Osnove Elektronike

ELEK
ELEKTROTEHNIKA
7. OSNOVE ELEKTRONIKE
Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el.

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike
Komen
1/54
ELEK
SADRAJ:
7.1
Uvod i osnovni pojmovi
7.2
Poluvodii osnova poluvodikih elektronikih elemenata
7.3
Elektroniki elementi
7.4
Elektroniki sklopovi
7.5
Elektroniki sustavi
7.6
Primijenjena elektronika
Komen
2/54
ELEK
7.1 Uvod i osnovni pojmovi

Elektronika je grana znanosti, tehnike i tehnologije koja se bavi izuavanjem i
primjenom pojava povezanih s gibanjem elektrona i elektriki nabijenih estica
kroz poluvodie, vakuum i plinove, te izradom naprava i ureaja koji takva
gibanja rabe za praktine primjene.
Podruja primijenjene elektronike:
Informacijska elektrotehnika
- radiokomunikacije
- telekomunikacije
- raunarstvo
Elektronika
- energetska elektronika
- mjerna elektronika
- opa elektronika (potroaka)
Elektrina upravljaka i regulacijska tehnika (automatika i automatizacija)
Komen
3/54
ELEK
Podruja (vrste) elektronike prema karakteru elektrinog signala koji se

obrauje
Analogna elektronika iznos signala moe imati bilo koju vrijednost izmeu
dvije krajnje (analogni signali)
Digitalna elektronika iznos signala ima jednu od dvije meusobno
dovoljno razliite vrijednosti (digitalni signali)
Elektroniki ureaji se prema sloenosti njihove grae i elektronike funkcije
koju obavljaju dijele na:
- elektronike elemente
- elektronike sklopove
- elektronike sustave
Komen
4/54
ELEK
Elektroniki elementi
- sastavni dijelovi elektronikih sklopova
- obavljaju osnovne elektronike funkcije (npr. pojaanje signala, sklapanje
i sl.)
- prema I-U karakteristici: linearni, nelinearni
- prema tehnolokoj izvedbi
a) diskretni (pojedinani) elektroniki elementi ugrauju se na plou i
meusobno elektriki spajaju
b) integrirani elektroniki elementi (monolitni i hibridni) ujedinjuju
podruja elemenata i sklopova
- vrste elektronikih elemenata
a) aktivni elektroniki elementi
- poluvodiki elementi (dioda, tranzistor, tiristor i ostali)
- elektronske cijevi
b) pasivni elektroniki elementi
- otpornici, kondenzatora, zavojnice, transformatori i ostalo
Komen
5/54
ELEK
Elektroniki sklopovi
- sloeni strujni krugovi koji se sastoje od elektronikih i elektrinih
elemenata, a namijenjeni su za obavljanje elektronikih funkcija (npr.
pojaavanje signala, generiranje signala i sl.)
- vrste elektronikih sklopova
a) analogni osnovni analogni sklop je pojaalo
b) digitalni osnovni digitalni sklop je invertor
- vrste elektronikih sklopova prema tehnolokoj izvedbi
a) diskretni elektroniki sklopovi graeni od pojedinanih elemenata
b) integrirani elektroniki sklopovi svi elementi smjeteni u jedno
kuite (hibridni i monolitni)
Elektroniki sustavi
- sloena elektronika struktura koja je sastavljena od veeg broja
elektronikih sklopova namijenjenih obavljanju sloenijih elektronikih
funkcija (npr. elektroniko raunalo, TV prijamnik, telefonska centrala i
sl.).
Komen
6/54
ELEK
7.2 Poluvodii osnova poluvodikih elektronikih

