uro Arnold

uro Arnold (1853. godine, Ivanec kraj

Varadina 1941. godine Zagreb)
hrvatski filozof, pjesnik i pedagog
tri razreda puke kole zavrio je u
Zagrebu, potom odlazi u Krapinu gdje
zavrava etvrti razred puke kole
prva dva razreda gimnazije zavrio u
Varadinu
u Zagrebu 1873. godine sa odlinim
uspjehom polae ispit zrelosti, nakon
mature sluio je godinu dana kod 53.
pjeake pukovnije te se potom upisuje
na Sveuilite u Zagrebu

 nakon zavretka studija filozofije kao

glavnog predmeta, a povijesti i
zemljopisa kao sporednih, godine 1879.
postaje profesorom zagrebake
gimnazije
godine 1880. promoviran je u prvog
doktora filozofije na zagrebakom
sveuilitu
dvije godine provodi usavravajui se
na sveuilitima u Gttingenu, Berlinu i
Parizu
godine 1890. imenovan je
predsjednikom izpitnog povjerenstva za
uiteljsku kolu na viim pukim
kolama, lan izpitnog povjerenstva za
kandidate srednjih kola

 godine 1894. imenovan je

izvanrednim, a 1896. redovitim
profesorom "pedagogike i teoretike i
praktike filozofije" na zagrebakom
sveuilitu
prvi profesor pedagogije na
zagrebakom sveuilitu
predavao opu i specijalnu
pedagogiju

 obnaao dunost rektora i

dekana sveuilita
lan Jugoslavenske
akademije znanosti i
umjetnosti
predsjednik Matice
hrvatske 1902.1909. g.
osniva Kola hrvatskih
knjievnika godine 1913.
pjesme je objavljivao u gotovo
svim hrvatskim knjievnim
asopisima (Vienac, Prosvjeta,
Slovo, Hrvatsko Kolo, Hrvatski
Dom i dr.)

zbirke pjesama
Izabrane pjesme (1899. g.)
eznua i matanja (1907. g.)
S visina i dubina (1918. g. )
Na pragu vjenosti

filozofska djela
Etika i poviest (1879. g.)
Zadnja bia. Metafizika rasprava (1888.g.)
Umjetnost prema znanosti (1906. g.)

autor dvaju srednjokolskih udbenika

Pedagoko djelovanje ure Arnolda

doprinos razvoju pedagogije u Hrvatskoj

1894. godine postao prvim profesorom pedagogije
na zagrebakom sveuilitu
uitelj, organizator kolstva, voditelj
Pedagogijskog seminara
kojem je svrha, da svoje lanove na osnovi
znanstvene pedagogike i didaktike uvodi u
praktian rad na srednjim uilitima, da steknu onu
vjetinu, bez koje se uspjeno obuavanje ne moe
pomisliti
- hospitiranje, pokusno predavanje, teoretikopraktini kolegiji

Djelovanje unutar Matice Hrvatske

razdoblje jaanja nacionalne svijesti

uloga Matice hrvatske nije umjetnost
radi umjetnosti brine o itavom
kulturnom stanju, o kulturnom
okupljanju hrvatskog naroda, o
kulturnim nastojanjima
naglasak na brizi o pismenosti
itavog hrvatskog naroda i kolstvu
tenja za stvaranjem narodnog
jedinstva

smatrao kako kulturna svijest moe

oblikovati nacionalnu svijest, pa je svoje
vrijeme posvetio radu u Matici hrvatskoj
kao najidealnijem hrvatskom uvaru
narodne due

Pedagoke ideje

u filozofskom djelu Zadnja bia

slijedi ideje Herbarta te istie krepost
kao svrhu odgoja poklapanje volje s
etikim idejama u izgradnji moralne
osobe
duu potrebno oblikovati kako bi
sluila istini, dobroti i ljepoti
pjesma Domovina
uzdie radost i bol svoje
domovine i naroda
vjeruje u pobjedu dobra
istie potrebu za njegovanjem
kulturnog dobra jedinstvene
hrvatske narodne kulture

Arnoldov najpoznatiji
metafiziki tekst Zadnja
bia, smatra se jednim od
filozofski najdubljih, misaono
najdoraenijih i stajalitem
najuzvienijih tekstova
cjelokupne povijesti hrvatske
filozofije

 moe se rei kako je on vodio bitku za

Boga u filozofiji kao pitanje svih
filozofskih pitanja ne zbog apstraktne
rasprave, nego zbog praktinih posljedica
nijekanja sposobnosti i mogunosti
ovjeka da spoznaje o Bogu. A te je
posljedice, osim na podruju udorea, o
emu je kao pedagog bio itekako
osvijeten, Arnold ponajprije i ponajvie
uoavao u umjetnosti.
kao pedagog Arnold nije izgradio
poseban sustav. Prihvaajui naela
J. F. Herbarta, nastojao je primijeniti
metodu koja je bila najsuvremenija.

 marginaliziranje Arnolda iz
ideolokih razloga sljedbenik
ideja Strossmayera i Starevia
prisne veze sa nadbiskupom
Antunom Baureom