Download as pptx, pdf, or txt
Download as pptx, pdf, or txt
You are on page 1of 35

Biotehnoloka proizvodnja

alkaloida

Opte karakteristike
alkaloida

azotne organske baze biljnog porekla


nalaze se u elijama biljaka, dok ih alge i
mahovine uopte ne sadre
naziv je uveo 1819. apotekar Meissner
prvi izolovani ist alkaloid bio je morfin
(Sertuner 1806.)
1817. Robiquet otkriva narkotin
danas je u svetu poznato oko 5000
alkaloida viih biljaka od ega se za 3500
zna hemjska struktura

Hemijska priroda i
biosinteza alkaloida

alkaloidi su proizvodi metabolizma


aminokiselina koje biljka ne izluuje jer
sadre azot
sinteza AK u viku viak se pretvara u
alkaloide
biosinteza alkaloida i njihov znaaj za
biljke nisu sasvim razjanjeni
U biljnoj eliji retko se nalaze u slobodnoj
formi, ve su u obliku soli, estara ili amida

Klasifikacija alkaloida

alkaloidi bez heterociklinog prstena


pirolidin (skr. PRL) i pirolizidin (PRZ) alkaloidi
piperidin i piridin (PIR) alkaloidi
hinolizidin (HLZ) alkaloidi
hinolin (HIN) alkaloidi
izohinolin (IZH) alkaloidi
indol (IND) alkaloidi
purin (PUR) alkaloidi
diterpen alkaloidi
steroidni (STE) alkaloidi

Podela alkaloidnih biljaka

U zavisnosti od stepena zastupljenosti


alkaloidnih vrsta biljaka familije se dele u
tri grupe:
1. klasu ine visokoalkaloidne familije koje
imaju preko 20% rodova sa alkaloidnim
vrstama;
2. klasi pripadaju srednjealkaloidne familije
ijih 10-20% rodova sadri alkaloidne vrste;
3. klasa su maloalkaloidne familije ijih 110% rodova ima vrste bogate alkaloidima.

Neke od najpoznatijih alkaloidnih


familija prisutnih u flori Srbije su:

Liliaceae(ljiljani), koja sadri 232 razliita alkaloida


Amarzllidaceae, sa 187 razliitih alkaloida
Berberidaceae
Papaveraceae
Chenopodiaceae
Ranunculaceae
Apocynaceae
Solanaceae
Rubiaceae
Borraginaceae
Fabaceae

Dobijanje alkaloida iz
elijske kulture

U nekim sluajevima mnogo vie alkaloida


moe da se dobije iz elijske kulture nego iz
cele biljke (nikotin, ajmalicin i berberin)
Suspenzija elijske kulture omoguava da se
alkaloidi biotehnolokom proizvodnjom
dobijaju veoma brzo i u velikim koliinama u
vetakom okruenju
Ova tehnika se zasniva na odravanju kulture
sa hranljivim materijama i hormonima rasta u
medijumu
Osovni zahtev je sterilnost

Alkaloidi mogu da se dobiju iz arne


suspenzije kulture, polukontinualne i
kontinualne kulture.
1.

arni postupak
inokulacija elija
lag faza
faza brze deobe
sporija deoba

Polukontinualni postupak
Medijum se uklanja nakon faze brze deobe i zamenjuje se
novim medijumom
2.

Kontinualni postupak
U kontinualnom postupku se stalno dodaje sve medijum.
3.

Stacionaran rast se postie


pomou:

hemostata(dinamika ravnotea) ili


turbidostata(konstantna el.koncentracija)

Poveanje prinosa alkaloida:


-dodavanjem enzima
-promenpm sastava medijuma
-promenom spoljanjih uslova
-imobilizacijom

Dobijanje iz korena biljke

In vitro proizvodnja
Modifikacija korena hibridizacijom,
prenoenjem gena i transformacijom
korena je dovela do nastajanja organa
sa veim potencijalom produkcije
alkaloida

TROPANSKI ALKALOIDI

Derivati ornitina
Koriste se kao izolovana jedinjenja
Familija Solanaceae, rodovi Atropa,
Datura, Hyoscyamus, Scopolia i
Mandragora
Ova grupa alkaloida obuhvata : hiosciamin
(Hyoscyamus niger), atropin (Atropa
belladonna), skopolamin (Scopola
carniolica), kokain (Erythroxylon coca)
ekgoninski alkaloid

Biosinteza tropan alkaloida

Prekursor za oba alkaloida N- metil- pirolinijum


kation (koji kondenzuje sa acetoacetil- CoA)
Tropinon - reduktaze uestvuju u jednoj fazi
biosinteze
Klju budueg procesa biotransformacije
alkaloida lei u manipulaciji biosintetskih puteva
u biljkama metodom rekombinantne DNAtehnologije

Mikrobna proizvodnja
tropan alkaloida

Nekoliko bakterijskih vrsta poseduje


enzim esterazu , koji katalizuje
esterifikaciju molekula atropina do
tropinola i tropanske kiseline
Proizvodni mikroorganizmi : Pseudomonas
putida (atropin esteraza) i Pseudomonas
maltophilia (kokain-esteraza)
Najznaajnji enzimi : atropin esteraza,
kokain esteraza i tropinol
dehidrogenaza

