Glasnik
H r v a t s k o ga u l j u d b e n o g p o k r e t a
Online tjednik za društvena pitanja
Godina I. - Broj 7
Sadržaj:
. 2.....Razgovor
. 6.....Uz razgovor
. 7.....Zgodopis
12.....Činjenice
13.....Činjenice
23.....Haag
25.....Hrvatski jezik
27.....Podlistak
31.....Roman
34.....Ispovjednikov kutak
35.....Kolači
36.....Čitatelji
39.....Potpora
Razgovor
Predsjednik: Druže poručni-
če, uvedite optužene Miloša
Ljubu i Vrbana Antuna. Pub-
liku molim da ostane na
svojim mjestima.
Nastavlja se glavna raspra-
va protiv optuženih Miloša
Ljube i družine zbog krivič-
nih djela po zakonu o krivič-
nim djelima protiv naroda i
države.
Stranica 2
Potpora
Sadržaj plakata je vrlo ulju-
dbeno sročen i na hrvat-
skome jeziku napisan. Čes-
titati nekomu njegov rođen-
dan ili rođendan utemelje-
nja njegove Domovine i uz
to ga još pozvati na Svetu
misu, upriličenu za takvu
prigodu, smatram to uljud-
benom gestom ...
Stranica 6
izlazi subotom
HR V A T S K I P O T O M C I
B O G A JA N U S A
Wikipedija navodi:
„Janus (lat. ianua vrata) rimski
je bog vremena, početka i ulas-
ka u radove. Ima glavu sa dva
lica. Jedno je mladenačko, a dru-
go staračko i okrenuta su na raz-
ličite strane. Simbol je nestalno-
sti i dvoličnosti.“
Neobičan bog, ali i stado koje
ga prati. Istodobno da i ne, je i
nije, postoji i ne postoji, hoću i
ne ću, može i ne može, ukradi i
ostani pošten, prepiši i budi au-
tor, obećavam i ništa od toga,
itd. Prema potrebi i zavisno od
okolnosti. I ljudi. Osobito, kad su
viši interesi ili odabrane osobe u
pitanju.
Zakoni. Primjenjuju se i ne prim-
jenjuju. Kako kad i kako gdje. Za
koga i protiv koga. Svakodnev-
no i bez crvenila na licu.
Hrvatski general Ante Gotovina
u Haagu je. Bilo je i obećanja da
se tamo nikako ne će naći. Čak i
govora na splitskoj rivi. Onda se
javio bog Janus i rekao da je u
to doba tako bilo, a sada je dru-
go vrijeme. Novi ljudi i promije-
njeni ciljevi.
Predsjednik SAD George W.
Bush kratko boraveći u Hrvat-
skoj uspio je ipak Stjepanu Mesi-
ću reći: „Muči Vas korupcija?
Zbilja? Zatvorite nekoliko vode-
Zagreb, 19. travnja 2008.
ćih ljudi iz vodeće stranke i prob-
lem će biti riješen. Ne ćete ništa
naškoditi demokraciji.“ Nakon to-
ga javio se poznati HDZ-ov filo-
zof Ivan Jarnjak i s visoka pro-
zborio: „Dobro govori predsjed-
nik Bush. Ali, takvih nema u
HDZ, iako je to sada vodeća
stranka. Možda jednom tako i
ne bude. E, tada će po Bushovu
receptu trebati loviti korupciona-
še. Do onda treba se strpiti.
Istina mi mislimo trajno ostati na
vlasti.“
Ili Fond hrvatskih branitelja. Mini-
strica Jadranka Kosor savjetuje
braniteljima da ne prodaju svoje
udjele. Kao ostat će bez dividen-
de. I odmah počne dijeliti tu bas-
noslovnu dividendu. Svakom
branitelju, u prosjeku, a to znači
nekima i manje, po 25 USD go-
dišnje. Što li će s tim bogats-
tvom? Da, strane su banke pri
ruci. Hoće na taj način postaje
ne će, a braniteljski udjeli opet
odoše u džepove odabranih. Za
male pare.
Sve sam hrvatski Janus do Ja-
nusa. Nakotilo ih se dosta. I pre-
više. Skoro, pa se od njih ništa
drugo niti ne vidi.
Nego, da mi malo zaboravimo
na to božje podrijetlo naših
janusovaca, pa se dohvatimo
kandžije ...
 Stranica 2 R a zg o v o r Broj 7 - 19 travnja 2008.

A N T E V RB A N ( 1 )
(Roman ironije: „Hrvatski jazavac • Optuženi Vrban: Ja sam do po- sam u Karlobag iz šume, a kad
pred sudom“) četka rata bio seljak i opskrblji- su došli poglavnik i drugi, pos-
vao sam planinarski dom na lali su me u Oštarije. Zadržao
fra Martin Planinić Velebitu. sam se kod kuće do 27. travnja
1941. i onda sam otišao u voj-
• Predsjednik: Što ste radili u ča- sku2. Dobrovoljno sam se javio
Predsjednik: Druže poručniče, su okupacije, u času ulaska Nije- u ustaše.
uvedite optužene Miloša Ljubu i maca i Talijana u našu zemlju?
Vrbana Antuna. Publiku molim •Predsjednik: Što je bilo dalje?
• Optuženi Vrban: Kad je bila
da ostane na svojim mjestima. jugoslavenska mobilizacija, po- •Optuženi Vrban: Na Oštarijama
Nastavlja se glavna rasprava vukao sam se u šumu s par sto- sam ostao nekoliko dana, a kad
protiv optuženih Miloša Ljube i tina ljudi, a kad je proglašena je došao Luburić bila je u
družine zbog krivičnih djela po nezavisna država Hrvatska Oštarijama likvidacija šest
zakonu o krivičnim djelima pro- pošao sam u Karlobag, gdje stotina ljudi i kao svi ostali tako
tiv naroda i države. sam preuzimao vlast. sam i ja ubijao. Bilo je
likvidirano oko 600 Židova.
• Predsjednik: Vi ste bili prisutni?
• Optuženi Vrban: Jesam.
• Predsjednik: Vi ste ubijali?
• Optuženi Vrban: Jesam
• Predsjednik: Na koji način ste
ubijali?
• Optuženi Vrban: Ubijali smo i
puškama, i koljem, i noževima,
na sve načine. Većinom su
ubijali seljaci. To je takav val da
U Titinim rukama su svi seljaci ubijali.
• Predsjednik: Seljaci-ustaše?
Optuženi Vrban Ante neka izađe • Predsjednik: Zašto ste se
pred mikrofon. Možete sjesti. povukli u šumu? • Optuženi Vrban: Bili su civili.
(optuženi Vrban prilazi mikrofo- •Optuženi Vrban: Nisam htio ići •Predsjednik: Ali su postali
nu i naklanja se predsjedniku su- u vojsku. ustaše?
da.)
• Predsjednik: Da li ste bili član •Optuženi Vrban: Bili su i usta-
• Predsjednik: Optuženi Vrban! takozvane zaštite? še, bila je ustaška treća satnija.
Da li ste razumjeli optužnicu?
•Optuženi Vrban: Bio sam član • Predsjednik: Vi ste bili među
•Optuženi Vrban: Jesam. zaštite. ustašama?
•Predsjednik: Da li se osjećate • Predsjednik: Da li ste kao ta- • Optuženi Vrban: Jesam.
krivim? kav aktivno radili u času okupa-
• Predsjednik: Da li ste ranije
•Optuženi Vrban : Osjećam se cije? kao zaštitar razoružavali jugo-
krivim1. • Optuženi Vrban: Vježbao sam slavensku vojsku?
• Predsjednik: Što ste vi, optu- zaštitu za vrijeme Jugoslavije, • Optuženi Vrban: Kad sam
ženi Vrban. bili na početku rata? ali kad je došlo do usposta- došao u Karlobag, jugoslaven-
vljanja hrvatske države došao
ska vojska bila je razoružana.
Broj 7 - 19. travnja 2008. R a zg o v o r Stranica 3

• Predsjednik: Opišite nam kako • Optuženi Vrban: Jest gospo- • Optuženi Vrban: S naše stra-
se vršilo klanje Židova na Velebi- dine, svaki je dotučen do smrti. ne nije bilo pokolja ni hapšenja
tu? ili nešto slično.
• Predsjednik: da li ste vidjeli slu-
• Optuženi Vrban: Oštarije, ta- čajeve da su živi ili poluživi ba- • Predsjednik: Što ste poslije
mo nije bilo logora, nego je lo- cani u grobnicu? toga postali?
gor bio u Slanu na otoku Pagu.
Kad je otišao Luburić i zapovjed- • Optuženi Vrban: Nisam vidio. • Optuženi Vrban: Poslije toga
nik Ivan Rakić. Luburić je rekao U mojoj prisutnosti nije bilo, gos- sam se vratio u Dobrljin na osi-
da će doći dva transporta s ljudi- podine predsjedniče. guranje rudnika Lješan. U stu-
ma, koje će se pobiti na Oštarija- • Tužilac Hrnčević: Je li to pop denom 1941. godine, ne znam
ma. Ja sam u ta dva transporta Brkljačić, koji je bio tamo? točno datuma, vratio sam se u
učestvovao. To je bilo oko šest Jasenovac s čitavom bojnom
sto (sic)3 Židova koji su poubija- • Optuženi Vrban On nije bio koja se vratila i ja sam određen
ni koljem, sjekirama i noževima svršeni pop. Mislim da je bio za zapovjednika grupe maso-
i pobacani u jamu. student bogoslovije. Meni se či- na6 i HSS-ovaca koji su bili in-
ni da nije bio svršen. ternirani u logoru u Staroj Gra-
• Predsjednik: U kojem masov- diški, zapravo u kaznenom za-
nom ubijanju ste još učestvo- • Tužilac Hrnčević: Mislio sam vodu u Staroj Gradiški7.
vali? da je to možda bio netko drugi.
• Predsjednik: Koliko ste bili na
• Optuženi Vrban: Učestvovao • Predsjednik: Što ste vi nakon tom položaju?
sam u masovnom ubijanju u Sta- toga postali? Što ste vi bili za
roj Gradiški, ne znam točno ko- vrijeme NDH? Vi ste 28. travnja • Optuženi Vrban: Ja sam se tu
jega mjeseca, u zimi u siječnju 1941. dobrovoljno stupili u zadržao sve dok nisu raspuš-
ili početkom veljače 1942. godi- ustaše. teni kućama masoni, izuzev Ilije
ne pobijeno je 150 Ciganki i Jakovljevića, Karla Kovačevića
• Optuženi Vrban: Tada sam bio i još jednog profesora, ali mu se
Cigana.
u stožeru bojne na Oštarijama i imena ne sjećam. Od studeno-
• Predsjednik: Opišite nam ubija- nekoliko dana radio sam na ga do konca travnja ja sam se
nje tih Cigana. platnim spiskovima. Kad se Lu- nalazio u bolnici u Novoj
burić vratio iz5 Slana odredio je Gradiški i to od 20. XI. do 5. IV.,
• Optuženi Vrban: Došli su da 12 časnika ide u Jasenovac. imao sam ozebline na desnoj
Luburić, Sudar, Adžija, podofici- Među njima sam bio određen i nozi. Za to vrijeme kod masona
ri, ne sjećam se je li bio Brklja- ja, jer sam poznavao vježbovnik zastupao me je Ivan i Nikola
čić s njima. Pobijeni su željez- hrvatskog domobranstva, pa Gagro i osobno sam ih pratio u
nim štangama. Ubijao ih je Ivan sam vršio vježbe s ustašama u Zagreb. Kad su raspušteni ma-
Burić. Jasenovcu. U Jasenovac sam soni, ja sam bio dodijeljen
• Predsjednik: Kako ste vršili stigao 14. kolovoza navečer. To upravi logora.
ubijanje cigana, stojeći ili ležeći? sam radio do konca kolovoza
1941. Dok je stigla 13. bojna i • Predsjednik: Je li bilo ubijanja
• Optuženi Vrban: U ležećem bojna Juce Rukavine. Otišao tih masona?
stavu. Odvodili su ih tamo do sam u sastavu druge bojne u • Optuženi Vrban: Koliko ja
iskopane grabe i tamo ih ubijali Bihać. znam, Luburić je odveo dr. Mud-
željeznim polugama, šipkama. rinića koji se nije više vratio. Je
Tu je bio prisutan Adžija, Lubu- • Predsjednik: Što je bilo dalje?
li ubijen ili pušten to ja ne znam.
rić, Brkljačić4 i Joja Sudar. Ne • Optuženi Vrban: Otišao sam Tomić8 je među ovima ubio
mogu se točno sjetiti tko je još na Bijelo Brdo na položaj, gdje samo Karla Kovačevića, svi su
bio prisutan. Bilo je mnogo je bila akcija prema Drvaru. Kad ostali pušteni kućama9.
prisutnih. je poginuo major Weber nalazio
sam se na položaju južno od •Tužilac dr. Hrnčević: - Karla Ko-
• Predsjednik: Gdje su udarali? vačević (sic), on je bio senator?
Hrgana.
• Optuženi Vrban: Iza vrata. • Optuženi Vrban: Mislim sena-
• Predsjednik: Što ste radili u toj
• Predsjednik: Da li je to bilo akciji? tor10 , ne znam sigurno što je
dovoljno da se nanese smrt? bio. Znam da je u vladi bio11.
Stranica 4 R a zg o v o r
• Predsjednik: Vi ste se zatim
vratili u logor Staru Gradišku,
što ste tamo postali?
• Optuženi Vrban: Postao sam
član uprave i član komisije za
primanje i otpremanje u logo-
re12.
• Predsjednik: U čemu se sasto-
jala vaša dužnost?
• Optuženi Vrban: Moja dužnost
sastojala se prvo u tome, da pri-
mam u logor i određujem sposo-
bne za rad na razne ekonomije
kao Bistrica, Đakovo, Dubrava,
a drugo, dužnost mi je bila
otpremati bolesne za rad u
Jasenovac13 za likvidaciju14. A
ta likvidacija je vršena ovako:
uprava logora je imala pokraj
prave uprave logora još logor-
nike, t.j. logorsku upravu od
zatočenika15. Zatočenici su, t.j.
vođe koji su bili među njima,
davali popis tih ljudi upravi logo-
ra. Uprava logora je slala popis
Jasenovcu, a Jasenovac je izda-
vao naređenje za kamione za
prevoženje u Jasenovac16.
Džamija s minaretima
• Predsjednik: Dakle, čim ste vi
nekoga proglasili nesposobnim
za rad, on je time bio osuđen na
smrt?
• Optuženi Vrban: Jest17.
• Predsjednik: Jeste li vi sami
proglašavali te nesposobne?
• Optuženi Vrban: Ja sam ih
odabirao po naređenju upravite-
lja logora, a na prijedlog …
• Predsjednik: (prekida) Nemoj-
te se hvatati za riječ. Vi ste bira-
li, i time su ti ljudi bili osuđeni.
• Optuženi Vrban: To sam ja
radio po naređenju.
• Sudac dr. Mežnarić: Jeste li vi
bili svjestan da time što
proglašujete nekoga nesposob-
nim za rad, da ga šaljete u smrt?
• Optuženi Vrban: Jesam, bio
sam svjestan da svaki takav ide
u smrt.
• Predsjednik: Koliko ste bili na
toj dužnosti?
Broj 7 - 19 travnja 2008.
• Optuženi Vrban: Sve do konca
IX. mjeseca 1942.
• Predsjednik: Jeste li u isto vri-
jeme otpremali ljude na rad u
Njemačku?
• Optuženi Vrban: Jest.
Vuk Drašković: "Nož"
• Predsjednik: Koliko?
• Optuženi Vrban: Po mojem
shvaćanju oko 10.000.
• Predsjednik: Je li tu bilo i
žena18?
• Optuženi Vrban: Bilo je i žena
i djece, najprije su odlazile čita-
ve familije.
• Predsjednik: U Njemačku?
• Optuženi Vrban: Jest. Poslije
toga slalo se samo sposobne
muškarce i žene.
• Predsjednik: Što je bilo, ako
su žene imale djecu?
• Optuženi Vrban: Poslije je bilo
naređenje za oduzimanje djece.
• Predsjednik: Što ste radili s
tom djecom?
• Optuženi Vrban: Kad je došao
Luburić naredio je da se djeca
oduzmu od majki. Ja sam izveo
iz logora ženske koje su iznijele
djecu. Ta djeca su određivana
za domove u Sisku, Zagrebu,
Jaski i Feričancima, a slabu
djecu koju je odredio dr. Kunoro-
ti tu sam ja otrovao.
 Broj 7 - 19. travnja 2008. R a zg o v o r Stranica 5

• Predsjednik: Kako ste ih • Predsjednik: Kakav? • Predsjednik: To je jednom

otrovali19? prilikom, a je li bilo kasnije
• Optuženi Vrban: U jednoj sobi • Optuženi Vrban: Ciklon. trovanja djece?
ja i Grubešić. • Predsjednik: Koliko je moglo • Optuženi Vrban: G.
• Predsjednik: Opišite nam. biti te djece? predsjedniče, trovanja nije bilo
• Optuženi Vrban: Otrovali smo • Optuženi Vrban: Ovo ne nego samo jedanputa.
ih u jednoj sobi. Unijeli smo ih u govorim sada za obranu jer sam • Predsjednik: Koliko su mogla
sobu navečer, kad su zdrava svjestan svojih djela, nego imati najmlađa djeca?
djeca otpremljena u Sisak s 20 govorim kako je bilo: djece je
seljačkih djevojaka. Ja sam bio otrovano samo 63.22 (Žagor u • Optuženi Vrban: Bilo je male
odredio da tu zdravu djecu prate dvorani)23 djece možda i od godinu dana.
zatočenice, ali to upravitelj nije
dao. Došlo je 20 djevojaka iz
sela i one su ih pratile. Djeca su
otpremljena autobusima do va-
gona, a iz Okučana dalje vla-
kom. S tom zdravom djecom u
Sisak išao je i Stipe Dragić, a ja
sam s Grubišićem ove podušio.
• Predsjednik: Opišite kako je to
bilo?
•Optuženi Vrban 20: Odveli smo
ih u jednu sobu. Nije bila velika,
ni 4x4. Onda sam bacio plin21. Milka Planinc i Jakov Blažević