elemenata

elemenata
Vrste materijala koji imaju primjenu u elektronici
- vodii
- poluvodii
- izolatori
poluvodiki materijali silicij su temelj za moderne elektronike elemente
isti poluvodiki materijali ne vode dobro struju jer im je broj slobodnih
elektrona u vodljivom pojasu ogranien otpor silicija (i drugih poluvodikih
materijala) se moe drastino smanjiti i kontrolirati dodavanjem primjesa
istome poluvodikom materijalu proces dopiranja
procesom dopiranja se poveava broj nosilaca struje (elektrona ili upljina) te
se poveava vodljivost, a smanjuje otpor
dopiranje se radi sa dvije vrste neistoa i to neistoe N-tipa i neistoe
P-tipa, pa dobivamo:
a) poluvodi N-tipa (N-vodljivi silicij) poveava se koncentracija slobodnih
elektrona, pa su elektroni veinski nosioci naboja
b) poluvodi P-tipa (P-vodljivi silicij) poveava se koncentracija upljina,
pa su upljine veinski nosioci naboja
Komen
7/54
ELEK

elemenata
PN spoj
- ako polovicu uzorka silicija dopiramo tako da ostvarimo N-tip poluvodia,
a preostalu polovicu tako da ostvarimo P-tip poluvodia, izmeu dvaju
podruja nastane PN prijelaz
- podruje N-tipa ima viak vodljivih elektrona, a podruje P-tipa viak
upljina
- PN spoj je temelj za rad poluvodikih dioda, tranzistora i ostalih
poluvodikih elemenata
Temeljna PN struktura: a) naelni spoj; b) spoj s oznaenim

veinskim nosiocima naboja
Komen
8/54
ELEK

elemenata
Komen
9/54
ELEK
7.3 Elektroniki elementi

7.3.1 Poluvodika PN dioda
Diode ope namjene (ispravljake diode) sastoje se od p-tipa i n-tipa
poluvodia. Mogu biti silicijske i germanijske.
Izvod povezan s p-tipom poluvodia je anoda (A), a izvod povezan s n-tipom je
katoda (K).
Imaju svojstvo da u jednome smjeru proputaju struju, a u drugom ne.
Komen
10/54
ELEK
Kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode, za diodu se kae da je

propusno polarizirana. U tom sluaju kroz diodu tee propusna struja IF (engl.
forward current, njem. Durchlassstrom) od anode prema katodi.
Stoga se moe rei da dioda djeluje kao ukljuena sklopka.
Komen
11/54
ELEK
Kad je katoda na pozitivnijem potencijalu od anode, dioda je zaporno

(nepropusno) polarizirana. Kroz diodu tee u smjeru od katode prema anodi vrlo
mala struja IR koja se naziva reverzna struja (preostala struja, engl. reverse
current, njem. Sperrstrom).
Dioda djeluje praktino kao iskljuena sklopka.
Komen
12/54
ELEK
Strujno-naponska karakteristika diode

Grafiki prikaz odnosa napona i struje diode naziva se strujno-naponska
karakteristika diode.
Dioda postaje vodljiva kad prikljueni napon propusne polarizacije dostigne
iznos UT. Taj napon naziva se napon praga ili napon koljena (engl. treshold
voltage, knee voltage, njem. Schwellspannung, Schleusenspannung) i za
silicijske diode iznosi oko 0,6 V 0,7 V, a za germanijske diode 0,2 V 0,3 V.
Ako prikljueni napon zaporne
polarizacije prijee vrijednost UBR,
koja se naziva probojni napon (engl.
breakdown reverse voltage, njem.
Durchbruchspannung), dolazi do
nagloga porasta reverzne struje, to
moe prouzroiti unitenje diode.
Iznos probojnoga napona za diode
kree se u rasponu od nekoliko
desetaka volta do nekoliko kilovolta.
Komen
13/54
ELEK
Karakteristine veliine diode