Farmakoloka aktivnost
tropan alkaloida

Hionsciamin i atropin

Skopolamin

Kokain

ERGOT ALKALOIDI

Derivati amida lizergne (odnosno,


izolizergne) kiseline
Dobijaju se iz raane glavice parazitske
gljive koja raste na rai i jemu
Najznaajniji predstavnik ove grupe je
Ergotamin
Bioloki izvor: Claviceps purpurea
Znaajan derivat lizergne kiseline je i
dietilamid-D-lizergne kiseline (LSD)

Ergotamin

Primena ergot alkaloida

Koriste se u akuerstvu, porodiljstvu i


kod poremeaja cirkulacije
za zaustavljanje krvarenja posle
poroaja ili nekih intervencija
kao specifini analgetici u terapiji
migrene
Klavini su znaajni kao sirovina za
kasniju polusintezu i dobijanje
odgovarajuih alkaloida

Naini dobijanja ergot


alkaloida

ekstrakcijom iz sklerocijuma
gajenjem gljivica u saprofitskim
kulturama

Mikrobioloka proizvodnja ergotalkaloida:


-proizvodnja in vitro u tenoj kulturi
Sphacelia sorghi

Izohinolinski alkaloidi
Dele se u etiri grupe:
1. derivati benzilizohinolina - papaverin
2. derivati ftalidizohinolina - narkotin
3. derivati fenantrena - alkaloidi grupe
morfina - morfin i kodein
4. Derivati protopina - protoalkaloida
odnosno feniletilaminskih alkaloida meskalin, efedrin, kapsaicin

Morfin

Najvazniji alkaloid opijuma, deluje kao


snazan analgetik
Bioloki izvor: Papaver somniferum,
Papaveraceae
Primena:
Jak analgetik

U dozama veim od 200mg je

letalan

Kodein

Bioloki izvor: Papaver somniferum,


Papaveraceae
Opijum sadri 0.2 3.0% kodeina

Primena:
Antitusik
U kombinaciji sa acetilsalicilnom kiselinom

kao analgetik

Heroin

predstavlja polusintetski derivate morfina,


diacetilmorfin

Papaverin

Bioloki izvor:
Papaver somniferum, Papaveraceae

U opijumu je zastupljen u koliini od oko 1%


Chelidonium majus, Papaveraceae

Zeljasti delovi sadre 0.1 1% alkaloida


Oputa glatku muskulaturu

Primena:
U terapiji senilnosti
U terapiji cerebo-vaskularnin ostecenja,problema sa

orjentacijom i ravnotezom

glavni precursor u biosintezi tirozin


stereospecificni enzimi
vazan intermedijer (S) - retikulin iz
koga dalje nastaju kodein, morfin,
laurin, berberin, sanguinarin
enzimi u biosintezi morfina i kodeina
pokazuju visoku specificnost prema
supstratu i stereo selektivni su dok su
oksidoreduktaze koje ucestvuju u ovim
transformacijama NADPH zavisne

Morfin prvi put sintetizovan 1951


nemogucnost industrijske proizvodnje
U cilju produkovanja efikasnijih
analgetika tezi se stvaranju
polusintetskih derivata alkaloida
opijuma - hidromorfin, nalbufin,
dihidrokodein,oksikodon
neekonomicna hemijska sinteza

Prva ispitivanja su izvodjena na


gljivama-Trametes
sanguinea,T.cinnabarin
Gljivicni soj Cylindrocarpon didymum
enzim- p-fenoloksidaza
mogucnost transformacije morfina u
pseudomorfin i dalje u mono i
dihidroksi derivate

Upotreba bakterija

Dizajnirana Pseudomonas putida M10


rast na morfinu i kodeinu
produkcija morfin dehidrogenaza i
morfin reduktaza
mogucnost transformacije morfina i
kodeina u
morfinon,hidromorfon,dihidromorfin
odnosno
kodeinon,hidrokodon,dihidrokodein

Monoterpenski indolni
alkaloidi

izolovani iz Alstonia Lunnanensis


Struktura im je utvrdjena putem
spektometrijske metode
Najznaajniji predstavnici su hinin i
hinidin, cinhonin i cinhonidin
Izazivaju konvulzije (specifican polozaj
organizma)

Hinin

Iz kore drveta Cinchoma


Antimalarina svojstva i kao biljni lek
1944. Vudvord i Doering prva lab.
sinteza
stereospecifian
mehanizam za
sintezu zbog prisustva
4 stereocentra

Hinidin

antiaritmik
mnogo izrazitije od
hinina deluje na miokard
smanjuje osetljivost elija, skrauje
vreme depolarizacije, a produuje
vreme relaksacije
koristi u profilaksi sranih aritmija i
fibrilacija pretkomora

Zakljuak

Alkaloidi kao aktivni sastojci droga znacajni su lekovi u


terapijskim dozama, dok su u vecim dozama
toksicni.Prirodni alkaloidi ili njihovi derivati, koriste se
za izradu doziranih farmaceutskih oblika (tableta,
kapsula, draeja, injekcionih rastvora) i kao sastojci
razlicitih lekova I preparata, mogu biti veoma vazni za
covjeka. Pojavom vitamina, antibiotika I sintetskih
lekova upotreba alkaloida I alkaloidnih droga je
poslednjih nekoliko decenije smanjena, ali je njihov
broj iz godine u godinu sve veci tako da I dalje spadaju
u vrlo vazne prirodne lekove koji se koriste u
savremenoj terapiji. Ipak, nikako se ne moze izostaviti
ona druga, tamnija strana njihovo koriscene u vidu
opojnih sredstava za uzivanje, odnosno droge.

Hvala na panji!!!
Rada

Saka

Milica

Ksenija

You might also like