1 SZ: 5. Petanjek str. 4.,155.; 6. Rajković str. 1-5., 156-160.; 7. Benedik str. 1-5.,161-165.; 8. Gjurgjen str. 1-5.,166-170.; 9.
Juračić str. 1-5.,171-175., i 10. Kara str. 1-3.,176-178. (rukopisom označene stranice od 155. do 178.).
2 SZ: 1 Gjurgjen: str. 1.,134.
3 SZ: 1 Gjurgjen: str. 2.,135.
4 Evo što je maloprije “u istom dahu” rekao Vrban: “Došli su Luburić, Sudar, Adžija, podoficiri, ne sjećam se je li bio Brkljačić s
njima.” Nitko ga ne upita za objašnjenje.
5 SZ: 1 Gjurgjen str. 3.,136.
6 Masoni nisu, barem tako izgleda, slobodno djelovali u NDH.
7 1 Gjurgjen: str. 4., 147. Na narednim stranicama oznaka je 2 Juračić.
8 Koji Tomić? Je li to, možda, Viktor? Ostaje nejasno.
9 Nitko se ne nađe između masona da progovori nešto pred sudom u prilog Ante Vrbana. Je li to masonima na čast? Neka oni
odgovore. Nisu nestali. Kao ustaše na kraju rata.
10 Nije jasno čiji senator.
11 Znam da je u vladi. Kojoj i čijoj vladi? I to je nejasno.
12 Što je podcrtano u SZ slijedeće “član uprave i član komisije za primanje i otpremanje u logore”? Znači li to da je svatko
zločinac tko u NDH obnaša bilo kavu službu. Prosvjedujem! Zločinac može biti samo onaj koji državnu službu NDH ne obnaša
u skladu s moralom i pravom: prirodnim, državnim i međunarodnim. Na što bi to sličilo kad bismo nekoga smatrali zlim samo
zato što je bio komesar u partizanima? Molim ista mjerila.
13 Podcrtana su i dva naredna dijela: “sposobne za rad na razne ekonomije kao Bistrica, Đakovo, Dubrava,” i “bolesne za rad
u Jasenovac za likvidaciju”. Prvi dio spada na službu načelno bez ikakve zamjerke a drugi dio ne spada na državnu službu.
Neka mu je podcrtan kao teret.
14 Do “Jasenovac za likvi-“ nalazi se: 2 Juračić str. 1,138., a -daciju prelazi na narednu stranicu.
15 Ljaga na zatočenicima kao i na Udbinim suradnicima među zatvorenicima. Svaka država ima to. Žao mi je što je to imala i
NDH, moja država.
16 Ako je istinito, a treba to tek naknadno dokazati, ljaga je velika, žao mi je, što je takva ljaga i na mojoj državi HDH.
17 Vrbanovo “Jest”, žao mi je, nije samo teret njemu nego i državi čiji je on bio službenik.
18 2 Juračić: str. 2.,139.
19 Jedan svjedok, koji živi u Americi rekao mi je: „U logorima NDH nije bilo trovanja djece. To je laž. Vrban je bio prisiljen da to
izjavi, a da bi bio osuđen morao je to netko i od svjedoka potvrditi.“ Donio sam i ovo. Neka objektivna i nepristrana znanost
nađe istinu.
20 Slaže se sa svjedočenjem svjedokinje (SZ: 9 Kara str.1.,194.): “Svjedok Friedländer: Ante Vrban donio je ciklon.”
21 SZ: 2 Juračić: str. 3.,140.
22 Prema već spomenutoj svjedokinji izgleda da ih je manje. Možda je manje djece ubijeno nego li Vrban kaže, ali zločin u toj
situaciji nije ni malo manji. Jer, iza njega je zlo načelo. “Svu bolesnu djecu treba poubijati.” Svjedok Friedländer: Ne, naveče i
grobari su ujutro iskopalo (sic) 11 dječjih grobova u Gradiški. Oni koji su bili grobari, život im je bio određen za 14 do 20 dana, i
svi su oni bili svjesni da su njihovi sati otkucani. Bili su zatvoreni u kuli u sobi i svakog jutra su referirali što se preko noći
dogodilo i koliko je žrtava zakopano. Oni su također rekli koliko je djece zakopano i koliko je dječjih grobova iskopano.” Žao mi
je “betlehemske djece” (Mt 2,16-18.), a pogotovo što je Hrvat njihov Herod.
23 Žagorim i ja danas.
Stranica 6 U z r a zg o v o r
A K C I JA 1 0 . T R A V N JA I O P E R A C I JA G V A R D I JA N
Miljenko Hajdarović, prof.
Akcija 10. travnja trebala je po-
vezati sve križarske skupine,
nametnuti im organizirano vojno
i političko vodstvo, omogućiti
povratak članova ustaškog pok-
reta, koji bi u pogodno vrijeme
nakon obračuna Zapada s
SSSR-om, organizirao masovni
ustanak Hrvata radi obnove
NDH. Udba se od samog
početka ubacila u tijek akcije,
organizirajući operaciju Gvardi-
jan i uhvatila čak 96 sudionika.
Sve su skupine osim prve uhva-
ćene na samoj granici. Nekoliko
ih je i ubijeno. Udba je ubaciva-
njem agenata u sam vrh ustaš-
ke emigracije postigla golem
uspjeh.
Sama akcija je pokrenuta uz
suglasnost Ante Pavelića iako
se on kasnije od toga ogradio.
Zanimljivo je da su o situaciji u
Hrvatskoj imali obeshrabrujuće
obavještajne podatke engleske
tajne službe F.S.S., ali ih nisu
uzimali kao vjerodostojne.
Postoji i sumnja da su Englezi,
koji su znali za pravi tok akcije,
imali dogovor s Udbom, koja je
držala njihove agente. Glavni
centar operacije bio je Villach u
Austriji, nedaleko slovenske
granice. Akciju je vodio Božidar
Kavran, koji je i sa prvom
skupinom ušao u Hrvatsku 7.
lipnja 1947. Cilj im je bio
organizirati prihvatnice na Bilo-
gori i Papuku. Njegova je
skupina nakon neuspješnog tra-
ženja 1. slavonskog križarskog
zdruga konačno 20. srpnja naiš-
la na jednog križara, koji ih je
bio spreman spojiti sa svojom
skupinom. Ispostavilo se da je
križar ustvari oznaš.
Uhvaćeni su Ante Vrban i Ljubo
Miloš, dok je Luka Grgić ubijen
pri zarobljavanju. Uhvaćeni
gerilci prebačeni su u zatvor na
Savskoj cesti u Zagrebu. Tu su
smješteni i svi kasnije uhvaćeni
gerilci. Centar u Villachu nije
posumnjao u uspjeh akcije, jer
su imali svakodnevnu radio
vezu s gerilcima koji su
ispravnim šiframa izvještavali o
napretku akcije u Hrvatskoj.
Radio vezisti su ustvari bili
jedinica Ozne. Zarobljeni gerilci
nisu surađivali, ali je Ozna ipak
imala detaljne i pouzdane
informacije o sljedećim koraci-
ma akcije. Zadnja grupa s
kojom je ušao i Božidar Kavran,
uhvaćena je 4. srpnja 1948.
Tada je centar u Villachu dobio
nešifriranu radio poruku u kojoj
uz par sočnih izraza stoji i "Mi
smo vas zajebali. Stop. Svi ste
u našem zatvoru." Detaljni tijek
akcije možemo pratiti u
"Ratnicima mira" s upozorenjem
da je knjiga pisana u maniri
bivših oznaša i udbaša.
Ljubo Miloš
Broj 7 - 19 travnja 2008.
Najpoznatiji među uhićenim ge-
rilcima bili su:
Božidar Kavran, stožernik i up-
ravni zapovjednik Ustaše, orga-
nizacije Ustaškog pokreta koja
je okupljala odrasle muškarce;
Vjekoslav Blaškov, poglavnikov
pobočnik i povjerenik Hrvatskog
radničkog saveza i komore;
dr. Vladimir Sabolić, veliki žu-
pan i državni tajnik u MUP-u;
ing. Mimo Rosandić, državni
tajnik u Ministarstvu šuma i
ustaški pukovnik;
Julije Špalj, stožernik;
Božidar Petračić, stožernik i
ustaški bojnik;
Ivica Gržeta, ravnatelj poštan-
ske cenzure i ustaški bojnik;
Ante Vrban, ustaški bojnik;
Ljubo Miloš, ustaški bojnik; i dr.
Pokrenuta je velika istraga koja
je obuhvatila još i 200 ljudi u
Hrvatskoj. Mnogi su bili uhićeni
i zlostavljani te osuđeni.
Sudionicima akcije suđeno je u
dvije skupine. Većina je
osuđena na smrt. Nakon
propasti te akcije svima u
ustaškoj emigraciji postalo je
jasno da nije bilo uvjeta da se
pokrene otpor, iako se i dalje
razmišljalo o stvaranju vojno-
organizacijskog kostura koji bi
bio spreman za "pogodni
trenutak".
Broj 7 - 19. travnja 2008.
K A D O D Č O V JE K A U Č I N E Č U D O V I Š T E
Težak tekst fra Martina Plani-
nića. Neprobavljiv. Ante Vrban
doima se u njemu čudovištem,
gadom, zadnjim ljudskim sme-
ćem. A sve to složeno je i cita-
tima potvrđeno prema pomno
pretraženoj, pregledanoj i savje-
sno proučenoj povijesnoj građi.
Zar su takvi bili hrvatski oslobo- pristana. Da se sve to što prije
ditelji? Da, bili su, ali nakon što završi i ode u pokoj!
B R A N I T E L JI M A T E R I JA L N O Z B R I N U T I :
Z A D V I JE G O D I N E 5 0 U S A D I V I D E N D E ,
Branitelji sa svojim „branitelj-
skim“ fondovima nikako ne uspi-
jevaju doći na zelenu granu. U
nekoliko navrata ponavljao se
uvijek osti scenarij. Osnuje se
braniteljski fond. Slijede najave
o velikim koristima koje će brani-
telji od toga imati. Na kraju fon-
dovima dodijeljene dionice zavr-
še u rukama hrvarskih (ili tko
zna čijih još) „uglednika“ (po
čemu), a branitelji ostaju praz-
nih ruku i džepova.
Najprije je osnovan Hrvatski do-
movinski fond. U nj je država
unijela dionice vrijedne 8 miliju-
na DEM. Tome su onda prido-
dane dionice oko 1.500 branite-
lja, koje su njima pojedinačno
pripale. Hrvatski domovinski
fond sada se tobože nalazi u
likvidaciji, zapravo nije poznati
nikome što je s njim, ali ga
sigurno nema, a njegovi vlasni-
ci, odnosno dioničari, nemaju
pojma gdje su završile dionice
koje su se u njemu nalazile, niti
tko ih je uzeo. Upravo „jamio“,
Z g o d o p is
su prošli kroz udbaške ruke. Ni-
je bilo dovoljno provesti reži-
rano brzopotezno suđenje, s
poslušnim sucem, s krvožednim
tužiteljem, s lažnim svjedocima
i kritvotvorenim ispravama. Ape-
tit komunisitčkim zvijeri tražio je
i žrtve koje biti prizane kao
nakaze. Uz njihov iznuđeni
I T O SV A K OM E !
jer da ih je platio novac bi se
nalazio u fondu. Međutim, nov-
cu, jednako kao i dionicama,
tamo nema niti traga.
Pojede vuk magare.
Onda je došla kuponska privati-
zacija. Branitelji i prognanici do-
bili su kupone preko kojih su im
pripale dionice hrvatskih podu-
zeća u pretvorbi. Za tu svrhu
odvojeno je dionica u vrijednosti
5 milijardi DEM. Imatelji kupona
prisiljeni su bili unijeti ih u tzv.
PIF-ove (privatizacijske investi-
cijske fondove). Dividende se,
naravno s nakano, nisu isplaći-
vale, pa su branitelji i progna-
nici svoje udjele u PIF-ovima
prodavali za bud-zašto. Dioni-
Stranica 7
Roman fra Martina Planinića, a
mi ćemo iz njega objaviti samo
nekoliko ulomaka, ne strogo
slijedom, te čekati zajedno s
Vama zadnju riječ autora.
Dotad ćemo se čuditi i uzdisati.
To li su u stanju činiti ljudska
bića?
Nažalost.
ce, tvrdilo se, nisu bile osobito
vrijedne, pa je bolje bilo riješiti
ih se. Na svaki način. Za
prosječnih 7.000 kuponskih
bodova dobivalo se oko 1.500,
pa do najviše 3.000 kuna, iako
su oni planski vrijedili oko
50.000 kuna. Nakon što su tako
razni „klikeraši“, poput Jake
Andabaka, Milana Horvata, Dar-
ka Ostoje, grofa Georga Eltza,
itd. (tko zna u čije ime) došli do
braniteljkih i prognaničkih dioni-
ca Milan Kovač (ministar privati-
zacije) i Stipe Hrkač (predsjed-
nik HFP – Hrvatskog fonda za
privatizaciju) zamijenili su im ih,
iako to zakonski nije bilo dopu-
šteno, za vrlo vrijedne dionice.
„Klikeraši“ su tako za nešto što
su sami platili 1.500 do 3.000
kuna na nezakonit način od
HFP za privatizavciju dobili po
100.000 kuna (u dionicama),
odnosno po 50.000 kuna (u
gotovu novcu).
 Stranica 8 Z g o d o p is
I opet vuk pojede magare.
Prije tri godine osnovan je Fond
hrvatskih branitelja. Ima preko
450.000 udjeličara, ali im nije
dano upravljati fondom, niti
mogu odlučivati o bilo čemu u
svezi s njim i njegovim djelo-
vanjem. Na čelu mu je Upravni
odbor vođen Jadrankom Kosor
kojega je izravno postavio dr.
P R V I N A S T U P HR V A T S K E N O G O M E T N E
R E P R E Z E N T A C I JE
Zvonimir Magdić – Amigo
Zvonimir Magdić, poznati i pri-
znati hrvatski športski novinar,
inače nogometni obožavatelj
Argentine, Real Madrida, Dina-
ma i Hrvatske, rado se prisjeća
prvog nastupa hrvatske nogo-
metne reprezentacije. Tada je
pobijeđena Švicarska s 4 : 0.
Prva utakmica hrvatske nogo-
metne reprezentacije: Jozo Ja-
kopić (savezni kapetan), Emil
Urch, Florijan Matekalo, Franjo
Wölfl, Zvonko Jazbec, Milan
Broj 7 - 19 travnja 2008.
sc. Ivo Sanader i njegova vlada. nije dobio, bilo kao poklon, bilo
Operativno vodi ga Erste&Stei- kao kredit, nikakva sredstva iz
rmärkischeBank, i to u najvećoj fonda. Uprava fonda radije je
tajnosti. sredstva koja su mu pripadala
iz dobiti INA-e i HT-a držala
Fond je trebao svojim udjeli- tamo gdje su i ostvarena.. Nije
čarima isplaćivati dividendu. Do- ih unosila u fond.
sad to nije činio. Sada je ipak s
tim započeo. Za protekle tri Zašto sve to i tako? Branitelji su
godine (kažu dvije, a u pitanju samo prolazna stanica. Dionice
su ipak tri) branitelji će u pro- INA-e i HT-a, koje se sada
sjeku dobiti po 250 kuna, odno- nalaze u fondu, zapravo su
sno godišnje po 80 do 125 ku- namijenjene nekom posve dru-
na, zavisi kako se gleda. Dovolj- gom. Nikako braniteljima. Govo-
no za kupiti desetak kila narači. ri se (ma zna se!) da su u pita-
nju čak i neki nogometni mena-
Fond je isto tako trebao raz- džeri. Nu, svejedno tko to bio
vojno djelovati. U tu svrhu, propi- da bio, branitelji pouzdano nisu.
sano je njegovim statutom, mo-
rala se odvajati po trećina nje- Dakako, i opet će vuk pojesti
gove dobiti. Nitko od branitelja magare.
Antolković, Ivan Jazbinšek, Ivanu dresu trobojnice uz Lijepu
Belošević, Zvonimir Cimerman- našu, s hrvatskim grbom na
čić, Franjo Glaser, Ivica Šupri-prsima. Prvi put u povijesti.
na, August Lešnik i Mirko Koko- Sijalo je proljetno, travanjsko
tović. sunce. Zar ikad ljepše? Nikad!
Upisano u povijest, od Bano-
„Točno 2. travnja 1940. godine, vine do danas ...“
na igralištu Građanskog, protiv
Švicarske istrčalo je hrvatsko
nogometno predstavništvo,
Broj 7 - 19. travnja 2008.
T A JN I O D JE L P S I H I JA T R I JS K E B O L N I C E V R A P Č E
Branko Šerić Panta
DAN PRVI –
prof. dr. sc. VLADO JUKIĆ
Iz stožera SDP-a na Iblerovu
trgu procurila je priča da je
Milan Bandić ponudio Ljubi Jur-
čiću mogućnost kako bi ga do
daljnjega smjestio na psihijatriju
kod Bandićevog velikog prijate-
lja, upravitelja Vrapča dr. Vlade
Jukića, koji bi Jurčića primio ile-
galno u tajni odjel, tako da za to
nitko ne dozna, a posebno bi za
njegovo liječenje bio doveden iz
Splita dr. Borben Uglješić koji
bi, preko Bandićevih veza, bes-
platno stanovao u hotelu "Shera-
ton".
Ovaj Jukićev tajni odjel psihijatri-
jskoj mafiji služi za smještaj "ve-
likih riba" kojima prodaju lažne
dijagnoze da izbjegnu krivični
progon - kao sad npr. oficiru
JNA Vladimiru Kovačeviću Ram-
bu koji je optužen zbog napada
na Dubrovnik - ili onima koje
lažnim psihjatrijskim dijagnoza-
ma treba opljačkati ili zauvijek
ušutkati.
N IŠT A BE Z SL OBOD A N A U ZE L C A
Slobodan Uzelac, srpski pod-
predsjednik u Vladi RH, opet je
dobro raspoložen. I djelatan. Na-
kon što je nedavno ukazao na
zaboravnost Hrvata i na njihovu
tradicijsku nezahvalost, sam je
odlučio pokrenuti regionalni gos-
podarski razvitak Hrvatske. Po-
takao je sadnju šljiva na Bano-
Z a s l i j ep c a n e p o s t o j i d a n ,
za p i j a n o g n e p o s t o j i v r i j em e.
Z g o d o p is
O tome bi mogli reći V.F., V.Đ. i
drugi akteri ovih horor događaja
koji se ponašaju mimo svih
moralnih pravila (lažno psihijatri-
jski vještače, pacijentima savi-
jaju ruke i muče ih na razne
okrutne načine), a uživaju nepo-
srednu zaštitu Bandićevog po-
moćnika za zdrastvo, socijalnu
skrb i branitelje dr. Zvonimira
Šostara, poznatog i po stalnom
vucaranju po raznim gradskim
rupama u kojima mlade dje-
vojke pred njim izvode striptiz, a
on se mrtav pijan razbacuje pa-
rama s kojima više ne zna kuda
bi, jer je zahvaljujući najvećem
SDP-ovom korupcionašu Mila-
nu Bandiću ušao u klub najbo-
gatijih ljudi u gradu Zagrebu i
šire. Sve ovo zna i bivši ministar
Davorko Vidović, te njegov zam-
jenik Nino Žganjec.
Osim o dr. Šostaru, u zagreba-
čkim psihijatrijskim krugovima
kruže stravične priče i o njego-
vim kolegama Čokiću, Majiću,
Vidoje Bulumu, a najviše o "suci-
ma" Čizmekima iz Vodnikove i
Bandićevoj "Mata Hari" Višnji
vini. Štoviše, izabrao je i sortu
šljiva za plantažu u Jašavici kod
Petrinje, a u vlasništvu zadruge
„Bionektari“, koja će i „podići
pogon za sušenje i preradu
šljiva i drugih vrsta voćaka na
tom području od posebne držav-
ne skrbi“.
M o n g o l s ka p o s l o v i c a
Stranica 9
Fortuni koja se od odgovornosti
pred zakonom i pravdom poku-
šala skriti u Hrvatski sabor, ali
je na listi HSU-a doživjela
debakl, pa će ju Bandić sada,
uz drugar-sku pomoć starog
partijca druga dr. Vlade Jukića,
proglasiti lu-dom i smjestiti je u
svoju viken-dicu na Slava Gori,
jer je Višnja njega i njegove
korupcionaše ja-ko zadužila.
Istovremeno, u zagrebačkim psi-
hijatrijskim krugovima kao
pošte-ni liječnici najpoznatiji su
dr. Hutojac, dr. Vukušić, dr.
Košuta, dr. Juras i dr. Mužinić.
Mnogi liječnici ogorčeni su na
dr. Slavka Sakomana koji voli
svjetla pozornice i priča "Marko-
ve konake" o borbi protiv droge,
a pune su mu ladice imena dro-
geraša koji pripadaju hrvatskoj
političkoj, gospodarskoj, estrad-
noj i drugoj eliti. Ta imena bi tre-
bao objaviti da građani u konač-
nici vide tko je tko i gdje je tko?
Odabrao je, dakako, „čačansku
ljepoticu“, misleći pritom vjero-
jatno da se nikad ne zna što
nam budućnost nosi.
Što reći nego: Dome, slatki
dome.
 Stranica 10 Z g o d o p is Broj 7 - 19 travnja 2008.