Najvanije karakteristine veliine diode jesu:
- doputena vrijednost napona zaporne polarizacije UR koja se smije
prikljuiti na diodu a da ne doe do njezina trajnog oteenja
- doputena jakost struje IF koja smije tei kroz diodu pri propusnoj
polarizaciji a koja nee uzrokovati trajno oteenje diode
- doputeni utroak snage Ptot
- temperaturno podruje rada
- oblik kuita i raspored izvoda
Komen
14/54
ELEK
Komen
15/54
ELEK
Primjena PN dioda ispravljanje pretvorba izmjenine struje u istosmjernu

struju
Komen
16/54
ELEK
Zenerova dioda
Komen
17/54
ELEK
Zenerova dioda je silicijska dioda koja ima svojstvo da kad se na nju prikljui
napon nepropusne polarizacije vei od vrijednosti napona proboja, ona
odrava stalan napon, praktino neovisan o struji koja tee kroz diodu.
Propusno polarizirana Zenerova dioda djeluje kao ispravljaka dioda.
Kad je Zenerova dioda zaporno polarizirana, kroz nju ne tee struja sve dok
napon prikljuenog izvora ne prijee iznos probojnog napona Uz, a tada dioda
prelazi u stanje Zenerova proboja i odrava stalan napon Uz.
Probojni naponi Zenerovih dioda se kreu od nekoliko volta do nekoliko
stotina volta.
Zenerove diode koriste se kao stabilizatori i ograniivai napona.
Komen
18/54
ELEK
7.3.2 Tranzistor
Tranzistor je troelektrodna komponenta koja ima daleko iru primjenu od
dvoelektrodnih komponenata, od primjene za pojaavanje signala do onih u
digitalnim logikim i memorijskim sklopovima.
Naelo njegova rada temelji se na dovoenju napona izmeu dvije elektrode
kojim se upravlja protokom struje kroz treu elektrodu. Stoga se troelektrodna
komponenta moe primijeniti za ostvarenje upravljanoga izvora, to i jest temelj
za projektiranje pojaala. U krajnjem, upravljakim signalom mogu se proizvesti
promjene struje od nitice do najveih vrijednosti, te se takva komponenta
moe primijeniti kao sklopka. Sklopka je temeljna komponenta logikog
invertora, a invertor temeljna komponenta digitalnih sklopova.
Tranzistori se dijele na: bipolarne i unipolarne (FET).
Bipolarni tranzistor se sastoji od dvaju PN-prijelaza izraenih na poseban nain
i meusobno spojenih u seriju. Struja u tranzistoru rezultat je kretanja i
elektrona i upljina, i zato je nazvan bipolarni.
Komen
19/54
ELEK
Bipolarni tranzistor sastoji se od tri poluvodika sloja na koja su prikljuene

metalne elektrode. Slojevi i elektrode nazivaju se baza (B), emiter (E) i kolektor
(C). S obzirom na raspored poluvodikih slojeva tranzistori mogu biti NPN tipa
(slika a) ili PNP tipa (slika b).
S obzirom na materijal od kojega se izrauju mogu biti silicijski ili germanijski.
Komen
20/54
ELEK
Komen
21/54
ELEK
Budui da tranzistor ima tri elektrode, jedna se upotrebljava kao ulazna, druga
kao izlazna, a trea je zajednika ulaznom i izlaznom strujnom krugu. Zajednika
elektroda moe biti bilo koja pa se u praksi primjenjuju sva tri naina spajanja
tranzistora: spoj zajednikog emitera, spoj zajednike baze i spoj zajednikog
kolektora. Svaki spoj ima svoje osobitosti koje ga ine prikladnim za odreene
svrhe. U praksi se najee upotrebljava spoj zajednikog emitera.
Komen
22/54
ELEK
Za praktinu primjenu tranzistora potrebno je poznavati odnose izmeu

