz EU, to ujedno i jaa
poduzetnike inicijative u kulturi.
Splitski kulturalni i kreativni sektor posjeduje znaajne ljudske resurse i ekonomske
potencijale koji se mogu viestruko i planski iskoristiti. Temeljni preduvjet za to jest
meusektorska suradnja koja treba biti rezultatom ovako postavljenog stratekog pristupa. U
tom smislu je na temelju ovako zamiljenog plana potrebno izraditi plan aktivnosti i povezati
kljune kreativne subjekte iz podruja kulture, turizma, gospodarstva, obrazovanja i znanosti.
X.3.7. Jaanje klupske scene u infrastrukturnom i organizacijskom smislu
Prvi put od samostalnosti Hrvatske moe se rei da danas Split ima dobru i
obeavajuu urbanu klupsku scenu koja obeava i ima veliki potencijal razvijanja. Treba
naglasiti da je rije o klubovima koji imaju jasnu i dosljednu programsku shemu bez lutanja i
koketiranja s rubnim estradnim i turbo folk sadrajima koji pripadaju sferi rubne, takozvane
masovne kulture. Kvalitetnih bendova je u Splitu uvijek bilo, ali su na duge staze opstali
rijetki i to upravo zbog nedostatka adekvatnog kluba za nastupe, a zatim i zbog nedostatka
diskografa koji su uglavnom svi locirani u Zagrebu. Danas meutim kad zbog velikih
mogunosti promocije putem interneta gotovo da vie nema potrebe za diskografima na
glazbenoj sceni, kako naoj tako i svjetskoj, raste potreba za klubovima i trend otvaranja
168
novih klubova i pokretanja novih glazbenih festivala, tako da i Grad Split ima veliku potrebu i
potencijal razvoja glazbene scene i pozicioniranja na meunarodnu festivalsku i klupsku
scenu. U Splitu se zadnjih godina odrava nekoliko glazbenih festivala elektronske glazbe (DJ
kultura), ali svi su vezani uz Ultra festival koji je sigurno odlina ideja, ali je privremen,
odnosno odravat e se po ugovoru jo tri godine. Trenutno postoji pet klubova koji su se
nametnuli javnosti svojim djelovanjem. To su: Judino drvo kapaciteta do 400 posjetitelja koji
osim glazbenih sadraja, koncerata i DJ veeri ima druge ambicije i ve prakticira filmske i
kazaline veeri, O'Hara (bivi Shakespeare kultni splitski klub) s prizemljem i katom
kapaciteta do 1000 ljudi koji odrava program sa naglaskom na urbane sadraje, Kocka klub
u sklopu Doma mladih koji vodi KUM Koalicija Udruga Mladih, kapaciteta do 800 ljudi,
koji ima odline programe s naglaskom na nezavisnu kulturu ali takoer i redovne koncerte
afirmiranih bendova, te Quasimodo, klub kapaciteta do 200 ljudi, koji osim glazbenih veeri,
koncerata i DJ veeri odrava i filmske te veeri literarnih promocija. Kao peti tu je klub
Kameleon, na izlazu iz Splita put Solina i koji nudi pomalo komercijalnije urbane glazbene
sadraje. Ti klubovi sa svojim potencijalima mogu se dobro uklopiti u Strategiju kulture,
osobito kad govorimo o programima vezanim uz EPK 2020. godine.
X.3.8. Neovisna kulturalna scena
X.3.8.0. Okvir
Nezavisna kultura zrcalo je potreba pojedinaca i grupa ljudi koji kroz svoju
programsku djelatnost ele propitivati odreene probleme, kroz aktivizam projicirati svoje
stavove, postavljati pitanja, egzistencijalne ili estetske dileme. Uglavnom se nove tendencije u
umjetnosti i drutvu dogaaju u izvaninstitucionalnom traganju za svrhom i smislom svake
kroz umjetnost i za umjetnost nadolazee generacije, ili su pak odraz jake osobnosti koja ima
potrebu za stvaranjem, dokazivanjem i propitivanjem, te svoj rad uspostavlja u odnosu
naspram postojeeg ili zateenog stanja. Utjecaj kolovanih kadrova koji se tijekom studiranja
na Umjetnikim akademija i srodnim fakultetima, kako u nas, tako i u inozemstvu, otvara
prostore za novine u kulturalnom djelovanju, pogotovo u prostorima nezavisne kulture.
Treba planirati i stimulirati potporu, nunu nadolazeim generacijama, da se
predstave, skrenu na sebe pozornost i odrede spram glavnih tendencija u svim sferama
kulturalnog djelovanja u umjetnosti. Ta vrsta scene u Splitu daje doprinos u propitivanju i
jaanju urbanog kulturalnog identiteta jer se otvoreno, a ponekad ak subverzivno progovara
o dosezima kulturalne ili drutvenu zbilje. Provokativnost, inventivnost i nepredvidivost
glavna su obiljeja nezavisne kulturalne scene, ali tu vrstu refleksije Grad Split treba
169
njegovati upravo zbog propitivanja vlastita identiteta i inventivnosti. U Strategiji svakako ima
mjesta za kulturalno stvaranje i poticanje kreativne razliitosti, u kojemu je kontinuirano
otvoren dijalog izmeu identiteta i razliitosti, pojedinaca i grupe, s posebnim naglaskom na
slobodu stvaralatva. Sve to pridonosi poimanju grada Splita kao mjesta koegzistencije
razliitosti. U poticanju i osnaivanju nezavisne scene, svi se njeni akteri pozivaju se na
odgovornost djelovanja. Stoga je u sklopu Programa javnih potreba u kulturi potrebno
predvidjeti prostor i sredstva za stimulaciju projekata nezavisne kulturalne scene, koji su esto
at hoc projekti. Isto, pojaana suradnja sa Sveuilitem donosi nunost otvaranja prostora
centara nezavisne i studentske kulture, klupskih scena, kao vrijednih kulturalnih arita nove
energije koja e nadrastati lokane granice i barijere.
U smislu tog razvoja govorimo o nizu djelatnosti na ovim podrujima

kulturalnog i umjetnikog iskoraka:
X.3.8.1.Knjievnost, knjievni festivali i knjinika djelatnost
Knjievna scena u Splitu vrlo je raznolika i nacionalno priznata. Takvu situaciju

potiu neformalne i formalne udruge koje djeluju ili se okupljaju u Gradu. One su navedene
naprijed, od onih institucionaliziranih (Knjievni krug, Marulianum) do programskih
projekata kao to su udruge Kurs ili Priigin, na primjer, te potpuno neformalnih programa,
kao to su na primjer takozvani utorkai. Na toj sceni postoji mogunost ne samo aktivnih
sudjelovanja na knjievnim veerima ili originalnim projektima prianja pria, ve i
kolaboracija s audio-vizualnim umjetnostima u svrhu obogaivanja kulturalne ponude grada i
kolaborativnih projekata vezanih uz EPK 2020. te kasniji kulturalni razvoj grada u kontekstu
kulturalnog turizma i promocije lokalne razlike u globalnom kontekstu.
X.3.8.1.1. Knjievni festivali i knjievna dogaanja
Knjievne festivale i knjievna dogaanja organiziraju u Splitu Knjievni krug i

Marulianum, te udruge Bookvica, Udruga Kurs i Priigin.
X.3.8.1.2. Knjievni krug i Marulianum
170
Knjievni krug Split je udruga graana koja okuplja umjetnike, znanstvenike,

sveuiline profesore i druge uglednike s podruja drutvenih i humanistikih znanosti.
Svojim programima Knjievni krug Split odrava i potie znanstveni, knjievni i kulturni rad
u Splitu, a voen je spoznajom kako kulturno naslijee Splita i Dalmacije svjedoi o
europskim dometima hrvatske kulture. Udruga je osnovana 1979, a danas ima vie od 180
lanova iz Splita, Hrvatske i inozemstva. Programi Knjievnoga kruga Split organski se
nadovezuju na rad Pododbora Matice hrvatske u Splitu iz 1950-ih, te akavskog sabora Split
iz 1970-ih. Tako Knjievni krug Split nastavlja znanstvenu i kulturnu misiju koja u Splitu
neprekidno traje ve vie od ezdeset godina. Zbog istaknutih rezultata Knjievni krug Split
uvrten je 2005. u skupinu udruga od posebnog interesa za grad Split.
Knjievni krug Split objavljuje dvadesetak knjiga godinje (znanstvene monografije,
zbornici, djela suvremenih pisaca) te tri asopisa (Mogunosti, akavska ri, Prilozi povijesti
umjetnosti u Dalmaciji); (su)organizira tri meunarodne manifestacije (Marulievi dani, Dani
Hvarskoga kazalita, Knjiga Mediterana) koje ukljuuju tri do etiri meunarodna znanstvena
skupa. Tijekom godine odvija se dvadesetak programa za iru javnost predstavljanja knjiga,
knjievne veeri, predavanja (ciklus Susreti ispod ure). Razvijena je suradnja sa srodnim
ustanovama (HAZU, DHK, filozofski fakulteti u Splitu i Zagrebu, muzeji, instituti, itd.).
Djelovanje udruge temelji se na volonterskom radu: predsjednitvo, uprava i urednici
biblioteka ne primaju za svoj rad nikakvu materijalnu naknadu, a tehnike i strune poslove
obavlja sedam zaposlenika. U bibliotekama KKS predvieno je objavljivanje ezdesetak
novih naslova, dvaju asopisa, redovitih manifestacija i novih znanstvenih skupova te
nastavak ciklusa Susreti ispod ure. Meunodni programi razvijat e se poglavito u sklopu
kulturnih manifestacija (Knjiga Mediterana, Marulievi dani). Marulianum e sudjelovati u
projektima kao to su Croatica et Tyrolensia, Christian-Muslim Relations (CMR) - A
Bibliographical History, Catalogus Translationum et Commentariorum, Horizon 2020.
Projekti predvieni za EPK 2020:

Knjievni krug Split: Izdanja (na hrvatskom i engleskom):
Splitski leksikon
Evangeliarium Spalatense najstarija knjiga na hrvatskom prostoru
Nenad Cambi: Dioklecijanov portret:portret, stil, fizionomija
Antika Salona (drugo, dopunjeno i proireno izdanje), ur. N. Cambi
Comment [K42]: Vijede kulture je

odbilo ovaj projekt zbog nepotpune
dokumentacije
Meunarodni znanstveni skup:

Od Salone do Splita: dvadeset dva stoljea povijesnoga (dis)kontinuiteta
171
Marulianum:
Izdanja:
Bratislav Luin: Putovanje s Markom Maruliem (kulturnoturistika monografija)
Dovrenje niza Sabrana djela Marka Marulia izdavanjem 20. i 21. sveska
Znanstveni skup:
Marko Maruli i humanistika Europa
Znanstvena i struna djelatnost Marulianuma
Znanstveni projekti u kojima sudjeluje Marulianum:
Digitalizacija hrvatskih latinista, voditelj dr. sc. Neven Jovanovi (Zagreb). Projekt je
financiralo Ministarstvo znanost, obrazovanja i sporta RH. Iako je formalno zakljuen,
digitalizacijski poslovi se nastavljaju. U njima sudjeluju i zaposlenici Marulianuma.
Rezultati
su
dostupni
ovdje:
http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/dokuwiki/doku.php/z:digitalizacija-hrvatskih-latinista
Croatica et Tyrolensia a digital comparison of Croatian and Tyrolean Neo-Latin
literature, voditelji dr. sc. Neven Jovanovi (Zagreb) i dr. sc. Lav ubari (Innsbruck).
Projekt traje od 2013. do kraja 2015. Financira ga fond Jedinstvo uz pomo znanja (UKF).
Podatci su dostupni ovdje: http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/dokuwiki/doku.php/z:croaticaet-tyrolensia
Tekstualne mree ranonovovjekovne Hrvatske, voditeljica dr. sc. Lahorka Pleji Poje
(Zagreb). Projekt traje od kraja 2014. do 2017. Financira ga Hrvatska zaklada za znanost.
Organizacijska djelatnost
Marulianum svake godine (oko 22. travnja) organizira Znanstveni, knjievni i nakladniki
program Marulievih dana.
Program Marulievih dana obuhvaa: meunarodne znanstvene skupove, studentske
radionice, predstavljanje novih izdanja, predavanja, knjievne veeri, dodjele nagrada Dana
hrvatske knjige, povremene izlobe i voeni obilasci po kulturnim znamenitostima Splita i
okolice.
Osobitu pozornost Marulianum posveuje popularizaciji Marulieve ostavtine. U tu svrhu
svake godine organizira proslave Marulieva roendana (18. kolovoza, u dvoritu Muzeja
grada Splita Papalieve palae) te organizira posjete osnovaca, srednjokolaca i studenata
prostorijama Marulianuma, uz prigodna predavanja, radionice, razgledanje izloene grae
foto-panoa, starih i novih izdanja i sl. Tu pripada i sudjelovanje u organizaciji seminara za
172
srednjokolsku mlade Salonae longae. Od antike Salone do humanistikog Splita (u oujku

svake godine). Svi ti programi nastavljaju se i sljedeih godina, u srednjoronom i
dugoronom razdoblju.
Dokumentacijska djelatnost
Marulianum nastavlja prikupljanje izdanja Marulievih djela, strunu literaturu,
mikrofilmove, fotografsku i digitalnu dokumentaciju vezanu uz Marka Marulia te uz hrvatski
humanizam i renesansu. Nastoji uveati fundus starih izdanja Marulievih djela te fundus
digitalnih reprodukcija Marulievih rukopisa.
Knjinica trenutno ima oko 2000 knjiga, mahom literature o humanizmu i renesansi;
uspostavljena je razmjena s veim brojem domaih i inozemnih asopisa.Ta stalna djelatnost
se nastavlja u srednjoronom i dugoronom razdoblju.
Nakladnitvo on line
U izdavaku djelatnost ubraja se i odravanje i auriranje internetskih stranica. Marulianum
odrava dva mrena sjedita:
https://sites.google.com/site/marulianum/
https://sites.google.com/site/markomarulicsplicanin/
Na njima su podatci o Marulievu ivotu i djelima, podatci o radu Marulianuma. Sjedita e
se i dalje redovito aurirati novim podatcima i poveznicama, postavljanjem programskih
knjiice Marulievih dana, starijih izdanja Biblioteke Marulianum, poveznica na digitalizate
starih izdanja Marulievih djela itd.
Marulianum na Portalu znanstvenih asopisa Republike Hrvatske (Hrak) postavlja
integralne tekstove novih svezaka godinjaka Colloquia Maruliana (dostupno na:
http://hrcak.srce.hr/colloquia-maruliana).
Marulianum nastoji uveati dostupnost i referiranost godinjaka Colloquia Maruliana. Osim
na Hrku, godinjak je dostupan na meunarodnim portalima DOAJ Directory of Open
Access Journals; EBSCOhost Humanities International Complete; Regesta Imperi
(Akademie der Wissenschaften und der Literatur, Mainz), a referiran je u vie inozemnih
asopisa i bibliografskih baza podataka na Internetu.
X.3.8.1.3. Knjievne udruge
X.3.8.1.3.1. Bookvica je udruga koja od 2009. organizira svoj knjievni program dva do tri
puta mjeseno, izuzevi ljetnu stanku, u splitskom klubu Quasimodo. Dosad je odrano 100
knjievnih veeri, na kojima je nastupilo stotinjak autora i autorica. U goste pozivamo kako
173
poznate, priznate hrvatske knjievnike i knjievnice, tako i one manje poznate, jo

neafirmirane, kojima elimo pruiti podrku u nastojanjima da se bave knjievnim
stvaralatvom.
Ciljevi programa su obogaivanje kulturnog ivota grada Splita, popularizacija lijepe
knjievnosti i njezino pribliavanje irokoj publici, s naglaskom na mlaoj populaciji, podrka
postojeoj literarnoj produkciji te poticanje stvaranja novih knjievnih djela. To nisu
promocije knjiga, nego je osnovni naglasak na interakciji publike i autora te stvaranju ugodne
atmosfere, koja pogoduje popularizaciji knjievnosti.
Bookvica je u proteklih est postojanja postigla veliku popularnost te podrku kako publike
tako i lokalnih medija te postala svojevrstan brand na knjievnoj sceni grada Splita. Prosjean
broj posjetitelja je osamdesetak, mnogo u trenutanim drutvenim okolnostima, koje nisu
naklonjene ni knjizi ni itanju.
Bookvica do 2020. kani razvijati te programe i dati im meunarodnu, europsku dimenziju,
poev od autora iz regije, koji piu na nama barem djelomino razumljivim jezicima, a
sljedei korak bit e dovoenje autora iz Europe, u ve dogovorenoj suradnji s nakladnikom
kuom Fraktura, koja organizira Festival svjetske knjievnosti u Zagrebu; s Festivalom
europske kratke prie; u suradnji s klubovima i udrugama, kao i sveuilinim odsjecima, koji
njeguju veze s partnerima iz Europe (Francuske, Irske, Njemake, panjolske i sl.). Pritom je
kljuno da to budu kvalitetni autori, a svakako autori ije su knjige prevedene na hrvatski,
ime se potie i itanje i kupnja njihovih djela u izdanju domaih nakladnika.
Mogunosti su velike, ali financijska sredstva su zasad oskudna.
Cilj je da i Split, a ne samo Zagreb, postane odredite inozemnih pisaca u Hrvatskoj, to e
biti nadgradnja na projekt rezidencije za pisce koju vodi Udruga Kurs.
Vrlo je zanimljiva i mogunost suradnje s tzv. osjetljivim skupinama drutva, dakle
ovisnicima, bivim braniteljima, a i raznim dobnim skupinama: umirovljenicima,
osnovnokolskom djecom.
Bookvica organizira i projekt Kua kreativnog pisanja (u suradnji s udrugama Kurs i
Priigin).
X.3.8.1.3.2. Udruga Kurs
osnovana je 2007. radi suradnje s meunarodnim organizacijama i multilateralne razmjene

kulturne i umjetnike produkcije. Prua logistiku podrku umjetnicima u poticanju i
prezentiranju njihovog rada. Uestalo i kvalitetno pojavljivanje na kulturnoj sceni moe se
postii stalnim angamanom na malim i izvaninstitucionalnim projektima, koje europska
174
i svjetska scena odavno podupiru kao jedno od najvanijih izvorita kulturne svijesti graana,
a koje Udruga Kurs provodi proteklih devet godina. Najznaajniji projekt udruge je
rezidencijalni program Marko Maruli, pokrenut slijedei elju da se knjievni ivot Splita
povee s europskim centrima knjige, te da se u samom gradu na jo jedan nain oivi
knjievna scena. Program obuhvaa razmjenu autora i prevoditelja iz zemalja EU i
jugoistone Europe, koji u svojim jednomjesenim boravcima razmjenjuju znanja i iskustva s
domaim autorima, rade na svojim djelima i ukljuuju se u kulturne aktivnosti grada. Kao
koordinatori meunarodne mree Traduki, organizira predstavljanja knjievne produkcije
cijele Europe, a lokalno djeluje na stalnom irenju zanimanja za literaturu i kulturu
openito.
U sklopu programa Writers in Residence, publici je predstavljeno sedamdesetak pisaca i
drugih umjetnika iz 15 europskih zemalja. irenjem dobra glasa poveava se interes meu
umjetnicima irom svijeta, pa je za naredni period ve prijavljeno dvjestotinjak kandidata,
meu kojima je mnogo utjecajnih i vanih autora, nezaobilaznih prevoditelja i
predstavnika novog vala europske umjetnosti
Writers in Residence znaajan je u izgradnji multilateralnih odnosa, jer su ba gostujui autori
najbolji ambasadori kulturnih zbivanja u njihovim zemljama, jednako kao to dalje prenose
glas o zemlji koja ih je ugostila i omoguila nesmetani rad. Boravak i upoznavanje sa
sredinom potiu budue kulturne razmjene i prevodilake projekte kao temelje meusobnog
razumijevanja. Umjetnike rezidencije naglaavaju vanost smislene i slojevite kulturne
razmjene. One su nain na koji se drutvo brine o razvoju suvremene kreativne industrije.
Viestruki efekti ovakvog ulaganja poticaj su za daljnje aktivnosti na polju multikulturalne
razmjene i meunarodnih dijaloga, kao preduvjeta za razvoj civilnog drutva i nezavisne
kulture. Rezultati studije o mjerenju kulturnih i kreativnih trita u EU pokazuju kako su
kulturne i kreativne industrije (KKI) jedan od bitnih europskih poslodavaca te biljee
neprekidan rast, ak i u vrijeme gospodarske krize. One posredno i neposredno stvaraju vie
radnih mjesta nego neke konvencionalne (na koje se stalno osvremo kao bitne za ukupan
ekonomski porast). Stoga ne smijemo smetnuti s uma njihov znaaj i na naem podruju, a
razmjena umjetnika upravo potie stvaralatvo kulturne industrije.
Splitski je program po svojoj dugotrajnosti i kontinuiranosti jedinstven u Hrvatskoj, a samo
takav ustrajni program moe donijeti oekivane rezultate. pa je njegovo odravanje i
proirenja smjetajnih jedinica jedan od naih stratekih prioriteta.
Projekt Knjievna kua proirio bi kapacitet rezidencijalnog programa, obuhvaajui razna
polja umjetnosti, od konceptualnih, vizualnih, pa do informatikih, glazbenih i spisateljskih,
ime bi se ostvarila i bolja suradnja splitskih institucija i organizacija. Split sa svojom
izuzetnom umjetnikom produkcijom i potrebama grada ove veliine i vanosti,
definitivno zavrjeuje ozbiljan i bogat rezidencijalni program. .
175
Dugogodinja suradnja s autorima i kulturnim djelatnicima iz Europe, a naroito regije JI

Europe, poticaj je za daljnje aktivnosti na polju multikulturalne razmjene i meunarodnih
dijaloga, kao preduvjeta za razvoj civilnog drutva i nezavisne kulture. Slijedei dobre prakse
razvijenih zemalja, projekt knjievne kue - Literaturhaus - namee se kao opcija kojom se
dosadanji rad podie na viu razinu. Grad Split s izuzetno bogatom knjievnom i drugom
umjetnikom produkcijom, ima zaista mnogo razloga za otvaranje javnog prostora koji
objedinjuje sve potrebe graana za promocijom kulturnog stvaralatva.
Europska prijestolnica kulture, za koju se Split ozbiljno nastoji kandidirati, navodi na
planiranje ovog sadraja ve u samoj strategiji priprema za kandidaturu, jer knjievna kua je
jedna od nezaobilaznih stavki u koju se treba ulagati. Literaturhaus je mjesto okupljanja i
izvanredna platforma za stjecanje nove publike i interesa prema kulturi. Ovaj projekt je i dio
vizije odrivog urbanog napretka kojom elimo promiljati o kontekstualnom gradu, stvarati i
odravati genius loci, kao duh i atmosferu potrebnu za boljitak drutva. Kako se kulturni
projekti ne dogaaju sluajno, nuna je dobra veza izmeu idejnih pokretaa, financijera i
dravnih institucija. pa raunamo uz Grad Split na podrku i kontinuiranu suradnju s
meunarodnim partnerima, Ministarstvom kulture RH, upanijskim institucijama.
X.3.8.1.3.3. Udruga Priigin
od 2006. organizira Festival prianja pria Priigin na tragu sasvim suvremenih svjetskih, a
posebno europskih trendova, da se u Splitu (i Hrvatskoj) aktivira postojea kritina masa
ljudi, prije svega istaknuti pojedinci meu piscima, kazalinim djelatnicima, obrazovnim
radnicima, izdavaima, bibliotekarima, kao i predstavnici drugih profesija (npr. politiari,
menaderi, ekonomisti, pravnici) koji bi mogli pridonijeti da se suvremenost umjetnikog
djelovanja u njemu jo jednom potvrdi. Festival Priigin je danas jedna od najmasovnije
posjeenih priredbi u kulturnom kalendaru Splita, dogaa se ve devetu godinu zaredom na
poetku proljea, pazei da u svojem petodnevnom trajanju obavezno obuhvati i 20. oujka,
koji nije samo posljednji dan zime, nego i - Svjetski dan pripovijedanja.
Izvorno utemeljen na zamisli da poznati pisci, i hrvatski i strani, pripovijedaju ivoj publici
svoje jo neobjavljene prie, one to ih tek piu u svojoj osami, Priigin je ve druge godine
izrastao u neto mnogo vee, u pravi festival prianja i, jo vanije - sluanja. U vrijeme kad
nitko vie nikoga ne slua i svatko svakoga prekida u govorenju, Priigin se pretvorio u
manifestaciju pristojnosti i veselja, sve brojnije posjeenu. Pravila "Priigina jednostavna su:
svi sudionici svakog programa po desetak minuta priaju svoju priu na istu, unaprijed zadanu
temu; nema ni itanja niti konzultacija s biljekama, samo pripovijedanje ivom i brojnom
auditoriju (u publici bude i do tisuu koncentriranih sluatelja!). I tako pet proljetnih dana, s
najmanje dva tematska programa dnevno, meusobno posve razliita - i po temama i po
176
pripovjedaima. Posljednje etiri godine zadnji dan Priigina zakljuuje se istovremeno i

najtunijim i najveselijim programom cijelog festivala: "Priama o srei". Tog subotnjeg
popodneva svoje prie o srei - i jedino o srei! - pripovijedaju i ljudi iz publike, svatko tko to
poeli. Uz ove dogaaje, u sklopu Priigina odvijaju se i druga atraktivna dogaanja: autorske
veeri istaknutih pisaca, ali i drugih osoba iz javnog ivota; burza proitanih knjiga, gdje se uz
pomo vage i metra razmjenjuju identine koliine tiva, stranica i korica... U sklopu
Festivala prianja pria realizira se i tematski zasebna manifestacija na kojoj svoje prie
priaju osmokolci i srednjokolci. Njihove su prie na akavskom govoru, ime se nastoji
ouvati kulturnu batinu podneblja. Priigin se poprilino izborio za svoj djeli panje
kulturne javnosti. ak se govori i o fenomenu Priigina koji za vrijeme trajanja, u pet
prialakih dana, pohodi i preko tri tisue posjetitelja.
Namjera je realizirati jo vie aktivnosti i priredbi nego ih je ostvareno do danas. Ono to je
na poetku tek bila ambicija tj. da Priigin u nekim svojim aktivnostima ivi kontinuirano,
kroz cijelu godinu, sada ve postaje stvarnost.
X.3.8.1.3.4. Projekt Kua kreativnog pisanja
pokrenut je u suradnji splitskih udruga za promicanje knjievnosti: Priigin, Bookvica i

Udruga Kurs, uz podrku Hrvatskog drutva pisaca. Kua kreativnog pisanja obogatila je
kulturnu ponudu grada Splita i zasigurno se izdvaja od drugih programa posveenih
knjievnosti, jer omoguava svakom polazniku da bude aktivnim sudionik procesa knjievnog
stvaranja. Projekt ima za cilj ponuditi kvalitetan program radionica kreativnog pisanja u
manjim skupinama (8-10 polaznika), a kao predavai nastupaju profesionalni pisci i
sveuilini profesori, koji bi u kontekstu aktualne teme priznavanja knjievnosti, odnosno
zanimanja spisatelj, unutar nacionalne akademske zajednice mladima ponudili kvalitetno
polazite za eventualno profesionalno bavljenje pisanjem, a svima ostalima mogunost da
uoblie i usavre svoju elju i potrebu za pisanjem. Vn spekt ovog progrm je njegov
nekonvencionalnost. Program ima kljunu ulogu dodatno animirati splitsku publiku kako bi
poveali interese u upoznavanju knjievnosti te irenju kruga itatelja.
kola kreativnog pisanja koja svoj rad bazira na kvalitetnoj edukaciji, kao rezultat ima irenje
dobrih impresija od polaznika prema javnosti, a time garantira poveanje interesa i broj
polaznika u budunosti. Strateki gledano ovo je jedan od primjera dobre prakse
umreavanjem splitskih udruga slinih aktivnosti iz razloga to prethodna iskustva zajednike
suradnje gotovo da garantiraju pozitivan ishod projekta i na tome e nastaviti raditi i djelovati.
X.3.8.2. Film, audiovizualna industrija, nezavisna audiovizualna kultura