V R A G M U U K R V I , P A S E S T A L N O V R P O L JI

Alen Budaj, direktor samozva- vanje žrtava neposredno po cu, on im se jako sviđa, a sada
nog Mergelovog instituta, navod- završetku rata kako je u Jase- žive san što su ga odsanjali. No
ne židovske organizacije koju je novcu stradalo 500 do 600 ima nas koji nikad ne ćemo
osnovao čovjek za kojega se tisuća, iako osobno smatram prihvatiti takvu priču.“
baš i ne zna je li uopće Židov, da je u logoru ubijeno 700
više se ne krije. Odjednom je tisuća ljudi, na temelju iskaza Oni? Da. Upravo oni s kojima
odnekud vaskrsnuo i počeo dije- svjedoka i njemačkih dokumena- se borimo od pamtivijeka, koji-
liti lekcije. Hrvatima, Hrvatskoj, ta.“ ma smeta sve što i najmanje
hrvatstvu. Odlučno, a uz smjero- zamiriše po hrvatstvu, oni koji
kaz i potporu svenazočnih Slav- Kojih svjedoka i kojih dokumena- su nam oduvijek bili dobro
ka i prof. dr. sc. Ive Goldsteina. ta? Nikakvih, jer kako to sam poznati. Bez ikakve mogućnosti
Onako, kako se to već radi kad Alen Budaj priznaje: „Kartoteke promašaja. Potvrđuje to, daka-
se netko nalazi posve nalazi u su uništene i nikad ne ćemo ko, i sam Alen Budaj:
službi Nečastivom. Pače, i spe- doznati točan broj žrtava.“
Zapravo, takve kartoteke nikada „Mislim na Margelov institut,
cijalizirajući se na temi hrvatske Centar Simona Wiesenthala,
krvožednosti i obvezatno, razu- nisu niti postojale, niti su mogle
postojati. Sve su to izmišljotine i Zajednicu Srba u Hrvatskoj, na
mije se, genocidnosti. članicu upravnog vijeća Jaseno-
laži sličnih tipova kojima je mrak
Reći je za „Novi list“, dne 5. trav- vrhunac svjetlosti. vca Juliju Koš, koja priprema
nja 2008. godine, kojega kao posebnu internetsku stranicu
što se dobro zna vodi Goran Zato Alen Budaj kao iz topa, koja će reći istinu o Jasenovcu,
Kukić, glavni urednik, poznatiji udresiran i rukopoložen, odgova- koja se danas skriva.“
kao sin generala okupatorske ra na jasno i precizno pitanje Sve na teret hrvatskih poreznih
JNA Miloša Kukića, živeći u („Svjesni ste da se nijedan obveznika, Hrvatski novac im
Hrvatskoj i jedući hrvatski kruh, hrvatski povjesničar ne će složiti ne smrdi. Smetaju im jedino
bez imalo obraza koji bi s vama?“) jezgrovito ni malo ne Hrvati, i to svi, pa samim tim i
pocrvenjeli: dvoumeći se odgovara:
njihova država.
„Najpouzdanijom držim procje- „Oni su sasvim zadovoljni posto-
nu Zemaljske komisije za utvrđi- jećim revizionizmom u Jasenov-

U P A R T I Z A N I M A N I JE P R E Ž I V I O N I T I JE D A N Ž I D O V
Povjesničarka Esther Gitman,
rodom je iz Sarajeva. Preživjela
je stradalnica holokausta. Svo-
jedobno je odlučila prekinuti ina-
če vrlo uspješnu poduzetničku
karijeru kako bi započela doktor-
ski studij posvećen povijesti Ži-
dova. Rezultat: Obranila je di-
zertaciju na temu "Spašavanje i
preživljavanje Židova u Neza-
visnoj Državi Hrvatskoj, 1941-
1945."
Nedavno je govorila u Kongres-
noj knjižnici u Washingtonu:
"Većina ljudi piše o zločinima.
Ja pišem o spašavanjima".
U svojem znanstvenom istraži-
vanju utvrdila je kako se ustaški
režim, zbog vlastitih slabosti,
morao oslanjati na njemačke
naciste, koje je slijedom toga
nužno slušao. Oni su mu bili
moćni zaštitnici.
Židovi su, prema mišljenju Est-
her Gitman, uklanjani na dva na-
čina: „prvo, konfiskacijom njiho-
ve imovine i otpuštanjem Žido-
va s radnih mjesta; drugo, fizič-
kim uništenjem Židova“. Ipak,
preživjeli ih je 9.500, i to „zahva-
ljujući požrtvovnosti njihovih
sugrađana“.
Esther Gitman ne priča „na pa-
met“, nego iznosi konkretne pri-
mjere.
Pronašla je dopis koji je jedno
poduzeće poslalo s molbom da
se njegova židovskog zaposle-
nika Slavka Neumana ne poša-
lje u koncentracijski logor. U
obrazloženju molbe napisano je
kako se radi o dobru i lojalnom
radniku, kojeg poznaju 19
godina. Taj dopis supotpisali su
i radnici, njih 32-oje.
 Broj 7 - 19. travnja 2008.
Isto tako, pronađena je i jedna
druga, slična, peticija, kojom se
traži da se Branki Spitzer iz sela
Velike Kopanice vrati konfiscira-
na mala trgovina. Peticiju je
potpisalo 110 njenih sugrađana.
U spašavanju Židova na podru-
čju NDH pomagali su također
svećenici i časne sestre, ali i
dužnosnici NDH. Postojao je u
tom smislu, štoviše i službeni,
program ministarstva zdravstva.
Zagrebački liječnik Miroslav
Schlesinger predložio je spaša-
vanje židovskih liječnike tako
što će ih se poslati u Bosnu radi
liječenja endemskog sifilisa.
Ministar zdravstva NDH dr. Ivan
Petrić je prihvatio je taj prijed-
Ž I K A RA D E N K O V I Ć N A T RG U
B A N A JO S I P A JE L A Č I Ć A , N A N O V O
Hrvatski radnici su nezadovolj-
ni. U subotu 12. travnja o.g. izni-
jeli su javno na Trgu bana Josi-
pa Jelačića u Zagrebu svoj pros-
vjed protiv loše gospodarske
politike Vlade RH i bahatosti
hrvatskih moćnika, kako onih u
politici, tako i onih koji drmaju
gospodarstvom. Bilo ih je, kažu,
oko 50.000, pri čemu je prevla-
davala crvena boja (ne nacional-
nog predznaka) s ponekom
čvrsto stisnutom i visoko u zrak
podignutom šakom. Znakovito.
Uzori su nam dobro poznati.
Nažalost.
Unatoč svemu tomu prosvjed-
nike treba podržati. Njihovi zah-
tjevi, koji proizlaze iz krilatice
„Tražimo malo više šoldi!“,
uglavnom su prihvatljivi. Traže
tako i oni svoj ZERP (zaštitu
elementarnih radničkih prava),
pa nastavljaju:
• „Hoćemo vladu sposobnu rje-
šavati probleme“, jer dosadaš-
Z g o d o p is Stranica 11
log, a sam plan je – kaže dr. Git- Programom je obuhvaćeno 169
man – podržao i Dr. Ante Pave- židovskih liječnika. Na taj način
lić. je spašeno, računajući i čanove
njihovih obitelji, 650 ljudi. Među-
Nađeno je i opravdanje za izuzi- tim, mnogi od njih su u ljeto
manje članova obitelji liječnika – 1942. godine prebjegli partiza-
roditelja, supružnika i djece – nima, ali se to prikrivalo.
od logoraških 'transporta'. Liječ-
nici su se trebali brinuti o lije- Završimo sa riječima doktorice
čenje ljudi, a da bi to mogli mo- Esther Gitman:
rali su znati da su im članovi
obitelji na sigurnom. Spašavalo „Od onih koji su ostali u progra-
im se i imovinu. Pače, „Vlasti su mu svi su preživjeli, a od onih
sa svakim od liječnika koji se koji su prebjegli partizanima
odlučio za sudjelovanje sklopile veći dio je poginuo ili se smatra
ugovor kojim im je davana nestalim. Ukupno je preživjelo
plaća adekvatna onoj koju su 98 liječnika.“
primali ranije na svojim radnim
mjestima, uz dodatke za ženu i
svako dijete.“
nje vlade to očito nisu bile. Sla- prosvjedu se pojavio i Žika Ra-
žemo se u potpunosti. denković (Ništa bez Žika i Živo-
jina!) sa svojim Titom. To pak
• „Ne dođe li do promjene polit-
nikad na dobro nije slutilo. Pla-
ike, sljedeće put tražit ćemo pro-
će i opravdano radničko neza-
mjenu vlasti“. Što drugo?
dovoljstvo uvijek su im bili pokri-
• „Ovo nije Hrvatska kakvu smo će za nešto posve drugo. Opas-
sanjali i za koju su ljudi ginuli i nije i mnogo pogubnije.
stradavali.“ Neka, neka, malo
kasne, ali još uvijek je vrijeme
za vratiti se izvornim korijenima.
• „Krajnje je vrijeme da se ope-
remo od pljačke prije vjenčanja
s EU“. Točno, ali treba znati da
su Josip Joža Manolić, Stjepan
Mesić, Franjo Gregurić, Ante To-
dorić, Milan Artuković, Dragutin
Drk, Anđelko Leko i drugi njima
slični već u godinama kada se
slabije čuje. Osobito prava riječ.
Dakle, hrvatsko radništvo i nje-
govi zahtjevi zaslužuje opću pot-
poru. I to na svim društvenim
razinama. Međutim, ipak malo
opreza ne bi škodilo. Naime, na
 Stranica 12 Č i n j en i c e Broj 7 - 19 travnja 2008.

JA S E N O V A C N I JE B I O K O N C E N T R A C I JS K I L O G O R
Anđelko Galić, svojim traganjima za istinom Činjenica, da te izvještaje nitko
odvjetnik, Chicago imao i sreće nekoliko puta, pa iz Hrvatske nikada nije zatražio
sam došao i do nekoliko filmova od Međunarodnog crvenog kri-
Lijepo je da se održava tradicija iz tog područja, koji jasno poka- ža i da oni nikada nisu objavlje-
istinskog patriotizma kojeg su zuju da je naš narod tada bio uz ni, dovoljno govori koliko je de-
osjećali i za kojeg su umrli mno- Dr. Antu Pavelića i da je on kao žurnim povjesničarima u Hrvat-
gi Hrvati u razdoblju od 1941. vrstan dužnosnik Hrvatske skoj bilo stalo do istine u tom
do 1945. godine. Stvarna uloga Stranke Prava i kao vrstan poz- pitanju.
Hrvata u tom nesretnom ratu navatelj međunarodnog i doma-
još uvijek je tabu tema. Istina, ćeg prava bio zapravo nevje- Ja sam obični amater, ali sam s
međutim, polako dolazi do rojatno uspješan i jedan od obzirom na važnost tog doku-
izražaja. sposobnijih Hrvata XX. stoljeća. menta pokušao sam doći do
njega i konačno sam ga i dobio.
Tako sam i sam nedavno došao Danas se često zaboravlja da je U tom izvještaju iz 1944. godi-
do informacija na osnovu kojih Dr. Ante Pavelić bio rame uz ne, koji je jako realan i detaljan,
se vidi da je u Hrvatskoj vojsci rame sa Stjepanom Radićem u te opisuje sve pojedinosti, ne-
bilo 28 generala Židova i da je u beogradskom parlamentu kad ma ništa čega bismo se mi kao
istoj vojsci bilo 10 generala pra- je Pasić usred njega pucao iz Hrvati trebali stidjeti. Sve je dak-
voslavaca. Pravoslavci u Zag- pištolja pravo u Radića. Zabora- le bilo ne samo po međunarod-
rebu slobodno su slavili svoje vlja se i to, da su zagrebčani nim pravilima, nego daleko bo-
vjerske praznike, i to na ulicama direktno birali Dr. Antu Pavelića lje i daleko povoljnije za logora-
Zagreba. Hrvatska je bila jedna za svog predstavnika, najprije u še, koji su bili smješteni u tom
od rijetkih, a možda i jedina ze- upravu grada, a zatim i u parla- radnom logoru.
mlja u Europi, koja je na sa- ment u Beogradu. Mi sada u
mom početku rata zabranila rad Hrvatskoj i u Zagrebu možemo Nakon spoznaje da je Jaseno-
nacističke stranke od Zagreba samo sanjati o tolikim sloboda- vac bio samo radni logor tražio
do Zemuna. ma pri izboru naših predstav- sam podatke o tome kako su
nika, jer danas možemo birati strani izvori klasificirali taj logor
Dr. Antu Pavelića i druge zag- i tako sam došao do još jednog
samo jednu ili drugu partiju, a
rebčane zabavljala je tada po- otkrića:
nikako pojedinca.
najbolja operna pjevačica, koja
je bila Srpkinja. Srbi iz Gacka Ovih je dana svakako važno Nitko u svijetu, osim Srba i
su ćirilicom pisali zahtjev Vladi istaknuti i činjenicu, da je mlada hrvatskih partizana, ne klasifici-
Nezavisne Države Hrvatske da Hrvatska u to vrijeme potpisala i ra Jasenovac kao koncentracij-
im pošalje jednu jedinicu domo- sve važnije međunarodne pove- ski logor.
brana ili ustaša, da održava red lje o ljudskim pravima i o vođe-
među selima istočne Hercego- nju rata, uključujući i Ženevsku Ovo su samo neki podatci koji
vine, gdje su se međusobno povelju iz 1929. godine, koja se glasno ukazuju na to da je taj
napadali pravoslavci i muslima- u bitnome potpuno podudara s dio naše povijesti u službenim
ni. prikazivanjima potpuno krivotvo-
novijim varijantama te iste pove-
ren. Ono što je stvarno teško
lje.
Prvi zapovjednik Crne legije bio shvatiti je, da mi Hrvati danas
musliman, a muslimani su stal- Radi toga je Međunarodni crve- širimo te neistine o sebi sami-
no činilii oko 50% redova Crne ni križ imao pristup svim logo- ma i to preko naših državnih
legije. rima koji su bili osnovani na ustanova. Iako je to za ne po-
području Nezavisne Države vjerovati u tom prednjače baš
Ovo nije prilika za još više deta- oni koji se predstavljaju kao za-
Hrvat-ske uključujući i Jaseno-
lja o tome kako je mlada hrvat- govornici istine: Dušan Bilan-
vac. Oni su tako i došli u
ska država tražila načina, da u džić, Vladimir Šeks, Božo Vuku-
Jasenovac 1942. i 1944. godi-
svoje redove ukomponira sve šić, Marko Marković, itd.
ne, te o tome napravili detaljne
svoje narodnosti i da je u tome
izvještaje.
bila jako uspješna. Ja sam u
Broj 7 - 19. travnja 2008.
Iz poštovanja prema ljudima koji
su živote svoje dali za državu,
mi bismo trebali poduzeti kon-
kretne poteze da se ovim ljudi-
ma onemogući daljnje širenje
deizinformacija.
Iz njihovih je krugova potekla i
najnovija verzija pjesme "Evo
zore evo dana". Moji izvori glas-
no mi govore da u originalnoj
verziji te popularne pjesme nije
bilo stihova "Drinu treba prega-
ziti i Srbiju zapaliti".
To se stvarno ne uklapa niti u
političku filozofiju, niti u ratnu
strategiju bojovnika Nezavisne
Države.
H R V A T S K I Z E M L JO V I D I
O s v r ti Stranica 13
To nije ništa novo za naše prili- U čijim smo mi to kandžama da
ke, jer ti isti izvori su odabrali se nikako ne možemo oslobo-
Džamonju kao člana Srpske diti?
Akademije Nauka - koji se nika-
da nije upitao šta se zapravo Možda je ovo prilika da pozo-
tamo dogodilo - da nam pravi vem sve naše prijatelje i čitate-
spomenik žrtvama u Jasenovcu. lje da najprije upoznamo sami
sebe i bar najosnovnije činje-
Ti isti izvori uništili su Thomp- nice, pa ćemo tek onda znati
sona da bi uništili izvor ponosa tko su nam istinski prijatelji, a
za mnoge naše ljude lasnirajući tko stvarni neprijatelji.
navodno njegovu pjesmu o to-
me kako "srpski leševi plivaju Danas je to puno teže, nego li
Neretvom". ikada ranije, jer nas naši nepri-
jatelji danas otvoreno napadaju
Ti isti izvori danas u Gradišci na- iz naših državnih ustanova, pa
ručuju spomenike braniteljima ih je puno teže identificirati.
koji jasnog pobjednika predstav-
ljaju kao poniženog gubitnika!
Pribavio:
Borna
 Stranica 14
D V O L I Č N O S T Š T O V A T E L JA B O G A JA N U S A
Akademik Mirko Vidović,
Pariz
Prvo što me je iznenadilo kad
sam, zbog dosljednosti načelu
svoje vjere - da tražim istinu (o
već ondašnjoj katastrofalnoj de-
mografskoj politici u nas), optu-
žen, u rujnu 1965, da sam, rade-
ći u novinstvu bio - 'papin špi-
jun', morao napustiti zemlju i u
dobi od 24 godine obrnut se u
Francuskoj, je moje neočekiva-
no otkriće da je na Zapadu
tada, i ne samo u Francuskoj,
velika većina nastavničkog
kadra kao i učenika i studenata
bila indoktrinirana marksisti-
čkom ideologijom, čak i u kato-
ličkim učilištima.
Izbijanjem nereda u proljeće
1968, počam na američkom sve-
učilištu u Berkeley-u (kod San
Francisca) došlo je do razbija-
nja sveučilišta u čudnovatoj
sprezi crne i crvene zastave
(anarhista i komunista). Naoko
paradoksalno, dvije oprečne
krajnosti u misaonosti općenito
su dale ruku jedna drgugoj kako
bi - zajedničkim i udruženim
snagama uništile sve ono šro ih
razdvaja (sve norme i normal-
nosti po prosudbi zdrava razu-
ma), i tako stvorili uvjete u ko-
jem ne će biti 'ni dieu ni maitre'
(ni boga ni gospodara). Razu-
mije se da su i jedni i drugi imali
u vidu 'konačnu bitku' - okrenuti
oružje jedni protiv drugih pa -
kom opanci kom obojci.
Te godine bio sam student na
'Fakultetu znanosti i književno-
sti' Sveučilišta u Lyonu, i mogao
sam pratiti izbliza - i iznutra i iz
vana - kako su preko profesora
ljevičara studenti huckani da
ruše 'kapitalistički način obrazo-
vanja', a počeli su s rušenjem
O s v r ti
samih sveučilišnih laboratorija
pa i zgada. Pariško sveučilište
La Sorbonne bilo je opustošeno
i parole namrčene crvenom i
crnom bojom bile su ispisane
čak u u Velikom amfiteatru. To
istinsko divljanje ideološki su
predvodili notorni ultraljevičari,
kao npr. Jean Paul Sartre, Louis
Althuiser itd. N.B. Althuser je
najprije zaklao svoju ženu, a
onda završio život u ludnici.
Sartre je odbio Nobelovu Nag-
radu i umro je kao svjedok
totalne dekadencije svoje filozo-
fije.
General De Gaulle, tadašnji
Predsjednik Republike Francus-
ke je napokon udario šakom o
stol - opkolio Pariz blindiranim
vojnim postrojbama i preko
radio-televizije izjavio: 'Ne, ja ne
ću abdicirati'. Naredne godine,
razočaran kaosom koji je zav-
ladao u francuskom društvu u
raspadu, otišao je u goste
Franciscu Francu u Špalnjolsku.
Da bi ga primio onako golemog,
Franco je dao na brzinu izraditi
krevet dulji od uobičajenih. Dva
generala, žrtve ideološkog ko-
munističkog ludila, našli su se
na zajedničkom stajalištu prema
stendhalovskoj dilemi 'crveno ili
crno' i - shvatili da je vrijeme
uspona vlasti zdrava razuma,
koko bi se obje krajnosti odba-
cile u mračno područje vido-
kruga ljudske zbilje koja ne
griješi samo kad ide - stazama
savjesti.
No, ono što se je, malo po
malo, iskristaliziralo u svijesti
vodećih i odgovornih strateških
krugova i na Istoku i na Zapadu
to je - izlazak iz logike diver-
gencije i orjentacija u smislu
konvergencije, u ime općeg do-
bra, da bi se ljudski rod oslobo-
Broj 7 - 19 travnja 2008.
dio onih dostojevskijevskih 'de-
mona'.
U uvjetima anarhije, po onoj
francuskoj šaljivoj ali pametnoj
poštapalici 'chacun fait fait ce
qui lui plait, plait" (nek svatko
čini šta mu je volja), nema
nikakvog jedinstvenog kriterija -
jači tabači dok joj jači ne
nadjača: mudrog uvijek mudriji
nadmudri. U uvjetima marksisti-
čke 'diktature proletarijata', do-
pušteno je misliti i djelovati u
okvirima službeno priznate
ideološko-političke podobnosti,
a u svemu konačna odluka pri-
pada 'generalnom tajniku kom-
partije'. Jao onome tko se po-
vede po svom zdravu razumu!
Zdrav razum je u marksističkoj
društvenoj stvarnosti nešto kao -
duševna bolest. Oni koji su
osuđivani zbog iznošenja mišlje-
nja po savjesti mogli su biti
sretni što su išli (samo) na
robiju. Ima ih koji su internirani
u psihijatrijske klinike (a ta se
pošast opet pojavljuje i u tran-
zicijsko-regresivnim režimima
koji vode neizliječeni ideološki
fanatici) i ne samo u Rusiji.
Završni dokumenat Helšinske
konferencije sadrži načela o pra-
vnom ponašanju vlasti u samo-
određenim državama. Primjenu
te istinske i jedine u svijetu
poznate revolucije koju je vodio
'the common sense' (zdrav ra-
zum), definirali su visoki struč-
njaci istoka i Zapada u toku
maratona Reagana i Gorba-
čova 1987 ('Ugovor Istok-Za-
pad') po kojem je na vrh
piramide vlasti u svim posto-
jećim i budućim samoodređe-
nim državama trebalo dovesti
na položaj arbitra - posve
normalne, učene i iskustvom
dokazane ljude.
Broj 7 - 19. travnja 2008.
Tako su nastajale strukture prag-
matične vlasti domovina kao
sestara a koje su vodili direktori
čija zadaća je da ocjenjuju u
sebi i po sebi sve tendencije
društvene zbilje i usklađuju ih u
duhu kohenerncije, bez prinude,
ali tako da se u njihovim
odlukama mogu prepoznati svi
ljudi koji shvaćaju i prosuđuju
po zdravu razumu.
Ta dobro promišljena praksa da
se radna zajednica okupljena
oko Direktora zaduži da prati
sva zbivanja u lepezi naše
epistemološki osmišljene stvar-
nosti, nije uspjela ni udaljiti, a
kamo li eliminirati prije toga
uspostavljenu gustu mrežu par-
tijskih ideoloških komesara koji
su i dalje, s pozicija svih ključ-
nih mjesta i na području zna-
nosti i kulture, nastavili djelovati
uz političke faktore na vrhu
piramide političke vlasti i margi-
nalizirati, potiskivati i ušutkavati
koordinatorsku ulogu Direktora i
njegovih suradnika.
Iz te dvostruke djelatnosti ideo-
loških i zdravorazumskih ekipa
nastale su i društvene nerijetko
i vrlo konfliktne situacije - 'klas-
na borba' ne bi se imala za što
hvatati da nije ostala mentalno
u prošlosti i kod nas, u Hrvat-
skoj, uhvatila se fikcije o 'nap-
rednoj radničkoj klasi i njezinoj
avangardi', odnosno za posve
proizvoljnu sliku i o partizan-
skom pokretu. A da bi, na
drugoj strani mogli obračunati
sa svojim neistomišljenicima,
oni i dalje umnažaju najrazliči-
tije i do krajnjih granica mito-
manske priče o povijesnoj
krivici rodoljuba i povjesničara
koji uzimaju u obzir pluridiscipli-
narni pristup svim zbivanjima u
našoj prošlosti i stvarnosti u
odnosu koherencije intrense-
čnog smisla povijesnog razvoja,
a ne po logici 'Prokrustove
postelje' i histomata. Jedan od
O s v r ti
najproduktivnijih mitomana u
tom smislu u Hrvatskoj je - dr
Slavko Goldstein. Njegova ne-
vjerojatno neracionalna mržnja
prema NDH, UP i hrvatskom
otporu marksizmu i jugoslaven-
stvu i dalje predstavljaju razloge
nastojanja tih ideoloških ekstre-
mista da - sve što nije partizan-
sko i jugoslavensko proglašava-
ju - ustaškim. Njegova zadnja
knjiga u tom smjeru je nedavno
objavljena knjiga '1941, - godina
koja se vraća'.
No, ovdje treba ostaviti postrani
- što se bar tiče kriterija koji
odvraćavaju u pozitivističkom
stanju svijesti ekipu nepristra-
nog Direktora (čija je zadaća da
u svim sporovima i problemima
koji se u društvu pojavljuju da
imaju prvu i zadnju riječ - bez
prava na pogrešku u procjeni i
čije prosudbe međunarodna za-
jednica jedino uzima u obzir!), a
što se tiče UP, NDH i same
osobe Poglavnika NDH - treba
imati u vidu slijedeće činjenice:
Simbol U nije nikakav 'fašistički
znak' jer je jedan i jedini znak
kojim su se fašisti kitili - snop sa
sjekirom (koji se nalazi i danas
čak u unutrašnjosti američkog
US Congressa). Slovo U je
najkraći mogući simbom 'Usta-
ških načela', u kojima ne postoji
ni jedna stavka koja bi se
protivila sadržaju 'Opće povelje
o ljudskim 0pravima'. A što se
tiče povijesne uloge UP u stva-
ranju i naporima za opstanak
NDH, valja imati u vidu slijede-
će tri bitne činjenica koje za-
padni Saveznici uzimaju u obzir
kao trajno pozitivne zasluge
NDH za obrani interesa zapad-
ne civilizacije, a to su: Slanje na
Istočno bojište hrvatske divizije
na čelu s puk. Markom Mesi-
ćem i udio boraca te grupe vojni-
ka NDH u oslobađanju Beogra-
da od generala Nedića i njego-
vih saveznika Nijemaca. Druga
Stranica 15
zasluga je: Odbijanje Poglavni-
ka Pavelića Staljinove ponude
da će priznati NDH, ukoliko Zag-
reb dopusti maršalu Tolbuhinu
da nesmetano pregazi Hrvatsku
i tako uđe u Italiju preko Ljub-
ljanskih vrata. Treća zasluga
Poglavnika Pavelića, u očima
zapada je, što je Dr Pavelić
otišao na zapad i pristupio
zapadnim Saveznicima, najprije
Englezima, a zatim i Amerikan-
cima, u nadi da bi se sa svojom
izbjeglom vojskom stavio na
raspolaganje u otporu prodora
na zapad - komunističkim horda-
ma. Dodajmo ovdje još i činje-
nicu da je Francuska podigla
trajan spomenik vojnicima NDH
koji su, u Villefranche de Rouer-
gie, u rujnu 1943, dali svoje ži-
vote za svoje domaćine Francu-
ze.
Dr Goldstein zna da ne bi bilo
Ustaškog pokreta da nije bilo
Josipa Franka i njegovog unuka
Dide Kvaternika - hrvatskih žido-
va. Njegovo insistiranje na tome
da su Hrvati krivi zato što ni
Crkva ne pristaje na to da pad-
ne pred njega na koljena pak se
pokaje zbog židovskih žrtava i
opravdavanje Bleiburga Jase-
novcem (koji bez Dide Kvater-
nika sigurno ne bi bio ono što je
bio) floskule su koje, najblaže
rečeno, nisu nikakav dokaz
Goldsteinova hrvatskog patrioti-
zma: on pljuje na ruku koja ga
hravi. I omogućuje mu da radi i
najapsurdnije stvari, smatrajući
sebe - besprijekornim, ako ne i
bezgrešnim.
No, što se tiče Goldsteinove
samokritičniosti, u ruke mi je
odspjela jedna važna bilješka iz
službenih izvora: www.24sata.
hr.info, gdje možemo pročitati
kako je dr Slavko Goldstein,
osobno pozvan gost, bio na ve-
čeri s G. W. Bushom (u svojstvu
Predsjednika USA).
 Stranica 16 O s v r ti Broj 7 - 19 travnja 2008.