pojedinih struja i napona tranzistora. Proizvoai tranzistora daju za svaki tip i
osnovni spoj tzv. statike karakteristike iz kojih se vide omjeri pojedinih struja i
napona tranzistora. Za praktinu primjenu najvanije su ulazne, prijenosne i
izlazne karakteristike tranzistora.
- Prijenosne karakteristike tranzistora I C = f (I B ), U CE = konst.
Faktor pojaanja =
I C I C
I B I B
Komen
23/54
ELEK
- Izlazne karakteristike tranzistora I C = f (U CE ), I B = konst.
Komen
24/54
ELEK
Primjena bipolarnog tranzistora pojaala signala
Komen
25/54
ELEK
7.3.3 Tiristor
Tiristori su elektronike komponente sa etveroslojnom poluvodikom
strukturom sa upravljakom elektrodom.
Najvanije svojstvo tiristora jest mogunost upravljanja vrlo velikim snagama
uz utroak malih iznosa snaga.
Tiristori imaju dva stabilna stanja, vodljivo i nevodljivo, a prijelaz iz jednoga
stanja u drugo stanje vrlo je brz.
Postoje brojne razliite vrste tiristora iroko podruje poluvodikih
elemenata, tako postoje tiristori s dvije, tri i etiri elektrode.
Komen
26/54
ELEK
Komen
27/54
ELEK
etveroslojna dioda
UBO prekretni napon
Komen
28/54
ELEK
Tiristor SCR silicijska upravljiva ispravljaica
G upravljaka
elektroda (Gate)
Komen
29/54
ELEK
7.3.4 Integrirani sklopovi

Integrirani sklopovi (engl. integrated circuits, IC) imaju male dimenzije, malu
masu i malu potronju snage. Primjenjuju se u suvremenim elektronikim
sklopovima. Oni zamjenjuju tranzistore u elektronikim sklopovima kao to su
prethodno tranzistori zamijenili vakuumske elektronske cijevi.
Integrirani sklopovi su suvremene mikroelektronike komponente za
elektronike sklopove. Sastoje se od mikroskopski malih elektronikih
komponenata kao to su diode, tranzistori, otpornici i kondenzatori. Pakiraju se
u pojedinana hermetiki zatvorena kuita s prikljunicama.
Integrirani sklopovi mogu biti linearni i digitalni.
Linearni integrirani sklopovi rabe se u analognim sklopovima, kao to su audio
pojaala, regulatori napona, operacijska pojaala i radiofrekvencijski sklopovi.
Veina su linearnih integriranih sklopova komponente male snage s disipacijom
snage manjom od 1 W. Oni su, meutim, raspoloivi i kao ipovi veih snaga, 5
W ili vie.
Digitalni integrirani sklopovi rabe se u raunalima, kalkulatorima, digitalnim
satovima, kao i mnogim drugim digitalnim sklopovima.
Komen
30/54
ELEK
Komen
31/54
ELEK
7.3.5 Optoelektroniki elementi

Optoelektroniki elementi su elektronike komponente kod kojih je djelovanje
povezano sa svjetlosnim efektom.
Vrste optoelektronikih elemenata
- fotodetektori i sunane elije elementi koji svjetlosne veliine pretvaraju
u elektrine, odnosno koji svjetlosnu energiju pretvaraju u elektrinu
energiju
- svjetlosni izvori elementi koji elektrinu energiju pretvaraju u svjetlosnu
energiju
- fotovezni ili optovezni elementi kombinacija svjetlosnog izvora i
fotodetektora
Komen
32/54
ELEK
Fotodetektori
Komen
33/54
ELEK
Fotootpornik (LDR)
Fotodioda
Komen
34/54
ELEK
Fototranzistor
Fototiristor
Komen
35/54
ELEK
Sunane elije
Komen
36/54
ELEK
Svijetlee diode (LED)
Komen
37/54
ELEK
Komen
38/54
ELEK
7.4 Elektroniki sklopovi

Pojaala
Komen
39/54
ELEK
Operacijska pojaala integrirani elektroniki elementi
Komen
40/54
ELEK
Oscilatori na izlazu daju izmjenini napon bez ulaznog signala
Stabilizatori napona daju stabilan iznos napona napajanja neovisno o tome

mijenja li se mreni napon, struja optereenja ili drugo.
Komen
41/54
ELEK
Digitalni elektroniki sklopovi

- obrauju digitalne signale
- logiki sklopovi
sklop I ILI NE NI NILI
- integrirani logiki sklopovi
Registri, brojila, memorija - sloeni logiki sklopovi

