Rinfuza ili u vrecama.

Ja sam placal 250kn/t u holcimu Agrocal (vrece od 25kg)sa dostavom od 40km.

Uzeo sam 9t.
Tak da ak je s dostavom za te novcice uzimaj.
Imam na ponudi Agrodol iz Siraca za 250kn po toni, jeli to puno?
Zemlju nisam nosio na analizu a u planu je bacit 2,5-3t po rali.
za agrodol je to puno..iz pouzdanih izvora znam da su prije 3godine prodavali ga
za 100 kn/T i imali dobru zaradu... mozda bi ti bilo bolje da bacis agrovapno...je
skoro 3x skuplje ali ga manje treba a odma ti djeluje za razliku od agrodola koji se
razgradi kroz 3-4 godine..

ovako imate vie vrsta tih kakti se veli vapna, a najei su agro vapno, i agrodol
koji je mljeveni dolomit
sa agrovapnom se dobije bri uinak jer ima drugaiji sastav, dok sa agrodolom
se ide u vie navrata i on je po svom djelovanju sporiji.
ja korisitim agrodol svakodnevno u tali , bacam ga po stelji, krave na tom lee,
sve je fino dezinficirano, super mlijeko, a kravama to ne smeta, ak to vie
djeluje pozitivno.
e sad, ja taj agrodol doziram na polje pu
Pisao sam ve o kalcifikaciji i materijalima, i u naelu su samo dva materijala
(kalcit - CaCO3) i magnezit (MgCO3) odnosno dolomit (kalcit x magnezit). Ostali
materijali (ivo vapno, Ca-hidroksid i ostali derivati kalcita samo iznimno). Zatim
je tu saturacijski mulji i ostali alkalni materijali (nusproizvodi). I nema vie.
A kalcit/magnezit/dolomit su prirodne stijene i samo se mehaniki obrauju
(razliita sitnoa meljave) odnosno kasnije granuliraju (tipa Fertdolomita) pa su
neto skuplji.
Ako ima blizu neki kamenolom, tamo e ti ga nadrobiti po potrebi (i finoi).... i
onda negdje nai da 1 tona kota 700,00 kn

Pa valjda je mara 600%

O cijeni neu, ali o ovoj tehnolokoj napomeni trebalo bi rei nekoliko rijei
(zanimljivo da nitko u svojim prospektima to ne spominje).
Brzina djelovanja je uvijek suprotna duini djelovanja kalcifikacije.
Ili po narodnome; ako djeluje brzo onda je uinak kratak, i obrnuto ako djeluje
sporije (agregati vee granulacije) djeluje due.
U praksi je to dosta vano.
Ukoliko tlo nije jako zakiseljeno, onda je bolje primjeniti materijal koji djeluje
sporije (u ovom sluaju Agrodol), jer e promjena pH vrijednosti biti sporija
(umjerenija) i efekt e biti dui (slijedea kalcifikacija e biti za 3-4 godine
ponovo).
S druge strane, ako je tlo vrlo kiselo, onda treba materijal koji djeluje bre (u ovoj
prii Agrovapno), pH se tada mjenja max. za 1,5 ne vie, jer je nagla promjena pH
tla vrlo tetna (ali u ovakvim sluajevima je nuna), efekat je bri, ali djeluje
krae, te se onda slijedee godine provodi ponovo kalcifikacija i pH se podie za
0,5 jedinica, i onda se polako tlo dovodi u dobro stanje (na pH od 6,0-6,5).

Znai, i Agrodol i Agrovapno su dobri proizvodi, ali primjenjuju se za dva razliita

sluaja.
A kojeg primjeniti?
Ponovo se vraamo na staru temu; na osnovi analize tla (za to je vaan slijedei
set parameara; pH u KCl-u, hidrolitski ili supstitucijski aciditet, organska tvar i
mehaniki sastav tla).
Ali ako nita drugo barem pH u KCl-u; to kota oko 20,00-30,00-tak kuna
(organska tvar i mehaniki sastava se moe i odokativno procjeniti) i onda
provesti kalcifikaciju - sa pravim materijalom i pravom koliinom.
Ovako je teta bacati materijal napamet; pa da je i besplatan, potroiti e se
vrijeme i gorivo za razbacivanje.

agro vapno ja cao tj vapno a caco3 je kalcij karbonat tj mljeveni vapnenac

agrovapno se baca samo kada treba hitno popraviti ph i u malim koliinama jer
unitava mikroorganizme itd.
agrovapno kamensirac ili kako se sada zovu.. cijena je mislim da 500kn/T bez
pdv-a...a granulaciju se dogovoris sto hoces,ja uzimam 5-25 i bacam s rasipacem
s klatecom cjevi..znaci rimfuza,a bigbag 100kn/T gore

Radio bih kalcizaciju njive , gore je analiza.