Gospodin Goldstein je sigurno
znao tko je G. W. Bush, ako
ništa - čitajući na web-stranica-
ma podatke koji se još uvijek
mogu čitati. U mnoštvu tih poda-
taka, doznajemo da su: oba
djeda G. W. Busha bili ne samo
prvi među Hitlerovim pristaša-
ma, nego i financijeri Hitlerove
nacional-socijalističke stranke i
prije nego li je Hitler dobio izbo-
re 1933. Tu možemo pročitati i
jedan dulji članak objavljen u
londonskom 'The Guardianu'.
Njegov djed, američki senator
Prescott Bush bio je na čelu
nekih američkih kompanija koje
su financirale uspon nacional-
socijalističke vlasti u Njemač-
koj, a posebno arhitektonske
pothvate, kao što je izgradnja
koncentracionog logora Ausch-
witza i logora smrti u Birkenau,
itd.
Na web-stranici "http//ecosyn.
us/Bush-Hitler/" (pod naslovom:
"A Dinasty of Mass Murders:
Bush Family Nazis") možemo
pročitati da je djed G. W. Bu-
sha, Samuel Prescott Bush još
u mladosti, i to kao sin biskup-
skog propovjednika George
Herbert Walkera, svog drugog
djeda, pristupio u sektu sata-
nista i da njegovi potomci i dalje
pripadaju toj sekti. Toj seriji web-
stranica o Bushu i njegovoj obi-
telji mogli bismo dodati niz
drugih podrobnosti, ali ostani-
mo na samo ovih nekoliko poda-
taka (koje dr Goldstein može la-
ko provjeriti). Da se ne radi o
provjerljivim podacima oni bi po-
odavno bili izbrisani s Interneta
ili bi novinari koji su pisali i obja-
vili navedene priloge u američ-
kom i britanskom tisku odavno
odgovarali pred sudom zbog
difamacije, ali, eto - šutnja je pri-
znanje.
Budući da se svi uzvanici one
Bushu 'smiješne večeri na Pan-
tovčaku' hvale kako su bili na
"večeri s G. W. Bushom u Tito-
voj pojati izgrađenoj na tuđoj,
otetoj zemlji, a u prvom redu
Sjepan Mesić i Ivo Sanader, a
zatim i dr Slavko Goldstein, tre-
ba im postaviti pitanje: zar su
oni zaboravili onu lijepu i mudru
hrvatsku nardonu izreku: S kim
si - takav si!
A sad nek nastave sa svojim
pričama koje ubuduće govore
samo o njihovoj zloj savjesti, a
istina o hrvatskom narodu stvar
je najučenijih i najneprisranijih
u našem, državotvorenom
naraš-taju, koji nisu "s vragom
tikve sadili" pak nam se ne
mogu ni "o glavu razbiti".
Nakon ovog osvrta uslijedit će i
iznošenje na vidjelo točnih
podataka i - i o na-šima i o
njihovima - i o patrioti-ma i o
renegatima.

P O V I JE S T S L A V K A G O L D S T E I N A P R I L A G O Đ E N A
ZL OČ IN C IM A -T IT OIST IM A
Goran Jurišić, profesor,
Zagreb
Mišljenja sam da bi lijepljenje
ideoloških etiketa u načelu tre-
balo ostati iza nas jer je lijeplje-
nje takvih etiketa bio u bivšoj Ju-
goslaviji posao agitacijske pro-
pagande titoističkog režima ju-
goslavenske komunističke parti-
je, ali u društvu kao hrvatsko, u
kojemu nije provedena sustav-
na dekomunizacija, recidivi ko-
munizma ili titoizma nisu rijet-
kost, tako i etiketiranja s titoisti-
čkih polazišta. Jednu od etiketa
predstavlja laž da je ideja o
hrvatskoj državi zločinačka, i da
je sam akt osnivanja hrvatske
države kroz povijest 20. st. zloči-
nački. O tome smo se na-slušali ni zločin i etničko čišćenje hrvat-
i od velikosrpske propa-gande skog političkog naroda, poslje-
Miloševićeva režima 1990. u dica je 1941. ili „ustaškog geno-
kojoj je rečeno da će posljedica cida“. S obzirom da ustaše ima-
osnivanja samostal-ne hrvatske ju nacionalnost, i to hrvatsku,
države biti genocid nad Srbima neizravno su Hrvati vodili 1941.
od strane vlasti Republike navodno genocidnu politiku, a
Hrvatske. Kao što smo svjedoci, hrvatski narod je u načelu navo-
nakon akta o osnivanju hrvatske dno „genocidan“. Neki bezobra-
države Re-publike Hrvatske nije zniji beskičmenjaci tako zbore
uslijedio genocid nad Srbima. otvoreno, a oni malo profinjeniji
Međutim, nakon akta o obnovi marksisti drže se pojma „ustaš-
Jugoslavije iz 1943. i osnivanja kog genocida“ odnosno ubojs-
„Republike Srpske“ iz 1992. tva srpskog naroda u Nezavi-
uslijedio je genocid nad nesrp- snoj Državi Hrvatskoj. Isti mo-
skim pučanstvom. del etiketiranja je u današnje vri-
jeme prenijet na naše (ne)pri-
Titoisti kažu ovako: „Bleiburg“ i like jer neki drže da je Repub-
„Križni put“, kao sintagme za lika Hrvatska kao žrtva genoci-
masovni zločin, za genocid, rat- da od strane srpskog režima
Broj 7 - 19. travnja 2008.
hrvatskim narodom navodno
„genocidna tvorevina“ u kojoj je
stradao goloruki do zuba naoru-
žani srpski narod. Upravo zbog
toga, i u inat svima, Hrvati ne bi
trebali i ne smiju pristati da im
svaka šuša na ovom svijetu i
susjedstvu, pa i u vlastitoj zemlji
i domovini, lijepi etikete, jer, ne
zaboravimo, Berlinski zid je
pao, a Vijeće Europe osudilo je,
kako zločine fašizma, tako i
zločine komunizma.
Povijesna je činjenica da parti-
zanski zločin jugoslavenskih
komunista (titoista) zvan „Blei-
burg“ nije posljedica 1941. kao
što takvo svoje mišljenje poku-
šava hrvatskoj javnosti i svijetu
nametnuti g. Slavko Goldstein.
Politički je nekorektno u zemlji
kao Hrvatskoj, u kojoj je 45 go-
dina vladala komunistička dikta-
tura, i u kojoj do danas nije juris-
dikcijski osuđen niti jedan komu-
nistički zločinac, stalno potpalji-
vati vatru o „ustaškom genocidu
nad Srbima“ o čemu se hrvat-
ska javnost pod zadnje nasluša-
la od strane velikosrpske propa-
gande Miloševićeva zločinačkog
režima, a prije toga u 45 godina
O s v r ti
dugoj propagandi jugokomunisti-
čkog zločinačkog režima. Što je
s osudom komunističkog genoci-
da iz 1945.? Osuđivanje zločina
samo jedne totalitarne ideolgije,
fašizma, a neosuđivanje totalita-
rnog komunizma, i neprosvjeći-
vanje o titoističkom komunizmu
dovodi hrvatsko društvo u polo-
žaj roba zločinačkog titoizma či-
ji apologeti tumače da je sve
hrvatsko, a što nije titoističko i
jugoslavensko (velikosrpsko),
zločinačko.
„Teško je uistinu domaćim
mrziteljima istine i obožavatelji-
ma laži, crvenih i crnih zločina-
ca i ostalog zla spomenuti da su
njihovi obožavani idoli počinili
pored zločina genocida i zločin
širenja vjerske, rasne i naci-
onalne netrpeljivosti – antisemiti-
zam. (…) Tito i Komunistička
partija Jugoslavije gradili su poli-
tiku prema svijetu i iznutra, osim
na komunističkom internaciona-
lizmu, proleterskom socijaliz-
mu, samoupravljanju i nesvrsta-
nosti, i na pomno prikrivenom
antisemitizmu (...)Titov antisemi-
tizam ogledao se je ne samo u
rušenju beogradske i pančeva-
čke sinagoge po dolasku na
vlast, već i u činjenici da je preo-
Stranica 17
stale židovske sinagoge dao
preurediti u društvene domove,
kinodvorane ili sjedišta partijs-
kih komiteta (na pr. sinagogu u
Bjelovaru koju su titoisti pretvo-
rili u tako zvani društveni dom).
Tito nije vratio od nacista kon-
fisciranu židovsku imovinu preži-
vjelima ili nasljednicima ubijenih
za vrijeme Holokausta, već je
dapače, nakon osnutka države
Izrael 1948. godine poticao ise-
ljavanje Židova s područja
Hrvatske i bivše Jugoslavije u
Izrael uz uvjet da su se morali
odreći jugoslavenskog državlja-
nstva a samim tim i imovine
koju su ostavljali za sobom.
(...)“ (Izvor: “HRVATSKO PRA-
VO”, 02. II. 2008. i članak:
“Kako su Titovi komunisti sudje-
lovali u pogromu i otimali židov-
sku imovinu!”)
Iako g. S. Goldstein ima pravo
pisati o čemu hoće, napokon,
totalitarni je komunizam iza
nas, a demokracija se nazire is-
pred nas, iako je upitno je li
zbog silnih titoista u vlastima i
pri vlastima dostižna, tako i go-
voriti i pisati o hrvatskim zloči-
nima nad Židovima i Srbima, ali
zaobilazi pisati i govoriti o jugo-
slavenskim zločinima nad Žido-
vima, o Titovom antisemitskom i
protuhrvatskom režimu i komu-
nističkom teroru pred kojim je iz
bivše Jugoslavije u Izrael odse-
lio onaj dio desetkovane židov-
ske populacije koji je preživio
srpski i hrvatski holokaust iz
1941. godine. O hrvatskom ho-
lokaustu (po diktatu nacistič-
kog režima Njemačke) nas je is-
crpno obavijestio g. S. Goldste-
in, na čemu mu hvala, a o srp-
skom holokaustu nas je obavi-
jestila gospođa Ljubica Štefan,
nositeljica izraelskog odličja Pra-
vednika među narodima koja je
u memorijalnoj ustanovi Jad
Vašem navedena da potječe iz
Hrvatske („Croatia“).
Stranica 18 O s v r ti Broj 7 - 19 travnja 2008.

Hvala i njoj što se pobrinula,
kao i g. S. Goldstein, da povijes-
na istina ne ostane duboko za-
kopana u podsvijesti. Obitelj go-
spođe Štefan, kao i neke druge
hrvatske obitelji spasile su u
Drugom svjetskom ratu na pod-
ručju Nezavisne Države Hrvat-
ske više Židova nego Oskar
Schindler, ali s obzirom da je
hrvatska povijest povijest
jednog podjarmljenog malobroj-
nog ali srdačnog, hrabrog i
slobodarskog naroda, Hollywo-
od nije zainteresiran za junačka
djela Hrvata, kojih u percepciji
svjetske javnosti ne smije ni biti
jer inače ne drži vodu jedna-
džba po kojoj su izjednačene
hrvatske žrtve velikosrpske ag-
resije s velikosrpskim agreso-
rom. Zanimljivo da Pravednica
među narodima nije bila mišlje-
nja da su Hrvati u NDH navod-
no počinili genocid nad Srbima,
jer za takve tvrdnje nema doka-
za ni uporišta u povijesnoj zna-
nosti, a ona kao vrsni istraživač
povijesti i „hrčak“ koji je „rova-
rio“ po povijesnim arhivima
zasigurno bi naišla na dokumen-
te koji bi potvrdili propagandisti-
čke teze beogradskog Memo-
randuma SANU jer upravo je
kao nekadašnja Beograđanka
godinama pretraživla arhive po
Beogradu, i ako tamo nema
dokaza o navodnoj genocidno-
sti NDH nad Srbima onda ih
nema nigdje na svijetu. Zato je,
međutim, naišla na bezbroj
dokumenata o srpskom holo-
kaustu nad Židovima, a te je
dokumente titoistički režim
desetljećima skrivao od javnosti
kao zmija noge.

P R A V O S L A V N A Ž A L O P O JK A b r . 1 7
Dušan Marko Bogunović
D.M.Backo-Bogunovic@web.de
Nikola-Tesla@web.de
Nürnberg den, 17. April/Travnja 2008.
Javlja Vam Vaš hrvatski pravo-
slavni Grga Zlatoper, zapravo
Dušan Marko Baćko - Boguno-
vić
Što Vam u novoj Republici Hrva-
tskoj još treba? Hrvatski pravo-
slavni kršćani, koji i nadalje šu-
te?
Znam da to prepisivanje iz nje-
mačkih knjiga, koje na hrvatski
prevodim, ne odgovara još svi-
ma u novoj Republici Hrvatskoj
i uvijek se pitam zašto ne prika-
žete druge dokaze?
Jučer mi je jedan Hercegovac iz
Širogog brijega rekao: "Naših
ustaša je poginulo 500.000
(bolje je pisati 1/2 milijuna) u II.
svjetskom ratu"! Znam se za
30.000 kod Bleiburga i sigurno
drugdje daljnjih 20.000 - sve
ukupno oko 50.000. Daljnih do-
kaza nisam našao? Ako znate
Vi objavite!
Mogu upitati: Računaju li se i Meni je dosta takvih Vaših kle-
one žrtve NDH-a iz ustaških di- veta "Hrvatski pravoslavci ni
vizija koji su za Hitlera ratovali i
svećenici nisu bili od strane
poginuli na ruskom frontu, isto u
ustaša ubijani. Logora u NDH-a
Titova ubijanja? nije bilo. U logoru KZ-Jasenov-
cu nitko nije pogubljen i onog
Za zlodjela pavelićevih ustaša, "Sabljaša u odori" nije bilo. Isto
kojih samo do 1943. godine ima tako, nije ubijeno ni onih 85.000
oko 750.000 (3/4 milijuna) ima hrvatskih Židova!
dokaza i tko ih nema poslat ću
mu skeniranu stranicu te nje- Trebam pisati u Beč ili Izrael,
mačke knjige: "Politik der Päp- pa da Vam priskrbim podatke?
ste in XX. Jahrhundert"!
Meni je dosta da se samo za
Osim toga, ima njemački mini- istinu naših hrvatskih krscana
star vanjskih poslova, a sigur- pravoslavaca brinem, a ne još i
no imaju i Amerikanci navedene za Titove heroje Nadu Dimić,
dokaze iz te njige, ali ih ja Ivicu Gojaka, Ivu Lolu Ribara i
nemam! Ako mi Vi ne vjerujete ostale Vaše. Na Tita i Tuđmana
pišite - tražite! da i ne pomišljam?
Cincarska strategija: Ivo i Milorad
Broj 7 - 19. travnja 2008. O s v r ti Stranica 19

Tko se još od "takozvanih pravo-
slavaca Srpske stranke" u Hrva-
tskom saboru usudio pisati Vam
tako nešto? Koliko smo se puta
njima, tim "članovima Sabora"
obratili – a odgovora nema? Za-
lijepili se na saborske stolice i
nisu tako "Olujom" biti protjerani
1995. godine?
Zaboravili ste:
"Srbi" žive u Državi Srbiji, a za-
što Vama treba ta "Srbska stran-
ka" u Hrvatskom saboru? Da se
može reći da kod nas sve manji-
ne, a pogotovo "Srbi", imaju sva gu?), a Tuđmanovi zadržali
prava, i to u pravnoj državi Re- (Trebao im je smještaj za Herce-
publici Hrvatskoj? govce?). Kakva je tu pravna
razlika?
Na to bi se moglo reći:
Ne mrzim Pavelića, Tita, ni Tuđ-
"Izdajica hrvatskog naroda ima mana! Ali, zašto da ih volim?
ne samo izvan granica, već
unutar još možda i više"? Nevjerovatno, ali istinito, čak
nam ni u Pavelićovoj NDH-a to
Takvoj "vrsti puka" nikad nisam nisu uzeli!
pripadao! Hrvatskoj nisam du-
žan, nego je ona dužna meni! Uzeto je uzeto, krađa ostaje kra-
To što su Titovci nama Bogu- đa, i samo čekam da Republika
novićima u Zagrebu uzeli (koli- Hrvatska uđe u Europu!
ko kuća, vila na Cvjetnom tr-