177
X.3.8.2.1.Uvod
Sredinji cilj strategije u ovom podruju je poticanje razvoja audiovizualne i filmske

umjetnosti, kulturnih i kreativnih industrija, te nezavisne drutveno-kulturne i umjetnike
scene. Split kao grad ima dugu kulturnu tradiciju i batinu koja seu daleko u prolost. One su
dio turistike ponude grada, ali istovremeno predstavljaju mogunost i izazov da se na
njihovim osnovama gradi nova pria o gradu pod Marjanom. Film i novi mediji nude
mogunost osvjeavanja starih slika, novu interpretaciju starih pria i novo
kontekstualiziranje grada u medijskom okruenju ijim dominirajuim utjecajem je danas
proet cijeli svijet. Bez obzira na to je li rije o telepristupanosti interneta dostupnoj na svim
lokacijama svijeta ili je rije o interpretaciji batine u vidu medijskih instalacija na samoj
lokaciji artefakata i graevina u Splitu, efekti mogu biti znatni i imati odjek na raznim
planovima. Za Hrvatsku kao zemlju u tranziciji u ovom je kontekstu takoer izuzetno vaan
razvoj civilnog sektora u kulturi, pa e se u okviru priprema za EPK i u samom programskom
dijelu dosta pozornosti posvetiti njegovom razvoju.
X.3.8.2.2. Razvoj filmske produkcije
Mogunosti industrijskog razvoja su se promijenile. EU podrava razvoj audiovizualnih i kreativnih industrija u kontekstu manjeg i srednjeg poduzetnitva. U Splitu ivi i
radi desetak izvrsnih pisaca od kojih su se neki ve s velikim uspjehom okuali u pisanju za
film i televiziju. Na Sveuilitu u Splitu otvorena je prije 18 godina Umjetnika akademija na
kojoj su, meu ostalim, odsjeci: Dizajn vizualnih komunikacija, Film i Video, te Gluma. U
gradu postoji znatan broj mladih ljudi obrazovanih u ovim sektorima. Dobar dio njih je i
naao zaposlenje, ali to je sve skupa ispod mogunosti koje su pred nama. Logino je da se u
tom kontekstu razmilja o ustanovljavanju i umreenju producentskih audiovizualnih kua u
samom Splitu. Na taj nain otvorila bi se nova radna mjesta i zaposlili novi mladi ljudi,
pojavili poduzetnici malog ili srednjeg opsega. Split i njegova okolica ne bi vie bili samo
kulisa za snimanje, ve bi se u gradu producirali novi sadraji i audiovizualni proizvodi. U
dogovoru sa Sveuilitem mogli bi se ustanoviti i novi studijski programi u smjeru razvoja
audiovizualne industrije. Grad bi mogao ponuditi stanovite pogodnosti za privlaenje
postojeih i osnivanje novih producentskih kua i udruga u specifinim podrujima
audiovizualne industrije (najam opreme, casting, predprodukcija, glavna produkcija,
koprodukcija, distribucija, novi mediji, art-produkcija, TV serijali itd.). Mogunosti
koproduciranja i umreenja na tritu Europske unije su goleme, a dobar dio uvjeta je ve tu.
178
X.3.8.2.3. Civilni sektor i neovisna audiovizualna scena
Film, novi mediji i drutvene mree jedan su od najvanijih i najeksponiranijih naina

izraavanja mladih ljudi, ali sve vie i drugih dijelova populacije. Zato je izuzetno vano u taj
kontekst ukljuiti ljude koji su iz njega iskljueni.
U Splitu djeluje niz udruga aktivnih na tom podruju. Neke od njih posveene su filmu,
kulturi i umjetnosti, neke se bave socijalnim pitanjima, neke slobodom medija, a neke
ljudskim pravima. Zajedniki su im, izmeu ostalog, mediji preko kojih djeluju. Djelovanje
veine tih udruga izrazito je lokalnog karaktera i slabo su umreene u meunarodne
kontekste, tako da nemaju europsku dimenziju u svom djelovanju. Tako bi jedan od vanih
ciljeva bio kroz Split, kao EPK, osnaiti i umreiti civilni sektor i nezavisnu umjetniku scenu
u kontekstu EU-a. Jedan je od velikih problema za te djelatnosti nedostatak novca u gradskom
proraunu za kulturu namijenjen civilnom sektoru. Veina prorauna ve je unaprijed
rasporeena za plae zaposlenih u nacionalnom kazalitu i muzejima, to se nee moi
promijeniti u skorijoj budunosti, tako da je nuno sredstva za razvoj civilnog sektora iznai
na drugim mjestima te tako pridonijeti razvoju nezavisne umjetnike scene na podruju filma,
medija, vizualne umjetnosti, plesa, glazbe i drugih vidova umjetnikog izraavanja. Taj
problem moemo rjeavati kroz javno i civilno partnerstvo, te osnivanje Drutveno-kulturnog
centra u dananjem Domu mladih koji e, uz udomljavanje nekih udruga koje u njemu ve
djeluju, imati i puno vaniju funkciju: bit e servis za produkciju, prezentaciju, umreenje i
djelovanje svih zainteresiranih udruga u Gradu Splitu, te gradskih i obrazovnih institucija.
Tako e se razvijati fleksibilan i ekonomski isplativ administrativni, produkcijski i
prezentacijski potencijal civilnog sektora i nezavisne kulture.
X.3.8.2.4. Velika radionica: Split grad filma i audiovizualne kulture
Najbolji nain razvoja produkcije filma, medija, kreativnih industrija i razvoja

civilnoga audiovizualnog sektora je samospoznaja i uspostavljanje grada kao jedne velike
radionice. Za uspostavu te goleme radionice potrebno je obaviti niz predradnji koje ukljuuju
stvaranje uvjeta za razvoj postojeih resursa i ljudskog potencijala, njegovo osnaivanje,
edukaciju, prijenos znanja kroz produkciju, umreavanje i odrivi razvoj tog sektora u Splitu
nakon 2020 godine.
X.3.8.2.5. Rezidencija filmskih autora i producenata

179
Od 2016. do 2020. godine Grad bi trebao rezervirati jedan stan u centru, mada ovo ne
korespondira sa eljom da se kulturni sadraji izmjetaju iz centra. Tu bi tijekom najmanje
petogodinjeg razdoblja bio mogu individualni ili skupni smjetaj gostiju: tu bi mogli na
odreeno razdoblje biti ugoeni filmski djelatnici, gosti festivala, konzultanti, producenti,
redatelji, scenaristi, umjetnici, istraivai, aktivisti, nastavnici itd. Prije svakog projektnog
razdoblja, godinu unaprijed, bio bi raspisivan natjeaj na koji bi se mogle javiti producentske
kue, udruge, obrazovne institucije i druge sline organizacije.
X.3.8.2.6. Natjeaj za poticanje razvoja neovisne audiovizualne kulture
Taj natjeaj treba zasnovati kao poveznicu izmeu audiovizualne umjetnosti i

neovisne kulture kroz umreen i senzorian kontekst u kojemu su video, film i Internet kljuni
za izraavanje individualnog, kulturnog i antropolokog iskustva suvremenog ivljenja i
umjetnikih artikulacija. Mnogi suvremeni umjetnici i filmski autori trenutno stvaraju
etnografski impostirane sadraje i artikuliraju teme na podruju irokih drutvenih konteksta,
kao to su nacionalizmi, migracije, manjine, pitanja identiteta, nezaposlenosti itd. Nezavisna
kultura ne vjeruje da su reprezentacijski mediji ogledala koja odraavaju stvarnost, nego
sustav kroz koji razliiti identiteti mogu biti realizirani. Grad Split e u razdoblju od 2016. do
2020. godine jednom godinje raspisivati natjeaje kako bi ojaao dionike iz nezavisne
kulture u smjeru samostalne produkcije, distribucije, umreavanja, obrazovanja i
administrativne kompetentnosti.
X.3.8.2.7. Digitalizacija muzejskih arhiva i audiovizualna prezentacija batine
Digitalizacija muzejske grae, fotografija, filmova, video umjetnikih uradaka, knjiga,

zvunih zapisa, antropoloke dokumentacije, arhiva, asopisa i privatnih zbirki podloga je za
medijsku vidljivost i interpretaciju, istraivanje i dostupnost, za uspostavljanje novo-stare
slike grada i pretvaranje zatvorenog prostora u otvoreni knjinino-istraivaki prostor.
Batina je iva onoliko koliko je izvediva, privlana, razumljiva i zanimljiva u vremenu u
kojem ivimo. Uz cijeli spektar manjih narudbi Grad bi, zajedno s Turistikom zajednicom i
Ministarstvom turizma, u svrhu vlastite promocije i dugoronog dobitka, inicijalno trebao
financirati interaktivnu kompjutorsku igricu smjetenu u Dioklecijanovu palau u doba cara
Dioklecijana. Takva edukativno-zabavna igra mogla bi ii dalje kroz povijest grada i njegove
slojeve kao nivoe same igrice sve do danas, uz ukljuenje povijesti Salone i drugih sadraja iz
ueg i ireg okruja. To je jedna od mogunosti kombinacije edukativnog, zabavnog i
turistikog sadraja koja predstavlja vrlo izravnu promociju prostora i njegova povijesnog
180
Comment [K43]: Stan bi trebao

rezervirati Grad u situaciji kada grad
promovira sve vedi postotak
samofinaciranja drugih institucija u kulturi.
Zato se audiovizualna umjetnos tne bi
projektno financirala.
razvoja. Ta psiholoko vremenska i prostorna genealogija Splita predstavlja izvrsnu podlogu

za aplikaciju intermedijskih sadraja i multidiscplinarnih istraivanja na polju medija
platforme igara, ali i na podruju znanstveno antropolokih i arheolokih filmova kao
kompleksnijih sadraja uz usku spregu sveuilita i kreativnih industrija. U tom kontekstu za
prezentaciju ovih sadraja zanimljiv je Meunarodni festival arheolokog filma u Splitu, a
potom i mogua distrubucija na druge festivale i televizije kroja e se ostvariti kroz mreu
projektne suradnje ostvarenu projektima uoi i neposredno nakon odravanja EPK-a.
X.3.8.2.8. Proizvodnja dugometranih igranih filmova i serija
U Gradu Splitu nedavno je osnovan Fond za kinematografiju. Najvanija svrha tog

Fonda, uz produkciju svih filmskih formi, treba biti produkcija pet ili vie dugometranih
igranih filmova, te jedne televizijske serije (12 epizoda). Slijedi struktura odvijanja procesa:
- 2016. raspisivanje europskog natjeaja za razvoj scenarija s radnjom smjetenom u Splitu
odnosno u njegovoj okolici,
- 2017. raspisivanje europskog natjeaja za sufinanciranje pripreme filmskih projekata i TV
serije koji se produciraju u Splitu i njegovoj okolici,
- 2018. raspisivanje europskog natjeaja za produkcije i koprodukcije sa radnjom smjetenom
u Splitu i njegovoj okolici,
- 2019. snimanje i produkcija filmskih projekata u Splitu,
- 2020. premijere filmova i TV serije najkasnije u godini EPK,
- 2021. nastavak rada gradskog Fonda za kinematografiju i potpomaganje producentskih kua
i udruga utemeljeno na uspjesima rada u proteklih pet godina, s ciljem ostvarivanja grada kao
malog regionalnog centra filmske industrije.
X.3.8.2.9. Specijalna izdanja postojeih filmskih festivala u 2020.
etiri postojea gradska filmska festivala bi u godini EPK razradila specijalne edicije
i programe te u svojim programima i pripremama za programe pratili audiovizualnu
produkciju koja e nastajati u kontekstu drugih projekata.
X.3.8.3. Platforma Doma mladih
181
Comment [K44]: ovo je u skladu sa

sadanjom intencijom Min Kulture da
podupir eaudiovizualnu umjetnost u skladu
s europa 202o trendom, ali favoritzirinaj
efima u cijeloj prii je i pak malo preoito i
dolazi od ljudi koji su direktno involvirani u
pisanje strategije
Nezavisna kulturalna scena bitan je dio kulturalnog ivota svakog grada. Istodobno,
same organizacije djeluju u nepovoljnim uvjetima za produkcijski i prezentacijski rad. Radi
stabilizacije i kreativnih iskoraka nezavisne kulturalne scene grada Split kljuno je
unapreenje uvjeta u kojima djeluje scena kroz poveanja sredstava za rad, konano ureenje
Doma mladih i poticanje umreenja s institucionaliziranom kulturom i drugim nezavisnim
kulturalnim scenama. U sljedeih est godina, kroz fondove za razvoj drutveno-kulturalnih
centara u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo kulture, Ured za udruge, Zaklada Kultura nova,
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva i druge dostupne institucije) kao i kroz fondove
za izvoenje graevinskih radova na objektima od interesa za zajednicu (Europski fond za
regionalni razvoj, Ministarstvo graditeljstva, Ministarstvo turizma, Ministarstva kulture i
drugi izvori) nuno je Dom mladih urediti tako da se nezavisnoj kulturalnoj sceni omogui
produkcijski i prezentacijski rad u tehniki dobro opremljenim, gledateljima ugodnim i
akterima nezavisne kulture adekvatnim prostorima. Dom mladih tako e postati drutvenokulturalni centar koji okuplja organizacije i pojedince te svojim kontinuiranim programima
nudi edukaciju, produkciju i prezentaciju suvremene umjetnosti i kulture u Splitu, Dalmaciji i
ire. Civilno drutvo, to jest, organizacije s nezavisne kulturalne scene i scene mladih/za
mlade ukljuene su u razvoj Doma mladih kao drutveno-kulturalnog centra i upravljanje
buduim naprednim drutveno-kulturalnim centrom kroz model hibridne institucije koja
osigurava raspodjelu prava i odgovornosti te dijalog i suradnju izmeu civilnog sektora i
jedinica lokalne samouprave. U prijelaznom razdoblju, za vrijeme ureenja prostora Doma
mladih prema idejnom projektu arhitektonskog ureda ARP od 2006. godine, nuna je
uspostava kriterija koritenje prostora u Domu mladih koje donosi Multimedijalni kulturni
centar, kao upravitelj zgrade, i korisnici prostora oformljeni u Platformu Doma mladih,
zagovaraku platformu (tijelo u procesu formiranja u pravno tijelo savez udruga na lokalnoj
razini neprofitnu, nestranaku i participativnu inicijativu za nezavisnu kulturalnu scenu i
scenu mladih/za mlade koncentriranu na prostor Doma mladih).
Program natjeaja za javne potrebe u kulturi Grada Splita jedan je od kljunih
mehanizama koji definira kulturalnu ponudu grada i razvija publiku, a koji istodobno treba
ostati usklaen s kulturalnim politikama i biti ugraen u ovu kulturalnu strategiju grada. Stoga
je od izrazite vanosti za stabilizaciju nezavisne kulturalne scene da ovaj mehanizam dodjele
sredstava kroz program javnih potreba nastavi funkcionirati, i funkcionira jo bolje, te da se u
praksi primjenjuju mjere iz kulturalne strategije grada. Kako bi taj mehanizam u razdoblju od
iduih deset godina funkcionirao kako treba, potrebno je osnivanje u srednjoronom podruju
osnivanje jo jednog vijea u kulturi koji e omoguiti prijavu inovativnih umjetnikih i
kulturalnih praksi koje su interdisciplinarne i/ili intermedijalne te su po svojoj prirodi oblici
umjetnikog stvaralatva i novih oblika organizacijskog djelovanja u kulturi (platforme,
mree, neovisni neprofitni klubovi i centri, hibridne institucije i slino). Za daljnju
stabilizaciju nezavisnog kulturalnog sektora predlae se uvoenje institucionalnih potpora (za
182
Comment [K45]: ponavljanje vanosti i

konteksta Doma maldih koji ovdje ima
potpuno drugi naziv za razliku od slubenog
MKS
razliku od dosadanjeg iskljuivog financiranja projekata), odnosno institucionalna

mogunost viegodinjeg financiranja programa. Sve ovo potrebno je popratiti poveanjem
cjelokupnog budeta kojim se financira nezavisna kulturalna scena ili promijeniti odnose
financiranja nezavisne i institucionalne scene. To treba postii kombinacijom proraunskih
sredstava, prijava na programe potpora i komercijalnih programa koji donose odreeni profit.
Za daljnji razvoj nezavisne kulturalne scene potrebno je otvoriti modele suradnje gradskih
ureda i kulturalnih institucija s nezavisnom kulturalnom scenom kroz zajedniko koritenje
resursa prostora, opreme, tehnikog osoblja i slino.
Nezavisna kulturalna scena okupljena oko ovog projekta takoer u nastupajuem
razdoblju treba otvoriti svoja vrata iroj zajednici, ali i ui u iru zajednicu, bilo da govorimo
o predgraima, prostorima pojedinih grupa zajednice (starijih osoba, lokalnih klubova ili
mjesnih odbora) ili o izlasku u prostore koji e se otvoriti novim mapiranjem gradskog
kulturalnog miljea koji je jedan od vanih ciljeva ovog nacrta strategije.
Comment [K46]: Ako nezavisna

kulturna scena postane dio stalnog
finaciranja gubi li ona status nezavisnosti i
samim time smisao svoga postojanja?
naglaavanjem neovisne kulturne scene
koju valja ukljuiti u institucionalni oblik
financiranja i pradenja ona gubi status
nezavisnosti i posataje dio institucionalne
scene, a time i gubi svoj smisao.
X.3.8.4. Glazbena, klupska i alternativna scena
Do 2020 godine bi trebalo festivale navedene ranije obogaivati meunarodnim

sadrajima, a u 2020 godini odrati ekskluzivne festivalske programe. Festival dalmatinskih
klapa u Omiu bi 2020 godine mogao imati poseban program koji bi bio odran u Splitu i u
cijelosti posveen Ljubi Stipiiu kao jednom od osnivaa festivala i autoru koji je ostavio
osebujan i autentian peat na klapsku kulturu. Split danas ima i bogatu klupsku scenu koja bi
u europskom kontekstu umreenja manjih klubova uz minimalna sredstva mogla biti stanica
na turnejama glazbenika iz itave Europe. U daljnjoj strategiji razvoja klupske scene, a
obzirom na iznimnu turistiku atraktivnost Splita otvara se mogunost organiziranja tzv.
Show case festivala gdje se uz viednevni program nastupa neafirmiranih izvoaa iz itavog
svijeta, a prvenstveno iz Europe okupljaju akteri nezavisne glazbene scene, organizatori
razliitih festivala te promotori. U sklopu takvog festivala takoer se organiziraju i glazbene
radionice, predavanja i tribine i takav festival je zbog svog obima i raznolikosti primjeren
zatvorenim koncertnim i klupskim prostorima u zimskim mjesecima.
Pokretanje adekvatne i tehniki dobro opremljene scene zahtijeva i primjeren glazbeni
studio koji bi bio platforma za promociju mladih glazbenika sa ciljem njihovog angamana na
slinim festivala u Europi i svijetu te poligon za praktinu obuku studijskih tehniara i
inenjera oblikovanja zvuka. U tom kontekstu STart festival bi trebao pobjedniku pruiti
profesionalno snimanje itavog glazbenog materijala, a u 2020 godini bi se mogao
organizirati meunarodni STart festival koji bi okupio dotadanje pobjednike zajedno sa
pobjednicima slinih programa u dravama EU-a. Takoer, zahvaljujui blagoj mediteranskoj
klimi i brojnim gradskim trgovima i otvorenim prostorima Split je idealan za organiziranje
183
Comment [K47]: pisci oito nisu

upoznati s postojanjem zaklade Ljubo
stipiid Delamata
festivala jazza, bluesa i etnno-glazbe u predsezoni i postsezoni (mjeseci svibanj, lipanj, rujan i
listopad), a njegova organizacija je vrlo izgledna zahvaljujui splitskim glazbenicima s
meunarodnim iskustvom i brojnim poznanstvima sa inozemnim kolegama, te interesu ve
dokazanih organizatora slinih festivala u Zagrebu i inozemstvu za pomo pri organiziranju
slinih festivala u Splitu. Nekoliko takvih festivala bi osim zadovoljavanja interesa brojne
domae publike sigurno bili i kulturalni aduti grada u strategiji povezivanja turizma i kulture,
a bitno bi se proirila ponudu kulturalnih sadraja van takozvane sezone. Posebnu
zanimljivost i kulturalno turistiku atraktivnost bi mogao imati stalni postav opereta Ive
Tijardovia koje bi se mogle izvoditi kako na otvorenim tako i u zatvorenim prostorima bez
posebno zahtjevnih scenskih i tehnikih zahvata. To bi bio kao neki splitski 'Broadway' koji bi
kao inicijalni sadraj mogao biti pokreta slinih kreacija u formi kabareta, te tako pruiti
mogunost splitskim studentima glume koji mahom pokazuju interes ka ostvarivanju svojih
glazbenih afiniteta i talenata.
X.3.8.5. Nezavisna scena
X.3.8.5.1. Playdrama
Kazalite PlayDrama trenutno ne posjeduje vlastiti prostor za izvedbe. Ta okolnost

odreuje njegove srednjorone planove: mora biti kadro opremiti izvedbe za razliite
prostore. Cilj je do 2018. godine podii tehniku sposobnost kako bi novim tehnologijama
postigli veu mobilnost i time poveali broj programa te ostvarili bolju komunikaciju s
publikom, ulaui u internetsku promidbu i sustav prodaje ulaznica. Kazalite ima etiri
stalno zaposlena djelatnika, pet stalnih suradnika te dvadesetak povremenih suradnika.
Ulaganjem u njihovu edukaciju eli poveati produktivnost. Glavni cilj ostaje dobivanje
vlastitog prostora za izvedbe, kako bi moglo iriti djelatnost kroz nove sadraje. Vlastiti
prostor omoguio bi povezivanje korisnika edukativnih programa i profesionalnih izvedbi, te
bi tako jedan program promovirao drugi . U programskom smislu kazalite se eli jasno
profilirati kao edukativni centar i kazalite praizvedbi, irei edukativni program na
profesionalce, a izvedbeni prema sustavnijoj promociji europskog i hrvatskog suvremenog
dramskog teksta i njihovoj komparaciji. Prostore za izvedbe PlayDrama osigurava
programskim suradnjama, dosad s MKC-om, Splitskim ljetom, Solinskim kulturnim ljetom,
Kazalitem Marina Dria iz Dubrovnika i Quasiteatrom. Do vlastitog prostora moe doi uz
pomo lokalne zajednice, dugoronim najmom gradskog prostora, koji bi sami opremili.
Veinu opreme ve posjeduju. Razgovori s Gradom Splitom na ovu temu su stalno otvoreni.
Kazalite PlayDrama vidi sebe dugorono kao istraivaki, edukativni, izvedbeni
184
Comment [K48]: opet dio sveuilita

odnosno UMAS a ali bez indetifikacije sa
matinom kudom
centar. Oba programa, i edukativni i izvedbeni, imaju meunarodne potencijale. Edukativni

program nastoje proiriti ostvarujui suradnju, kroz razmjene i radionike programe, s
europskim edukativnim centrima. Izvedbeni program e povezivati s inozemnim partnerima
preko nacionalnih ITI (International theatre institut) centara. Nakon 2020. program bi ostao
temeljna programska platforma na kojoj se razvija PlayDrama. Planira uspostaviti vrstu vezu
s hrvatskim ITI Centrom. Suradnju zapoinje ve 2015. godine na projektu Rendez-vous,
festivalu francuske kulture u Hrvatskoj. Do 2020. namjerava proiriti suradnju povezujui
godinje tri ITI Centra. Izborom redatelja iz jedne zemlje za postavljanje dramskog teksta iz
druge ostvaruje tri projekta koji se izvode u trima zemljama. Takvim programom mogu
participirati i u programu EPK, povezivati gradove prijatelje ili ranije organizatore EPK. ele
otvoriti prostor europskim edukativnim centrima kako bi dio svog programa realizirali u
Splitu. Kazalini pedagozi iz zemlje i inozemstva, kroz radionike programe, radili bi na
profesionalnom usavravanju glumaca i redatelja. Iskorak u zajednicu planira ostvariti
suradnjom s udrugama kulturne i socijalne orijentacije. Ve imaju iskustva kroz suradnju s
Udrugom Most iz Splita. U godini EPK PlayDrama moe organizirati programe koji
ukljuuju predstave, radionice i predavanja, a bave se poloajem mladih ili rizinim
skupinama. Moe naruiti dramske tekstove s tom tematikom. Namjera je i nakon 2020.
godine provoditi ovakve suradnje, vezivati programe uz drutveno odgovorne teme.
X.
Split kao kulturalni brend: suradnja i tehnoloka podrka
XI.0. Uvod. EPK 2020: Strategija ostvarivanja deblokade u institucionalnom i

izvaninstitucionalnom sektoru kulture i povezivanje s drugim sektorima razvoja Grada
Ovaj dio Strategije vezan je uz prijavu Grada Splita za EPK i nosi radni naslov:
Kreativnost, ustrajnost i zajednitvo. Ovo je projekt na kojem je vie mjeseci radila grupa
kreativnog tima GPK, a navedeno su saeci nekih razmiljanja koja su detaljnije razraena u
drugim poglavljima, ali ovdje su sumirana ukratko i s naglaskom na one elemente za koje se
tom timu inilo da ine razliku izmeu kandidata za prijestolnicu kulture i grada koji taj
poduhvat doista moe provesti.
Uvod i pozicioniranje. Danas s pravom moemo rei da je grad zajedno sa svojom okolicom
svojstven kulturalni inkubator koji u svojoj budunosti treba teiti novim konceptualnim
rjeenjima kako bismo dobili odgovor zato ba Split treba ovaj projekt.
Split bi se u kontekstu kulturalnog iskoraka prostorno trebao sagledati zajedno s njegovim
okruenjem. injenica je da Split ima okrenutost prema moru i Mediteranu, ali u principu
185
Comment [K49]: zato je playdrama

pogodn asi poeljna za ovo a UMAS nije?
dobru i razvijenu kulturalnu povezanost sa svojim zaleem. Zalee je s jedne strane zaputena
Zagora koju bi trebalo razvijati, a tu se otvaraju razne mogunosti i elementi za razvoj. To
nam otvara koncept da se, s jedne strane, to zalee spusti Mediteranu, a s druge da okrenemo
Mediteran prema vlastitom zaleu. Kako Split nema veih mogunosti prostornog irenja,
ovakav koncept otvara prostor za stvaranje novih kreativnih industrija i alternativnog
razmiljanja o urbanizmu, kulturi i umjetnosti. Istodobno, Split bi na taj nain pomogao svom
zaleu ukljuujui ga u svoj kreativni ivot, a time bi versificirao i samog sebe, doprinio svom
razvoju i obogatio se za jednu multikulturalnu komponentu. Zagora je predivni prirodni resurs
koji je naalost zaputen i naputen, a konceptom premjetanja kreativnih industrija, uz
iskoritavanje postojane infrastrukture, cilj je oiviti i ponovno naseliti podruja koja su
tijekom rata iseljena i nikada se poslije nisu obnovila, demografski i kulturalno. Poslijeratni
problem iseljavanja stanovnitva zbog osnovnih egzistencijalnih problema, danas se moe
ponovno nadomjestiti novim idejama vezanim uz podruje kulturalne industrije sa svrhom da
zalee Grada postane integrirani prostor dijaloga, tolerancije, mira, kulture edukacije i
meditacije/medijacije. Prostorno podruje koje je povezano i s Bosnom i Hercegovinom
otvara mogunost umreenja s drugima i drugaijima i moguost prekogranine suradnje na
primjer s gradom Mostarom. Upravo na taj nain grad Split postaje centrom za mir i dijalog u
Regiji i Europi, centar koji na podruju konfliktnih studija ini akademski, umjetniki i
kulturalni iskorak u politici i poetici spajanja i dokidanju razdvajanja kao politike dana.
Sljedeih pet godina. Kroz petogodinji period tijekom pripreme stvaranja jedne nove
poveznice Splita i Zagore u svrhu kreativnog suivota kao pripreme za EPK, taj bi kontaktni
prostor postao mjestom gdje bi se Zagora, odnosno splitsko zalee pretvorila u mjesto
osnivanja centara kreativnosti, a Split bi bio arite gdje bi publika, posjetitelji, graani, turisti
mogli konzumirati rezultate ovog procesa: proizvode i artefakte tako zamiljene kulture.
Mogui infrastrukturno-edukativni sadraji koji e biti posljedicom i rezultatom takve
interaktivne suradnje:
- Akademija/radionice/centri za izobrazbu stanovnitva u proizvodnji ekoloke hrane,

suvremenog vinarstva i gastronomijskih iskoraka iz lokalne zatvorenosti, zatita domaih
proizvoda, brendiranje lokalnog proizvoda i njegovo uklapanje u ire zamiljeno okruje
- Multimedijalni centar za dokumentiranje batine, kako bi se zatitila i konzervirala da je
se ouva od zaborava, pa time i od propadanja.
- Prostor za edukativne radionice na raznim podrujima ukljuivosti: etnike, etike, spolne i
kreativne, uz podrku gradskih muzeja.
Na podruju umjetnikih iskoraka mogui su ovi sadraji i programi:
- Likovne kolonije
186
Comment [K50]: Koji su to konflikti na

