TD ee Dinka Pasini, Sveuciliste u Zagrebu LEKTORATI HRVATSKOGA JEZIKA NA VISOKOSKOLSKIM USTANOVAMA U INOZEMSTVU Uvod: Hrvatski u svijetu Globalno promatrajudi hrvatski jezik u svijetu danas, njegova je sudbina prepustena dvjema proturjetnim tendencijama; 1, zabrinutosti jezikoslovaca nad buduénoséu hrvatskoga kao tzy. malog jezika w procesu globalizacije i dominacije tzy. velikih jezika, poglavito engleskoga (Hagege, 2006) i 2. moguénosti afirmacije malih jezika u skladu s politikom Vijeéa Europe koja, barem dekla- rativno, potige visejezitnost i vitekulturainost u Europskoj uniji (CEF, 2005). Naime, suvremeno jezikostovije fokusiralo se na perspektive pojedinih jezika, osobito tzv. malih Jezika u danainjem svijetu pa, medu ostalim, stizu i alarmantni znanstveno utemeljeni podatci © ugrozenim jezicima i galopirajucem nestajanju nekih jezika (Hagtge, 2006), dok nas s druge strane, posebice mediji, razlititi glasnogovornici i politiZari svojom retorikom uvjeravaju da je upravo sada do8ao pravi politi¢ki trenutak a male jezike, pa tako i hrvatski s obzirom na to da EU automatski priznaje polozaj slutbenoga jezika zemlje koja se kandidira za élanstvo (Hlavat, 2006: 96), Buduéi da ne postoje relevantni i provjereni podatei o broju izvornih govornika hrvatskoga jezika u svijetu, ali ni brojevi koji pokazuju koliko Ijudi u svijetu trenutaéno uéi hrvatski kao drugi i strani jezik, realno je govoriti o pojedinaénim strategijama ocuvanja hrvatskoga jezika. Jedna od njih jest podupiranje rada Iektorata u inozemstvu wz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i Sporta te drugih institucija koje se teoretski ili praktitno bave hrvatskim jezikom i kulturom te ‘opéenito jasna i razradena jezitna politika Republike Hrvatske kao mlade demokratske dréave koja se priprema za ulazak u Europsku uniju. ‘Na Zalost, dosad se moglo uéiniti i puno vise po pitanju statusa hrvatskoga jezika u svijetu, od- nosno na podrugju planiranja jezitne politike nakon Sto je 22. prosinca 1990. bio donesen Ustav Republike Hrvatske, u kojem su napokon bili utvedeni i polozaji ime hrvatskoga jezika kao sluzbe- nnoga jezika Dréave, poglavito nakon proglasenja hrvatske samostalnosti i suverenosti, misljenje je akademika Kovateca (Kovatec, 2006: 87). Tu se u prvom redu misli na jeziénu politiku kojom bi se sustayno vodilo raéuna o statusu, polodaju i programima hrvatskoga jezika « inozemstvu kako bi se Europi argumentirano predstavile osnovne Cinjenice o hrvatskome jezikeu, Prema misljenju Kovaéeca, tema jezika (polotaja hrvatskoga u Europi, te polodaja europskih jezika u Hrvatskoj), barem koliko je poznato javnosti, nije se ozbiljnije postavila. A to je vitalno nacionalno pitanje, 0Dinka PasnLEKTORATT HRVATSKOGA JEZIKA [NA VISOKOSKOLSKIM USTANOVAMA U INOZEMSTVU jem bi morala javnost biti detaljno obavijestena, ana rjesavanju tih pitanja trebali bi se angazirati najbolji hrvatski jezikoslovni struenjaci (Kovaéec, 2006: 95), istiée Kovatec. Medutim, ne radi se samo o odgovornosti struénjaka. Za status malih jezika gotovo je sto toliko vaina i njihova medijska prezentacija. U tom je kontekstu za sudbinu maloga jezika posebice po- guban i negativan sukob za présti2 izmedu malih jezika (misli