V JE K O S L A V Š K R E B L I N S A V JE T U JE K A K O S E
B O RI T I P RO T I V K RI M I N A L A ( 3 )
Vjekoslav Škreblin, njihovih korupiranih novinara. ca, grupu ili instituciju. Po krite-
privatni kriminalistički istražitelj riju trenutnih interesa mafije.
Pošto su NINO i "njegov" EPH Kako se MEDIJSKIM UDARI-
Glavni stan medijske mafije dio snažnog zločinačkog lanca, MA priprema podloga za izvrše-
čije karike čini pravosuđe, drža- nje FIZIČKE LIKVIDACIJE?! Ka-
Povodom 10-godišnjice izlaže- vno odvjetništvo, politički vrh na- ko se napada sve i svakoga tko
nja "JUTARNJEG LISTA", NINO- še zemlje... još će neko vrijeme EPH-u i njihovim prijateljima sta-
SLAV PAVIĆ predsjednik i izda- PAVIĆ blagoglagoljati u izdanji- ne na put?
vač EUROPA PRESS HOL- ma ove izdavaćke kuće.
DINGA izjavljuje u tom listu, koji Kako se EPH poglavito "JUTAR-
je također dio EPH: "Mi smo Ali kada dođe čas, država će NJI LIST" i njihov "GLOBUS"
globalna svjetska kompanija..." mu PONOVO staviti lisice na ru- zatekao u klopci, pišući o kre-
"Možemo doći u raskorak s ke. Kao i svakom drugom krimi- tanju i radu "političara" koji su
elitom, ali ne s čitateljima." "Mi nalcu. zapravo BAŠ U TOM TRENU-
smo apsolutni oglasni lider. Bitno je za njegovo dosadašnje TKU IZVRŠAVALI KRIMINAL-
Oglašivači znaju da oglas u medijsko orgijanje i EPH-ov ops- NE RADNJE?
ovim novinama vrijedi više." tanak, što su dio. a time i pod Jasno, kada su EPH-aovci i nje-
Najupečatljivija izjava čelnog čo- zaštitom GLOBALNE MEĐUNA- mački WAZ-ovci shvatili čemu
vjeka EPH je: "Ako je vlast nes- RODNE ZLOČINAČKE ORGA- su nesvjesno svjedočili, pokuša-
posobna, JUTARNJI TO MORA NIZACIJE, KOJOJ PRIPADA I li su DEMANTIRATI svoje svje-
REĆI OŠTRO I ARGUMENTI- NJIHOV VEĆINSKI VLASNIK, dočenje!! Protiv ove BANDIT-
RANO."... NJEMAČKI MEDIJSKI MOGUL SKE IZDAVAČKE KUĆE, PO-
WAZ. DIGNUO SAM I TUŽBU ZA
SLUČAJ ŠKREBLIN dokazuje
NAMIRENJE ŠTETA, koje štete
kako su NINOSLAV PAVIĆ i oni Čime su se EPH, i njihov čelni
je EPH nanio i članovima moje
koje predvodi, zapravo SITNI kriminalac NINOSLAV PAVIĆ,
obitelji.
KRIMINALCI. Slikovito rečeno, i dokazali kako se i njima mora
gaće koje gospodin PAVIC nosi pozabaviti pravna država? Jasno, jasno, u obrani slobod-
na sebi nisu njegove, jer i novac Pokazali su kako se zapravo nog i patološki nepogrešivog iz-
kojim su kupljene je UKRADEN. radi o poligonu s kojega se izvr- ražavanja EPH, ustala je pravo-
Žutilo i vonj koji se sve jače čuje šavaju medijski udari na pojedin- sudna mafija hrvatskog pravo-
iz EPH, također su URADAK suđa.
Stranica 20
Svojim servilnim zaštitničkim na-
stojanjima, pravosudna je mafi-
ja iza sebe ostavila dovoljno ne-
izbrisivih tragova, koji nesumnji-
vo pokazuju međusobnu pove-
zanost ove dvije zločinačke or-
ganizacije.
NINOSLAV PAVIĆ i njegov EPH
sada drhte kao "glodavci" zate-
čeni u klopci. Sudbinu im kroje
drugi, neovisni o mitu, korupciji,
teroru i terorizmu.
Jedan od bisera što ih je EPH-
ov desetogodišnjak "JUTARNJI
LIST" prosipao pred svoje čitate-
lje, svakako je izvješćivanje i
demantiranje o diplomatskom
skandalu između SR NJEMA-
ČKE i REPUBLIKE HRVAT-
SKE. Bilo je to krajem studenog
2002. godine:
Zbog progona kriminalaca koji
se nalaze u vrhu države, već
sam se dvije godine ILEGALNO
nalazio u Njemačkoj. Pošto su
HR institucije sa svojom logisti-
kom dokazale kako njima uprav-
ljaju sumnjivci, nastavljam ih ra-
zotkrivati putem srbijanskih me-
dija... 18. studenog 2002. godi-
ne, u BG dnevnom listu "EV-
ROPSKI NACIONAL" počinje iz-
laziti FELJTON o mojem slučaju.
Prvi nastavak feljtona potpisuje
novinar TOMISLAV CRNOJE-
VIĆ. Već idućeg se dana u Ber-
linu "obreo" tadašnji tzv. mini-
star vanjskih poslova RH TONI-
NO PICULA. Razgovara sa svo-
jim kolegom. Danas imamo do-
kaze kako je i JOSHCKA FISH-
ER, tadašnji ministar vanjskih
poslova SR Njemačke, karika
međunarodnog zločinačkog lan-
ca, koja organizacija kontrolira i
reketira njemačko društvo kao
sustav.
Istovremeno su to tada već LA" PRESTAJE IZLAZITI... Jer
činili još neki čelnici država, za je njemačku redakciju tog dnev-
što također postoje neoborivi nog
O s v r ti
dokazi. Razvidno je kako se
mafija dokopala najviših držav-
ničkih pozicija s ciljem zajed-
ničke kontrole ljudskog društva
kao sustava. Tom prilikom izme-
đu Njemačke i Hrvatske izbija
DIPLOMATSKI SKANDAL. O to-
me izvješćuje EPH-ov "Jutarnji
list". Štoviše, njihov novinar
prenosi WEISS-ove izjave. Ina-
če njemačkog veleposlanika u
Zagrebu.
Neka me ambiciozni EPH-ov
sumnjivac NINOSLAV PAVIĆ
ispravi ili dopuni, ako nisam ta-
dašnje pisanje EPH-ova "Jutar-
njeg lista" vjerno prenio. Njihov
je novinar tada iskazao WEISS-
ovu zabrinutost i upozorenje
upućeno RH, kako Republika
Hrvatska NEMA ŠANSE U
DOGLEDNO VRIJEME PRIS-
TUPITI PREGOVORIMA O cem Nijemci Hrvatima avansir-
ULASKU U EUROPSKU UNI-
JU. Kada se mafijaško mozgov-
lje ohladilo, službeni BERLIN je
"nasapunao" svojeg Weissa u
Zagrebu.
"Jutarnji list" spominje i DISO-
NANTNE TONOVE.
Samo dan-dva nakon ovakvog
"ekscesa", SR NJEMAČKA izja-
vljuje i dokazuje svoju "lojal-
nost" HRVATIMA. Polizali su
ono što su izjavljivali o HR
pristupu EU pregovorima... Čak
je i EPH putem svojih izdanja
objavio kako njihov novinar i
nije niti bio na WEISS-ovoj
konferenciji za tisak...
U novoj verziji, Nijemci tvrde
čak KAKO HRVATSKA SAMO
ŠTO NIJE POSTALA ČLANI-
COM EUROPSKE UNIJE.
ŠUĆUR ALAHU, rekla bi naša
braća muslimani. I FELJTON
BG "EVROPSKOG NACIONA-
lista zahvatio požar.
Broj 7 - 19 travnja 2008.
Međunarodana se mafija našla
u velikom raskoraku. "Jutarnji
list" te njihovi NINOSLAV PA-
VIĆ i EPH također.
Ali ne u raskoraku sa svojim
čitateljima, već sa samim so-
bom.
Takvim ponašanjem osumnjiče-
ni su mi zapravo "doturili" u
ruke MATERIJALNE DOKAZE
protiv njh samih, a koje dokaze
prezentiram i ovdje. Kako bi
sumnjivci bili temeljiti i doslje-
dni, njemačka strana HR držav-
noj mafiji šalje 50 (pedeset)
MILIJUNA EURA na ime potpo-
re za daljnje pospješivanja de-
mokratskih tijekova u našoj ze-
mlji.
Istragom će se utvrditi, ako već
nije utvrđeno, jesu li s tim nov-
ali troškove organizacije BEOG-
RADSKIH DOGAĐANJA u ožuj-
ku 2003. godine?
Kada mafija bilo koga želi odstri-
jeliti, tada su u taj projekt uklju-
čeni svi segmenti zločinačke
organizacije. I slučaj "eutanazi-
je" ŽIDOVSKE OPĆINE ZAG-
REB dokazuje ovakav angaž-
man pripadnika kriminalnog po-
dzemlja.
ŽIDOVSKA MAFIJA je izravno
rušila TUĐMANOV REŽIM. Na
čelo države gurali su i progurali
tadašnjeg autsajdera, dokaza-
nog kriminalca STJEPANA ME-
SIĆA. Neki pripadnici ove ma-
fije krili su se u ŽOZ-u. Potporu
za svoja prljava "dejstvovanja"
prvog čovjeka te vjerske zajed-
nice nisu imali. Tim činom je
ŽOZ na sebe navukao pažnju i
bijes kriminalaca, koji su odlučili
opljačkati i uništiti 200 godina
staru ŽIDOVSKU VJERSKU
ZAJEDNICU.
Broj 7 - 19. travnja 2008. O s v r ti Stranica 21

U ostvarenje ovakvog pothvata Zašto bi grad Zagreb takvog čo- Eto, tako funkcionira svekolika
morali su se uključiti svi dijelovi vjeka KRAUSA podržao u grad- mafija koja kontrolira i Republi-
HR mafije, uz snažnu potporu nji nove-stare sinagoge? ku Hrvatsku.
međunarodne židovske zločinač-
ke organizacije. Stoga protuza- A da se javnost u potpunosti Jedni druge podržavaju i štite u
konito osnivanje nove vjerske informira tko je i što je zapravo izvršavanju kaznenih radnji.
zajednice ovjerava "država". dr. prof. OGNJEN KRAUS, pob- UNAPRIJED OZNAČENA ŽRT-
Svaki prosječan čovjek ne će rinuo se i NINOSLAV PAVIĆ i VA TERORA NEMA NITI TEO-
postavljati suvišna pitanja ako njegov EPH putem njihova RETSKE ŠANSE TRAŽITI IKA-
na skupovima novoosnovane ži- "GLOBUSA". Krajem 2006. godi- KVU ZADOVOLJŠTINU PRED
dovske vjerske zajednice BET ne u svojem "GLOBUSU" EPH BILO KOJOM HRVATSKOM IN-
ISRAEL primjećuje i STJEPANA je tako OPANJKAO predsjed- STITUCIJOM.
MESIĆA, DRAGANA PRIMOR- nika ŽOZ-a, da me čudi što
opanjkani nije zavrsio u LEPO- U mojem slučaju, mafiju i nje-
CA, JADRANKU KOSOR, MI- zine pripadnike raskrinkao sam
LANA BANDIĆA... GLAVI. Tim činom je i GLAVNI
STAN MEDIJSKE MAFIJE OD- i pred međunarodnom sigurnos-
Ta oni su nositelji hrvatskog RADIO SVOJ DIO POSLA. nom zajednicom. Stoga, štovani
sustava i čuvari njegova USTA- čitatelji, imate rijetku priliku bez
VA i POZITIVNIH ZAKONA, zar Pravosudna mafija se također bojazni promatrati "zbirku" krimi-
ne? Oni se zasigurno ne bi "skrbi" o vjerodostojnosti i karak- nalaca, koja se "zbirka" kroz
složili s ikakvim protuzakonitim teru predsjednika ŽOZ-a. Oslo- ovaj FELJTON upravo niže
radnjama! bađa krivnje dr. IVU GOLD- ispred Vaših očiju.
STEINA zbog klevete dr. prof.
Tako sam i ja razmišljao, dok OGNJENA KRAUSA. Istodo- Nitko iz HR pravosuđa, policije,
nisam shvatio kako su baš takvi bno, pripadnici pravosudne ma- USKOKA, Hrvatske udruge pos-
"primjerci" nositelji svekolikog fije "odrezali" su novčanu kaznu lodavaca, Zinka Bardić... ama
kriminala. Štoviše, čitajući dnev- predsjedniku ŽOZ-a, jer je okle- baš nitko nije odreagirao na
ni tisak, prosječan će HR građa- vetao predsjednika BET ISRA- ova-kve izmišljotine, koje je
nin također podržati "osnivače" i ELA. I kome će nakon svega, tada putem EPH-ovog OGLASA
njihovu "državotvornu" logistiku. PRVI zagrebački kriminalac us- "za-interesiranima" uputila
kratiti potporu u gradnji sinago- HRVAT-SKA MAFIJA. Međutim,
Eto, OGNJEN KRAUS predsjed- ge u Praškoj ulici, nije teško ANTE GUGO je shvatio poruku
nik ŽOZ-a mora platiti 5.000,00 zaključiti. i nije želio dalje riskirati vlastiti
kuna, jer je klevetao IVU GOLD- zivot, kako bi našoj javnosti
STEINA predsjednika BET putem FOKUSA prenio ISTINU
ISRAELA. I SAMO ISTINU.
Štoviše, čuo sam kako ga je
kasnije EPH unovačio u svoju
EKIPU. Jedan se prozvani od-
vjetnik žalio na takvo pisanje
EPH-ovog "Globusa". Koliko mi
je poznato, bez ikakvog učin-
ka...
Bez obzira što kleveće, piše la-
ži, izmišljotine, obmanjuje javno-
st, EPH ne snosi NIKAKVE
KONZEKVENCE zbog takvog
počinjenja KAZNENIH DJELA.
Stoga zaključujem kako je EU-
ROPAPRESS HOLDING GLA-
VNI STAN HRVATSKE MEDIJ-
SKE MAFIJE.
 Stranica 22 O s v r ti Broj 7 - 19 travnja 2008.

Kao i svi sudionici HR zločina-
čke organizacije, EPH uživa
svekoliku skrb pravosudne mafi-
je, koja također participira u tak-
voj hrvatskoj zločinačkoj organi-
zaciji. Stoga EPH putem svojih
izdanja slobodno OPANJKAVA,
priprema podlogu za ostvarenje
pljački... fizičke likvidacije...
Židovska općina Zagreb je pri-
mjer djelovanja medijske mafije
s ciljem pokušaja institucional-
no-legalizirane pljačke imovine
te i fizičkog uništavanja ove vjer-
ske zajednice. Svi sudionici ova-
kvih prljavština, svjesni su kako
zbog toga, DO SADA nitko od
njih ne će snositi NITI NAJMA-
NJU ODGOVORNOST.
Dana 18. 7. 2005. godine sam
putem Općinskog suda u Zag-
rebu podigao "tužbu za namiru
šteta u visini 73,2 milijuna bri-
tanskih funti isplaćenih u hrvat-
skim kunama"...
Dana 11. studenog 2005. godi-
ne dobio sam rješenje napisano
2. studenog te godine. Rješenje
je potpisala sutkinja tog Suda
INES GETZMIRTL ŠPEHAR.
Sud me pravi "blesavim ili muta-
vim". Između ostalog traži da
tužbu nadopunim i vratim Sudu
u roku od 15 dana.
Naime, Sud nije shvatio VRI-
JEDNOST PREDMETA SPO-
RA, TUŽBENI ZAHTJEV, OČE-
KUJE ČITKO NAPISANU TU-
ZBU PODOBNU ZA RASPRA-
VLJANJE... Kao osnovni motiv
vraćanja moje tužbe na "dora-
du", sutkinja navodi KAKO TU-
ŽBA NEMA VIDLJIV PETIT NA
OSNOVU ČEGA TUŽITELJ TE-
MELJI SVOJ TUŽBENI ZAH-
TJEV...
Očito je sutkinja GUZMIRTL
ŠPEHAR bila zatečena mojom
tužbom protiv EPH. Stoga pret-
postavljam zašto je njezino
rješenje vrvilo tolikom nadmoć-
nom bahatošću, pristranošću i
zašto me je zapravo željela
prikazati kao nepismenjaka i
primitivca.
Dana 23. studenog 2005. go-
dine gore navedenom Sudu po-
slao sam odgovor na njihovo
rješenje od 2. 11. 2005. godine.

ZLATNA RUKA
(Barba Petru Šegedinu) OSTAVI SI TRUDE SVOJE
SVIMA NAMA BOGOM DANIM
ŽRNOVSKA JE ZLATNA RUKA UČI SI ME ZAPOVIDI
OD KAMENA ISKLESANA DA HRVATSTVO SVOJE BRANIM
UTRLA SVOM RODU PUTE
ZA NAVIKE ZA SVAGDANA VIKOM ĆE TI SJATI LICE
NAD PUČINOM MORA PLAVA
RIČI SVETE OD ISTINE POD PELIŠKOM SUROM STINOM
U MLADOSTI ISPRIČANE DI TI MIRNO DUŠA SPAVA
O POSTRANSKOJ "DJEC BOŽJOJ"
ZANAVIKE ZAPISANE OD SRCA TI HVALA RODE
PLEMENITI KNJIŽEVNIČE
NIJE KLECA NI PROKLINJA ZAUVIK U SRCU MOME
SUZOM RIČ JE SVAKA DOŠLA BARBA PETRE PRAVEDNIČE
NA STRANICE OD ŽIVOTA
KUD JE ZLATNA RUKA PROŠLA Ivan Šegedin
 Broj 7 - 19. travnja 2008. Ha a g Stranica 23

O P T U Ž N I P R I JE D L O G P R O T I V C A R L E D E L P O N T E
I D R . - D O P U N JE N
HRVATSKI ULJUDBENI POKRET
Udruga za zaštitu prava građana
Pete poljanice 7
10000 ZAGREB
Zagreb, na dne 11. travnja 2008.

OPĆINSKOM KAZNENOM SUDU

U ZAGREBU
Posl. br. XIV-KO-2675/07
Sudac: Dubravka Čošić
Ilica 207
10000 ZAGREB
Temeljem odredbi čl. 302. st. 1. i 2. i čl. 337. st. 1., 2., 3. i 4. Kaznenog zakona, a nakon što to nije
učinilo Državno odvjetništvo RH, iako smo mu još 29. ožujka 2005. godine podnijeli odgovarajuću
kaznenu prijavu, a koju smo nadopunili 26. rujna 2005. godine, te 3. siječnja i 6. veljače 2006. godine,
nastavno podnosimo

OPTUŽNI PRIJEDLOG
(ispravljeni)
u 6 primjeraka

Posebna naznaka:
Ovaj optužni prijedlog rađen je po modelu
Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu,
br. K-DO-2311/03 od 16. studenog 2004. godine
(Karolina Dragičević, zamjenica općinskog državnog
odvjetnika). Naime, naš optužni prijedlog od
27. srpnja 2007. Općinski kazneni sud u Zagrebu
vratio je s obrazloženjem da „ne sadrži sve što je
po zakonu potrebno“ ne navodeći pritom konkretno
uopće što je to, iako mu je dužnost bila to učiniti.

Protiv skupine osoba udruženoh u zločinačku organizaciju:

I. okr. CARLA DEL PONTE, bivša glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugosla-
viju, Den Haag, Nizozemska, dotično International Crimminal Tribunal for former Yugoslavia, osobnih
podataka: rođena u Luganu 9. veljače 1947. godine, švicarska pravnica talijanske nacionalnosti,
završenog magisterija prava (Legum Magistra), sada veleposlanica Švicarske u Argentini (as
extraordinary and plenipotentiary Ambassador of Switzerland to the Republic of Argentina), Buenos
Aires, Embajada de Suiza, Apartado 76, Sucursal 69, Pza San Martín, C1059ABP Buenos Aires,
Argentina, tel. 0054 11 4313 2998, e-mail bue.vertretung@eda.admin.ch, razvedenica, nalazi se na
slobodi,

2. okr. KENNETH SCOTT, bivši glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u
slučaju generala Gotovine Den Haag, Nizozemska, dotično International Crimminal Tribunal for former
Yugoslavia, Churchillplein 1,2517 JW The Hague, The Netherlands, nalazi se na slobodi,

3. okr. SAVO ŠTRBAC, nekadašnji sudac Okružnog suda u Zadru, od ljeta 1991. godine načelnik za
obavještajne poslove pri "ratnom štabu teritorijalne obrane Benkovac", kasnije u tri mandata tajnik
vlade tzv. Republike Srpske Krajine, haški (dezin)formator protiv hrvatskih generala, vodi
Dokumentaciono informacioni centar „Veritas“, Beograd, Ul. Dečanska (M. Pijade 8/IV), Srbija, nalazi
se na slobodi,
Stranica 24 Ha a g Broj 7 - 19 travnja 2008.