djelu trenutono u zasleu u odnosu na
Grad????
- Knjievni susreti
- Suradnja osnovnih i srednjih kola kroz Kreativnost, ustrajnost i zajednitvo
(Prezentacija kulturno-umjetnikog stvaralatva djece i mladih)
- Fotografija/ Stari zanat - nove tehnologije
Sve ovo gore moe se projektom primijeniti ne samo na zalee nego i na otoke ka
drugom obliku iskoraka iz zatvorenog ambijenta Grada u prostor svog prirodnog okruenja.
Otvaranje prema okruenju. Otvarajui se prema svome prirodnom okruenju stvorit e se
novi poticajni temelji racionalnog koritenja prirodnih resursa i ekoloki kvalitetnih dobara, a
cilj je da graani i drutvo u cjelini krenu odgovorno i kreativno djelovati razvijajui i irei
dalje pozitivnu svijest kako bi Grad razvili u eko-prijatelja kulture ivljenja i time postali jo
atraktivnija i ne samo u kulturalnom, ve i u ekoloki osvijetenom turizmu nezaobilazna
turistika destinacija. Na ovaj nain grad bi postao spreman mijenjati svoj imid, i ne bi vie
bio samo ljetna brza turistika fast-food destinacija, ve dobro osmiljenim brend. Polako bi
proizvodima i programskim sadrajima poeo privlaiti publiku 12. mjeseci u godini kada bi
se itav prostor splitskog bazena kroz sva etiri godinja doba, odnosno kroz etiri ina kao u
savrenom u povijesni kontekst upisanom opernom djelu, mijenjao svoj eksterijer i interijer
prilagoavajui tako svoju sadrajnu ponudu prema potrebama kulturalno i ekoloki
osvijetene klijentele i na taj nain mijenjao svoju kulturalnu i kulturoloki upisanu scenu.
Kroz kulturu i kvalitetu ivljenja, odnosno prema radnoj definiciji upisa programskog
dijela programa EPK: tijelo-more-kamen-grad, treba staviti naglasak na pitanje kakvu je
uope sudbina Maditerana kojem pripadamo u budunosti koja je pred nama i koji su sve
problemi s kojima se susreemo, odnosno kakvo rjeenje nudimo u lokalnom i regionalnom
smislu. Problemi su razliiti, ekoloki, industrijski i kulturalni. Polazimo od devastacija luka,
propast industrije, brodogradnje, takozvanog brzog turizma, bezone devastacije batine te
nedovoljne ili ak nikakve iskoritenost prirodnih resursa. Tu su i krucijalni negativno
impostirani problemi nezaposlenost, osjeaja besperspektivnosti, nekreativnosti, uahurenosti
u svakodnevnicu i blokade potencijala koje kao zajednica svakako imamo.
Mogua rjeenja postoje i na njima treba sustavno raditi. Ona se u prvom redu trebaju
osloniti na pokretanje kreativnosti, jer samo pokretanjem kreativnih potencijala moemo
revitalizirati radna mjesta, i dobiti onaj pozitivni zamanjak deblokade koji stoji u sreditu
ove strategije kao svojevrsni lajtmotiv. Cijelim ovim procesom prijave grada na natjeaj
Grada za Europsku prijestolnicu kulture potrebno je poslati jasnu poruku da kultura nije samo
ukras i ljepota naeg grada zajedno s okolicom i otocima, ve da se ta ljepota godinama
devastira te da je krajnji as da taj proces suradnjom Grada, civilnih udruga i kulturalnih
institucionalnih i nezavisnih imbenika zaustavimo.
Smjernice turizma i odnos prema kulturi. ini se da bi se, generalno govorei, moglo rei
kako turizam u Gradu trenutno ide u smjeru koji nije najbolji. Naime, ljeti grad zajedno s
187
otocima postane prepun, a zimi izgleda sablasno prazan, zatvaraju se restorani i ostala
turistika ponuda to ukazuje da turistima nismo dovoljno zanimljivi izvan tradicionalnog
dijela ponude koji se sastojao od prirodnih ljepota, istog mora i ugodne klime, odnosno da
nas jo nisu prihvatili kao destinaciju kulturalnog turizma, opet, kao sredinjeg mjesta ove
Strategije. To nam ukazuje na injenicu da imamo relativno ozbiljan problem, ako elimo
strateki razvoj itavog Grada i regije bazirati na kulturalnom turizmu kao zamanjaku. Stoga
putem priprema za Split grad Prijestolnicu europske kulture 2020 imamo ansu smisliti
naine kako te rijeiti i to ne samo u toj godini nego i u srednjoronom razdoblju koje slijedi.
Neka od rjeenje moemo pronai kroz tradicionalnu kulturu, ekoloki pristup i retradicionalizaciju, ali u najpozitivnijem smislu te rijei. Govorimo o osnivanju novih
akademija vinarstva i kulinarstva, o preusmjeravanju brodogradnje prema tradicionalnim
brodovima koji uvaju tradicije (izgradnja malih brodova, jedrilica, ekoloki naini transporta,
izgradnja kreativnih centara u Zagori, proizvodnja i kvalitetno osmiljena distribucija eko
domaih proizvoda (otoci i Zagora). Uz sam kulturalni turizam u obliku tzv. elitne ponude,
takav nain prua mogunost otvaranja novih radnih mjesta, obiteljskih gospodarstava, malih
poslodavstava i drugih oblika zapoljavanja u kulturalno-ekoloko-gastronomskoj ponudi kao
kombiniranoj akciji zajednice u procesu pokretanja pozitivnih promjena. Poseban naglasak
svakako treba staviti na ribarstvo kao vanu gospodarsku djelatnost, ali i prikazati tradiciju
ribarstva kao dio nae tradicije i kulture. To e se uiniti kroz razne manifestacije, regate,
izlobe, u suradnji s Pomorskim muzejom i drugim udrugama koje uvaju tradicionalne
brodove. Iskustvo otoka, iskustvo kamena i iskustvo grada trebaju biti naini privlaenja
kulturalnog turizma zasnovanog na batini kao ishoditu i odnosu urbanog i ruralnog kao
poetnoj toki upisivanja okruja u kulturalnu paradigmu Grada. Upravo u tome krije se i
jedna od osnovnih dimenzija nae prijave za EPK.
Naglasak u tom kontekstu treba staviti na konkretne programe. U sluaju ideje iskustva
otoka i ribarstva kao blisko povezane sastavnice, to treba biti ukljuivanje i poticanje
restorana u osmiljavanje kreativnih i tradicionalno zasnovanih ribljih specijaliteta, otvaranje
restorana vezanih uz Etnografski muzej i Muzej grada Splita uz ponudu specijaliteta iz
tradicije Zalea, odnosno Grada, izlobe na temu ribarstva, puke sveanosti kao to su
ribarske veeri, koncerti poznatih izvoaa i dalmatinskih klapa, meunarodni simpoziji o
odrivom razvoju i odrivom ribarstvu, predavanja, ukljuivanje Pomorskog i Filozofskog
fakulteta Sveuilita u Splitu vezano uz tehniki i etiki aspekt ovih problema, gdje prije
svega mislimo na Centar Studia Mediterranea. Isto tako trebat e razmisliti o otvaranju
javnog akvarija koji se prije nalazio na Institutu, bez obzira na injenicu to jedna takva
institucija trenutno postoji u Vranjicu, ali u privatnom posjedu i bez odgovarajue strune
pomoi. U tom kontekstu trebalo bi razmisliti i o Muzeju, odnosno Regionalnoj kui vina i
hrane (lokalnoj ponudi sireva, pruta i tome slino), to bi se isto tako dobro uklopilo u
188
Etnografski muzej ili u Muzej grada Splita, odnosno u instituciju unutar Gradskih podruma
koje bi te dvije institucije mogle voditi i koordinirati zajedno.
U sam program EPK ukljuit emo i ve tradicionalnu regatu tradicionalnih brodova,
koju predvodi projekt prof. dr. Joka Boania vezan uz obnovu, promociju i prezentaciju
falkue (lokalne varijante broda gajete). Tu je i ouvanje novije tradicije, odnosno Svjetsko
prvenstvo u piciginu na Bavicama, festivali literature i kulinarstva (posebno izdanje
Priigina, Knjige Mediterana i tome slino), Festival ukusa, mora i ljepote (moda na Brau).
Takoer je vano u cijeli proces ukljuiti manjine te ostvariti to bolju suradnju s drugim
regionalnim centrima. U kontekstu ovog projekta rije je o ibeniku, Trogiru, Hvaru, Brau,
Visu, Sinju i Omiu.
Kako bi grad dobio i europsku dimenziju svakako bi trebalo pozvati vizualne
umjetnike iz Europe da osvijetle grad, luke, Marjan (laseri, reflektori, sjene, odrazi u moru,
zvijezde u moru...), da ga svjetlosnim efektima spoje sa svih strana kako bi bio Luminous
City: SvjetloST.
U pripremama za EPK govoreno je i o audio-vizualnom iskoraku, natjeaju za
scenarije, na temelju kojih bi se onda do 2020. snimilo nekoliko filmova smjetenih radnjom
u Split i okolinu, a tu je i ideja niza dokumentaraca i interaktivnih programa. Osim toga
ustanovljena je i potreba za irenjem ponude kroz nekoliko muzeja: Muzej plastike (grada
kojim je nekad dominirao najvei kombinat plastinih proizvoda u ovom dijelu Europe),
Muzej sporta (grada koji je sportski fenomen) i Muzej industrijske kulture, odnosno
kulturalne industrije izrasle na ruevinama industrijskog grada u kojem je propala svaka
vele-proizvodnja. Po tome govorimo o paradigmatskom problemu itave istone i jugoistone
Europe, u naem sluaju na presjecitu mediteranske, zapadne i orijentalne kulture, to nam
daje posebno mjesto i poziciju u kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture, odnosno za
Grad koji e tu svoju komparativnu prednost znati iskoristiti neovisno o tom jednogodinjem
dogaanju.
Integracija Sveuilita i Grada. Split je grad s drugim najveim sveuilitem u Hrvatskoj,
odnosno sveuilitem koje i u svjetskim razmjerima spada meu srednje velika sveuilita
(oko 25,000 studenata). Takav grad treba pokazati iskorak u kulturu studentskog ivota i ivot
studentske kulture kao vaan imbenik njegovog razvoja, brige o okoliu i prostoru. Osim
toga, praksa je pokazala da velik broj gradova sa Sveuilitima takve veliine ivi sa i oko
sveuilita kao sredinjeg pokretaa razvoja. U tom smislu govorimo o dva problema: o
uklopljenosti sveuilita u grad, ali i o socijalnoj osjetljivosti problema studiranja u vrijeme
krize, odnosno znaenju sveuilita u post-industrijskoj i post-prosperitetnoj zajednici kakvu
trenutno ivimo.
Na ovom mjestu vano je naglasiti potrebu zaotravanja socijalne osjetljivosti i ukazati
na injenicu kako smo u kulturalnom kontekstu doista doli do ruba, odnosno da je u irem
189
Comment [K51]: Sveuilite opet ima

jednu odkljunih uloga bez konkretizacije
te uloge i prijedloga nekih rjeenjea
kontekstu kulture svakodnevnice posrijedi posve bazino preivljavanje grada i odreenih

vrijednosti, koje je ovaj grad u svojoj batini, u svojoj prii, u svojoj povijesti, u svom
mentalitetu akumulirao kao vrijednost. Ako ne uslijedi ekoloko-ekonomsko-urbanistiko
osvijetenje vezano uz kulturni dijalog u prostoru kulturalnog osvjeivanja svakodnevnice,
Grad e ce unititi urbanistika devastacija, problemi s odlaganjem otpada (Karepovac),
nedovoljna svijest o recikliranju, ekoloka neosvijetenost (neplaniranje obnovljivih izvora
energije), nezaposlenost, privatizacija drutveno korisnih resursa radi turizma, turizam koji je
izmakao odrivom razvoju, kruzeri, procesi gentrifikacije, odnosno elitiziranja tradicionalno
naseljenih i ivljenih dijelova grada. Upravo se na tom mjestu pokree pitanje uloge
Sveuilita u kulturi svakodnevnice grada i urbanom planiranju njegove budunosti. Sprega
Sveuilita u Splitu i Grada mora postaviti pitanje veeg broja fakulteta: Fakulteta
brodogradnje i budunosti brodogradnje - Fakultet brodogradnje bi morao dati impulse za
oivljavanje ove grane. Tu je i uloga Filozofskog fakulteta i Umjetnike akademije (UMAS) u
osvjetavanju kulture svakodnevnice ali i u sudjelovanju u volonterskim projektima vezanim
kako uz EPK, tako i uz ope obrazovanje stanovnitva na podruju ekologije, odrivog
razvoja, odlaganja otpada, recikliranja i planiranja koritenja energije. Naravno, tu se
ukljuuju i sve druge sastavnice Sveuilita ukljuujui i budui Studentski kulturni centar
kao vaan initelj medijskog prostora i edukativno-kulturalnih sadraja.
U tom je kontekstu potrebno mapirati ustanove u kulturi koje su se do sada pokazale
da imaju uspjean koncept upravljanja, dobro zamiljene i kontinuirane programe, te
organiziran sustav djelovanja na javnost i publiku. Takav nain rada e nam dati jasniju sliku
na terenu i pomoi drugim ustanovama da zajedno detektiramo probleme. U tom smislu moe
se govoriti i o udruivanju vie institucija u radne holdinge, onako kako je naglaeno u
samom uvodu u ovu Strategiju.
U dogovoru izmeu Sveuilita i Grada potrebno je otvoriti Struni studij kulturalnog
menadmenta, Studij odrivog razvoja i Studij upravljanja kulturalnim resursima, te na taj
nain omoguiti kulturalnim djelatnicima dodatno educiranje i osposobljavanje. U tom smislu
i nizom kvalitetnih poslijediplomskih studija treba omoguiti stanovnitvu obrazovni sustav
koji stvoriti novu kreativnu energiju unutar gradske obrazovane strukture, ali i vezu izmeu
tzv. elite i kulture svakodnevnice, ukljuivanjem svih segmenata drutva, od veterana i
umirovljenika, do raznih interesnih skupina (od sportskih navijakih skupina do udruga
civilnog drutva). Tu se moe razgovarati o tipu sinergije u slubi kulturalnog turizma koji e
postati iznimno znaajno podruje djelovanja i zapoljavanja ljudi iz grada i cijele spominjane
regije.
Kroz ovako zamiljeni kontekst premreenja raznih slojeva i segmenata zajednice,
otvara se iroki prostor djelovanja da se projekti ili ideje stave u slubu kulturalnog razvoja.
Cilj je poboljati ili osmisliti novi imid grada i okolice kako bismo kroz tu sinergiju dobili
190
Comment [K52]: Spomen Umjetnike
Comment [K53]: tko je utemeljitelj

inositelj njegovih aktivnosti, koja je uloga
grada u njegovu formiranju i djelovanju?
Comment [K54]: novi studiji
dugoroan uinak ne samo na kulturu, ve na sve druge gospodarske grane koje e se

nadovezati na zamanjak to e ga osigurati kulturalni iskorak.
Cijeli proces prijave na EPK i openito razvoja kulturalne industrije Grada Splita treba
u svojoj osnovi sadravati europsku dimenziju s naglaenim aspektima na europsku kulturu,
batinu i povijest. U tom kontekstu treba se koncentrirati na proizvodnju i stvaranje kulture
koja nadilazi samo lokalnu identifikaciju i uklapa se u ire zamiljene koncepte prepletanja
kulturalnih praksi. Proizvodnja kulturalnih vrijednosti ne odnosi se samo na splitske
umjetnike, kreativce i kulturnjake, nego bi u pripremama projekta EPK i razvoja splitske
kulture openito trebalo pozivati umjetnike odasvud da piu, crtaju, muziciraju, grade,
snimaju, fotografiraju. Cilj je privui interes europske i meunarodne javnosti i uiniti Split
vanim kulturalnim centrom, prisutnim na svjetskoj kulturalnoj mapi.
Bilo da je rije o nacionalnoj paradigmi ili sudjelovanju meunarodnih sudionika
kulturalnog procesa, cilj je pronai nain kako privui to iri krug stanovnika Splita u
pripremi i provedbi inicijative, odnosno stvoriti platforme za sudjelovanjem to veeg dijela
graana, dionika kulturalne scene, podravatelja kulture i publike u navedenim i drugim
kulturalnim aktivnostima, bilo kad je rije o EPK ili procesu pretvaranja Splita iz lokalnog
centra u kulturalnu prijestolnicu. U tom kontekstu u cijeli proces treba ukljuiti: volontere
(studente sa a sveuilita i uenike viih razreda srednjih kola, strance koji ive u Splitu,
sveuilitarce, nastavnike, profesore i administrativno osoblje, osobe tree ivotne dobi koje
su jo aktivne, invalidne osobe koje mogu pronai interes u ovakvoj aktivnosti i druge
zainteresirane dionike cijelog procesa (osoblje u muzejima, galerijama, amatere-kolekcionare,
novinare, knjiniare i druge). Posebnu pozornost treba staviti na mogue prevoditelje,
turistike vodie s kulturalnim iskorakom, bive nezaposlene studente povijesti umjetnosti,
kroatistike, povijesti i Umjetnike akademije i druge.
Susretite kultura. U dijelu koji se bavi problemom odreivanja Splita kao povijesno
denominiranog i suvremenim paradigmama odreenog susretita kultura, mediteranske,
srednjoeuropske i post-osmanske, otvara se niz mogunosti koji se nude Gradu kao potencijali
kulturalnog razvoja, novih projektnih aktivnosti i kulturalnog iskoraka prema Europi i ire
zamiljenoj globalnoj zajednici. U tom smislu ovdje su zamiljeni i neki dopunski projekti.
Comment [K55]: izraz koji je po meni

dvojben, kada su osmanlije otili iz okolice
Splita, koji su odjeci te kulture????
Ostali vani projekti u slubi EPK i splitskog iskoraka u kulturalni turizam:

Ukljuivanje sportskih klubova i mjesnih kotara u kvartovska natjecanja, projekte
ienja kvartova (Dani ienja i ureivanja kvarta), zajednikih nastojanja na planiranju
vlastitih kulturalnih iskoraka i mogunosti sudjelovanja lokalnih zajednica u ire
zamiljenim projektima (npr. TBF na Brdima; ili Zijah Sokolovi na Pazdigradu; ili
izloba Dana Okija u prostorijama Mjesnog kotara Trstenik); sve u otvorenim prostorima i
u dogovoru s Gradom i EPK kreativnim odborom
191
Comment [K56]: Nije li ovo malo

preoito osobno????
Split kao meunarodna kongresno-kulturalna destinacija. Pitanje otvorenih

mogunosti i programa koje organizira Sveuilite za razdoblje do 2020. Npr.: jedan od
projekata je Centar za konfliktne studije u humanistici, gdje bi upravo 2020. trebala biti
velika konferencija u Splitu. To je otvoreni projekt na kojem treba raditi i dopisivati
strategiju aneksima, onako kako s situacija na Sveuilitu razvija
Mobilnost i kulturalne mree na podrujima razmjene sadraja, rezidencije u suradnji i
razmjeni s ostalim centrima u Hrvatskoj i Europi, knjievni festivali (postojei u
reprezentativnom i svearskom ruhu), otvaranje Studentskog kulturnog centra Split,
Meunarodni knjievni Sajam (kao posebne priredbe koju zajedno organiziraju Priigin,
Kurs i Bookvica)
Meunarodni festival poezije/ susreti jazz glazbenika, vezani uz klupske prostore opisane
u ranijim poglavljima
Meunarodne izlobe, koncerti, gostovanja, performansi suvremene kulture
Meunarodne i meuregionalne razmjene multikulturalnih programa u svim kulturalnim
sadrajima koje podrava EPK, ali i ideja razvoja Splita kao kulturalnog centra
Suradnja i umreenje muzeja, galerija s slinim institucijama u inozemstvu, a sve u cilju
razmjene programa i iskustava, naravno, uz razvijanje partnerskih i prijateljskih odnosa, u
svrhu poboljanja i kvalitete kulturalne ponude grada
Gradovi, prijatelji kulture cilj je razvijati gospodarske, kulturalne, obrazovne i
meuljudske kontakte s gradovima prijateljima Splita, postojeim i buduim
Susret dosadanjih prijestolnica kulture (EPK): sportski dogaaj, susreti nogometnih
navijaa, izlobe grafita i murala, izlobe umjetnika iz gradova koje su do sada imale EPK
u Gradskoj vijenici od 2016-2019. kao build up za dogaaje 2020.
U filmske festivale (Festival Mediteranskog filma) ukljuiti i veer filmova iz
zemalja/gradova koji su bili prijestolnice kulture u zadnjih 15 godina i u godinama do
2020.
Likovne kolonije vezane uz goste iz gradova EPK i gradova prijatelja
Knjievne kolonije vezane uz goste iz gradova EPK i gradova prijatelja
Ureenje Turske kule ostvarivanje prostora susreta, kreativni inkubatori posao vezan
uz UMAS i Filozofski fakultet, te knjievne i likovne udruge grada.
Katalinia brig prostor susreta, kreativni inkubatori - posao vezan uz UMAS i
Filozofski fakultet, te knjievne i likovne udruge grada
Sustipan prostor susreta, kreativni inkubatori. Tema: more, medij: multimedijalnost.
Festival djejeg stvaralatva vezan u ibenski festival djeteta
Meukvartovski susreti kao susretita gradskih zajednica, klasa, interesnih klastera.
To su zajedniki dogaaji, gostovanja pisaca i drugih umjetnika, itanja poezije, itanja
pria, prianje pria, teatarski iskoraci, operna gostovanja, lokalna natjecanja u pjevanju,
organizacija ienja okolia, ureivanje sportskih terena i parkova.
192
Comment [K57]: Tko ovo izmilja????
Comment [K58]: tko je utemlejitelj i

voditelj, itaj financijer ovog centra
2018-2020. Edukativno ekoloka akcija Clean Up Split Day, odnosno Oistimo Split.
Misli se na fiziko ienje prostora od smea u parkovima, dvoritima, oko kanti za smee
i na rubnim podrujima uz podrku grada i naine odvoza prikupljenog otpada, po uzoru na
gradove kao to su Sydney, Seul i Barcelona, to se mjestimice ve provodi (npr. na
Barbarincu).
Meunarodna razmjena uenika viih razreda osnovnih kola i uenika srednjih kola
(primjer O.. Meje Split i kola iz Lindlara u Njemakoj primjer dobre prakse), na to
moemo potaknuti npr. osnovne kole u Sinju i Visu
Osnivanje Studentskog i kulturnog centra Split - toka susretita i polazita u programe
razmjene i edukativne programe svake vrste (od ekolokih do edukativnih)
Osnivanje Studentskog volonterskog centra u novom prostoru u Gradu sa svrhom
koordinacije programa EPK i drugih lokalnih programa (od prevoenja, do Clean Up
ekolokih programa, na razini ekspertize studentske populacije).
Otvaranje Ureda EPK na Rivi. Uspostavljanje uzoritih veza sa svim segmentima zajednice:
muzejima, galerijama, udrugama civilnog drutva, gradskim kotarima, lokalnim udrugama
veterana, umirovljenika, mladei i invalida.
Od industrijske kulture do kreativne industrije: Unutar samog programa EPK i vizije i misije
ove Strategije u sreditu se nalazi ideja da se od pitanja Vizija razvoja industrijske
proizvodnje prije svega treba zadovoljiti oekivanja graana i stvori potreba za njihovim
konzumiranjem proizvoda. U naem sluaju to se odnosi na proizvode industrijske kulture
koje se ovom Strategijom preusmjeravaju u proizvode kreativne industrije. Ovdje se otvara
prostor za itav niz djelatnosti u kojima e sudjelovati mlai i obrazovani kadrovi te tako
uiniti Split dinaminim kulturalnim centrom:
Digitalna tehnologija: ona je zamanjak novih oblika drutvenih razmjena kulturalnih i
drutvenih energija i predstavlja doprinos novim kreativnim izraavanjima. S jedne strane
tu je rije o digitalnoj pismenosti kao poetku odreenog procesa, a s druge o kreativnosti
kao kreativnom zamanjaku
Kulturalna proizvodnja: odvija se kroz glazbene, diskografske, izdavake i filmske
medije te kroz nove tehnologije. Na taj se nain potroaima, zajednici i konzumentima
kulturalnih proizvoda u irim okvirima omoguuje razvoj i iskorak izvan lokalne
zajednice: otvaranjem novih trita i prijemivou lokalnog proizvoda u irem prostoru
Kulturalna industrija i muzeologija: otvara mogunost kapitaliziranja na tradiciji
prostora: ideja muzeja plastike, muzeja sporta, smjetanja kulturalnih sadraja u pojedina
predgraa i preklapanja ideja kulture svakodnevnice (ciljane skupine) s tradicijom ideje
elitne kulture
193
Comment [K59]: sveuilite
Industrija stvaranja novih potreba: Premda je rije o neoliberalnoj metodologiji

proizvodnje potreba, na globalnom tritu postaje imperativom upravo stvoriti i etablirati
kulturalnu industriju koja premreava postojee i stvara nove potrebe na temeljima
individualnih i drutvenih elja i globalno proizvedenih potreba. To se posebno odnosi na
audio-vizualne iskorake, diskografsku industriju i masovno produciranu industrijsku
kulturu. Slino se dogaa i na naine na koji funkcioniraju muzeji, kazalita, kino-dvorane
i performativni oblici iskazivanja suvremenih sadraja, ukljuujui tv-sapunice i druge
oblike novo-komunikacije u post-modernoj zajednici
Iskoraci u kreativne industrije kao dodane vrijednosti: Kljuni akteri su kreativni
pojedinci i umjetnici unutar i izvan sustava. Oni svojim individualnim djelovanjem
razvijaju nove ideje, tehnologije, neizravne oblike komunikacije (metaforike,
metonimijske i ironine), odnosno poruke kojima djeluju na drutveno umreenje i
razmjenu iskustava kao vrijednost to oplemenjuje zajednicu iznad i pored umjetnosti
stvaranja potreba. Kulturalno temeljena kreativnost je kljuni element razlike u
privatnom i civilnom sektoru poslovanja kulture kao djelatnosti koja nadilazi zatvorenost u
pojedinano. Zahtjevi tih sektora su uinkovitije komuniciranje, doprinos inovativnoj
proizvodnji, brendiranje, upravljanje ljudskim resursima i dvosmjerna komunikacija. U
tom smislu izuzetno su vani prostori o kojima je dosta rijei bilo prije
Kreativni kampovi ili Kreativni inkubatori u slubi EPK i kulturalnog
zamanjaka Splita kao grada kulturalnog iskoraka
Kroz ovaj nain djelovanja kulturalne profesije i ire zamiljenog okvira sudionika procesa
EPK, otvara se itav niz kreativnih mogunosti koje se nastavljaju na rad vezan uz
Sveuilite i ostale oblike kulturalne razmjene, od onih koji su ucijepljeni u lokalnu
zajednicu, do elitnih u prostorima institucija koje ive od i za kulturu. Svrha ovog oblika
posredovanja kulture je viestruka:
o Pomoi kreativnim osobama da osmisle svoje ideje i projekte u skladu sa suvremenim
umjetnikim i kulturalnim stremljenjima i potrebama u zajednici
o Pomoi u procesu kako pretvoriti ideju u stvarnost (umjetniki ili kulturalni proizvod u
slubi zajednice)
o Umreenje s drugima koji rade sline ili generiki povezane projekte
o Prezentacija ideja u svrhu obogaivanja vlastita iskoraka u originalni zahvat
o Omoguiti da se ideje i ostvare (najam gradskih prostora, susreti, izlobe, postizanje
vidljivosti projekta unutar grada i okolice)
o Potaknuti trite tj. publiku koja e konzumirati kulturu i biti kritiar kako bi se potakle
nove ideje
194
o Mediji kao posrednici procesa

o Diskografske kue, izdavake kue, knjiare, knjievni klubovi, glazbeni klubovi, domovi
nezavisne scene kao prostori susretita i pomoi neprofitabilnim umjetnikim nastojanjima,
nove tvrtke na podruju audio-vizualne industrije, organizacije rekonstrukcije
tradicionalnih dogaanja, kulturalnih pria kao dogaaja itd.
XI.1. Jaanje meunarodne prepoznatljivosti Splita kao grada

konstruktivnog i kreativnog kulturalnog dijaloga" Split grad kulture
dijaloga
Preplitanje srednjoeuropske, orijentalne i mediteranske kulture, koje se oituje kako u
materijalnoj, tako i u nematerijalnoj batini, posebno je kulturno bogatstvo i razlikovno
obiljeje Splita i okolice. U tom smjeru Grad Split kroz procese europskih integracija treba
graditi svoj meunarodnu poziciju, u kojoj je vidljivo asocijativno povezivanje s kulturalnim
obiljejima i vrijednostima koje su kroz njega protjecale i ostavljale tragove vidljive do danas.
Sastavni je dio kulturalnog identiteta poticanje predodbe o Gradu Splitu kao mediteranskoj
metropoli koja batini i istie steenu tradiciju kako bi bio poeljno mjesto za privlaenje ire
hrvatske i europske publike u svoje prostore.
Grad Split je kadar ponuditi koncept suivota i nadogradnje tradicije i suvremenih
tendencija koje se oslanjaju na smjernice europskog kulturalnog i civilizacijskog kruga. Grad
Split je grad kreativnog nemira, koji su obiljeili mnogi osobiti i uspjeni pojedinci u svim
sferama javnog, drutvenog, gospodarskog i kulturalnog ivota. Zagovaranjem kontinuirana
kreativnog i konstruktivnog dijaloga, razvijanjem kulture dijaloga, treba senzibilizirati
graanstvo Splita za integracijske procese koji su pred nama. Na taj e se na nain otvoriti
prostori i mogunosti za pozicioniranje Grada Splita u irem europskom i meunarodnom
kontekstu kao mjesta koje prua i otvara plodno tlo za dalji razvoj urbanog, kulturalnog i
otvorenog drutva. Grad na tim osnovama treba graditi svoju sliku u budunosti svoj imid.
Za veu kulturalnu prepoznatljivost Splita u europskom i meunarodnom okruenju
potrebno je sustavno promoviranje kulturalnih manifestacija meunarodnog znaaja, kao i
promocija iznimnih dosega splitskih umjetnika, kako onih umjetnika koji su se realizirali u
samome Gradu, tako i onih umjetnika, kulturalnih djelatnika i znanstvenika koji su se
afirmirali u irem meunarodnom kontekstu. Grad Split time poprima sliku grada uspjenih i
realiziranih kreativaca. Ti kreativni ljudski potencijali najjaa su osnova i oslonac promocije
kulture dijaloga kao njeni najistaknutiji promicatelji. Promociju Grada Splita treba graditi na
195
prijateljskim i kulturalnom uspostavljenim vezama s meunarodnom mreom gradova

partnera.
Kulturalni identitet Splita utemeljen je i na multikulturalnosti i multietninosti.
Razliite nacionalne kulture su kroz povijest ostavile prepoznatljive tragove kako u
arhitekturi, tako i u specifinom splitskom mentalitetu. U tom kontekstu jaanje kulturalnih
veza i suradnje s gradovima Europe i svijeta pridonosi veoj prepoznatljivosti Split kao
kozmopolitskog grada, otvorenoga za razliite kulturalne utjecaje.
XI.2. Strateki oslonac u meuregionalnoj i meunarodnoj suradnji

