KVALITET, A NE KVANTITET!

Od kako su muslimani izgubili primat na svjetskom, politikom, ekonomskom, kulturnom,

civilizacijskom i svakom drugom planu, mnogi razmiljaju o moguim nainima povratka
muslimanskog ponosa. Zbog nedostatka tog ponosa, deavaju nam se mnogi problemi. U jednom
neformalnom razgovoru sagovornik mi sugerira kako rijeiti problem Palestine, ironino
govorei: dovoljno je da milijardu muslimana bace samo po jedan kamen i problem je rijeen.
Ovdje se moemo prisjetiti rijei Allahovog poslanika s.a.v.s: ...bie vas mnogo, ali e te biti
poput rijenog mulja i pjene... (Ebu Davud, 4297; Albani - sahih), te se nuno namee pitanje
kvaliteta i kvantiteta.
Stav islama je i vie nego jasan. Kvalitet je prioritetniji nego kvantitet i to pravilo vrijedi i za
pojedinca i za demat! Uzvieni Allah to sasvim jasno naglaava u drugom ajetu sure Mulk:

"Onaj koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koji e od vas bolje postupati (

)." U
ovim ajetu Uzvieni pominje ko e
bolje (kvalitet) postupati/initi, a nije Uzvieni rekao
ko e imati vie (kvantitet) djela.
No, problem je to ak i neki muslimani smatraju da kvalitet ovjek dobiva samo ako ima vie
decenija staa u islamu. Takvo stajalite je problematino! Postoje nebrojeni argumenti koji
govore suprotno.
U toku bitke na Hajberu, crni pastir je je pitao Poslanika s.a.v.s.: "ta u dobiti ako ... povjerujem
u Allaha?" Poslanik s.a.v.s. je odgovorio: "Dobit e Denet ako umre na tome." Nakon
zavrene borbe izmeu muslimana i idova, meu poginulim muslimanima bio je i taj crni pastir.
Allahov poslanik s.a.v.s. je rekao: "Allah je ukazao poast ovome robu i doveo ga na Hajber.
Vidio sam pored njegove glave dvije hurije, a nije obavio nijedne sedde u svom ivotu." (dr.
Alija Muhamed Sallabi, Sira, str: 849) Ovo nije jedini primjer da je neko dobio Denet bez da je
obavio ijedan namaz. U bitci na Uhudu poginuo je Amr ibn Sabit ibn Vak, poznat kao Usajrim.
Usajrimovi saplemenici nisu bili sigurni kakvo je Usajrimovo stanje, jer je ostao iza njih u
Medini kao nevjernik. Spomenuli su Usajrimov sluaj Allahovom poslaniku s.a.v.s, na to on
ree: On je od stanovnika Deneta, upitali su: Kako e biti od stanovnika Deneta a nije nikad
pao na seddu? Poslanik s.a.v.s. ree: Malo je radio a mnogo je nagraen. (Buhari, 2808).
Ebu Hurejre r.a. je znao govoriti: Priajte mi o ovjeku koji je uao u Denet a nije uinio ni
jednu seddu! Poto niko ne bi znao, upitali bi: Ko je on? Ebu Hurejre r.a. bi odgovorio:
Usajrim ibn Abdul Ehel. (Sallabi, Sira, str: 610)
Neko e rei da borba na Allahovom putu i nije mala stvar, da je to ve poveliki sta. Naravno
da i to moe biti istina, ali u hadisu postoje i sluajevi osoba koje su dobile Denet bez sedde, ali
i bez dihada. Ibn Kesir pri tumaenju Allahovih rijei iz 82. ajeta sure An'am: oni koji vjeruju
i vjerovanje svoje s mnogobotvom ne mijeaju, navodi hadis kojeg biljei imam Ahmed o
1

ovjeku koji je doputovao u Medinu, primio islam, te na povretku pao s deve, slomio vrat i umro.
Allahov poslanik s.a.v.s. je rekao: ...vidio sam dva meleka kako mu u usta trpaju denetske
plodove, pa sam saznao da je preselio gladan!... (Ibn Kesir, Tefsir, 6/222/421-422) Takoer
poznata je i podua predaju Ebu Seida Hudrija r.a. o ovjeku koji je ubio 99 osoba i traio
oprosta. Iz hadisa je jasno da je dobio Denet samo zbog toga to je bio blii zemlji u koju je
krenuo da bi dobio oprost. (Buhari, 3470; Muslim, 2766; Ibn Made, 2622)
Iz ovih primjera je sasvim jasno da nije bitna koliina/kavantitet djela, ve je potrebno iskreno i
kvalitetno se potruditi a Allah daje ono to On hoe.
S druge strane, i vie je nego poznat hadis Ebu Hurejre r.a. koji prenosi da je Allahovom
Poslaniku s.a.v.s. reeno: "'Allahov poslanie, ta i ta ena klanja po cjelu no, a danju posti. Ali,
na jeziku je nezgodna, zlostavlja komije.' Poslanik s.a.v.s. na to odgovori: 'U njoj nema nikakva
dobra, ona je u Vatri.'... (Buhari u Edebul Mufredu, 119; Albani - sahih) Ova ena i pored dosta
(kvantitet) dobrih djela, i velikog staa u islamu zavrava u Vatri!
Postavlja se pitanje ta je to kvalitet kojemu trebamo uditi i na kojem trebamo raditi? Mnogi su
o ovome razmiljali i postoje mnoge teorije koje je dugo i nabrojati, a kamoli kritiki obraditi.
Postoje oni koji kau da je to tehnoloki razvoj muslimana. Naime muslimani su nazadovali zato
to su se prestali baviti naukom i tehnoloki napredovati. Iako nisam protiv tehnolokog razvoja,
sumnjam da je tehnoloki razvoj primaran glede povrata muslimanaskog ponosa i snage. Primjer
prvih generacija muslimana zorno negira takvo stajalite. Uzvieni Allah sugerira ashabima: I
protiv njih pripremite koliko god moete snage i konja za boj... (Kur'an, Enfal, 60), ali
historija nam govori da su muslimani najee bili, tehnoloki i logistiki, daleko manje spremni
nego njihovi neprijatelji. Kako su muslimani pobjeivali? Uzvieni govori da se treba spremiti
koliko god moemo, ali je ipak pobjeda samo u Allahovim rukama: ...a pobjeda je samo od
Allaha... (Kur'an, Enfal, 10). Pored pripreme, bitan je tevekul, oslanjanje na Allaha: Vi njih
niste ubijali nego Allah; i ti nisi bacio, kad si bacio, nego je Allah bacio... (Kur'an, Enfal,
17), odnosno Allah je taj koji je dao snagu i pobjedu.
Ima i onih koji kau da je daba kvalitet ako nema finacijsku/logistiku zaleinu. Opet
problematina teza! Jo jedna osoba iz bitke na Uhudu je ovdje interesantna. Naime, Kuzman se
na dan Uhuda borio kao lav, ubio 7 ili 9 murika, ali je bio smrtno ranjen. Ashabi su mu poeli
estitati: ...prijatna ti ehidska smrt... raduj se, Kuzmane, danas si bio odlian, Kuzman je
odgovorio: emu da se radujem, borio sam se samo zbog svog plemena. Ovaj sluaj je pomenut
Allahovom poslaniku s.a.v.s., a on ree: On je od stanovnika Vatre. Zaista Allah pomogne ovu
vjeru i sa velikim grjenikom. (Sallabi, Sira, str: 612). Uzvieni je pomogao svoju vjeru
grjenikom, nije bilo potrebe da se uzimaju plaenici. Situacija je i udnija uzevi u obzir da
Allahov poslanik s.a.v.s. nije doputao nevjernicima, muricima, idovima da se bore rame uz
rame s ashabima. Poznata su dva primjera: odbojanje mnogoboca koji je traio da se bori na
strani muslimna u bitci na Bedru, te odbijanje idovskih boraca, Ibn Selulovih saveznika u bitci
2

na Uhudu (Sallabi, Sira, str: 553, 589). Takoer, Uzvieni Allah kae: ...a onome koji se
Allaha boji, On e izlaz nai i opskrbie ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha
uzda, On mu je dosta. (Kur'an, Talak, 2-3), ovaj ajet vrijedi i kad je u pitanju pojedinac i kad je
u pitanju demat.
Ako se spremimo koliko moemo i oslonemo na Allaha moemo oekivati Allahovu podrku i
pomo. Isti zakljuak kao i gore pomenuti o onima koji su dobili Denet bez ijedne sedde. I
ovdje se vidi da je kvalitet pojedinca i demata daleko bitniji nego kvantitet.
Ako dobivanje Deneta nije dokaz kvalitete osobe, onda ne znam koji je to dokaz! Takoer, ne
moemo se staviti u poziciju da pretjerujemo u samoproienju i razvijanju plemenitih vrlina,
dok muslimani stradavaju i kod nas i diljem islamskog svijeta. U, gore navedene, dvije kritike
obrade ve je naznaeno ta bi to trebalo initi da muslimani povrate svoj ponos. Ne moemo
oekivati pomo i pobjedu od Allaha a Allahove naredbe ne slijedimo, niti se uvamo Njegovih
zabrana! Ista stvar je i sa slijeenjem Poslanika s.a.v.s. Dananji muslimani su spremni ugoditi
bilo kome radi sitnoiarskih interesa, pa ak i negirati oigledne recepte koje nam je ostavio na
Poslanik s.a.v.s. u svom hadisu, recepte koji nam garantiraju muslimanski ponos! A jedan od
takvih recepata je i kako pobijediti bez borbe. Naime, nakon potpisivanja ugovora na Hudejbiji, i
razoarenja pojedinih muslimana to nisu obavli umru, Uzvieni Allah objavljuje suru Feth
(Pobjeda), Poslanik je uio: Mi emo ti dati sigurnu pobjedu (Kur'an, Feth, 1), neki ovjek je
rekao: Jeli ovo pobjeda? Poslanik s.a.v.s je odgovorio: Jeste, tako mi Onoga u ijoj ruci je
moja dua, ovo je pobjeda. (Ebu Davud, 2736). U periodu mira sa muricima, muslimani su
slobodno mogli raditi na da'vi, tako da je broj muslimana od Hudejbije, pa do osloboenja
Mekke, samo dvije godine kasnije, porastao sa 1 500 na 10 000.
Molim Allaha da nam da snage, razbora i pomoi. Amin.