4. okr. VESNA ŠKARE OŽBOLT, bivša ministrica pravosuđa RH, rođena u Osijeku 20. lipnja 1961.
godine, diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Zagreb, Ilica 48, nalazi se na slobodi,

5. okr. JEAN ASSELBORN, predsjedatelj Vijeća Europske zajednice Brussel, na adresi 33, boulevard
Roosevelt L-2450 Luxembourg Europe, tél: +352 247 82181
fax: +352 47 02 85, e-mail: info@sip.etat.lu, nalazi se na slobodi,

da su:

I. okr. CARLA DEL PONTE:

Lažno prijavila i optužila hrvatskog generala Antu Gotovinu za počinjenje kaznenog djela koje se
progoni po službenoj dužnosti, iako je znala da to nije istina, dotično kako slijedi (izmijenjena
optužnica od 19. veljače 2004. godine koje je primjena u tijeku):

„Ante GOTOVINA rođen je 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu u općini Zadar u Republici
Hrvatskoj, koja je bila dio tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (u daljnjem tekstu:
SFRJ).

Ante GOTOVINA, bivši pripadnik francuske Legije stranaca s činom vodnika, vratio se u Hrvatsku u
lipnju 1991. godine, kada je imenovan načelnikom Organa za operacijske i nastavne poslove 1.
brigade Zbora narodne garde (u daljnjem tekstu: ZNG). Od veljače do travnja 1992. godine bio je
zamjenik zapovjednika specijalne postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske (u daljnjem tekstu: HV),
a od travnja do listopada 1992. bio je raspoređen u Hrvatsko vijeće obrane (u daljnjem tekstu: HVO).

Dana 9. listopada 1992, Ante GOTOVINA, koji je tada imao čin brigadira, imenovan je zapovjednikom
Operativne zone Split HV-a (koja je 1993. godine preimenovana u Zborno područje Split) i na toj je
dužnosti ostao do ožujka 1996. Dana 30. svibnja 1994, promaknut je u čin general-bojnika. Početkom
kolovoza 1995. promaknut je u čin general-pukovnika.

Dana 4. kolovoza 1995, Republika Hrvatska pokrenula je vojnu ofenzivu pod nazivom 'Oluja'
('operacija Oluja'), s ciljem vraćanja regije Krajina. Ante GOTOVINA je bio glavni operativni
zapovjednik hrvatskih snaga koje su u operaciji 'Oluja' bile razmještene u južnom dijelu regije Krajina,
uključujući općine ili dijelove općina Benkovac, Gračac, Knin, Obrovac, Šibenik, Sinj i Zadar. Dana 7.
kolovoza 1995, hrvatska Vlada je objavila da je operacija uspješno završena. Akcije vezane za tu
operaciju nastavile su se do otprilike 15. studenog 1995. Početkom kolovoza 1995, nakon vraćanja
regije Krajina, Ante GOTOVINA je premjestio svoj stožer u Knin, glavni grad regije Krajina, koji se
nalazio u Zbornom području Split.

Dana 12. ožujka 1996, predsjednik Republike Hrvatske, Franjo TUĐMAN, (u daljnjem tekstu:
predsjednik Franjo TUĐMAN) imenovao je Antu GOTOVINU glavnim inspektorom Inspektorata HV-a.

Ante GOTOVINA snosi individualnu kaznenu odgovornost za kaznena djela iz članaka 3. i 5. Statuta
Međunarodnog suda koja mu se stavljaju na teret u Izmijenjenoj optužnici temeljem članka 7(1)
Statuta Međunarodnog suda. Djelujući sam ili u dogovoru s drugima, optuženi je planirao, poticao,
naređivao, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje tih
kaznenih djela, ili je predviđao vjerojatnost da će ona biti počinjena.

Koristeći termin 'počinio' u Izmijenjenoj optužnici, tužiteljica obuhvaća i djela koja optuženi počinio
sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu.

Tijekom i nakon operacije 'Oluja' i čitavo vrijeme na koje se odnosi Izmijenjena optuženica, Ante
GOTOVINA je s drugima, uključujući Ivana ČERMAKA, Mladena MARKAČA i predsjednika Franju
TUĐMANA, sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu, čiji zajednički cilj je bio prisilno i trajno
uklanjanje srpskog stanovništva iz regije Krajina, između ostalog pljačkanjem, oštećivanjem ili
potpunim uništavanjem imovine srpskog stanovništva, kako bi se pripadnike tog stanovništva odvratilo
ili spriječilo da se vrate i ponovno nastane u svojim domovima.
Broj 7 - 19. travnja 2008. H r v a t s ki j e z i k Stranica 25

R A Z L I K O V N I R JE Č N I K I Z M E Đ U H R V A T S K O G
JE Z I K A I S R P S K O G JE Z I K A
HRVATSKI JEZIK SASTOJI SE OD TRI DIJALEKTA: Čakavskog dijalekta-(ikavski, ekavski, ijekavski
izgovori), Kajkavskog dijalekta-(ekavski, ijekavsk izgovori) i Štokavskog dijalekta- (ikavski, ekavski,
ijekavski izgovori). Osnovica za službeni standard u HRVATSKOM KNJIŽEVNOM JEZIKU je
Štokavski dijalekt ijekavskog izgovora oplemenjen s fondom riječi Kajkavskog i Čakavskog dijalekta.

SRPSKI JEZIK SASTOJI SE OD DVA DIJALEKTA: Štokavskog dijalekta- (ekavski, ijekavski) i

Torlačkog dijalekta- (ekavski). Osnovni standard za SRPSKI KNJIŽEVNI JEZIK je štokavski dijalekt
ekavskog izgovora oplemenjen Torlačkim dijalektom.

HRVATSKI JEZIK SRPSKI JEZIK

razvidan očigledan, jasan

predstojnik šef
pročelnik: Pročelnik katedre šef: Šef katedre…
sraz
popudbina
rijek
učevnik
podmet
uljudbeni spomenik temeljnoga
priroka
2,4: dva cijela četiri 2,4: dva zapeta četiri, dva zarez
četiri, dva koma četiri
prikladan (češ. priklad = primjer) adekvatan, primeren, prikladan
odvjetnik, odvjetnica advokat
odvjetništvo advokatura
zračna luka aerodrom, vazdušna luka
morski pas ajkula (tur.), morski pas
nepažljivo rabiti akati, drndati; izakati, izdrndati
Stranica 26 H r v a t s ki j e z i k Broj 7 - 19 travnja 2008.

akcent: jedan dínar, dva dínara, akcenat: jedan dínar, dva dinára,
tri dínara… tri dinára…
i neka àko, i neka, neka:
Ako. Tako ti i treba. Ako si kažnjen.
sazvuk, sazvučje akord, sazvuk, sazvučje
aktualan aktuelan
aktualnost aktuelnost
alkemija, alkemičar alhemija, alhemičar
lužina, baza alkalija, baza
veleposlanik, veleposlanstvo ambasador, ambasada
raščlanba analiza
ticala (kod kukca) antene (kod insekta)
pljesak; pljeskati - plješći! aplauz, pljesak; aplaudirati -
aplaudiraj!
ljekarna, ljekarnica apoteka
ljekar, ljekarnica apotekar
travanj (češki: duben) april
posvemašno apsolutno
otočje arhipelag
arhiv (u govornom jeziku itekako se arhiva; arhiv: U arhivi Državnog
čuje i arhiva) arhiva…
topništvo (od 1991) artiljerija
–, (predak) askurđel, sukurdov
štihača ašov, štijača
atelijer (nakon 1991) atelje
Atena Atina
slušateljstvo auditorijum
Australac Australijanac
autopraonica autoperionica
autocesta (nakon 1990.) autoput
Broj 7 - 19. travnja 2008. P o d l i s ta k Stranica 27

H R V A T S K I G R O B O V I U S L O V E N I JI ( 6 . d i o )
Janez Črnej Hribernika na Plištanju. Već dipl. inž. agronomije, nekadaš-
Preveo Igor Ivašković 1991. godine zvao me je kao njeg župana i člana SLS-a, a
predsjednika povjerenstva "De- sada tajnika u Ministarstvu po-
(„Demokracija“, Ljubljana,
mosa", jer šmarska općina ne- ljodjelstva. Njegov otac je bio
prosinac 2004.) ma povjerenstva za ratne i pos- partizan.
lijeratne zločine, unatoč tomu
Tu su ih, kad su već bili razo-
Uz cestu Posreda - Senovo na- što je župan Franc Potočnik, ina-
ružani, strijeljali. Ali su loše cilja-
lazi se naselje Veliki Kamen. I če član SLS-a (Slovenske pič-
li, pa je mnogo žrtava, napola
tu su bila smaknuća hrvatskih ke stranke), parlamenta i "De-
mosa", gotovo susjed iz Gub- živih, pokušalo pobjeći na bre-
izbjeglica.
noga. žuljke pokrivene šumom, koji
Jedan grob je u Šerbečevoj šu- okružuju taj prostor. Nakon toga
mi i ima oblik "T". Tada sam nazvao Potočnika i pi- su ih partizani lovili i ubijali, ne
tao ga o tome. On mi je na to koristeći pri tome vatreno oru-
Drugi je neposredno uz cestu odgovorio, da ne namjerava os- žje. Ljudi govore da su partizani
Veliki Kamen - Brestanica, 500 novati takvo povjerenstvo, nego bili pijani.
m zračne linije od kraja Šerbe- neka ja obilježim grobove uz po-
čeve šume, tamo gdje je gro- moć tamošnjih stanovnika. Ta smaknuća vodio je Jakob
blje. Taj grob nalazi se u moč- Borštner.
varnom dijelu u velikoj jami koja Moj, nekoliko godina zakašnjeli,
Nešto više o tome bi morali zna-
je obrasla travom i grmljem. Sve posjet sa suputnicima iz Celja,
ti svjedoci Martin Lupša, Kolar,
naokolo su pašnjaci. Mjesto se nije nimalo utjecao na gostolju-
bivost župnika Hribernika. Bili Debelak i Franc Amon iz Vru-
zove Okroglo.
smo telefonski znanci, a poruka štanja. Sve skupa vjerojatno je
Gospodin i gospođa Maruša za- iz 1991. godine bila je zapisana. pobijeno između 300 i 400 hrva-
jedno su me s bračnim parom U njegovu vjerodostojnost sam tskih domobrana.
Vodopivec odveli do tog groba. vjerovao od prvog trenutka, jer
Veliko groblje postoji i na Koz-
Na licu mjesta nam je gospodin sam o njemu čuo samo najbolje.
jem, na desnoj strani ceste, ko-
Maruša rekao:
Iz Plištanja smo uskoro otišli u ja vodi prema Podsredi, tamo
"Pred kraj rata odrastao sam ov- nekoliko desetaka metara uda- gdje danas postoji obrt za bru-
dje. Oko 9. svibnja 1945. godine ljeno Lesično, gdje se nalaze šenje stakla iz Rogaške Slatine.
bježale su hrvatske izbjeglice grobovi. Svećenik je počeo svo- Više o svemu tome moglo bi se
pred partizanima. Partizani su ih ju priču: saznati u Kozjem."
ovdje zaustavljali.
"Poslije 9. svibnja 1945. godine Za treće groblje u Lesičnom re-
U borbi je palo nekoliko Hrvata. hrvatski su domobrani počeli uz- kao mi je Pavel Rojs. Leži na
Druge su partizani zarobili i za- micati prema Austriji. U našem desnoj obali potoka Bistrica,
tim likvidirali. Ocu sam pomo- kraju su ih partizani presretali i gdje je sada trgovina. Tamo pos-
gao odvući mrtva tijela do isko- ubijali. Rezultat toga su tri gro- toji i partizansko groblje. Rod-
pane jame u obliku slova 'T'. blja. bina poginulih je pomiješala
lokacije. Tako su Hrvati ukraša-
Mrtvi su bili obučeni u crne jake, Prvo je ovdje uz kraj nogostupa, vali grobove partizana i obrnu-
ali bez hlača, koje su skinuli par- na lijevoj strani ceste, koja vodi to.
tizani. Bili su samo u bijelom do- prema brežuljku, gdje je žalos-
njem rublju. U toj jami je poko- na vrba, a nasuprot nje potok. Političari prijašnjeg režima neka-
pano najmanje 50 žrtava. U dru- Uz potok je nasip otpadnog ma- dašnje šmarske općine napra-
gom grobu, kamo nisam išao, terijala. Tu su grobovi. vili su problem od toga, jer kako
pokopanih je od 300 do 500 su Hrvati uopće i saznali za gro-
Drugo je u smjeru Vrištanja uz
izbjeglica. Bili su civili i žene." bove domobrana. Sama činje-
potok Sušnicu, gdje se nalazi nica da su groblja bila pomije-
10. Grob u Lesičnom električni stup. To područje zo- šana vjerojatno je bila poslje-
ve se Drensko Rebro. Lokacija dica neposredne blizine gostio-
Uz put prema Velikom Kamenu
je manje od kilometra udaljena nice, koju su pobjednici otvorili
posjetili smo i župnika Jožeta
od posjeda Franca Potočnika, za svoje potrebe.
Stranica 28 P o d l i s ta k Broj 7 - 19 travnja 2008.