U sklopu koncepcije odblokiranja, odnosno, kulturne i svekolike emancipacije
ivota u Splitu posebno mjesto zauzima razvoj meuregionalnih i meunarodnih suradnji i
programa kulturnih razmjena, koji e kao model redovnog poslovanja i programski kriterij (s
posebnim naglaskom na europsku i mediteransku dimenziju) biti zadani svim korisnicima
proraunskih sredstava u godinjem javnom natjeaju za koritenje proraunskih sredstava u
kulturi. To se posebno odnosi na promjenu paradigme djelovanja javnih institucija u kulturi
kao najveih korisnika lokalnih i nacionalnih proraunskih sredstava. Institucije programski i
metodoloki moraju djelovati kao portali kroz koje e informacije o referentnim
meunarodnim znanjima, djelatnostima i kulturnoj produkciji biti inkorporirane u kulturni
ivot Splita, a informacije o referentnim lokalnim postignuima biti plasirane na regionalnu i
meunarodnu kulturnu scenu. Strategija dvosmjernosti i protonosti najefikasnije e
dinamizirati kulturni ivot grada, te uz doprinos programskom definiranju i konkurentnosti
kulturne produkcije doprinijeti pozicioniranju Splita kao emitivnog kulturnog sredita na
kulturnoj mapi regije, Sredozemlja i Europe.
XI.2.1. Muzej plastike
Muzej planiran kao partnerstvo privatnog kolekcionara i Grada Splita istaknuo bi

stvaralaki potencijal Splita u industrijskom dizajnu, a i ulogu Splita kao grada u kojemu se
domai dizajn ispreplitao s utjecajima iz svijeta. O njegovim srednjoronim planovima vie je
izneseno u dijelu Strategije koji se bavi Galerijom umjetnina.
XI.2.2. Muzej sporta
196
Muzej sporta Split osnovan je u sijenju 2007.g. pod imenom: Udruga za osnivanje
muzeja sporta Split, kao jedna od udruga pod pokroviteljstvom Splitskog saveza sportova.
Iste godine otvorena je Kua slave splitskog sporta i to zahvaljujui suradnji Ministarstva
kulture, Grada Splita i Vlade Republike Hrvatske. Udruga danas djeluje u izlobenom
prostoru u Velikoj dvorani Gripe (Osjeka 11) i arhivskom prostoru (Getaldieva 13), ime
zadovoljava kriterij dobivanja statusa muzejske ustanove, a konanu odluku o osnutku treba
donijeti Gradsko vijee. Nakon odluke bit e raspisan natjeaj za Projektni zadatak budueg
Muzeja sporta Split. Udruga danas radi na prikupljanju i obradi sportske batine grada
Splita, na promociji zaslunih sportaa i sportskih djelatnika, te skrbi o vanim obljetnicama
iz povijesti splitskog sporta. Javnosti otvorena Kua slave splitskog sporta ve danas
prezentira dio splitske slavne sportske batine. Trenutno je u Kuu slave inaugurirano 26
poasnika, a svaki od njih je predstavljen multimedijskim stupom i pripadajuom vitrinom u
kojoj su izloene medalje, plakete i ostali referentne parafernalije. Na zidovima su tekstom na
panoima navedeni svi vani podaci iz povijesti splitskog sporta: popis olimpijaca, olimpijskih
medalja, medalja sa svjetskih i europskih prvenstava, a u prostoru su razmjetene vitrine sa
raznim sportskim predmetima i rekvizitima sportaa i klubova iz Splita.
XI.2.3. Iskorak u zajednicu
Cjelokupan kontekst planiranja i financiranja kulturne djelatnosti danas je usmjeren na

realizaciju programa, a manje na njihovu komunikaciju prema korisnicima to se posebno
odnosi na specifine i manjinske segmente publike. Razlozi takvog stanja ponajvie proizlaze
iz poslovino skuenih financijskih sredstava i nepovoljne strukture zaposlenika po kojima
nije mogu potreban PR programa prema javnosti, te prilagodba programa i arhitekture
kojima bi se izalo u susret publici s posebnim potrebama. Uz neznatno vea sredstva, bolju
organizaciju te sustavno koritenje volonterskih potencijala, u ovom su segmentu mogua
najbra i najvea poboljanje u radu cjelokupnog kulturnog sektora. Strategija financiranja
programa treba stimulirati programe koncipirane za rad sa zajednicom (community art
projekti, interaktivna i inkluzivna umjetnika praksa), programe koji propituju prostor i
drutveni kontekst (site i kontekst specifini projekti), a posebice programe namijenjene
ciljanim skupinama stanovnitva koje moe percipirati i generalna publika, te sustavnom
politikom zapoljavanja s naglaskom na specijaliste pedagokog i PR - usmjerenja.
XI.2.4. Novi i drugaiji festivali
197
Raznovrsna kulturnoj ponuda Splita ukljuuje vie renominiranih, nacionalnih i

meunarodnih, specijalizirano filmskih, kazalinih i glazbenih festivala pa u tom pogledu
nedostaje jedino znaajna meunarodna manifestacija vizualne umjetnosti. U skladu sa
multidisciplinarnom prirodom suvremene umjetnike produkcije i tendencijom dokidanja
granica koje dijele umjetnike discipline, tradicionalno specijalizirane festivale treba otvarati
prema drugim umjetnikim disciplinama. Budua bijenalna manifestacija vizualnih umjetnosti
kao najnovija meunarodna manifestacija od poetka treba biti usmjerena prema
multidisciplinarnim i interdisciplinarnim umjetnikim projektima.
XI.2.5. Oistimo Split (Clean Up Split Day)
Rije je o inicijativi uklapanja grada u europske trendove: istu energiju, isti okoli,
ureene zelene povrine i prostore za igru i rekreaciju te iskoristive izvore energije. Jedan od
dobrih primjera je Park uma Marjan. Akcija se sastoji od edukativnog i praktinog dijela. to
se tie praktinog dijela ovdje se u kulturu ivljenja trebaju ukljuiti Gradski kotari koji e do
2020. godine, na temelju svojih godinjih akcija ienja zaputenih dijelova grada, uiniti
Split primjerno urednim gradom po uzoru na sline europske prijestolnice kulture.
Istovremeno, edukacijski program kree se ponajprije od Sveuilita, ali i od politikih
imbenika, i sastoji se u promotivnim istupima studenata i profesora u zajednici, u letcima i
organiziranim akcijama vezano uz vanost recikliranja i odravanja urednog, istog i ekoloki
prihvatljivog okoline. Jedna od mini akcija je akcija zatvorenih kontejnera za smee i
godinja akcija ienja i ureivanja prostora oko zgrada. Uz to, na za to moguim
lokacijama, treba osnovati i komunalne vrtove, a maksimalno na politikoj razini poticati
uporabu solarne energije u gradu koji za to ima idealnu klimu. Pitanje mora ovdje je od
posebne vanosti. Urednost i istoa obalnog pojasa i mora u splitskom bazenu jedan je od
edukativnih i praktinih prioriteta ovog projekta kojeg e voditi volonteri EPK iz svog za to
posebno odreenog centra u suradnji s volonterima iz Gradskih kotara. Zajedniki, oni e
organizirati i preduvjete dislokacije kulturnih dogaanja, odnosno izlazak takozvane elitne
kulture u predgraa.
Upravo su dogaaji vezani uz EPK program idealna prilika da Split postane ne samo
kulturna metropola ve i ekoloko-edukacijski upisan centar zdravog i istog ivota, kako na
kopnu tako i u moru i zaleu, u spletu tijela mora, kamena i grada kao jedinstvenog prostora
iju e sadanjost stanovnici i gosti grada respektirati na isti nain kao i njegovu prolost.
198
XI.3. Jaanje meusektorske suradnje

U doba kada se stvaraju pretpostavke i u praksi se briu granice izmeu elitne i
popularne kulture, takoer se rue i granice izmeu pojedinih kulturalnih djelatnosti.
Kulturalno i umjetniko stvaralatvo nadrasta zadane okvire vlastite discipline i trai
mogunosti za stvaranje novih vrijednosti u multimedijalnom izriaju. Javljaju se i sve
popularnijima postaju interdisciplinarnost i multidisciplinarnost, to postaje preduvjetom
daljeg razvoja umjetnikih i kulturalnih izriaja uope. Iskorak iz okvira zadane discipline
postaje vanim preduvjetom za stvaranje kulture dijaloga, propitivanje i osnaivanje
kulturalnog identiteta. Jedan se umjetniki medij ogleda u drugome, a da pri tome ne gubi
svoju osnovnu svrhu i istodobno uva svoju posebnost. Isto je tako vano naglasiti kako se
niti jedna kulturalna djelatnost ne moe razvijati kao zatvoreno podruje, bez doticaja i
interakcije s drugim djelatnostima.
Povezivanje kulturalnog, turistikog, urbanistikog i gospodarskog segmenta nuan je
preduvjet za ostvarivanje stratekih ciljeva. Kulturalni razvitak u Gradu Splitu ne moe se
odvojiti od turistikog ili urbanog razvoja. Isto tako, umreenost i suradnja izmeu kulturalnih
i obrazovnih ustanova, te nezavisne kulturalne scene postali su preduvjetom za jaanjem
suvremenih edukativnih programa. Utoliko je potrebno uspostaviti aktivnu suradnju kulture s
drugim djelatnostima u gradu kako bi se ostvarili uvjeti za realizaciju infrastrukturnih i
programskih aktivnosti. Osim toga, nuno je osnaiti suradnju sa Sveuilitem u Splitu.
Ukratko, intenzivna meusektorska suradnja, izuzetno je vaan preduvjet za ostvarenje veine
ciljeva iz ove Strategije.
XI.4. Plansko upravljanje povijesnom jezgrom

Vizija
Potrebno je osigurati odrivu zatitu kulturnih vrijednosti povijesne jezgre Splita. Ona treba
biti ispravno obnovljena i pod dobrom upravom koja e znaajno pridonijeti gospodarskom i
kulturnom razvoju grada i njegovoj reputaciji. Uvjete boravka i rada u jezgri treba podii na
odgovarajuu razini da u njoj mogu uivati graani i posjetitelji.
Ciljevi
Osnovni ciljevi obnove i odravanja stare gradske jezgre su:
Zatita kulturnih vrijednosti povijesne jezgre Splita, a osobito graditeljske batine kao
nositelja tih vrijednosti.
199
Unapreenje kvalitete ivota u staroj gradskoj jezgri, uz ouvanje duha mjesta i upravljanje
njegovim promjenama.
Poboljanje upravljanja povijesnom jezgrom.
Prezentacija kulturne batine.
Aktivnosti
Zacrtani ciljevi e se ostvariti preko sljedeih aktivnosti:
Provoenje programa sanacije i restauracije prema godinjim planovima Grada usklaenim
s programima Ministarstva kulture i drugim sudionicima, pri emu konzervatorski radovi
slue kao primjeri dobre prakse.
Koordinacija sanacije komunalne infrastrukture i graevinskog fonda s nadlenim gradskim
slubama i javnim ustanovama, u skladu s prioritetima prema vrijednosti graevina i
potreba domicilnog stanovnitva. Uspostaviti sustav odravanja kao glavnog naina
ouvanja batine.
Izrada i provedba Plana upravljanja povijesnom jezgrom kao temeljnog dokumenta koji
treba odrediti djelovanje svih institucija i pojedinaca koji su ukljueni u ivot i rad u
gradskom sreditu. Poboljanje koordinacije slubi gradske uprave koje sudjeluju u procesu
provedbe pojedinih projekata, suradnje s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture, s
ustanovama u kulturi i javnim poduzeima iji djelokrug rada zadire u staru gradsku jezgru,
kao i s graanima (stanovnicima i korisnicima) s kojima je potrebno ostvariti partnerski
odnos. Unapreenje sustava financiranja obnove i odravanja, pri emu treba uvaiti
injenicu da stara gradska jezgra nije samo financijsko optereenje, ve i resurs gdje se
ostvaruju znatni prihodi.
Odravanje i unapreenje sustava informiranja (informacijske ploe) o kulturnim dobrima u
povijesnoj jezgri. Izrada publikacija, dokumentarnih filmova, organizacija stalnih i
povremenih izlobi, strunih skupova i popularnih predavanja. Educiranje javnosti putem
razliitih medija. Uspostava centra za posjetitelje.
Osim toga, splitski konzervatori upozoravaju na potrebu poboljanja dravnoga
zakonodavnog okvira i dravnog upravljanja batinom, poto dravna regulativa umnogome
odreuje okvire i mogunosti akciju u Gradu. Evo tih zadataka:
Nastojati poboljati (relativno novi) zakon o kulturnospomenikim dobrima u odnosu na
privatno vlasnitvo i ulagako partnerstvo (vie povjerenja u taj mehanizam upravljanja
spomenicima!) i sustav kategorizacije spomenika (prije svega financiranje najvrednijih
spomenika).
Decentralizirati upravljanje spomenicima po uzoru na arhivske slube, muzeje i
restauratore. Konzervatorski odjeli na terenu trebali bi biti samostalniji (i financijski), te
200
imati vei utjecaj na zakonodavstvo u pripremi i zakona i podzakonskih akata, propisa,

smjernica, preporuka i sl.
Nacionalni registar spomenika i dokumentaciju izdvojiti kao javnu slubu (britanski
model).
Prikupiti (na razini Ministarstva) dostupne podatke o ulaganjima svih vrsta u zatitu
spomenika na svim razinama (nacionalnoj, upanijskoj...), kako bi se dalje racionalno i
efikasno planiralo financijsko i ostalo ulaganje, ukljuujui ono putem oporezivanja.
Razmotriti mogunost uvoenja svakodnevnog odravanja spomenika - ili trajno ili jednu
godinu pokusno (na raun veeg dijela godinjih proraunskih sredstava za spomeniku
zatitu kako bi se ustanovio uinak u nizu povijesnih gradova) - i time senzibilizirati
javnost za male restauratorske zahvate.
Konzervatorska sluba treba uvjerljivo objanjavati vanost kulturne batine u razvitku
nacionalne ekonomije i socijalnog kapitala i preuzeti vodstvo u tumaenju novih oblika
zatite kulturne batine, dugoronom planiranju na upanijskoj i gradskoj razini,
obrazlaganju prioriteta, poticanju sudjelovanja nevladinih organizacija i grupa, tjenjoj
suradnji s drugim sektorima uprave, crkvenim ustanovama, privatnim sektorom, srodnim
muzejskim i arhivskim ustanovama te irenju razumijevanja i obrazovanja na lokalnoj
razini za konzervatorski rad (ukljuujui u njega amatere i druge entuzijaste, osobito meu
mladima).
201
Comment [K60]: Nigdje spomena

UMAS konzervatorsko-restauratorskog
odjela
XI.5. Razvoj kulturalnog turizma i uspostavljanje tjenjih veza sa

zajednicama u Gradu
Podruje kulturalnog turizma u Splitu raste iz godinu u godinu, postajui jednim od
vodeih zamanjaka mogueg razvoja grada. Veza kulture i turizma trojaka je, oituje se kroz
mnotvo aktivnosti Turistike zajednice (Dioklecijanovi dani, promociji tradicijske kulture),
potom je vidljiva kroz stalne akcije i gradske manifestacije, te konano festivale koji bogate
kulturalno-turistiku ponudu grada. Imajui u vidu ekonomske uinke turizma, kulturalne
ustanove trebat e vie panje posvetiti kulturalno-turistikim sadrajima planirajui, u sklopu
svojih godinjih programa, dogaanja koja mogu privui vei broj domaih i stranih gostiju.
Tako e pridonijeti jo boljem pozicioniranju grada Splita kao meunarodne kulturalnoturistike destinacije. Naime, ostvarivanje ovog cilja usko je vezano uz ostvarivanje
prethodnog cilja. Smiljeni kulturalni sadraji, uz svoju primarno umjetniko-kulturalnu
ulogu, trebaju postati i turistika atrakcija. U tom smislu poboljanje suradnje izmeu
kulturalnih institucija i Turistike zajednice postaje jedan od glavni ciljeva kulturalnih i
turistikih organizacija, naravno uz sudjelovanje Grada Splita kao nositelja ovog projekta. U
tu svrhu potrebno je osmisliti ne samo ljetni program, ve i cjelogodinju dinamiku raznolikih
kulturalnih i umjetnikih sadraja, pogotovo programe koji bi povezali kulturalne i turistike
aktivnosti u zimskim mjesecima.
XI.6. Informatizacija i digitalizacija kulturalnih ustanova

Danas dostupnost i vidljivost kulturalne batine u mnogome ovisi o tome je li ona
katalogizirana i sistematizirana, ureena pregledno po novim informacijsko-komunikacijskim
standardima. U tom kontekstu ne postavlja se dakle pitanje treba li grau napraviti vidljivim,
nego kako je na taj nain konzervirati i zatititi, te omoguiti njezinu reproduktivnost i
distributivnost, dostupnost najirem krugu zainteresiranih. Sve institucije u kulturi koje to
nisu napravile treba ovim stratekim dokumentom potaknuti da sustavno i precizno, po
zadanim standardima dovre te procese.
Nove informacijsko-komunikacijske tehnologije imaju sve vei utjecaj na kulturalni
razvitak i dostupnost kulturne batine. Digitalna tehnologija uvelike je pojeftinila proizvodnju
i distribuciju kulturalnih sadraja. Osim toga, znatno je poveala mogunosti umjetnikog
izraavanja, potaknuvi razvoj novih umjetnikih praksi kao to su, primjerice, nove medijske
kulture. Dosljedno tome, suvremene kulturalne ustanove u najveoj moguoj mjeri koriste
Internet, mobilne tehnologije, aplikacije, drutvene mree i druga sredstva novih tehnologija u
svrhu promocije i predstavljanja svojih programa. Pritom je vana spoznaja da je
202
informativno-tehnoloka infrastruktura danas postala sastavnim dijelom kulturalne

infrastrukture, jer se brojni umjetniki i kulturalni sadraji danas proizvode, distribuiraju,
konzumiraju i arhiviraju u digitalnom obliku. Svijet fizike stvarnosti nadograuje se svijetom
virtualne stvarnosti koji je, osobito za mlae generacije, podjednako vaan. Odnos izmeu
fizikog i virtualnog svijeta jest odnos nadopunjavanja. Drugim rijeima, neki sadraj je
istodobno dostupan u fizikom i digitalnom obliku (npr. knjige, katalozi, publikacije). Na to u
stratekom srednjoronom planiranju treba obratiti posebnu pozornost.
Uslijed naglog tehnolokog razvoja, oprema u kulturalnim ustanovama brzo
zastarijeva. Stoga je informatizacija kulturalnih ustanova trajni zadatak koji treba sustavno
provoditi. Poboljanjem kvalitete informacijskih usluga koje nude kulturalne ustanove,
izmeu ostalog, jaa njihova prepoznatljivost u iroj javnosti. Posjeenost mrene stranice,
odnosno portala neke kulturalne ustanove vaan je pokazatelj njenog programskog uspjeha.
Internet je znatno olakao pristup ne samo informacijama o kulturalnim dogaanjima, nego i
dostupnost kulturalnih sadraja kao takvih : glazbe, filmova, knjiga, slika i slino.
Potrebno je osigurati veu dostupnost knjinine grae, kulturne batine i svih drugih
kulturalnih i umjetnikih sadraja u digitalnom obliku. Predmet digitalizacije nisu samo
knjinina i muzejska graa nego i sadraji koji nastaju na svim kulturalnim i umjetnikim
podrujima.
XI.7. Jaanje nazonosti umjetnosti u javnom prostoru

Gradski javni prostori su zajednika dobra, ona pripadaju svim graanima, i to pravo
ne smije biti uskraeno niti jednom pojedincu.
Kultura i umjetnost su djelatnosti koje trae put do publike na mnoge naine. U

nastojanju da dou do to vie ljudi esto izlaze iz zatvorenih prostora na trgove i ulice.
Prostori Grada Splita, ponajvie u staroj gradskoj jezgri, ali i u urbanim, novijim dijelovima
Grada, kao na Rivi i Zapadnoj obali, te u parkovima i na drugim javnim povrinama,
zanimljivi su izvedbeni prostori, bilo danju ili nou. Otvoreni javni prostori mogu i trebali bi
biti mjesta na kojima se stvara i ivi umjetnost, mnoge umjetnike forme i sadraji dobivaju
upravo svoju puninu i pravi razlog postojanja ukoliko se dogode u javnim prostorima, poput
skulpture, performansa, street arta, klapskog ili zborskog pjevanja. Pomou umjetnikih
projekata, intervencija i akcija koje obuhvaaju razliite umjetnike forme i sadraje elimo
kulturu uiniti dostupnijom to iroj javnosti. Umjetnost svojim sadrajima i prilagoenim
formama obogauje i oplemenjuje urbani prostor i istodobno ga ini javnim, u punom
znaenju i smislu te rijei. Treba pomno planirati implementirati ideju da u svakoj gradskoj
203
etvrti treba razvijati kulturu u dodiru s graanima. Umjetnike intervencije na taj nain
jaaju ne samo vizualni, ve cjelokupni identitet Grada. Ostvarivanjem tog cilja eli se, prije
svega, poboljati kvaliteta sadraja u javnom prostoru u svim gradskim etvrtima. S jedne
strane jaa se prisutnost suvremene umjetnosti u javnom prostoru, npr. smjetanjem
umjetnikih djela (skulptura, instalacija i ostalih artefakata) u gradski prostor, ali isto tako je
potrebno podrati i poticati provokativnu, interaktivnu ivu umjetnost performansa, kao
oblika javne umjetnosti, kojoj je cilj izazvati na su-igru lokalno stanovnitvo, sluajne
prolaznike, turiste.
Uloga kulture je izmeu ostalog i socijalno integrirajua, a snagu dobiva tek u
interakciji s ciljanom publikom. Tada se otkriva njen puni smisao i vidljiva je njezina
svrhovitost. Ne malo puta ulice i trgovi Splita pleu, pjevaju, vesele se, ali graani i bivaju
zateeni provokativnim socijalno i politikim angairanim performansima i umjetnikim
akcijama. Takva umjetnost stvara nove vrijednosti u vanjskom prostoru, tematizira javni
prostor, poziva na kreativan dijalog i suradnju. Nositelji aktivnosti za ostvarivanje ovog cilja
su djelatnici neovisne kulturalne scene, ali i gradske institucije: galerije, muzeji i kazalita, u
suradnji sa Slubom za kulturu, Turistikom zajednicom, gradskim kotarima i mjesnim
odborima. Kao izvoaka i kreativna snaga tu prednjae studenti i ini mladi. Taj cilj osnauje
ideju javnog i kolektivnog karaktera i znaaja kulture, te promovira komunikacijske vjetine i
kulturu dijaloga u svim oblicima suivota stvaratelja i publike.
204
XI.8. Promicanje i razvoj kulturalnog i umjetnikog obrazovanja

Cilj kulturalnog razvitka nije samo u poveanju broja kvalitetnih kulturalnih dobara i
usluga te u proirenju publike nego i u educiranju i stvaranju duhovnog i intelektualnog
ozraja u kojem je zanimanje za knjievnost, slikarstvo, kazalite, glazbu, film i druge
umjetnike izriaje trajna potreba to veeg broja graana. Potrebno je koordinirati kulturalnu
i obrazovnu politiku osnaujui i jaajui ideje da se u obrazovnom procesu promovira
kreativnosti i senzibilitet za umjetniko i kreativno izraavanje, ali i za humanistike
discipline openito. U tom smislu je kulturalno i umjetniko obrazovanje kroz i za umjetnost i
kulturu od iznimnog znaenja, i bilo bi potrebno dobro pozicionirati glazbenu, likovnu,
kazalinu i filmsku umjetnost, te ljubav za knjigom i knjievnou, u obrazovnoj vertikali, jer
umjetnost potie osjetljivost posebice kod djece i mladih za lijepo, skladno, dobro, kako kroz
individualan, a tako i kroz kolektivan stvaralaki in. Razvoj umjetnikih znanja i vjetina
potie pojaan rad sa darovitim pojedincima jo od djejeg doba, a istodobno zagovara razvoj
interesa i senzibiliteta prema umjetnosti kod svih mladih. Pritom, dakako, ne smijemo
zanemariti ni ostale generacije, imajui u vidu danas vie nego ikad izraenu europsku
tendenciju cjeloivotnog uenja.
Kulturalno i umjetniko obrazovanje usko je vezano uz osnovno predkolsko, kolsko
i srednjokolsko obrazovanje, a od umjetnikog i kulturalnog obrazovanja ima korist i ira
zajednica jer ono u svakog pojedinca izravno potie razvoj njegovih kreativnih potencijala i
sposobnosti koje zagovara ova Strategija kroz kulturu dijaloga, a kreativni i visokoobrazovani
pojedinci nositelji su napretka i prosperiteta na svim podrujima. Kreativnost i inovativnost,
uz druge osobne i socijalne vjetine koje se razvijaju u procesu obrazovanja kroz umjetnost i
za umjetnost, vani su procesi kako za konzumente, tako i za stvaratelje umjetnikih djela.
Kroz sustav obrazovanja daroviti pojedinci za rana se prepoznaju, te usmjeravaju ka
profesionalizaciji za medij koji im je najblii i kroz koji se mogu najbolje ostvariti. Posebnu
pozornost treba posvetiti suodnosu i koordiniranoj suradnji izmeu Sveuilita i kulturalne
proizvodnje. Obrazovanje kroz umjetnost i za umjetnost osnauje participaciju graana u
javnom i kulturalnom ivotu. Kako bi se potaknuo bri razvoj ovog interesnog podruja
potrebno je uspostaviti trajne partnerske odnose izmeu kulturalnih i obrazovnih institucija,
prvenstveno osnovnih i srednjih kola, te izmeu Grada, UMAS-a i Filozofskog fakulteta.
Postojee dobre prakse u tom podruju valja nastaviti poticati u svim gradskim kulturalnim
ustanovama i s ostalim organizatorima kulturalnih programa te nadograditi objedinjavanjem u
zajedniki kulturalni program za djecu i mlade.
205
Comment [K61]: Inicijativa za vradanje

likovnog, glazbenog i tehnikog odgoja u
trajanju od 2 sata tjedno u osnovne kole
Comment [K62]: obedavajude
Prilozi
Analize i istraivanja
Najstariji zapis imena grada Splita na kamenoj ploi (1373)
206
XII. Analize i istraivanja

XII.1. SWOT analize kulturnih vijea s obzirom na osnove stratekih
ciljeva Grada Splita u kulturi Saeci i prijedlozi
U prvom prilogu ovog nacrta Strategije saeti su rezultati SWOT analiza (tj. analize
snaga, slabosti, prigoda, odnosno prijetnji: SSPP) koje su sastavila pojedina kulturna vijea za
svoja podruja. One dijagnosticiraju stanje na podruju koje pokriva to vijee, a istodobno se
uklapaju i u ideje navedene u prva dva dijela, a koje se odnose na dijalog u kulturi, kulturu
dijaloga i deblokiranje stanja pasivnosti u srednjoronom periodu do 2020., a onda i
ubrzanom razvoju kulture u funkciji razvoja grada do 2025. Ovi elementi rasprave o kulturi
dijaloga i dijalogu kulture u gradu bitno utjeu na Ciljeve strategije, te na Akcijski plan koji je
u nadlenosti same Slube za kulturu. Taj je plan u zavrnom poglavlju ovog dokumenta.
XII.1.1. SWOT analiza Vijea u kulturi za muzejsko-galerijsku likovnu

djelatnost
XII.1.1.1. Uvod i snage: dogovor i dijalog
Na temelju dostupnih dokumenata moe se rei da Vijee smatra da se profesionalnim

putem treba krenuti i pri izradi sveobuhvatne strategije kulture, odnosno napraviti dokument
koji e dugorono odrediti prioritete i aktivnosti na podruju kulture. Na izradi tog, i za rad na
jo mnogim projektima, Vijee predlae stalnu suradnju Grada sa Sveuilitem u Splitu
koje ima resurse u znanju, iskustvu, svjeinu i kreativnost studentskih razmiljanja, drugim
rijeima: ukupnost sveuiline izvrsnosti za potrebe terenskih istraivanja, intervjua, anketa,
mapiranja sadraja i potreba, a to su znanstvene podloge za izradu Strategije kulture Grad
XIII: Sveuilite je odlian ali nedovoljno iskoriten gradski potencijal na kojem se moe
testirati spremnost za profesionalnu suradnju kao i za volontiranje - potpuno zanemarenu
drutvenu izvrsnost. Upravo je to element koji ova Strategija stavlja u prvi plan i na emu se u
prva dva dijela temelje neke od njezinih osnovnih vrijednosti. U razvoju ove Strategije
suradnjom Vijea i Grada dugoroni cilj je ostvarivanje dijaloga koji e biti temelj svake
suradnje i prihvaanja strategije kulturalnog razvoja Splita.
Prema prijedlogu ovog Vijea konstatira se kako je u procesu realizacije Strategije
kulture veoma vano rijeiti i pitanje koritenja gradskih prostora kao znaajnih resursa.
207
Comment [K63]: I to sad?
Strateki tim se koristio ovim smjernicama i uzeo u obzir preporuku da ih je u postupku

revalorizacije opih ciljeva trebalo popisati, evaluirati, vidjeti tko se i na kakav nain njima
koristi i to Grad moe s tim dragocjenim vlastitim resursima napraviti za poboljanje njihove
iskoristivosti u slubi kulture. Vijee je predloilo da korisnici prostora Gradu podnose
godinje izvjee o radu u tim prostorima to e biti dobar pokazatelj tko se i na koji nain tim
resursima koristi i temeljem toga Grad moe u razvoju ove strategije u hodu donositi odluke u
svoju i drutvenu korist. Upravo priprema nekih dugorono zamiljenih programa iz prva dva
dijela strategije ide u tom smjeru. Ovo vijee je pridonijelo Strategiji u smjeru da je naglasilo
kako u odnosima kulturalnih ustanova potrebno izbjegavati sporove, uspostaviti dijalog,
posebno vezano uz Dioklecijanove podrume koji su neizostavan i dragocjen prostor u
sagledavanju kulturalne vizije razvoja Grada. To uspostavljanje dijaloga u kulturu
ugraeno je u temelje ove strategije.
U vezi sa estim zahtjevima muzealaca za restauraciju i otkupe umjetnina, koja se
pojavljuju meu godinjim aplikacijama, Vijee je u svoju viziju strategije ugradilo stav da
gradske ustanove unutar svojih proraunskih sredstava trebaju imati stavke vezane za
te djelatnosti, o raspolaganju kojih e izvjetavati Grad u svojim redovnim izvjeima, dok
ostalim ustanovama, organizacijama i udrugama na raspolaganju treba biti poseban gradski
fond za restauraciju i otkupe, kakav je ve i prije postojao u gradskom proraunu, i u
razdjeli kojeg bi sudjelovalo i ovo Vijee. Ova strategija podrava takav nain rada.
XII.1.1.2. Uoeni nedostaci u kulturalnoj politici vezanoj uz podruje kompetencije