Sad je pitanje da li odmah da bacim karbokalka 10t/ha ili je bolje na dva puta

Nema to tu ekati; idi sa punom dozom karbokalka, kao je i napisano. Pa pH u

KCl-u je 4,0. To nije jako kiselo; to je ekstremno kiselo, tako da nema druge nego
ok terap
Planiram posijat zob, a urod neki neoekujem.....
Ti kae puna doza, i ja mislim da bi tako trebalo, no na par mjesta kau da bacim
manje.

Dobar graf. Otprilike je 20 t/ha neka optimalna doza, iako ne nekim tlima ve i
koliina od 10 t/ha daje dobar uinak (ovdje se govori o koliini CaCO3, a ne
vapna, pa to treba preraunati).
Codex ako ima ovaj rad, moe li postaviti graf o pristupanosti
mikroelemenata u tlu.
Naime, nakon dodavanja vee koliine kalcija, dolazi do blokade svih
mikroelemenata (to je "druga" strana kalcifikacije o kojoj se ne pria) pa me
zanima to je graf pokazao.
Isto tako, ako imaju graf mikroelemenata u biljnom materijalu (nije dovoljno samo
tlo), jer je tek ovo onaj dio koji je biljka stvarno usvojila.
KOd jaih doza kalcifikacije obavezno preporuam 1-2x tretmana folijarno (za sve

kulture) sa mikroelementima, kako se ne bi dogodila blokada zbog naglog

dodavanja visoke doze kalcija u tlu.

Evo, to je ono to priam o problemu mikroelemenata nakon provedbe

kalcifikacije (samo jedno; kalcifikacija je nuno potrebna radi promjene pH i
dodavanje vapnenog materijala je jedino isplativo; meutim onda treba dodati i
mikroelemente, i to samo folijarno, jer u tlu dolazi do blokade).
Ve i 10 t/ha CaCO3, drastino sputa dostupnost mikroelemenata.
Imam pitanje na PP, pa proitaj.

I jo jedna vana stvar kod kalcifikacije je veliina granulata. Kombinacija tekih

tala i prakasti vapneni materijal u visokoj dozi, ine veliki problem... tako da u
tim sluajevima preporuam uvijek koristiti granulat. Djeluje sporije ali nema
cementiranja tla
agrodol
25 t
ovo je sad kostalo nekih 7000kn,bacat cemo oko 5t/ha,a stroj za bacanje se
dobije u firmi gdje smo uzeli kalcij. Kad posolim,vracam ga,zajedno s paletama.
----------------- 280 kn /t
mi smo uzeli u Reki kod Koprivnice agrovapno,230kn tona,gratis ti posude stroj za
razbacivanje

alcifikacija tla postie se produktivnost tla. Ion kalcija i/ili magnezija iz

materijala za poboljanje tla istiskuje ion vodika (H+ ) iz estica gline. Vodikov
ion (H+) ini tla kiselima. Osloboeni ioni vodika veu se s ugljikovim dioksidom
(CO2) osloboenim iz kalcij karbonata i kalcijevog i magnezijevog karbonata u
ugljinu kiselinu (H2CO3). Ugljina kiselina nije postojana u tlu pa brzo prelazi u
ugljikov dioksid (plin) i vodu. Ovim procesom ioni vodika (H+) sudjeluju u procesu
stvaranja vode, smanjujui kiselost tla)
Biljna ishrana (uzgajane kulture mogu svojim korijenom urasti i dovoljno duboko
prodrijeti u tlo samo ako je ono rahlo i dobro razmrvljeno. Samo takvo tlo
opskrbljuje biljke dovoljnim koliinama vode i hranjiva. Uz glinu i humus, vapno je
trea nuno potrebna tvar za oblikovanje grudica tla.
Primjenom vapna raste dostupnost hranjiva inae nedostupnih u kiseloj sredini
(to se osobito odnosi na fosfor), poboljava se struktura tla, smanjuje
pokretljivost aluminija, eljeza i mangana koji su u veim koliinama toksini u tlu
i stimulira bioloka aktivnost tla (gliste).