se konkretno na jezike s podrudja bivie Jugoslavije) jer se u javnosti tediste stavlja na pogreSan fokus. (..) Prema misljenju profesora Ive Zani¢a s Fakultata politi¢kih znanosti, ovakav sukob ne donosi nista dobro jeziku koji se bori za préstié i izlazak u javnost, Mali jezici trebaju svaku moguéu mrvicu lingvisticke energije. Ako se znatna koliina te energije odvaja na svadu o tome koji je dijalekt malog jezika najbolji, ili za osudu onih koji se usuduju eksperimentirati jezikom, upropastavaju se vrijedne prilike. Mali jezici trebaju dobar publicitet: trebaju odrZati pozitivnu javnu prisutnost, trebaju préstiZ, a on je tijesno povezan s medijskom potporom (Zanié, 2007: 353/4). Ipak, bez.obzira na sve, hrvatski jezik danas ima Sansu koju treba dobro iskoristiti i pomno ispla- nirati, Francuski jezikoslovac Claude Hagége tako istite da zasad motemo smatrati da Hrvati politickim promaknudem svoga jezika, koji je posljedica nedavne stecene neovisnosti, u ovome éast Europi daju jedan jezik vite. Lektorati hrvatskoga jezikau svijetu Sto se konkretno tice statusa hrvatskoga jezika na inozemnim sveuéilistima, ali ina trZistu jezika, kao opéi istaknut ée se sliede¢i trendovi: 1. pad interesa za slavistiku pa tako i krotistiku sto je sve poprageno gaSenjem pojedinih filoloskih studija i 2. porast interesa za kulturoloske studije. Navedeni trendovi vaine su smjernice za redefiniranje strategija rada na lektoratima hrvatskoga jevika u inozemstvu pri €emu se konkretno misli na prilagodavanje nastavnih programa, planova i silabusa novim sociolingvisti¢kim okolnostima i potrebama na sveuéilistima u inozemstvu. Pod ingerencijom Ministarstva znanosti, obrazovanja i Sporta i uz njegovu potporu trenutatno djeluju 34" lektorata i 2 centra, dok 60-ak lektorata nije pod direktnom ingerencijom MZO8-a, Buduéi da raspolazemo sluzbenim podatcima o lektoratima koji su pod njegovom nadleznosti, fokusirat éemo se na njih kako bi se dobio uvid u njihovo funkcioniranje. ‘Nastava hrvatskoga jezika u inozemstvu odrZava se u sklopu lektorata klasiénoga tipa, katedara s lektoratom, centara za hrvatske studije, instituta za prevodenje i tetajeva hrvatskoga jezika Sto je shematski prikazano grafikonom broj 1 110 postop otraranjs jak ea ora, joan Portola (Laon deg Argent (Rosen MILU2 | Cioaian tis Review | ydaey—Split- Waedon~ Zed 5008) Grafikon 1 Pod ingerencijom i uz potporu MZO$-a © Lettoratklasénog tpa Bl Katedra slektoratom & Centar za hivatske studije Institut za prevodenje Bi tetajevi Lektorati klasi¢noga tipa su abecednim redom: Austrija (Graz), Bugarska (Sofija), Ceska (Prag), Francuska (Pariz-Sorbonne, Pariz-INALCO, Lyon, Grenoble, Toulouse), Indija (New Delhi), Italija (Firenze, Padova, Rim), Kina (Peking), Litva (Vilnius), Makedonija, (Skopje), SAD (Indiana, Iowa), Slovacka (Bratislava), Slovenija (Ljubljana), Spanjolska (Alcala de Madrid) i Ukrajina (Kijev, Lavov). Katedre s lektoratom su Madarska (Baja, Budimpesta, Petuh, Szombathely), Poljska (Sosnowiec, Warszawa, Krakow, Poznai) i Rumunjska (Bukurest). Centri za hrvatske studije su u Australiji (Sydney ~ Macquarie) iu Kanadi (Waterloo), Institut za prevodenje nalazi se u Belgiji u Bruxellesu, a Tetajevi hrvatskoga jezika u Veliko} Britaniji u London i u Spanjolskoj u Madridu. Kako 60-ak lektorata diljem svijeta nije pod ingerencijom Ministarstva, grafikonom br. 2 prikazat ée se odnos medu svim postojecim lektoratima prema kojem shematski prikazano o jednoj treéini lektorata u svijetu skrbi MZOS, dok njih dvije trecine nije pod njegovom ingerencijom. Grafikon 2. Lektori hrvatskoga jevika u inozemstvu Ukupan broj lektorata BB Lektorati MZ08 © 7 Ostali lektorat Bitilektor u inozemstva znaéi raditi velo zahtjevan i delikatan posao za koji nema dovoljno strué- no osposobljenih kandidata. Razlog tomu je io lelttor u inozemstvu ima w danasnje vrijeme sve sire podrugje kojim mora suvereno viadati, Ne samo da mora biti struéno osposobljen nastaynik hrvatskoga jezika koji je upoznat s metodikom i europskim standardima poucavanja hrvatskogaDinka Pasi’ | LERTORATI HRVATSKOGA JEZIKA NA VISOKOSKOLSKIM USTANOVAMA U INOZEMSTYV kao drugog i stranog (CEFR) nego treba biti vrstan poznavatelj hrvatske kulture i civilizacije Dakle, lektorski posao u inozemstvu obuhvaéa sliedeée aktivaosti, odnosno lektor mora: «+ predstavijati RH, hrvatsku kulturu i hrvatski jezik + biti strugno osposobljen kroatist i poznavatelj zemlje primateljice + voditi jeziéne vjedbe iz hrvatskoga jezika kao drugog i stranog. + voditi sve veci broj kulturoloskih predmeta + strucno se usavréavati «+ suradivati s hrvatskom diplomacijom. Posebno treba istaknuti zahtjevnost dobrog poznavanja kultura i civilizacije. Drugim rijegima, lektor u danainje-vrijeme osim jeziéaih vjebbi na sve veGem broju lektorata mora voditi kolegije tipa: Povijest kazalista, Filmska umjetnost, Hrvatska knjiéevnost u europskom kontekstu, Starija hrvatska knjizevnost, Novija hrvatska knjiZevnost, Stilistike, Popularna kultura, Kontrastivna analiza hrvatskoga jezika i jezika zemlje primateljice, Vjezbe prevodenja isl. Kako bismo provjerili situaciju na terenu, anketirali smo lektore koji su poslani na lektorate pod ingerencijom MZO8-a. Iz anketa se mogu izvuéi neka opéa zapazanja i Zelje vezane uz lektorski posao na inozemnim sveutilistima. Rezultati anketiranja lektora sale se na nedostatak nastavnih pisanih materijala (gramatike, rjetnici, udZbenici isl) te slusnih materijala + upozorayaju na neuskladenost pougavanja hrvatskoga jezika s europskim standardima (CEFRL) + upuéuju na nedovoljnu pripremljenost za rad na lektoratu +nekima smeta zahtjev pojedinih svenéilista da uz hrvatski paralelno pouavaju i srpski i boSnjatki + smatraju da uz nastavu jezika pokrivaju prevelik broj kulturoloskih predmeta + opremjenost postojecom literaturom ocjenjuju relativno dobrom + upozoravaju na manjak DVD-a sa suvremenim hrvatskim filmovima i nedostupnost su- vremene knjizevnosti + inzistiraju na godiinjim savjetovanjima i posebice radionicama za usavrSavanje lektora i + opéenito ocjenjuju pozitivnom dobru suradnju s MZOS-om. Kako bismo provjerili jesu li korisnici zadovoljni kvalitetom nastave hrvatskoga jezika u ino- zemstvu, proveli smo anketu medu Korisnicima (njih 18 koji su stipendisti MZO8-a i u jetnom. semestru akademske godine 2007/8. ute hrvatski u sklopu sveutiliSnog programa Odsjeka za kroatistiku Croaticum na FP-u u Zagrebu). Rezultati su pokazali neka opéa zapazanja i Zelje w ve nastavom hrvatskoga jezika u inozemstvu. M43,144 [conta se Re est Lage 09 Rezultati anketiranja korisnika + kritiziraju nedostatak nastavnih materijala (gramatike, rjetnici, udzbenici i sl) i njihovu zastarjelost + ele dvojezitna izdanja knjiga +smatraju da gramati¢ki pristup u nastavi treba zamijeniti komunikacijskim radi stjecanja Komunikacijskih kompetencija + trae prijevodne vjezbe u sklopu jeziénih +Zele vise kulturolodkih sadrtaja (povijest i sl.) + prediazu otvaranje hrvatskih kulturnih instituta u inozemstvu + neki Zele odvojenost hrvatskog od srpskog lektorata + predlazu dodjele stipendija i ée8a gostovanja profesora kroatistike w inozemstv + istigu vaznost bolje promocije hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu. Literatura Rezultati obiju anketa (i Iektora i korisnika) istovjetni su po pitanju literature za hrvatsldi kao drugi i strani: i jedni i drugi Zale se na manjak literature (udabenike, rjeénika, gramatika). Da je to doista tako, potyrduje nam nastavno iskustvo i dugogodiSnja izrada nastavnih materijala (pisanih i sluinih), sto znatno otezava nastavu. § druge pak strane nepostojanje zajednike je- iene politike i konsenzusa u struénoj jezikoslovnoj javnosti (pravopis, gramatika, naziv jezika isl), dodatno otezavaju nastavu hrvatskoga jezika. Isto tako postojeéa literatura ili je zastarjela ili nije prilagodena strancu (tu se u prvom redu misli na gramatike, rjeénike i knjidevne tekstove koji nisu prilagodeni razlititim stupnjevima poznavanja hrvatskoga jezika). Nedavno je izaSla Annjiga Hrvatski za pocetnike 1s vjegbenicom i CD-om autorica s Croaticuma (Cila8-Mikuli¢ i dr., 2006.) koja je tek podetak popunjavanja velike praznine u podrugju udzbenika za hrvatski kao drugi i strani jezik. Prirugnici za nastavnike Buduéi da se hrvatski jezik priprema za ulazak u zajednicn europskih jezika, kljuéan priruénik za nastavnike je CEFRL (Zajedni¢ki europski referentni okvir za jezike) koji standardizira stup- njeve jezi¢noga znanja pojedinog jezika te svojim nedogmatskim pristupom otvara moguénost prilagodbe svakog jezika, pa tako i hrvatskoga, europskom, Zato je velik dogadaj za pougavanje hhrvatskoga i pripreme 2a ulazak hrvatskoga u zajednicu europskih jezika prijevod CEFRL-a na hrvatski jerik iz 2005. pa smatramo da svaki lektor moze i treba biti upoznat s tom knjigom. Sto se metodike i didaktike hrvatskoga kao drugog i stranog na domacem terenu tice, postoje va prirucnika (eborniékoga tipa) autorica Hadi-Smoli¢-Benjak i Z. Jelaske sa suradnicima. U prvom priruéniku za nastaynike fokus je na organizaciji rada na lektoratima, komunikacijskom pristupu nastavi, kontrastivnim analizama i tipovima tekstova za hrvatski kao drugii strani je- ik (ujedno se istige vazna uloga Centra za slovenséinu u Sloveniji koji je osnovala Vlada kako bi ‘unaprijedila rad na slovenskim lektoratima u zemij i inozemstvu). Knjiga prof, Z. Jelaske u formi danaka razligitih autora problematizira tematiku metodike pouavanja brvatskoga kao drugogDik Fai | LEKTORATI HRVATSKOGA EZRA [NA VISOKOSKOLSKIA USTANOVAMA U INOZEMSTVU i stranog jezika dajuéi preporuke i savjete kako treba pouéavati pojedina poglavlja hrvatske gra- matike iz perspektive promatranja jezika izvana, Hrvatska kultura u inozemstvu S obzirom na potrebe traista, odnosno korisnika za informacijama i predavanjima iz hrvatske kulture, istaknut ¢e se knjiga urednika Nevena Budaka pod naslovom Croatica (2007) koja svo- jom Sirokom perspektivom mote biti poticajem i predloskom za mnoga kulturoloska predavanja i predmete na stranim sveuéiliitima na kojima se pougava hrvatska kultura te pomo¢ lektorima koji su éesto zatrpani kulturoloskim kolegijima, U veri s literaturom moze se zakljuciti da je jo8 uvijek nedostatna i da je to jedan od prioriteta struénjaka koji se bave hrvatskim kao drugim i stranim jezikom, a za lektore winozemstvu znadi gotovo ogajnitki vapaj jer su najéesée prepusteni samima sebi. S korisnicima je situacija jo8 gora jer oni zbog manjka literature dobivaju nedovoljno jasnu i esto pogresnu sliku o hevatskom. jeviku i keultur. Priprema lektora za rad na inozemnim sveudilistima Buduéi da se promijenila opéenito koncepcija pougavanja stranih jezika pribvativsi komunikacij- ski pristup umjesto gamatitkoga is obzirom na Ginjenicu odumiranja pojedinih filoloskih studija u inozemstvu (lavistika pa tako i judnoslavenskih filologija) te éinjenicu da studiji prerastaju iz filoloskih u kulturoloske, velo je vazno redefinirati natin i opseg priprema za lektorate u ino- zemstvu. Testiranje koje se provodi medu potencijalnim kandidatima sadrai pitanja iz hevatske povijesti i kulture i rezultati pokazuju da zanemarivo mali broj kandidata postigne 50% tognih odgovora. Taj podatak upucuje na nuznost sustavnije pripreme lektora za rad na lektoratima u inozemstva. Naime lektori hospitiraju 20 sati na Croaticumu gdje odrdavaju ogledni sat gdje se mnogi od njih prvi put susrecu s pougavanjem hrvatskoga kao drugog i stranog jezika Sto je nedovoljno za odlazak na lektorat. Osim toga vrlo je vazno razmisliti o uvodenju kulturoloskih kolegija (ako kandidati ne studiraju neki od nefiloloskih studija) kao Sto su nacionalna povijest, kultura i civilizacija, poznavanje Ustava RH i sl, (Opaéié, 2006, To bi znatno unaprijedilo pri- premljenost, kompetentnost i struénost Iektora koji odlaze na inozemne lektorate na stranim sveutiliStima i visokim uéilistima, Inarayno, sve to nije dovolino bez velo vaine popudbine: velike koligine entuzijazma! A da ga ima medu naiim lektorima, potvrduju rijegi jedne nage lektorice kojima ée se zakdjuziti opis stanja na lektoratima hrvatskoga jezika u inozemstvu: Divan je osjeéaj osmisliti uspjeSan nastavni sat, vjesto uskladiti sadrzaj, ciljeve i metode nastavnog procesa, u dinamici njihova izmjenjivanja otkrivati najbolje za odredenu nastavnu temu! A dobra reakcija i povratna informacija pretvaraju se u novu motivacije i inspiracijul Zato toliko volim taj posao i utivam radeci ga, ponavljajuéi si svakodnevno da sam jedna od rifet- ih sretnica kojima je posao zadovoljstvo, izazov, potvrda i poticaj, pozitivno okruzenje u kojem se vide i dobro osjecaju. I stoga sam neizmjerno zahvalna svima koji su mi pomogti da tri godine tadim ono Sto doista volim — predajem hrvatski kao strani jezik (Zeljka Macan, Graz). 