Vijea:
Dugogodinje nepostojanje stalnog postava Muzeja HAS-a treba hitno razmotriti i

razrijeiti.
Splitu trajno nedostaje reprezentativni izlobeni prostor, adekvatno opremljen za
prihvat najbolje grae domae i svjetske likove batine. Dijelom taj bi problem rijeio
nastavak realizacije projekta 3.faze Galerije umjetnina na bastionu Cornaro koji je dio ove
strategije, iako u kulturalnoj dugoronoj strategiji treba raunati na izgradnju posve
zasebnog, novog galerijskog prostora.
Stara Gradska vijenica (Loa) ve je u neadekvatnom stanju. Bez dugoronog
koncepta njezina koritenja i ulaganja u zgradu, Vijenica ostaje dragocjeni, jedini
atraktivni izvaninstitucionalni gradski izlobeni prostor ali samo za neke sadraje. Treba
obratiti pozornost na to da ponueni sadraji ne budu ispod razine likovne vrijednosti koja
prilii memoriji i ljepoti srednjovjekovne Vijenice. Posebnim Pravilnikom treba takoer
odrediti i definirati nain upravljanja tim sredinjim reprezentativnim prostorom Grada,
prikladnim u institucionalne svrhe te za vrhunske likovno-dogaajne sadraje.
208
Nedovreni Plan upravljanja Povijesnom gradskom jezgrom koji nije izravno povezan
s radom Vijea ali sadrajno, oblikovno i funkcionalno definiranje Jezgre svakako jest.
Dovretkom i primjenom plana gospodarenja starom gradskom jezgrom vjerujemo mnogi
od sadanjih problema i propusta bit e uklonjeni. O tome se u ovom dokumentu pie na
nekoliko mjesta. To e svakako biti predmetom rasprave, ne samo vezano uz ovu
Strategiju, nego i u pripremama za EPK.
Suradnja i dijalog na razini ustanova su manjkavi, a negdje posve izostaju. Vijee
predlae redovite zajednike sastanke ravnatelja ustanova s predstavnicima Grada i Vijea.
Bez financijske potpore nije lako godinje producirati vie kvalitetnih projekata, a u gotovo
svim ustanovama problem je i manjak zaposlenih. U meusobnom i dijalogu s Gradom
mogu se realizirati veliki zajedniki projekti s graom iz fundusa splitskih gradskih i
nacionalnih muzeja uz adekvatnu financijsku podrku Slube za kulturu. U ovoj Strategiji
taj problem je uoen i razmatran, te se raspravlja i u Ciljevima djelovanja, i u sugestijama
za Akcijski plan Grada.
esto preklapanje kulturalnih dogaanja ukazuje na potrebu usuglaavanja dijalogom
barem godinjeg kalendara dogaanja. Cilj je imati viegodinji plan velikih izlobenih
projekta i sustavno ih najavljivati.
Nedovoljna medijska prisutnost. Iako su mediji sve vie senzacionalistiki, politikosocijalna kriza je sveprisutna pa kultura teko dolazi na novinske stranice i u TV programe,
na ustanovama je i udrugama zanimljivostima, marketinkim dosjetkama privui novinare.
Upravo bi marketing i snana akcija za dodjelu statusa Europske prijestolnice kulture
2020. godine mogli tu situaciju preokrenuti u korist kulture i djelatnika u kulturi. U tom
sklopu trebalo bi uspostaviti koordinirani kalendar dogaaja i medijske prisutnosti.
Treba ojaati godinju izlobenu produkciju i u predstojeem strateko-planskom
razdoblju smanjiti nedostatak velikih likovnih projekata. To se moe uiniti
proirenjem meunarodne suradnje s gradovima prijateljima i gradovima koji su u
proteklom razdoblju imali status EPK.
XII.1.1.3. Mogunosti i prilike za razvoj u srednjoronom stratekom razdoblju

Imamo brojna za likovnu kulturu znatna imena, zanimljive i slikovite povijesne
lokalitete, stilska razdoblja koja su obiljeila splitsko graditeljstvo, urbanizam i treba ih
promovirati. U jubilarnim godinama naih velikana cijeli Split treba obiljeiti imenom te
povijesne osobe. Odlian je primjer rad na brendiranju Metrovia imena i djela, Muzeji
Ivana Metrovia imaju sve bolju posjeenost, projektima prelaze nacionalne granice na
emu trebaju raditi i ostali muzejski prostori i galerije.
209
Valja pokrenuti projekt koji e prepoznati povijesno vane stanovnike Splita, te

obiljeiti njihov ivotni prostor u Gradu kao splitski kulturalni prostor, a posjetiteljima
grada ispriati priu o njihovu ivotu. Biografije i dostignua pojedinih Spliana i osoba
koje su ivjele i djelovale u gradu i njegovoj okolici po sebi su vaan dio intelektualne i
kulturne batine. One su poticaj kulturalnom i znanstvenom stvaralatvu te politikom i
javnom radu. Impozantna je lista likovnih umjetnika, knjievnika, glazbenika,
znanstvenika, vojskovoa, gospodarstvenika, politiara, glumaca, sportaa i javnih
djelatnika, roenih ili naturaliziranih Spliana, ili pak onih koji su u Splitu proveli samo
krai dio ivota. Razliite manifestacije i obljetnice kojima se evocira ivot i rad tih
zaslunika takoer spadaju u kulturalne dogaaje i njihovo bi planiranje i osmiljavanje
trebalo nai svoje mjesto u Strategiji razvoja kulture. Dakako, svjeijim i dinaminijim
predstavljanjem splitski velikani u javnosti bi se mogli uiniti prisutniji i prezentniji i
uklapati se u meunarodnu prisutnost Grada. Ovdje skreemo pozornost na mogue
povezivanje obljetnica i spomendana posveenih znaajnim osobama s drugim kulturnim
dogaanjima, manifestacijama, obrazovnim sadrajima i priredbama kao i s turistikom
ponudom Grada, osobito in situ, na mjestima koja su povezana s pojedinim osobama (kue,
kole, ustanove, dijelovi Grada).
Pomorska smo zemlja, povijesne lae u luci, prie o njihovim imenima, vlasnicima,
bitkama, sudbinama, teretima neiscrpno su vrelo za zanimljivo osmiljenu izlobu u
suradnji s Pomorskim muzejom koji jednostavno mora izii na obalu. Uz to, na obali je
potreban i zajedniki depo vie muzeja kao alternativni interdisciplinarni muzejski prostor.
Unutar Povijesne jezgre veina je gradskih ustanova, izlobenih prostora, galerija.
Mediteranska smo zemlja, i vanjski je prostor mjesto za posjetitelje dogaanja,
programima se mogu povezati izlobeni prostori i na taj nain povijesna jezgra dobit e
na atraktivnosti koju e kreirati struka, likovnjaci, kustosi, dizajneri u suradnji sa splitskim
HNK, GKL-om, Kazalitem mladih, Turistikom zajednicom i drugim zainteresiranim
institucijama i eksponentima nezavisne kulturalne scene.
No muzeja ve godinama pokazuje kako privui posjetitelje. Taj fenomen valja
sustavno istraiti i rezultate primijeniti u radu muzejsko-galerijskih ustanova tijekom
cijele godine.
Koritenje EU fondova za projekte ouvanja kulturalnih vrijednosti, batine i
arhitektonskih cjelina.
Mogunost ulaska likovnih sadraja u institucije koje nisu muzejsko galerijske
(biblioteka, klubovi, kazalita, lokalne udruge zajednice) to se ve dogaa i to je
pozitivno, ali uz obaveznu strunu evaluaciju i prema izlobenim standardima.
210
XII.1.2. SWOT analiza Vijea u kulturi za knjigu, nakladnitvo i knjininu

djelatnost
XII.1.2.1. Uvod
Ocjena stanja kulturi Vijea za knjigu temelji se na pojedinanim vienjima lanova i

na prijedlozima nekoliko udruga, prikupljenima i sloenima u zajedniki tekst.
Dakle, nije rije o analitikom pristupu temi koja bi trebala sadravati SWOT (snage,
slabosti, prilike i prijetnje) i PEST analize, uz sudjelovanje dionika koji se prijavljuju na
natjeaj, ali i ostalih kulturnjaka koji djeluju u Gradu. Problem je bio u tome to Gradske
strune slube nisu odredile ni ciljeve kulturne politike (opi i pojedinani) niti metode
njihova ostvarivanja.
Oito je i bez istraivanja da kulturni djelatnici i umjetnici podjednako dijele
nezadovoljstvo stanjem u gradskoj kulturi. Ne postoji sustavan nain ulaganja, planiranja, ni
praenja programa /projekata i veina sredstava se, stjecajem okolnosti, troi na takozvani
hladni pogon.
U tom se kontekstu Vijeu ini oportunim pitati: Koristiti li se proraunski novac ili se
troi? Politika scena,drutvene i gospodarske (ne)prilike ne bi trebali biti izlika za
neiznalaenje mogunosti poticaja i promicanja umjetnosti, kulturnoga i profesionalnoga
stvaralatva, institucionalnoga i izvaninstitucionalnoga. Ne treba zaboraviti da je pisana
literatura batina, da smo za nju odgovorni. Ba kao to je primjerice Evangeliarum
Spalatense svjedoanstvo povijesti pisane rijei Splita iz VIII. stoljea, tako i danas moemo
govoriti o pisanoj literaturi kao batini koju treba podravati i sustavno pratiti.
XII.1.2.2. Rezime prijavljenih programa
Na javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturu, na temelju

jednogodinjeg mandata Vijee, navodimo kao primjer u Strategiji za idue desetogodinje
razdoblje, javilo se za 2014. godinu: 20 udruga, 2 predstavnika nacionalnih manjina, jedna
zaklada, jedna gradska ustanova/ knjinica te tri muzeja s publikacijama povijesne tematike.
Nakladnici su po prijavljenim izdanjima najbrojniji. Dva su nakladnika iz Splita, tri iz
Zagreba.
211
Zanimljivo je konstatirati da je minimalan broj fizikih osoba predlagatelja. Broj

podranih programa za 2014. godinu je 100 od 53 predlagatelja, a proraunom predloena
sredstva za ovu namjenu iznose 280.000 kuna (de facto), odnosno 1,2 milijun (de jure).
Najee su prijavljena struno-znanstvena i publicistika djela a najmanje knjievna.
Sve je vie prijavljenih manifestacija (predstavljanje knjiga i autora, izdavaa, razgovori o
knjizi, znanstvenih dogaanja) koje su sve posjeeniji i u Splitu imaju sve vie odjeka.
Osobito Priigin koji prosjeno za trajanja od tjedan dana godinje slua i gleda oko 4100
posjetitelja; Bookvicu posjeti prosjeno po 80 gledatelja na svakoj od 20 knjievnih veeri
koliko ih odrava tijekom godine.
Prijavljene manifestacije odravaju se kontinuirano od 3 do 25 godina (Knjiga
Mediterana u organizaciji Knjievnog kruga, Marulievi dani u organizaciji HNK).
Vano naglasiti zajedniki komentar Vijea: da Vijee nema podataka kojima bi se
mjerilo uspjenost i evaluiralo programe niti je nalo parametara po kojima bi ih dobilo. Rije
je, na primjer, o broju posjetitelja na pojedinim priredbama, o broju prodanih primjeraka
knjige koja je financirana, o broju lanova u pojedinim udrugama, kao to je Knjievni krug,
itd. To su, dakako relevantni podaci za izradu strategije i provjeru stanja, ali i potencijala,
vani i za analizu slabosti i za analizu prilika, to u pripremi ove Strategije ini sredinji dio
analize ovog Vijea.
XII.1.2.3. Slabosti
Smanjivanje sredstava Grada za kulturu, u ovom sluaju za knjigu i nakladnitvo
Sustavno osiromaenje umjetnika, pisaca i nakladnika, uz nepostojanje suradnje s
odgovarajuim ustanovama, poput Sveuilita, gdje bi se upoljavali tzv. resident writers
kao iskorak umjetnike zajednice u akademiju
Relativno slaba i nedovoljna potpora izvaninstitucionalnim programima
Pojedine institucije i ustanove dobivaju velika sredstva bez kritikog propitivanja
vrijednosti programa i evaluacije ostvarenih rezultata predvienih u programu.
Nekoordinirana umreenost knjievnih i drugih dogaanja.
Nedovoljna usklaenost knjievno-umjetnikih programa, odnosno preklapanje dogaaja,
uz nedostatak planiranja.
Neadekvatni prostori za odravanje programa tribina, okruglih stolova, itanja koje
organiziraju udruge; ustanove koje financira Grad teko ili uz naplatu otvaraju vrata
izvaninstitucionalnim-neovisnim programima (GKMM, Zlatna vrata, Knjieni krug). Na
212
tome ova Strategija mora inzistirati i poticati sinergiju izmeu institucionalne i

neinstitucionalne (programske) kulturno-knjievne scene.
Objavljivanje znanstvenih i umjetnikih djela zasnovano je na entuzijazmu autora i
izdavaa i bez njihova entuzijazma teko bi se odvijali ovakvi procesi.
Postoji stanovit nerazmjer u troenju sredstava namijenih potpori programima za plae
udruge (Udruga Knjievni krug 715 tisua kuna na godinjoj razini). Svjesni injenice o
vanosti te Udruge u znanstveno-programskoj djelatnosti Grada, i druge udruge eljele bi
ostvariti status koji omoguuje takvu polu-profesionalizaciju, premda nemaju biblioteke
poput Znanstvenih izdanja.
Nedovoljna suradnja Slube kulture s korisnicima, odnosno dionicima splitske kulturne
scene.
XII.1.2.4. Snage i mogunosti

Premda svjesni da u ovom trenutku to nije lako, predlaemo mogunost poveanja
proraunskih sredstva za kulturu, osobito na podruju nakladnitva, a ususret godini EPK i
pripreme Splita kao prijestolnice kulture.
U Splitu postoji veliki broj dionika knjievno-literarne scene i udruga s vrlo velikim i
efektnim rezultatima. Tako na primjer Hrvatsko drutvo knjievnika (HDK) broji 32 lana
na irem splitskom podruju, Drutvo hrvatskih pisaca (DHP) ima oko15 lanova iz Splita;
vie je pisaca i pjesnika koji nisu organizirani u neke konkretne udruge. Stoga bi trebalo
istraiti podruje te ukljuiti i udruge kako bi se dobio uvid u brojnost lanova/kreativaca
koji djeluju u Gradu i okolici, to je mogue kroz analizu tiskanih knjiga. Isto tako, u
Splitu djeluje velik broj humanistikih znanstvenika okupljenih oko Znanstvene biblioteke
Knjievnog kruga, kao sredinjeg arita humanistike strune knjige, esto u suradnji s
Filozofskim fakultetom u Splitu.
Postoji relativno zanimljiva i bogata alternativna scena, odnosno mladi stvaraoci i korisnici
financijskih sredstava Vijea, to bi tek trebalo istraiti (a to svakako ide u mogunosti, a
ne snage). Tako na primjer Franko Bui i Ozren atovi (DADAnti) vele kako kulturnu
scenu ele obogatiti alternativnim formama umjetnosti koja e ubudue sluiti kao
terapeutski katalizator zaotravanja kritike misli koja posljednjih 20-30 godina u Splitu
drastino nedostaje. Mi je hoemo natrag da je obogatimo novim sadrajima i uskladimo s
kriterijima globalnih trendova i vrijednosti koja zaobilazi ove krajeve (Slobodna
Dalmacija).
Potrebno je kao mogunost izraziti podrku produkciji na temelju koje nastaju nove prakse
i estetske vrijednosti nove generacije (i to kroz odgovarajui natjeaj ).
213
Kao jedan od kriterija mogunosti koje slijede namee se propitivanje vrijednosti programa
(kvantitativno i kvalitativno), a to do sada nije sustavno napravljeno pa je teko o tome
govoriti kao snazi, ve bi se ak moglo rei kako je rije o odgovarajuoj slabosti (Vijea,
a ne scene). Naime, trebalo bi odrediti pokazatelje uspjenosti kao to su broj tiskanih
izdanja knjiga, posjeta tribinama, prodanih knjiga; press-clippings; istraivanje ciljanih
skupina (ankete, fokusne grupe, posuivanje knjiga u knjinicama, itd.)
Svakako bi trebalo podrati produkciju koja se odvija na otvorenim gradskim prostorima
kao i produkciju koja se temelji na meusektorskoj suradnji, bilo da je rije o
predstavljanju knjiga, itanjima ili o festivalskim djelatnostima poput Priigina, na primjer.
Knjiga bi trebala biti shvaana kao sastavni dio kreativne industrije (prevoenje,
izdavatvo, prodaja, marketing, radionice, a pisci bi trebali biti dijelom dionika kulturnih
politika.
Potrebna je vea ukljuenost studenata Sveuilita, odnosno partnerstvo kulturnih i
obrazovnih institucija i gospodarstva (na primjer asopisi poput Split Mind Filozofskog
fakulteta koji objavljuje mlade splitske autore i drugi).
U smislu promocije knjige i nazonosti knjievnosti u zajednici potreban je sustavniji
pedagoko-didaktikih programi kulturnog odgoja. Njega je mogue postii povezivanjem
kola i knjinica, knjievnim radionicama, kolama kreativnog pisanja ali i on-line
programima knjievno-kulturalne edukacije.
U sklopu kulturnog turizma vano je podizanje kvalitete ponude na podruju
knjievnosti/manifestacija fokusiranjem na inozemne i domae goste, festivale na stranim
jezicima i multimedijalnu ponudu vezanu uz knjievnost i prezentaciju lokalne
vernakularne ponude (od kuhinje do prostorne specifinosti, Dalmatinske zagore na
primjer).
Potrebno je poticati prijavljivanje na natjeaje EU fondova, suradnja sa zakladama (npr.
Kultura Nova); vei angaman Slube za kulturu u edukacija i pomo udrugama i
pojedincima.
U sustavu boljeg pregleda i plana financiranja, potrebno je organizirati trogodinje
planiranje potpore programima koji se doniraju iz gradskih sredstava
Razvoj novih programa i umreavanje s inozemnim partnerima.(Suradnja s Hrvatsko
francuskom udrugom, Hrvatsko njemakim drutvom ; suradnja s veleposlanstvima u
Hrvatskoj i naima u inozemstvu; uglednim iseljenicima- promotori kulture Splita,
uspostavljanje poasnih naziva i aktivna suradnja sa Sveuilitem i njihovim partnerima iz
inozemstva koji su esto na podruju knjige i knjievnosti.
214
Identitet Splita; ideja brendiranja: u fokusu su ovdje umjetnici i kreativci koji su obiljeili
povijest, a istovremeno predstavljaju nezaobilazni dio splitske kulture u njegovoj
promociji. Rije je o domaim autorima ije prevoenje na strane jezike treba poticati od
strane Grada i upanije, ali i boravak stranih pisaca u gradu koji e doprinijeti promociji
Grada izvan granica zemlje, pa i izvan Europe.
XII.1.2.5. Prijedlozi za poboljanje djelovanja
XII.1.2.5.1. Split grad festival: susretite tradicije i inovacije
Knjievni ljetni festival uz gostovanje pisaca iz EU. Partnerstvo s udrugama i

Turistikom zajednicom npr: Kurs, Bookvica, Priigin i nakladnicima, od kojih ovdje
spominjemo ove:
1. DRUTVO KNJINIARA U SPLITU (DKST)
2. EX LIBRIS D.O.O.
3. GRADSKA KNJINICA MARKA MARULIA SPLIT
4. HRVATSKO KULTURNO DRUTVO NAPREDAK SPLIT
5. LITTERIS D.O.O
6. NAKLADA BOKOVI VL. ZORAN BOKOVI
7. OGRANAK MATICE HRVATSKE SPLIT
8. ZAKLADA KARLO GRENC
9. NAKLADNA KUA VERBUM
10. IZDAVAKA DJELATNOST FILOZOFSKOG FAKULTETA
11. KNJIEVNI KRUG
Prijedlog je raspisati natjeaj za festivale poput ve tradicionalnoga Priiginova.
Cilj: poveati prepoznatljivost Splita kao grada knjievnosti. Pridonijeti razvoju kulture
itanja uz povezivanje s drugim gradovima i njihovim piscima. Osvijestiti mlade ljude o
potrebi knjige, knjievnosti, itanja i razgovora o knjizi i knjievnosti, na emu treba posebno
i sistemski inzistirati. Otvoriti prostore u gradu za najmanje dva Kluba prijatelja knjige i
njihove redovne sastanke i rasprave o knjigama (ma koliko amaterske one bile).
Split ita / Dan prijatelja knjige

215
Dogaanja na otvorenim gradskim prostorima promocija svih dionika u nastanku knjige, od

pisanja do tiskanja. Praznik knjige na javnim prostorima gdje bi se promovirali nakladnici,
pisci, ilustratori, itatelji, profesori i drugi dionici procesa.
U tome svojevrsnome public artu mogue je umreiti i druge kreativne industrije .
Cilj: popularizirati pisanu rije, poveati interes za knjigu, knjievnost i itanje kao izvorite
svakog oblika kreativnosti. Ovo je jedan od kljunih ciljeva ove Strategije.
Splitski sajam knjiga /asopisa - viednevna manifestacija
Program je ponudio po uzoru na druge gradove (nakladnik V. B.Z.)

Za nekomercijalne sadraje nuno je partnerstvo.
Cilj: promicanje knjiga i itanja, poticanje kulturne suradnje i susreta te nuenje neposrednog
uvida u izdavaku djelatnost. Istodobno brojnim edukativnim programima angairaju se
udruge, kole i fakulteti na razliitim gradskim lokacijama .
Svjetska prijestolnica knjige
Objanjenje: Taj program dio je kandidature se za Creative Cities Networking pod

pokroviteljstvo UNESCO-a (Edinburgh, Dublin, Melbourne, Ljubljana i ini gradovi). Port
Harcour u Nigeriji pridruio se ovom programu 2014. godine; vidjeti:
http://www.unesco.org/new/en/culture/themes/creativity/creative-cities-network/
Cilj: itanje i pismenost temelj je interesa svake kulturne politike, cilj je integrirati knjigu u
svakodnevni ivot, poticati kulturu itanja i prodaju knjiga. Financijska podrka trebala bi
doi od Ministarstva kulture i Splitskodalmatinske upanije.
Knjievna kua
Ovo je jedan od najvanijih dijelova Strategije na podruju knjige i knjievnosti. Rije je o

procesu stvaranja publike programima gostovanja i suradnje s piscima iz regije u
prepoznatljivom programu Writters in rezidence osnaivanjem rezidencijalne mree
(Udruga Kurs) .
Objanjenje : Omoguiti suvremenim europskim autorima i prevoditeljima bolje
upoznavanje literarnih, kulturolokih i socijalnih prilika u Hrvatskoj, posebno u Splitu, dok se
istodobno domaa publika upoznaje s odabranom europskom knjievnom scenom.
Ovo je svojevrsni knjievno nakladniki inkubator: izdavatvo, nakladnitvo,
dizajn,lektira, prevoenje, kreativno pisanje, radionice kritike, kritikog itanja, radionice
scenarija, novinarstva, bloga (Udruga Bookvica / Kurs).
Cilj : Podizanje kvalitete ponude knjievnih djela za razliite ciljane skupine. Mjesto susreta
pisaca, razliitih kultura, ali i inovativnih obrazovnih programa kao sastavnih dijelova
kreativne industrije
216
Vani povijesno-knjievni projekti:

o BIBLIOTECA PASTRITIA
Prva je javna splitska knjinica (otvorena je 1706.godine), no, danas malo tko u Splitu zna za
njeno postojanje.
Objanjenje: danas je ovaj fond od 200 knjiga stopljen s drugim starim knjigama u posebnoj
prostoriji zgrade sjemenita Biskupije splitskodalmatinske.
Cilj: Grad bi trebao pomoi da taj fond postane vidljiviji i da bude dio kulturnog dobra koje se
moe pokazati gostima (Zgrada Sjemenita u Zrinsko-frankopanskoj ulici, na putu prema
Arheolokom muzeju)
o Obiljeavanje 500. obljetnice izdanja Judite (1521.- 2021.)
o Obiljeavanje Marulieva roendana 18. kolovoza uz edukativne sadraje. Bilo bi
dobro obiljeavati obljetnica znamenitih Spliana na interdisciplinaran nain.
XII.1.2.5.2. Ostale aktivnosti i naglasci:
A) KNJINICA
1.
Sve knjinice u sustavu trebaju imati ujednaen i struan razvoj
2.
Izrada planova nabave kako bi se potovali Standardi
3.
Interventno nabavljanje kvalitetnih uspjenica nove knjige trebale bi biti u
knjinicama onog trena kad izlaze iz tiska, jer je aktualnost novih izdanja kratkog daha.
4.
Rad s posebnim korisnikim skupinama, nije dovoljno nabaviti kompjutor za
slabovidne i slijepe i elektroniko povealo, odjel mora imati kvalificirane osobe koja uslugu
moe ponuditi i pomoi u primjeni.
5.
Formiranje novih zbirki glazbene zbirke- zbirka bi u jednoj interaktivnoj suradnji
sa Glazbenom kolom, Glazbenom akademijom i Hrvatskim narodnim kazalitem mogla
pruiti uslugu svim profilima korisnika,od ljubitelja klasine glazbe do aka i studenata
glazbenih kola i akademija. Glazbeni odjel imao bi u ponudi i ostalu glazbenu grau.
6.
Graa lagana za itanje, prilagoena graa posebnim skupinama korisnika sa
specifinim tekoama itanja (postoje nakladnici koji na posebnom papiru, s posebnom
veliinom fontova, proredima tiskaju knjige za osobe s tekoama itanja).
7.
Kune (besplatne) dostave knjine grae invalidima i osobama tree ivotne dobi.
217
8.
iva knjiga - Knjinica bi pozvala ljude razliitog porijekla, zvanja, dobi i ivotnih
iskustava koji postaju ive knjige (u 45 minuta itatelju priaju o sebi, zemlji, mjestu,selu iz
kojih dolaze, o svojim ivotnim iskustvima. Svaka iva knjiga treba biti obraena-dobiva
naslov, svoj kataloni zapis
9.
Poveanje broja korisnika kontinuirani zadatak.
Platforma za razvijanje italakih navika od djetinjstva radionice s osmokolcima i

srednjokolcima.
10.
Bibliobusna sluba ponovno formiranje. Knjiga treba biti dostupna splitskom
zaleu, ali i prigradskim kvartovima.
11. Partnerstvo knjinice na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini
proimanje s drugim velikim dogaanjima na svim razinama. Marulievi dani trebali bi biti
posebno obiljeeni u Knjinici kao i Knjiga Mediterana. Knjinica bi trebala popratiti i
Splitsko ljeto kao to bi njeni knjiniari trebali biti uesnici na IFLINIM skupovima,
promovirati grad, pisanu rije, knjinicu i dravu.
12.
Uvesti e-gradivo s podruja lokalne povijesti . Izraditi tematske digitalne zbirke da
bi lokalna povijest i kultura postale dostupne to irem krugu korisnika interneta.
13.
Razvijati informatiku i informacijsku pismenost. No, knjinica i nadalje treba
ostati mjesto suivota novih medija, ali i konvencionalne grae kao mjesto susreta i
komunikacije.
14.
Neophodno je formirati RAZVOJNI TIM strunih ljudi iz Knjinice koji bi stalno
analizirao potrebe lokalne zajednice, u svrhu unapreivanja postojeih i razvijao nove usluge,
koji bi pratio sve natjeaje u Hrvatskoj i EU .
15.
Poticanje programa GKMM treba biti sastavni dio prorauna namijenjenog
knjinici (primjer Grada Rijeke).
XII.1.2.5.3. Pisci, knjievne udruge i Sveuilite
Knjievne udruge znatno utjeu na bolju sliku kulturne scene s programima

predstavljanja autora,javnim itanjem, tribinama, jer knjiga teko nalazi put do itatelja
knjiarskom distribucijom . Populariziraju knjigu i pisce. Programima poticanja knjievnog
stvaralatva uglavnom se pokrivaju trokovi tiska, lekture, dizajna, a piscima ostaju mrvice.
Prijedlozi :
218
a)
Godinja nagrada za knjievno djelo (roman, prie, poezija) u iznosu od 20.000 kuna
iz sredstava dodijeljenih za raspodjelu Vijeu za knjigu, nakladnitvo i bibliotenu djelatnost.
b)
Stipendiranje pisca - definirana stavka u sredstvima za kulturu knjiga i nakladnika
djelatnost (primjer Grada Rijeke). Stipendiranje pisaca moglo bi se, po dobroj praksi iz anglosaksonskog svijeta, organizirati preko Sveuilita gdje bi stipendirani pisci objavili knjigu na
popisu University Press (Sveuilina naklada) a osim toga bi predavali na kolegiju kreativnog
pisanja.
c)
Prevoenje djela pisaca i plasman na strana trita uz potporu EU fondova i lokalne
kulturalne hegemonije. Ovdje bi se opet trebalo ukljuiti Sveuilite s prevoditeljima koji su

u stanju prevoditi lokalnu literaturu na strane jezike (po uzoru na antologiju When a Man Gets
Terribly Frighted Borisa kvorca gdje je prevedeno dvadeset pria hrvatskih pisaca na
engleski. Cilj bi bio napraviti antologiju splitskih pisaca, koja bi mogla biti hit za
kulturalni turizam i nain na koji se stvara prijemivost drugosti prema lokalnom
vernakularu.
Sveuilite:
Splitsko sveuilite broji oko 25 tisua studenata ali fakulteti s razliitim umjetnikim
i humanistikim studijski programima (profesora i studenata) nisu dovoljno vidljivi u kulturi
Grada, a imaju znatan ljudski i struni potencijal za razvoj kulture i umjetnikog stvaranja
(studenti i profesori). Nuno je konkretizirati suradnju na zajednikim projektima kojima bi se
iskazali potencijali znanstvene zajednice u razvitku i napretku Grada. Kao to postoji u
proraunu stavka za Poticanje razvoja turizma tako se treba predvidjeti stavka za poticanje
Splita kao sveuilinog grada to bi takoer trebala biti vana toka u Ciljevima ove
strategije. Vaan korak u tom smjeru je osiguranje sredstava za jaanje djelatnosti Sveuiline
knjinice posebno na ve zapoetim projektima digitalizacije knjine grae koja ima status
kulturnog dobra, ali i ostale grae ija bi javna dostupnost na Internetu pridonosila i stvaranju
kulturne i turistike slike Grada.
Sveuilina knjinica trebala bi postati sredite sveuilinog izdavatva i izdavatva
uope, papirnog i elektronikog i mjesto jedinstvenog Splitskog sveuilinog nakladnika
(Split University Press) koja tiska ne samo znanstvena i struna izdanja, nego i vrijedne
beletristike knjige u suradnji s MZO, Ministarstvom kulture, Gradom i upanijom. Nuna
je suradnja batinskih, znanstvenih i kulturnih institucija (muzeja,galerija,knjinica,
arhiva,fakulteta i znanstvenih zavoda) na promociji Splita kao grada duge prolosti i kulture,
koja e pridonijeti razvoju kulturnog turizma.
219
Comment [K64]: Opet Sveuilite ali u

kontekstu knjiniarstva iako je dan i
opdeniti prikaz potrebe razvoja svuilitas u
kontekstu grada kulture. Opet krivi podatak
o broju studenata
Mediji
Trebalo bi poveati vidljivost djelatnosti programa i dogaanja na podruju knjige i
knjievne produkcije. Kako danas to nije u fokusu sredinjih pisanih i vizualnih medija
predlae se nekoliko alternativnih mogunosti koje bi doprinijele knjievnoj komunikaciji i
odravanju knjievne kulture kao vanog elementa identiteta i strukturiranja osobnosti
(pogotovo kod mladih ljudi).
Prijedlozi :
a) Portal za komunikaciju s organizatorima i korisnicima. Na tom portalu dogaala bi se
interaktivna razmjena razmiljanja o knjievnosti i problemima knjievne komunikacije
izmeu pisaca, nastavnika, studenata knjievnosti i ostalih sudionika knjievno-kulturalnog
procesa uvaavanja i potivanja knjige kao medija.
b) e-asopis za knjievnost. Unato injenici da u Splitu postoji nekoliko tiskanih knjievnih
asopisa, tradicionalnije Mogunosti, moderni i alternativni Split Mind i dr., moda bi trebalo
napraviti sredinju platformu na kojoj e se spojiti nastojanja Knjievnog kruga, studenata
Filozofskog fakulteta, ali i ostalih dionika knjievno-kulturalnog prostora kako bi se stvorila
potrebna sinergija ne samo za dijalog o kulturi, nego i za kulturu dijaloga.
c) Oglasni prostoru u Gradu za najavu programa i kulturnih dogaanja
d) Osuvremeniti mrenu stranicu Grada za podrku knjievnih sadraja
XII.1.2.5.4. Akcijski plan: Kako rasteretiti proraun za knjigu, nakladnitvo i

bibliotenu djelatnost
U ovom kontekstu potrebno je napraviti nekoliko vanih stratekih poteza o kojima

doslovno ovisi budunost knjige, knjievnosti i knjievnog ivota u gradu, to mora biti
naglaeno u Akcijskom planu Strategije:
Razdvojiti sredstva za izdavaku djelatnost od sredstava za manifestacije u kulturi
povezane uz knjiniku i izdavaku djelatnost
Sredstva namijenjena kulturnim i vjerskim manifestacijama te potporu djelatnosti
nacionalnih manjina takoer treba vezani uz druge proraunske stavke, npr. Ured
gradonaelnika ili Programe kulture nacionalnih manjina.
Poticanje programa GKMM treba biti sastavni dio prorauna namijenjenog knjinici
(primjer Grada Rijeke )
220
Proraunska sredstva namijenjena programima treba rasteretiti od iznosa plaa

namijenjenih udruzi Knjievni krug i Marulianum.
U tom smislu upravo i itamo prijedlog Udruge Knjievni krug: Financijski problemi
sastoje se u tome to godinja potpora za redovitu djelatnost koju Grad dodjeljuje
Knjievnom krugu je uvrtena u Izdavaku djelatnost umjesto u Djelatnost Udruga. (Iz
vizije razvoja do 2020.godine).
Reorganizacija Slube za kulturu u smislu da se prostor za izdavaku i knjievnu djelatnost
definira kao posebna proraunska i strateka stavka i to u Ciljevima Strategije 2015.-2025.
Racionalizacija poslovanja ustanova i institucija racionalizacijom poslovanja
objedinjavanje poslova /nabava, financije, raunovodstvo/
XII.1.2.5.5. Kulturalni turizam: infrastruktura i efekti projekta Knjievna kua
1. Infrastruktura
a) Knjievna kua (objekt )- dijelom financirati iz sredstva spomenike batine kao vaan
element iskoraka zajednice u meunarodni prostor kulturalnog prepoznavanja.
b) Nedostatak prostora za djelovanje udruga treba rijeiti tako da se pronae nain kojim e se
potaknuti ustanove i institucije da prema planu dogaanja /godinjem planu/ posude svoje
prostore udrugama za odvijanje njihovih programa bez naknade. Tu prije svega mislimo na
Sveuilinu knjinicu, Gradsku knjinicu, Veliku dvoranu Filozofskog fakulteta u
Radovanovoj, Dvorana Filozofskog fakulteta na Peristilu, prostor Knjievnog kruga Ispod ure
i ne-gradski prostor HAZU u Palai Milesi, s kojom bi se Grad takoer mogao dogovoriti.
Alternativa je da se marnim i analitikim pristupom u gospodarenju gradskim
prostorima iznau mogunosti davanja prostora udrugama na koritenje i to prema
definiranim kriterijima npr. kvaliteta programa, kontinuitet djelovanja, broj korisnika,
brojnost lanstva i tome slino. Prema dostupnim podacima u gradu takvi prostori postoje i
trebalo bi ih aktivirati u slubi kulture i sveuilinog grada. Dakako ti treba uiniti i brinijim
gospodarenjem gradskim prostorima.
c) Stalni postav izlobe o Marku Maruliu
Od dokumentarnog do znanstveno-populistikog sredita za to postoji graa i prijedlog
tehnikog rjeenja (iz Vizije razvoja Udruge KK do 2020.)
221
Comment [K65]: Opet sveuilini

prostori ali ovaj put u slubi besplatoj
gradske kulture
XII.1.2.5.6. Zakljuak
Budui da o knjievnoj produkciji i svemu to podrazumijeva znanje ovisi dobrobit i

budui standard stanovnitva, veoma je teko prihvati stalna smanjenja financijskih sredstava
u ovom kulturalnom sektoru. Drutvena je odgovornost vjeto uporabiti motivaciju, vjetinu i
umijee istraivaa, pisaca, informatologa, nakladnika i ostalih vezanih uz ovu djelatnost da
bi njihova iskustva, naobrazba i kreativnost mogli biti korisni zajednici.
Objavljivanje znanstvenih i umjetnikih djela zasnovano je na entuzijazmu autora i izdavaa.
To je djelatnost koja vie daje svojoj drutvenoj sredini i potomstvu, a malo za uzvrat prima i
dobiva u obliku konkretne gospodarske profitabilnosti. Nemjerljiva je vrijednost koju kultura
ima u gradnji i ouvanju identiteta svake zajednice i itekako je znaajna u definiranju
potencijala na kulturnoj ali i turistikoj mapi grada, to naoj sredini moe otvoriti nove
potencijale u smislu razvoja. To mjesto kao potencijal u tzv. brendiranju (o kojem se samo
govori), ali nita se trenutno jo uvijek ne poduzima, ne pripada samo sportaima i
Dioklecijanovoj palai. Ovo Vijee smatra da i knjiga i knjievnost u tom procesu imaju
vanu ulogu. U zakljuku ovog poglavlja slijedi vizija budunosti rada ovog Vijea i njegova
iskoraka u zajednicu.
Vizija
Svoj identitet Split gradi na kulturnoj batini te na raznolikoj i vrhunskoj kulturnoj
ponudi, kako na razini lokalne zajednice, tako i na meunarodnoj razini. U tom smislu
knjievna produkcija i njezina lokalna profiliranost i tradicija imaju ponuditi mnogo.
Javni interes je da se podigne kvaliteta ivljenja u emu aktivno participiraju ne samo
umjetnici, nego i graani. To je podruje aktivnosti koje e u pripremama grada za EPK
proizvesti sinergiju izmeu autora i zajednice i omoguiti prisutnost knjievnog iskaza i
knjievno-teorijskog iskoraka u iru zajednicu, putem itanja, festivala i znanstvenih skupova.
Cilj je poveati zadovoljstvo i interese graana u kulturnoj ponudi kao javnom dobru
poticanjem kreativnost i inovativnost prema kriterijima izvrsnosti,raznolikosti i dostupnosti.
Izvori: Prilog za izradu Strategije kulture Splita u podruju knjige, nakladnitva i bibliotene
djelatnosti nastao je koritenjem prijedloga udruga : DADanti,Kurs, Bookvica, Knjievni krug
i Marulianum, Strategije GKMM,Strategije Grada Rijeke,zapisnika Vijea u prolom mandatu
i promiljanjem lanova Vijea ovog saziva na temelju jednogodinjeg iskustva .
XII.1.3. SWOT analiza Vijea u kulturi za kazalinu i glazbeno-scensku

djelatnost
222
XII.1.3.1. Opis:
Vijee za kazalinu i glazbeno-scensku djelatnost u svom djelovanju nastoji biti tijelo

koje aktivno sudjeluje u kulturalnom ivotu grada Splita i kao takvo eli biti upoznato s
aktivnostima u svim kulturalnim institucijama koje se financiraju iz programa Javnih potreba
u kulturi grada Splita. Sam posao, reguliran Zakonom o vijeima za kulturu ima cilj da bude
savjetodavno tijelo, te prema sustavu kriterija daju konani prijedlog i ocijene za
sufinanciranje programa u narednoj godini. Vijee kao savjetodavno tijelo eli biti aktivni
sudionik u procijeni kvalitete i realizacije programa kako bi na temelju dubinskih analiza
svoje prijedloge i ocijene mogao donijeti bez utjecaja unutarnjih i vanjskih faktora koji bi
utjecali na rad lanova Vijea.
Vijee za kazalinu i glazbeno-scensku djelatnost izradilo je kriterije prema kojima e
se vrednovati prijedlozi programa. Bodovni sustav sadravat e ocijene od 1.do 5. sa saetim
narativnim opisom ocjene programa. Vijee je duno dati svoje prijedloge miljenja za svaki
pojedini program, a programi koje nisu zadovoljili kriterije ovoga Vijea dobit e jasno
obrazloenje o tome. Vijee je na temelju prakse uoilo manjkavosti pri raspodjeli i dodjeli
projekata, pa i zbog neodvajanja kratkoronih projekata od dugoronih, pa je novim
kriterijima otvorilo mogunost da se prijave podnose za dvije kategorije i dvije podkategorije
programskih predlagatelja.
Opi kriteriji:
Vijee u kulturi kazalinu i glazbeno-scensku djelatnost primijenit e sljedee ope
kriterije za sva podruja, a meu njima su:
kvaliteta, cjelovitost, jasnoa, inovativnost, provedivost programa te jasno obrazloen i
osmiljen plan djelovanja prema publici,
strune reference provoditelja programa,
dosadanja postignua, programska vidljivost, PRESS,
ekonomino osmiljen financijski plan, te financiranja iz drugih izvora, ostvarivost,
programski sadraj mora imati jasne ciljeve o predstavljanju i ouvanju identiteta Grada
Splita u kulturalnom programskom sadraju, te mora sadravati elemente od interesa za
grad Split,
nove inicijative u predstavljanju i afirmaciji identiteta grada,
223
poticanje mladih perspektivnih talenata, te poticanje inovativnog stvaralatva koji e

svojim novim idejama pridonijeti kreiranju i razvoju nove publike,
pruanje prednosti programskim sadrajima koji su svojim programskim radom,
kvalitetom te odrivim financijskim planom dokazali svoju profiliranost i osmiljenost
vizije za dugorono djelovanje.
Posebni kriteriji:
vijee u kulturi zadrava pravo traenja dodatne informacije ili obrazloenja o programu ili
projektu ukoliko prijedlog udovoljava veini opih i posebnih kriterija za sufinanciranje,
prijavnice trebaju biti dostavljene u elektroninom obliku sa sadrajnom dokumentacijom
prema raspisanoj natjeajnoj dokumentaciji,
nepotpune, netone, kao i prijavnice koje nisu dostavljene u navedenom roku do 1.
listopada 2014. godine nisu se razmatrale niti uvrstile u Program javnih potreba u kulturi
Grada Splita za 2015.,
vijee u kulturi obavlja evaluaciju sufinanciranih programa i projekata temeljem izvjea
korisnika. Na evaluaciji se temelji odluka o nastavku, poveanju, smanjenju ili povratu
sredstava, ukoliko program nije realiziran u skladu s predvienim planom realizacije
predoenim u natjeajnoj prijavnici,
vijee u kulturi e godini realizacije projekta imati obvezu pratiti i odlaziti na programska
dogaanja, kako bi se utvrdila autentinost i istinitost u programskoj ostvarivosti,
Vijea u kulturi dat e pri ocjenjivanju predloenih programa prednost predlagateljima koji
su registrirani u Splitsko-Dalmatinskoj upaniji,
predlagatelj mora ispuniti financijska i narativna izvjea prema Gradu Splitu, te dokazima
da su odobrena financijska sredstva iz prethodne godine namjenski utroena i dostavljena
Gradu Splitu na uvid.
Vijee u kulturi sagledavat e programe kroz dvije potkategorije:
1. PROGRAMI (Tu se ubrajaju kazalini, koncertni, edukacijski, inovacijski programi,
programi namijenjeni djeci i mladima, stvaranju i ouvanju glazbene batine, afirmativni
programi, nova glazba i sl.)
2. FESTIVALI I MANIFESTACIJE
Prijava jednogodinjih programa vrednovat e se prema opim kriterijima i posebnim
kriterijima. Prijava trogodinjih programa vrednovat e se prema opim kriterijima i
posebnim kriterijima uz obaveznu dostavu za trogodinje programe. Prijave moraju
sadravati:
Trogodinji strateki plan,
224
Financijski plan,
Ekonominost i dugoronost programa, te izraeni terminski plan razvoja i provedbe
projekta,
Vizija i ciljevi organizacije,
Struktura organizacije,
Prednost e imati programi koji u strategiji imaju dobro osmiljen plan promocije splitske
kulture u svijetu, te ukljuenost u meunarodne kulturalne projekte i mree,
Evaluacijska analiza za prvu godinu podnesenog programskog i financijskog izvjea radit
e se po zavretku tekue godine projekta, a treba sadravati tonost podataka i sadrajnost
programa, provedbu i ostvarivost ciljeva i provedbu programskog sadraja, te dostaviti
dokaze podataka o posjeenosti, mjestu odravanja/prostoru, PRESS, kritike,
Korisnik se obvezuje, ako dobije sredstva za provedbu programa iz Javnih potreba u
kulturi Grada Splita, da e logo Grada Splita istaknuti na tiskanim materijalima,
publikacijama, programskim knjiicama, web stranici i sl. (odnosi se na sve potkategorije).
Analiza stanja:
Grad Split je grad jedinstvenog ugoaja koji odie mediteranskim armom ivota,
bogat po svojoj povijesno-kulturalnoj batini, to ga ini nezaobilaznom kulturalnom
metropolom. Da bi Grad Split uistinu opravdao termin metropola, te da se ne koristi samo kao
metafora, potrebno je napraviti iskorak sustavnog i planskog djelovanja kulturalnog planiranja
i dogaanja. Kroz planiranje nove razvojno kulturalne strategije teiti e novoj kreativnosti
sustava koji e ujediniti sustav kulturalnih i drutvenih vrijednosti, istodobno njegujui
povijesnu batinu, uz stavljanje naglaska na suvremenu kulturu.Kad govorimo o kulturalnim
stvaralakim vrijednostima Split se moe uvrstiti u one gradove ije se batinske vrijednosti
mogu pohvaliti da u su u svojoj ostavtini sadanjim i buduim generacijama ostavile mnoga
velika imena umjetnika i znaajnih linosti: skladatelja i izvoaa koji su svojim radom i
bogatim glazbeno scenskim djelovanjem preli granice lokalnog djelovanja i ostavili znatan
trag u svjetskoj glazbenoj batini. Uz bogatu tradiciju Split je danas postao jedan od vodeih
gradova kad je rije o glazbeno umjetnikim sadrajima. Stoga moemo izdvojiti neke od
etabliranih i u javnosti prepoznatih manifestacija: IKS festival, programi Glazbene mlade,
Koncerti udruge MAG, Room 100, Pozitivna sila, te mnoge udruge koje djeluju kroz
glazbeno edukativna stvaralatva odgajajui nove generacije uz odabire raznih formi
izraavanja na sceni djelujui kroz: glumu, pjevanje i ples.
Aktivni rad i djelovanje zborova i klapa koji su sastavljeni od glazbeno
visokoobrazovanih pjevaa i pjevaica obogauju svojim djelovanjem i radom glazbenu scenu
225
grada, a svojim predstavljanjima na meunarodnoj sceni populariziraju zborsko i klapsko

pjevanje stavljajui Split na europskoj i svjetskoj mapi kad je rije o nagradama i priznanjima
na natjecateljskim festivalima van granica Hrvatske. Njegovanje klapskog i zborskog pjevanja
vaan je aspekt u promicanju glazbene kulture grada. Bogata tradicija folklornih sekcija bitan
je segment kad govorimo o ouvanju kulturalnih batinskih vrijednosti. U Splitu djeluju tri
takva kulturno umjetnika drutva koja su dugogodinjim radom i kvalitetom odgojili mnoge
generacije, a takav trend se nastavlja i u budunosti podiui kvalitetu izvoenja na vie
razine.
Slabosti:
a) Potreba za boljom organizacijskom strukturom
Prije svega naglaena je potreba za boljim organizacijskim strukturama, odnosno
nedovoljno oslukivanje potreba graana/publike, naroito mlae populacije. Naglaen je
problem infrastrukturnih nedostataka kako bi pojedina drutva/ udruge koje imaju zamijeene
uspjehe mogli koristiti gradske resurse za svoj rad i djelovanje. Udruge koje imaju sreu i
koriste gradske prostore uglavnom su slabo opremljene u kadrovskom i tehnikom smislu.
Slijedei problem je u nedostatku kontinuiteta programa, a to moemo prepisati i
nedostatku financijskih sredstava koja su esto netransparentno i nenamjenski troena. Vijee
ima odgovornost da evaluacijom programa ovaj trend zaustavi kako ne bi iskrsnule nejasnoe
u sustavu vrijednosti koji se potencira nainom financiranja. Vanu ulogu pripisujemo i
medijima koji su uglavnom nezainteresirani za ovaj umjetniko-kulturalni izraz. Oni na takav
nain rada u sektoru javnosti uskrauju mogunost da akteri i korisnici kulture budu upoznati
s ponudom i javnim djelovanjem aktera.
a) Nepostojanje koncertne agencije
Dugogodinje nepostojanje koncertne agencije u Splitu prouzroilo je da je sav

(organizirani) koncertni ivot Grada spao na lea direkcije Opere HNK koja, s obzirom na
poslove unutar same Opere i stalne financijske probleme (sa kojima se danas susree svaka
operna kua u svijetu), jednostavno ne moe organizirati bogatu, raznovrsnu i kvalitetnu
koncertnu sezonu kakvu Split, kao drugi grad po veliini u Hrvatskoj, zasluuje i treba. Brojni
pokuaji organiziranja koncertnog ivota su u stvari entuzijastini napori pojedinaca koji zbog
nedostatka sredstava i medijske potpore brzo odustaju. Osnivanje koncertne agencije koja bi
imala zadatak koordinirati i organizirati glazbena dogaanja u Gradu se namee kao prioritet.
226
Strategija razvoja Splita kao turistike metropole ukazuje i na vanost produljenja

turistike sezone i ponudu svih moguih sadraja (ukljuujui kulturalno-umjetnike) kroz
mnogo dui period od uobiajenog. Jedan od najveih (i najskupljih) ljetnih festivala u
Hrvatskoj je Splitsko ljeto (u organizaciji HNK) koji traje samo mjesec dana zbog gore
navedenih razloga, i koji je ipak prvenstveno operna i dramska manifestacija, dok je broj
koncerata (s obzirom na budet) sveden na minimum. Posljednjih nekoliko godina stvari se
ipak mijenjaju: ve nekoliko godina odrava se ciklus koncerata u Dioklecijanovim
podrumima gdje se na pozornici pojavljuju glazbenici mahom splitskog glazbenog kruga a
odrava se i nekoliko festivala (MAG, sv. Frane, Dani nove glazbe...). Ovi su koncerti takoer
limitirani nedostatkom klavira (a s obzirom na specifinost prostora otvorenost i vlaga,
transport instrumenta neposredno prije i nakon koncerta se namee kao jedino ispravno
rjeenje). Miljenja sam da bi novoosnovana koncertna agencija i na ovom polju napravila
znatan pomak u podizanju kvalitete koncertne ponude naeg Grada.
Drugi i nita manje vaan problem Splita je nedostatak koncertne dvorane o kojem se
ve godinama govori i predlau razliita rjeenja ali je injenica da pored Foyera HNK, Split
nema ozbiljnu koncertnu pozornicu ak ni za odravanje komornih koncerata (dvorani HOK,
u kojoj koncertnu sezonu odrava Splitski gudaki kvartet, nedostaje klavir kao i dvorani u
Muzeju grada Splita u kojoj sezonu ima udruga MAG, dvorana u Galeriji Metrovi ima
brojne tehnike nedostatke, dvorana UMAS-a je premala za ozbiljniji koncert kao i dvorana
Glazbene kole), a o prostoru pogodnom za odravanje simfonijskih koncerata tek se sada
govori i na tome radi.
U programima Glazbene kole Josipa Hatzea ne postoji program za balet, ples i
ritmiku o emu bi svakako trebalo povesti rauna ako se razmilja o buduem kadru plesnog
ansambla HNK-Split. Istodobno, glazbena kola (dislocirana i u krajnje neadekvatnim
uvjetima) muku mui s organiziranjem nastave ve postojeih nastavnih programa. Grad bi
morao osigurati prostor koji bi glazbenoj koli omoguio irenje i na baletni program, dok bi
ve postojeim programima osigurao adekvatne uvjete za rad i stvorio temelje na kojima e
izniknuti glazbena kola kao jedan od glavnih nositelja kulturalno-umjetnikog ivota grada.
Problem glazbene i baletne kole, agencije koja e se sustavno baviti iskljuivo
koncertnom djelatnou kao i problem koncertne dvorane, zacijelo nisu gorui problemi naeg
Grada, ali dugorono gledano predstavljaju veliku prepreku razvoju Splita kao ozbiljnom i
snanom regionalnom centru. Ovdje u nastavku tablino navodimo snage, slabosti, prilike i
prijetnje, kako bismo zorno pokazali problematiku u glazbeno-scenskoj djelatnosti Grada i
mogunosti odgovora na neka gorua pitanja.
S (snage)
W (slabosti)
Ustanove u kulturi i udruge

227
Pojedine gradske
manifestacije su ve
etablirane i prepoznate u
javnosti
Umreenje
institucionalnih i
izvaninstitucionalnih
organizacija
Jaanje meunarodne
suradnja
Izrada kulturalne
strategije nevladinih udruga
Povezivanje samih
aktera u kulturi Grada
Razliitost
programskog sadraja
Rad na usavravanju
znanja
-
Edukacija
Spremnost na
apliciranje EU fondova
Nedostatak ljudstva u
organizacijskim strukturama
Loa koordinacijska
komunikacija izmeu
organizacija
Nedostatak
educiranog kadra u kulturi
/kulturalni menager/
Nedovoljno se
oslukuje potreba graana,
naroito mlau populaciju
Ne prate se europski i
meunarodni trendovi u
kulturalnim dogaanjima
Grad nije dovoljno
iskoriten u svojim
kulturalnim resursima i
mogunostima
Udruge i druge
organizacije imaju problem s
nedostatkom prostora svoga
rada i djelovanja
Usmjerenost na mlau Udruge koje imaju

publiku
sreu i koriste gradske
prostore uglavnom su slabo
Ciljevi su stvarati
uspjene kulturalne ustanove, opremljene u tehnikom
smislu
udruge ili dogaanja koji
pripadaju kategoriji izvrsnosti Grad raspolae u
svom proraunu za kulturu s
Koritenje gradske
infrastrukture i njenih resursa malo novac za stvaranje
izvrsnosti i unapreenje
Suradnja u stvaranju
kulture u svim smjerovima
partnerskih odnosa
Nedostatak
EPK - projekt koji
kontinuiteta kulturalnih
mora imati za cilj integralni
1.
Udruga KUST
2.
Udruga DADAnti
3.
MKC Split
4.
Udruga Priigin
5.
Hrvatsko-francuska
udruga Alliance Franaise de
Split
6.
IKS festival
7.
Gradsko kazalite
lutaka
8.
Gradsko kazalite
mladih
9.
Glazbena mlade
10.
Platforma doma
mladih
11.
Udruga Cantores
Maruli
12.
Mjeovito pjevako
drutvo Mirta
13.
Udruga Pozitivna sila
14.
Nova akropola
15.
Udruga Combo
16.
Klapa Luica
17.
Kulturno umjetnika
udruga Romb
18.
Udruga Promotor
19.
Udruga GitaraSt
20.
Udruga MAG
228
sustav dugoronog razvitka

Grada u kulturalnom,
gospodarskom, socijalnom i
drutvenom razvoju
programa
Netransparentno
troenje novaca
Needuciranost u
informatikom sustavu
Nedostatak znanja u
apliciranju prema EU
fondovima
Nema vizije u
stvaranju i povezivanju
kulturalno turistikog turizma
kroz cijelu godinu
Loa informiranost
javnosti i javnog djelovanja
Nezainteresiranost
medije za kulturalne
programe
Nedostatak kadra
izvrsnosti koje bi bile na elu
projekata/ustanova
Nedostatak mapiranja
kulturalne strategije
Obrazovni sustav koji
ne priprema studente na
zahtjeve novih modela u
kulturi
Nedostatak kreativnog
kadra, a da ne govorimo o
ljudskim potencijalima i
njegovoj neiskoritenosti
Zabrinjavajua je
nezainteresiranost za
planskim upravljanjem
ljudskim resursima u kulturi
229
Nedostatak ozbiljne
evaluacije ostvarenih
kulturalnih programa dovodi
do nejasnog sustava
vrijednosti
O (prilike)
Iskoristiti potencijal
mladih
Gradska vlast ima
politiku volju u razvoju
kulture i izradi stratekog
plana
Nema konkurencije u
okolici i daje veliku
mogunost razvoja
kulturalnih programa
Jaanje kulturalno
turistikih struktura i
motiviranost turistikih
radnika
Stvaranje novih
ustanova koji su spremni ui
u nove izazove
Pojaati i poveati
prisutnost putem
elektronikih mrea
-
Marketing i PR
Uiniti Grad izvrsnim

i kreativnim mjestom za
ivljenje umjetnika
T (prijetnje)
Nedovoljna politika
zainteresiranost za
poboljanje kulturalnog
stanja u Gradu
-
Netransparentnost
Ekonomska
nerazvijenost i ulaganje u
kulturalnu infrastrukturu
Nema donatora u
kulturi i vlada totalna
nezainteresiranost
Veliki nekulturni
stupanj javnosti
Nedovoljna
neinformiranost i neznanje u
koritenju fondova EU
Neiskoritenost
gradskih prostora prema
stvarnim potrebama
nevladinog sektora za
obnaanje svoga rada i
djelovanja
Treba raditi na
javnom djelovanju i
prisutnosti javnosti kada se
230
Ojaati umreenost i
komunikacijsku razinu
izmeu ustanova, udruga i
javnosti
Stvoriti kolovani
kadar mladih ljudi u
kulturalnom menadmentu
koji e imati voditeljske
vjetine da radi na
konkretnim projektima ili
pomagati na drugim
projektima prenosei znanja i
vjetine
raspravlja o stvarnim
problemima i potrebama u
kulturalnim djelatnostima
Problem je i
nedostatak strategije u PR
Loa gradska
administracija, poveati
uinkovitost i brzinu
Nedovoljna suradnja
ili stagnacija upanijske i
gradske vlasti u interesu
zajednike kulturalne
strategije i praenju
financiranja programa
Stvaranje i
prepoznavanje nove kreativne
Izboriti se da se na
klase
nametnemo na dravnoj
razini kao znatno kulturalno
EPK poboljati
sredite koje moe stvoriti
promjenama imid Grada,
kulturu izvrsnosti, te da se ne
razmotriti razvoj Grada kroz zanemari sva dosadanja
kulturu
postignua od uvanja
batine do novih kulturalnih
razvitaka
Postavlja se pitanja
koliko ej javnost /publika/
zainteresirana za programske
sadraje
Nedovoljna
razvijenost volonterstva
Obrazovni sustav jo
uvijek nije prilagoen da
studente priprema za nove
inovativnosti i zahtjeve
modernog kulturnog drutva
231
XII.1.4. SWOT analiza: film i medijska djelatnost
XII.1.4.1. Uvod
Povijest filma i audiovizualnih medija u Splitu moe se opisati kroz pet dominantnih
karakteristika koje kontinuirano slijedimo od prve polovice XX. stoljea do danas.
Split je relativno rano postao mjesto kontinuiranog prikazivanja filmova (1907.), i
nastavio biti regionalno najznaajniji prikazivaki centar do danas. Prvo stalno kino
osnovao je jo 1907. Josip Bepo Karaman, iste godine Split je dobio i drugo, konkurentsko
talijansko kino (Miotto), a od tada do danas prikazivaki kontinuitet se nije ugasio. Split je
jedini grad u Dalmaciji koji ima kinoteku i art-kino (faktiki od 1964., formalno od 1971.),
te daleko najjai prikazivaki centar u regiji sa 2 multipleksa (trei u izgradnji), 17 stalnih
repertoarnih ekrana, te dva vea i dva mala, specijalistiko-nina festivala.
Split je zbog lokacija u gradu i okolici, te podesne klime jo od 20-ih stalna lokacija za
snimanje stranih ekipa i to se manifestira kroz niz meunarodnih projekata. Jo u
meuratnom razdoblju u Splitu i uoj okolici snimali su W.F. H. Murnau, Harry Piel,
Alexandar Korda i Michael Curtiz, a ta se tradicija nastavlja do danas kad se na prostorima
Splita i okolice snimaju serijali kao Game of Thrones ili Dig, kao i popularne hrvatske
telenovele. Pri tom su vanjske produkcije ne samo izvor zarade za gradski turizam, hotele,
ugostiteljstvo, te lokalnu samoupravu, nego i potencijalni upoljavatelj lokalnih filmskih
kadrova i strunjaka. No, amplitude prisutnosti i odsutnosti stranih dioniara ovog procesa
najmanje ovise o lokalnoj sredini. Odsustvo ili (trenutna) intenzivna prisutnost inozemnih
filmskih ekipa kudikamo vie je zavisna od porezne politike i mjera potpore, tako da na
njih lokalno planiranje kulture ima ogranien utjecaj.
U ovoj Strategiji vano je naglasiti kako su Split i njegovo kulturoloko okruenje veliko
vrelo lokalnih (naime: hrvatskih) talenata. Cijeli niz klasika ili suvremenih stjegonoa
hrvatskog filma (Vjekoslav Afri, Branko Belan, Vatroslav Mimica, Lordan Zafranovi.
Joko Marui, Ognjen Svilii, Arsen A. Ostoji) podrijetlom su iz Splita i njegove regije.
Samim tim, prostori srednje Dalmacije bili su i ostali izrazito zastupljeni u hrvatskom
filmu televiziji, to je velik i znaajan poticaj resursu te kulturalne industrije u regiji i
nagovjeuje strateki zamanjak za budunost ovog procesa. Tome je u povijesti i danas
dodatno pridonosila i pridonosi snana lokalna literarna scena, a pogotovo esto je
ekranizirana suvremena i moderna knjievnost (od Miljenka Smoja dalje, a danas su tu:
Ante Tomi, Elvis Bonjak, Olja Savievi Ivanevi, Jurica Paviii drugi). Meutim, ta
velika produkcija filmova i serija koje su po slikama, jeziku, motivima i prostorima
splitske i srednjodalmatinske rijetko je bila splitska i srednjodalmatinska po
produkcijskoj impostaciji i lokalnoj izvedbi, te je najee bila djelo zagrebakih
232
produkcijskih tvrtki i studija. Tako je ostalo i sada, to konstatiramo u ovoj Strategiji i

otvaramo kao problem koji treba rjeavati na lokalno upisanoj razini u suradnji s Gradom i
ciljevima ove Strategije.
Povijest filmske proizvodnje u Splitu snano je vezana uz lokalnu scenu neprofesijskog,
alternativnog, te eksperimentalnog filma. Ona see jo u rane ezdesete godine prolog
stoljea i produkciju Kino kluba Split (npr. Ivan Martinac, Lordan Zafranovi, Ante
Verzotti), a koja je jednim svojim krilom gajila eksperimentalni dokumentarac i bila
zapaenim dijelom tzv. druge avangarde u svjetskom filmu. Autori tog smjera ubrzo su uli
u profesijski film i pridonijeli oblikovanju lokalne profesionalne filmske scene u 70-ima.
Ta se tradicija nastavila i u razdoblju poetaka video arta u 80-ima i 90-ima, a kao
posljedicu je imala i dva prikazivako-festivalska projekta koji su sadrajem bili usmjereni
na eksperimentalni film: Sabor alternativnog filma 80-ih, te Festival novog filma i videa od
konca 90-ih do danas. Tradicija eksperimentalnog filma i videa danas se
institucionalizirano nastavlja kroz produkciju Umjetnike akademije Split (UMAS) u kojoj
je video-art i eksperimentalni film bitan dio kurikuluma i iskoraka prema iroj kulturnoj
zajednici. To podravaju i prepoznaju i galerijski prostori, tako da u Galeriji umjetnina ova
umjetnika forma ima primjereni oblik vidljivosti.
Povijest filma u Splitu ima izraziti diskontinuitet kad su po srijedi najsloenije
audiovizualne vrste kao to su dugometrani igrani, animirani film, te TV serija. Povijest
audiovizualne industrije u Hrvatskoj izrazito je vezana uz socijalistiku Jugoslaviju u kojoj
Split nije imao status centra federalne jedinice, pa tako ni svoj filmski studio. Unato tome,
Split je od 60-ih bio jedini grad izvan osam centara federalnih jedinica koji je imao filmsku
proizvodnju, te od polovice 60-ih i produkcijsku tvrtku Marjan film. Ona je u razdoblju od
petnaestak godina do 1990. proizvela desetak dugometranih igranih filmova, te niz kraih
formi. Ta je produkcija, kao i tvrtka, zamrla 90-ih. Dugometrana produkcija obnovljena je
nakon 2000., a pogotovo nakon 2004. i filma Ta divna splitska no koji e 2004. biti
nominiran za najbolji europski debitantski film. Od tada do danas, u lokalnoj je sredini
nastalo vie dugometranih filmova niza autora (Branko Karabati, Dan Oki, Bruno Pavi).
No, stjecajem okolnosti, to se esto dogaa u produkcijski nedovoljno profesijski
uokvirenim uvjetima. Ujedno, u posljednjem desetljeu dolo je do buenja lokalne
animirane proizvodnje, a neki autori aktivni u Splitu (Veljko Popovi, Natko Stipaniev)
dobivaju nagrade na vanim festivalima, ukljuujui Annecy. Ipak, splitski autori i u
animaciji i u igranom filmu uvelike ovise o tehnikoj, kadrovskoj i produkcijskoj suradnji
sa Zagrebom.
Kljuno pitanje strategije filma i audiovizualnih djelatnosti u Splitu svodi se na to da se ondje
gdje kontinuitet postoji njega treba i nastaviti, ali i da se obnovi proizvodnja to sloenijih
audiovizualnih proizvoda, te da se to vie ukljui lokalne filmske profesionalce, davatelje
filmskih usluga i produkcijske tvrtke u filmsku podjelu rada, kao i na rad na drugim
modalitetima novo-medijske proizvodnje. Dakle: da Split ne bi bio samo puki, kolonizirani
davatelj sirovina (lokacija i literarnih predloaka), nego da sa svojim kreativnim
233
industrijama ravnopravno sudjeluje eksploataciji prirodnog bogatstva, treba u sam proces

ukljuiti Grad, upaniju i strateki motivirane pozicije i odreenja u odnosu na ovu
kulturalnu industriju i umjetniku formu. Kad se iz pitanja filmske, novo-medijske i
umjetnike video proizvodnje krene u komercijalni sektor i njegovu prisutnost-vidljivost u
zajednici otvara se ovako postavljena analitika procjena:
XII.1.4.2. Analiza
XII.1.4.2.1. Snage
XII.1.4.2.1.1. Prikazivaki sektor:
Dobra kineficiranost: 2 multipleksa, 17 stalnih repertoarnih ekrana, uz najavu otvaranja jo

jednog multipleksa
Preivljavanje triju tradicionalnih kinematografa s po jednom jedinom dvoranom (tzv.
single kina) u centru grada, od kojih jedno ima zatienu funkciju (Karaman), jedno
dobiva gradsku potporu kao ustanova za kulturu (Zlatna vrata), a jedno je unutar sustava
EuropaCinemas (Karaman).
Potpuna digitaliziranost repertoarnih kina
Postojanje art-kina Zlatna vrata sa svakodnevnim programom koji zadovoljava potrebe
filmofila i ujedno obrazuje novu publiku, a i staroj publici omoguuje vidjeti ono to
komercijalnoj distribuciji nije zanimljivo, ali je kulturi nuno
etiri filmska festivala, od kojih dva vea (Mediteran Film Festival i Festival novog filma)
Festivali u manjim sredinama u regiji (Doku Ma Makarska, Supetar, Bol, Puia)
Prikazivaki program Kino Mediteran koji donosi art-film u manje sredine, ukljuujui i
zimi na etiri otoka to posebno otvara mogunosti lokalnim zajednicama i izvrsno se
uklapa u program iskoraka zajednice u marginalizirane sredine (EPK outreach)
XII.1.4.2.1.2. Trite filmskih i audio-vizualnih usluga:
234
Blizina raznolikih urbanih i prirodnih lokaliteta, dobra povezanost s navedenim

lokalitetima, to smanjuje cijenu snimanja i omoguava kompletnu produkciju u ovom
podruju omoguava kompletnu i povoljnu produkciju u ovom podruju
Prisutnost vanjskih produkcija koje ve snimaju u gradu i okolici (Game of Thrones,
Dig, Rua vjetrova, Larin izbor i drugi projekti koji prostoru i lokalnoj industriji
daju meunarodnu vidljivost).
Posebno povoljni uvjeti
Povoljna klima, veliki broj sunanih dana
Povoljne porezne potpore na razini drave
Mehanizmi promidbe i ugovaranja filmskih usluga na razini drave HAVC-a
Povoljan imid grada uslijed turizma i nastojanja lokalne zajednice da se afirmira u ovom
sektoru kroz staru gradsku jezgru i iskorak u ovu industriju
XII.1.4.2.1.3. Filmska i video proizvodnja:
- Postojanje kontinuirane tradicije filmske proizvodnje u alternativnim produkcijskim

modelima od KK Split i 60-ih, do danas
- Postojanje studija filma i videa, te glume na UMAS-u i humanistikih studija na
Filozofskom fakultetu u Splitu kao mogueg sektora kolovanja i osposobljavanja kadrova
- Tehnoloka demokratizacija pokretne slike i pojeftinjenje tehnologije
- Ugovor o match-makingu izmeu grada Splita i HAVC-a: mogunost sufinanciranja
lokalnih projekata novcem HAVC-a po automatizmu
- Fondovi Europske Unije, Eurimages i Creative Europe koje bi strateki trebalo bolje
koristiti, pogotovo u odnosu na EPK 2020
- Postojanje jezgre redatelja, filmskih snimatelja i glumaca koji se aktivno bave filmskom i
medijskom djelatnou
- Jaka prozna scena s veim brojem pisaca koji imaju scenaristiko iskustvo i realizirane
igrane scenarije
- Duga literarna tradicija s korpusom tekstova potencijalno atraktivnih za ekraniziranje i po
svojoj prirodi izrazito filminih (Tomi, Deulovi, Pavii i dr.)
235
- Postojanje produkcijske tvrtke za animirani film s meunarodnim priznanjima

(Lemonhead)
- Nezanemariv broj profesionalnih glumaca, to se pogotovo odnosi na novu generaciju
stasalu na UMAS-u
XII.1.4.2.2. Slabosti:
Nepostojanje kina u satelitskim gradovima (Solin, Trogir, Katela), kao i u veim

gradovima u upaniji (Omi, Makarska)
Mutipleksi su iskljuivo u velikim trgovakim centrima
Festivali imaju relativno slabu nacionalnu vidljivost
Festivali imaju neujednaenu posjeenost: MFF visoku, FNF premalu
Oba glavna festivala su u turistikom dijelu godine (lipanj i rujan), a isto vrijedi i za
festivale u upaniji (Makarska, Puia, Supetar)
Tradicionalne kino dvorane sa samo jednim ekranom u centru gube publiku zbog
gaenja centra grada zimi, to se nadovezuje na ostale probleme centra grada kao
kulturalnog arita
Nepostojanje multipleksa u centru grada
Slabo sudjelovanje upanije u splitskim prikazivakim programima, te potpuna

netransparentnost rada upanijskog ureda za kulturu
XII.1.4.2.2.2. Trite filmskih usluga
Lokalni filmski radnici nisu dovoljno zastupljeni u pruanju strunih filmskih usluga,
pa uglavnom rade pomone poslove
Lokalni glumci malo su zastupljeni u stranim i hrvatskim produkcijama snimanim u
Dalmaciji
236
Nepostojanje filmskog studija koji bi bio osnovom lokalne produkcije

Malobrojnost lokalnih produkcijskih tvrtki i tvrtki za sloenije filmske usluge, koje bi
imale postati jednom od vanih toaka ove Strategije
Nepostojanje gradskog filmskog ureda kao jedan od najveih strukturalnih problema u
produkcijsko-organizacijskom sektoru
Nedovoljno subvencioniranje promocije Grada kroz filmsku i video produkciju
Skupoa smjetaja
Slaba avionska povezanost tijekom zime
Split i Dalmacija daju lokacije, ali obino nisu eksplicirani kao lokacija dio filma
Nepostojanje gradskog filmskog ureda
Nepostojanje regionalnog filmskog fonda ili komisije, te nemogunost uslijed
razmrvljenosti upanija da takav nain produkcijskog sudjelovanja djelotvorno
funkcionira i ima prikladan budet
Slabost lokalne ekonomije, koja se ne pojavljuje kao naruitelj namjenskih filmskih
usluga u lokalnoj sredini
Centraliziranost marketinkog trita u Hrvatskoj
XII.1.4.2.2.3. Filmska i audio-vizualna proizvodnja:
Diskontinuitet u proizvodnji najsloenijih i najskupljih audiovizualnih vrsta

(dugometrani igrani film, animirani film, TV serija)
Nepostojanje profesionalnih produkcijskih tvrtki s iskustvom u duljim igranim
vrstama jo od gaenja Marjan filma poetkom 90-ih
Nedostatak tehnikog kadra koji se nadoknauje radom UMAS-a i Filozofskog
fakulteta, tako da bi to moglo postati prednou, u koordinaciji sa Sveuilitem, u
sljedeih pet do deset godina
Nepostojanje studija, to je problem koji u ovoj Strategiji treba uoiti i zasnovati
djelotvorna rjeenja, osobito u povezanosti s buduim Studentskim kulturnim centrom
Nepostojanje gradskog Ureda za film i mogunosti planiranja djelovanja na podruju
lokalne filmske produkcije i koprodukcijskih poduhvata (primjer snimanja epizoda
237
serije Games of Thrones u dvoritu Etnografskog muzeja, bez ikakve promidbene

upisanosti)
Nepostojanje regionalnog filmskog fonda ili povjerenstva, i nemogunost da se ono
kvalitetno uspostavi uslijed razmrvljenosti upanija i (ne)kontroliranja kulturalnih
procesa i kulturalnih paradigmi unutar raetvorenoga upanijskog sustava pa bi tu
Grad Split morao biti nosilac inicijative da se uspostavi koordinacija
Mala proraunska sredstva za film u budetu Grada, to se protivi stratekom planu o
konkurenciji Grada Splita kao kulturalnog sredita/arita ire zamiljene regije i kao
vanoga europskoga kulturnog i turistikog centra
Netransparentno podupiranje filmske proizvodnje mimo natjeaja za programska
sredstva i Vijea za film, npr. kroz Ured za gradsku jezgru i razne namjenskodokumentarne projekte (taj problem treba razrijeiti regulativom izgraenom kroz
Akcijski plan utemeljen na Ciljevima Strategije)
Nepostojanje specijalistikoga filmskog fonda za dokumentarni film, to u danim
okolnostima upisivanja Grada u ire zamiljenu mreu kulturalnih centara predstavlja
poseban problem (i to treba u Ciljevima strategije postaviti kao vano pitanje i
prioritet, bez obzira na rezultate prijave Grada na projekt EPK 2020.)
Slabost lokalne privrede i od nje otuenoga lokalnog gospodarstva, koje ne posreduje
kao naruitelj namjenskih filmskih usluga u lokalnoj sredini, to u mnogome
ograniava prije svega scenu dokumentarnog i promidbenog filmskog programa
Centraliziranost marketinkog trita u Hrvatskoj koja ignorira lokalne sredine kao
potencijalna arita ove kulturalne industrije
XII.1.4.2.3. Prilike
Program digitalizacije neovisnih kina HAVC-a u koji se mogu ukljuiti i satelitski

gradovi iz neposrednoga splitskog okruja (Pentapolisa) i gradovi iz ue regije(dobar
primjer: Sinj)
Otvaranje novog mutipleksa predvienog za 2015.
Podizanje kvalitete i udobnosti tradicionalnih jednodvoranskih kinematografa
(single kina) u centru kao kulturalne tradicionalne vrijednosti koja zadrava ponudu
produkcije u gradu
238
Pretvaranje veih single kina u centru u miniplekse (Central)

Dodatna kinofikacija kroz mogunost otvaranja novih prikazivakih prostora u
najavljenim investicijskim projektima (Dom omladine, kongresni centar)
Otvaranja Splitskog ljeta prema filmskim programima kao vanom elementu
meunarodne ponude (Kino Bavice s hrvatskim i engleskim prijevodima filmova,
mogunost prikazivanja filmova na elitnim gradskim prostorima poput Prokurativa,
i tome slino)
Jaanje alternativnih prikazivakih toaka (Kino klub, muzeji, Dom HRM, Gradska
knjinica, art-kino Zlatna vrata, prostori Sveuiline knjinice, te u budunosti UMAS
i Studentski kulturni centar) kao edukativno upisanih elemenata programa i
konceptualnih sadraja
irenje programa Kino Mediteran na druge sredine tijekom zime, ukljuujui jo neke
otoke i druge gradove izvan Splita, prvenstveno u zaleu.
Jaanje vidljivosti lokalnih festivala i izvan Splita
Snaenje ivota u centru grada zimi kroz terminiranje filmskih festivala i programa,
ukljuujui i reprize ljetnih filmskih festivala (Motovunskoga, Mediteranskog festivala
itd.)
XII.1.4.2.3.2. Trite filmskih usluga: prijedlozi programskih promjena
Vee ukljuivanje lokalnih filmskih radnika, pogotovo diplomanata UMAS-a, u

produkcije koje se snimaju u splitskoj regiji, ponajbolje za studija i pod vodstvom
sveuilinog kadra kao moderatora procesa.
Vee ukljuivanje splitskih glumaca u produkcije koje se snimaju u splitskoj regiji, s
naglaskom na UMAS koji godinje koluje osam glumica i glumaca.
Vezivanje filmskih profesionalaca uz projekte produkcijski samonikle u Splitu.
Stvaranje novih tvrtki za sloenije filmske usluge (produkcija, animacije, CGI,
odnosno takozvane start-up kompanije) u Splitu, to je takoer dio prijedloga
vezanog uz projekt EPK, kao sredinji element ove Strategije.
Stvaranje lokalne studijske infrastrukture vezane uz UMAS, Sveuilite, ali i trinu
ponudu od koje e najvie profitirati upravo Grad. Mogunost takva projekta
vjerojatno se moe vezati uz neku od nedovoljno iskoritenih sportskih dvorana.
239
Stvaranje Gradskoga filmskog ureda koji e poticati navedene procese i koji bi,
istodobno, imao prostor u sreditu Grada te bio povezan s manjim dioniarima tog
procesa (kompanijama start-up i zastupnitvima stranih tvrtki koje ele snimati u
Splitu ili oko njega, i na taj nain promovirati grad).
Stvaranje regionalnog filmskog fonda ili ureda u suradnji vie dalmatinskih upanija
koje bi se trebale udruiti u svrhu promocije kroz video i filmsku industriju. Jedan od
Ciljeva ove strategije Grada trebao bi svakako ii u tom smjeru.
XII.1.4.2.3.3. Filmska proizvodnja:
Priljev novca iz HAVC-a preko ugovora o match-makingu: mogunost da se vei
dio novca nego dosad za nacionalnu kinematografiju troi u Splitu kao drugome
najveem gradu u dravi.
Osnivanje specijaliziranog dokumentaristikog fonda koji bi takoer uao u mjere
match-makinga, a radio bi na nizu dokumentarnih filmova vezanih uz grad, njegove
probleme; kako kroz fondove EU za film, tako i uz edukativne programe tipa HERA
koje se bave problemima identiteta i sukoba u zajednici, to je splitski problem koji bi
se u ovom kontekstu mogao posebno naglasiti, ali i razrijeiti
Uspostava stalnoga koprodukcijskog aranmana izmeu UMAS-a i grada za
produkciju studentskih filmova, uz suradnju Filozofskog fakulteta i njegova budueg
programa za kreativno pisanje
Mogunost otvaranja gradskog ureda za film sa svim specifinim odnosima
navedenim gore (primjer: Zadar)
Mogunost otvaranja regionalnog fonda ili komisije za film u suradnji vie susjednih
upanija
Dodatno financiranje sloenijih i skupljih filmskih vrsta (igrani i animirani film, TV
serija) preko specijaliziranih programa povodom EPK, kroz fondove za taj projekt i
druge europske fondove. Koritenje europskih fondova (Eurimages, Creative Europe).
Uspostavljanje bolje prometne povezanost, koja omoguava veu fluktuaciju filmskih
radnika, pogotovo glumaca, ali omoguava i ire mogunosti fluktuacije umjetnika,
kulturnih djelatnika i kulturalnog turizma kao naina oivljavanja grada izvan
sezone.
Neoptereenost lokalne kinematografije postojeim sustavom tradicionalnog filmskog
stvaralatva, mogunost razvoja novih filmskih tendencija - hibridnog filma,
crossmedia filma itd., uz poseban naglasak na program UMAS-a kao generatora novih
trendova i akademske institucije koja u budunosti moe pruiti itav niz mogunosti:
240
od praktinih doktorata na podruju filma, do suradnje s Filozofskim fakultetom na

podruju upisa kulture u prostor i prostora u kulturu
XII.1.4.2.4. Prijetnje:
Prijetnja gaenja i prenamjene single kina u centru (sluajevi kina Marjan i Tesla
Prezasienost velikim brojem multipleks-ekrana s obzirom na veliinu i bogatstvo
odnosno pozicioniranje Grada i njegove publike.
Ovisnost art-kina iskljuivo o programskim katalozima nacionalnih distributera, to
limitira mogunost kreiranja programa
Inflacija filmskih festivala, koja postojee programske mogunosti ini manje
vidljivima, pa bi se festivalska praksa mogla stereotipizirati kao mehanika djelatnost
XII.1.4.2.4.2. Trite filmskih usluga:

Ovisnost o nacionalnoj filmskoj regulativi, na koju lokalna zajednica nema utjecaja
Ovisnost o geopolitikoj stabilnosti regije
Ovisnost o poreznim potporama na razini drave, na koje opet lokalna sredina nema
utjecaj
Trajna razmrvljenost i financijsko slabljenje regionalne samouprave, koja oteava
formiranje regionalnog filmskog fonda ili komisije
Teritorijalna rascjepkanost lokalnih samouprava koja uslonjava dogovaranje lokacija
Odljev filmskih kadrova u Zagreb i inozemstvo
Mogue reduciranje ili gaenje programa na UMAS-u zbog eventualne tednje u
sustavu visokog kolstva
Neeljeni utjecaji turizma (skupoa smjetaja, prehrane i lokacija u poredbi s
konkurentskim zemljama)
XII.1.4.2.4.3. Filmska proizvodnja:
Odljev filmskih profesionalaca i studenata UMAS-a u Zagreb i inozemstvo
241
Nepostojanje formalnih mehanizama potpore proizvodnji (filmski ured,

dokumentaristiki fond, natjeaj za produkciju, regionalna komisija ili ured za film)
Politiki diskontinuitet i diskontinuitet u upravljanju kulturom, koji oteava dugorono
planiranje
Razmrvljenost i financijska slabost regionalne samouprave
Opasnost da se ugovor o match-makingu s HAVC-om svede na formalno kapanje
malih financijskih sredstava nedovoljnih za ozbiljniju produkciju, mogue
zanemarivanje projekata koji zahtijevaju vie novca
Daljnje slabljenje produkcije namjenskog filma zbog slabljenja lokalne ekonomije i
centralizacije marketinkog trita
242
XII.2. Plan upravljanja Starom gradskom jezgrom Popis obavljenih

terenskih istraivanja
Vezano uz problematiku stare gradske jezgre smatramo vanim u prilogu navesti i
naglasiti terenska istraivanja koja su provedena kako bi se promiljeno i odgovorno napisala
poglavlja objavljena u IV. i X. dijelu ove strategije. tovie, ovo su takoer vane
pretpostavke koje e imati svoj odjek u Ciljevima, a vjerujemo i u Akcijskom planu Grada
koji e biti utemeljen na rezultatima i prijedlozima iz ove Strategije.
Vaan niz aktivnosti (osim desk istraivanja iji su rezultati objavljeni u sredinjem
dijelu strategije) koje su pripremali, vodili i obradili (ili jo obrauju) lanovi Znanstvenog
tima za izradu Plana upravljanja Starom gradskom jezgrom.Popis se odnosi na razna terenska
istraivanja, kojima je svrha ne samo obogatiti teorijska istraivanja i obrade slubenih
statistikih podataka, nego i ukljuiti irok krug dionika koji se dijele s obzirom na tretiranu
tematiku, te na njihova demografska i ostala obiljeja. Stavovi i percepcije ovih dionika su
kao potkrjepa rezultata desk istraivanja, a takoer pomau ispuniti zahtjev koji se postavlja
pred provoenje bilo kakve razvojne studije ili projekta, koji u suvremenim uvjetima moraju
beziznimno ukljuiti javnost u istraivanje i provoenje akcijskog plana. U tom smislu
obavljene su sljedee aktivnosti:
U dogovoru s agencijom Ipsos Puls (kontakt osoba Mirna Cvitan, dipl. soc.),
predstavnik Znanstvenog tima Povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Plana upravljanja
(mr. sc. Mirko Petri) i lan Radne skupine Drutveni procesi i urbane kulturne politike
Ivan Puzek, mag. soc., izradili su plan i raspored terenskih istraivakih djelatnosti u
2013. godini. Raspored i ritam realizacije istraivanja bili su prilagoeni vremenskim
okvirima koje je odredio postupak javne nabave, odnosno finalizacija potpisivanja
ugovora i poetka radnih djelatnosti. (Izvorno je bilo planirano da terenske istraivake
aktivnosti zaponu u sijenju, no postupak javne nabave i definiranje ugovornih obveza s
agencijom odabranom na javnom natjeaju protegli su se do mjeseca travnja 2013.). U
rasporedu terenskih istraivanja koji je nie predoen, koriste se zbog vee preglednosti
teksta kratice koje se odnose na sljedee vee cjeline istraivanja:
o ulina anketa prolaznika (UAP)
o ulina anketa posjetilaca muzeja (UAPM)
o ulina anketa turista (UAT)
o dubinski intervjui sa stanovnicima jezgre (DISJ)
o polustrukturirani intervjui sa donositeljima odluka u podruju kulture (PIDO)
o anketno ispitivanje stanovnika jezgre (AISJ)
o fokusne grupe s dionicima (FGD)
243
Budui da su se pojedine uline ankete odvijale u vie valova (UAP u 4 vala, UAT u
2 vala), u priloenom je rasporedu iza pojedine stavke uvijek naznaena kratica koja je tu
stavku kontekstualizira u veu istraivaku cjelinu. Slijedi prikaz obavljenih terenskih
istraivanja:
22. 6. 30. 6.: Prolaznici 1. val (UAP)
27. 7. 3. 8. (+, do ispunjenja kvote)
Muzejski posjetioci (UAPM)
8. 10. 8. (+) Turisti 1. val (kvota za kruzere = do 25% uzorka termini anketiranja
prilagoeni dolascima) (UAT) /
24. 8. 1. 9. Prolaznici 2. val (UAP)
21. 9. 28. 9. (+) Turisti 2. val (UAT)
19. 10. 27. 10. Prolaznici 3. val (UAP)
10. i 11. mjesec: Intervjui s donositeljima odluka u podruju kulture (PIDO)
10. i 11. mjesec: Intervjui sa stanovnicima jezgre (DISJ)
2. 11. 23. 11. Anketno ispitivanje stanovnika jezgre (AISJ) )
11. i 12. mjesec: Fokus grupe s kulturnim radnicima / poduzetnicima / strunjacima /
civilnim drutvom (FGD)
-
14. 12. 22. 12. Prolaznici 4. val (UAP) /
Anketiranje na terenu proveli su anketari agencije Ipsos Puls (njihov rad plaen je iz
sredstava koje je Grad Split dodijelio u svrhu provedbe terenskih istraivanja).Anketne
upitnike za ulinu anketu prolaznika (UAP), ulinu anketu posjetilaca muzeja (UAPM) i
ulinu anketu turista (UAT) izradili su lanovi Radne skupine Drutveni procesi i urbane
kulturne politike mr. sc. M. Petri, prof. dr. sc. I. Tomi-Koludrovi i I. Puzek, dipl. soc. U
aspektima koji se tiu turizma i gospodarstva u procesu izrade sudjelovala je takoer prof. dr.
sc. L. Petri. (Rad na konceptualizaciji istraivanja i izradi upitnika lanova znanstvenog tima
bio je pro bono, odnosno neplaen). Uzorkovanje u svim anketama obavili su lan Radne
skupine Drutveni procesi i urbane kulturne politike I. Puzek, dipl. soc. i strunjaci agencije
Ipsos Puls. Testiranje upitnika proveli su strunjaci agencije Ipsos Puls. (Rad lana Radne
skupine je pro bono, odnosno neplaen, sudjelovanje strunjaka iz agencije Ipsos Puls je u
okviru svote koju je Grad Split dodijelio u svrhu provedbe terenskih istraivanja).Dubinske
intervjue sa stanovnicima povijesne jezgre (DISJ) proveo je voditelj Radne skupine
Drutveni procesi i urbane kulturne politike mr. sc. M. Petri. (Rad lana Radne skupine je
pro bono, odnosno neplaen, za transkribiranje zvunog zapisa zaduena je agencija Ipsos
Puls, u okviru svote koju je Grad Split dodijelio u svrhu provedbe terenskih istraivanja).
Intervjue s donositeljima odluka u podruju kulture (PIDO) provela je lanica Radne skupine
244
Drutveni procesi i urbane kulturne politike prof. dr. I. Tomi-Koludrovi. Pitanja za