Š E T N JA U Š U T N JI ( 6 . d i o )
Marijan Krmpotić, profesor podsjetnik što mi je dužnost doušnika. Najstariji sam i kano
učiniti za prijatelja. Najviše me primus inter pares zadužen saz-
Naime, po obćem pravilu Hrvat ganul pogled njezinih skrbnih vati Zbor radnika.
je u Jugi mogal doći na položaj očiju. I obečal sam ko iz topa:
samo ako se izkazal kano pro- Doći ću. Doći ću. Svakako! Bil je to največi Zbor odkada je
gonitelj Hrvata koji smeta veliko- Televizije. Tražili smo smjenu ci-
srbskoj hegemonističkoj politici. Ali nisam. Nisam došal. Ni sut- ele komunističke uprave RTZ-a
Ponižavali su me i zlostavljali ra, ni prekosutra, nikada više i ostavke novinara i urednika ko-
partijci, kolege inakih duša, na- moja noga nije kročila preko je je postavila Ideoložka komisi-
dajući se da će tuđmanovac, nji- praga doma obitelji Tuđman u ja CKSKH. Htjeli smo RTZ očis-
hovom zaslugom, sam otići. Ni- Nazorovoj 10. Što mi bi? Zašto titi od udbovaca i što prije nepri-
sam otišal. Trpil sam. Mislil sam mu okrenuh leđa? Zašto ne jatelju iz ruku izbitl to najmoč-
na naše koji teži križ nose. Koje izpunih obećanje skrbnoj ženi? nije promičbeno sredstvo. Uz
iz Matice odvedoše u lisičina- Iz straha? Prepade li me gromoglasan pljesak, svi su na-
ma. Francek i družtvo završit će Angelova upozorba da me ši priedlozi prihvaćeni.
na robiji. Sud je bil farsa. Sve su motre? Da me prate? I odem li
osude za njih unapried u slovo gore u Nazorovu, Udba će ucje- Novi direktor Hrvoje Hitrec nudi
sročene došle iz Beograda. Re- nama od mene htjeti iznuditi mi da zajedno otiđemo k Franji
če mi to Ivo trideset godina kas- doušništvo. Kako bilo da bilo, Tuđmanu. Pristajem! Nikamo
nije. Fric se, navodno, za Fran- odrekal sam se Franje Tuđma- mi nismo otišli. Predpostavljam,
ceka zauzel kod Tita. Poslovi- na kad me je trebal. Prevladal je nije nas htjel primiti! Zaključci
čnom postade ona Titova: Tuđ- glas razuma, a ne srdca. Pos- Zbora proslieđeni su Saboru i
manu ne pakovati! A ostalima? lije, mučila me grižnja savjesti. predsjedniku HDZ-a. Zbor je do-
Zašto barem jedanput nisam šal i prošal. Udbovci su ostali.
Beograd nam je na RTZ za di- otišal? Nisu ni časa časili. Zbor je
rektore i urednike nametnul svo- održan 27. lipnja, a već 25. srp-
ju primitivnu komesarsku čeljad. Razmišljal sam, kako to okajati, nja u Slobodnom tjedniku čla-
Prolažah tako jednog dana hod- izkupiti se za tu svoju ljudsku novi "bundžijske Grupe 37" pro-
nikom u Dežmanovoj 6. Sretoh slabost. Ni biblijska priča o glašeni su neradnicima i smut-
redateljicu Višnju Lastu, divno i Petru, pievcu i Isusu nije mi do- ljivcima. Poneseni slobodom,
plemenito stvorenje. Marijane, niela utjehe. Kako sam se u du- naivnošću i nesmotrenošću naš-
što je ovo? Sve sami klipani! ši sramil tog svojega kukavič- om, pogrješan korak učinismo.
Zaprepašteno će Višnja. Stiskal koga pokleknuća, odlučil sam Zaskočiše nas, a naš pokušaj
sam zube. Izdržat ću klipane. ga skriti duboko pod plašt šut- bješe zataškan kano nevriedan
Uzpravno. Čul sam čak da su nje. I nikada ga nikome nisam spomena.
ženskice u Koordinaciji tv prog- spomenul. A od sramote, Tuđ-
rama zaključile: Marijan se izvrs- manovima se stoga više nisam Jerbo, tih dana dok smo mi htje-
no drži. Uzoholil sam se zbog te usudil pred oči. Je li zlato i ona li RTZ očistiti od udbovaca, Pre-
svoje stekliške stamenosti. Ali, šutnja kojom skrivamo svoju dsjednik Vlade RH bil je udbaš-
za Svevišnjeg oholost je smrtni sramotu? ki Glavonja iz Francekova susje-
grieh. I kaznil me je, izloživši me dstva. Nije dal svoje. Zna se
teškoj kušnji. Vrieme je najbolji vidar za sve zašto. Neki su još i danas tamo
rane. Do prvih demokratskih iz- na Prisavlju.
Naime, često sam viđal gospo- bora na savjesti mi ne ostade ni
đu Ankicu Tuđman kako se kroz ožiljak. Nakon izbora zrak već Pošto je pročital zaključke Zbo-
Dežmanov prolaz spušta u Ilicu. pomalo vonjaše po svježe posje- ra, predsjednik HDZ-a, rekoše
Uviek bismo se pozdravili. Nu, čenim balvanima. Na Televiziji nam, odbacil je naše zaključke i
jednog dana prišla mi je izpred 19. 6. 1990. skupina hadezeo- odriešitim riečima poručil nam
zgrade u Dežmanovoj 6. Tiho vaca pozvala me na svoj sas- da ne će nikakvih prevrata na
mi reče: Francek je doma. Vratil tanak. Nas 37 podpisasmo se TV, jer mi nismo slobodu dobili
se. Sam je. Nitko mu ne dolazi. na komadić papira. Netko revolucijom nego slobodnim
Dođite! Bit će mu drago. Ne, čitljivo, netko nečitljivo. Neki ni- demokratskim izborima.
nije to bila molba. Bil je to kako. Među nama ima i
Broj 7 - 19. travnja 2008.
S T V A R A N JE P R V E JU G O S L A V I JE ( 1 . d i o )
Ivo Matanović, predsjednik
Sama ideja i koncepcija jugosla-
venske zajednice nastala je u
Hrvatskoj. U njenom stvaranju
upravo su hrvatski političari,
crkveni i svjetovni, i hrvatska
inteligencija, duhovna i svjetov-
na, imali odlučnu ulogu.
Od Jurja Križaniča ( 1618 –
1683 ), svećenika i pisca, prvog
našeg panslavena i najranijeg
ideologa južnoslavenskog jedin-
stva, pa preko Ilira Ljudevita
Gaja do biskupa Strossmayera,
Raćkog, Kvaternika, Supila,
Trumbića, Meštrovića i dr. nema
,nijedne naše generacije koja
nije bila zadojena idejom jugo-
slavenske zajednice i koja nije
gledala u Rusiju kao zvijezdu
Istočnu.
Slavenofili su pisali o Rusiji kao
o slavenskoj materi kojoj su
posebno slavenski narodi dužni
ono što im je kroz povijest
učinila. Vjerovali su da poslije
vjekova Helena, Latina, Germa-
na i Romana najzad dolazi zlat-
ni vijek Slavena.
Ilirizam, temeljen na ideji jezič-
nog i etničkog jedinstva južnih
Slavena, udara prve temelje za-
jednici južnih Slavena i oblikova-
nju jedne južnoslavenske nacije.
Čitava Matoševa generacija bila
je uvjerena dana Balkanu živi
jedan narod kojeg su Crkva i
tuđinci podijelili. Smatrali su da
je zajednička država „izraz po-
vijesne potrebe“. Sam Matoš,
međutim, bio je nacionalno
hrvatski orijentiran.
Hrvatska inteligencija, prven-
stveno Jugoslavenski odbor u
Londonu, zalagala se da se od
južnoslavenskih zemalja, koje
P o d l i s ta k
su bile u Austro-Ugarskoj monar-
hiji, te Srbije i Crne Gore stvori
zajednička država pod dinasti-
jom Karađorđevića. Mislili su da
su Hrvatska i hrvatski narod pre-
više slabi da bi se mogli odlu-
čno oprijeti germanskom, ma-
đarskom i talijanskom pritisku,
kao i da će nam izlazak iz
Austro-Ugarske i povezivanje
sa Srbijom i Crnom Gorom stvo-
riti bolje i povoljne uvjete za poli-
tički, kulturni, gospodarski i sva-
ki drugi oblik života i da će kona-
čno vođenje hrvatskih poslova
biti u hrvatskim rukama.
Crkveni su, pak, oci bili zadojeni
idealizmom da će u zajedničkoj
državi vladati pamet i poštenje,
čestiti i sposobni ljudi. Uvjerava-
li su da se Hrvati nemaju što
bojati od Srba, jer su kulturno
napredniji i ekonomski razvijeniji
od njih, imaju naobraženiju i
brojniju inteligenciju, pa će oni,
Hrvati, voditi novu državu. Išli
su toliko daleko da će s vre-
menom doći do jedinstva srpske
pravoslavne Crkve s katoličkom
Crkvom, što će imati učinka i
druge pravoslavne slavenske
narode, tako će zajednička
država postati uzor i most uje-
dinjenja cijelog kršćanstva – s
prevagom katolištva, moguć-
nost povratka pravoslavnih u
katoličko jedinstvo.
Takvom stajalištu hrvatske inteli-
gencije doprinijela je politika i
Austrije i Mađarske, koja nije
išla za tim da Hrvatska bude
jaka i razvijena. Štoviše, bečki
dvor je priječio gospodarski raz-
voj Hrvatske, a mađarska vlada
kratila je Hrvatskoj nacionalni
suverenitet.
Austrija nije dopuštala ujedinje-
nje hrvatskih zemalja, namjerno
ih je držala razdijeljene duhovno
i teritorijalno, i tako je do danas
Stranica 29
ostavila trag u različitosti naših
provincijskih mentaliteta. Zato
sad na površinu izbija kulturna
raznolikost među Hrvatima, ko-
ja je plod povijesne podčinjeno-
sti drugim narodima. Kad je
Austrija pri kraju 17. stoljeća
znatan dio hrvatskih zemalja
oslobodila od Turaka, nije ih po-
novno ujedinila s Hrvatskom,
nego ih je stavila izravno pod
svoju upravu, Vojnu Krajinu.
Jednako je tako postupila s
Dalmacijom i Istrom nakon Na-
poleonova poraza 1813. godi-
ne, zadržavši ih pod svojom
vlašću sve do svoje propasti
(1918. g.) . To je bio razlog da
je osjećaj hrvatske nacionalne
jedinstvenosti slabio u korist
partikularizma (regionalizma).
Osobito je bila nasilna mađar-
ska politika prema Hrvatskoj.
Mađarski nacionalizam pod
vodstvom istaknutog njihovog
državnika Košuta išao je za ti
da stvori jednu mađarsku cen-
tralnu državu, veliku mađarsku
državu od Karpata do Jadrana.
Mađari su htjeli uvesti samo i
jedino mađarski jezik, kao
službeni i nastavni jezik, u zem-
ljama tzv. krune sv. Stjepana
(Stjepan I. Arpadović je prvi
kralj Mađarske - Ugarske - i
osnivač dinastije Arpadovića),
kako se službeno nazivao drža-
vno – pravni okvir Ugarske, uk-
ljučujući Hrvatsku i Slavoniju, te
tako stvoriti od višenacionalne
Ugarske isključivu nacionalnu
državu u kojoj će postojati
samo jedan politički narod –
mađarski narod.
Mora se, nažalost, priznati da
su Mađari za svoju politiku ma-
đarizacije Hrvatske našli savez-
nike među samim Hrvatima.
Gotovo sve plemstvo, napose
visoko plemstvo,
 Stranica 30
prionulo je uz Mađare i bili
okosnica mađarske unionističke
stranke u Hrvatskoj, koju su
Ilirci posprdno nazivali mađaron-
skom, a njihove pristaše mađa-
ronima. To je plemstvo smatralo
da će u zajednici s Mađarima
steći sigurniju zaštitu svojih
staleških i gospodarskih intere-
sa, naročito nakon ukidanja
kmetstva u Hrvatskoj.
Vrijedno je uzgred napomenuti,
da znatan dio feudalne aristo-
kracije nije ni pripadao hrvat-
skom narodu. Nakon sloma
najjačih hrvatskih feudalnih po-
rodica, Zrinskih i Frankopana, u
17. i 18. stoljeću, velika su
imanja u Hrvatskoj dobili članovi
stranih aristokratskih obitelji. Isti
slučaj je bio i u Slavoniji, kad su
iz nje istjerani Turci. Vlasnici tih
imanja od kojih su uzimali
dohotke, a živjeli su u Mađar-
skoj ili Austriji.
Takvoj hegemonističkoj i ugnje-
tavačkoj politici Mađara prema
Hrvatskoj oštro su se suprot-
stavili Ilirci (Ilirski pokret i Ilirska
stranka). Ilirci su ustali u obranu
osnovnih nacionalnih prava, a
prije svega samog nacionalnog
jezika, koji je – kako znamo –
najvažniji dio svakog naroda. To
su dobro znali svi oni koji su
nas htjeli germanizirati, talijanizi-
rati, mađarizirati. Valja ovdje
posebno naglasiti da se srpski
jezik na sve moguće načine
pokušao nametnuti kao državo-
tvorni jezik i u prvoj i u drugoj
Jugoslaviji. U tome su im poma-
gali hrvatski jezični unitaristi
(Žanko, Šuvar i dr.) stvarajući
dojam da je bolje, kulturnije,
pravilnije govoriti, reći, ono što
nije hrvatsko. Bilo je to jezično
nasilje kojemu se je hrvatska
kulturna povijest uspješno opi-
rala.
Nesumnjive su zasluge Iliraca
za hrvatski narod na nacional-
P o d l i s ta k
nom, kulturnom i jezičnom pod-
ručju. To nas upravo potiče da
se s kojom riječju više upozna-
mo s postankom i djelovanjem
Ilirizma, kao hrvatskog narod-
nog i preporodnog pokreta, s
njegovim ciljevima i uspjesima u
buđenju narodne svijesti i stva-
ranju moderne hrvatske književ-
nosti, ali također i s razlozima
prestanka ilirskog pokreta.
Ilirizam se kod nas Hrvata javlja
u doba kad su se počele obli-
kovati hrvatska i srpska nacija u
suvremenom smislu. Intenzivni-
je nacionalno osvješćivanje po-
čelo je tek u drugoj polovici 19.
stoljeća: do tada većina pravos-
lavnog življa u Hrvatskoj nije ni
znala za srpsko ime. Bili su
poznati kao „Rišćani“.
Pod ilirskim imenom, za koje
narod u Hrvatskoj do Napoleo-
nove Ilirije (1809. god.) nije
nikad ni čuo, u hrvatskim
područjima se osnažio, a neg-
dje i uskrsnuo osjećaj svijesti
naše narodne i kulturne pripad-
nosti, kojoj je tek dr. Ante
Starčević vratio hrvatsko ime.
U samoj Hrvatskoj, u kojoj mno-
gi nisu ni znali da su Hrvati, taj
pokret je počeo uvjeravati ljude
da je hrvatsko ime jedno u nizu
ilirskih pokrajinskih imena i da
su Hrvati Iliri. U tome je bio
izričit Ljudevit Gaj, vođa ilirskog
narodnog preporoda, njegov re-
tor i organizator. Gaj je probudio
i proširio u dijelu građanstva,
malog plemstva i inteligencije
svijest o narodnoj pripadnosti.
Polazeći sa simplističke pretpo-
stavke da identitet jezični doka-
zuje identitet narodni, on vjeruje
da su narodi slavenskog juga
izravni potomci starih Ilira, da su
svi jedan narod i da ih treba
ujediniti u jedan Ilirski narod, u
veliku Iliriju.
Broj 7 - 19 travnja 2008.
Ilirizam po Gaju ide za
političkim okupljanjem i
jedinstvom Ilira, a to su svi
Južni Slaveni, unutar i izvan
Habsburškog carstva. On
govori o jednom – ilirskom naro-
du, iako je morao biti svjestan
posebnosti genetičkih imena
(hrvatskog, slovenskog, srp-
skog, bugarskog).
U svojoj prvoj fazi Ilirizam je
išao za obranom hrvatskog
jezika i hrvatskog naroda od
mađarizacije. U daljnjem razvo-
ju cilj mu je da poveže sve Hrva-
te, a zatim i sve Slavene, gdje
se god nalazili. Doprinijela je to-
me probuđena slavenska ideja,
kojoj bijahu glavni apostoli
Čehoslovaci Šafarik i Kollar.
Vjera u veličinu slavenstva zna-
čila je glavno oružje u borbi pro-
tiv Mađara. U osjećanju vlastite
snage Mađari su prije Ilirizma
držali da će lako asimilirati sve
male nemađarske narode u
Ugarskoj, pa i hrvatski. Ilirizam
je, naprotiv, u Hrvata podigao
uvjerenje da su upravo Mađari
malen otočić u slavenskom mo-
ru i da se oni moraju sami čuva-
ti. Ilirci su se pozivali na svijest
o veličini i vrijednosti slaven-
stva, koje će u čovječanstvu
izvršiti konačan zadatak: da u
međusobnoj ljubavi povežu sve
ljude. Pritom valja napomenuti,
da je i Puškin, najveći ruski lirik,
uvjeravao da je Zapad truo, da
svjetlo dolazi s Istoka i da će
majčica Rusija preporoditi svijet!
Uz misao o našoj brojčanoj veli-
čini Gaj je isticao i našu autoh-
tonost i starinu u Europi. Po
njemu Hrvati su, kao dio Ilira,
stari europski narod, s tradicija-
ma i kulturnom prošlošću i ima-
ju u Europi više prava nego kas-
niji došljaci Mađari.
Broj 7 - 19. travnja 2008. Ro m a n Stranica 31

L A U D O N O V A L JU B A V
D a l i b o r H a b e d uš

Njegova jasnost, knez Wen-
zel Anton Kaunitz, bio je je-
dna od najduhovitijih poja-
va svog vremena. Rođeni
Bečanin služio se u svom
privatnom životu najrađe
pučkim dijalektom, i kao da
su u njem živjela dva sasma
protivna čovjeka.
K AU N IT Z
kom nosu i možda ponešto i na rođena grofica Rietberg,
suviše uskim usnicama. ali se mladić nakon svrše-
nih studija u Beču, Leipzi-
Na krajevima usana podr- gu, Regensburgu i Leidenu
htavale su često dvije izrazi- posve mirno i bez ikakvih
te bore, koje su se upravo razrješavanja odlučio za dr-
jednako smiješkale u ozbilj- žavničke poslove.
nim kao i najzabavnijim ča-
sovima. Priznao je majci:

Kaunitz – diplomat i Kauni- - Talent je dar Božji i Bog

tz – posve jednostavan i is- odlučuje sa svim onim, što
kren čovjek, ali ta oba i sa- se događa. ... Ja mislim da
sma protivna Kaunitza imali imam talent za diplomaciju,
su u svom načinu nešto neo- i ako je tako, onda je i taj
doljivo što je oko njih priku- moj talent određen po Bo-
pljalo bezbrojne i nesumnji- žjoj volji, majčice. ... Ako ne
vo odane prijatelje. uspijem, povući ću se u sa-
mostan!
Njegova narav nije spram
onih viših od sebe poznava- Bilo je to na drugog veljače
la dodvoravanja, a i njegove 1732., i kako su svi njegovi
zapovijedi spram nižih nisu poznavali i njegove doduše
nikada ni sličile na zapovije- posve mirne, ali i čvrste
di. odluke, gledali su u njem s
mnogo sumnje nekog budu-
Bio je jedan od onih ljudi, ćeg državnika.
koji u razgovorima nisu ni- Rodio se drugog veljače go-
kada ničija „opozicija", ali dine 1711., pa iako je u svo- Činio im se suviše tih, šu-
koji nikada barem glasno i jim diplomatkim osnovama tljiv, i što im je najviše sme-
ne odobravaju svojim sura- računao jedino s najkrućim talo, suviše jednostavan. Iz-
zgovaračima. stvarnostima, vjerovao je bjegavao je društva i za svo-
ipak i u to da mu brojka 2 je šetnje tražio neke posve
U vrijeme odvijanja našeg donaša uspjehe. osamljene i sakrivene pute-
romana bilo mu je trideset i ve.
pet godina. Odijevao se ra- Kako je došao do tog uvje-
skošno, ali i vrlo pomno. renja, to si ni on sam nije Natuknuli su mu, da nije pa-
Baršun, svila, čipke, zlato i mogao točno objasniti, ali metno što se suviše često
srebro njegovih odora bili se ipak u svim spisima, koje razgovara s malim ljudima,
su upravo znalački izabrani je potpisivao, ogledavao na meštrima, seljacima pa i
i služio se najvećma tamno- kalendar ili sat, i ako se ne- slugama, a on se mirno
modrim bojama. što događalo u znaku broj- osmjehivao:
ke 2, bio je posve siguran i
Bijela vlasulja izvrsno je pri- u svoj uspjeh. - Oni su kotači na kojima se
stajala onom njegovom pra- vozi država, i ako tko želi
vilnom pa i gotovo nježnom Već kao dijete u kolijevci postati dobrim kočijašem,
profilu, onim uvijek mirnim, bio je određen za budućeg mora prije svega pregledati
ali kao i malo osmjehnutim svećenika; tako je željela po- kotače! ... Prigovarate mi
očima, dosta izrazitom tan- božna majka Marija Ernesti- što se slabo družim s diplo-
Stranica 32 Ro m a n Broj 7 - 19 travnja 2008.

matima? ... Ako su dobri, pi se mijenjaju prilike, tmu- ki sat na kaminu:

onda i onako ne ću od njih rni oblaci često zasjenjuju
ništa doznati, a ako nisu, obzorje, i kada su osobito - Dva sata?
onda ću ih i onako nadvla- teški časovi, pozivlje i cari- Kimnuo je glavom i unišao
dati! ca mladog Kaunitza da joj je signor Salviati.
razjasni neke nejasne sluča-
Car Karlo VI., otac Marije jeve. - Koje dobro, maestro?
Terezije, bio je vrlo proni-
cav čovjek. Cijenio je riječi Prolazi Kaunitz Schönbrun- Potekla je čitava bujica
po sadržaju, a ne po broju, i nom kao da i ne prolazi jed- mae-strovih riječi; Kaunitz
kada se upoznao s Kauni- nom carskom rezidencijom, je i dalje posve mirno
tzem, rekao je kratko i odlu- i ne mijenja se izraz njego- griskao jabuku, a nakon
čno: vog lica, kao da mu je po- toga pozvo-nio srebrnim
sve svejedno susreće li vi- zvončićem:
- S vama ću se poslužiti, sost, jasnost ili nekog za
kneže Kaunitz! - Donesite slatkiša i crve-
druge upravo neznatnog la-
nog vina!
Imenovao ga god. 1735. Dr- kaja.
žavnim dvorskim savjetni- Opisivao je Salviati u naj-
Prolazi kao neka čudna za-
kom i pozivao samo onda, sitnije tančine svoj noćašnji
gonetka. Zna se da su mu
kada mu se neki slučaj či- događaj i kada je spomenuo
vrata caričinog radnog kabi-
nio suviše nejasan. Laudona, Kaunitz je možda
neta vječno otvorena; sluti
i posve nehotice ispisao to
Priznao mu posve mirno: se da je neka moćna poja-
ime na novinama s onom cr-
va; svi traže njegovo prija-
- Ako je sve jasno, onda i ne venom olovkom s kojom je
teljstvo, ali on je u svim od-
trebam nikakvog savjeta! podvlačio osobito zanimlji-
govorima tako škrt da se ni-
Razmislite stvar i javite se ve retke.
kada ne zna da li je rekao
tek onda kada će i vama sa- „da" ili „ne". Progunđao je:
mome biti posve jasno. ...
Dugi razgovori, male kori- Tako se Kaunitz i danas do- - Laudon? … Tako neobi-
sti! vezao iz Schönbrunna i po- čno, a opet i tako lako za-
vukao u prvi kat svoje pala- pamtivo ime! … I što želi
Nedugo iza toga postaje car- če. Odredio je da mu „servi- taj Laudon od vas, mae-
skim komesarom kod traj- raju" objed posve samome, stro? … Slutim da se iza
nog državnog vijeća u Re- a to je značilo za ukućane svega toga i nešto skriva?
gensburgu i nije za Karlo- „da je njegova jasnost vjero- … A onda, nije to ni teško
vog vladanja bilo nijednog jatno zaokupljena nekim ve- pogoditi! … Poznam ja do-
važnijeg državničkog čina, likim mislima". bro srce našega maestra!
gdje ne bi i Kaunitz davao … Bečkog ambasadora svih
svoje kratko, zbijeno ali na- Tako su došaptavali. A mo- onih koji nešto trebaju!
dasve logično mišljenje. žda i nije bilo tako? Kaunitz
je i u svom vlastitom domu - Vaša je jasnost izvoljela po-
Šalju ga u diplomatskim po- bio za sve i svakoga jedna goditi!
slovima u Rim, Firencu i To- naprosto nerazjašnjiva zago-
rino; postaje poslanikom na netka. - Dakle, naprijed, signor
sardinskom dvoru, gdje us- Salviati!
pješno sklapa defenzivni sa- Dotakao se samo jednog je-
Umjetnik je nastavljao sa ži-
vez sa Sardinijom i Engle- la, griskao neoguljenu jabu-
vahnim kretnjama:
skom protiv Francuske i ku i s laktom naslonjen na
Španije, a 1744. Postaje au- stol čitao novine. - I neka vaša jasnost izvoli
strijskim ministrom na dvo- Najavili su Salviatija. Kauni- prosuditi Laudonov položaj!
ru princa Karla Lotrinško- tz se osmjehnuo: … Bio je doduše optužen,
ga, brata kneževskog supru- ali bio je i riješen, a ako je
ga Marije Terezije. - U to neobično doba? riješen, znači da ima sva
prava koja su mu i prije pri-
Umire car Karlo VI., u Euro- Ogledao se na pozlaćen veli-
Broj 7 - 19. travnja 2008. Ro m a n Stranica 33

padala. … Ali oni mu ipak
ne daju ta prava! … On živi
vrlo oskudno. Živi na „Halb-
soldu" i vaša će se jasnost
začuditi kada dozna zašto
Laudon ne dolazi do svojih
prava!
Kaunitz je čupkao jagode je-
dnog nabreklog grozda:
- Možda da, a možda i ne,
maestro? ... Uostalom to će-
mo odmah vidjeti! ... Vi ste
upravo nedostižan u vašim
pričanjima. ... Vas je ugo-
dno slušati! ...
- Poslužite se! ... Znam da
volite tamna vina!
Maestro je živahno nasta-
vljao:
- Ne daju mu zato, jasnosti,
jer je u svojoj molbi napisao
„tražim", a ne „molim"!
- Tako je napisao? – pro-
mrmljao je Kaunitz i odložio
grozd. – I to je jedini raz-
log?
Časak je razmišljao, a onda
mrmljao posve mirno:
- To je doduše tragično, ma-
estro, ali u svemu tome ima
i mnogo istine! ... Uspijeva-
ju oni koji mole, iako oni ko-
ji samo traže, imaju mnogo
više prava. ... Ja tu ne mogu
doduše ništa izmijeniti, ali
ću se za tog Laudona ipak
zauzeti! ... Čudno i opet ta-
ko lako zapamtivo ime! ...
Laudon traži i ne dobiva
svoje pravo, jer nije molio!
... Možda ću i uspjeti! A što
je inače nova u vašem umje-
tničkom svijetu, maestro?
Salviati je započeo opisiva-
njem svih važnijih događaja
posljednih dana, a Kaunitz
je otrgao onaj komadić pa-
pira iz novina, na kojima je
nedugo prije toga napisao
crvenom olovkom ime Lau-
don.
Složio je tu čudnu ceduljicu
i gurnuo u džep svog bije-
log svilenog prsluka.
Ostao je Salviati dosta du-
go, a kada je otišao, mislio
je Kaunitz:
- Čudno! ... Došao je točno
u dva sata! ... Možda će taj
Laudon biti i od neke kori-
sti? ... Svakako je zanimlji-
va pojava! ... On traži? ... Je-
dan od vrlo rijetkih koji ne
mole!
Šetao se po dvoranici, zasta-
jao kod prozora i zirkao na
ulicu, a onda nenadano po-
segao za srebrnim zvonči-
ćem i zatražio kola!
Rekao je kočijašu:
- U Schönbrunn!
Otvorena otmjena kola juri-
la su dugim bečkim ulica-
ma. Mnogi su ljudi pozdra-
vili njegovu jasnost, a on im
odmahivao rukom i s nasmi-
ješenim pogledima.
I bio je jednako ljubezan s
najvišim titulama i s onim
si-tnim građanima, koji su
tko da zna gdje upoznali jas-
nost kneza Wenzela Kauni-
tza.
Carska ljetna rezidencija bi-
la je puna rascvalog džbu-
nja, krošnja i na versailleski
način podrezanog zelenila.
Nastavit će se ...