to rei na kraju:
- Jedino Kaming navodi cijene proizvoda. Vrea od 50 kg je 18,63 kn + prijevoz.
Vrlo povoljno
- Prema tehnikim karakteristikama najbolji proizvod je Fertdolomit (granulirani
materijal koji ne zahtjeva poseban stroj za primjenu dovoljan je klasini rasipa
mineralnih gnojiva)
- Za Agrovapno se navodi kriva preporuka primjena Agrovapna i NPK gnojiva
zajedno. Vrlo loe, jer je neizbjena (vrlo brza) reakcija fosfora i kalcija i nastanak
netopivog (i neiskoristivog) kalcij-fosfata (gubitak i kalcija i fosfora).
- S druge strane, dobra preporuka za Agrovapno kod primjene UREE
Prije upotrebe poeljno je uiniti analizu tla. Optimalna koliina AGROVAPNA ovisi
o tipu tla, opskrbljenosti tla hranjivima i pH vrijednosti te vrsti usjeva.

Preporuljivo je dodavanje AGROVAPNA u intenzivnoj gnojidbi duinim i NPK

gnojivima! Tako je za neutralizaciju svakih 100 kg uree potrebno dodati 46 kg
AGROVAPNA, a visokokoncentriranih NPK gnojiva 17-22 kg AGROVAPNA.
----------------------------uina gnojiva, zbog duika koji prelazi u nitratni oblik te nitratni ioni
snanosniavaju reakciju tla, trebaju odreen ekvivalent vapna ako elimo da
reakcija ostani jednaka prije gnojidbe!
Ako je reakcija zadovoljavajua, pri kalcizacij nam je jedino potrebno da znamo
koliki je sadraj u materijalu za kalcizaciju CaO ili CaCO3 da moemo ispravno
djelovati!
to hou rei-Ekvivalent vapna je broj koji nam kazuje koliko kg CaO/CaCO3/ha
je potrebno dodati na svakih 100 kg/ha eljenog mineralnog gnojiva da bi pH
ostao na prijanjo vrijednosti!
Tako npr. za Ureu(46% N) je potrebno 46kg/ha Cao ili 80kg/ha CaCO3 dok je za
KAN , s obzirom da on ve sadri izvesnu koliinu CaO(6,5-8,5%), potrebno dosta
manje, ali ipak potrebno 12kg/ha za svakih 100kg/ha KAN-a!
mala ispravka netonog navoda :!:
elim da mi netko napie u potpunosti ta znai rije KAN :!:
KAN je KALCIJ amonij nitrat, i jedino je gnojivo duino koje ne sniava ph, ve ga
poveava, :!: neka vas ne zbuni trgovaki naziv kan a ne npr caan, ali po definiciji
i obliku je kalcij amonij nitrat, to je alfa i omega kana
duik moe biti u amonijanom, nitratnom ili nitritnom obliku, e sad o tome ovisi
da li je direktno dostupan ili mora u tlu prelaziti iz jednog u drugi oblik
kod ureje i npk je druga pjesma al to nije sad tolko bitno
kolebanja ph su esta tokom vegetacije i ovise o jako puno faktora osim gnojidbe
duikom, ovisi i o kulturi, adsorpcijskom kompleksu tla, strukturi i teksturi tla,
vodozranom reimu, biokemijskim procesima, fiziolokim procesima.......bla bla
bla

Proizvoai koji se bave ratarskom proizvodnjom, a upisani su u upisnik

proizvoaa u integriranoj proizvodnji moraju se pridravati tehnolokih
uputa u kojima je propisano da se u jednom obroku moe dodati maksimalno 60
kg mineralnog N/ha, dok razmak izmeu dviju primjena mora biti minimalno 30
dana. Maksimalne koliine N gnojiva koje proizvoai u integriranoj proizvodnji
smiju primijeniti godinje iznosi 170 kg N/ha.
est solnom kiselinom moe vam pomoi pri testiranju odnosa vapnenca u tlu.
U tu svrhu koristi se solna kiselina i to u istom obliku ili razrijeena u omjeru 1 :
3 s destiliranom vodom koja se stavlja u malu prskalicu.Lopatom na razliitim

mjestima na zemljitu iskopajte profile tla. Na pojedine slojeve zatim paljivo

nanesite solnu kiselinu iz prskalice.
-smjesa ne kipi manje od 1 % CaCO3,
-smjesa kipi samo malo i kratko 1 2 %CaCO3,
-smjesa oito kipi, ali ne kipi dulje vrijeme 3 - 4 % CaC03
-smjesa snano kipi i to dulje vrijeme, stvara se pjena manje od 5 % CaCO3,
Ako smjesa uope ne kipi ili slabo kipi, opskrba kalcijevim karbonatom svakako
nije dovoljna. Bioloki i kemijski procesi su tako snano ometani da gnojiva prema
iskustvima vie ne mogu djelovati
Ma nisi me shvatio pa razlika u brzini i potrebnoj koliini je zbog samog sastava
spoja. CaCO3 ili kalcij karbonat ti snano reagira s kiselinama i u toj reakciji se
oslobaa ugljini dioksid CO2 a ostaje ti onaj kalcijev oksid CaO i zato ti treba
vea koliina CaCO3 nego to treba CaO. Kui sad.
Dalje kad tom CaO spoju doda vodu H2O dobiva Ca(OH)2 tj. kalcijev hidroksid
luinu koja ti s vremenom neutralizira kiselost tla.
Ma nemoj ovjeku komplicirati, nego mu jednostavno objasni...
CaO i CaCO3... u emu je razlika?
Pustimo na stranu kemijsku aktivnost, brzinu djelovanja, jednostavnost
razbacivanja itd.
U 1 toni CaO ima daleko vie IONA kalcija(Ca2+) koji su ti bitni za neutrtalizaciju
kiselina u tlu( a ima ih podosta) nego u 1 toni CaCO3. Tko ne vjeruje neka
pogleda periodni sustav kemijskih elemenata pa neka pozbraja ono to se treba
pozbrajati... To je osnovni razlog zato je CaO "bolji" za kalcizaciju.
No, ako izraunate koliko vam kota 1 Kg kalcija iz jednog i drugog oblika, onda je
pobjeda na strani CaCo3 (esto ga moe voziti i besplatno iz eerane).
Pa ako ga ima ime tovariti i bacati....to je definitivno najbolje rjeenje.
Naravno, ostaje ti podosta kamenja, guma i ostalih cirkusa koje treba pokupiti
poslije bacanja, no kad je jeftino...recesija je...heeheee.
Moe i hidratizirano (graevinsko) vapno (vie o tome pisao sam na mom blogu;
pogledati u arhivi starih tema).
Graevinsko vapno je kalcijev-hidroksid i problem prilikom primjene je njegova
reaktivnost u kontaktu sa sluznicom (itaj: prai se puno i nagriza oi i dine
puteve), naroito u primjeni "pod lopatom".
Znai, graevinsko vapno se moe koristiti za kalcijizaciju.
Fertdolomit se moe slobodno baciti najesen nakon zadnjeg otkosa; koliine i do
0,5 t/ha ne bi priinila nikakvu tetu a moe se pomjeati i sa 7-20-30. "Otopiti"
e se prko zime (voda otapa granule) i polako prei u tlo. Budui da se kalcij
doboro kree u tlu (pod utjecajem toka vode) ne bi trebalo biti nikakvih problema
do proljea. I ne manje vano, ako se radi o proizvodnji krme, samo biljke koje
rastu u tlu sa dovoljnom koliinom kalcija, i same imaju veu koliinu kalcija, te su
vrijednije krmivo za stoku.
Inae Fertdolomit nije klasini materijal za kalcifikaciju, ve "korektor" za
odravanje povoljne pH vrijednosti tla.
Radi se o izvrsnom materijalu, koji bi trebalo svakako primjenjivati u jesenskoj

gnojidbi i pripreimi tla za sjetvu/sadnju.

Jedino ne znam u emu je problem, jer ga vrlo rijetko mogu nai u agrariji (bar u
mom kraju).

Naalost, smanjenje bazinosti ide puno tee nego smanjenje kiselosti.

Meutim kada se spominje bazino, treba definirati da li je to viak kalcija
(karbonatno, pH do 8,2) ili zaslanjeno (preko pH 8,2, viak natrija, sulfata ili neki
drugih soli).
Ako je tlo slano (i manje povrine) moe se ispirati vodom (dugotrajnim
potapanjem) a ako je karbonatno onda upotrebom kiselih materijala (kisela
gnojiva - gnojiva sa K-sulfatom, NPK 5:20:30S, upotreba kiselog treseta i sl.).
Uglavnom, kako je u postu spomenuto, radi se o otvorenom polju/oranici te se
manje poboljanje moe uiniti upotrebom kiselih gnojiva (sulfatna) u osnovnoj
gnojidbi. Sve ostalo teko da bi bilo isplativo.
Kako viak Ca u tlu, blokira usvajanje elemenata iz tla, poeljno je kulturu 1-3x
gnojiti folijarno.