Komen
42/54
ELEK
Sklopovi energetske elektronike
Komen
43/54
ELEK
7.5 Elektroniki sustavi

Sustav za digitalno upravljanje
Poopeni prikaz sustava za digitalno upravljanje prikazan je na slici.
Odvijanjem nekog procesa mijenjaju se njegove karakteristine veliine
(npr. pomak, brzina, temperatura i sl.). Osjetilo mjeri te promjene i alje ih na
sklop za analognu obradu signala. Analogno-digitalni pretvornik signalu
daje digitalni oblik nakon ega signal dolazi u raunalo na obradu.
Programska potpora (softver) odreuje to i kako se u promatranom
procesu mora mijenjati. Digitalni signal se iz raunala dovodi u digitalnoanalogni pretvornik koji ga vraa u analogni oblik. Taj signal djeluje na
izvrni lan i vri potrebnu promjenu u procesu.
Komen
44/54
ELEK
Mikroraunala
Danas se upotrebljava vrlo velik broj digitalnih sustava razliite namjene
koji se mogu smatrati programski upravljanim ureajima, tj. raunalima
razliite namjene. Sva se ta raunala zasnivaju na naelima koja je prije vie
od pola stoljea izloio ameriki matematiar John von Neumann. Njegov
model raunala prikazan je slikom.
Komen
45/54
ELEK
Programirljivi logiki upravljai (PLC kontroleri)
Komen
46/54
ELEK
7.6 Primijenjena elektronika
INFORMACIJSKA ELEKTROTEHNIKA
Grana elektrotehnike koja se bavi primjenom, obradom,
pohranjivanjem, pretvorbom i prijenosom informacija.
Informacijska elektrotehnika
radiokomunikacije
telekomunikacije
raunarstvo
Komen
47/54
ELEK
Komen
48/54
ELEK
Komen
49/54
ELEK
ELEKTRONIKA
Grana elektrotehnike koja se bavi elektronikim komponentama i
njihovom primjenom u elektronikim sklopovima i ureajima.
Elektronika:
energetska elektronika
informacijska elektronika
opa elektronika
Komen
50/54
ELEK
Komen
51/54
ELEK
ELEKTRINA UPRAVLJAKA I
REGULACIJSKA TEHNIKA
Grana elektrotehnike koja povezuje informacijsku i energetsku
elektrotehniku, a ima primjenu u gotovo svim drugim granama
tehnike.
Komen
52/54
ELEK
Komen
53/54
ELEK
Komen
54/54

Osnove Elektronike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Osnove Elektronike

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Elektronike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEK

Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el.

Uvod i osnovni pojmovi

Poluvodii osnova poluvodikih elektronikih elemenata

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.1 Uvod i osnovni pojmovi

7.1 Uvod i osnovni pojmovi

7.1 Uvod i osnovni pojmovi

Podruja (vrste) elektronike prema karakteru elektrinog signala koji se

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.1 Uvod i osnovni pojmovi

7.1 Uvod i osnovni pojmovi

7.2 Poluvodii osnova poluvodikih elektronikih

7.2 Poluvodii osnova poluvodikih elektronikih

7.2 Poluvodii osnova poluvodikih elektronikih

Temeljna PN struktura: a) naelni spoj; b) spoj s oznaenim

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.2 Poluvodii osnova poluvodikih elektronikih

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

7.3 Elektroniki elementi

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

Kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode, za diodu se kae da je

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

Kad je katoda na pozitivnijem potencijalu od anode, dioda je zaporno

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

Strujno-naponska karakteristika diode

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

Karakteristine veliine diode

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

Primjena PN dioda ispravljanje pretvorba izmjenine struje u istosmjernu

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

Bipolarni tranzistor sastoji se od tri poluvodika sloja na koja su prikljuene

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

Za praktinu primjenu tranzistora potrebno je poznavati odnose izmeu

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike

7.3 Elektroniki elementi

- Izlazne karakteristike tranzistora I C = f (U CE ), I B = konst.

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike