VLADA CRNE GORE

MINISTARSTVO SAOBRAAJA I POMORSTVA

Prijedlog
Programa rekonstrukcije i sanacije kritinih taaka na dravnim
putevima

Podgorica

PROGRAM REKONSTRUKCIJE I SANACIJE KRITINIH TAAKA NA DRAVNIM

PUTEVIMA
U okviru programa rjeavanja uskih grla na saobraajnoj mrei Crne Gore 2007-2009.godine i programa
eliminisanja crnih taaka, a koji se nastavlja i u 2011.godini, Ministarstvo saobraaja i pomorstva i
Direkcija za saobraaj izvrili su realizaciju preko 77 projekta na rekostrukciji, sanaciji i rehabilitaciji
dravne putne infrastrukture. Sa ovim radovima izvreno je vidno unapreenje putne mree i znatno
povean nivo bezbjednosti saobraaja na njoj. Imajui u vidu da se radi o vremenoj-staroj dravnoj
putnoj infrastrukturi, pored do sada uinjenog, neophodno je redovno vriti njeno unapreenje sa
permanentnim praenjem bezbjednosti saobraaja. U tom cilju, Ministarstvo je od Uprave Policije
zatrailo statistike podatke o broju i mjestima deavanja saobraajnih nezgoda na dravnim putevima
Crne Gore.
Po dobijanju podataka od strane Uprave policije, Ministar saobraa i pomorstva je Rjeenjem br: 01223/1 od 25.01.2011.godine, obrazovao Radni tim (u kojem je ukljuen i predstavnik Uprave policije),
sa zadatkom da izvri obilazak kritinih taaka, utvrdi stepen rizika i definie prioritete za sanaciju isth,
sa ciljem podizanja stepena bezbjednosti i smanjenja broja saobraajnih nezgoda na putevima. Konani
zadatak radnog tima je izrada Programa sanacije kritinih taaka na dravnim putevima. U radnom timu
imenovani su:

Ednand Abdi, glavni inspektor, Ministarstvo saobraaja i pomorstva;

Mladen aranovi, savjetnik, Ministarstvo saobraaja i pomorstva;
Dalibor Miloevi, savjetnik, Ministarstvo saobraaja i pomorstva i
Dragan Savi, vii komesar I klase, Uprava policije.

Pristupajui realizaciji zadatka po predmetnom Rjeenju, radni tim je izvrio ternski obilazak svih
kritinih poteza po dostavljenom spisku od strane Uprave policije, kao i onih poteza koji nijesu bili na
spisku, a za koje je procijenjeno da su problematini i da kao takvi ugroavaju bezbijednost saobraaja.
Ukupno je pregledano 75 lokaliteta, a pregled sa detaljnijim opisom i predlogom mjera sa sanaciju istih
dat je u daljem dijelu teksta. Pregledom je detaljno sagledano trenutno stanje puta na kritinim potezima
i konstatovani su svi uoeni nedostaci, ije otklanjanje bi eventualno doprinijelo samnjenju broja
saobraajnih nezgoda i podizanju bezbijednosti saobraaja. Na veini poteza, uoeni nedostaci se
uglavnom odnose na pozicije radova iz Plana redovnog i investicionog odravanja dravnih puteva
(snacija i presvlaenje asfalta, dopuna nedostajue vertikalne signalizacije, usaglaavanje vertikalne i
horizontalne signalizacije, opravka i postavljanje novih odbojnih ograda i dr.), a koji se izvode po
dinamikom planu izvoenja radova i po isteku zimskog perioda i stvaranja povoljnih vremenskih prilika
(posebno asfalterski radovi). S obzirom da je terenski obilazak obavljen prije izvrenja radova
predvienih Planom za 2011.godinu, stanje na ovim potezima dravnih puteva e biti zantno
promijenjeno-poboljano u odnosu na zateeno, a to se (po saznanju) ve i dogodilo na nekoliko
poteza (Stevanovac, Miii, Kljunaa, Lokve, Ljuta, Dobrota i dr). Na preostalih 18 poteza, po ocjeni
radnog tima, neophodno je kao trajno rjeenje uraditi projektnu dokumentaciju rekonstrukcije dijela puta
i regulacije drumskog i pjeakog saobraaja. Od ovih poteza, izdvajaju se tri poteza na kojima je
potrebno izvriti rekonstrukciju puta, koji zbog svoje sloenosti zahtijevaju iznalaenja tehnikih rjeenja
sa veim obimom radova i cijenom kotanja, i to: dva poteza na dionici magistralnog puta M-2
Podgorica-Kolain Tunel br.11 na km 1012+000 i Stevanovac na km 1071+900, kao i potez Boreti, km
57+800 na dionici magistralnog puta M-2.3 Cetinje-Budva.

UVOD
Sigurnost putnikog saobraaja je problem globalnih razmjera i predstavlja jedan od izazova
savremenog drutva. Nastojanja da se u u Evropi smanji broj stradalih u saobraajnim nezgodama
(Evropska povelja o sigurnosti putnikog saobraaja), nalae potrebu za odlunim djelovanjem na
poboljanju svih elemenata bezbjednosti saobraaja (ovjek, put, vozilo) koji u odgovarajuem
okruenju sa prirodom stvaraju odreene uslove odvijanja saobraaja, a samim tim i odreen stepen
bezbjednosti. Prema stanju putne saobraajne bezbjednosti Crna Gora uveliko zaostaje za zemljama
Evropske Unije, a za razliku od gotovo svih evropskih zemalja biljeimo i vrlo nepovoljne trendove.
Na evropskim cestama se deava oko 1.300.000 nesrea godinje to je uzrok vie od 40.000 poginulih
i 1.700.000 povrijeenih. Direktni i indirektni trokovi tih nesrea se procjenjuju na 160 milijardi eura.
Odreene grupe uesnika u saobraaju su posebno ugroene: mlai ljudi u dobi izmeu 15 i 24 godine
(10.000 poginulih svake godine) te pjeaci (7.000) i biciklisti (1.800)
1. FAKTORI BEZBEJDNOSTI PUTNIKOG SAOBRAAJA
Saobraaj je veoma sloena pojava pri kojoj dolazi do mnogih konfliktnih situacija. Da bi se poveala
bezbjednost saobraaja, potrebno je sprovesti vie mjera koje imaju za cilj otklanjanje, odnosno
smanjenje opasnosti. Opasnost od saobraajnih nesrea koje nastaju pri kretanju vozila moe se
prikazati kao stanje u sistemu faktora koji se pri tom pojavljuju. Analizirajui mogue uzroke, putniki
saobraaj moemo pojednostavljeno posmatrati kroz osnovne podsisteme:
a) ovjek;
b) vozilo;
c) put;
d) okolina.
Saobraajne nesree se rijetko dogaaju kao posljedica jednog od faktora, odnosno uzroka. One
najee predstavljaju kombinaciju ovih elemata. Uzrok nastajanja nesree je pad bar jednog od
komponenti sistema. Uslijed kompleksnosti i interakcije svih podsistema u fazi prije, za vrijeme i nakon
nastanka saobraajne nesree, teko je izvriti apsolutno rangiranje stepena uticaja u procesu nastanka
saobraajne nezgode. Meutim, iz istraivanja sprovedenih u razvijenim zemljama moe se utvrditi da
je uloga ljudskog faktora dominantna (u literaturi se ovaj uticaj kree i do 70-85%). Navedena
istraivanja su ukazala da je uticaj puta na nastanak saobraajne nesree mali (u literaturi se kree 4%12%, a prema nekim pokazateljima ak i do 30%). Namanji doprinos nastanka saobraajnih nezgoda
dodijeljen je vozilima (3-5%).
Za siguran saobraajni sistem neophodni su nam vozai sa pet zvjezdica, putevi sa pet zvjezdica, vozila
sa pet zvjezdica te okolina koja nee dodatno ugroavati bezbejdonosni aspekt saobraaja.

a) Faktor ovjek
ovjek predstavlja subjektivni element saobraajnog sistema i ujedno element koji najvie doprinosi
nastanku saobraajnih nezgoda, a takoe i onaj na koji je najtee uticati. Kao takav ovjek
predstavlja najvaniji element bezbjednosti u putnikom saobraaju. Ponaanje uesnika u
saobraaju je najei uzrok nastajanja nesree pa je od velike vanosti pravovremeno i
svrsishodno uticati na promjenu ponaanja u toku vonje. Prema sprovedenim istraivanjima u
okruenju oko 70-85% saobraajnih nesrea se dogodi upravo zbog greke ovjeka.
Na ponaanje ovjeka kao faktora bezbjednosti saobraaja utiu:
- karakteristike vozaa (pjeaka);
- psihofizike ososbine;
- obrazovanje i kultura.

Na ovom planu je uinjen dobar i efikasan korak naprijed donoenjem Zakona o bezbjednosti
saobraaja na putevima koji je u skladu sa evropskim propisima i direktivama.
b) Faktor vozilo
Vozilo svojim aktivnim elementima treba da smanji rizik, tj. da ne dovodi do nastanka saobraajnih
nesrea.
Prema zvaninim statistikim podacima, tehnika ispravnost vozila je uzrok saobraajnih nesrea u
3-5% ukupnog broja saobraajnih nesrea. Ovo potvruje injenicu da vozilo u znatnoj mjeri
odskae od ostalih faktora. Osnovni razlog je i u tome to se proizvodnja vozila vri pod
pokroviteljstvom drava sa savremenom tehnologijom uz maksimalno praenje i primjenu novih
tehnikih dostignua. Svjedoci smo sve eeg izlaska na trite vozila koja zadovoljavju standard
od pet zvjezdica prema strogim Euro NCAP testiranjima.
Koliko moe biti pozitivno to se ovaj faktor nalazi na zadovoljavajuem nivou, toliko je i kontra
produktivan ako se posmatra u korelaciji sa vozaima i putevima koji nemaju sigurnost na nivou pet
zvjezdica. To u velikoj mjeri podstie vozae da koriste mogunosti vozila na putu koji nije
adekvatan za takve radnje, a i tempo savremenog ivota izaziva vozaa na vee brzine koje nijesu
prilagoene uslovima na putu.
c) Faktor put
Put je vaan element bezbjednosti saobraaja i utie na nastanak saobraajnih nesrea sa vie
aspekata:
- put utie na vozaa i vozilo i odreuje uslove pod kojima se odvija saobraaj i nastaju
saobraajne nesree;
- nedostaci na putu mogu biti neposredan uzrok saobraajne nezgode;
- elementi puta stvaraju uslove da se opasnost, izazvana od drugih elemenata, pretvori u
saobraajnu nesreu;
- neki elementi puta ne utiu na saobraajnu nesreu, ali mogu uticati na teinu tj. posljedicu
saobraajne nesree.
Takoe, faktor put utie na nastajanje saobraajnih nesrea posebno sa:
svojom geometrijom (horizontalni i vertikalni elementi puta i putne okoline);
graevinskim elementima (uzduni i popreni nagib puta);
stanjem kolovoza (udarne rupe, ispucalost kolovoza, hrapavost, ravnost kolovoza);
opremom puta (vrsta i stanje zatitne ograde, smjerokazni stubii);
preglednou (za preticanje, saobraajnih znakova i obavjetenja uz put, rasvjeta);
signalizacijom (vrsta i stanje horizontalne i vertikalne saobraajne signalizacije).
odvodnja kolovoza (da li se voda zadrava na kolovozu, u kakvom su stanju rigoli, jarkovi, i
propusti);
stabilost nasipa i karpe usjeka ili zasjeka;
Prema statistikim podacima, 4-12% (prema nekim istraivanjima ak i do 30%) saobraajnih
nezgoda se dogodi zbog loeg stanja puta. Da bi se ovaj faktor bezbjednosti promjenio potrebno je
izvriti temeljne promjene u projektovanju, izvoenju, odravanju, eksploataciji, ali takoe i u
projektovanju saobraajne signalizacije i opreme puta. Uglavnom se potrebe svode na graenju
novih savremenih autoputeva i brzih saobraajnica, kao i u rekonstrukciji postojeih puteva.
Meutim, iskustvo pokazuje da se problem gustine saobraaja i sigurnosti u saobraaju ne rjeava u
potpunosti samom izgradnjom novih saobraajnica. Potrebno je takoe implementirati i inteligentni
transportni sistem koji e pratiti stanje na saobraajnicama, regulisati saobraaj, obavjetavati
uesnike u saobraaju o uslovima odvijanja saobraaja na putu.
U unapreenju putne infrastrukture Crna Gora mora pratiti pozitivne primjere iz okruenja u kojem
se uveliko sprovode projekti procjene puta EuroRAP (Road Assesment Program) u kojima bi se

izvrila ocjena sigurnosti magistralnih puteva po dionicama, kao i predlagati mjere za otklanjanje
nedostataka koji najvie ugroavaju uesnike u saobraaju.
d) Faktor okolina
Okolina predstavlja prostorno-ambijentalno okruenje u kojem se odvija saobraaj. U irem smislu
pored elemenata koji se nalaze u blizini pojasa puta, opreme puta, pod okolinom se moe
posmatrati stanje vremenskih prilika (neprilika), stanje signalizacije, stanje gustine saobraaja i sl.
2. STANJE PUTNE MREE U CRNOJ GORI
Kada je u pitanju put, mora se imati u vidu da je uticaj puta na bezbjedno odvijanje saobraaja
mnogostruk i veoma znaajan i da razvoj putne mree u Crnoj Gori nije iao uporedo sa poveanjem
broja motornih vozila i poveanjem saobraajnih usluga.
Putnu mreu u Crnoj Gori sainjavaju magistralni, regionalni, lokalni putevi kao i gradkse saobraajnice.
Izgraenih autoputeva jo uvjek nema u Crnoj Gori, ali se uveliko vode pripreme za njihovo
projektovanje i izgradnju.
U ukupnoj mrei M i R putevi u Crnoj Gori ine 1860 km. Od toga 932km ili 52% su M, i 928km su R, a
4270km su L.

Mreu dravnih puteva ini 8 magistralnih i 23 regionalna puta, koji su podijeljeni u pedeset i dvije
dionice-partije i to:
1. M-2 PETROVAC - PODGORICA (l = 54.500 km) ,
2. M-2 PODGORICA - RIBAREVINA (l = 112.375 km),
3. M-2.3 PODGORICA - CETINJE (l = 30.783 km),
4. M-18 DANILOVGRAD - PODGORICA (l = 19.790 km),
5. M-18 PODGORICA - BOZAJ ( l = 23.651 km),
6. R-16 VIRPAZAR - OSTROS (l = 34.030 km),
7. R-18 MIOSKA - SEMOLJ - BOAN (l = 41.500 km),
8. R-19 BIOCE MATESEVO (l = 50.720 km),
9. M-18 DANILOVGRAD - EPAN POLJE (l = 115.000km),
10. M-6 NIKI VILUSI - KLOBUK (l = 37.300 km),
11. R-5 NIKI AVNIK - BOAN (l = 62.000 km),
12. JASENOVO POLJE KRUSEVICE ( l= 13.000 km),
13. R-6 GORNJE POLJE - GRANICA BIH (l = 44.500 km),
14. R-11 VILUSI - OSJEENICA (l = 7.160 km),
15. R-12 VILUSI DELEUA (l = 21.300 km)
16. R-14 PLUINE - VIRAK (l = 48.700 km)
17. R-15 i R-23 RIANI EVO - DANILOVGRAD (l = 60.500km)
18. M-8 PLJEVLJA MIHAJLOVICA - GR.SRBIJE (l = 16.810km)
19. M-8 GRADAC - PLJEVLJA (l = 25.000 km)
20. R-4 .TARA - MOJKOVAC (l = 46.200 km)
21. R-4 PLJEVLJA - .TARA (l = 38.278 km)
22. R-5 .TARA ABLJAK (l = 22.392 km)
23. R-3 PLJEVLJA - METALJKA (l = 40.000 km)
24. R-3 DAJEVIA HAN - EMERNO (l = 10.360 km)
25. R-10 SLIJEPA MOST - TRLICA (l = 65.510 km)
26. R-21 GRADAC POROS - ULA (l = 10.667 km)
27. R-5 ABLJAK - TUINA (l = 28 km)
28. M - AVNIK ABLJAK (l = 26.000 km)
29. M-2 RIBAREVINA - PILJANI (l = 80.200 km)
30. M-2.1 BARSKI MOST RIBAREVINA (l = 22.250 km)
31. M-9 KOLAIN-MATEEVO-ANDRIJEVICA-MURINO-BJELUHA
32. R-2 BERANE - ANDRIJEVICA (l = 15.978 km)
33. R-7 MOST ZELENI VUA (l = 28.400 km)
34. R-8 ROAJE KULA STUBICA (l = 23.000 km)
35. R-9 MURINO PLAV - GUSINJE (l = 20.165 km)
36. R-20 BERANE STJENICE KALAE (l= 36.080 km)
37. M-2 DEBELI BRIJEG - KAMENARI - KOTOR (l = 54.664 km)
38. M-2 KOTOR - LEPETANI (l = 12.000 km)
39. M-2 LEPETANI PETROVAC (l = 44.900 km)
40. M-2.3 CETINJE - BUDVA (l = 27.900 km)
41. M-2.4 PETROVAC - BAR - ULCINJ (l = 46.889 km)
42. M-2.4 ULCINJ - SUKOBIN (l = 24.189 km)
43. R-1 CETINJE NJEGUI - TROICA (l = 39.870 km)
44. R-1 KOTOR - RADANOVII ( l = 9.140 km)
45. R-11 RISAN GRAHOVO - OSJEENICA (l = 36.040 km)
46. R-13 CETINJE LOVEN (l = 20.025 km)
47. R-15 EKANJE - EVO (l = 20.000 km)
48. R-16 OSTROS - VLADIMIR (l = 17.184 km)
49. R-17 ULCINJ - ADA (l = 13.993 km)
50. R-22 KOTOR- TUNEL "VRMAC" RADANOVII (l = 3.654 km)
51. R-23 RESNA - GRAHOVO - NUDO (l = 53.200 km)
52. LIPCI GRAHOVO OSJEENICA (l = 33.500 km)

Posmatrano sa aspekta tehniko-eksploatacionih karakteristika kao i bezbjedonosnih uslova, stanje

osnovne putne mree u Crnoj Gori nije zadovoljavajue, to se ogleda prije svega u:

nezadovoljavajuim projektnim standardima na znatnom dijelu mree magistralnih i

regionalnih puteva;

nezadovoljavajuim stanjem putnih kosina;

nezadovoljavajuim stanjem kolovoza;

nezadovoljavajuim stanjem putnih objekata (mostova, tunela, poluobjekata i.t.d.);

nedostatak putne opreme, vertikalne i horizontalne saobraajne signalizacije i loim

stanjem postojee;

prolazima magistralnih puteva kroz ua gradska jezgra.

posebni problemi (ne posjedovanje upotrebne dozvole za brojne dionice dravnih puteva,
sve ea urbanizacija i izgradnja objekata uz dravne puteve, nekvalitetne rekonstrukcije
kolovoza i sl).

nezadovoljavajui projektni standardi na znatnom dijelu mree magistralnih i regionalnih

puteva;

Magistralne i regionalne puteve u Crnoj Gori karakterie neujednaenost ukupnog stanja izgraenosti i
kvaliteta, a to je posljedica razliitih perioda izgradnje, primjenjene tehnologije graenja i specifinosti
geolokih i morfolokih karakteristika terena.
Problemi su u prvom redu vezani za prvoizgraene dionice koje su uraene prije vie od 40 godina, sa
skromnim horizontalnim i vertikalnim elementima puta, nedovoljnom kolovoznom konstrukcijom i po
svim parametrima za znatno manje saobraajno optereenje- ukupno i po ukupnoj teini saobraajnih
jedinica. Najvei broj regionalnih puteva, kao i jedan broj magistralnih, karakteriu skromni elementi
puta - otre krivine i serpentine, veliki usponi, nedovoljna irina kolovoza (3,0 - 4,5m), slaba kolovozna
konstrukcija, nedovoljna putna oprema i saobraajna signalizacija, to zasigurno ne zadovoljava
osnovne zahtjeve bezbjednosti saobraaja.
Isto tako, kroz redovno odravanje nije mogue sanirati i izvesti nedovrene radove na nekim putevima,
kao to su: nedovoljno izbijeni profili u tunelima, ne obloeni i ne osvijetljeni tuneli, ne izgraena
hidroizolacija na njima (kanjoni Morae i Pive), ne izgraene galerije za zatitu od snijenih usova i
osipanja materijala (kanjoni Morae, Tare i Pive) i slino.
Nadalje, problematini su i objekti za odvodnju voda, koji nijesu u cjelosti izvedeni, a i nijesu
odgovarajue odravani, tako da se voda prelijeva preko kolovoza i prouzrokuje opasna mjesta za
vozae uz mogunost pojave efekta "akvaplaninga". Sline potekoe prouzrokuju neodgovarajui
odvodni sistemi uslijed kojih se javljaju klizita koja oteuju kolovoz i prave neravnine opasne za
saobraaj (magistralni put Debeli Brijeg-Petrovac-Virpazar (klizita na lokalitetu Bijele, Baoia,
enovia, Sotonia), Podgorica-Kolain, regionalni put Kalae-Trpezi (etiri klizita) i dr.).

nezadovoljavajue stanje putnih kosina;

Putna mrea Crne Gore je veim dijelom izgraena u terenima sa izrazito tekim topografskim i
sloenim geolokim uslovima. Tako su, na relativno malom prostoru, zastupljene dionice sa brojnim i
dubokim klizitima, kosinama sklonim odronjavanju, esto i sa smrtonosnim posljedicama.
Odronjavanju, pored velike visine i nagiba kosina koji se ne mogu izbjei u brdsko - planinskim

10

podrujima, odgovaraju i klimatski uslovi, sa velikom koliinom padavina, naglim temperaturnim

promjenama i dr. Na brojnost odrona svakako utie i to to su se zbog tednje, ve pri projektovanju i
graenju, usvajala rjeenja sa skromnijim tehnikim elementima, ali i sa veim rizikom. Tako su
preventivne mjere za obezjeenje kosina, osim putarske mree, rijetko gdje primjenjivale tokom
graenja, ve uglavnom nakon odrona u cilju spreavanja novih slinih pojava.
Pojavama nestabilnosti kosina u znaajnoj mjeri doprinosi i neadekvatno izveden iskop - nepaljivim
miniranjem. Na stabilnost kosina i pojavu odrona izuzetan znaaj imaju i lokalni hidrogeoloki uslovi,
klima i seizminost terena. Sva tri uticajna faktora, na teritoriji Crne Gore variraju u izrazito irokom
dijapazonu, pa ih je u svakom konkretnom sluaju potrebno posebno analizirati i uvaiti.
Zbog svih tih nepovoljnosti esta su osipanja i odroni stijenskog i zemljanog materijala na magistralnim i
regionalnim putevima, naroito na onima koji vode du rijenih tokova, a prouzrokuju se i viednevni
prekidi saobraaja.
Kod nas se u dosadanjoj praksi, problemima sanacije odrona na putevima panja poklanjala uglavnom
poto se odron dogodi, u cilju spreavanja novih odrona na istoj lokaciji. To je ustalom do skora bila
praksa i drugdje u svijetu. Meutim potreba za rekonstrukcijom postojeih i izgradnjom novih
savremenih puteva, koji e odgovarati viim standardima saobraaja, vrlo brzo namee potrebu za
detaljnim geotehnikim istraivanjima i prognozama, u cilju davanja kvalitetnijih projektantskih rjeenja
zatite kosina na putevima. Kao dobar primjer takvog pristupa navodimo odluku Ministarstva
saobraaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore (jo od 2000. godine) da paraleleno sa
rekonstrukcijom postojeih puteva sprovede studiju definisanja kritinih mjesta i uslova njihove sanacije
na svim magistralnim i regionalnim putevima u Crnoj Gori. Znaajna iskustva u ovoj problematici
steena su prilikom dopunskih istraivanja stabilnosti kosina pruge Beogarad-Bar koja su sprovedena u
periodu od 1980-1990 godine. U okviru tih istraivanja obuhvaene su kosine na duini od oko 300 km
ove pruge, a na osnovu njihovih rezultata, projektovane su i znaajnim dijelom izvedene mjere zatite.
Znaajan dio puteva u Crnoj Gori je izgraen u planinskim predjelima, sa visokim kosinama i dubokim
usjecima, brojnim mostovima i tunelima. Rijetke su, ali ima i dionica sa tzv. poluobjektima galerijama i
konzolnim konstrukcijama. Veina tih puteva je ugroena pojavama odronjavanja vrstih stijenskih
masa, koje ponekad imaju i izuzetne dimenzije. U odnosu na veinu bogatih i razvijenih zemalja, kod
nas su ove pojave ee, jer se zbog tednje, a i specifino regulisanih pitanja odgovornosti, ve pri
projektovanju i graenju, prihvataju rjeenja sa veim rizikom. Ako se tome doda i injenica da je dobar
dio tih puteva lociran u terenima sa izrazito sloenim geotektonskim uslovima i visokom seizminou,
ovaj problem postaje jo oigledniji.
Generalno gledano oko 10% putne mree u Crnoj Gori pripada ravniarskim trasama, uglavnom bez
kosina. Breuljkastim trasama pripada oko 68% duine, a brdsko planinskim oko 22% duine cijele
putne mree.

nezadovoljavajue stanje kolovoza;

Veliki porast saobraajnog bruta i osovinskog optereenja razorno su djelovali na skromne kolovozne
konstrukcije izgraene za manje saobraajno optereenje od oekivanog, to se na optereenim
dionicama puteva manifestovalo pojavom kolotraga i drugih oteenja kolovoza. Takoe porastom
saobraajnog bruta i osovinskog optereenja ubrzana je amortizacija kolovoznih konstrukcija, to sve
nije mogue sanirati kroz redovno odravanje.
Negativan uticaj za bezbjednost saobraaja ima i uglaanost zavrnog habajueg sloja asfalta, koji je
na straim dionicama, ali I na nekim novoizgraenim uradjen od krenjakog agregata, nedovoljna putna
oprema i saobraajna signalizacija, kao i nedovoljna zatita kosina zasjeka i usjeka.
Stanje kolovoza magistralnih i regionalnih puteva kao i veliina i bezbjednost saobraaja na njima
zahtijevaju znatno vei obim radova na rehabilitaciji dotrajalih kolovoznih zastora. Potrebna sredstva za
kvalitetno odravanje kolovoznog zastora su mnogostruko manja od teta koje izaziva loe odravanje.

11

nezadovoljavajue stanje putnih objekata (mostova, tunela, poluobjekata i.t.d.);

Loe odravanje mostova prouzrokuje opasnosti na samom kolovozu, a neblagovremene zatite i

sanacije prouzrokuju dalja oteenja mostovskih konstrukcija, to sve ukupno moe dovesti do ruenja
konstrukcija i dovesti do velikih havarija (most na epan Polju, Pajkov Vir, Krivi Vir i dr.). U naoj praksi
je preventivno i redovno odravanje mostova vrlo skromno, nepravovreneno i nekvalitetno. Opte
poznata injenica u odravanju puteva i objekata je da se kanjenje u intervenciji plaa viestruko
veom cijenom od potrebne u pravom trenutku.
Oteenja asfaltnog zastora na mostovima u vidu pukotina i udarnih rupa se toleru godinama, a i kada
se "popravljaju" to se izvodi nekvalitetno i bez popravke hidroizolacije na njima. O posljedicama na
mostovima gdje hidroizlacija nije ni izvdena nije potrebno govoriti. Rezultati gore navedenog vidljivi su u
velikom broju i obimu. Najdrastiniji primjer su mostovi na putu Podgorica- Berane - Roaje, gdje su
poslije samo dvadesetak godina eksploatacije zapoete obimne i skupe sanacije.
"Provaljivanje" kolovozne ploe je vrlo esta pojava na mostovima sa ploama male debljine (most
"Ibar 2", "Pinja", Mojkovac, Ribarevina). Ova vrsta tete se po posljedicama jo moe smatrati
"bezazlenijom", jer se ispoljava lokalno i rjeava se "plombiranjem" ploe.
Neto rjea pojava, ali sa daleko teim posljedicama su ozbiljne havarije prednapregnutih mostova
zbog prekida kablova korozijom ili uslijed odrona kamena (most Kostova Greda).
Loe odravanje elemenata za odvodnju, dilatacionih sprava na mostovima ugroavaju leita i stubove
mostova, pa se prave velika oteenja (most u Mojkovcu).
Loe odravanje rijenog profila i gomilanje granja oko stubova izaziva vrtloenje i podlokavanje, a
vegetacija smanjuje proticajni profil i mijenja tok matice, to esto uzrokuje dramatine posljedice (most
Pajkov Vir).
Loe odravanje mostovskih ograda, pjeakih staza i drugih mostovskih elemenata, dovode do
deformacija i ruenja ovih elemenata na mostovima, pa isti teko mogu obavljati funkciju za koju su
namijenjeni. Takoe, vei broj mostova projektovan je za saobraajna optereenja koja su znatno
manja od danas propisanih, a to sve dovodi do njihove brze amortizacije, pojave oteenja i skupih
rekonstrukcija.
Razloga za ovakvo loe stanje putne mree ima vie, a osnovni je nedovoljna ulaganja u odravanje
puteva u proteklom periodu, posebno u posljednjih 15 godina, kao i nepravovremeno izvravanje i
neizvravanje izdatih naloga izvoau radova na redovnom odravanju, za njihovo saniranje.
Kada je rije o tunelima, treba istai da pojedini tuneli na dravnim putevima ne zadovoljavaju propisane
tehnike standarde. U njima je smanjen saobraajni profil uslijed ega se teretna vozila "saekuju" da bi
se mimoila (tuneli na magistralnom putu M-2 Podgorica-Kolain, kao i na regionalnim putnim
pravcima), brojni od njih ne posjeduju hidroizolaciju i tunelsku oblogu, a na veoma malom broju tunela
izvreno je osvijetljavanje.
Na dionici puta epan Polje- Pluine duine 20 km registrovna su 36 lokaliteta na kojima se, u cilju
bezbjednosti sdaobraaja, u narednom periodu moraju izgraditi zatitni objekti od usova-lavina (galerije,
polugalerije, tuneli), a za to su neophodna dodatna finansijska sredstva. Poseban problem na ovoj
dionici puta predstavlja stanje putnih objekata - tunela. Naime, na svega 20 km puta probijeno je 54
tunela, (pravi metro), od kojih samo mali broj posjeduje oblogu, a nijedan nema uraenu hidroizolaciju ili
osvjetljenje, pa je uruavanje portalnih djelova tunela ili ispadanje kamenih blokova u njima, postala
gotovo svakodnevnica.
Sanacija tunela na magistralnim i regionalnim putevima je otpoela intenzivnije prije 4 godine. Sanirano
je ukupno 17 tunela.
Shodno preporukama tijela Evropske unije koja prate ovu oblast potrebno je ove aktivnosti nastaviti i
naredne godine.

12

nedostatak putne opreme, vertikalne i horizontalne saobraajne signalizacije i loe stanje

postojee;

Saobraaj na magistralnim i regionalnim putevima regulie se vertikalnom i horizontalnom

saobraajnom signalizacijom. Saobraajnim znacima na putevima postie se bezbjedno, brzo i
neometano odvijanje saobraaja.
Na naim putevima esti su sluajevi namjernog oteivanja, unitavanja, premjetanja, pa i otuivanja
saobraajnih znakova. Tako se iz ve betoniranih postolja za saobraajne znake unitavaju i otuuju ne
samo stubovi na kome je saobraajni znak, ve se otuuje i sam saobraajni znak.
to se tie horizontalne signalizacije, (sredinje i ivinih linija) evidentno je da ona nedostaje, slabo je
uoljiva (lo kvalitet i loe retroreflektujue svojstvo), a i loe je geometrijski oblikovana - "izvuena" na
gotovo svim putnim pavcima, a to je neprihvatljivo i znatno utie na bezbjednost svih uesnika u
saobraaju. Takoe, na pojedinim potezima primjeena je neuskalenost vertikalne i horizontalne
signalizacije.
Stanje zatitne putne ograde je nezadovoljavajue na brojnim dionicama puta. Naime, na brojnim
dioniocama dravnih puteva njena visina je ispod propisom i standardom dozvoljene (minimum 75 cm
od kote kolovoza), a na pojedinim dionicama puta zatitna ograda je deformisana, polomljena ili
nedostaje.

prolazi dravnih puteva kroz ua gradska jezgra

Nedostatak obilaznica oko veih naselja i gradova ima za posljedicu da dravni putevi prolaze kroz ua
gradska jezgra, pa samim tim u najfrekventnijim dnevnim satima tzv. "picevima" i u jeku turistike
sezone stvaraju se saobraajni "kolapsi" u gradovima, a samim tim i "epovi" na dravnim putevima. To
je naroito izraeno u gotovo svim primorskim gradovima, Podgorici, Bijelom Polju.
Takoe zbog loe planirane dinamike izvrenja radova i nepravovremenih intervenicija na brojnim
gradskim saobraajnicama i bulevarima, kao i njihovim rekonstrukcijama u vrijeme najvee frekvencije
saobraaja (turistika sezona), dolazi do preusmjerenja saobraaja na dravne puteve uslijed ega se
nepotrebno stavaraju saobraajne guve i kolone na dionicama dravnih puteva koje prolaze kroz
gradove (Podgorica, Bar), to samo doprinosi stvaranju sve vie konfliktnih situacija u saobraaju.
I pored postignutih rezultata na poboljanju mree dravnih puteva izgradnjom traka za sporu vonju,
postoje jo brojni problemi za ije rjeavanje su neophodna znaajna finansijska sredstva i ulaganja.

posebni broblemi (ne posjedovanje upotrebne dozvole za brojne dionice dravnih puteva,
sve ea urbanizacija uz dravne puteve, nekvalitetne rekonstrukcije kolovoza i sl).

Odavno je poznata injenica da su brojne dionice dravnih puteva putene u saobraaj bez prethodno
izvrenog tehnikog prijema objekta, odnosno bez upotrebne dozvole, jer se mislilo da e se vremenom
stvoriti uslovi za dogradnju i sanaciju nedovrenih dionica. Ono to posebno zabrinjava je i injenica da
se takva praksa nastavlja i danas. Naime, od svih veih izgradnji i rekonstrukcija izvrenih na dravnim
putevima u Crnoj Gori u zadnjih 5 godina, za veliki broj od njih nije izdata upotrebna dozvola tj.
negativan je izvjetaj komisija za tehniki prijem objekata sa brojnim primjedbama i nedostacima.
U svemu tome zabrinjavajui je krajnje inertan stav na otklanjanju nedostataka na navedenim objektima
i to kako izvoaa radova, tako i samih investitora, a to traje godinama. Sa jednim ovakvim stavom,
umjesto da se eliminiu i otklone nedostaci navedeni u izvjetajima komisija za tehniki prijem, ime bi
se smanjili negativni uticaji puta na bezbjednost saobraaja, stvaraju se nove crne take na naim
putevima.
Poseban problem oko bezbjednosti saobraaja i propusne moi dravnih puteva kroz naselja,
predstavlja sve uestalija izgradnja objekata uz dravne puteve i njihovo prikljuivanje na postojeu
putnu infrastrukturu sa veoma skromnim saobraajno-tehnikim elementima, a to se odraava na
bezbjednost uesnika u saobraaju. Prednje je naroito izraeno u primorskim krajevima zahvaenim
naglom izradom urbanistikih planova (optina Budva) u kojima se "urbanistikim divljanjem" izgrauju

13

objekti uz sam kolovoz dravnog puta, ime se vri trajna devastacija javne putne povrine, a nijesu
rijetki sluajevi i uzurpacije dravnih puteva (putnog pojasa).
Kada su u pitanju radovi na rekonstrukciji kolovoza tzv "presvlaenje" kolovoznih povrina, ono se vrlo
esto izvodi bez prethodno izraene projektne dokumentacije, a to sve ima odraza i na kvalitet
uraenih poslova. Sve ovo dovodi do promjene poprenih i podunih nagiba kolovoznih povrina uslijed
ega je poremeen i reim voda na putu, dodatnog smanjenja saobraajnog profila u tunelima
(viegodinje presvlaenje "sloja na sloj" asfalta, nestruno i tehniki neprihvatljive ravnosti kolovozne
povrine (denivelacije i defleksije kolovoza), a to sve ima uticaja i reflektuje se na bezbjednost
saobraaja. Sa nestruno i nekvalitetno ugraenim materijalom, na nekvalitetnom tamponskom sloju i
trupu puta, ovakva presvlaenja su osuena na veoma brzo propadanje, to nuno dovodi do "sanacije
ve jednom saniranih" kolovoznih povrina.

.
U ukupnoj mrei M i R putevi u Crnoj Gori ine 1860 km. Od toga 932 ili 52% su M, i 928 su R, a 4270
su L.
U tabelama koje slijede date su odreene karakteristike puteva u Crnoj Gori.zavisno od iriine kolovoza,
strosti i stanja kolovoza na njima.
irina kolovoza
4,0-4,5
5,0-5,50
13%
7%
42%
25%
35%
8%

Kategorija puta
3,0-3,5
0%
17%
55%

M
R
L

6,0-7,0
80%
16%
2%

Izgradnja savremenih puteva u Crnoj Gori poela je izgradnjom Jadranskog puta krajem 50-tih godina
dionica Podgorica-Kolain i Podgorica-Petrovac. Ukupna duina ovog puta sa krakom Petrovac-Bar
iznosi 380km ili 45% M puteva.
Jadranski put izgraen je primjenom vaeih tehnikih propisa u vrijeme graenja za srednje teak
saobraaj do 3.000 bruto tona na dan. Meutim dinamian rast saobraaja poslije njegove izgradnje
ubrzali su njegovu amortizaciju.

dobro
25%
30%
10%

stanje kolovoza
zadovoljavajue
50%
50%
30%

do 10 god.
10%
30%
30%

starost kolovoza
10-20 god
25%
40%
30%

Kategorija puta
M
R
L

Kategorija puta
M
R
L

loe
25%
20%
60%

preko 20god
65%
30%
40%

Ipak i pored toga, ako pogledamo starost putne infrastrukture, vidjeemo da je situacija vrlo nepovoljna,
tj. da je preko 65% M- puteva starije od 20 godina.tj. da imaju veoma nepovoljnu starosnu strukturu, kao
i to da je mrea puteva znatno amortizovana.
S tim u vezi moe se zakljuiti da je na njima kolovozna konstrukcija izgubila svoja svojstva uslijed
zamora i dolazi do brzog propadanja i deformacija na kolovoznoj povrini (pojava mreastih pukotina,
udarnih rupa, dubokih kolotraga i deformacija na povrini kolovoza. Svemu tome treba dodati i

14

nedovoljnu nosivost kolovozne konstrukcije, to sve ubrzano utie na propadanje kolovozne

konstrukcije i iziskuje znaajna sredstva za odravanje (investiciono i redovno).
U pogledu starosti putne mree, moemo vidjeti da je situacija vrlo nepovoljna.
Starost puteva
Ukupna duina
puteva
Magistralnih
puteva
Regionalnih
puteva

Do 10 godina
km
%

10-20 godina
km
%

preko 20 godina
km
%

73

9,00

291

34,00

482

57,00

256

27,00

436

46,00

261

27,00

Iz gornjih podataka vidi se da se u Crnoj Gori 91% magistralne putne mree i 95% regionalne putne
mree nalazi u drugoj polovini vijeka trajanja.
Od mnogih karakteristika koje reprezentuju tehniko eksploatacione karakteristike puteva sa aspekta:
odravanja, ekonominosti eksploatacije i bezbjednosti korisnika puteva, najvaniji su podaci o
kolovoznoj konstrukciji i njenom stanju.
a) Prema vrsti kolovoza izgraenost magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori je:

U Crnoj Gori
km
%

asfaltni kolovoz
932
52%

laki asfaltni kolovoz

829
46%

tucaniki kolovoz
38
2%

b) Prema irini kolovoza stanje magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori je:
U Crnoj
Gori

Magistralni putevi
preko 6,0
m
80,0%

5,10-6,0 m
7,0%

Regionalni putevi
ispod 5,0
m
13,0%

preko 5,10 m

4,10-5,0 m

ispod 4,1m

31,0%

42,0%

17,0%

Bitno poboljanje propusne moi i bezbjednosti saobraaja na maigstralnim i regionalnim putevima

zahtijeva znatan obim radova na dogradnji kolovozne konstrukcije, bermi i bankina, sanaciji sistema za
odvodnjavanje, ispravke deformisanih poprenih profila trupa puta, izgradnji saobraajnih traka za sporu
vonju na prevojima, sanaciji kosina zasjeka i usjeka, dopuni putne opreme i saobraajne signalizacije,
a za to je potrebno obezbijediti znatna finansijska sredstva.
Takoe neophodno je obezbijediti i znatno vei stepen angaovanja, strunosti, profesionalnosti,
pravovremenih intervencija na putu kao i vei stepen saradnje svih inilaca vezanih za kvalitetno
odravanje putne infrastrukture. U protivnom, problemi u putnoj infrastrukturi e sve vie kulminirati, a
posljedice takvog stanja reflektovae se i na bezbjednost svih uesnika u saobraaju.
SANCIJA OPASNIH MJESTA NA DRAVNIM PUTEVIMA
Kada je rije o saobraajnim nesreama, uklanjanjanje njihovih uzroka najee znai i uklanjanje
nedostataka na putu i njegovoj okolini.
Valja napomenuti da put i njegov uticaj nije jedini niti najvei uzronik saobraajnih nezgoda, ali se
otklanjanjem odreenih nedostataka na putu, odgovarajuom izmjenom i dopunom saobraajne

15

signalizacije i opreme puta, najbre i najefikasnije moe uticati na smanjenje broja i posljedica
saobraajnih nesrea na kritinim lokacijama.
Sanacija tzv. crnih taaka odnosno kritinih poteza predstavlja sistematsko rjeavanje opasnih mjesta ili
zona koje zahtijeva dugogodinje istraivanje i analizu podataka o nezgodama.
Naalost, kod nas jo uvjek nema statistikih pokazatelja koji bi ukazali na to koliko koji od ranije
navedenih faktora (ovjek, vozilo, put i okolina) utie na bezbjednost saobraaja. Upravo zbog toga
postoje procjene u bliem okruenju (a slino je i kod nas) da put doprinosi nastanku nezgoda u samo
nekoliko procenata (4%-12%). Imajui u vidu stanje nae putne mree, kao i to da se u razvijenim
zemljama putu pripisuju i desetine procenata nezgoda, onda jedan ovakav pokazatelj moe biti i
pogrean.
Suoeno sa problemom bezbjednosti saobraaja u Crnoj Gori Ministarstvo saobraaja i pomorstva u
saradnji sa Upravom policije zapoelo je aktivnosti na redukciji saobraajnih nesrea.
U tom smislu statistiki su obraeni i aurirani podaci o saobraajnim nesreama u Crnoj Gori u
smislu traenja ciljne grupe, odnosno fokusiranja problema i davanja smjernica u kojem pravcu treba
djelovati.
Jedna ovakva analiza je veoma korisna sa aspekta odredjivanja uslova i vremena nastanka
saobraajnih nezgoda (ljetii-kada imamo pojaanu frekvenciju saobraaja na naim putevima i zimikada su loiji vremenski uslovi, dane vikenda, odnosno u koje doba dana (veernji sati kada je slabija
vidljivost ili u toku dana kada je vea saobraajna guva); zatim sa aspekta lokacije tj. na kojim
lokalitetima se najee dogadjaju nesree (da li je rije o gradskoj zoni gdje je prisutan heterogeni i
mirujui saobraaj sa mnogim raskrsnicama u nivou ili otvorenom putu), na kojim dionicama puta se
najee deevaju saobraajne nezgode (u krivinama, otvorenim trasama, mostovima, tunelima,
zasjecima, usjecima itd) i.td.
Jednom ovakvom analizom e se moi realno sagledati svaki od uticajnih faktora bezbjednosti
saobraaja i shvatiti znaaj djelovanja u oblasti puteva. Tada e se otvoriti i mogunost ozbiljnijeg
sistematskog djelovanja u ovoj oblasti.
U tom smislu, a posebno kada je put u pitanju kao jedan od inilaca odnosno faktora koji utiu
na bezbjednost saobraaja, neophodno je djelovati sa dva aspekta i to:
1. sa aspekta redukcije (smanjivanja) broja saobr. nesrea i njihovih posljedica;
2. sa aspekta prevencije (spreavanja) nastanka saobraajnih nesrea i njihovih posljedica;
Kada je rije o redukciji ona obuhvata sljedei postupak::

vrenje makroanalize tj. praenje i analiza saob. nezgoda na putu u cilju utvrdjivanja potrebe
za mikroanalizom; (ovo podrazumijeva da odgovorni subjekti godinje pripreme i analiziraju
pregled saobraajnih nesrea i njihovih posljedica po putnu mreu.

svako grupisanje nezgoda upuuje na potrebu mikroanalize (istraivanje lokacije, generisanje

rjeenja i sl). U svemu tome potrebno je da uzmu uee pored odgovornih subjekata i strunjaci
iz oblasti bezbjednost saobraaja, projektovanja puteva i sl. Takodje ovdje treba ukljuiti i
korisnike puta kako bi dobili i najbolje kritike, a s druge strane korisnici puta bi shvatili problem
bezbjednosti saobraaja i bolje bi prihvatali nova rjeenja)

Kada je rije o prevencijii saobraajnih nezgoda ona se odnosi na put odnosno dionicu puta na kojoj
do sada nijesu evidentirane saobraajne nezgode, odnosno nijesu evidentirana nastradala lica u ovim
nezgodama.
Prije svega treba istai da je prevencijia saobraajnih nezgoda u osnovi projektovanja, izgradnje i
odravanja.

16

Prevencija saobraajnih nezgoda se u osnovi svodi na:

Otkrivanje potencijalno opasnih lokacija;
Istraivanje te lokacije;
Definisanje problema bezbjednosti saobraaja;
Generisanje moguih rjeenja i donoenje rjeenja kao i praenje i ocjenjivanje stanja.
Osnovni ciljevi prevencije odnose se na stvaranje uslova da se u narednom periodu smanji
vjerovatnoa dogadjanja nezgode na nekoj dionici puta.
Velika je razlika izmedju redukcije i prevencije saobraajnih nezgoda. Naime, kod redukcije polazimo od
nezgoda (obino sa nastradalim licima), doim kod prevencije saobraajnih nezgoda polazimo od
primjedbi korisnika puteva, strunih stavova i sl.
Jedan od razloga poveanog broja saobraajnih nesrea mogu biti i elementi puta koji ne odgovaraju
intenzitetu saobraaja.
Saobraajne nesree nisu ravnomjerno rasporeene na putnoj mrei, niti su rasporeene
proporcionalno veliini saobraajnog toka, ve u brojnim sluajevima stepen te neravnomjernosti
prevazilazi granice sluajnih varijacija.
Kada je rizik saobraajne nezgode na nekoj lokaciji znatno vei od prosjenog, onda se radi o posebno
ugroenoj ili tzv opasnoj lokaciji.
Posebno treba istai da program analize i praenja sigurnosti saobraajne infrastrukture, odnosno
sanacija crnih taaka predstavlja proces koji zahtijeva rad multidisplicinarnih timova iz vie oblasti i
sastoji se iz sljedeih koraka:

kreiranje baze podataka o saobraajnim nezgodama iz dugogodinjeg praenja na dravnom

nivou;
uspostavljanje programa poboljanja sigurnosti saobraajne infrastrukture;
analiza nesrea i identifikacija crnih taaka;
odreivanje i dizajnirane mjera sanacije crnih taaka;
izvoenje mjera;
Monitoring uspjenosti primjenjenih mjera sanacije.

Ustvari sav rad na poveanju stepena sigurnosti saobraaja na putevima treba biti zasnovan na
istraivanjima odnosno izradi studije crnih taaka. U tom smislu uraena je klasifikacija lokacija na
kojima se najee deavaju saobraajne nesree.
Koristei iskustva iz okruenja o definisanju samog pojma crne take, kao i opasnog mjesta, treba
istai da isti varira od drave do drave, ali je najee prihvaeno da je:

Posebno opasno mjesto crna taka, lokacija gsje se u periodu od 5 godina dogodilo 12
nezgoda sa nastradalim licima u odsjeku puta duine 500m);

Opasno mjesto, gdje se u periodu od 5 godina dogodilo 5-12 nezgoda sa nastradalim licima u
odsjeku do 500m, ili vie od 12 nezgoda na odsjeku puta duem od 500m;

Ostala mjesta na kojima se dogaaju nezgode sa nastradalim licima.

Imajui u vidu specifinosti Crne Gore (mali broj stanovnika, relativno mala duina putne infrastrukture,
kao i relativno manja gustina saobraaja u odnosu na okruenje), miljenja smo da ove kriterijume na
podruju Crne Gore treba umanjiti.

17

Takoe neophodno je i definisati Program upravljanja crnih taaka (Black Spot Management) koji
predtsavlja postupak otkrivanja mjesta izrazito poveane ugroenosti u saobraaju i definisanje mjera u
cilju saniranja tih mjesta.
U svemu tome neophodno je pokrenuti izradu baze podataka o saobraajnim nezgodama na dravnim
putevima i Baze podataka o crnim takama kao osnovni preduslov za ukljuenje u proces upravljanja
crnim takama.
Jedan od najznaajnijih i opteprihvaenih programa i metodoligija za ocjenu sigurnosti puteva
predstavlja EuroRAP (European Road Assessment Programme)- Evropski program procjene sigurnosti
perfomansi puta. EuroRAP se bazira na uspostavljanju meunarodnih procesa i protokola kojima bi se
osigurao globalni okvir za realizaciju programa za unapreenje perfomansi koje se odnose na sigurnost
saobraaja na putevima.
U okviru prve faze EuroRAP protokola potrebno je uraditi Mape rizika Na osnovu kreiranih Mapa rizika
vri se rangiranje najsigurnijih i najopasnijih dionica puta prema stepenu individualnog i kolektivnog
rizika na odreenom podruju ili dravi u cjelini, te se omoguava uporedni prikaz i analiza sa drugim
dravama. Mape rizika predstavljaju baznu platformu za preduzimanje konkretnih mjera.
Obzirom da se mape rizika auriraju svake godine, mogue je izvriti praenje uinka tako da se vidi na
kojim dionicama je bilo najvie poboljanja, a na kojima jo uvjek postoji neprihvatljivo visok nivo rizika.
Na osnovu svega toga, neophodno je stvoriti uslove za implementaciju EU Direktive o bezbjednosti
putne infrastrukture. Naime, od svih naina prevoza, putni prevoz je najopasniji i odnosi najvie
ljudskih ivota. Suoena sa brojnim rtvama na putevima i materijalnim trokovima (na evropskim
putevima se godinje deava 1.3 miliona saobraajnih nesrea to je uzrok vie od 40.000 poginulih i
1.7 milona povrijeenih, a direktni i indirektni trokovi tih nesrea se procjenjuju na 160 milijardi eura.),
Evropska unija je u zadnjih desetak godina predloila niz mjera koje treba da doprinesu poboljanju
nivoa bezbjednosti saobraaja na evropskim putevima. S toga je Evropski Parlament i Vijee donijelo
18.11-2008.godine odluku o primjeni Direktive o bezbjednosti putne infrastrukture. Cilj Direktive je
definisanje procedura kojima se garantuje visok nivo bezbjednosti na mrei trans-evropskih puteva i
odnosi se kako na puteve u fazi planiranja, projektovanja i izgradnje, tako i na postojee puteve koji su
u fazi upotrebe-eksploatacije.
Kao budue aktivnosti u cilju poveanja bezbjednosti, a u saglasnosti sa EU Direktivom o bezbjednosti
putne infrastrukture, neophodno je sprovesti:

Strateke komparativne analize uticaja puta na bezbjednost saobraaja na putnoj mrei u fazi izrde
studija opravdanosti (Road Safety Impact Assessment- RIA);
Revizije bezbjednosti saobraaja za Idejne i Glavne projekte izgradnje, rekonstrukcije i rehabilitacije
dravnih puteva (Road Safety Audit-RSA);
Provjera bezbjednosti saobraaja postojeih dravnih puteva, sa obavezom da se godinje izvri
provjera 20% dravnih puteva (Road Safety Inspection-RSI);
Upravljanje crnim takama na dravnim putevima-Black Spot Management- BSM);
Upravljanje bezbjednou putne mree-(Network Safety Management NSM), putem mapiranja
rizika kao vida identifikacije najopasnijih i najrizinijih dionica;nezavisne ocjene uticaja puta na
nastanak nezgode sa nastradalim licima- (In-depth Studies-IDS);
Projekte oznaavanja naseljenih mjesta, naselja, ogranienja brzine kretanja na dravnim putevima
zbog novih definisanih ogranienja i pojmova;
Projekte poboljanja po nalogu inspektora za dravne puteve nakon redovne kontrole dravnog puta
u eksploataciji sa aspekta bezbjednosti saobraaja na putu (novi pristip kontrole puteva)

U radu je, na bazi podataka dobijenih iz Uprave policije ukupno analizirano 75 opasnih lokacija. Na
svakoj od ovih lokacija izvrena je analiza stanja puta, uzroka nastanka pojedinih saobraajnih nezgoda
i date su mjere u cilju poboljanja bezbjednosti saobraaja. Od ukupno 75 analiziranih opasnih
lokacija 13 se nalaze na dionici M-2 Podgorica Kolain, 6 na dionici M2.3 Podgorica-Cetinje, 6 na

18

dionici M-2.3 Cetinje-Budva, 5 na dionici M-2 Kamenari Kotor, 5 na dionici M-2 Berane Roaje, 5 na
dionici M-21 Barski most-Bijelo Polje-Ribarevina, 4 na dionici M-2 Kolain- Mojkovac, 4 na dionici M-6
Ilino brdo-Vilusi-Niki, 3 na dionici M-2 Mojkovac-Ribarevina, 3 na dionici Ribarevina-Berane, 3 na
dionici M-18 Pluine- Niki, 2 na dionici M-18 Niki-Danilovgrad, 3 na dionici M-18 DanilovgradPodgorica, 2 na dionici M-2 Budva-Petrovac, 2 na dionici M-2.4 Petrovac-Bar, 3 na dionici M-2.4 BarUlcinj, 2 na dionici R-17 Ulcinj-Ada, i po jedna lokacija na M-2 dionica Debeli-Brijeg-Kamenari, M-9
dionica Andrijevica-Murino, R-2 Berane -Andrijevica i R-22 Kotor tunel Vrmac-Radanovici.
Nadalje, u radu je na osnovu baze podataka uraena i mapa rizika, koja predstavlja baznu platformu za
preduzimanje konkretnih mjera.
Imajui u vidu da se mape rizika auriraju svake godine, mogue je izvriti praenje uinka tako da se
vidi na kojim dionicama je bilo najvie poboljanja, a na kojima jo uvjek postoji neprihvatljivo visok nivo
rizika.
Takoe, u radu su date smjernice za upravljanje crnim takama, odnosno opsanim lokacijama a sve u
skladu sa EuroRAP (European Road Assessment Programme)- Evropski program procjene sigurnosti
perfomansi puta.
Nadalje u radu su date i smjernice o podacima koje treba upisivati u izvjetaje o nesreama u cilju
analize uzroka nastanka same saobraajne nesree, a sve u skladu sa aneksom IV iz EU Direktive o
bezbjednosti putne infrastrukture.
Na kraju, u prilogu rada data je fotodokumentacija lica mjesta svih analiziranih lokacija.
SPISAK KRITINIH POTEZA
MAGISTRALNI PUTEVI
M-2 (gr.Hrv.) DEBELI BRIJEG-PETROVAC-PODGORICARIBAREVINA-BERANE-ROAJE (gr.R.Sr.)
Dionica M-2 DEBELI BRIJEG-KAMENARI
1. Km 869+350
Kumbor
2.
3.
4.
5.
6.

Dionica M-2 KAMENARI-KOTOR

Km 4+850
Morinj;
Km 19+400
Orahovac;
Km 20+800
Ljuta;
Km 22+350
Ljuta;
Km 26+200
Dobrota

Dionica M-2 BUDVA-PETROVAC

7. Km 908+400
Beii;
8. Km 915+300
Blizikue;
Dionica M-2 PODGORICA-KOLAIN
9. Km 983+400
Smokovac
10. Km 987+900
Bioe (200m prije pumpne stanice) ;
11. Km 992+400
Bioe (kue Bracanovia);
12. Km 1000+600
150m prije table naziv mjesta Dromira
13. Km 1001+700
Dromira;
14. Km 1008+850
15. Km 1009+400
16. Km 1010+400
17. Km 1010+600
ulazni dio tunela 7,8 i 9;

19

18. Km
19. Km
20. Km
21. Km

1011+400
1012+000
1025+100
1041+200

oko 70m prije tunela br.10.

Tnel br.11
Most Grlo
Pinja

Dionica M-2 KOLAIN-MOJKOVAC

22. Km 1047+000
Drijenak;
23. Km 1053+550
Trebaljevo (kod fabrike vode);
24. Km 1063+800
Podbie (Zakrnica);
25. Km 1065+000
Podbie (Kr Minia);
Dionica M-2 MOJKOVAC-RIBAREVINA
26. Km 1071+900
Stevanovac (zavretak III-e trake Krstac);
27. Km 1078+500
Lepenac ( ispod nadvonjaka pruge Mojkovac-B.Polje);
28. Km 1083+300
Slijepa Most
Dionica M-2 RIBAREVINA-BERANE
29. Km 1091+600
Zaton (Kljunae);
30. Km 1099+000
Paia polje;
31. Km 1100+000
Paia polje (klizite);
Dionica M-2 BERANE-ROAJE-BA
32. Km 1122+500
Dapsii;
33. Km 1127+100
34. Km 1135+500
35. Km 1143+150
Dedeii;
36. Km 1152+300
MAG. PUT M-2.3 PODGORICA-CETINJE-BUDVA
Dionica PODGORICA-CETINJE
37. Km 14+200
Gospotine;
38. Km 18+100
Meterizi I;
39. Km 18+500
Meterizi II;
40. Km 19+800
Meterizi III;
41. Km 21+750
Jankovia kr (na potezu III-e trake);
42. Km 27+350
Dobrsko selo (prikljuak);
Dionica CETINJE-BUDVA
43. Km 33+100
Zabre;
44. Km 39+000
Obzovica;
45. Km 45+600
Brajii;
46. Km 52+200
Staniii;
47. Km 56+900
Koljun (zavretak III-e trake);
48. Km 57+800
Boreti;
MAG. PUT M-2.4 PETROVAC-BAR-ULCINJ
Dionica PETROVAC-BAR
49. Km 8+200
Miii;
50. Km 8+500
Miii
Dionica BAR-ULCINJ
51. Km 33+200
Utjeha;
52. Km 38+500
Krue (od prevoja do mosta Krue);

20

53. Km 46+800

Raskrsnica M-2.4 sa R-17 Ulcinj-Ada

MAG. PUT M-6 (Gr.BiH) ILINO BRDO-VILUSI-NIKI

54. Km 142+200
55. Km 146+200
56. Km 149+800
57. Km 160+200
MAG. PUT M-9 ANDRIJEVICA-MURINO
58. Km 60+800
Rudo Polje (u blizini kua ijakovia);
MAG. PUT M-18 (Gr.BiH) EPAN POLJE-NIKI-PODGORICA-BOAJ (gr.Alb.)
Dionica PLUINE-NIKI
59. Km 75+900
Gornje Polje (ukrsnica M-18 sa R-6 za Krstac)
60. Km 78+600
Mokra njiva (200m od mosta Duklo ka Pluinama);
61. Km
Grebice raskrsnica novoizgraene obilaznice (kod kue Kontia)
Dionica NIKI-DANILOVGRAD
62. Km 108+000
Kujava;
63. Km 112+300
Orja luka
Dionica DANILOVGRAD-PODGORICA
64. Km 120+300
Kafana Sutjeska
65. Km 121+500
Novo Selo (prikljuak lokalnog puta);
66. Km 134+000
Naselje Gornja Gorica (poetak bulevara u pravcu stacionae);
MAG. PUT M-21 (Gr.R.Srb.)BARSKI MOST- BIJELO POLJE- RIBAREVINA
67. Km 142+050
68. Km 144+950
69. Km 149+250
70. Km 150+650
71. Km 152+450

Potkrajci;
Nedakusi;
Rakonje;
Rakonje (kod motela Durmitor);
Kruevo (bive skladite goriva Jugopetrola);

REGIONALNI PUTEVI
R-2 BERANE-ANDRIJEVICA
72. Km 2+500
Bue
R-17 ULCINJ-ADA
73. Km 3+000
Donji toj 1;
74. Km 5+800
Donji toj 2;
R-22 KOTOR-Tunel VRMAC-RADANOVII
75. Km 3+500
Krivina (200m prije raskrsnice na M-2 Budva-Tivat).

21

OPISNI PREGLED ANALIZIRANIH LOKALITETA

1.

Km 869+350
dion.M-2
H. NoviKamenari

2.

Km 4+850dion.M-2
Kamenari-Kotor

3.

Km 19+400dion.M-2
Kamenari-Kotor

Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Na ovom

potezu u ranijem period izvreno je preventivno hrapavljenje
kolovoza i od tada nije bilo saobraajnih nezgoda. Put se sastoji od
dvije saobraajne trake irine 2x3,5m i od vie uzastopnih
horizontalnih krivina i prolazi kroz naseljeno mjesto. Ogranienje
brzine na ovom lokalitetu je 50 km/h.
Mjere: Presvui kolovoz novim habajui slojem od eruptivnog
agregata i provjeriti poprene nagibe krivina. Obnoviti i usaglasiti
horizontalnu i vertikalnu signalizaciju (ogranienje brzine, opasna
krivina.).
Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Put se sastoji
od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od desne horizontalne
krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja se zavrava neposredno
ispred mosta i prolazi kroz naseljeno mjesto Morinj. Ogranienje
brzine na ovom lokalitetu je 50 km/h. Na ovom potezu u ranijem
period izvreno je preventivno hrapavljenje kolovoza. Kolovoz je
bez vidnih oteenja mada ima jedno manje ulegnue na
sobraajnoj traci za smjer KotorKamenari ispred samog mosta.
Mostovska ograda je oteena i kao takva ugroava pjeaki
saobraaj.
Mjere: Presvui kolovoz novim habajui sloj od eruptivnog agregata
i sanirati uoenu deformaciju koja se nalazi ispred mosta vodei
rauna o poprenom nagibu. Zamijeniti mostovsku ogradu novom
sa odgovarajuim profilom koji se po standardima koristi za
naseljena mjesta.
Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Put se sastoji
od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od dvije uzastopne S
horizontalne krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja prolazi kroz
naseljeno mjesto Orahovac. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu
je 50 km/h. Na ovom potezu postoji saobraajni znak opta
opasnost koji je neadekvatno postavljen ve u samoj krivini.
Takoe postoji i odbojna ograda sa desne strane u gledano pravcu
Kotora. Kolovoz je bez vidnih oteenja mada na jednom dijelu na
sredini krivne postoji dio starog asfalta (od krenjakog agregata)
koji je zdrav ali je pohaban i predstavlja opasnost da doe do
proklizavanja.
Mjere: Presvui dio starog asfalta novim habajuim slojem od
eruptivnog agregata ili slojem mikroasfalta vodei rauna o
poprenom nagibu. Izmjestiti saobraajni znak opta opasnost na
adekvatno mjesto prije krivine sa desne strane gledano u pravcu
Kotora. Postojeu odbojnu ogradu produiti u pravcu Kamenara u
duini od cca 50 m (do zanka ogranienja brzine).

22

4.

Km 20+800
dion.M-2
Kamenari-Kotor

5.

Km 22+350
dion.M-2
Kamenari-Kotor

6.

Km 26+200dion.M-2
Kamenari-Kotor

7.

Km 907+800
dion.M-2
Budva-Petrovac

Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Put se sastoji

od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od dvije uzastopne S
horizontalne krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja prolazi kroz
naseljeno mjesto Ljuta. Na ovom potezu postoji putni objekat Most
Ljuta koji je takoe u krivini. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu
je 50 km/h. Na potezu 100 m prije mosta gledano u pravcu Kotora u
ranijem period izvreno je preventivno hrapavljenje kolovoza.
Kolovoz je bez vidnih oteenja ali je dosta pohaban to ute na
smanjenje koeficijenta trenja.
Mjere: Presvui kolovoz novim habajui sloj od eruptivnog agregata
ili mikroasfaltom vodei rauna o poprenom nagibu. Sa desne
strane prije mosta gledano u pravcu Kotora postaviti 3-4 polja
odbojne ograde sa kosim zavretcima, a sa lijeve 2-3 polja, kako bi
se preventivno sprijeilo eventualno izlijetanje vozila sa puta.
Redukovati brzinu na 40 km/h iz oba smjera i dopuniti nedostajuu
vertikalnu signalizaciju (znak ogranienja brzine gledano u pravcu
Kotora, znak opasna krivina i sl.)
Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz smjera Kamenara prema
Kotoru. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od
lijeve horizontalne krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja se nalazi
na granici naseljenih mjesta Dobrota i Ljuta. Ogranienje brzine na
ovom lokalitetu je 40 km/h. Na ovom potezu postoji saobraajni
znak klizav kolovoz. Takoe postoji i odbojna ograda sa desne
strane u gledano pravcu Kotora. Kolovoz je bez vidnih oteenja i
deformacija. Radi se o relativno novom afaltnom zastoru koji je
uraen od krenjakog agregata, a koji ve pokazuje znake
pohabanosti.
Mjere: Provjeriti koeficijent trenja kolovoznog zastora i u sluaju
negativnih rezultata presvui isti mikroasfaltom vodei rauna o
poprenom nagibu.
Postaviti nedostajuu saobrajnu signalizaciju.
Opis lokaliteta: Nezgode se deavaju iz oba smjera. Put se sastoji
od dvije saobraajne trake irine 2x3m, od lijeve horizontalne
krivine iz pravca Kamenari-Kotor koja prolazi kroz naseljeno mjesto
Dobrota (zona DUP-a). Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 40
km/h. Takoe postoji uraen trotoar sa desne strane gledano u
pravcu Kotora. Kolovoz je vidno oteen i ima deformacija.
Mjere: Presvui kolovoz novim habajuim slojem od eruptivnog
agregata vodei rauna o poprenom nagibu. Postaviti odbojnu
ogradu sa desne strane puta izmeu kolovoza i trotoara u duini od
cca 100 m.
Opis lokaliteta: Bulevar u Beiima prolazi kroz naseljeno mjesto
koje je obuhvaeno zonom DUP-a, a njegova izgradnja je u
nadlenosti jedinice lokalne samouprave optine Budva. Bulevar je
jo uvjek u izgradnji, a izgraen je dio od km 907+800 do km
909+800, a nezgode se deavajau upravo na mjestima gdje bulevar
poinje i zavrava se, t.j., na
prelazima sa etiri na dvije
saobraajne trake, odnosno na standardne dimenzije magistralnog
puta. Imajui u vidu da bulevar prolazi kroz naseljeno mjesto,
ogranienje brzine kretanja je 50km/h.
Mjere: Nastavak izgradnje bulevara (koji je planiran u 2011god. od
strane jedinice lokalne samouprave optine Budva) i ee kontrole
saobraaja od strane saobraajne policije.

23

8.
Km 915+300
dion. M-2
Budva-Petrovac

9.

Km 983+400
dion. M-2
PodgoricaKolain

10.

Km 987+900
dion. M-2
PodgoricaKolain

11.

Km 992+400
dion. M-2
PodgoricaKolain

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Blizikue nezgode se

deavaju iz pravca Petrovca, izlijetanjem vozila van puta. Put se
sastoji od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m, od desne
horizontalne krivine iz pravca Budva-Petrovac. Ogranienje brzine
na ovom lokalitetu je 50 km/h. Desna saobraaja traka presvuena
je novim slojem asfalta zbog radova na
postavljanju cijevi
regionalnog vodovoda. Na lijevoj saobraajnoj traci (na kojoj se
inae deavaju saobraajne nezgode), asfaltni kolvoz je u dobrom
stanju, bez oteenje i deformacija, ali na osnovu vizuelnog
pregleda, procijenjeno je, da je habajui sloj dosta pohabanuglaan i da nema zadovoljavajui koeficijenat otpornosti na trenjeklizanje.
Mjere: Na lijevoj saobraajnoj traci (gledano u pravcu Petrovca),
provjeriti koeficijenat otpornosti na klizanje, i u sluaju negativnih
rezultata, hitho kao preventivnu mjeru izvriti rapavljenjestruganje kolovoza u duini od oko 800m, dok se ne izvri
presvlenje habajuim slojem od eruptivnog agregata, ili slojem
mikroasfalta. Takoe, sa lijeve strane puta, na mjestu izlijetanja
vozila, postaviti odbojnu ogradu u duini oko 50m.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, Smokovac nezgode se
deavaju iz oba pravca, ali vie iz pravca Bioa. Na ovom potezu,
irina kolovoza je 7,0m (sa dvije saobraajne trake irine 2x3,5m),
trasa puta je u desnoj krivini gledano prema Kolainu. Na ovom
potezu u ranijem periodu, postavljen je sloj mikroasfalta, koji je
vremenom mjestimino dotrajao. Na kolovozu su vidno izraene
deformacije i oteenja u vidu neravnina, ulegnua i mreastih
pukotina. Postoji saobraajni znaci ogranienje brzine na 50 km/h iz
smjera Bioa. Na ovom lokalitetu, na kraju mosta Smokavac
postoje dva prikljuka na magistralni put, koji nijesu uraeni u
skladu sa saobraajnim propisima.
Mjere: Izvriti rehabilitaciju-presvlenje dotrajalog asfaltanog
kolovoza, duine oko 150 m habajuim slojem od eruptivnog
agregata, vodei rauna o poprenom padu kolovoza, naroito u
krivini. Iz oba smjera postaviti saobraajni znak I-2.2 (opasna
krivina).
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, Bioe nezgode se deavaju
iz oba pravca, ali vie iz pravca Bioa. Na ovom potezu, irina
kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne trake irine
2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini gledano prema Kolainu. Na
ovom potezu u ranijem periodu, postavljen je sloj mikroasfalta, koji
je vremenom mjestimino dotrajao. Na kolovozu su vidno izraene
deformacije i oteenja u vidu kolotraga, neravnina, ulegnua i
mreastih pukotina. Postoje saobraajni znaci II-30 (ogranienje
brzine na 50 km/h), iz oba smjera.
Mjere: Izvriti presvlenje dotrajalog kolovoza, duine oko 150m
habajuim slojem od eruptivnog agregata, vodei rauna o
poprenom padu kolovoza, naroito u krivini. Iz smjera Podgorice
postaviti saobraajni znak I-2.2 (opasna krivina).
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, 2km od Bioa prema Kolainu
nezgode se deavaju iz oba pravca. Na ovom potezu, irina
kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne trake irine
2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini gledano prema Kolainu.
Asfaltni kolvoz u prvom-ulaznom dijelu krivine je dotrajao, sa
izraenim mreastim pukotinama i neravninama.

24

Mjere: Izvriti presvlenje vidno dotrajalog kolovoza, habajuim

slojem od eruptivnog agregata, vodei rauna o poprenom padu
kolovoza, naroito u krivini. Postaviti saobraajni znak II-30
(ogranienje brzine na 50 km/h), ispred krivine iz pravca Bioa, kao
i znak III-63 pojedinane (obostrane table za usmjerenje), na
propisnom rastojanju i visini, sa lijeve strane (spoljnji dio krivine) u
pravcu Kolaina.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu 50m prije table Dromira
nezgode se deavaju iz pravca Kolaina, izlijetanjem vozila sa puta.
Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije
saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je povoljnih
geometrijskih elemenata i dobre preglednosti. Asfaltni kolvoz je u
dobrom stanju, bez vidnih oteenja i denivelacija.
Mjere: Opraviti-sanirati oteni parapetni zid sa desne strane puta
u pravcu Kolaina. Takoe sa desne strane, postaviti odbojnu
ogradu u duini od oko 30m, od kolobrana do proirenja.
Napomena: Na potezu Dromire sagledati mogunost poveanja
stepena bezbjednosti saobraaja poboljanjem putne opreme kao
na primjer sistemima kojima se spreava izlijetanje vozila sa
kolovoza naroito uzrokovano umorom vozaa (postavljanje
zvunih traka).

12.

Km 1000+600
dion. M-2
PodgoricaKolain

13.

Km 1001+700
dion. M-2
PodgoricaKolain

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Dromira nezgode se

deavaju iz pravca Kolaina, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom
potezu, irina kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne
trake irine 2x3,5m), trasa puta je povoljnih geometrijskih
elemenata, tri blage krivine, veeg radijusa dobre preglednosti.
Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju, bez vidnih oteenja i
denivelacija.
Mjere: Opraviti-sanirati oteene parapetne zidove sa desne strane
puta u pravcu Kolaina, a na proirenju, takoe sa desne strane,
postaviti trjnu zatitu (zemljani nasip; betonska ili dvostruka odbojna
ograda) u cilju sprijeavanja izlijetanja vozila sa puta.
Napomena: Na potezu Dromire sagledati mogunost poveanja
stepena bezbjednosti saobraaja poboljanjem putne opreme kao
na primjer sistemima kojima se spreava izlijetanje vozila sa
kolovoza naroito uzrokovano umorom vozaa (postavljanje
zvunih traka).

14.

Km 1008+850
dion. M-2
PodgoricaKolain

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, moe se smatrati da jo uvijek

nijesu zavreni svi graevinski radovi, zapoeti prije 47 godina,
prilikom izgradnje dionice puta (u periodu od 1949-1964.godine), jer
nije izveden slobodni profil puta. Da bi se vozila mogla bezbijedno
kretati po putu, mora se obezbijediti saobraajni prostor bez
prepreka, koji se naziva slobodni profil puta.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije, kojim bi se izvrila
reprofilacija predmetnog lokaliteta i izgradio slobodni profil puta, koji
je neophodan za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraaja.

15.

Km 1009+400
dion. M-2
PodgoricaKolain

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, moe se smatrati da jo uvijek

nijesu zavreni svi graevinski radovi, zapoeti prije 47 godina,
prilikom izgradnje dionice puta (u periodu od 1949-1964.godine), jer
nije izveden slobodni profil puta. Da bi se vozila mogla bezbijedno
kretati po putu, mora se obezbijediti saobraajni prostor bez

25

prepreka, koji se naziva slobodni profil puta.

Mjere: Uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije, kojim bi se izvrila
reprofilacija predmetnog lokaliteta i izgradio slobodni profil puta, koji
je neophodan za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraaja.
16.

Km 1010+400
dion. M-2
PodgoricaKolain

17.

Km 1010+600
dion. M-2
PodgoricaKolain

18.

Km 1011+400
dion. M-2
PodgoricaKolain

19.

Km 1012+000
dion. M-2
PodgoricaKolain

20.
Km 1025+100
dion. M-2

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, moe se smatrati da jo uvijek

nijesu zavreni svi graevinski radovi, zapoeti prije 47 godina,
prilikom izgradnje dionice puta (u periodu od 1949-1964.godine), jer
nije izveden slobodni profil puta. Da bi se vozila mogla bezbijedno
kretati po putu, mora se obezbijediti saobraajni prostor bez
prepreka, koji se naziva slobodni profil puta.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije, kojim bi se izvrila
reprofilacija predmetnog lokaliteta i izgradio slobodni profil puta, koji
je neophodan za nesmetano i bezbjedno odvijanje saobraaja.
Na ovom lokalitetu u tunelu broj 7, 8 i 9 nezgode se deavaju iz
pravca Podgorice, na nekih 50m od ulaza u tunel, iz razloga to
prilikom rekonstrukcije tunela nije vidno regulisana ni fiziki
odvojena nova trasa puta od stare. S obzirom da se radi o krivini u
tunelu (lijeva u pravcu Kolaina), koji nije osvijetljen, to kod vozaa
stvara dezorjentaciju, a to je razlog deavanja saobraajnih
nezgoda.
Mjere: Izvriti fiziko razdvajanje nove i stare trase puta u tunelu br.
7, 8 i 9 sa odbojnim ogradama i postavljanjem pojedinane table za
usmjerenje (znak III-63).
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu prilaz, tunelu broj 10 nezgode
se deavaju iz oba pravca. Na ovom potezu put je u pravcu i sastoji
se od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m. Asfaltni kolvoz u duini
od oko 100m od ulaza u tunel je dosta pohaban-uglaan, na kome
su mjestimino vidljive manje mreaste, podune i poprene
pukotine, ali bez oteenje i deformacija. Meutim, na osnovu
vizuelnog pregleda procijenjeno je da habajui sloj nema
zadovoljavajui koeficijenat otpornosti na trenje-klizanje. Sa desne
strane puta nedostaju kameni kolobrani.
Mjere: Provjeriti koeficijenat otpornosti na klizanje, i u sluaju
negativnih rezultata, kao preventivnu mjeru izvriti rapavljenjestruganje kolovoza u duini od oko 100m (od karaja novog sloja
asfalta do tunela br.10.), dok se ne izvri trajnije rjeenje,
presvlaenjem habajuim slojem od eruptivnog agregata, ili slojem
mikroasfalta. Takoe, sa lijeve strane puta, na mjestu nedostajuih
kolobrana, postaviti odbojnu ogradu u duini oko 50m.
Opis lokaliteta: Tunel br.11. L=23m, je lokalitet, koji je ostao
nazavren prilikom izgradnje ipredmetne dionice puta (u periodu od
1949-1964.godine), jer nije izveden slobodni profil puta u tunelu, sa
prilazima, i kao takav predstavlja Usko grlo koje onemoguava
nasmetano odvijanje saobraaja, jer se tertni saobraaj u tunelu
odvija naizmenino, to uzrokuje zastoje vozila na putu i stvaranje
saobraajnih guvi, koje ugroavaju bezbjednost saobraaja.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije tunela sa prilazima,
kojim bi se izvrila reprofilacija predmetnog lokaliteta i izgradio
slobodni profil puta, koji je neophodan za nesmetano i bezbjedno
odvijanje saobraaja.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Most Grlo u ranijem periodu
nezgode su se deavale iz pravca Kolaina, u krivini na poetku
mosta, izlijetanjem vozila sa puta i mosta. irina kolovoza je 7,0m

26

PodgoricaKolain

21.

Km 1041+200
dion. M-2
PodgoricaKolain

22.

Km 1047+000
dion. M-2
KolainMojkovac

23.

Km 1053+550
dion. M-2
KolainMojkovac

(dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta od tunela br.18

do mosta Grlo je nepovoljnih geometrijskih elemenata, sa podunim
padom nivelete i desnom horizontalnom krivinom manjeg radijusa iz
pravca Kolaina spaja se sa mostom. Na ovom potezu u ranijem
periodu, izvreno je rapavljenje kolovoza struganjem, meutim u
meuvremenu kolovoz se u znatnoj mjeri pohabao-uglaao i
mjestimino je dotrajao.
Mjere: Izvriti presvlenje asfaltanog kolovoza habajuim slojem od
eruptivnog agregata, u duini od oko 70 m (od kraja mosta prema
tunelu br.18.) vodei rauna o poprenom padu kolovoza, naroito
u krivini.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Pinja nezgode se deavaju
iz pravca Kolaina, izlijetanjem vozila sa puta. Put se sastoji od
dvije saobraajne trake irine 2x3,5m, od desne horizontalne krivine
iz pravca Podgorice. Iz pravca Kolaina postoje saobraajni znaci:
I-25 (opasnost na putu); I-11 (klizav kolovoz) i II-30 (ogranienje
brzine na 40 km/h), kao i pojedinane table za usmjerenje (znak III63). Asfaltni kolvoz je u loem stanju i mjestimino je dotrajao. Prije
dvije godine od kad je izvreno je hrapavljenje kolovoza
struganjem, na ovom lokalitetu nije se desila ni jedna saobraajna
nezgoda, meutim u meuvremenu kolovoz se u znatnoj mjeri
pohabao-uglaao.
Mjere: Presvui kolovoz novim habajui slojem od eruptivnog
agregata, sa dovoenjem
poprenog pada kolovoza na
preojektovano stanje, naroito u krivini, vodei rauna da se
zadovolji propisana ravnost kolovoza.. Obnoviti, dopuniti i usaglasiti
horizontalnu i vertikalnu signalizaciju (ogranienje brzine, opasna
krivina). Postaviti znak III-63 (obostrane table za usmjerenje) na
propisnom rastojanju du cijele krivine.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Drijenak (kod prodavnice)
nezgode se deavaju iz oba pravca, prilikom iskljuenja vozila sa, i
ukljuenja vozila na magistralni put. Na ovom potezu, irina
kolovoza je 7,0m (sastoji se od dvije saobraajne trake irine
2x3,5m), trasa puta je u desnoj horizontalnoj krivini (gledano u
pravcu Mojkovca), a ogranienje brzine kretanja vozila je 50 km/h.
Na ovom potezu puta postoji vie prikljuaka koji nijesu uraeni ni
regulisani po saobraajnim propisima i kao takvi, glavni su uzrok
deavanja saobraajnih nezgoda.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje regulacije saobraaja na ovom
potezu puta u duini od oko 300m, u sklopu kojeg rijeiti i pitanje
regulisane odvodnje atmosverske vode sa kolovoza magistralnog
puta.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Fabrika vode u Trebaljevu
nezgode se deavaju iz pravca Mojkovca, uglavnom po vlanom i
mokrom kolovozu. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (sastoji
se od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u lijevoj
horizontalnoj krivini (gledano u pravcu Mojkovca), a ogranienje
brzine kretanja vozila je 50 km/h. Na ovom potezu puta postoji
prikljuak za fabriku vode sa desne strane u pravcu Mojkovca, u
spoljnjem dijelu krivine, koji nije u potpunosti uraen ni regulisani po
saobraajnim propisima, zbog ega je zabranjeno lijevo skretanje
za Fabriku vode. Na ovom potezu kolovoz je mjestimino dotrajao,
sa izraenim mreastim pukotinama i manjim udarnim rupama.
Prole godine, na ovom potezu je izvreno hrapavljenje kolovoza -

27

24.

Km 1063+800
dion. M-2
KolainMojkovac

25.
Km 1065+000
dion. M-2
KolainMojkovac

26.

Km 1071+900
dion. M-2
MojkovacRibarevina

struganjem, kao preventivna mjera, koja je dala dobre rezultate, jer

se od tada nijesu deavale saobraajne nezgode.
Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju dotrajalog kolovoza,
habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem
poprenog pada kolovoza na preojektovano stanje, naroito u
krivini, vodei rauna da se zadovolji propisana ravnost kolovoza.
Iz smjera Kolaina (prije krivine), smanjiti brzinu na 50 km/h i
postaviti novi znak ogranienja brzine kretanja vozila.Takoe prije
krivine, uz punu sredinu liniju ipisati uslovnu isprekidanu liniju za
smjer iz Mojkovca. Postojei saobraajni znak II-26 (zabrana
skretanja ulijevo), zamijeniti novim znakom odgovarajue dimenzije
(za magistralni put) i dislocirati ga za nekih 70m u smjeru Mojkovca.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Podbie- Zakrnica,
nezgode se deavaju iz oba pravca, izlijetanjem vozila sa puta. Na
ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine
2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini, povoljnih geometrijskih
elemenata i dobre preglednosti. Asfaltni kolvoz je dotrajao, radi se o
starom sloju koji je pohaban-uglaan, sa izraenim pukotinama.
Prije dvije godine, izvreno je hrapavljenje kolovoza struganjem,
kao preventivna mjera, ali je u meuvremenu kolovoz dosta
pohaban-uglaan. Na ploastom propustu, koji se nalazi u krivini,
nema zatitne ograde.
Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju dotrajalog kolovoza,
habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem
poprenog pada kolovoza na preojektovano stanje, naroito u
krivini, vodei rauna da se zadovolji propisana ravnost kolovoza.
Na ploastom propustu, obostrano postaviti zatitne ograde, radi
eventualnig spreavanja izlijetanja vozila sa puta.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Podbie- Kr Minia,
nezgode se deavaju iz oba pravca, izlijetanjem vozila sa puta. Na
ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine
2x3,5m), trasa puta je u zasjeku (lijeva krivina u pravcu Mojkovca),
povoljnih geometrijskih elemenata i dobre preglednosti. Sa desne
strane, neposredno ispod puta (visinske razlike nekih 6-8m), prolazi
eljznika pruga Bar-Gostun. Na dijelu poteza izmeu puta i pruge,
postoji dvostruka odbojna ograda, ali postoji potez koji nije zatie,
gdje se desila saobraajna nezgoda, kada se prikolica otkaila od
kamiona, sletjela sa puta i pala direktno na kolosjek pruge. Sa lijeve
strane je nestabilna kosina, sa koje se stalno osipa sitniji material,
koji prolazi kroz zatitnu mreu. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju,
bez vidljivih deformacija i oteenja.
Mjere: Sa desne strane puta, produiti za oko 100m postojeu
dvostruku odbojnu ogradu u pravcu Mojkovca, kao i postaviti
obostrane table za usmjerenje (znak III-63) na propisnom rastojanju
du cijele krivine, bez obzira to se ne radi o otroj krivini malog
radijusa.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Stevanovac na 150m od
zavretka III-e trake Krstac, u pravcu Ribarevine, nezgode se
deavaju iz pravca Mojkovca. Na ovom potezu, irina kolovoza je
7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u blaem
zasjeku, u otroj krivini (desna u pravcu Ribarevine), nepovoljnih
geometrijskih elemenata sa veim podunim padom nivelete. Prije
dvije godine, izvreno je hrapavljenje kolovoza struganjem, kao
preventivna mjera, ali je u meuvremenu kolovoz dosta pohaban-

28

27.

Km 1078+500
dion. M-2
MojkovacRibarevina

28.

Km 1083+300
dion. M-2
MojkovacRibarevina

29.

Km 1091+600
dion. M-2
RibarevinaBerane

uglaan. Obostrano postoji odgovarajua vertikalna signalizacija.

Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju pohabanog kolovoza,
habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem
poprenog pada kolovoza, na preojektovano stanje, naroito u
krivini, vodei rauna da se pri tom zadovolji i propisana ravnost
kolovoza.
Za trajno rjeavanje problema na ovom lokalitetu, potrebno je
uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije krivine, sa kojim bi se
poboljali horizontalni i vertikalni elementi puta.
Napomena: Od dana obilaska ove lokacije u meuvremenu je
izvreno presvlaenje novim slojem asfalta od eruptivnog agrgata.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Lepenac, nezgode se
deavaju iz oba smjera. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m
(dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta prolazi ispod
pruge S krivinom manjih radijusa (desna-lijeva u pravcu
Ribarevine). Na kolovozu su izraene deformacije i oteenja u vidu
udarnih rupa, neravnina i mreastih pukotina. Na ovom potezu u
ranijem periodu, postavljen je sloj mikroasfalta, koji je vremenom
dotrajao i mjestimino izgubio funkciju. Postoje saobraajni znaci II30 (ogranienje brzine na 40 km/h), iz oba smjera, kao znak III-63
(table za usmjerenje-obostrane), ali ne u dovoljnom broju i na
propisnom rastojanju i visini.
Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju pohabanog i dotrajalog
kolovoza, habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa
dovoenjem poprenog pada kolovoza, na preojektovano stanje,
naroito u krivinama, vodei rauna da se pri tom zadovolji i
propisana ravnost kolovoza. Postaviti-dopuniti table za usmjerenjeobostrane, znak III-63, na propisnom rastojanju i visini, sa desnespoljne strane dijela lijeve krivine, od nadvonjaka u pravcu
Ribarevine.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Slijepa Most, nezgode se
deavaju iz smjera Mojkovca. Na ovom potezu, irina kolovoza je
7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u S
krivini manjih radijusa (lijeva-desna u pravcu Ribarevine), sa vei
podunim padom nivelete. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju, bez
vidljivih deformacija i oteenja, a prole godine, izvreno je
hrapavljenje-struganjem, kao preventivna mjera protiv klizanja,
meutim, na desnoj (silaznoj) saobraajnoj traci hrapavljenje nije
uraeno na cijeloj-potrebnoj irini.
Mjere: Kako je hrapavljenje kolvoza struganjem, privremena mjera
koja daje kratkorone rezultate (do divje godine), zbog toga je
potrebno u 2012.godini izvriti presvlenje-rehabilitaciju kolovoza,
habajuim slojem od eruptivnog agregata, sa dovoenjem
poprenog pada kolovoza, na preojektovano stanje, naroito u
krivinama, vodei rauna da se pri tom zadovolji i propisana ravnost
kolovoza, ili postaviti sloj mikroasfalta, s obzirom da na postojeem
sloju asfalta nema oteenja.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Kljunae Zaton, duine 2,3
km, nezgode se deavaju iz oba smjera vonje. Na ovom potezu,
irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m). Du
poteza, asfaltni kolvoz je od eruptivnog agregata, uraen jo
prilikom izgradnje dionice puta i u solidnom je stanju, a na jednom
dijelu u ranijem periodu izvrena je rehabilitacija i postavljen je sloj
mikroasfalta, koji je vremenom dotrajao i mjestimino izgubio

29

30.

Km 1099+000
dion. M-2
RibarevinaBerane

31.

Km 1100+000
dion. M-2
RibarevinaBerane

32.

Km 1122+500
dion. M-2
Berane-RoajeBa

funkciju. Na kolovuzu, mjestimino izraene deformacije i

oteenja, u vidu udarnih rupa, neravnina, ulegnua i mreastih
pukotina. Sa desne strane puta (u pravcu Berana), postoje nove
odbojne ograde i stare, koje su na nepropisnij visini, a ima i dosta
oteenih. Na ovom potezu, kao i na kompletnoj dionici puta,
nedostaje vertikalna signalizacija,
Mjere: Na svim mjestima ovog poteza, izvriti sanaciju oteenog
kolovoza presvlenjem, habajuim slojem od eruptivnog agregata,
sa dovoenjem poprenog pada kolovoza, na preojektovano
stanje, naroito u krivinama, vodei rauna da se pri tom zadovolji i
propisana ravnost kolovoza, kao i zamjenu starih odbojnih ograda.
Na km 1092+200 korigovati sredinu liniju, t.j. umjesto tri polja
isprekidane, izvui punu liniju. Na km 1093+400 (lijeva krivina),
postaviti odgovarajui saobraajni znak za krivinu. Na kompletnoj
dionici magistralnog puta Ribarevina-Berane, izriti dopunu sve
nedostajue vertikalne signalizacije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Paia Polje, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uglavnom uestvuju
pjeaci. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne
trake irine 2x3,5m), trasa puta je u pravcu, povoljnih elemenata i
dobre preglednosti. Put prolazi kroz naseljeno mjesto i pored kole,
a du njega, nema uraenih pjeakih staza, kao ni izgraeno
autobusko stajalite, a kola nije oznaena potrebnom vetikalnom
signalizacijom. Asfaltni kolvoz je u solidnom je stanju, sa manjim
mjestiminim oteenjima-flekama. Prole godine smanjena je
brzina kretanja vozila sa 80 km/h na 60 km/h, to je rezultiralo
smanjenjem saobraajnih nezgoda.
Mjere: Pojaati mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne
policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Klizite na izlazu iz Paia
Polja, nezgode se deavaju iz oba smjera vonje. Na ovom potezu,
irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), na
kraju pravca, prije ulaska u S krivinu (u pravcu Berana), oteen je
trup puta u duini od oko 70m, usled klizita. Klizite nije propisno
naznaeno potrebno signalizacijom, nedostaje obostrano
saobraajni znak II-30 (ogranienje brzine 60km/h).
Mjere: Uraditi projektno rjeenje i sanaciju klizita, a do tada
redovno pratiti stanje i preduzimati privremene mjere sanacije
denivelacija kolovoza, kao i obostrano postaviti znak II-30
(ogranienje brzine 60km/h), a postojei znak I-8 (neravnine na
putu), iz smjera Berana pomjeriti blie klizitu.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Dapsii, nezgode se
deavaju iz pravca Roaja, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom
potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine
2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini, dosta povoljnog radijusa,
koja daljim tokom prelzi u lijevu krivinu. Asfaltni kolvoz je dotrajao,
radi se o starom sloju, koji dosta pohaban sa izraenim mreastim
pukotinama, ulegnuima i udarnim rupama. Sa lijeve strane puta (u
pravcu Roaja) postoji potporni zid, na kojem je, na jednom
njegovom dijelu postavljena odbojna ograda. Ispod zida, u
neposrednoj blizini, na nekih 3-4m visinske razlike, nalazi se
objekat za stanovanje. Iz pravca Roaja nema sobraajnog znaka
opasna krivina.
Mjere: Izvriti presvlenje-rehabilitaciju dotrajalog kolovoza,

30

33.

Km 1127+100
dion. M-2
Berane-RoajeBa

34.

Km 1135+500
dion. M-2
Berane-RoajeBa

35.

Km 1143+150
dion. M-2
Berane-RoajeBa

36.

Km 1152+300
dion. M-2
Berane-RoajeBa

habajuim slojem od eruptivnog agregata, duine oko 400m, sa

dovoenjem poprenog pada kolovoza na preojektovano stanje,
naroito u krivinama, vodei rauna da se zadovolji i propisana
ravnost kolovoza. Na potpornom zidu postaviti-produiti odbojnu
ogradu u smjeru Berana u duini od oko 120m. Zamijeniti postojee
stare dotrajale odbojne ograde, novim, u duini od oko 100m.
Postojei znak ogranienja brzine 50km/h, sa lijeve strane,
dislocirati-izmjestiti za oko 300m, na kraju S krivine (a gledano iz
pravca Roaja, doe poetak krivine).
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu nezgode se deavaju iz pravca
Roaja, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom potezu, irina kolovoza
je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u
zasjeku, sa lijeve strane u pravcu Roaja je nastabilna kosina, koja
mjestimino nije nezatiena, zbog ega se deavaju odroni koji
ugroavaju bezbijednost saobraaja.
Mjere: Izvriti kavanje karpe kosine zasjeka, sa postavljanjem
zatitne mree.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu izmeu tunela Lokve i Motela
Turjak, nezgode se deavaju iz smjera Berana. Na ovom potezu,
irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m),
trasa puta je u desnoj krivini manjeg radijusa u pravcu Roaja), sa
vei podunim padom nivelete. Na asfaltnom kolvozu vidljive
deformacija i oteenja, u vidu pukotina i neravnina.
Mjere: Na desnoj-silaznoj saobraajnoj traci (gledano u pravcu
Roaja), provjeriti koeficijenat otpornosti na klizanje, i u sluaju
negativnih rezultata, hitho kao
preventivnu mjeru izvriti
hrapavljenje kolovoza-struganjem, u duini od oko 400m, dok
se ne izvri presvlenje habajuim slojem od eruptivnog agregata,
ili slojem mikroasfalta. Takoe, sa desne strane puta, na mjestu
izlijetanja vozila, opraviti odbojnu ogradu u duini oko 50m.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Dedeii, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uglavnom uestvuju
pjeaci. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne
trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini, velikog radijusa i
dobre preglednosti. Put prolazi kroz naseljeno mjesto, a du njega,
nema uraenih pjeakih staza, kao ni izgraeno autobusko
stajalite. Asfaltni kolvoz je u solidnom je stanju, sa manjim
mjestiminim oteenjima-flekama. Prole godine, na ovom
potezu smanjena je brzina kretanja vozila sa 80 km/h na 40 km/h.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje regulacije pjeakog saobraaja,
izgradnjom pjeakih staza ili trotoara. Vriti stalne mjere kontrole
saobraaja od strane saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, nezgode se deavaju iz oba
smjera vonje. Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije
saobraajne trake irine 2x3,5m), trasa puta je u desnoj krivini,
velikog radijusa i dobre preglednosti. Asfaltni kolvoz je u dobrom
stanju, a u ranijem periodu postavljen je sloj mikroasfalta, koji je jo
uvijek nije izgubio funkciju.
Mjere: Provjeriti koeficijenat otpornosti kolovoza na klizanje, i u
sluaju negativnih rezultata, kao preventivnu mjeru izvriti
hrapavljenje kolovoza-struganjem, u duini od oko 100m, dok se ne
izvri presvlenje habajuim slojem od eruptivnog agregata, ili
slojem mikroasfalta. Takoe, sa desne strane puta, postavitiproduti odbojnu ogradu (povezati dva poteza) u duini oko 120m.

31

37.

Km 14+200 dion.
M-2.3
PodgoricaCetinje

38.

Km 18+100 dion.
M-2.3
PodgoricaCetinje

39.

Km 18+500 dion.
M-2.3
PodgoricaCetinje

40.

Km 19+800 dion.
M-2.3
Podgorica-

Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Gospotine duine od oko

1000m, nezgode se deavaju iz oba pravca. Potez puta izgraen je
u zasjeku i povoljnih je geometrijskih elemenata, radi se o dva
meupravca povezana blagom S krivinom, dobre preglednosti na
kojem je u veem dijelu isprekidana linija, ogranienje brzine je 80
km/h iz oba pravca. Kolovoz je irine 6,5m (dvije saobraajne trake
irine 2x3,25m) i u dobrom je stanju, uz mjestimino manje
denivelacije (talase) pri ivici kolovoza sa lijeve strane, gledano iz
pravca Podgorice. U ranijem periodu, na veem dijelu poteza
postavljen je sloj mikroasfalta, koji je jo uvijek u dobrom stanju.
Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je neoprezno preticanje i
brza vonja.
Mjere: Izvriti sanaciju asfaltnog kolovoza na dijelu lijeve
saobraajne trake, a u cilju otvaranja preglednosti, izvriti sjeenje
iblja i drvea, takoe sa lijeve strane puta (gledano iz pravca
Podgorice), u pojasu irine 2-3m, ime bi se ostvarila bolja
preglednost na veoj duini poteza puta.
Pojaati mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Meterizi 1 duine od oko
300m, nezgode se deavaju iz pravca Cetinja. Na ovom potezu
puta izgraena je III-a traka za sporu vonju, put je u krivini (desna,
gledano iz pravca Podgorice), i na ovom dijelu nije dozvoljeno
preticanje iz pravca Cetinja. Ogranienje brzine je 60 km/h iz oba
pravca. Kolovoz je irine 9,75m (sa tri saobraajne trake irine
3x3,25m) i u dobrom je stanju. Razlog deavanja saobraajnih
nezgoda je nepropisno preticanje preko pune linije i prekoraenje
dozvoljene brzine kretanja vozila..
Mjere: Izvriti sjeenje iblja kod prikljuka za stambeni objekat (sa
desne strane puta gledano iz pravca Podgorice), u duini od oko
50m, ime bi se ostvarila bolja preglednost puta, za smjer iz pravca
Cetinja.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Meterizi 2, nezgode se
deavaju iz oba pravca. Na ovom potezu puta izgraena je III-a
traka za sporu vonju, put je u krivini (desna, gledano iz pravca
Podgorice), i na ovom dijelu nije dozvoljeno preticanje iz pravca
Cetinja. Ogranienje brzine je 60 km/h iz oba pravca. Kolovoz je
irine 9,75m (sa tri saobraajne trake irine 3x3,25m) i u dobrom je
stanju. Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je uglavnom
neregulisan pjeaki saobraaj i neadekvatno stacionirano
autobusko stajalite koje se nalazi na nepreglednom mjestu na
kome nije bezbjedno ukljuivanje u saobraaj. Takoe postoje i dva
prikljuka sa obje strane puta i oba se nalazi u samoj krivini ,
nepregledni su i nisu bezbjedni za prikljuenje na put.
Mjere: Izmjestiti autobusko stajalite 20 metara u pravcu prema
Cetinju, kako bi se dobila vee preglednost prilikom ukljuenja
autobusa u saobraaj. Napraviti pjeaki natputnjak tzv.pasarelu u
cilju trajnog regulisanja pjeakog saobraaja, zbog potrebe
mjetana za prelaskom preko magistrale jer se na drugoj strani
nalaze crkva i mjesno groblje, kao i imanja. Takoe, izvriti
reprojektovanje saobraajnog rjeenja postojeih prikljuaka u cilju
bezbjednog odvijanja saobraaja.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Meterizi 3, nezgode se
deavaju iz pravca Podgorice. Na ovom potezu puta izgraena je
III-a traka za sporu vonju, put je u krivini (desna, gledano iz pravca

32

Cetinje

41.

Km 21+750 dion.
M-2.3
PodgoricaCetinje

42.

Km 27+350 dion.
M-2.3
PodgoricaCetinje

43.

Km 33+100 dion.
M-2.3
Cetinje-Budva

44.

Km 38+900 dion.
M-2.3
Cetinje-Budva

Podgorice), i na ovom dijelu nije dozvoljeno preticanje iz pravca

Cetinja. Ogranienje brzine je 60 km/h iz oba pravca. Kolovoz je
irine 9,75m (tri saobraajne trake irine 3x3,25m) i u dobrom je
stanju. Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je prekoraenje
dozvoljene brzine kretanja vozila.
Mjere: Provjeriti popreni nagib i koeficijent trenja kolovoznog
zastora i u sluaju negativnih rezultata presvui isti mikroasfaltom.
Kao preventinu mjeru izvriti rapavljenje postojeeg sloja asfalta.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Jankovia kr, nezgode se
deavaju iz oba pravca na potezu duine od oko 500 m. Na ovom
potezu puta izgraena je III-a traka za sporu vonju, put je u blagoj
horizontalnoj krivini (lijeva, gledano iz pravca Podgorice) i na
prevoju. Ogranienje brzine je 70 km/h iz oba pravca. Kolovoz je
irine 9,75m (sa tri saobraajne trake irine 3x3,25m) i u dobrom je
stanju. Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je prekoraenje
dozvoljene brzine kretanja vozila.
Mjere: Reprojektovati saobraajno rjeenje treih traka na ovom
potezu iz razloga to se trea traka gledano iz pravca Podgorice
zavrava poslije prevoja tj.na dijelu puta u padu. Skraenjem tree
trake gledano iz pravca Podgorice dobija se prostora da se trea
traka gledano iz pravca Cetinja produi jer je na ovom potezu taj
putni pravac u usponu. Potrebno je postaviti odbojnu ogradu (3
polja) i povezati je sa postojeom sa lijeve strane gledano iz pravca
Podgorice, orjentaciono na stacionai Km 22+150, a sa desne
strane postaviti novu odbojnu ogradu (oko 7-8 polja) orjentaciono
na stacionai Km 22+300.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Dobrsko selo, nezgode se
deavaju iz oba pravca. Na ovom potezu puta izgraena je III-a
traka za sporu vonju, put je u blagoj horizontalnoj krivini (lijeva,
gledano iz pravca Podgorice). Ogranienje brzine je 70 km/h iz oba
pravca. Kolovoz je irine 9,75m (tri saobraajne trake irine
3x3,25m) i u dobrom je stanju. Razlog deavanja saobraajnih
nezgoda je nepregledan prikljuak za Dobarsko selo.
Mjere: U cilju bezbjednog odvijanja saobraaja neophodno je
izvriti otvaranje preglednosti prikljuka izvoenjem zemljanih
radova na ovom lokalitetu tj. iskopom-zasijecanjem dijela kosine sa
lijeve strane gledano iz pravca Podgorice u irini od 2-3 metra, ili po
mogunosti potpuno ukloniti ostatak kosine brda tj. do postizanja
potpune preglednosti, neophodne za bezbijedno prikljuenje na
magistralni put.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Zabre Firma PRIMA KAR,
koristi prostor sa lijeve i desne strane pored magistralnog puta, kao
parking prostor za prodaju polovnoh vozila. Zbog neizgraenih i
saobrano neregulisanih parking prostora, stavaraju se guve usled
ega dolazi do saobrajnih nezgoda.
Mjere: Da Firma PRIMA KAR uradi projektno rjeenje prking
prostora sa regulacijom saobraaja pored magistralnog puta, uz
prethodno pribavljanje potrebnih saglasnosti od nadlenih organa.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Obzovica duine od oko
200m, nezgode se deavaju iz pravca Budve. Na ovom potezu puta
izgraena je III-a traka za sporu vonju, put je u krivini (desna,
gledano iz pravca Budve) sa veim podunim padom, i na ovom
dijelu nije dozvoljeno preticanje iz tog pravca. Kolovoz je irine
9,75m (tri saobraajne trake irine 3x3,25m) i u dobrom je stanju, a

33

45.

Km 45+600 dion.
M-2.3
Cetinje-Budva

46.

Km 52+200 dion.
M-2.3
Cetinje-Budva

47.

Km 56+900 dion.
M-2.3
Cetinje-Budva

48.

Km 57+800 dion.
M-2.3
Cetinje-Budva

ogranienje brzine je 60 km/h iz oba pravca. Razlog deavanja

saobraajnih nezgoda je nepropisno preticanje preko pune linije i
prekoraenje dozvoljene brzine kretanja vozila.
Mjere: Pojaati mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne
policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Brajii nezgode se deavaju
iz pravca Cetinja, izlijetanjem vozila sa puta. Put se sastoji od dvije
saobraajne trake irine 2x3,0m, od lijeve horizontalne krivine iz
pravca Budve. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 50 km/h.
Desna saobraaja traka ima oteenja (kolotrage), asfaltni kolvoz
na obje trake je u loem stanju, ima oteenje i deformacija u vidu
poprenih I podunih pukotina.
Mjere: Presvui kolovoz novim habajui slojem od eruptivnog
agregata i provjeriti poprene nagibe krivina. Obnoviti, dopuni i
usaglasiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju (ogranienje brzine,
opasna krivina.). Postaviti obostrane table za usmjerenje (znak III63) na propisnom rastojanju du cijele krivine.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Staniii nezgode se
deavaju iz pravca Cetinja, izlijetanjem vozila sa puta. Put se sastoji
od dvije saobraajne trake irine 2x3,5m, od lijeve horizontalne
krivine iz pravca Budve. Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 40
km/h. Na ovom potezu u ranijem period izvreno je preventivno
hrapavljenje kolovoza. Kolovoz je bez vidnih oteenja.
Mjere: Presvui kolovoz novim habajui slojem od eruptivnog
agregata. Obnoviti, dopuni i usaglasiti horizontalnu i vertikalnu
signalizaciju (ogranienje brzine, opasna krivina.). Postaviti
obostrane table za usmjerenje (znak III-63) na propisnom rastojanju
du cijele krivine. Zamijeniti oteenu odbojnu ogradu sa desne
strane iz pravca Budve kao i staru odbojnu ogradu, sa lijeve strane
gledano iz pravca Budve, jer je na nepropisnoj visini.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Koljun nezgode se
deavaju iz pravca Cetinja, izlijetanjem vozila sa puta. Na ovom
potezu puta izgraena je III-a traka za sporu vonju, put je u
horizontalnoj krivini (lijeva, gledano iz pravca Cetinja) sa veim
podunim padom nivelete. Kolovoz je irine 9,75m (sa tri
saobraajne trake irine 3x3,25m) i u dobrom je stanju, a
ogranienje brzine je 40 km/h iz oba pravca. Razlog deavanja
saobraajnih nezgoda je prekoraenje dozvoljene brzine kretanja
vozila.
Mjere: Obnoviti, dopuniti i usaglasiti horizontalnu i vertikalnu
signalizaciju (ogranienje brzine, opasna krivina.). Znak ogranienja
brzine iz pravca Cetinja pomjeriti u pracu Cetinja za 50m, kao i
postaviti obostrane table za usmjerenje (znak III-63) na propisnom
rastojanju du cijele krivine.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Boreti put se sastoji od dvije
saobraajne trake irine 2x3,3m, ogranienje brzine na ovom
lokalitetu je 40 km/h, nakojoj je u ranijem period izvreno je
preventivno hrapavljenje kolovoza. Izgradnjom puta izvedena je
otra krivina-serpentina malog radijsa (manji od minimalno
dozvoljenog za ovu kategoriju puta), sa veim podunim padom
nivelete, koja kao takva predstavlja usko grlo na putu, jer ne
omoguava leperima i kamionima sa prikolicama, nasmetano
kretanje jednom saobraajnom trakom, bez zahvatanja-zauzimanja
kompletne irine kolovoza, naroito iz pravca Cetinja, usled ega

34

49.

Km 8+060 dion.
M-2.4
Petrovac-Bar

50.

Km 8+600 dion.
M-2.4
Petrovac-Bar

51.

Km 33+200 dion.
M-2.4
Bar-Ulcinj

dolazi do zastoja i stvarjanja guvi na putu.

Mjere: Uraditi projektno rjeenje rekonstrukcije krivine sa
poboljanjem elemenata puta (poveanja radijusa krivine) radi
nesmetanog i bezbjednog odvijanja saobraaja u sklopu kojeg
treba odraditi projekat sanacije nestabilne kosine.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Most Kufin, koji se nalazi u
desnoj krivini, u duini od oko 200m u pravcu Bara, u ranijem
periodu do izgradnje tree trake za sporu vonju, deavale su se
saobraajne nezgode, (izlijtanje vozila sa puta) iz pravca Petrovca.
U sklopu radova na izgradnji tree trake za sporu vonju, i na ovom
potezu izvreno je presvlaenje slojem asfalta od eruptivnog
agregata, od kada se saobraajne nezgode vie ne deavaju.
Mjere: Redovno vriti provjeru koeficijenta otpornosti na klizanje, i
u sluaju negativnih rezultata, odmah preduzeti mjere rapavljenja
kolovoza.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Miii nezgode se deavaju
iz pravca Petrovca. Put se sastoji od dvije saobraajne trake irine
2x3,5m, lijeva horizontalna krivina u usjeku iz pravca Petrovac-Bar.
Ogranienje brzine na ovom lokalitetu je 50 km/h. Na desnoj
saobraajnoj traci, nije propisno saniran lic od rova, koji je nastao
prilikom izvoenja radova na
postavljanju instalacija. Stanje
kolovoza na ovom potezu puta u duini od oko 300m je u relativno
dobrom stanju, uz manja oteenja-fleke, koje treba sanirati-okrpiti.
Meutim, na osnovu vizuelnog pregleda, na desnoj saobraajnoj
traci (gledano iz pravca Petrovca, na kojoj se inae deavaju
saobraajne nezgode), habajui sloj je dosta pohaban-uglaan i da
nema zadovoljavajui koeficijenat otpornosti na trenje-klizanje.
Mjere: Na desnoj saobraajnoj traci (gledano iz prava Petrovca),
provjeriti koeficijenat otpornosti na klizanje, i u sluaju negativnih
rezultata, kao preventivnu mjeru odmah izvriti rapavljenjestruganje kolovoza u krivini, duini od oko 300m, dok se ne
uradi trajnije rjeenje - presvlenje habajuim slojem od AB-16s od
eruptivnog agregata, ili slojem mikroasfalta.
Napomena: Od dana obilaska ove lokacije u meuvremenu je
izvreno presvlaenje novim slojem asfalta.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Utjeha duine od oko 300m,
ulaz na most Gola glava nezgode se deavaju iz pravca Bara. Put
se sastoji od tri saobraajne trake (III-a traka za sporu vonju) irine
3x3,5m, u S krivini. Iz lijeve horizontalne krivine u zasjeku, sa
veim podunim padom, ulazi se na most Gola glava, koji se
nalazi u desnoj krivini, gledano iz pravca Bara. Ogranienje brzine
na ovom lokalitetu je 50 km/h, a postoji i saobraajni znak I-25
(opsnost na putu). Stanje kolovoza na ovom potezu puta je u dosta
dobrom stanju, a na desnoj (silaznoj) saobraajnoj traci, na kojoj se
inae deavaju saobraajne nezgode, prije par godina, kao
preventivna mjera, izvreno je hrapavljenje kolovoza struganjem,
koja je dala dobre rezultate, jer se broj saobraajnih nezgoda
znatno smanjio. Meutim, preventivna mjera kao privremeno
rjeenje, daje kratkorone rezultate, to je pregledom i
konstatovano, jer se na na desnoj saobraajnoj traci (gledano iz
pravca Bara, ohrapavljeni sloj dosta pohabao-uglaao i da e
izgubiti funkciju I nee imati zadovoljavajui koeficijenat otpornosti
na trenje-klizanje.
Mjere: Na desnoj (silaznoj) saobraajnoj traci (gledano iz pravca

35

52.

Km 38+950 dion.
M-2.4
Bar-Ulcinj

53.

Km 46+800
Raskrsnica
puteva, dionice
M-2.4. UlcinjSukobin i
R-17 Ulcinj-Ada

54.

Km 142+200
Mag.put M-6
Klobuk-VilusiNiki

55.

Km 146+200
Mag.put M-6
Klobuk-VilusiNiki

56.

Km 149+800
Mag.put M-6
Klobuk-VilusiNiki

Bara), uraditi trajnije rjeenje - presvlenje habajuim slojem od AB16s (od eruptivnog agregata), ili slojem mikroasfalta.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Kruta duine od oko 300m,
nezgode se deavaju iz pravca Ulcinja. Put je u pravcu sa dvije
saobraajne trake irine 2x3,5m, a ogranienje brzine je 80 km/h iz
oba pravca. Stanje kolovoza na ovom potezu puta je u dosta loem
stanju, je radi se o starom sloju asfaltnog kolovoza, na kojem su
izaena oteenja u vidu mreastih, popreni i podunih pukotina.
Od portka ovog poteza na oko 300m u pravcu Ulcinja (na poetku
III-e trake), sa desne strane puta postoji prikljuak za deponiju
komunalnog otpada, koji nije propisno uraen.
Mjere: Na ovom potezu puta od km 38+950 do poetka III-e trake
za sporu vonju, izvriti rehabilitaciju - presvlaenje habajuim
slojem od AB-16s (od eruptivnog agregata), sa lijeve strane
postaviti odbojnu ogradu u duini od oko 100m, i izvrti sjeenje
iblja irine 2-3m, radi otvaranja preglednosti unutranje krivine
krivine na poetku III-e trake.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, raskrsnici dravnih puteva,
dionice M-2.4 Ulcinj-Sukobin, km 47+000 i R-17 Ulcinj-Ada, km
0+000, deavaju se saobraajne nezgode.
Mjere: predmetna raskrsnica obuhvaena je Programom
rekonstrukcije raskrsnica na dravnim putevima Crne Gore, u okviru
kojeg e biti izvrena i njena rekonstrukcija u skladu sa novim
projektnim rjeenjem.
Opis lokaliteta: Na ovom potezu u duini od 1,2 km, nezgode se
deavaju iz pravca Vilusa. Na ovom potezu irina kolovoza je 6,0m
(dvije saobraajne trake irine 2x3,0m), trasa puta je u desnoj
krivini manjeg radijusa u pravcu Nikia, sa manjim podunim
padom nivelete. Kolvoz je u dobrom stanju, sa mjestiminim
denivelacijama. Na cijelom dijelu poteza je isprekidana linija.
Mjere: Izvriti profilaciju sa sanacijom denivelacija na kolovozu, kao
i izvriti korekciju horizontalne signalizacije (isprekidane linije).
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu nezgode se deavaju iz pravca
Vilusa izlijetanjem vozila za kolovoza. Na ovom potezu irina
kolovoza je 6,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,0m), trasa puta
je u desnoj krivini gledano u pravcu Nikia, sa podunim padom
nivelete. Stanje kolovoza na ovom potezu puta je u dosta loem
stanju, je radi se o starom sloju asfaltnog kolovoza, na kojem su
izaena oteenja u vidu mreastih, popreni i podunih pukotina.
Ogranienje brzine je 60 km/h.
Mjere: Presvui kolovoz novim habajui slojem od eruptivnog
agregata. Obnoviti, dopuni i usaglasiti horizontalnu i vertikalnu
signalizaciju (ogranienje brzine, opasna krivina.). Postaviti
obostrane table za usmjerenje (znak III-63) na propisnom rastojanju
du cijele krivine. Postaviti odbojne ograde na lijevoj strani krivine,
pri
tom
voditi
rauna
da
se
obezjedi
nesmetano
iskljuenje(ukljuenje) iz saobraaja na proirenje koje je
neophodno urediti.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu 100 m od prikljuka za
Bresticu gledano u pravcu Nikia, nezgode se deavaju iz oba
pravca. Na ovom potezu irina kolovoza je 6,0m (dvije saobraajne
trake irine 2x3,0m), trasa puta je u S krivini, sa manjim podunim
padom nivelete. Kolvoz je u dobrom stanju, nema vidljivih oteenja

36

57.

Km 160+200
Mag.put M-6
Klobuk-VilusiNiki

58.

Km 60+800 dion.
M-9
AndrijevicaMurino

59.

Km 75+900 dion.
M-18
Pluine-Niki

60.

Km 78+600 dion.
M-18
Pluine-Niki

i deformacija.
Mjere: Na poetku S gledano u pravcu Nikia sa lijeve strane
izvriti zasijecanje kosine i uraditi bermu irine 1,5 - 2 m kako bi se
otvorila puna preglednost u krivini. Takoe na izlasku iz S gledano
u pravcu Nikia sa desne strane krivine izvriti otvaranje
unutranje krivine sjeenjem iblja i drvea, naputnom zemljitu sa
desne strane puta, u pojasu irine 2-3m, ime bi se ostvarila bolja
preglednost puta.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Trubjela, nezgode se
deavaju iz pravca Vilusa. Na ovom potezu irina kolovoza je 6,0m
(dvije saobraajne trake irine 2x3,0m), trasa puta je u desnoj
krivini manjeg radijusa u pravcu Nikia), sa vei podunim padom
nivelete. Na kolvozu, vidljive mjestimino manja oteenja u vidu
pukotina i neravnina, a u ranijem periodu postavljen je sloj
mikroasfalta, koji je jo uvijek dobro ouvan i nije izgubio funkciju.
Sa lijeve strane puta oteeno vie polja stare odbojne ograde.
Mjere: Planom redovnog i investicionog odravanja, rekonstrukcije i
izgradnje dravnih puteva za 2011. godinu, predviena je izrada
tehnike dokumentacije za izgradnju tree trake na magistralnom
putu M 6 Niki - Vilusi ( granica BiH) lokalitet Kuside.
Meutim, do poietka radova na izgradnji tree trake, izvriti
opravku-zamjenu oteenih odbojnih ograda i izvriti otvaranje
unutranje krivine sjeenjem iblja i drvea, na putnom zemljitu sa
desne strane puta (gledano iz pravca Vilusa), u pojasu irine 2-3m,
ime bi se ostvarila bolja preglednost puta.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, nezgode se deavaju iz pravca
Andrijevice. Put je u lijevoj krivini (u pravcu Murina) sa dvije
saobraajne trake irine 2x3,5m, a ogranienje brzine je 40 km/h iz
pravca Murina. Na kolovozu vidljiva manja oteenja u vidu
mreastih pukotina i denivelacija. Nestabilna kosina karpe zasjeka
sa desne strane prije krivine, nije zatiena zatitnim mreama, a
sa lijeve strane puta oteena je odbojna ograda.
Mjere: Izvriti sanaciju-opravku kolovoza, a sa lijeve strane opraviti
odbojnu ogradu. Sa desne strane izvriti kavanje karpe kosine
zasjeka, sa postavljanjem zatitne mree.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Gornje Polje, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uestvuju uglavnom
pjeaci. Na ovom potezu, irina kolovoza je 6,0m (dvije saobraajne
trake irine 2x3,0m), trasa puta je u pravcu dobre preglednosti I na
ovom lokalitetu je veza dva dravna puta M18 I R6. Put prolazi kroz
naseljeno mjesto, a du njega, nema uraenih pjeakih staza, kao
ni izgraeno autobusko stajalite. Autobusi se zaustavljaju na sred
magistralnog puta. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju. Ogranienje
brzine kretanja vozila 50 km/h.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje regulacije pjeakog saobraaja I
izgradnje autobuskog stajalita. Obnoviti, dopuni i usaglasiti
horizontalnu i vertikalnu signalizaciju. Vriti stalne mjere kontrole
saobraaja od strane saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Mokra njiva, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uestvuju voztila i pjeaci.
Na ovom potezu, irina kolovoza po projektu je 6,0m (dvije
saobraajne trake irine 2x3,0m), maeutim, uvidom na licu
konastatovano je, da je ispisivanjem sredine linije desna
saobraajna traka suena za 20 cm u odnosu na projektaovano

37

61.

Km
zaobilaznica
Nikia
dion. M-18
Pluine-Niki

62.

Km 108+000
dion. M-18
NikiDanilovgrad

63.

64.

Km 112+300
dion. M-18
NikiDanilovgrad

Km 120+300
dion. M-18
DanilovgradPodgorica

stanje. Trasa puta je u desnoj krivini velikog radijusa i dobre

preglednosti. Put prolazi kroz naseljeno mjesto, a du njega, nema
uraenih pjeakih staza, kao ni izgraeno autobusko stajalite.
Asfaltni kolvoz je u solidnom je stanju, sa manjim mjestiminim
oteenjima-flekama. Ogranienje brzine kretanja vozila 40 km/h,
meutim nedostaje saobraajna signalizacija. Nerijeeno je pitanje
odvodnje sa desne strane gledano pravcu Nikia.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje regulacije pjeakog saobraaja.
Obnoviti, dopuni i usaglasiti horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.
Rijeiti pitanje odvodnje. Vriti stalne mjere kontrole saobraaja od
strane saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, nezgode se deavaju iz oba
pravca. Put je u pravcu sa dvije saobraajne trake irine 2x3,5m.
Radi se o novom dijelu kolovoza na lokalitetu kua Kontia koji je
dio mini obilaznice I na ovom lokalitetu postoji raskrsnica koja je
nepregledna. Takoe radi se o infrastrukturi koja je u fazi tehnikog
prijema. Treba istai da je sa desne strane puta uraena uska
trotoarska staza (van standarda) uz koju se uzdie potporni zid
visine cca 5,0m kojim je sprijeena preglednost na mjestu
raskrsnice
Mjere: Uraditi projekat rekonstrukcije raskrsnice, a kao preventivnu
mjeru postaviti saobraajno ogledalo na prikljunom putu sa lijeve
strane puta u pravcu Nikia, kako bi se ostvarila bolja preglednost.
Postavljanje ogledala moe predstavljati samo privremeno rjeenje,
jer je potpuno neprihvatljivo da se na dijelu obilaznice koja se gradi
u cilju smanjenja saobraajnih guvi i poveanja bezbjednosti
saobraaja isti regulie jednom takvom mjerom.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Kujava, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje uglavnom zbog prekoraenja brzine.
Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake
irine 2x3,5m), trasa puta je u pravcu I dobre preglednosti. Put je u
zasjeku I sa desne strane gledano u pravcu Danilovgrada postoji
kosina kod je se javljaju esti odroni I osuline, koji ugroavaju
bezbjednost saobraaja. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju.
Mjere: Izvriti kavanje kosine zasjeka sa postavljanjem zatitne
mree. Vriti stalne mjere kontrole saobraaja od strane
saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Orja Luka, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje uglavnom zbog prekoraenja brzine.
Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake
irine 2x3,5m), trasa puta je u pravcu i dobre preglednosti. Asfaltni
kolvoz je u dobrom stanju. Ogranienje brzine kretanja vozila 40
km/h postavljen od optinskog organa aranije je bilo 60km/h.
Mjere: Vratiti znak ogranienja brzine na 60km/h i vriti stalne
mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Kafana sutjeska, koja se
nalazi sa lijeve strane u pravcu Podgorice, ispred kafane, du
magistralnog puta postoji uraen plato koji slui kao prking prostor
za vozila. Postojei parkig prostor nije propisno saobraajno
regulisan, jer ne postoji odreeno mjesto prikljuenja na i iskljuenja
vozila sa magistralnog puta, ve se ista nekontrolisano ukljuuju
iprikljuuja sa bilo kog mjesta platoa u duini od oko 70m, to
ugroava bezbjednost saobraaja na ovom potezu puta.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje regulacije saobraaja prking

38

65.

Km 121+500
dion. M-18
DanilovgradPodgorica

66.

Km 134+000
dion. M-18
DanilovgradPodgorica

67.

Km 142+050
Mag.put M-21
Barski MostBijelo PoljeRibarevina

68.

Km 144+950
Mag.put M-21
Barski MostBijelo PoljeRibarevina

69.

Km 149+250
Mag.put M-21
Barski MostBijelo PoljeRibarevina

prostora pored magistralnog puta, to je u ovom sluaju obaveza

vlasnika ugostiteljskog objekta.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, raskrsnica za Novo selo i
Zagara, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake irine
2x3,5m), trasa puta je u pravcu i dobre preglednosti. Radi se o
dijelu puta na kome se nalazi neregulisana raskrsnica. Nezgode se
deavaju prilikom prikljuenja iz oba pravca na magistralni put, a
najee iz pravca Novog sela.
Mjere: Uraditi projekat rekonstrukcije raskrsnice.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Gornja Gorica, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uestvuju vozila i pjeaci.
Na ovom potezu, irina kolovoza je 7,0m (dvije saobraajne trake
irine 2x3,5m), koja se uliva u bulevar gledano u pravcu Podgorice.
Trasa puta je u desnoj krivini, velikog radijusa gledano u pravcu
Podgorice. Put prolazi kroz naseljeno mjesto, a du njega, nema
uraenih pjeakih staza, kao ni izgraeno autobusko
stajalite.Takoe na ovom lokalitetu postoje neregulisani prikljuci
koji ugroavaju bezbjednost saobraaja. Asfaltni kolvoz na samom
ulivanju dvotranog puta u bulevar je u loem stanju, sa manjim
mjestiminim oteenjima-flekama i denivelacijama. Ogranienje
brzine kretanja vozila 50 km/h.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje produenja bulevara u pravcu
Nikia i regulacije pjeakog saobraaja. Kao preventivnu mjeru
izvriti regulaciju saobraaja horizontalnom signalizacijom. Treba
napomenuti da se radi o zoni DUP-a za koju je nadlean Glavni
Grad Podgorica.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Potkrajci, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uestvuju vozila i pjeaci.
Na ovom potezu, irina kolovoza je 6,0m (dvije saobraajne trake
irine 2x3,0m), trasa puta je u pravcu i dobre preglednosti. Put
prolazi kroz naseljeno mjesto, a du njega, sa lijeve strane gledano
u pravcu Bijelog Polja ima uraen trotoar i ulina rasvjeta. Asfaltni
kolvoz je u dobrom stanju, a ogranienje brzine kretanja vozila 60
km/h. Nezgode se deavaju zbog brze vonje i preticanja.
Mjere:Vriti stalne mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne
policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Nedakusi, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uestvuju vozila i pjeaci.
Na ovom potezu, irina kolovoza je 6,0m (dvije saobraajne trake
irine 2x3,0m), trasa puta je u pravcu i dobre preglednosti. Put
prolazi kroz naseljeno mjesto, a du njega, sa desne strane
gledano u pravcu Bijelog Polja ima uraen trotoar I ulina rasvjeta.
Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju. Ogranienje brzine kretanja
vozila 40 km/h iz oba smjera. Nezgode se deavaju zbog brze
vonje I preticanja.
Mjere:Vriti stalne mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne
policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Rakonje, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uestvuju vozila. Na ovom
potezu, irina kolovoza je 6,0m (dvije saobraajne trake irine
2x3,0m), trasa puta je u pravcu i dobre preglednosti. Put prolazi
kroz naseljeno mjesto, a du njega, sa lijeve strane gledano u
pravcu Ribarevine ima uraen trotoar I ulina rasvjeta. Put je u
blagoj lijevoj krivini sa veim podunim padom nivelete. Stanje

39

70.

Km 150+650
Mag.put M-21
Barski MostBijelo PoljeRibarevina

71.

Km 152+450
Mag.put M-21
Barski MostBijelo PoljeRibarevina

72.

Km 2+500
R-2 BeraneAndrijevica

73.

Km 3+000
R-17 Ulcinj-Ada

kolovoza na ovom potezu puta u duini od oko 300 m je u loem

stanju, jer radi se o starom sloju asfaltnog kolovoza, koji je istroen i
na kojem su izaena oteenja u vidu mreastih, popreni i
podunih pukotina. Ogranienje brzine kretanja vozila 50 km/h.
Nezgode se deavaju zbog proklizavanja vozila i neprilagoene
vonje.
Mjere: Presvui kolovoz novim habajui slojem od eruptivnog
agregata ili slojem mikroasfalta, a kao preventivnu mjeru izvriti
hrapavljenje-struganje kolovoza. Obnoviti, dopuni i usaglasiti
horizontalnu i vertikalnu signalizaciju (ogranienje brzine, opasna
krivina.), na potezu od 50 m umjesto iprekidane sredine linije
ispisati punu liniju. Vriti stalne mjere kontrole saobraaja od strane
saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Motel Durmitor Rakonje,
nezgode se deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uestvuju
vozila i pjeaci. Na ovom potezu, irina kolovoza je 6,0m (dvije
saobraajne trake irine 2x3,0m), trasa puta je u pravcu i dobre
preglednosti. Put prolazi kroz naseljeno mjesto, a du njega, sa
lijeve strane gledano u pravcu Ribarevine ima uraen trotoar I
ulina rasvjeta. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju. Ogranienje
brzine kretanja vozila 50 km/h iz oba smjera. Nezgode se deavaju
zbog velikog broja neregulisanih prikljuaka. Na jednom dijelu
kolovoza sa desne strane jezeri se voda poremeene odvodnje
prilikom izgradnjne prikljuaka.
Mjere: Uraditi (zona DUP-a) projektno rjeenje regulacije pjeakog
saobraaja. Obnoviti, dopuni i usaglasiti horizontalnu i vertikalnu
signalizaciju. Rijeiti pitanje odvodnje. Vriti stalne mjere kontrole
saobraaja od strane saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Kruevo, nezgode se
deavaju iz oba smjera vonje, u kojima uestvuju vozila i pjeaci.
Na ovom potezu, irina kolovoza je 9.90m (tri saobraajne trake
irine 3.50m traka prema Bijelom Polju; 2.70m sredina traka I
x3.70m u pravcu Ribarevine), trasa puta je u pravcu i dobre
preglednosti. Put prolazi kroz naseljeno mjesto, a du njega, sa
lijeve strane gledano u pravcu Ribarevine nema uraen trotoar, ali
postoji ulina rasvjeta. Asfaltni kolvoz je u dobrom stanju.
Ogranienje brzine kretanja vozila 60 km/h iz oba smjera. Nezgode
se deavaju zbog velikog broja neregulisanih prikljuaka.
Mjere: Uraditi projektno rjeenje horizontalne signalizacije i
regulaciju pjeakog saobraaja. Smanjiti ogranienje brzine sa 60
km/h na 50 km/h iz pravaca Ribarevine. Vriti stalne mjere kontrole
saobraaja od strane saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu Bue, nezgode se deavaju
iz oba pravca. Put je u pravcu sa dvije saobraajne trake irine
2x3,5m, a ogranienje brzine je. Na kolovozu nema vidljivih
oteenja ni denivelacija. Razlog deavanja saobraajnih nezgoda
je nepotovanje ogranienja brzine kretanja vozila i neoprezno
preticanje.
Mjere: Vriti stalne mjere kontrole saobraaja od strane
saobraajne policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu duine od oko 70m, nezgode
se deavaju iz pravca Ade. Put je u desnoj krivini sa dvije
saobraajne trake irine 2x3,5m, ogranienje brzine je 40 km/h iz

40

74.

Km 5+800
R-17 Ulcinj-Ada

75.

Km 3+500
R-22 Kotortun.VrmacRadanovii

oba pravca. Stanje kolovoza na ovom potezu puta je u dobrm

stanju, bez vidljivih oteenja i deformacija, postoji i ulina javna
rasvjeta.
Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je nepotivanje
saobraajnih propisa, prevashodno usled veeg prekoraenja
dozvoljene brzine kretanja vozila.
Mjere: pojaati mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne
policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu, raskre za Adriatica beach,
nezgode se deavaju iz pravca Ade, u kojima stradaju uglavnom
pjeaci. Put je u pravcu, povoljnih tehnikih elemenata, sa dvije
saobraajne trake irine 2x3,5m, ogranienje brzine je 40 km/h iz
oba pravca. Stanje kolovoza na ovom potezu puta je u dobrom
stanju, bez vidljivih oteenja i deformacija.
Razlog deavanja saobraajnih nezgoda je nepotivanje
saobraajnih propisa, prevashodno veeg prekoraenja dozvoljene
brzine kretanja vozila i preticanja, neizgraenih povrina za kretanje
pjeaka, nepostojanje pjeakog prelaza i uline javne rasvjete, kao
i veeg broja nepropisno uraenih prikljuaka. Pored navedenog,
bezbjednost saobraaja ugroava i prisustvo stoke, koja se
nekontrolisano kree po putu.
Mjere: pojaati mjere kontrole saobraaja od strane saobraajne
policije.
Opis lokaliteta: Na ovom lokalitetu nezgode se deavaju iz pravca
Kotora. Put je u desnoj krivini veeg radijusa, dobre preglednosti sa
irinom kolovoza od 7,0m (dvije saobraajne trake irine 2x3,5m) i
uraenom ulinom javnom rasvjetom, ogranienje brzine je 60 km/h
iz pravca Kotora. Na kolovozu, pored manjih denivelacija, vidljiva je
i uglaanost-pohabanost habajueg sloja.
Mjere: Provjeriti koeficijenat otpornosti na klizanje, naroito na
desnoj saobraajnoj traci (gledano iz pravca Kotora), i u sluaju
negativnih rezultata, kao preventivnu mjeru odmah izvriti
rapavljenje-struganje kolovoza u krivini, duine od oko 100m,
dok se ne uradi trajnije rjeenje - presvlenje habajuim slojem od
AB-16s (od eruptivnog agregata), ili slojem mikroasfalta.

41

ZAKLJUNE NAPOMENE

Nakon analize svih kritinih taaka Radni tima, sastavljenog od predstavnika Ministarstva
saobraaja i pomorstva i Uprave policije doao je do sledeih zakljuaka:

Sledeih 18 kritinih taaka, od analiziranih 75 kritinih taaka predstavlja

prioritetne kritine take za rekonstrukciju i sanaciju iz razloga to iste
podrazumijevaju vei obim radova i za njih je neophodno prethodno sainiti
projektno-tehniku dokumentaciju:
1) Km 1008+850 dionica magistralnog puta M-2 PodgoricaKolain (taka 14.);
2) Km 1009+400 dionica magistralnog puta M-2 PodgoricaKolain (taka 15.);
3) Km 1010+400 dionica magistralnog puta M-2 PodgoricaKolain (taka 16.);
4) Km 1012+000 dionica magistralnog puta M-2 PodgoricaKolain (taka 19.);
5) Km 1047+000 dionica magistralnog puta M-2 Kolain-Mojkovac (taka 22.);
6) Km 1071+900 dionica magistralnog puta M-2 Mojkovac-Ribarevina (taka 26.);
7) Km 1100+000 dionica magistralnog puta M-2 Ribarevina-Berane (taka 31.);
8) Km 1143+150 dionica magistralnog puta M-2 Berane-Roaje (taka 35.);
9) Km 18+500 dionica magistralnog puta M-2.3 Podgorica-Cetinje (taka 39.);
10) Km 21+750 dionica magistralnog puta M-2.3 Podgorica-Cetinje (taka 41.);
11) Km 27+350 dionica magistralnog puta M-2.3 Podgorica-Cetinje (taka 42.);
12) Km 57+800 dionica magistralnog puta M-2.3 Cetinje-Budva (taka 48.);
13) Km 75+900 dionica magistralnog puta M-18 Pluine-Niki (taka 59.);
14) Km 78+600 dionica magistralnog puta M-18 Pluine-Niki (taka 60.);
15) Zaobilaznica Niki dionica magistralnog puta M-18 Pluine-Niki (taka 61.);
16) Km 121+500 dionica magistralnog puta M-18 Danilovgrad-Podgorica (taka 65.);
17) Km 150+650 dionica magistralnog puta M-21 Barski Most-Ribarevina (taka 70.);
18) Km 152+450 dionica magistralnog puta M-21 Barski Most-Ribarevina (taka 71.).

Na sledeih 17 kritinih taaka, od analiziranih 75 kritinih taaka treba pojaati

mjere kontrole bezbjednosti saobraaja od strane Uprava policije, sobzirom da bi
na taj nain manjio negativan uticaj na bezbjednost saobraaja na putevima:

1) Km 907+800 dionica magistralnog puta M-2 Budva-Petrovac (taka 7.);

2) Km 1099+000 dionica magistralnog puta M-2 Ribarevina-Berane (taka 30.);
3) Km 1143+150 dionica magistralnog puta M-2 Berane-Roaje (taka 35.);
4) Km 14+200 dionica magistralnog puta M-2.3 Podgorica-Cetinje (taka 37.);
5) Km 38+900 dionica magistralnog puta M-2.3 Cetinje-Budva (taka 44.);
6) Km 75+900 dionica magistralnog puta M-18 Pluine-Niki (taka 59.);
7) Km 78+600 dionica magistralnog puta M-18 Pluine-Niki (taka 60.);
8) Km 108+000 dionica magistralnog puta M-18 Niki-Danilovgrad (taka 62.);
9) Km 112+300 dionica magistralnog puta M-18 Niki-Danilovgrad (taka 63.);
10) Km 142+050 dionica magistralnog puta M-21 Barski Most-Ribarevina (taka 67.);
11) Km 144+950 dionica magistralnog puta M-21 Barski Most-Ribarevina (taka 68.);
12) Km 149+250 dionica magistralnog puta M-21 Barski Most-Ribarevina (taka 69.);

42

13) Km 150+650 dionica magistralnog puta M-21 Barski Most-Ribarevina (taka 70.);
14) Km 152+450 dionica magistralnog puta M-21 Barski Most-Ribarevina (taka 71.);
15) Km 2+500 dionica regionalnog puta R-2 Berane -Andrijevica (taka 72.);
16) Km 3+000 dionica regionalnog puta R-17 Ulcinj-Ada (taka 73.);
17) Km 5+800 dionica regionalnog puta R-17 Ulcinj-Ada (taka 74.).

Preostalih 57 kritinih takaka sanirae se kroz Program redovnog i investicionog

odravanja za 2012.godinu Direkcije za saobraaj, budui da zahtijevaju manji
obim radova koji ulaze u okvir redovnog i investicionog odravanja;

Nakon izvrenih sanacija kritinih poteza bie neophodno sprovesti monitoring, tj

praenje nezgoda kroz vrijeme;

Na najfrekventnijim putnim pravcima na kolovoznom zastoru intezivirati upotrebu

savremenih materijala koji omoguavaju veu trajnost kolovoza i visoke
otpornosti na habanje (SMA i mikroasfalt);

Adekvatno projektovanje i postavljanje saobraajne signalizacije i opreme na

putevima i putnim objektima, uz maksimalnu primjenu iskustava i tehnikih
dostignua razvijenih drava;

Imajui u vidu da se saobraajne nesree ne deavaju samo na otvorenim

djelovima trase ve i kroz naselja i u uim gradskim sredinama (procentualno vie
od 80% saobraajnih nesrea se deava u naseljenim mjestima gdje je prisutan
heterogeni saobraaj sa brojnim prikljunim putevima i raskrsnicama u nivou),
neophodno je da i organi lokalne samouprave nadleni za poslove saobraaja
sprovedu sline aktivnosti identifikacije kritinih taaka na gradskim
saobraajnicama i preduzimanje mjera za njihovo saniranje, a sve u cilju
poveanja bezbjednosti svih uesnika u saobraaju.

43