1studes Review | Sydney ~ Spit ~ Waterloo ~Zagreb 5 (2008) Zakijuéak ‘Umjesto zakljutka istaknut ée se neke mognée smjernice za rad na lektoratima u inozemstvu: + sustavina jeziéna politika o radu na lektoratima w inozemstvu u sklopu pripsema za BU pod okriljem i uz potporu MZO8-a ‘ +izrada WER stranica lektorata, E-learning i On-line uéenje + standardizacija jeziénoga znanja i testiranja (uskladivanje s CEFRL-om) + izrada gramatika, udzbenika, priruénika, materijala za hrvatski kao drugii strani + kontrastivna i droga istrazivanja hrvatskog kao drugog i stranog + napustanje filoloskoga gramatickog pristupa i prihvaéanje komunikacijskogi kulturoloskog modela predstavijanja i poutavanja hrvatskoga jezikca + sustavnija priprema lektora 2a odlazaku inozemstvo + permanentno pragenje stanja na lektoratima i rada lektora te usavravanje lektora organi- zacijom seminara, gostovanja, razmjena isl + promocija hrvatskoga jezika i kulture u Europi i svijetu uspostavom Evriih veza izmedu lektorata i hrvatske diplomacije. Literatura Budak, N. (2007). Croatica, Zagreb: Profil. Cilas-Mikulié, M., Gulesié Machata, M. Pasini, D. i Udier, 8, (2006.). Hrvatski za podetnike 1. Zagreb: Hrvatska sveuéiliina naklada. Hagge, C. (2005,). Zaustaviti icumiranje jezika. 1. Pranié (prev). Zagreb: Disput. Hlavaé, J. (2006,). Jeziéna politika i praksa u Europskoj Uniji, Jezik, 53, 96-108, Jelaska i sur. (2007). Hrvatski kao drugé i strani. Zagreb: Hrvatska sveutiligna naklada, Kovatec, A. (2006.). Hrvatski jezik i Europa, Jezik, 53, 87-96. Opadié, N. (2006.). Nastaynici hrvatskoga kao stranoga jezika u st god. 1, sv. 1, br. 1, 83-89. Poigaj Haddi, V; Smolié, M. i Benjak, M. (2007). Hrvatski tzvana. Zagreb: Skolska knjiga. Zajednitki europski referentni okvir za jezike. (2005,). Zagreb: Skolska knjiga, Zanié, 1. (2007). Hrvatski na uvjetnoj slobodi. Zagreb: Fakultet polititkih znanosti sretu razlicitih kultura, Lahor, Sazetak Lektorati hrvatskoga jezika na visokoskolskim ustanovama u iInozemstvu Uovom je danku rijeé o lektoratima hrvatskoga jezika na visokoskolskim ustanovama u inozem- stvu na temelju podataka dobivenih u MZO8-u i rezultata anketa provedenih medu lektorima koji rade u inozemstvu te medu korisnicima njihovih nastavnih programa. Hrvatski jezik u svi- jetu pougava se na 36 lektorata, u dvama centrima, institutu za prevodenje i dvama tetajevimainks Psi | LEXTORAT! HRVAYSKOGAJBZIKA [NA VISOKOSKOLSKIIN USTANOVAMA UINOZEMSTVU hrvatskoga pod ingerencijom MZO8-a te na 60-ak lektorata koji nisu pod izravnom nadlednosti Ministarstva. DrZayna skrb 0 lektoratima vazna je strategija jezitne politike Republike Hirvatske koja se priprema za ulazak u Europske uniju. Summary Croatian language study sections at higher education institutions abroad ‘This paper will discuss the role and function of Croatian language study sections at higher education institutions abroad based on data obtained from the Croatian Ministry of Science, Education and Sport and the results of two surveys, one taken among language instructors who teach Croatian language and culture abroad and another survey taken among their students. “The actual condition will be analyzed from a wide perspective so as to record the situation at the field level, as well as to detect present achievements and possible gaps.