FOLLOWING THE CIVIL EUROPEAN ASPECTS OF FIELD MARSHAL

ERNEST GIDEON BARON OF LAUDON

The term and location (2)

Specific geographical position:
"Laudon's grove is placed between 15º 38' 35'' and 15º 40' 25'' of eastern longitude, and between 44º
38' 15'' and 44º 49' 35'' of northern latitude. It is placed in shape of peninsula on the north-western part
of Krbava field. It is only 15 km far from Korenica, and near village Bunić. With its north-western part it
leans on the road Bunić-Krbava-Podlapača.
Northern border is formed by the river Krbavica which rises above Bunić in Green cave in wellspring
named Dragaševo. River Krbavica, on the days of high water-levels, floods all lower parts all the way
to Hržić field. In the summer it gets dry, and Hržić field turns into the swamp, but in the lower parts still
remains water in which can survive fish tench.
Area of whole economic unit Laudon's grove is placed on mildly declivous ground where the highest
spot is 644 m above the sea level, and the lowest is in Hržić field on 628 m above the sea level."
 Stranica 34 I s p o v j e d n i k o v k ut a k Broj 7 - 19 travnja 2008.

D E S E T Z A P O V I JE D I Z A V O Z A Č E
f r a . P et a r F i l i ć Četvrta Osma

Vozi fair kao da su svi sudionici Ne budi bijesan, ako netko nap-
Prva u vožnji tvoja braća i sestre, jer ravi pogrješku u prometu, nego
tako će promet postati humaniji. mu oprosti i pomozi da se pog-
Ja sam Gospodar svih ljudi - rješka ispravi.
tvoj Bog i ne podnosim da svoje
auto pobožanstvenjuješ, jer čov-
jek treba gospodariti autom, a Peta
Deveta
ne auto čovjekom. Ne smiješ svojim vozilom
ugrožavati ili ubijati ljudske živo- Ne poželi auto svoga bližnjega,
te, nego pomozi svakome u nego vozi onaj auto koji odgova-
Druga svim nevoljama ili prometnim ra tvojim potrebama.
nezgodama.
Nemoj zamjenjivati ime svoga
Boga s imenom Mercedes, VW,
Deseta
BMW, Opel, Ford..., jer Gospo-
din ne će ostaviti nekažnjenim Šesta
Ne zaustavljaj promet svojim
onoga tko njegovo ime zamje- Ne smiješ kršiti prometna pra- razgovorom iz auta na sred
njuje nečim drugim. vila, jer ona zaštićuju tebe i tvo- ceste; ne parkiraj svoj auto gdje
ga bližnjega. je zabranjeno, gdje je tijesno i
gdje je puna crta; ne sijeci
Treća okuke i ne pretječi u okuci da
ne bi ugrozio sebe i svoga
Trebaš umjereno upotrebljavati Sedma bližnjega.
konjske snage svoga vozila, i Ne oduzimaj prednost u vožnji
ne trošiti ih u suludoj vožnji, jer svom bližnjemu, jer njegovom
bolje je sačuvati čitav život, ne- prednošću živjet ćeš duže.
go dobiti 50 sekundi vremena.

JADNICI UVIK BILI

(Barba Petru Šegedinu) Kuću napustiti neću.
I Barba mi je reka:
I mene su gazili judi. ''Tako je bilo vrime,
Ne zna in se broja. ja nisan zbog nje uteka!''
Ma zašto od svoje loze.
Mene i Barbu svoga. Judi od loze od mista.
Ubit su me htili.
Iza mene svitlo i tama. Život ja san naplati.
Sudbina donosi mir. Jadnici oni su bili.
Iden! Ja iden daje.
U neki novi đir. Nove san godine slavi.
U mraku s četiri zida.
Makar i pognute glave. A danas to drugi činu.
Ko da me niko šaje. Od zloće, nevoje i stida.
Teško je živit se mora.
Ipak ja iden daje. Ivan Šegedin
 Broj 7 - 19. travnja 2008. Ko l ači Stranica 35

M I RI N I V I N K O V A Č K I K O L A Č I
B a d e m to r ta
Sastojine za biskvit: Sastojine za fil:
8 jaja, 4 žumanjka,
8 žlica šećera, 5 žlica šećera,
8 žlica oguljenih mljevenih badema, 1 dcl jake crne kave (skuhane),
4 žlice brašna i 4 rebra čokolade,
Pripremila:
1/2 praška za pecivo. 20 dkg maslaca i Marija Dragun rođ. Takšić
10 dkg prženih zgnječenih badema.

Snimio: Matej Kristan Mirković

Priprava biskvita:
Odvojiti žumanjke od bjelanjaka. Izraditi čvrsti snijeg od 8 bjelanjaka. Dodati 8 žumanjaka i 8 žlica
šećera, te mikserom izmiješati. Žlicom umiješati 1/2 praška za pecivo, 8 žlica oguljenih mljevenih
badema i 4 žlice brašna. Peći u kalupu obloženom masnim papirom u pećnici zagrijanoj na 200°C oko
40 minuta.
Priprava fila:
Izmiješati 4 žumanjka i 5 žlica šećera. U 1 dcl skuhane jake crne kave otopiti 4 rebra čokolade. Sve
dodati u žumanjke i šećer. Zajedno kuhati na pari. Kad se zgusne dodati 10 dkg zgnječenih prženih
badema i dobro promiješati. Na kraju dodati 20 dkg maslaca i miješati dok fil ne postane jednoličan.
Biskvit prerezati po pola, filovati s pola kreme između biskvita, a s drugom polovicom izvana. Ukrasiti
oguljenim bademima
Dobar tek!
 Broj 7 - 19 travnja 2008.
Stranica 36 Č i t a t el j i
O B A V I JE S T O K O M E M O R A T I V N O M O K U P L JA N JU
From: helena tokic matic <dadov1995@yahoo.com>
Date: 14.4.2008. 10:16
Subject: Fwd: Obavijest o komemorativnom okupljanju
To: hrvatska.uljudba.d@gmail.com

Draga Helena,

Naša Udruga će i ove godine održati komemorativno okupljanje u znak vječnog sjećanja na stradanja
hrvatskih ljudi na Bleiburgu i teškim križnim putovima.
U privitku Ti šaljem obavijest s molbom da ju proslijediš ljudima za koje misliš da su zainteresirani i da
će doći na naše okupljanje.
Molim Te javi mi koliko ćeš Ti trebati karata i možeš li nam pomoći u prodaji ulaznica?
Unaprijed Ti zahvaljujem i radujem se Tvom odazivu.

Srdačan pozdrav,
Zdravka
zdravkabusic@hotmail.com

P ISM A
Poštovani,

Zahvaljujem na Vašem Glasniku, kojeg sa zanimanjem pročitam. Samo bih trebala jednu informaciju: odakle Vam
moja e-mail adresa, jeste li je od nekog dobili ili šaljete na sve moguće e-mail adrese, pa koga zanima neka čita, a
koga ne neka briše poruku?
Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Srdačan pozdrav,
Ivana Marić

Cijenjeni,
Hvala i čestitam na Glasniku. Još jedna nova adresa od prijatelja: IGNAC POPOVIC ipopovic@bigpond.net.au
Regards
Ivan Kondres
Konpack Engineering Pty. Ltd.
45 Kembla Street, Cheltenham VIC 3192
Tel: 03 95847969
Fax: 03 95847969
Mobile: 0411025645
E-mail: ivan.kondres@netcall.com

Cijenjeni g. Dragun,
Upozoravam da u vašoj anketi na portalu www.hrvatskauljudba.hr "Što je veći žločin?" kad odaberete Bleiburg
dobijete odgovor "ništa niste odabrali, pokušajte ponovno."
Netko je umiješao svoje prste.
Pozdrav
Dubi De Gal
 Broj 7 - 19. travnja 2008.
Č i t a t el j i Stranica 37

Dragi prijatelji,
Hvala vam što ste objavili našu ispovijest.
Bog i Hrvati!
Dario i Darija Plevnik
tel: +385 31 203 101
mob: +385 91 893 2470
http://www.myspace.com/darioplevnik
darija.plevnik@gmail.com

Poštovani
Molim da mi više ne šaljete na moj mail Vaš Glasnik. Cijeli svijet je osudio fašizam, čak i Nijemci su rekli da se
desio holokaust u kome su učestvovale i ustaše. Nema opravdanja pred tom činjenicom.
Pozdrav
Zdenko Drijenčić
drijenciczdenko@bih.net.ba

Štovani gospodine Dragun,

Hvala Vam na redovitom slanju Glasnika. Ovo je hrana za Hrvatsku dušu u ovim danima obezglavljenosti i
pljuvanja po hrvatskim svetinjama. Hvala Vam na primjeru koji nam svima dajete. Nadam se da ne ćete dopustiti
da Vas obeshrabri blato kojim se na Vas nabacuju ovi "Hrvati", koji odbijaju primati Glasnik putem elektronske
pošte. Njihovi komentari govore najbolje o njima samima, a nipošto ne umanjuju vrijednost Vaših napisa. Dapače,
još im daju veću vrijednost, jer dokazuju potrebu za njima.
Molim Vas da moju elektronsku adresu zadržite dok god Glasnik bude izlazio. On je poput svjetionika u mraku.
Danijela Brekalo
Library Assistant
Hillsdale Library
205 W Hillsdale Blvd.
San Mateo, CA 94403
Phone:650-522-7888
Email:dbrekalo@cityofsanmateo.org

Velecijenjeni gospodine Dragun!

Neke sadržaje želio bih otisnuti, pa Vas najljepše molim razdvojite stranice ili ih označite brojkama ili pak otvorite
mogućnost ispisa pojedinih stranica.
Lijepi pozdrav iz Belgije!
Dragutin Vardaj
fa321068@skynet.be

Poštovani g. Dragun,
U posljednje vrijeme dobivam od vas obavijesti o kretanju naklade vašeg Glasnika, ali ga još nisam vidio. Kako
slučajno i ja uređujem jedno glasilo, a zove se "Ukorak s vremenom" - glasilo Udruge pomorskih strojara Split, koji
izlazi dvaput godišnje, to predlažem da se razmjenujemo, mi vama naše, a vi nama vaše glasilo. Glavnina
sadržaja našeg glasila je stručan, pa vas to valjda ne će zanimati, ali nađe se i raznih drugih općenitih i društvenih
tema vezanih uz pomorstvo.
Ukoliko se slažete s ovim prijedlogom, molim vas da vaše glasilo šaljete na moju kućnu adresu:
Boris Abramov, Matice Hrvatske 29, 21000 Split, a zanimali bi me i dosad izašli brojevi.
Zahvaljujem uz srdačan pozdrav
Boris Abramov
boris.abramov@metromail.hr

Cijenjeni gospodine doktore Dragun,

Poslali ste mi već nekoliko brojeva vašeg Glasnika elektronskom poštom, ali ih ne mogu pročitati. Imam vrlo spori
internet, pa ne mogu preuzimati to što šaljete. Npr. ovo ste mi sada poslali je preko 9 megabajta.
Osim toga, imam problem što moj sandučić elektronske pošte može primiti samo 20 megabajta. S obzirom da
puno putujem i ne mogu svaki dan pregledavati elektronsku postu, Vaša dva ili tri Glasnika mi ispune cijeli
sandučić i onda ne mogu primati od drugih obična pisma koja mi pošalju.
 Broj 7 - 19 travnja 2008.
Stranica 38 Č i t a t el j i
Ako mi možete sadržaj Glasnika poslati u običnom programu Word bez dizajna, ili izravno, bez priloga, tako da
sve bude ispod jednog megabajta, onda mi možete slati Glasnik. Ako tako ne možete, nego samo u prilogu s tako
puno megabajta, onda obrišite moju elektronsku adresu.
Nadam se da ću se uspjeti u dogledno vrijeme spojiti na brzi internet, ali sada mi elektronska pisma s tako puno
megabajta prave probleme.
S nadom da ćete dobronamjerno shvatiti moju primjedbu, pozdravlja Vas
dr. med. Antun Lisec
antun.lisec@zg.t-com.hr

Poštovani gospodine,
Znam da nije lako čitati kritike/pohvale svakog čitatelja ponaosob jer ih, hvala Bogu, sada ima već jako mnogo...
Prošle sam nedjelje bila prisutna na otvaranju katedrale u Norvalu (franjevački red) po uzoru na Međugorje...
Raznorodne opservacije odvele su me u kontemplaciju o svrsi vjere... Peti broj Vašeg lista me ugodno iznenadio;
nadam se da ce Hrvatska uljudba rasti do neslućenih razmjera obzirom na ograničenost naše male nacije..
Uz poštovanje,
Zvjezdana Hlad
zvezda@rogers.com

Dragi g. Dragun,
Hvala na slanju Vasih internet-novina.
Glasnik br. 5 je imao 36 strana (4 MB). Izvjestan broj Vaših citatelja (vjerojatno vrlo velik) ima kapacitet primanja
od 5 do 10 MB. (mnogi čak ni ne znaju veličinu kapaciteta). Obzirom da čitatečlji dobivaju mnogo drugih poruka,
velike su šanse da oni ni ne mogu primiti Vaše novine, zbog njihove veličine.
Izgleda da Vi imate dovoljno materijala. Možda je došlo vrijeme da izdajete Vaše novine dnevno, u manjem
volumenu, tako da i oni sa skromnim kapacitetom svog ISP-a mogu primati Vaše novine.
Prošlo je vrijeme, kada smo čekali 7:00 PM vijesti na TV-u. Dandanas se vijesti objavljuju u svako doba, 24 sata
na dan. Da li bi bilo praktično za Vas da upotrebite takvu metodu objavljivanja vijesti i drugih interesantnih
materijala? Ima mnogo načina objavljivanja vijesti da se izbjegne kontrola od onih koji ne žele Vašu prisutnost u
širenju vijesti i komentara.
Srdacni pozdravi,
Franjo Radošević
(858) 350-0050
franjo@adnc.com

Štovani gospodine,
Zahvaljujem na poslanoj obavijesti o Vašim internetskim novinama. Htio bih Vas ipak obavijestiti da me - uza sve
poštivanje Vaših stavova i slobode njihova iznošenja - takav tip novina ne zanima.
Nadam se da ćete to ubuduće uvažiti i brisati moju adresu s Vašeg popisa.
Pozdravljam Vas i želim svako dobro
miroj@libero.it

Poštovani,
Ako ništa drugo treba Vas pohvaliti za trud i volju. Ustrajnost je ljudska vrlina koju je Bog dao čovjeku. Rado ću
pročitati svaki broj koji mi pošaljete. Samo naprijed.
Sličnomišljenik
Dragan Čupić
komin@komin.com.hr
Broj 7 - 19. travnja 2008. P o tp o r a Stranica 39

HR V A T S K A B E Z R O Đ E N D A N S K I H Č E S T I T K I
PREKRŠAJNI SUD đane, ili remetio mir, kako se nog Zakona, jer ja u ovom
ZADAR veli u prekršajnom nalogu. slučaju zaista nisam bio upućen
Osim toga ni jedan „građanin“ , u to – što je sve Zakonom doz-
u ovom slučaju, se nije pojavio, voljeno, a što zabranjeno. Osim
PRIGOVOR pa je time još čudnije od kuda toga ja ništa nisam radio u svo-
Na „obavezni prekršajni nalog“ policija crpi takve izmišljotine, je osobno ime već u ime udru-
upućen mi od Policijske uprave jer čak ne navode i zakonske ga, Hrvatskih političkih uznika i
Zadar –Prva Policijska postaja odrednice gdje se spominje Hrvatskog obrednog društva bo-
Zadar broj: 511-18-07 PN-27/08 tako nešto. jovnika svih Domovinskih rato-
od 09.04. 2008. godine. Dana va. Društva su uredno registrira-
8. travnja 2008. oko 19 sati na i naši Propisnici (statuti)
saslušao me je službujući poli- uredno pregledani i registrirani -
cajac, mislim da se zove Ro- po kojima se mi ravnamo i u
mano te utvrdio da sam ja javnosti nastupamo.
osobno lijepio plakate po gradu
Zadru-Poluotok te time uznemi- Stoga smatram da ja nisam na-
ravao građane. Temeljem ovog pravio nikakav prekršaj već,
zapisnika, odmah drugog dana dapače, učinio dobro nacional-
pred večer, dva službujuća poli- no i domoljubno djelo, koje se u
cajca, obučena u službene odo- uljudbenom svijetu nagrađuje, a
re a jedan sa značkom br. ne kažnjava. Doduše, u onom
10968, donose mi u stan „oba- totalitarnom komunističko-srp-
vezni prekršajni nalog“ sa za- sko-jugoslavenskom društvu za
prijećenom kaznom 2. - Sam sadržaj plakata je vrlo ovakva i slična djela osuđivan
uljudbeno sročen i na hrvat- sam sudski 4 puta, a prekršajno
od 700,00 kuna ni broja ne znam - i sve to,
skome jeziku napisan. Čestitati
nekomu njegov rođen dan ili opet, samo zato jer sam se
i to zato što sam navodno „dana
rođen dan utemeljenja njegove Hrvatom zvao i branio hrvatske
08.04.2008.g. u 10 sati u mjestu
Domovine i uz to ga još pozvati nacionalne interese.
Zadar, na gradskom predjelu
na Svetu misu, upriličenu za
Poluotok na oglasne ploče Teško me to žalosti, da se u RH
takvu prigodu, smatram to
polijepio plakate sa tekstom: još i danas, nakon 18 godina
uljudbenom gestom i hrvatskim
„svim Hrvaticama i Hrvatima izbavljenja iz srpske komuni-
nacionalnim ponosom, a nikako
čestitamo 10. travanj i to 67. stičke robijašnice, ljude progoni
uvredom.
obljetnicu uspostave Nezavisne za ista djela – isticanje nacional-
Države Hrvatske“ te na taj način 3. - Nisam čuo niti igdje pročitao nog ponosa - kao što je to rađe-
remetio mir građana“ te da je da se u svijetu kažnjavaju ljudi i no i za vrijeme robovanja u Tito-
okrivljeni počinio prekršaj iz za javno upućene čestitke svo- vom režimu.
članka 5. st. 3 Zakona o prekrš- jim najbližima ili svojim sunarod-
ajima protiv javnog reda i mira.“ Očekujem pravedno rješenje s
njacima, a još manje da se to
uputom, što se smije, a što ne
može dogoditi u Slobodnoj Ne-
Prekršajni nalog odbacujem u smije pisati i govoriti u našoj
zavisnoj Državi Hrvatskoj ili ti
cijelosti, jer inkriminirane radnje Neovisnoj državi Hrvatskoj. Ni-
Republici Hrvatskoj.
nisam počinio na način kako mi sam siguran da li i slobodnoj,
se imputira i to: 4. - S obzirom na gore iznijeto, jer s navršenih 78 godina imam
molim Prekršajni sud da ukine osjećaj da sam ponovno u uza-
1. - Nedvojbeno je da sam ja
„Obavezno prekršajni nalog“. ma, samo s tom razlikom, što
osobno polijepio plakate utvrđe-
se one još zovu i hrvatske uze.
nog dana i u utvrđeno vrijeme 5. - Isto tako, molim Prekršajni
na oglasne ploče na Poluotoku - sud da mi se taksativno obra- Zadar, 14. travnja 2008. godine
ali time nisam uznemirio gra- zloži primjena novog Prekršaj-
Ivo Matanović
 Og l a s Hrvatski uljudbeni
pokret
Udruga za zaštitu prava
građana
U PRODAJI:
knjiga dr. sc. Tomislava Draguna: Pete poljanice 7
"Carla del Ponte Escape From The Truth" 10000 Zagreb
Hrvatska

tel: +385 1 29-23-756

fax: +385 1 29-23-757

hrvatska.uljudba@gmail.com
www.hrvatskauljudba.hr
www.svakovamdobro.hr
www.pravednostiljubav.hr
www.borovnicaunas.hr
www.redangus.hr
www.blackdragun.hr
www.laudonovgaj.hr
www.ne-kor.hr

Glasnik
Hrvatskog uljudbenog pokreta

Izlazi subotom

Nakladnik:
Poslovna savjetovanja
Dragun d.o.o.

Uredništvo:

dr. sc. Tomislav Dragun

glavni urednik
091/33-88-431

Hrvoje Mirković
grafički urednik
091/33-88-432

Lovorka Dragun Mirković, dipl. oec.

za izdavača
Crno-bijeli tisak, korice u boji, 274 stranice. 091/33-88-433

Na r u d ž b e n a e - m a i l : Priloge slati na adresu:

lovorka.dragun.mirkovic@gmail.com
Zagreb, Pete poljanice 7
+ 385/ 091/ 33- 88- 433 hrvatska.uljudba@gmail.com

C i j e n a : 7 0 , 0 0 kn ( z a i n o z e m s tv o 1 0 € ) + p o š ta r i n a Idejno rješenje:
Pl a ć a n j e p o u z e ć e m © Hrvoje Mirković