polustrukturirane intervjue konceptualizirali su i operacionalizirali prof. dr. I. TomiKoludrovi i mr. sc. M. Petri. (Rad lanova Radne skupine je bio pro bono, odnosno
neplaen, za transkribiranje zvunog zapisa bila je zaduena agencija Ipsos Puls, koja je
povjereni zadatak obavila u okviru svote koju je Grad Split dodijelio u svrhu provedbe
terenskih istraivanja). Materijale za fokus grupe (FGD) pripremili su voditelji Radne skupine
Drutveni procesi i urbane kulturne politike mr. sc. M. Petri i voditeljica Radne skupine
Gospodarstvo prof. dr. sc. L. Petri, te lanica Radne skupine Drutveni procesi i urbane
kulturne politike prof. dr. I. Tomi-Koludrovi. Navedeni lanovi Radnih skupina
Znanstvenog tima takoer su vodili terenski rad u ovom aspektu istraivanja. (Rad lanova
Znanstvenog tima je pro bono, odnosno neplaen, transkribiranja zvunog zapisa obavila je
agencija Ipsos Puls, u okviru svote koju je Grad Split dodijelio u svrhu provedbe terenskih
istraivanja).
Upitnik za anketno ispitivanje stanovnika povijesne jezgre Splita (AISJ) pripremili su
lanovi Radne skupine Drutveni procesi i urbane kulturne politike mr. sc. M. Petri, prof.
dr. sc. I. Tomi-Koludrovi i I. Puzek, dipl. soc., u suradnji s drugim lanovima/ama
Znanstvenog tima. Uzorkovanje za ovu anketu obavio je lan Radne skupine Drutveni
procesi i urbane kulturne politike I. Puzek, u suradnji s mr. sc. M. Petriem i dr. sc. I. TomiKoludrovi, te strunjacima agencije Ipsos Puls. Testiranje upitnika proveli su strunjaci
agencije, a terensku rad na prikupljanju podataka anketari agencije. (Rad lanova Radne
skupine bio je pro bono, odnosno neplaen, sudjelovanje strunjaka i anketara iz agencije
Ipsos Puls bilo je podmireno u okviru svote koju je Grad Split dodijelio u svrhu provedbe
terenskih istraivanja).
Obradu svih podataka prikupljenim anketnim ispitivanjima (UAP; UAPM; UAT;
AISJ) proveo je lan Radne skupine Drutveni procesi i urbane kulturne politike Ivan
Puzek, dipl. soc. Interpretaciju podataka prikupljenim anketnim ispitivanjima proveli su
lanovi Radne skupine Drutveni procesi i urbane kulturne politike M. Petri, TomiKoludrovi i I. Puzek, te voditeljica Radne skupine Gospodarstvo L. Petri. Isti lanovi
Znanstvenog tima pripremaju izvjetaje o istraivanju. (Rad lanova radnih skupina
Znanstvenog tima je pro bono, odnosno neplaen). Obradu podataka prikupljenih dubinskim
intervjuima sa stanovnicima jezgre (DISJ), polustrukturiranih intervjua sa donositeljima
odluka u podruju kulture (PIDO), te fokusnim grupama s dionicima (FGD) provode lanovi
Radne skupine Drutveni procesi i urbane kulturne politike mr. sc. M. Petri i prof. dr. sc. I,
Tomi-Koludrovi. Za interpretaciju prikupljenih podataka zadueni su lanovi Radne
skupine Drutveni procesi i urbane kulturne politike M. Petri i Tomi-Koludrovi, te
voditeljica Radne skupine Gospodarstvo L. Petri. Isti lanovi Znanstvenog tima
pripremaju izvjetaje o istraivanju. (Rad lanova radnih skupina Znanstvenog tima je pro
bono, odnosno neplaen.) Izvan plana terenskih istraivanja koja su bila predviena u procesu
245
izrade nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i Plana upravljanja
podrumima Dioklecijanove palae, u mjesecima srpnju, kolovozu i rujnu 2013., provedena su
i istraivanja muzejske ponude na podruju grada Splita (istraivakom tehnikom zagonetne
kupnje), te anketno ispitivanje kulturnih resursa stanovnitva i kvalitete ivota u gradu Splitu
(na reprezentativnom uzorku). Ova istraivanja proveli su M. Petri, Tomi-Koludrovi i
Puzek, u okviru drugih projekata na kojima rade. Rezultati ovih istraivanja posluit e
takoer pri interpretaciji i kontekstualizaciji podataka prikupljenih ovdje, ranije navedenim
istraivanjima. (Realizacija ovih terenskih istraivanja financirana je sredstvima iz drugih
izvora, te nije predstavljala nikakav troak u procesu izrade nacrta prijedloga Plana
upravljanja povijesnom jezgrom Splita).
246
Zakljuak
Kako deblokirati Split
Najstariji sauvan grb grada Splita
247
XIII. Kako deblokirati Split?

XIII.1. Ciljevi stratekog djelovanja na deblokiranju Splita:
Na temelju povijesnog pregleda, drutveno-kulturolokog uvida i politikog pitanja

konsenzusa vezanog uz pitanje razliiti modaliteta kulturalnih praksi identificirano je vie
vanih elemenata na temelju kojih e se iskristalizirati i na temelju SWOT analiza (v.
prethodno poglavlje) utemeljiti i provesti ciljevi ove strategije:
1.
Problem i pitanje stare gradske jezgre: potreba da ona ostane iva, dinamina i da
ostane sredinji element grada Splita kao kulturalnog brenda. Gradska jezgra treba
ivjeti svih 12 mjeseci u godini, u Gradu mora postojati sistem kojim e se gradski
prostori dodjeljivati onim imbenicima kulturalnog razvoja koji e gradu omoguiti
knjiniarsku, izlobenu, performativnu, kulturoloki utemeljenu, galerijsku i druge
sline aktivnosti, ukljuujui i restorane koji e dogovorno u prostoru i oko prostora
muzejskih prostora raditi na promoviranju autentine i tradicijske hrane (pia, obiaja).
U taj proces treba ukljuiti i budui Studentski kulturni centar i Centar volontera EPK sa
svojim projektima (iz kojih e se razviti Humanistiki studentski kulturni projekt).
2.
Pitanje muzeja i galerija: problem pronalaenja naina na koji e se razdvojeni i

parcijalni interesi pojedinih institucija upisati u jedinstvenu praksu gradske koordinacije
zajednikog dobra za zajednicu. Rije je o ideji da se muzejski prostori u vlasnitvu
Grada Splita umree kao funkcionalni holding koji e raditi na zajednikim potrebama i
koordinirano, uz potpuno potivanje pojedinih strunih i strukovni specifinosti. Samu
ideju e biti mogue ostvariti tek kada se provedu analize i rasprave strune javnosti o
moguim pozitivnim uincima i primjeni funkcionalnog holdinga na bazi marketinga
koji e dati mogunosti osnaivanja i popularizacije sadraja muzeja. Istovremeno, u
samom gradu treba organizirati Muzej Dioklecijana (o kojemu potanje u dijelu o
aktivnostima Galerije umjetnina), Muzej Domovinskog rata, Sportski muzej, Muzej
plastike, Muzej tradicijske industrijske kulture, moda i Tehniki muzej na Mosoru, te
takoer ustrojiti postojee prostore onako kako ih je u stratekom dokumentu zamislio
Muzej grada Splita, ali u koordinaciji sa svim drugim udrugama i planom ouvanja
povijesne Stare gradske jezgre kao autentinog prostora interakcije turizma, tradicije,
urbanistikog kontinuiteta i prekidanja s praksom komercijalizacije sadraja kao jedine
trino-natjecateljske neoliberalne opcije budunosti i stvarnosti/stvaralatva grada. U
tom smislu Grad treba preuzeti inicijativu i koordinaciju ovog projekta prije EPK,
odnosno do 2019. godine. U taj proces treba upisati i projekte koji nisu u gradskoj
ingerenciji, odnosno Hrvatski muzej arheolokih starina i Galeriju Ivana Metrovia
248
koji bi se trebali ukljuiti u sinergiju gradskih nastojanja za deblokiranjem pasivnog

stanja stvari u gradu.
3.
Pitanje muzejske prakse zapravo je izuzetno vano i treba biti ne samo propit(iv)ano
na razini gradskih slubi koje se bave kulturom (i to ne samo formalno i birokratski,
nego i struno) ve i u iroj zajednici i najirem prostoru dioniara kulturalnog procesa,
od posjetitelja kulturalnih priredbi, preko profesionalaca koji rade u sektoru do djece i
uitelja u kolama. Na primjer: pomorski muzej svakako bi trebao izii na more, a u tom
kontekstu i drugi muzeji bi u adekvatnim prostorima na obali trebali dobiti svoje
alternativne prostore (depoe koji su ujedno i izlobeni prostori). To nije samo ideja
vezana uz projekt EPK, ve i nain na koji u budunosti treba rijeiti muzejske prostore
kao dominirajui i izuzetno vaan element kulturalnog turizma, odnosno naina na koji
se grad upisuje na ire zamiljenu mapu prostora kojem pripada. Potrebno je osigurati
prostor za izlaganje donirane zbirke grafika i malakoloke zbirke, te osigurati prostor za
rad udruga iji rad pridonosi razvoju djelatnosti i ostvarivanja ciljeva strategije.
4.
Iz postojee situacije u kojoj se preko devedeset posto sredstava troi na institucionalno

kulturno poslovanje, plan je do 2020. ostvariti omjer 70:30 posto, tako da do 30 posto
ukupnih sredstava ulaganih u kulturu ide u programe. Ti programi u svojoj bitnoj
komponenti trebaju biti meunarodni i svrha im treba biti uiniti Split susretitem
kulturalnog dijaloga izmeu Balkana, Srednje Europe i, ponajvie i sredinje,
Mediterana i mediteranske kulture.
5.
Osim same injenice da se u sreditu strategije nalazi pitanje stare gradske jezgre i
njezina brendiranja kao izuzetno vane, vjerojatno i najvanije kategorije kulturne
prepoznatljivosti, u samom procesu kulturalnog iskoraka u zajednici izuzetno je bitno
da Grad prepozna vlastita predgraa (prostore stereotipiziranja, devastacije i
zanemarenih/potisnutih potencijala) i iznae naine na koje e se ti prostori, od Brda i
Mertojaka, do Stobrea i Splita 3, ukljuiti i sudjelovati u kulturalnom oblikovanju
sredine kao jedinstvenom prostoru kulturalnog dijaloga u dijalokom prostoru
preklapanja razliitih kulturalnih paradigmi. U tom smislu smjetaj Sveuilita u srce
novog grada treba sluiti kao poticaj da se prostori od Splita 3 do Mertojaka, i dalji,
ukljue u studentski ivot i zaive na nain kako inae ive studentski gradovi i
studentska predgraa. U tome posebnu ulogu treba imati Sveuilina knjinica i budue
sastavnice koje e initi Studentski kulturni centar (i njegove podrunice, od starog
Hajdukovog stadiona do ulice Ruera Bokovia).
6.
Na podruju meunarodne suradnje kulturalnih ustanova od izuzetne je vanosti

sudjelovanje lokalnih institucija i prostora kojima one upravljaju (gradske
vijenice, muzeja, galerija, sveuilita i drugih) u meunarodnim projektima, kako
na razini suradnje, tako i motivacije projekata koji e omoguiti iskorak iz lokalne
249
perspektive u globalno okruenje. U tom smislu vana je sinergija Grada, Sveuilita i

civilnog drutva na emu posebno treba raditi u razdoblju do GPK-a 2020. godine.
Nakon toga sam e proces vjerojatno postati rutinski i u svoju sr ukljuiti ne samo
kulturalne nego i ekoloke i edukativne programe, poput godinje akcije ienja grada,
zelenog grada, saniranja Karepovca i uspostave solarnog grada.
7.
Kroz ovu strategiju se u razdoblju od idui pet do deset godina treba rijeiti pitanje
Stare radske vijenice i Palae Milesi kao idealnih gradskih prostora, izlobenih,
informativnih i reprezentacijskih. To se odnosi i na ostale prostore mjeovite zone
stanovanja, urbanistikog prepletanja turizma i ivljenja, kao i prostore dananjeg
etnografskog muzeja i okruenja mu koji bi trebali biti stavljeni u aktivniju funkciju.
Rije je naime o golemom prostoru u srcu palae koji treba pretvoriti u aktivni i
interaktivni prostor susretita.
8.
Uz samu zatitu Park-ume Marjan, koja je od krucijalnog interesa za ovu strategiju,

treba misliti i na druge prostore koji bi trebali ispunjavati istu kulturoloku svrhu u
zajednici i biti prostori susretita, prirodnog okruenja i zatite javnog prostora pred
privatnim poduzetnitvom. Ovdje spominjemo: njan i Duilovo kao prostore budueg
lokalno determiniranog Zoolokog vrta, sportsko-rekreacijski prostor s biciklistikim
stazama i prepoznatljivim prostornim okruenjem, zapravo jednu neprekidnu etnicuprostor kontinuiteta od Bavica sve do hotela Lav kako bi se zaokruio taj sportskorekreativno-kulturoloki prostor koji se, praktiki, treba protezati od Trogira do
Stobrea uz niz kulturnih, sportskih i autentino ugostiteljskih sadraja, s posebnim
naglaskom na racionalizaciju postojeih nefunkcionalnih i stereotipnih ugostiteljskih
objekata, o emu bi se Grad i upanija trebali dogovoriti i postii sporazum
(odgovarajui Pravilnik).
9.
Posebna pozornost treba biti posveena odnosu Sveuilita i Grada. Grad mora
sustavno raditi sa Sveuilitem kako bi se doista pretvorio u regionalni sveuilini
centar, zajedno sa Studentskim kulturnim centrom i prateim sadrajima koji potiu
lokalno gospodarstvo, brendirajui Sveuilini grad, gotovo jednako kao i povijesnokulturalni centar. To se moe postii umreenjem restorana sa studentskim centrom, kao
i ostalim sadrajima koji studentske povlastice-potrebe upisuju u grad. Jedan od
primjera je mogunost koritenja studentskih bonova za prehranu u restoranima, ime bi
se omoguio ivot gradske jezgre tijekom itave godine. Isto se odnosi i na kulturne
sadraje gdje studenti sustavom dogovorenih popusta imaju pristup kazalitima,
muzejima i drugim kulturnim dogaajima.
10.
Grad treba poticati postojee objekte kulture: muzeje, festivale, kazalita i objekte
institucionalne i programske, kako bi zadrao postojei nivo kulturalne ponude, ali isto
tako treba raditi na poboljanju i promociji ponude kako bi:
250
Comment [K66]: opet je rije o sinergiji

grada i Sveuilita
Comment [K67]: sveuilite opet ima

kljunu ulogu, imbenik na kojega ova
Strategija rauna, pitanje je koliko je to
iskreno
i. Proirio svoju kulturalnu ponudu na razdoblje svih 12 mjeseci i u kulturi ostvario

rezultate koji se mogu smatrati sredinjim pokretaem gradskog gospodarstva,
ii. Ostvario prepoznatljivost zasnovanu na staroj gradskoj jezgri kao sredinjim
mjestom susretita, ali uz to pruio itav niz mogunosti, od opera koje u svojoj
ponudi imaju i engleske prijevode, do oblika kulturalne ponude koje su po samoj prirodi
svoje proizvodno-modalne upisanosti prijemive najirem krugu gostiju iz cijelog
svijeta.
iii. U tom smislu treba poraditi na sinergiji izmeu Filozofskog fakulteta,
Ekonomskog fakulteta, Grada i udruga civilnog drutva kako bi se ostvarili
kvalitetni programi na podruju kulturalnog menadmenta i doista kvalitetnog programa
edukacije cjelovitih i dobro obrazovanih turistikih vodia koji ne samo da mogu
provoditi turiste po gradu nego ih upuivati na razne oblike sadraja: knjiarske,
knjievne, kazaline, koncertne, baletne, festivalske i gastronomsko-tradicionalne, od
onih koje se odnose na tradicionalne restorane pod pokroviteljstvom Grada i Turistike
zajednice, do programa tradicionalnih manifestacija (plovidba gajetom falkuom, na
primjer).
iv.
11.
Ureenje i opremanje objekta Dom mladih u kulturni i informacijski pulsar,

hibridni multikulturalni centar, tvornicu kulture i kulturna vrata grada i regije otvorena
prema svjetu na svim platformama i mreama u prijenosima digitalnih zapisa.
Predmetnim ureenjem i stavljanjem u funkciju postigla bi se veina postavljenih
ciljeva strategije u pogledu disperzije kulturnih sadraja i dostupnosti kulturnog
proizvoda svima, sinergije institucionalne i van institucionalne kulture, centara
kulturnog i informativnog menamenta, produkcijska i prezentacijska toka za sve
kulturne programe u AV zapisu, toka poveznica svih imbenika koje tvore kulturu u
svojoj sinergiji, multimedijalni kulturni i informativni centar, menament holding,
kongresni centar i zamanjak kulturnog i gospodarskog razvoja kroz nove tehnologije i
medije. Objekt Doma mladih navedenim opremanjem i ureenjem postaje dodirna toka
splitske i hrvatske kulture s europskom i svjetskom kulturom.
Ostvarivanjem sinergije izmeu Grada, kao osiguravatelja odreenog tipa prostora za
vane dionike kulturnog procesa, Sveuilita, knjiara, ugostitelja koji podravaju
batinu kao vrijednost, udruga civilnog drutva i razni organizacija koje se bave
nezavisnom kulturom ovi programi trebali bi doprinijeti deblokadi grada, njegovoj reurbanizaciji u pozitivom smislu rijei i mogunosti da Grad zaivi kao jedan jedinstveni
kulturalni holding koji e biti kvalitetno voen suradnjom Uprave za kulturu, muzeja,
uprava kazalinih kua, nezavisne kulture i civilnog sektora.
251
Comment [K68]: opet fakulteti ali bez

okrilja sveuilita, nema UMASa
XIII.2. Akcijski plan
1.
Gradska uprava, zajedno s drugim dionicima procesa u deblokiranju gradske kulture

trebala bi donijeti itav niz procedura i pravilnika koji e omoguiti gore ispisane
ciljeve i omoguiti akcijske procese koji slijede.
2.
Prvi se niz procedura odnosi na problematiku zatiene povijesne stare gradske jezgre i
uinkovitog mjeovitog upravljanja tim prostorom u koordinaciji Grada, struke i udruga
civilnog drutva.
3.
Slijedi koordinacija muzejske prakse kroz odgovarajui kombinirani oblik upravljanja i

promjena u samom provoenju procesa: od injenice da bi moglo doi do funkcionalnog
spajanja nekih muzeja, preko injenice da bi neki muzeji trebali iskoraiti iz gradske
jezgre i pribliiti se svom prirodnom okruju, do dogovora oko prostora iskoraka
Pomorskog muzeja na more, kao vane turistiko-graanske inicijative, i organizacije
depoa odnosno izlobenih prostora na lokacijama koje Grad moe dogovoriti sa
sadanjim vlasnicima.
4.
Osnivanje Studentskog kulturnog centra, s kazalitem, studijem, dvoranom, radijskim

programom, tjednikom i vlastitom bibliotekom kao pokazateljima da Split doista jest i
moe biti studentski grad, samo ako doista doe do odgovarajue razine sinergije
izmeu Grada i Sveuilita.
5.
Ostvarivanje okvira da se povijesna Stara gradska jezgra uspostavi kao jedinstveni i

posebni model upravljanja, onako kako to predlae ira zajednica koja sudjeluje u
procesu artikuliranja procedura. Isto se odnosi na meusobni odnos izmeu Park-ume
Marjan i udruga koje ele taj prostor sauvati i aktivirati na slian nain kako je to
sluaj sa starom gradskom jezgrom.
6.
Poticanje svih dionika kulturalnog procesa da za najmanje 30 % u narednih pet godina

poveaju vlastita sredstva kako bi se oteretio gradski proraun, a kulturalna ponuda bila
spremna za EPK 2020. godine.
7.
Otvaranje neiskoritenih gradskih i prigradskih prostora (njan, Duilovo) u sportskokulturalnu ponudu grada.
8.
Adaptacija i opremanje objekta Doma mladih kao pulsara kulture.
252
Comment [K69]: ako doista doe,

moglo bi ako bude politike volje,
Sveuilina uprava je na tom tragu
Comment [K70]: u ovom dijelu izostaje

spomen Sveuilita
XIII: 3. Zadaci gradske uprave u realizaciji Strategije
1. Uinkovita gradska uprava koja e omoguiti i realizirati nove projekte i pratiti

realizaciju kulturalnih projekata dogovorenih unutar gradskog sustava.
2. Organizacija gradske slube e pratiti realizaciju strategije pojedinih kulturalnih
imbenika i truditi se za provoenje zamiljenog u pripremama EPK.
3. Koordinacija razliitih sinergijskih inicijativa bit e u sljedeem razdoblju jedna od
najvanijih zadaa uprave Grada Splita, izravno ili kroz eventualnu autonomnu i
samofinanciranu agenciju.
4. Zadaa je Slube za kulturu, umjetnost i staru gradsku jezgru pratiti proces
transformacije kulturalnih paradigmi s time da uvijek bude u slubi i suvremenih
kulturalnih i urbanih tendencija koje zadovoljavaju potrebe grada Splita i upisanosti
gradskih kulturalnih sadraja u ire zamiljene odnose. Sluba treba suraivati s
ostalim slubama i institucijama Grada Splita, te kroz svoje profesionalno djelovanje
poticati procese unutarnjeg profesionalnog usavravanja i razvoja, a zadaa joj je i
nadalje usklaivati Javne potrebe u kulturi sa zakonskim okvirima i stimulativnim
odredbama za one subjekte koje permanentno ue i otvaraju se prema suvremenim
kulturalnim tendencijama, te spremno ugrauju nove postupke, kriterije i mjerila u
svoju kreativnu i organizacijsku praksu.
5. U provoenju stratekog planiranja kulturalnog razvoja Sluba bi trebala obratiti
pozornost na injenicu kako bi u sreditu bi trebali biti projekti koji pripadaju naem,
specifinom mediteranskom identitetu i rubnim identitetskim obrascima koji se na nj
naslanjaju.
6. Zadatak je slubi Grada Splita pratiti projekte koji ne izrastaju logino iz podneblja u
kojem se u prirodnom okruju organski razvijaju i u njega uklapaju te vidjeti kako oni
trebaju ui u strateki plan kao kontaktni programski sklopovi koji e sluiti kao most
izmeu lokalne i globalne kulture i privlaiti strane umjetnike i kulturalne menadere
u svrhu obogaivanja lokalnih kulturalnih paradigmi.
7. Suradnjom pri izradi Strategije akteri splitske kulturalne scene preuzeli su svoj dio
odgovornosti, te se obavezali na aktivno pridonoenje stvaranju potrebnog i
transparentnog sustava odluivanja, financiranja i upravljanja kulturom u Gradu
Splitu, utemeljenog na dugoronoj viziji i jasno definiranim stratekim ciljevima.
Provedba Strategije trebala bi, bez ikakve sumnje, izmijeniti sadanje stanje kulture
Splita i pridonijeti viziji grada kao regionalne kulturalne metropole. Sluba za kulturu
u tome ima izuzetno vanu ulogu, mada nije jedini subjekt rada na provoenju
Strategije.
253
8. Kulturu razlike zamijenit e kultura dijaloga. Raskomadano i devastirano tijelo biveg

(propalog) industrijskog grada u dubokoj krizi zamijenit e kulturalne politike koje e
otvoriti nove oblike industrija, pozitivni naboj i priu koja e iznjedriti itav niz
kulturalnih radionica i mogunosti za mlade ljude da na temelju ovog projekta nau
svoje mjesto u gradu i njegovim gospodarsko-kulturalnim potencijalima. Projekt e
ukljuiti i ostale ciljane skupine: osobe tree dobi, nezaposlene, ratne veterane,
navijake skupine kao posebni gradski fenomen, sve kojima je potreban izvanjski
poticaj za ostvarivanje dodatne kvalitete u kulturi ivljenja i ivljenju kulture. Sve ovo
otvorit e vrata grada i drugima koji u njemu ele kreativno raditi i kvalitetno ivjeti, a
lokalnom stanovnitvu omoguit e suoavanje s jo jednom dimenzijom drugosti i
tolerancije. Sluba za kulturu obratit e posebnu pozornost na provoenje ovih
sloenih multikulturnih i meugeneracijskih razlika i susretita.
9. Nastup nekih splitskih klapa i folklornih ansambala na svih pet kontinenata, pronosi
lokalni vernakularni element interpretirajui, meu ostalim, stare splitske plesove,
klapsku i zborsku pjesmu, folklorni ples i glazbu Dalmacije i susjednih regija. Na taj
je nain stvoren oblik lokalne upisanosti u globalni kontekst to bi u Strategiji mogao
biti jedan od obrazaca na kojem bi strune slube grada trebale prepoznati dodatnu
vrijednost.
254

Strategija Kulture Grada Splita 2015 - 2025 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Kulture Grada Splita 2015 - 2025 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Strategija razvitka

kulture grada Splita

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 2

Tradicija, financijska situacija i planovi za naredno desetljee

III.1. Tradicija koja traje i generira nove vrijednosti

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 3

Kulturalna povijest grada i ishodita Strategije

IV.1. Kratki pregled kljunih dogaaja u povijesti kulture u Splitu

Financijska analiza postojee stanje i projekcije

VI.1. Postojee stanje

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 4

Referentni popis dokumenata na kojima je utemeljena Strategija

VIII. Kratak pregled kljunih termina i njihova uporaba

Vizija i misija Strategije kulture grada Splita

IX.1. Vizija razvoja kulture grada Splita

Ciljevi Strategije kulture i kriteriji praenja uspjenosti

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 5

Split kao kulturalni brend: suradnja i tehnoloka podrka

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 6

XI.8. Promicanje i razvoj kulturalnog i umjetnikog obrazovanja

Prilozi: Analize i istraivanja

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 7

Tekst je mogue i potrebno dopuniti planovima i inicijativama onih subjekata koji se

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 8

Glavni naglasci Strategije razvitka kulture grada Splita 2015./2025.

Zatita i valoriziranje povijesnog kompleksa Splita s Dioklecijanovom palaom.

Odravanje kontinuiteta ivota u staroj gradskoj jezgri.

Permanentno stavljanje spomenike i prirodne batine u funkciju proizvodnje nove

Valoriziranje kulture kao zamanjaka odriva razvoja: menadmenta u kulturi i kulturi

Umreenje Splita u umjetniki i kulturalni kontekst Europske unije, jaanje

Jaanjem umreenosti institucionalnih i vaninstitucionalnih organizacija stvoriti

Pozicioniranje Splita kao umjetnikog grada na tritu kulturalnog turizma, al pari

Snanije naglaavanje kulturalnih potencijala Splita kao grada sa sveuilitem srednje

Kulturalno mapiranje teritorija, integralno promiljanje teritorija i populacije,

Inzistiranje na stvaralatvu ljudi umjesto stvaralatva za ljude, na dostupnosti kulture za

Sinergija s ostalim gradovima okolnog pentapolisa (Trogir, Katela, Solin, Omi) i

Koordiniranje marketinga kulturalne proizvodnje i ponude koji bi kulturalne sadraje

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 9

Informatizacija i tehniko unaprjeenje kulturalnih ustanova, digitalizacija i

Investicije, akcije, inicijative

NOVE PERMANENTNE AKTIVNOSTI:

NOVE PERMANENTNE ORIJENTACIJE:

KAPITALNE INVESTICIJE I AKCIJE:

NOVI MUZEJSKI PROSTORI:

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 10

Muzej Dioklecijana u jugoistonoj kuli Palae

PRIPREMA ZA EUROPSKU PRIJESTOLNICU KULTURE (u daljnjem tekstu

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 11

Luminous City: SvjetloST

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 12

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 13

Teatar, Kneev dvor i Loa na Pjaci

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 14

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 15

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 16

osnovu za branding grada koji se definira podjednako u odnosu na interne (graani/ke) i

I.2. Kultura dijaloga u prostoru i kontekstu lokalne kulture

Split sebe razumijeva mjestom susretita kultura, originalnih povijesno-kulturalnih

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 17

I.2.2. Splitska pria

Split je smjeten na prostoru susretita simbolinog Istoka i Zapada, kulturnih areala

Comment [K1]: Izuzede otoka iz

Strategija razvitka kulture grada Splita 2015/2025 - 18